humanitarna pomoć donjoneretvanskim seljacima

BROJ 18 24.03.2009.
ME\UNARODNI DAN VODA
Ljepotice Bosne i Hercegovine
ZA NAJMLA\E PACIJENTE
Centar za majku i dijete
UNUTARNJIM ZADOVOLJSTVOM
DO SEKSUALNOG UŽITKA
Svijetu nedostaju orgazmi

Za najmlađe pacijente
Centar za majku i d
Obnovljena Pedijatrijska klinika na Jezeru dobila je prve pacijente nakon što je 15. marta sa lokaliteta Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu
na Koševu preseljena na novi lokalitet Jezero. Podsjećamo, preseljenje u novu zgradu na Jezeru obavljeno je postepeno, a počelo je 24. februara.
Nakon što su radnici unijeli namještaj, uslijedilo je postavljanje medicinske opreme. Mada su iz KCUS-a najavljivali kompletno preseljenje
klinike za sedam dana, ono je moralo biti produženo zbog opremanja i instaliranja medicinske opreme, koja se morala pažljivo prenositi
Kada smo pripremali ovaj broj Žene
BiH , na obnovljenoj Pedijatrijskoj klinici
Jezero u Sarajevu trajale su pripreme
za zvanično otvaranje Klinike, koje je planirano
25. marta. Bez obzira na velike obaveze oko
priprema, uspjeli smo na par minuta, bukvalno
oteti, direktoricu Pedijatrijske klinike KCUSa,
prof. dr. Senku Mesihović-Dinarević.
-Dobili smo nove aparate, te ćemo na taj način
moći pružiti kvalitetne zdravstvene usluge djeci
uzrasta od rođenja pa do punoljetnosti, međutim,
još se čeka CT, i završetak radova na paviljonu
za majke koji nam je prijeko potreban
– objašnjava prof.dr. Mesihović-Dinarević. Ona
dodaje kako su počeli i radovi na dijelu zgrade u
kojem će biti smještena Dječija hirurgija.
Prof.dr. Mesihović-Dinarević istakla je da će preseljenjem
Klinike za ginekologiju koje je planirano
za kraj godine, te završetkom radova na
38
PIŠE: Murisa Dučanović
FOTO: Haris Čalkić
Paviljonu za majke, biti zaokružena vizija izgradnje
centra za majku i dijete, što ima svaka
razvijena zemlja.
Paviljon za majke
Najčešći problem na koji su se ranije žalile majke
najmlađih pacijenata bio je nedostatak kreveta.
Neke su morale noći provoditi na stolicama
ukoliko su željele biti sa svojom djecom. Humanitarnim
koncertom Prijatelji od rođenja prikupljeno
su sredstva za obnovu Paviljona za majke
koji podrazumijeva male apartmane sa čajnom
kuhinjom i igraonicom za djecu.
-Majke su sada na klinici i bit će tu dok se
ne izgradi paviljon za koji je i održan koncert
Prijatelji od rođenja na inicijativu Halida
Bešlića, kojem želimo brz oporavak, i
ostalih muzičkih zvijezda. Pored njih riječi
zahvale dugujemo i narodu Turske, Vladi
KS sa ministrom Mustafom Cuplovom, Zavodu
za zdravstveno osiguranje i drugima -
navodi dr. Dinarević-Mesihović.
15 . mart je kruna svih
mojih napora i napora
mojih kolega da se vratimo na
lokalitet Jezero, stoga moram
da zahvalim svim ljudima koji
su pomogli da se ova klinika rekonstruiše
– smatra prof. dr.
Mesihović- Dinarević
Kapacitet nove klinike je
160 kreveta od kojih je 30
intenzivne njege, 9 pedijatrijske
i 20 kreveta neonatalne njege,
čime je ova klinika postala jednom
od najvećih na Kliničkom centru
Univerziteta u Sarajevu. Zdravstvena
zaštita u ovoj klinici sada
je na svjetskom nivou, jer je klinika
organizirana u dva dijela, hos-

ijete
pitalni i poliklinički, sa deset
odjeljenja, deset savjetovališta
te dvije igraonice. U sklopu
klinike postoje i dvije bolnice,
čime je djeci smanjen broj
dana provedenih u bolnici, a
o zdravlju djece brine se 38
specijaliziranih ljekara i 140
medicinskih sestara zajedno
sa ostalim osobljem.
Ginekologija čeka na
preseljenje zbog montaže
opreme
Preseljenje Klinike za ginekologiju
planirano je krajem ove i početkom
2010. godine. Posao preseljenja
je vezan za montažu opreme
,što je vrlo zahtjevan posao. Radi se
o pet operacionih sala, porođajnim
salama, intenzivnoj njezi i dijagnostičkom
bloku.
