ObrtniÄki savjetnik br. 27 - Hrvatska obrtniÄka komora

Obrtnički savjetnik<br />

•<br />

OBNOVLJENA 1994.<br />

U T E M E L J E N A 1 8 5 2.<br />

•<br />

GODINA VI, BROJ 27 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINA<br />

Visina vodnog doprinosa<br />

Anđelko Vojvoda, mr. sc.<br />

Upravljanje vodama obuhvaća osiguranje<br />

dovoljnih količina kvalitetne<br />

pitke vode za vodoopskrbu stanovništva,<br />

gospodarske i osobne potrebe,<br />

zaštitu ljudi i njihove imovine od poplava i<br />

drugih oblika štetnog djelovanja voda i postizanje<br />

i očuvanje dobrog stanja voda radi<br />

zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove<br />

imovine, zaštite vodnih i o vodi ovisnih<br />

ekosustava. Načelo korištenja voda temelji<br />

se na racionalnosti i ekonomičnosti, što<br />

uvjetuje da je svaki korisnik vode obvezan<br />

koristiti vodu na način i u opsegu kojima<br />

se voda čuva od rasipanja i štetnih promjena<br />

njezine kakvoće i ne onemogućuje<br />

zakonsko pravo korištenja vode drugim<br />

osobama. Prihod od vodnoga doprinosa<br />

koristi se za gradnju regulacijskih i zaštitnih<br />

vodnih građevina, gradnju građevina<br />

za osnovnu melioracijsku odvodnju, provedbu<br />

preventivne, redovne i izvanredne<br />

obrane od poplava i podmirenje troškova<br />

pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga<br />

vodnoga dobra u zemljišne knjige i<br />

katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina<br />

u korist javnoga vodnoga dobra.<br />

Vodni doprinos plaća se na gradnju građevina<br />

za koje se podnosi zahtjev za izdavanje<br />

građevinske dozvole, a obveznik<br />

vodnoga doprinosa je investitor u smislu<br />

propisa o prostornom uređenju i gradnji.<br />

Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa<br />

prostorni je metar [m 3 ] stvarnog obujma<br />

nove građevine, razlike između stvarnog<br />

obujma građevine koja se uklanja radi<br />

gradnje nove građevine i stvarnog obujma<br />

nove građevine, odnosno razlike između<br />

stvarnog obujma postojeće građevine<br />

koja se dograđuje ili nadograđuje i stvarnog<br />

obujma dograđene ili izgrađene nove<br />

građevine. Osnovica za plaćanje vodnoga<br />

doprinosa za prometnice i druge otvorene<br />

građevine, četvorni je metar [m 2 ]. Osnovica<br />

za plaćanje vodnoga doprinosa za produktovode<br />

i druge vodove koji su građevine,<br />

dužni je metar [m] tlocrtne površine.<br />

Vodni doprinos obračunava se rješenjem o<br />

obračunu vodnoga doprinosa koje donose<br />

i naplaćuju Hrvatske vode. Bez potvrde o<br />

plaćenom vodnom doprinosu, u cijelosti ili<br />

djelomično, ovisno kako je utvrđeno rješenjem<br />

o obračunu vodnoga doprinosa investitoru<br />

se ne može izdati akt o dopuštenju<br />

građenja sukladno posebnim propisima o<br />

prostornom uređenju i gradnji.<br />

Iznosi vodnog doprinosa<br />

Na temelju članka 11. Zakona o financiranju<br />

vodnoga gospodarstva Vlada Republike<br />

Hrvatske na 58. sjednici od 28.<br />

svibnja 2010. donijela je Uredbu o visini<br />

vodnoga doprinosa (dalje Uredba). U svrhu<br />

određivanja visine vodnoga doprinosa,<br />

područje Republike Hrvatske dijeli se u tri<br />

zone: Zonu A, Zonu B i Zonu C.<br />

• Zonu A čini Grad Zagreb i zaštićeno<br />

obalno područje mora.<br />

• Zonu B čini ostalo područje Republike<br />

Hrvatske, osim Zone A i Zone C.<br />

• Zonu C čine područja posebne državne<br />

skrbi.<br />

Izrazi iz Uredbe imaju sljedeće značenje:<br />

»Zaštićeno obalno područje mora« zaštićeno<br />

je obalno područje mora, u smislu<br />

propisa koji uređuju prostorno uređenje i<br />

gradnju;<br />

»Područja posebne državne skrbi« su<br />

područja tako određena u smislu propisa<br />

Prihod od vodnoga doprinosa koristi se za gradnju<br />

regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, gradnju<br />

građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju, provedbu<br />

preventivne, redovne i izvanredne obrane od<br />

poplava i podmirenje troškova pripremnih i pravnih<br />

radnji radi upisa javnoga vodnoga dobra u zemljišne<br />

knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina<br />

u korist javnoga vodnoga dobra.<br />

koji uređuju područja posebne državne<br />

skrbi;<br />

»Poslovne građevine, osim proizvodnih<br />

građevina« zatvoreni su poslovni prostori<br />

(prostorije) koji su namijenjeni obavljanju<br />

gospodarskih djelatnosti, uključivši prodaju<br />

ili drugi promet robe i usluga, kao npr. trgovinu,<br />

prodajne centre, skladišta, garaže<br />

i manipulativne prostore, te izložbene prostorije<br />

sajmova i druge slične prostorije;<br />

»Stambene građevine za stalno stanovanje«<br />

su više stambene zgrade i obiteljske<br />

kuće koje su namijenjene stalnom<br />

stanovanju;<br />

»Stambene građevine za povremeno<br />

stanovanje« kuće su za odmor i zgrade s<br />

apartmanskim stanovima namijenjene povremenom<br />

stanovanju;<br />

»Objekti društvenog standarda i religijski<br />

objekti« su škole i druga učilišta, ustanove

II Obrtničke novine lipanj 2010.<br />

SAVJETNIK<br />

za predškolski odgoj, dječji vrtići i dnevni<br />

