humanitarna pomoć donjoneretvanskim seljacima

Geološka raznolikost
Na širem prostoru vodopada Skakavac evidentirani su mnogi geomorfološki
fenomeni, kao što su stijene, pećine, klisure, kanjoni i karstne
konfiguracije. Svakako najveću vrijednost ovom prostoru daje
vodopad Skakavac, koji je visine 98 m, te se ubraja među najveće vodopade
u Bosni i Hercegovini.
Posmatrano sa hidrogeološkog aspekta , ovo područje je specifično
po nakupinama sedre, koja se nalazi uz korito potoka Skakavac, što
ukazuje da je u geološkoj prošlosti kroz dolinu potoka proticala znatno
veća količina vode od sadašnje.
Područje vodopada “Skakavac” nalazi se u istočnom dijelu Centralne
Bosne, a sjeveroistočno od Sarajevsko – Zeničkog bazena i Sarajevske
kotline.
Ovo područje je nedvojbeno uključeno u III kategoriju zaštićenih područja,
odnosno spomenik prirode, zaštićenu zonu namijenjenu uglavnom
za konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja.
Zajedničke vodezajedničke
mogućnosti
Svjetski dan voda obilježava
se svake godine 22. marta.
Obilježavanje ovog dana
određeno je usvanjanjem rezolucije Generalne
skupštine Ujedinjenih naroda u
decembru 1992 godine. Već 1993 godine
prvi put je obilježen, a s vremenom je
značaj ovoga praznika rastao.
UN želi podsjetiti na važnost zaštite vode i
nedostatak vode za piće u mnogim zemljama
svjeta, jer oko milijardu ljudi u svijetu nema
pristup sigurnoj pitkoj vodi.
Zato je Skupština Ujedinjenih nacija na
58. sjednici održanoj u decembru 2003.
godine proglasila period od 2005. -2015.
za međunarodnu dekadu za akciju ‘’Voda
za život’’, a za početak dekade je usvojen
Svjetski dan voda 22. mart 2005. godine.
U poruci generalnog sekretara Ujedinjenih
nacija Ban Ki-muna povodom Međunarodnog
dana voda jasno je naglašeno
da je nedostatak političke volje jedan od
glavnih razloga neispunjavanja osnovnih
principa upravljanja otpadnim vodama.
On je naglasio da u uslovima kada svakih
20 sekundi umre jedno dijete zbog nehigijenskih
uslova u kojima živi 2.6 milijardi
ljudi širom svijeta. To dovodi do broja od
1.5 miliona prekinutih mladih života zbog
nečega što znamo kako da spriječimo. Loše
upravljanje otpadnim vodama zajedno sa
nedostatkom sigurne vode za piće i neodgovarajućih
higijenskih uslova, pridonosi
velikom broju smrtnih slučajeva.
Ove, 2009., te tema obilježavanja dana
vode je “zajedničke vode - zajedničke mogućnosti
“, sa posebnim fokusom na prekogranične
vode.
Kažu da sve što je lijepo ima kraj . A, kraj jedne od
naših ljepotica upravo možete vidjeti ovdje,gdje
je voda najmirnija. Naši susjedi su u stilu maškara
, kaka vim je bio cijeli broj, tragikomično pisali o
ovom vrlo ozbiljnom problemu. Zato ga i objavljujemo
kao upozorenje da, ako ne vodimo računa
o našim ljepoticama- to počnemo! One će nam
to višestruko uzvratiti ! Dovoljno je da se vratite
na predhodne strane- uvjerićete se!
Faksimil iz specijalnog broja Metkovskog
vjesnika , biltena grada Metković,
posvećenog ovogodišnjim maškarama
N
VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV
Vjesnik
Vjesnik
metkovski
Tranzitni vodotoci
Vode sa šest od ukupno osam većih slivnih područja u Bosni
i Hercegovini imaju prekogranični karakter (slivovi Une,
Drine, Save, Neretve, Trebišnjice i Cetine). Rijeka Sava je veliki
tranzitni vodotok za Bosnu i Hercegovinu, koji dotiče iz
Slovenije i Hrvatske, drenira veći dio teritorije zemlje i nastavlja
teči prema ušću u Dunav. Rijeka Drina dotiče u Bosnu
i Hercegovinu iz Crne Gore, dok jedan dio voda sa naše
teritorije otiče podzemnim putem u rijeku Cetinu u Hrvatskoj.