Građani donirali 137.116 hiljada KM
Oko 5.000 ljudi kupovinom ulaznica za humanitarni
koncert Prijatelji od rođenja pomoglo je obnovu
i opremanje ove klinike. Ovim humanitarnim
projektom prikupljeno je 137.116 maraka, i
to putem poziva na humanitarne telefonske brojeve,
prodajom ulaznica za koncert i donacijama
građana i firmi.
Osim Paviljona za majke koji se obnavlja sredstvima
prikupljenim na humanitarnom koncertu, za
rekonstrukciju ovog objekta utrošeno je oko 18.600.000 KM, od čega je Vlada Turske donirala
6.200.000 KM, dok su ostalo budžetska sredstva.
39

Istraživanja
Unutarnjim zadovoljstvom do seksualnog užitka
Svijetu nedostaju or
Tako nam barem kazuju nova istraživanja
koja su provedena u okviru
Durexove studije seksualnog zadovoljstva,
koja se bavila istraživanjem
seksualnog ponašanja muškaraca i
žena u cijelom svijetu. Ovo istraživanje
je provedeno sa 26.000 ljudi
u 26 zemalja, koji su bili ispitivani
o ključnim gledištima njihovog seksualnog
života: zdravlje, opće blagostanje,
obrazovanje, uvjerenja, seks
i veze, odnos prema seksu i socijalni
uvjeti.
Istraživanje je pokazalo da je 58%
svjetske populacije koja obično postigne
orgazam zadovoljno sa emocionalnim
aspektima svog seksualnog
života u usporedbi sa 29% onih
koji rijetko dožive vrhunac.
I ljudi koji redovno osjećaju “zemljotrese”
kažu da je njihov odnos
sa drugom polovicom snažan. Osam
od 10 (77%) koji često imaju orgazme
osjećaju se bliski svom parteru
za vrijeme seksa – brojka koja pada
na 54% za one kojima je teško postići
vrhunac.
Ljubavnici, ipak, ne osjećaju sve prednosti
orgazma. Samo (57%) nas koji
redovno svršavamo smo zadovoljni
40
Za psihičko i fizičko zdravlje:
svojim psihičkim zdravljem.
Ali neke od zemalja uživaju u blagodatima
orgazma: 8 od 10 Nigerijaca
(83%) i Meksikanaca (79%)
koji redovno imaju orgazam imaju
i odlično psihičko zdravlje. I visokih
devet od 10 Meksikanaca (95%),
•Rizik smrtnosti je 50% niži za muškarce koji su imali česte orgazme (dva
ili više sedmično) nego za muškarce koji su isti imali manje od jednom
mjesečno.
• Druga istraživanja su pokazala pozitivno djelovanje orgazma na smanjenje srčanih
bolesti i raka.
• Orgazam smanjuje napetost jer oksitocin potiče osjećaj topline i opuštenosti.
• Orgazam uzrokuje nagli porast oksitocina i endorfina, koji su prirodni analgetici i antidepresivi,
i imaju umirujuće djelovanje te smanjuju stres.
• Slabljenje migrena za više od 50% žena.
• Česte ejakulacije mogu zaštiti muškarce od raka prostate.
• Oksitocin, hormon koji djeluje na osjećaj intimnosti, skače na pet puta viši nivo od
uobičajenog za vrijeme seksualnog vrhunca.
...i orgazam kao rezultat masturbacije?
· Jedna studija je pokazala da su 32% od 1. 866 žena koje masturbiraju to radile kako
bi mogle lakše zaspati.
· Orgazam može pomoći pri ublažavanju boli. Devet posto žena je izjavilo da su masturbirale
kako bi smanjile bol od menstrualnih grčeva.
· U još jednoj studiji, 39% od 2.632 žena koje su masturbirale su to činile kako bi se
opustile.
Brazilaca (88%), Kineza (86%),
Španjolaca (88%) i Južnoafrikanaca
(87%) koji redovito imaju orgazme
osjećaju se izvrsno sa vlastitom
seksualnošću.
Dok 63% muškaraca gotovo uvijek
postigne vrhunac za vrijeme
O čemu žene šapuću
Za postizanje vrhunca
seksa, žene su ovdje zakinute – samo
32% gotovo uvijek doživi orgazam.
I oprostite dečki – nježniji
spol lakše dođe do orgazma uz pomoć
- masturbacije.