boravci, bolnice, klinike, poliklinike i domovi<br />

zdravlja, objekti studentske prehrane,<br />

objekti javne prehrane (javne kuhinje), muzeji<br />

i religijski objekti. Zatvoreni poslovni<br />

prostori koji su namijenjeni obavljanju drugih<br />

djelatnosti osim gospodarskih, uključivši<br />

djelatnosti neprofitnih osoba, te tijela<br />

Republike Hrvatske, jedinica lokalne i područne<br />

(regionalne) samouprave izjednačeni<br />

su s objektima društvenog standarda<br />

i religijskim objektima;<br />

Tarifni<br />

broj<br />

1.<br />


Visina naknade<br />

Osnovica Jed. A B C<br />

Poslovne građevine, osim proizvodnih<br />

građevina<br />

Stambene građevine za stalno<br />

stanovanje:<br />

m 3 52,50 31,50 15,75<br />

2a. Obiteljske kuće do 400 m 2 m 3 22,50 15,00 5,60<br />

2b.<br />



Ostale stambene građevine za stalno<br />

stanovanje<br />

Stambene građevine za povremeno<br />

stanovanje<br />

Objekti društvenog standarda i religijski<br />

objekti<br />

»Proizvodne građevine« zatvoreni su<br />

poslovni prostori (prostorije), namijenjeni<br />

za proizvodne i servisne svrhe (popravak,<br />

remont i održavanje), te prostorije za istraživanja<br />

i ispitivanja (laboratoriji i druge slične<br />

prostorije);<br />

»Prometne građevine« su otvorene<br />

građevine i pojas uz njih, namijenjeni za<br />

prometovanje vozila, plovila i drugih prometala,<br />

te uzlijetanje, slijetanje i smještaj<br />

zrakoplova, uključivši autoceste, ostale<br />

ceste, pruge, uzletno-sletne staze, stajanke<br />

i staze za vožnju (rulne staze) na aerodromima<br />

i helidromima, prevodnice i druge<br />

građevine slične namjene;<br />

»Produktovodi« su infrastrukturne<br />

građevine namijenjene prijenosu struje,<br />

transportu energenata (nafte, plina i dr.),<br />

vode, otpadnih voda i elektroničkih komunikacijskih<br />

signala, uključivši dalekovode,<br />

naftovode, plinovode, toplovode, vodovode,<br />

kanalizacijske vodove i ispuste i druge<br />

građevine slične namjene;<br />

»Kabelska kanalizacija« su produktovodi,<br />

odnosno dio elektroničke komunikacijske<br />

infrastrukture koji se sastoji od mreže<br />

podzemnih cijevi od pogodnog materijala,<br />

kabelskih zdenaca i kabelskih galerija, koja<br />

služi za postavljanje i zaštitu elektroničkih<br />

komunikacijskih kabela;<br />

»Otvorene poslovne građevine« otvorene<br />

su građevine namijenjene za proizvodne,<br />

servisne (popravak, remont i održavanje),<br />

skladišne i parkirne svrhe, odnosno<br />

namijenjene kao manipulativne površine,<br />

prostori za pretovar, utovar i privez (lučke<br />

površine, dokovi, molovi, pristani i druge<br />

Visina vodnoga doprinosa određuje se u kunama po jedinici<br />

prikazanoj u tablici<br />




5. Proizvodne građevine m 3 9,35 5,60 1,85<br />

6. Prometne građevine m 2 3,65 1,05 0,55<br />

7. Produktovodi m 7,85 5,25 2,60<br />

8. Kabelska kanalizacija m 15,75 10,50 5,25<br />

9. Otvorene poslovne građevine m 2 26,25 15,75 5,25<br />

10. Druge otvorene građevine m 2 13,10 7,85 2,60<br />

slične građevine), prostori za prodaju ili<br />

drugi promet robe i usluga, izložbeni prostori,<br />

te druge građevine;<br />

»Druge otvorene građevine« otvorene<br />

su građevine koje nisu otvorene poslovne<br />

građevine, a namijenjene su za šport, rekreaciju,<br />

za poduku i vježbe, te druge slične<br />

djelatnosti, uključivo bazene, igrališta,<br />

otvorena kupališta, vježbališta i poligone,<br />

te druge slične građevine.<br />

Uključivanje HOK u povjerenstvo za<br />

izradu akata u vezi Uredbe o visini vodnoga<br />

doprinosa daje smanjenje tarifa visine<br />

vodnog doprinosa za 25%. Visina vodnoga<br />

doprinosa određuje se u kunama po jedinici<br />

prikazanoj u tablici.<br />

Na građevinu koja ima više različitih namjena<br />

primijenit će se više odgovarajućih<br />

visina vodnoga doprinosa. Ako građevina<br />

svojim obujmom, površinom, odnosno duljinom<br />

prelazi granicu zona, na njene dijelove<br />

primijenit će se visina vodnoga doprinosa<br />

one zone u kojoj se ti dijelovi grade.<br />

Iznimno na gradnju stambenih građevina<br />

za stalno stanovanje na otoku iz tarifnoga<br />

broja 2., investitori kojih su fizičke osobe,<br />

osim obrtnika i osoba slobodnih zanimanja,<br />

primijenit će se visina vodnoga doprinosa<br />

koja važi u Zoni C.<br />

Javnopravna tijela koja vode postupak<br />

izdavanja akata kojima se odobrava građenje,<br />

odnosno izvedeno stanje, dostavljaju<br />

Hrvatskim vodama, po službenoj dužnosti,<br />

dokumentaciju potrebnu za obračun vodnoga<br />

doprinosa (preslika zahtjeva za izdavanje<br />

akta kojim se odobrava građenje, odnosno<br />

izvedeno stanje i projektnu dokumentaciju).<br />

Zahtijeva se dostava od strane investitora,<br />

odnosno projektanta popunjenih obrasca,<br />

propisanih propisom iz članka 76. Zakona o<br />

financiranju vodnoga gospodarstva, koji se<br />

odnosi na obračun i naplatu vodnoga doprinosa.<br />

Vodni se doprinos plaća jednokratno<br />

ili u obrocima, a svi upravni postupci započeti<br />

do stupanja na snagu Uredbe, dovršit<br />

će se po odredbama Uredbe o visini vodnoga<br />

doprinosa iz 2006.