Pet većih površinskih tokova izvire u Bosni i Hercegovini
(Una, Vrbas, Bosna, Neretva i Trebišnjica). Zbog svog geografskog
položaja na vododjelnici između Crnomorskog
i Jadranskog sliva, Bosna i Hercegovina predstavlja izrazito
„uzvodnu“ zemlju u odnosu na svoje komšije, Hrvatsku
i Srbiju, a također i za Rumuniju i Bugarsku.
18 petak, 20. velja�e 2009.
maškarani
IZ BOSNE I HERCEGOVINE SUSTIGLA
ZA SUZE BRISAT
HUMANITARNA POMO� DONJONERETVANSKIM SELJACIMA
Devedesetdvogodišnju Baku Maru najviše je obradovao
crno-bijeli televizor Rudi �ajavec.
akon što Jambo u Saboru obu�u, a našla se tamo i pokoja
nije uspio progurati otku- unutrašnja autoguma, tek toliko
pnu cijenu mandarine od 3 kn, nek’ se na�e.
pogo�enoj donjoneretvanskoj Na vijest o skorom prispijepoljoprivredi
ubrzo je stigla �u humanitarne pomo�i mnogi
humanitarna pomo� iz uzvodne Neretvani zaplovili su svojim
nam Bosne i Hercegovine. trupicama uzvodno put Met-
Prvim ve�im zimskim vokovi�a. Ve� prije je re�eno da
dostajem Neretvom je u Met- se ne smiju koristiti la�e, samo
kovi�, a i dalje nizvodno, iz trupe s maksimalno dva �lana
Federacije Bosne i Hercegovi- posade, kako bi raspodjela hune
stigla humanitarna pomo� manitarne pomo�i bila što pra-
koja se sastojala od razli�itih vi�nija.
artikala. Mnoge je, naro�ito za Naš izvjestitelj je na Lu�kom
plinske krize, obradovao velik mostu u Metkovi�u do�ekao
broj debala koja �e ugroženom najbrži dvojac koji je doveslao
pu�anstvu pomo�i da se ogrije u Metkovi� i pomno ih pratio
tijekom zime. Isto tako je važ- kako se ponašaju. Zaista, momno
da je stiglo i na stotine tisu�a ci su bili fer. Uzeli su samo ono
plasti�nih boca, za koje Repu- što im je trebalo i koliko im
blika Hrvatska ispla�uje pola je trebalo. �ini se da je, ipak, nizvodno da pomo� doplovi do poljoprivredi u dolini Neretve.
kn po komadu, što �e umno- knez Domagoj bio vitez, a ne njih – rekli su mu veselo. �ak i šire. Stižu vijesti da je dio
gome ublažiti gubitke koje su drumski razbojnik, kako neki Na kraju, važno je pripome- pomo�i došao i do ribara koji u
proizvo�a�i imali na mandarini. to danas žele prikazati. – Neka nuti kako je to bila samo prva Neretvanskome kanalu love sve
Od drugih korisnih stvari spo- ostane i drugima koji nisu mla- u nizu akcija kojima �e naši manje ribe i sve teže prehranjumenut
�emo još dje�je igra�ke, di i snažni kao mi pa �ekaju susjedi pomagati ugroženoj ju svoje brojne obitelji.
–
Vidin ja nika strka. Ne �ujen, ali vidin. Svi poskakali u trupe. A ja za
njima. Vozila san ja trupu kad se oni nisu ni rodili. I tako, mi u �eki. Baš
kao kad san sa svojin suborcima �eteresdruge minirala onaj talijanski
gliboder na uš�u Neretve. Aha, evo ništo pliva. Ja za osti, priku�in ga
i ubacin u trupu. Zamotano u nalijon samo tako. A ja, moj tunperin i
reži, reži. Baš k’o oni Aleksandar šta ga je glumija mali Colin Farrell u
onon � lmu. Ma da san birala ne bi bolje. Rudo!? Baš takoga smo moj
pokonji Jure i ja kupili šesetpete kad smo prodali prvi sto kila mandarina
– objašnjava baka Mara i nastavlja – Svaka in �ast kako su ga dobro
obamotali u nalijon. Nianci kapi nije puš�alo.
–