No orgazmi se ne događaju često
– samo 48% ljudi u svijetu uspijeva
Durex Play O su razvile žene za žene, kao izravni odgovor na istraživanja koja
su pokazala da čak duplo više muškaraca (63%) nego žena (32%) redovito
postiže vrhunac, i da 17% žena rijetko ili nikada imaju orgazme.
Lansiran u februaru ove godine, bazira se na povećanju protoka krvi prema klitorisu,
najosjetljivijem području ženinog tijela, stvarajući mnoštvo osjećaja od kojih je svaki
dodir i svaki pokret sve prijatniji.
Testiranje proizvoda je bilo impresivno: 79% žena
koje su koristile Play O su postigle orgazam.
• Orgazmi su posebni, ne samo zato što su blaženo
i sretno osjećanje zadovoljstva. Znanstveno istraživanje
je pokazalo da čine ljude sretnijima, zdravijima i
opuštenijima. Bočica Durex Play O košta 27 KM.
• Pošto su orgazmi pod utjecajem emocionalnih
i fizičkih čimbenika, ljudi bi trebali odvojiti vrijeme
za Play O trenutke. Osjećaj opuštenosti, priprema
prostora i uključivanje partnera će povećati vjerojatnost
postizanja vrhunca.

gazmi
Praktični koraci za poboljšanje
broja i intenziteta orgazama:
• Masaža može biti učinkovita – 67% ljudi koji imaju
redovite orgazme su iskoristili moć dodira u usporedbi
s 51% onih koji ne doživljavaju vrhunac redovito.
• Seksualne igračke kao što su vibratori povećavaju kvalitetu
orgazama kod žena - oni koji ih koriste imaju veću vjerojatnost
da budu zadovoljni jačinom svojih orgazama.
• Odvajanje dovoljno vremena također može imati značajan
učinak na kvalitetu orgazama. Ljudi koji su potpuno zadovoljni
jačinom svojih orgazama potroše u prosjeku 3,9 minuta više na
predigru od onih koji to nisu.
• Moramo provoditi više vremena sa svojim partnerima– čak
38% onih koji imaju redovite orgazme bi željeli provesti više dragocjenog
vremena sa svojim partnerom.
Dr. Kevan Wylie, specijalist za seksualno zdravlje, kaže: ”Dok orgazmi
nisu smisao seksa, redovito postizanje orgazama sa kojima
smo zadovoljni poboljšava naše emocionalno i opće blagostanje,
kao što nas povezuje sa partnerom. Također može pomoći u smanjenju
stresa, i idealno bi bilo kad bi ih ljudi redovito imali.
Ako želite postići orgazam, važno je prepustiti se dobrim osjećajima
koje doživljavate. Opuštanje je ključno – zato probajte smanjiti
stres i provedite vrijeme u milovanju i dodirivanju partnera.
I trebate imati vrijeme samo jedno za drugo, odvojeni od ostatka
obitelji, te u spavaću sobu ne donosite svoje brige i probleme.
Također je bitno povjerenje i komunikacija s vašim parterom.
Bavite se njime i imajte kontakt očima. Nemojte se bojati reći što
vam se sviđa a što ne sviđa u seksu, što bolje naučite jedno drugo
o svojim potrebama, seks će postati bolji.
Iz Durexa poručuju da je ovo istraživanje pokazalo da kvalitetan
seksualni život pridonosi našem osjećaju zadovoljstva i
zdravlju općenito te da orgazmi imaju važnu ulogu u postizanju
spomenutog.
svaki put postići orgazam kada vode ljubav.
Talijani, Španjolci, Meksikanci i Južnoafrikanci imaju
najveću stopu orgazama u svijetu i njih 66% svaki put
doživi vrhunac kada vode ljubav. Brazilci bi nam isto
tako mogli biti primjer kad se radi o postizanju orgazma
sa njih 65% koji dožive orgazam skoro svaki put
kada vode ljubav.
Na suprotnoj strani se nalaze Kinezi i stanovnici Hong
Konga (24%) koji imaju najmanju vjerojatnost da će
postići orgazam, te iza njih slijede Japanci (27%).
Zaista tužne statistike!
Pokazalo se da orgazam nije samo vrhunac seksualnog
užitka, on je rezultat i unutarnjeg zadovoljstva.
Jednostavno, ako imate više orgazama, općenito ćete
se bolje osjećati.
M.N.
Evo nas opet, dnevnik prošlomjesečne kupovine !