SAVJETNIK Obrtničke novine lipanj 2010.<br />

III<br />

ZOR EVIDENCIJE<br />

Obvezne evidencije prema<br />

Zakonu o radu<br />

Evidencije o radnicima<br />

U »Narodnim novinama« broj 66 od<br />

28. svibnja 2010. godine objavljen je novi<br />

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja<br />

evidencije o radnicima, koji je stupio na<br />

snagu od 1. lipnja 2010. godine.<br />

Pravilnik je donio ministar gospodarstva,<br />

slijedom obveze i ovlasti iz novog Zakona<br />

o radu (NN 149/09.).<br />

Propisana obveza vođenja evidencija<br />

za obrtnike koji imaju zaposlene radnike<br />

nije novost jer su i do sada bile obvezne<br />

temeljem Zakona o evidencijama u oblasti<br />

rada (Sl. list SFRJ 17/1990.) koji je izazivao<br />

dosta teškoće u njegovoj primjeni,<br />

najviše zbog sadržajne neusklađenosti s<br />

novim propisima RH.<br />

Novim Zakonom o radu i ovim Pravilnikom<br />

propisane su dvije evidencije:<br />

1. evidencija o radnicima<br />

2. evidencija o radnom vremenu.<br />

Evidencija o radnom vremenu mora<br />

biti dostupna u poslovnom prostoru,<br />

odnosno na mjestu rada radnika.<br />

Radnik ima pravo uvida u obje ove evidencije.<br />

Evidencija o radnicima, (tzv. »matična<br />

knjiga radnika«) je evidencija o radnicima<br />

čiji oblik nije propisan u smislu obrasca,<br />

no propisan je sadržaj tj. podaci koje mora<br />

sadržavati. Nova propisana evidencija po<br />

količini podataka još je složenija u odnosu<br />

na prethodnu.<br />

Pravilnikom je propisano da obrtnik<br />

poslodavac, osim nabrojanih obveznih<br />

podataka o radnicima, mora u evidenciji<br />

osigurati još i druge podatke koji utječu na<br />

ostvarivanje prava radnika u vezi s radnim<br />

odnosom, kao što su:<br />

– trudnoća,<br />

– roditeljstvo,<br />

– dojenje djeteta,<br />

– status samohranog roditelja ili status<br />

posvojitelja,<br />

– profesionalna bolest ili ozljeda na radu,<br />

– obveze uzdržavanja,<br />

– podatak o drugom poslodavcu za radnika<br />

u nepunom radnom vremenu,<br />

– drugi podaci za radnike zaposlene na<br />

stalnim sezonskim poslovima,<br />

– radnike na izdvojenom mjestu rada,<br />

– radnike upućene u inozemstvo.<br />

Prema svojim potrebama, obrtnik može<br />

i proširiti opseg podataka koje vodi, no treba<br />

voditi računa da je za sve druge osobne<br />

podatke, za koje Zakonom o radu i ovim<br />

Pravilnikom nije propisana obveza prikupljanja,<br />

potrebno pribaviti privolu radnika,<br />

te da se ti podaci smiju koristiti samo u<br />

svrhu s kojom je radnik upoznat, sukladno<br />

odredbama čl. 6. i 7. Zakona o zaštiti<br />

osobnih podataka (NN 103/03.). Također,<br />

ne treba nikako zaboraviti da, nakon uvođenja<br />

evidencije o radnicima ili izmjene<br />

njenog sadržaja sukladno Pravilniku, sve<br />

izmjene treba prijaviti Agenciji za zaštitu<br />

osobnih podataka (AZOP) jer je svaka evidencija<br />

o radnicima ujedno i zbirka osobnih<br />

podataka.<br />

Evidencija o radnicima mora se čuvati<br />

trajno, bilo da je vođena u obliku knjige<br />

ili elektroničke baze podataka.<br />

Evidencija o zaposlenim radnicima, odnosno »matična knjiga radnika«, koja sadrži sve propisane podatke, ako se<br />

vodi u obliku knjige, mogla bi izgledati na primjer ovako:<br />

»Kivi« trgovački obrt<br />

(naziv i vrsta obrta)<br />

vl. Marija Krznarić<br />

(ime i prezime vlasnika)<br />

Karlovac, Zagrebačka 8b<br />

(sjedište i adresa obrta)<br />

EVIDENCIJA O ZAPOSLENIM RADNICIMA<br />

Matični broj 11/2000. prijašnji kasniji<br />

Ime i Prezime<br />

Stjepan Matić<br />

OIB: 12345678910<br />

Stručnost i iskustvo<br />

završeno obrazovanje<br />

SSS trgovac<br />

Radno mjesto<br />

X M Ž<br />

naziv posla<br />

prodavač u trgovini mješovitom robom<br />

dan, mjesec i godina<br />

rođenja<br />

13. 07. 1974.<br />

osposobljavanje i usavršavanje<br />

mjesto rada<br />

Karlovac,<br />

Zagrebačka 8b<br />

tjedno radno<br />

vrijeme (puno/<br />

nepuno ili skraćeno)<br />

40 sati<br />

prebivalište/boravište<br />


Duga ul. 12<br />

ukupni mirovinski staž do<br />

početka rada<br />

7 godina<br />

staž osiguranja<br />

s povećanim<br />

trajanjem<br />

Radni odnos<br />

datum ugovora (potvrde)<br />

18. 12. 1999.<br />

dan početka rada<br />

1. 1. 2000.<br />

određeno vrijeme<br />

X neodređeno vrijeme<br />

dan prestanka<br />

razlog:<br />

Ostalo<br />

x probni rad<br />

produženo<br />

rad u inozemstvu<br />

trajanje<br />

pripravnički staž<br />

mirovinsko za sezonske<br />

trajanje<br />

6 mjeseci<br />

poslove<br />

Bilješke i napomene (st. 3. i 4. čl. 3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima)<br />