DNEVNIK JEDNE
SHOPPERKE
Većina studija pokazuje da sreća često
nema veze sa finansijskim statusom. Ljudi
više cijene slobodno vrijeme, porodicu,
druženje. U vrhu ljestvice sretnih ljudi su
Skandinavci, posebno Šveđani i Norvežani
a među njima, zamisite i Kosovari.
Moj nedavni boravak u Prištini bio je prepun
iznenađenja. Grad koji raste strahovitm
brzinom sada ima između pet i šest stotina
hiljada stanovnika. Na svakom uglu je
gradilište. Donacije međunarodne zajednice
grade puteve i otvaraju radna mjesta. Ipak,
nezaposlenost je još uvijek visoka oko 55
%. Život običnih ljudi prosječan, možda
čak i skroman. S druge strane, vile i luksuz.
Situacija vrlo slična našoj izuzev jedne
stvari- sreće. Bez obzira kojem socijalnom
sloju pripadaju ljudi se tamo čine tako
sretnim. Prva stvar koja te dočeka
kada izađeš iz aviona je
nepojmljiv osjećaj sreće, en-
tuzijazma... potrebe ljudi da
ti pomognu, da ti se obrate,
ukratko da budu ljubazni. To
je neka zarazna sreća koja te
nakon par minuta natjera da
se osjećas dobro, da odbaciš
predrasude i da uživaš u dru-
ženju s tim ljudima. To je sreća kakvu
ja ovdje više ne prepoznajem. Ne u nama.
Naspram nje mi izgledamo kao stari cinici
koje je najviše iscrpio vlastititi cinizam.
Je li moguće da smo stvarno zaboravili šta
znači dobro se osjećati i natjerati druge da
se dobro osjećaju. Vjerovatno će i Kosovari
imati svoj trenutak osvještenja kao i mi.
A do tada neka uživaju.
Elem, mene je ta njihova sreća toliko preplavila
da sam po prvi put uživala više u
druženju nego u shoppingu (ja nisam najbolji
predstavnik uzorka za istraživanja pomenuta
na početku). Ipak, stigla sam malo
”proviriti” u prodavnice. Situacija kao
i svugdje u regionu. Dosta robe iz Kine,
ponešto iz Italije. Ono što je ”classy” veoma
je skupo, skuplje nego u BiH. Nema
velikih shopping molova (bar ne onakvih
sa svim karakteristikama mola). Od svih
prodavnica izdvojila bih one u etno styleu
kao vrlo interesantne posebno za detalje
i modne dodatke.
Prije odlaska u Prištinu imala sam vrlo interesantna
iskustva sa servisima u našoj zemlji.
U ovom slučaju pridjev interesantan bi mogao
opisati horor koji vam se može desiti u
nekoj od lokalnih banaka. Naprimjer:
*
Unicredit banka, Titova ulica Ako ste slučajno
razmišljali o tome da otvorite račun
za firmu u ovoj banci nemojte se začuditi
ako vas iz nje izbace- izbacivači. I to o direktno
sa ” hiljaditog” šaltera koji ste u ovoj
banci obigrali. Dakle procedura je ovakva.
Dodjete u banku na šalter: ” Dobar dan”-
”Dobar dan”. ”Želim da otvorim prelazni
račun za firmu”. Odgovor: ”Otiđite na šalter
3”. Na šalteru 3 kažu da oni pojma nemaju
pa onda vas pošalju na šalter 5. Sa šaltera
5 vas upute na sprat kod neke kvazišefice
koja vas prvo upita ko vas je poslao. Pa
kada odgovorite ko vas je poslao, onda vas
ona uputi da ponovo siđete dole ali ovaj put
na šalter 4. Za njim sjedi službenik koji vas
ljutito sasluša i kaže kako on ne može
u svoj softver ubaciti sve potrebne
podatke te vas uredno
vrati do kancelarije kvazišefice.
Kada vas ugleda ona
se prvo naljuti što ste se vratili.
Kada smo pokazali najmanji
znak nervoze zbog ovakvog
tretmana izderala se na
nas. I tu nam je negdje bio i
kraj- pored nas se stvorila gorila
nakon čega nam nije preostalo nista
nego da dostojansteno napustimo objekat.
Meni se čini da je i ova jedna tačka za lošu
praksu kompliment.
**
Saloni auta - Toyota, Ford/ Volvo ... Ako
ste se konačno odlučili da od svoje crkavice
zamijenite staro za novo auto misleći da
će globalna recesija uticati ako ne na cijene
a onda bar na uslugu i povoljnije aranžmane
u domaćim salonima auta, grdno
ste se prevarili. U ovim salonima definitivno
to nikada nećete doživjeti.
***
Sportina na uglu Titove. Brendirana roba,
posebno dobar izbor za mušku populaciju.
Sezonska roba korektno snižena. Prodavačice
ljubazne, usluga brza. Posebno dobar
izbor odjeće koju potpisuje Cavalli.
****
Salon Nicole- Powerplate sprava koju bih
svakako preporučila za one koji žele vježbati
ali nemaju vremena. S tim što se prije
odluke trebate konsultovati s ljekarom.
Ako pored odluke da vježbate uživate u neformalnoj,
bolje rečeno otkačenoj atmosferi
bez nekih fancy trikova, posjetite ovaj
prostor. Sa.L.
41

Međunarodni dan voda
Ljepotice Bosne i Hercegovine
Jedno od najvećih bogatstava Bosne i Hercegovine je – voda! To potvrđuju i podaci Svjetskog instituta za prirodne resurse (World Resources Institute) iz 2001. godine
koji govore da su ukupni godišnji obnovljivi vodeni resursi u BiH (riječni tokovi i dopunjavanje podzemnih voda) u 2000. bili preko dva puta veći od evropskog
prosjeka, a skoro 15 puta veći od ukupnih mađarskih resursa (WRI, 2000). Ali, ni ti resursi nisu neiscrpni. Rijeke i jezera se zagađuju tečnim otpadnim vodama koje
se u njih ispuštaju uglavnom bez ikakvog prečiščavanja. Naročito su ugrožene rijeka Bosna i njene pritoke, čija korita često služe i kao deponije otpada. Poseban problem
predstavlja zagađivanje podzemnih voda koje su glavni i najkvalitetniji izvor vode za piće. Vode Bosne i Hercegovine izložene su iznimnim pritiscima, i svjedoci
smo svakodnevnog nepažljivog ponašanja i građana i preduzeća, što dovodi do povećanja stepena zagađenosti voda. Cijena zagađene vode je previsoka.
Budući da male stvari pokreću svijet, svako od nas može dati svoj doprinos u očuvanju vodnih resursa. Zato vas i podsjećamo na naše ljepotice!
42
Jedna i jedina
U rijeci Uni, prema podacima ovdašnjih
ribolovnih društava, živi 28 različitih vrsta
riba koje mogu doseći i preko 30 kilograma
težine. Pored rijeke raste i gotovo dvije
stotine različitih vrsta ljekovitih biljaka
a jedna rijetka biljka “Unska zvončica” je
upravo dobila ime po rijeci Uni.
Rijeka Bosna je duga 273 km, duboka je 1-3 m (u virovima dostiže dubinu i do 10m) a
široka 35-170m. Najviše je sužena između Maglaja i Doboja. Obale su joj visoke od 1,5
do 6m, a djelomično su obrasle šumom i žbunjem. Na više mjesta pravi slapove i brzake.
Prosječan pad joj iznosi 1,48 m/km, a srednja količina proticanja vode oko 100 m3/s.
Drina je rijeka u istočnoj Bo-
sni i Hercegovini koja svo-
jim donjim tokom čini prirodnu
granicu između Bosne
i Srbije. Srbije
Spajanjem
crnogorskih rijeka
Tare i Pive na Šćepan Polju
nastaje rijeka Drina. U Bosni
i Hercegovini je jedino
rijeka Sava veća od nje. Drina
je ujedino najveća pritoka
rijeke Save. Svojim tokom
od oko 340 kilometara prolazi
kroz mnogobrojna mjesta u
Bosni i Hercegovini
S nadaleko poznatim splavarenjem
Drinom započelo se
koncem 19. stoljeća, kada su
u donjem toku Drine krstarili
i austrougarski parobrodi.
U prošlosti, voda rijeke je korištena
i za rad poznatih drinskih
vodenica. Ranije se, prije
izgradnje hidrocentrala na
Drini, moglo putovati svezanim
balvanima potopljenim
u vodu cijelom dužinom njenog
toka.
Vrbas rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom
sliva oko 5900 km2. Nastaje od dva vrela na Zec-Planini (ogranak Vranice). Rijeka Vrbas
usjeca kompozitnu dolinu, prolazeći kroz Skopaljsku kotlinu, Vinacku klisuru, Jajačku kotlinu, ka-
njonsku dolinu Tjesno, Banjolučku kotlinu, , a donjim tokom preko svoje makroplavine Lijevče po- polje.
Pritoke Vrbasa su: Vrbanja, Pliva, Ugar i druge.