državljanstvo<br />

RH<br />

radna dozvola (trajanje)<br />

utvrđivanje radne<br />

sposobnosti<br />

mirovanje<br />

ugovorena zabrana<br />

natjecanja<br />

trajanje

IV Obrtničke novine lipanj 2010.<br />


Osim evidencije radnika – matične<br />

knjige, Pravilnikom je propisana i obveza<br />

evidentiranja drugih grupa osoba čijim se<br />

radom obrtnik koristi, a to su: radnici koje<br />

im je ustupila agencija; osobe na stručnom<br />

osposobljavanju za rad; redoviti studenti i<br />

učenici koji rade posredstvom ovlaštenih<br />

studentskih centara i srednjoškolskih ustanova;<br />

naučnicima tj. redovitim učenicima<br />

ustanova za strukovno obrazovanje koji<br />

kod obrtnika pohađaju praktičnu nastavu<br />

i vježbe.<br />

Za ove grupe osoba predlaže se voditi posebnu evidenciju (knjigu ili bazu podataka), koja se mora čuvati najmanje šest<br />

godina, a u obliku knjige može izgledati na primjer ovako:<br />

EVIDENCIJA O NAUČNICIMA<br />

Matični broj N01/2009 prijašnji kasniji<br />

Ime i prezime<br />

Tatjana Horvat<br />

naziv posla<br />

prodavač u trgovini<br />

mješovitom robom<br />

mjesto rada<br />


Zagrebačka 8b<br />

dan, mjesec i godina rođenja<br />

27. 02. 1994.<br />

OIB:<br />

10987654321<br />

akt temeljem kojeg radi<br />

Ugovor o naukovanju<br />

br: TŠ26/09<br />

M<br />

X Ž<br />

dan početka rada<br />


Bilješke i napomene (st. 3. i 4. čl. 3. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima)<br />

prebivalište/boravište<br />

Karlovac, Kamenita ul. 12<br />

dan prestanka<br />


Evidencija o radnom vremenu također se<br />

može voditi na papiru ili u elektroničkom obliku.<br />

Obrazac nije propisan, no propisani su<br />

obavezni podaci. Mora se voditi po razdobljima<br />

isplate plaće. Stoga evidencija može biti<br />

tablica kalendara za mjesec dana sa poda-<br />

EVIDENCIJA O RADNOM VREMENU<br />

cima o odrađenim satima ili danima za koje<br />

se isplaćuje naknada plaće i drugi podaci o<br />

odsutnosti radnika. Način upisivanja (kratica<br />

ili drugi način) određuje poslodavac.<br />

Ukoliko neki podatak obrtniku poslodavcu<br />

nije poznat na kraju radnog dana<br />

EVIDENCIJA O RADNOM VREMENU RADNIKA za mjesec lipanj 2010. godine<br />

radnika, dužan ga je evidentirati odmah po<br />

saznanju toga podatka.<br />

Evidencija se mora imati u poslovnom<br />

prostoru, odnosno na mjestu rada radnika,<br />

što se odnosi na radnike na izdvojenom<br />

mjestu rada.<br />

ime i prezime Stjepan Matić<br />

01 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost (legenda):<br />


03 poč zavr sati noć prvr prekid ost (legenda): DB<br />



06 poč zavr sati noć prvr prekid ost (legenda):<br />





















27 poč zavr sati noć prvr prekid ost (legenda):<br />





01 poč 7,00 zavr 15,00 sati 8 noć prvr prekid ost legenda):<br />

napomena (preraspodjela): u jutarnjoj smjeni radno vrijeme je 50 sati, a u popodnevnoj 30 sati tjedno<br />