Neretva je najduža i najveća rijeka u istočnom jadranskom
slivu. Neretva izvire na nadmorskoj visini od 1.095
metara ispod planina Zelengore i Lebršnik u BiH i protječe
u dužini od 203 km, da bi posljednjih 22 km tekla kroz
Hrvatsku.Neretva od izvora prema ušću teče od jugoistoka
prema sjeverozapadu, tvoreći tako i sjevernu stranicu
Hercegovine. Nedaleko od Konjica i Ramskog kraja
skreće prema jugu, i teče u smjeru od sjevera prema
jugu.Njene pritoke u gornjem toku su Repešnica, Rakitnica
i Ljuta sa desne, te Lađanica, Župski Krupac, Bukovica
i Bijela s lijeve strane. Tu su još i Krupac, Trešanica,
Idbarčica (Baščica), Kraljuščica i Neretvica.U svom gornjem
toku, sve do Čapljine, Neretva je kanjonska rijeka,
a zapadno od Konjica ulijeva se u akumulacijsko jezero
Jablanica. Od morske obale do Metkovića (20km) Nere-
tva je plovna, od
Opuzena se dijeli na dvanaest rukava-
ca koji čine njezinu
deltu, a u Jadransko more utječe u
blizini
Rogotina i Ploča.

KAKO DA SMANJITE POTROŠNJU VODE
Provjerite da li voda u wc školjci curi
Nemojte koristiti WC kao kantu za opuške
ili maramice
Svaki put kada pustite vodu za opuškom cigarete,
maramicom ili drugim komadićima smeća,
protraćite nekoliko litara vode. Osim toga,
ako možete, kupite manji rezervoar za vodu u
wc-u i tako ćete uštedjeti prilikom svakog puštanja
vode.
Praktikujte kratko tuširanje
Jedan od načina da smanjite potrošnju vode jeste
da vodu zatvorite dok se sapunjate, a zatim je
ponovo otvorite da se saperete. Četverominutno
tuširanje potroši oko 70 litara vode.
Zatvorite vodu dok perete zube - nema potrebe
da voda stalno teče
Britvicu tokom brijanja ispirite u lavabou
koji ste napunili sa nekoliko centimetara
vode
6. Provjerite ispravnost česmi – kapanje može
potrošiti i 50 litara vode dnevno. Ako iz
slavine ističu samo dvije kapi vode u jednoj sekundi,
godišnje će biti neupotrijebljeno ili bačeno
oko 6 hiljada litara najdragocjenije tekućine
na Zemlji.
Puštajte mašine za veš i suđe samo kad
su pune, a kada suđe perete na ruke nemojte
pustiti da voda stalno teče punim
kapacitetom
Baštu zalijevajte samo kada je to
potrebno
Dobar način da provjerite da li vaš travnjak treba
zalijevanje jeste da stanete na travu. Ako se
trava odmah uspravi kad se sklonite, zalijevanje
nije potrebno. Ako trava ostane pri zemlji, onda
ju je potrebno zaliti. Ako pustite da trava naraste
nešto više (oko 10 cm), to će pomoći zadržavanju
vlage u tlu.
Dobro natopite travnjak
Kada zalijevate baštu, radite to dovoljno dugo
da voda dođe do korijena gdje je i najviše
potrebna. Ako vodu koristite samo za prskanje,
ona će brzo ispariti, a sistemi korijenja postajaće
sve plići.
Baštu zalijevajte u hladnijim periodima
dana; izbjegavajte zalijevanje kada je
vjetrovito
U bašti zasadite žbunje koje ne traži puno
vode
Stavite sloj lišća i trave oko drveća i drugih
biljaka, jer to sprečava isparavanje vlage
i rast korova
Kada perete auto, vodu iz crijeva koristite
samo za sapiranje
Za redovno čišćenje prilaza koristite metlu,
a ne crijevo.
Biser u hercegovačkom kršu!
Modrozelene vode rijeke Trebižat, koje mirno teku kamenitom Hercegovinom,
u mjestu Studenci kod Ljubuškog obrušavaju se s visine od oko 30 metara, stvarajući
teško opisivu prirodnu ljepotu slapova Kravice, prirodnog fenomena nadaleko
poznatog, te možda najljepšeg i najvrednijeg dara prirode Hercegovini.
Slapovi su široki oko 150 metara.
Rakitnica je tipična planinska rijeka koja se duboko usjekla između planine Bjelašnice
sa desne strane i Visočice sa lijeve strane, praveći niz bizarnih kanjona, brzaka,
slapova, vodopada i mirnih bazena što predstavlja neponovljivu turističku
atrakciju. Radi svoje jedinstvene ljepote i nepristupačnosti Rakitnica je veliki izazov
za planirare, alpiniste, ribiče kao i mnoge ljubitelje čistih prirodnih ambijenata.
Svojim tokom od 30 kilometara ne protiče kroz naseljena mjesta a voda je
pitka od izvora do ušća i bogata protočnom i mekousnom pastrmkom (endem)
. Najatraktivniji dio toka ove rijeke se nalazi između mosta na saobraćajnici Lukomir-Bobovica
do Lučice (Bajrina koliba) . To je tok rijeke od 4-5 kilometara sa
padom od oko 300 metara i brojnim slapovima i vodopadima
22. mart Međunarodni dan voda
43

Geološka raznolikost
Na širem prostoru vodopada Skakavac evidentirani su mnogi geomorfološki
fenomeni, kao što su stijene, pećine, klisure, kanjoni i karstne
konfiguracije. Svakako najveću vrijednost ovom prostoru daje
vodopad Skakavac, koji je visine 98 m, te se ubraja među najveće vodopade
u Bosni i Hercegovini.
Posmatrano sa hidrogeološkog aspekta , ovo područje je specifično
po nakupinama sedre, koja se nalazi uz korito potoka Skakavac, što
ukazuje da je u geološkoj prošlosti kroz dolinu potoka proticala znatno
veća količina vode od sadašnje.
Područje vodopada “Skakavac” nalazi se u istočnom dijelu Centralne
Bosne, a sjeveroistočno od Sarajevsko – Zeničkog bazena i Sarajevske
kotline.
Ovo područje je nedvojbeno uključeno u III kategoriju zaštićenih područja,
odnosno spomenik prirode, zaštićenu zonu namijenjenu uglavnom
za konzervaciju specifičnih prirodnih obilježja.
Zajedničke vodezajedničke
mogućnosti
Svjetski dan voda obilježava
se svake godine 22. marta.
Obilježavanje ovog dana
određeno je usvanjanjem rezolucije Generalne
skupštine Ujedinjenih naroda u
decembru 1992 godine. Već 1993 godine
prvi put je obilježen, a s vremenom je
značaj ovoga praznika rastao.
UN želi podsjetiti na važnost zaštite vode i
nedostatak vode za piće u mnogim zemljama
svjeta, jer oko milijardu ljudi u svijetu nema
pristup sigurnoj pitkoj vodi.
Zato je Skupština Ujedinjenih nacija na
58. sjednici održanoj u decembru 2003.
godine proglasila period od 2005. -2015.
za međunarodnu dekadu za akciju ‘’Voda
za život’’, a za početak dekade je usvojen
Svjetski dan voda 22. mart 2005. godine.
U poruci generalnog sekretara Ujedinjenih
nacija Ban Ki-muna povodom Međunarodnog
dana voda jasno je naglašeno
da je nedostatak političke volje jedan od
glavnih razloga neispunjavanja osnovnih
principa upravljanja otpadnim vodama.
On je naglasio da u uslovima kada svakih
20 sekundi umre jedno dijete zbog nehigijenskih
uslova u kojima živi 2.6 milijardi
ljudi širom svijeta. To dovodi do broja od
1.5 miliona prekinutih mladih života zbog
nečega što znamo kako da spriječimo. Loše
upravljanje otpadnim vodama zajedno sa
nedostatkom sigurne vode za piće i neodgovarajućih
higijenskih uslova, pridonosi
velikom broju smrtnih slučajeva.
Ove, 2009., te tema obilježavanja dana
vode je “zajedničke vode - zajedničke mogućnosti
“, sa posebnim fokusom na prekogranične
vode.
Kažu da sve što je lijepo ima kraj . A, kraj jedne od
naših ljepotica upravo možete vidjeti ovdje,gdje
je voda najmirnija. Naši susjedi su u stilu maškara
, kaka vim je bio cijeli broj, tragikomično pisali o
ovom vrlo ozbiljnom problemu. Zato ga i objavljujemo
kao upozorenje da, ako ne vodimo računa
o našim ljepoticama- to počnemo! One će nam
to višestruko uzvratiti ! Dovoljno je da se vratite
na predhodne strane- uvjerićete se!
Faksimil iz specijalnog broja Metkovskog
vjesnika , biltena grada Metković,
posvećenog ovogodišnjim maškarama
N
VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVV
Vjesnik
Vjesnik
metkovski
Tranzitni vodotoci
Vode sa šest od ukupno osam većih slivnih područja u Bosni
i Hercegovini imaju prekogranični karakter (slivovi Une,
Drine, Save, Neretve, Trebišnjice i Cetine). Rijeka Sava je veliki
tranzitni vodotok za Bosnu i Hercegovinu, koji dotiče iz
Slovenije i Hrvatske, drenira veći dio teritorije zemlje i nastavlja
teči prema ušću u Dunav. Rijeka Drina dotiče u Bosnu
i Hercegovinu iz Crne Gore, dok jedan dio voda sa naše
teritorije otiče podzemnim putem u rijeku Cetinu u Hrvatskoj.