Legenda<br />

8 – sati provedeni na radu<br />

N – nedjelja<br />

DB – državni blagdan<br />

SP – službeni put<br />

BO – bolovanje<br />

GO – godišnji odmor<br />

SD – slobodni dan<br />

PD – plaćeni dopust<br />

ND – neplaćeni dopust<br />

RD – rodiljni/roditeljski dopust<br />

TR – rad na terenu<br />

PR – pripravnost za rad<br />

OS – osobni izostanak<br />

Š – štrajk<br />

LO – lockout


Obavezne evidencije pri korištenju<br />

privatnih automobila u poslovne svrhe<br />

Božidar Zoričić<br />

Ukoliko vlasnik obrta ili njegov zaposlenik<br />

koristi svoj privatni automobil<br />

u poslovne svrhe, u porezno priznati<br />

izdatak ulazi naknada do 2,00 kn po prijeđenom<br />

kilometru, a što je propisano čl. 13.<br />

st. 2. t. 5. Pravilnika o porezu na dohodak.<br />

Kod službenog puta obračun se temelji<br />

na putnom nalogu, a kod korištenja osobnih<br />

automobila za službene svrhe u mjestu<br />

odnosno naselju (loko-vožnja) potrebno je<br />

voditi podatke o prijeđenim kilometrima.<br />

U svezi upita o vođenju propisanih evidencija<br />

pri korištenju prijevoznih sredstava<br />

posebice osobnih automobila, Središnji ured<br />

Porezne uprave dao je uputu o podacima<br />

koje treba osigurati i iz koje izdvajamo:<br />

1. Korištenje privatnog automobila u<br />

svrhe službenog putovanja, u putnom<br />

nalogu obvezno se, uz ostale navedene<br />

elemente naloga za službeno putovanje,<br />

iskazuje i početno stanje brojila – kilometar/sat<br />

u trenutku kretanja na put te završno<br />

stanje brojila nakon povratka s puta.<br />

Člankom 14. stavkom 2. Pravilnika propisano<br />

je da se izdaci za službena putovanja<br />

iz članka 13. Pravilnika (dnevnice, naknade<br />

prijevoznih troškova, naknade korištenja<br />

privatnog automobila u službene svrhe,<br />

troškovi noćenja i drugo) obračunavaju na<br />

temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga<br />

i priloženih isprava kojima se dokazuju<br />

izdaci i drugi podaci navedeni na putnom<br />

nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje,<br />

putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži<br />

osobito sljedeće podatke:<br />

– nadnevak izdavanja,<br />

– ime i prezime osobe koja se upućuje<br />

na službeno putovanje,<br />

– mjesto u koje osoba putuje,<br />

– svrha putovanja,<br />

– vrijeme trajanja putovanja,<br />

– vrijeme kretanja na put,<br />

– podatke o prijevoznom sredstvu kojim<br />

se putuje (ako se putuje automobilom<br />

potrebno je navesti marku i registarsku<br />

oznaku automobila, početno i završno<br />

stanje brojila – kilometar/sat),<br />

– vrijeme povratka s puta,<br />

– potpis ovlaštene osobe i pečat,<br />

– obračun troškova i likvidacija obračuna,<br />

– izvješće s puta.<br />

Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave<br />

kojima se dokazuju nastali izdaci, i to osobito:<br />

računi za cestarine, preslike ili potvrde<br />

putnih karata, računi za smještaj, i drugo.<br />

V<br />

2. Ako se privatni automobil koristi za<br />

službene svrhe u mjestu, odnosno naselju<br />

(loko-vožnja), osoba koja koristi automobil<br />

obvezna je voditi dnevnu evidenciju za<br />

obračun naknade za korištenje automobila,<br />

koja osobito sadrži podatke o: nadnevku i<br />

vremenu korištenja automobila, broju prijeđenih<br />

kilometara i nazive prijeđenih lokacija,<br />

podatke o automobilu (marka i registarska<br />

oznaka automobila), izvješće o radu. U evidenciju<br />

se obvezno unosi i početno i završno<br />

stanje brojila – kilometar/sat automobila, i to:<br />

dnevno za prijeđene lokacije u službene svrhe<br />

te ukupno na početku i na kraju obračunskog<br />

razdoblja. Nadalje, evidencija obvezno<br />

sadrži i ime/naziv i adresu poslodavca, odnosno<br />

isplatitelja primitka, nadnevak obračuna<br />

i obračun te iznos primitka za isplatu i<br />

potpis ovlaštene osobe.<br />

Izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak<br />

(NN br.68/07.), koja je stupila na<br />

snagu 02. srpnja 2007. godine, više se ne<br />

treba putnom nalogu prilagati račune za<br />

gorivo, ako se na službenom putu koristi<br />

privatni automobil. Samim time, računi za<br />

gorivo se ne trebaju prilagati ni evidenciji<br />

o prijeđenim kilometrima koju je potrebno<br />

voditi kod korištenja privatnog automobila<br />

u službene svrhe (loko-vožnja).<br />

Primjer obrasca za evidenciju uporabe privatnog automobila u službene svrhe u mjestu (loko-vožnja)<br />