Pet većih površinskih tokova izvire u Bosni i Hercegovini
(Una, Vrbas, Bosna, Neretva i Trebišnjica). Zbog svog geografskog
položaja na vododjelnici između Crnomorskog
i Jadranskog sliva, Bosna i Hercegovina predstavlja izrazito
„uzvodnu“ zemlju u odnosu na svoje komšije, Hrvatsku
i Srbiju, a također i za Rumuniju i Bugarsku.
18 petak, 20. velja�e 2009.
maškarani
IZ BOSNE I HERCEGOVINE SUSTIGLA
ZA SUZE BRISAT
HUMANITARNA POMO� DONJONERETVANSKIM SELJACIMA
Devedesetdvogodišnju Baku Maru najviše je obradovao
crno-bijeli televizor Rudi �ajavec.
akon što Jambo u Saboru obu�u, a našla se tamo i pokoja
nije uspio progurati otku- unutrašnja autoguma, tek toliko
pnu cijenu mandarine od 3 kn, nek’ se na�e.
pogo�enoj donjoneretvanskoj Na vijest o skorom prispijepoljoprivredi
ubrzo je stigla �u humanitarne pomo�i mnogi
humanitarna pomo� iz uzvodne Neretvani zaplovili su svojim
nam Bosne i Hercegovine. trupicama uzvodno put Met-
Prvim ve�im zimskim vokovi�a. Ve� prije je re�eno da
dostajem Neretvom je u Met- se ne smiju koristiti la�e, samo
kovi�, a i dalje nizvodno, iz trupe s maksimalno dva �lana
Federacije Bosne i Hercegovi- posade, kako bi raspodjela hune
stigla humanitarna pomo� manitarne pomo�i bila što pra-
koja se sastojala od razli�itih vi�nija.
artikala. Mnoge je, naro�ito za Naš izvjestitelj je na Lu�kom
plinske krize, obradovao velik mostu u Metkovi�u do�ekao
broj debala koja �e ugroženom najbrži dvojac koji je doveslao
pu�anstvu pomo�i da se ogrije u Metkovi� i pomno ih pratio
tijekom zime. Isto tako je važ- kako se ponašaju. Zaista, momno
da je stiglo i na stotine tisu�a ci su bili fer. Uzeli su samo ono
plasti�nih boca, za koje Repu- što im je trebalo i koliko im
blika Hrvatska ispla�uje pola je trebalo. �ini se da je, ipak, nizvodno da pomo� doplovi do poljoprivredi u dolini Neretve.
kn po komadu, što �e umno- knez Domagoj bio vitez, a ne njih – rekli su mu veselo. �ak i šire. Stižu vijesti da je dio
gome ublažiti gubitke koje su drumski razbojnik, kako neki Na kraju, važno je pripome- pomo�i došao i do ribara koji u
proizvo�a�i imali na mandarini. to danas žele prikazati. – Neka nuti kako je to bila samo prva Neretvanskome kanalu love sve
Od drugih korisnih stvari spo- ostane i drugima koji nisu mla- u nizu akcija kojima �e naši manje ribe i sve teže prehranjumenut
�emo još dje�je igra�ke, di i snažni kao mi pa �ekaju susjedi pomagati ugroženoj ju svoje brojne obitelji.
–
Vidin ja nika strka. Ne �ujen, ali vidin. Svi poskakali u trupe. A ja za
njima. Vozila san ja trupu kad se oni nisu ni rodili. I tako, mi u �eki. Baš
kao kad san sa svojin suborcima �eteresdruge minirala onaj talijanski
gliboder na uš�u Neretve. Aha, evo ništo pliva. Ja za osti, priku�in ga
i ubacin u trupu. Zamotano u nalijon samo tako. A ja, moj tunperin i
reži, reži. Baš k’o oni Aleksandar šta ga je glumija mali Colin Farrell u
onon � lmu. Ma da san birala ne bi bolje. Rudo!? Baš takoga smo moj
pokonji Jure i ja kupili šesetpete kad smo prodali prvi sto kila mandarina
– objašnjava baka Mara i nastavlja – Svaka in �ast kako su ga dobro
obamotali u nalijon. Nianci kapi nije puš�alo.
–