________________________<br />

naziv obrta<br />

________________________<br />

adresa<br />

NALOG<br />

za upotrebu privatnog automobila u službene svrhe (loko–vožnja)<br />

Ime i prezime:___________________________________<br />

Funkcija (radno mjesto):______________________________<br />

Marka vozila i registarski broj:_____________________________________<br />

I.) OBRAČUN PRIJEĐENIH KILOMETARA<br />

Datum<br />

Početno<br />

stanje<br />

brojila<br />

Završno<br />

stanje<br />

brojila<br />

Relacija<br />

Vrijeme<br />

Prijeđeni<br />

kilometri<br />

Naknada<br />

2 kn/km<br />

Ukupno<br />

Svrha<br />

putovanja<br />

II.) OSTALI TROŠKOVI (parkiranja, cestarine i sl.):<br />

Sveukupno za isplatu (I+II) = ____________ kn<br />

Datum obračuna:__________<br />

Podnositelj naloga:<br />

Zakonski predstavnik poduzetnika:<br />

M. P.

VI Obrtničke novine lipanj 2010.<br />


Razvoj ruralnog turizma<br />

Lenko Ugrinić, dipl. oec.<br />

savjetnik za ugostiteljstvo i turizam<br />

Ministarstvo turizma u sklopu Programa<br />

IPARD ponudilo je kreditna<br />

sredstva interesantna za razvoj<br />

turizma na selu ( ruralni turizam) pod nazivom<br />

»Diversifikacija i razvoj ruralnih<br />

gospodarskih aktivnosti« IPA komponenta<br />

V, Mjera 302.<br />

Unutar Mjere 302 dozvoljena su ulaganja<br />

za sektore: – sektor ruralnog turizma;<br />

– sektor tradicijski obrti; – sektor<br />

izravne prodaje; – sektor slatkovodne aquakulture;<br />

– sektor usluga; – sektor pogona<br />

za preradu na farmama, – sektor proizvodnje<br />

gljiva te sektor obnovljivih izvora<br />

energije.<br />

Ovom mjerom se potiču ulaganja u<br />

nove i postojeće turističke kapacitete:<br />

u izgradnju i/ili preuređenje i/ili opremanje<br />

objekata za pružanje turističkih usluga,<br />

kao što su sobe, sanitarije i drugi objekti,<br />

uključujući i one za držanje životinja koji<br />

se koriste u turizmu, objekti za rekreaciju,<br />

turistički kampovi; u poboljšanja vanjskog<br />

prostora (za jahanje, sportski ribolov na<br />

unutarnjim vodama, planinski biciklizam,<br />

eko-staze), obnovu starih zgrada (podruma,<br />

mlinova i slično).<br />

Raspisivanje prvog javnog poziva za<br />

dodjelu sredstava u okviru mjere 3. očekuje<br />

se u trećem kvartalu ove godine.<br />

Krajnji korisnici (prijavitelji projekata)<br />

u okviru mjere 3.2. IPARD programa (novi<br />

kod 302), koja osim ruralnog turizma obuhvaća<br />

i druge aktivnosti, mogu biti fizičke<br />

ili pravne osobe registrirane za određenu<br />

djelatnost u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom<br />

u sektorima: ruralni turizam,<br />

pogoni za preradu na farmama, sektor<br />

izravne prodaje, slatkovodna aquakultura,<br />

obnovljivi izvori energije, sektor usluga.<br />

Obveza je prema Zakonu o poticanju razvoja<br />

malog gospodarstva da spadaju u<br />

mikro poduzeća u sustavu PDV-a.<br />

Korisnicima IPARD programa u Republici<br />

Hrvatskoj od 2007. do 2011. godine<br />

će za provedbu projekata u okviru sva tri<br />

programom zacrtana prioriteta biti dostupno<br />

179,000.000,00 eura potpore.<br />

Opći uvjeti prihvatljivosti ulaganja u<br />

okviru mjere 3.2. Programa (novi kod 302)<br />

navode se u odjeljku 5.3.26. dokumenta<br />

»IPARD 2007.– 2013., Plan poljoprivrednog<br />

i ruralnog razvoja«.<br />

Specifični kriteriji prihvatljivosti projekata<br />

s područja ruralnog turizma su:<br />

1. Korisnik treba biti registriran u skladu s<br />

propisima koji uređuju područja ugostiteljstva<br />

i/ili pružanja usluga u turizmu za<br />

djelatnost koju obavlja (Zakon o pružanju<br />

usluga u turizmu NN 68/07., Zakon<br />

o ugostiteljskoj djelatnosti NN 138/06.,<br />

NN 43/09.).<br />

2. Ulaganja su prihvatljiva samo u područjima<br />

gdje su prihvaćeni Projekti ukupnog<br />

razvoja (PUR) i/ili Regionalni operativni<br />

program (ROP) i/ili Županijske razvojne<br />

strategije (ŽRS) koji navode ruralni turizam<br />

kao razvojni sektor, a sama ulaganja<br />

moraju biti u skladu s odredbama<br />

navedenih dokumenata.<br />

3. Ulaganja su prihvatljiva samo u mjestima<br />

klasificiranim u kategoriji »D« i ostalim<br />

neklasificiranim mjestima, u skladu<br />

sa Pravilnikom o proglašavanju turističkih<br />

općina i gradova i o razvrstavanju<br />

naselja u turističke razrede (NN 122/09.,<br />

nn 9/10.).<br />

4. Dozvoljeno je ulaganje u objekte s najviše<br />

20 duplih kreveta (maksimalno 40<br />

spavaćih mjesta) po korisniku na kraju<br />

ulaganja.<br />

Podnositelj mora dokazati stručnu<br />

osposobljenost za bavljenje predmetnom<br />

djelatnošću sukladno zakonskim<br />

propisima.<br />

1. Ulaganje treba zadovoljavati zakonske<br />

standarde na kraju realizacije ulaganja;<br />

2. Ulaganje mora biti u skladu s odgovarajućim<br />

nacionalnim minimalnim standardima<br />

koji se odnose na zaštitu okoliša,<br />

javno zdravstvo (zdravstvena ispravnost<br />

hrane i kakvoća hrane), zdravlje životinja<br />

i bilja, dobrobit životinja i sigurnost<br />

na radu u vrijeme kad je odluka o dodjeli<br />

sredstava donesena;<br />

3. Korisnik mora imati podmirene sve obveze<br />

prema državnom proračunu u trenutku<br />

prijave;<br />

4. Ako je na nekom području uspostavljena<br />

i odobrena lokalna akcijska grupa (LAG)<br />

te je Ministarstvo odobrilo njihovu lokalnu<br />

razvojnu strategiju, ulaganje treba<br />

biti u skladu s prioritetima tih strategija;<br />

5. Ulaganja koja se sufinanciraju u okviru<br />

Komponente III IPA-e neće se financirati<br />

u okviru Mjere 302.<br />

U poslovnom planu podnositelj mora<br />

dokazati ekonomsku održivost podnositelja<br />

i projekta na kraju realizacije ulaganja.<br />

Poslovni plan treba biti izrađen u skladu s<br />

predloškom.<br />

Kriteriji i pokazatelji koji će se koristiti<br />

za procjenu ekonomske održivosti<br />

podnositelja:<br />

1. jednostavniji poslovni plan: za ulaganja<br />

do 27.000 EUR – za procjenu<br />

svih podnositelja koristit će se sljedeći<br />

pokazatelj:<br />

– profitabilnost – dobit poslije oporezivanja<br />

treba biti pozitivna od prve do<br />

zadnje godine ekonomskog vijeka<br />

trajanja projekta<br />

2. potpuni poslovni plan/investicijska<br />

studija: za ulaganja koja prelaze<br />

27.000 EUR<br />

a) za procjenu obiteljskih poljoprivrednih<br />

gospodarstava (OPG) i obrta koji<br />

su obveznici poreza na dohodak koristit<br />

će se sljedeći pokazatelji:<br />

– omjer obveza i kapitala ((kratkoročne<br />

obveze+dugoročne obveze) / (kapital<br />

i rezerve)) te izračunati koeficijent ne<br />

smije biti veći od 4.


VII<br />

b) za procjenu društava i obrta koji su<br />

obveznici poreza na dobit koristit će<br />

se sljedeći pokazatelji:<br />

– pokazatelj tekuće likvidnosti (kratkotrajna<br />

imovina/kratkoročne obveze)<br />

te izračunati koeficijent ne smije biti<br />

manji od 0,9<br />

– odnos prihoda i rashoda (ukupni prihodi/ukupni<br />

rashodi) te izračunati koeficijent<br />

ne smije biti manji od 1<br />

– omjer obveza i kapitala ((kratkoročne<br />

obveze+dugoročne obveze) / (kapital<br />

i rezerve)) te izračunati koeficijent ne<br />

smije biti veći od 4.<br />

Kriteriji i pokazatelji koji će se koristiti<br />

za procjenu ekonomske održivosti<br />

projekta su sljedeći:<br />

1. jednostavniji poslovni plan: za ulaganja<br />

do 27.000 EUR – za procjenu svih<br />

podnositelja koristit će se sljedeći pokazatelj:<br />

– likvidnost – kumulativ financijskog<br />

tijeka treba biti pozitivan od prve do<br />

zadnje godine ekonomskog vijeka<br />

trajanja projekta.<br />

2. potpuni poslovni plan/investicijska<br />

studija: za ulaganja koja prelaze<br />

27.000 EUR<br />

a) interna stopa rentabilnosti veća od<br />

realne kamatne stope dobivenog kredita<br />

te veća od 5%,<br />

b) neto sadašnja vrijednost jednaka ili<br />

veća od 0 uz korištenje diskontne<br />

stope ne manje od realne kamatne<br />

stope dobivenog kredita,<br />

c) razdoblje povrata investicije ne duže od<br />

ekonomskog vijeka trajanja projekta.<br />

Financiranje<br />

1. Sredstva potpore za Mjeru 302. osiguravaju<br />

se iz proračuna Europske unije i<br />

Republike Hrvatske, od čega Europska<br />

unija sudjeluje sa 75% udjela, a Republika<br />

Hrvatska s 25% udjela.<br />

2. Maksimalna ukupna vrijednost prihvatljivih<br />

troškova ulaganja po projektu je<br />

150.000,00 EUR.<br />

3. Iznos potpore će biti 50% ukupnog prihvatljivog<br />

ulaganja u projekt.<br />

4. Dozvoljena su maksimalno tri prihvatljiva<br />

ulaganja po korisniku unutar vremenskog<br />

okvira IPARD-a. Prijava za sljedeće<br />

ulaganje se može podnijeti tek nakon<br />

dovršenja (završnog plaćanja) prethodnog<br />

ulaganja.<br />

5. Plaćanje za izvršeno ulaganje bit će<br />

jednoobročno, sukladno ugovoru koji je<br />

korisnik potpisao s IPARD Agencijom.<br />

Prihvatljivi troškovi su ograničeni na:<br />

1. izgradnju ili poboljšanje nepokretne imovine;<br />

2. kupnju novih strojeva i opreme, uključujući<br />

računalni softver, opće troškove<br />

poput naknada za arhitekte, inženjere<br />

i druge savjetodavne naknade, studije<br />

izvedivosti, kupnju prava na patente i<br />

licence do gornje granice od 12% troškova<br />

navedenih u točkama a) i b) od<br />

kojih su troškovi poslovnog plana prihvatljivi<br />

do 2%, ali ne više od 2.000 €.<br />

3. Vrijednost prihvatljivih izdataka utvrđuje<br />

se bez PDV-a.<br />

4. Nabavljena roba, radovi i usluge moraju<br />

potjecati iz zemalja EU-a, Hrvatske, Bosne<br />

i Hercegovine, Srbije, Kosova, Crne<br />

Gore, Makedonije, Turske, Albanije, Alžira,<br />

Armenije, Azerbajdžana, Bjelorusije,<br />

Egipta, Gruzije, Izraela, Jordana, Libanona,<br />

Libije, Moldavije, Maroka, Palestinske<br />

Samouprave Zapadne obale i Pojasa<br />

Gaze, Rusije, Sirije, Tunisa, Ukrajine<br />

te Norveške, Lihtenštajna i Islanda.<br />

5. Sva oprema nakon nabave mora biti vođena<br />

u Popisu dugotrajne imovine.<br />

Napomene:<br />

1. Aktivnosti vezane za ulaganja predviđena<br />

projektom ne smiju započeti prije stupanja<br />

na snagu IPARD Ugovora, osim<br />

pripremnih radova.<br />

2. Pripremni radovi uključuju pripremu<br />

tehnološko-tehničke dokumentacije,<br />

izradu ekonomske dokumentacije, stjecanje<br />

vlasništva na nekretninama na<br />

kojoj će se obavljati investicija, dobivanje<br />

građevinske dozvole i s njima vezane<br />

aktivnosti.<br />

3. Ako su aktivnosti započete prije stupa-<br />

nja na snagu IPARD Ugovora, takve<br />

aktivnosti ne mogu biti predmet sufinanciranja<br />

IPARD sredstvima.<br />

4. Pripremni radovi moraju biti obavljeni<br />

prije potpisivanja IPARD Ugovora, odnosno<br />

prije prijavljivanja na natječaj, te<br />

se ne smatraju dozvoljenim izdacima i<br />

ne sufinanciraju se sredstvima IPARD<br />

programa, osim u slučajevima kada se<br />

radi o općim izdacima iz članka xy. stavka<br />

xy. točke xy, te članka xy. stavka xy.<br />

točke xy ovoga Pravilnika.<br />

Detaljnije informacije o Programu<br />

dostupne su na www.mps.hr/default.aspxid=4787<br />

Temeljni dokument<br />

IPARD 2007-2013, Plan poljoprivrednog<br />

i ruralnog razvoja dostupan je na: http://<br />

server01.globaldizajn.hr/mps.hr/User-<br />

DocsImages/IPARD%20PROGRAM%2<br />

0HR%20v2.pdf i na www.strategija.hr<br />

Kontakt: Ministarstvo poljoprivrede,<br />

ribarstva i vodnog gospodarstva<br />

Uprava za ruralni razvoj – Upravna<br />

direkcija SAPARD/IPARD programa<br />

Sektor za upravljanje programima ruralnog<br />

razvoja EU Tugomir Majdak,<br />

načelnik tugomir.majdak@mps.hr,<br />

tel. 01 6109 512<br />

Srodni sadržaj – domaći poticaji<br />

razvoju seoskog turizma:<br />

• Ministarstvo turizma ima do<br />

31. prosinca 2011. godine otvoren<br />

javni poziv za uključivanje u program<br />

kreditiranja seoskog turizma, pod<br />

nazivom »Razvoj turizma na selu«<br />

(informacija na:<br />

www.mint.hr/default.aspxid=4241)<br />

• Informacije o natječaju za dodjeli<br />

potpora za mjeru 9. »Razvoj seoskog,<br />

lovnog i ribolovnog turizma«<br />

za 2010. godinu potražiti na mrežnoj<br />

stranici Ministarstva poljoprivrede,<br />

ribarstva i vodnog gospodarstva<br />

www.mps.hr<br />

Primajte poslovne informacije e-mailom!<br />

Hrvatska obrtnička komora, kroz djelovanje Savjetodavne<br />

službe, omogućuje korištenje stručnih savjeta iz područja prava,<br />

tehnike, poreza i poslovanja u obrtu, financiranja obrta, te<br />

iz područja poljoprivrede i ugostiteljstva, svakom prijavljenom<br />

obrtniku i drugim zainteresiranima – na e-mail adresu.<br />

Kao nova usluga Hrvatske obrtničke komore, slanje informacija<br />

o poslovanju u obrtu putem elektronske pošte započelo<br />

je od ove godine i besplatno je za sve zainteresirane.<br />

Informacije se šalju osobno svakom prijavljenom na njegovu<br />

e-mail adresu, periodički, ovisno o aktualnostima iz poslovanja<br />

obrtnika.<br />

Zainteresirani za takav oblik informiranja<br />

trebaju se prijaviti na:<br />

e-obrtnici-list-subscribe@hok.hr<br />

Da biste mogli dobivati »HOK besplatne poslovne informacije«,<br />

morate se prijaviti na Mailing listu. Prijava se obavlja u<br />

četiri koraka:<br />

Pošaljite iz Vašeg programa za pisanje e-pošte praznu poruku<br />

na adresu (bez teksta u Naslovu i Predmetu):<br />

e-obrtnici-list-subscribe@hok.hr<br />

Mailing Server će Vas povratnom porukom obavijestiti da<br />

je zaprimio Vašu predbilježbu.<br />

Potvrdite Mailing Serveru Vašu predbilježbu slanjem odgovora<br />

(tzv. »RE«). <br />

Mailing Server u povratnoj poruci Vas obavještava da ste<br />

predbilježeni.<br />

U današnjem poslovnom svijetu prava informacija u pravo<br />

vrijeme može predstavljati značajnu prednost u odnosu na<br />

konkurenciju.

VIII Obrtničke novine<br />

lipanj 2010.<br />

Integrirana proizvodnja<br />

poljoprivrednih proizvoda<br />

Ivica Kostović,<br />

savjetnik za poljoprivredu<br />

Tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji<br />

svake se godine mijenja i prilagođava,<br />

klimatskim i drugim uvjetima.<br />

Upravo zato današnja je poljoprivredna<br />

proizvodnja vrlo dinamična, složena, a kako<br />

mora biti kreativna, zahtijeva veliko znanje.<br />

O integriranoj zaštiti bilja smo već pisali<br />

na stranicama naših novina. Ona predstavlja<br />

bitan dio integrirane proizvodnje poljoprivrednih<br />

proizvoda i u mnogim kulturama<br />

postavlja ključne uvjete toj proizvodnji.<br />

Da se podsjetimo, integrirana zaštita predstavlja<br />

sistem zaštite bilja koji podrazumijeva<br />

korištenje svih raspoloživih metoda suzbijanja<br />

štetočina, uzročnika bolesti i korova (uzgoj<br />

otpornih sorti, agrotehničke, mehaničke,<br />

biološke, kemijske i dr.) u cilju sprečavanja<br />

porasta njihove brojnosti preko granice kod<br />

koje dolazi do ekonomski značajnih šteta.<br />

Ovim sistemom dozvoljava se izvjesna<br />

prisutnost štetočina ispod ekonomskog<br />

praga štetnosti, ali ne i njihovo uništavanje<br />

po svaku cijenu. Prag štetnosti je stupanj<br />

napada štetnih organizama koji prijeti većim<br />

štetama na biljkama od vrijednosti poduzete<br />

zaštite.<br />

Provođenjem mjera integrirane zaštite<br />

smanjuje se broj kemijskih tretiranja, čime<br />

se čuva i omogućava veća aktivnost prirodnih<br />

neprijatelja i samim time smanjuje<br />

se onečišćenje okoliša i što je najvažnije<br />

pridonosi poboljšanju kvalitete proizvoda<br />

(food safety) koji služi za prehranu ljudi.<br />

U ožujku ove godine izašao je Pravilnik<br />

o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih<br />

proizvoda (NN, 32/10.) koji uređuje<br />

sustav integrirane proizvodnje poljoprivrednih<br />

proizvoda, način i uvjete upisa u<br />


Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji,<br />

označavanje i stavljanje na tržište<br />

integriranih proizvoda.<br />

Svaki proizvođač u integriranoj proizvodnji<br />

mora se pridržavati određenih tehnoloških<br />

uputa.<br />

Tehnološke upute za integriranu proizvodnju<br />

moraju biti usklađene s propisima o sredstvima<br />

za zaštitu bilja, propisima o očuvanju<br />

prirode, propisima o dobroj poljoprivrednoj<br />

praksi te propisanim zahtjevima kakvoće za<br />

pojedine poljoprivredne proizvode, a predstavljaju<br />

opis agrotehničkih postupaka u integriranoj<br />

proizvodnji za područje voćarstva,<br />

povrćarstva, vinogradarstva i ratarstva.<br />

Tehnološke upute za integriranu proizvodnju<br />

poljoprivrednih proizvoda izrađuje<br />

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog<br />

razvoja i objavljuje ih na svojoj webstranici<br />

do 20. prosinca tekuće godine za<br />

sljedeću godinu.<br />

Proizvod iz integrirane proizvodnje pri<br />

stavljanju na tržište mora biti označen sukladno<br />

posebnom propisu o označavanju,<br />

reklamiranju i prezentiranju hrane i posebnim<br />

propisima o kakvoći za pojedine poljoprivredne<br />

proizvode i označava se oznakom<br />

»integrirani proizvod«.<br />

Kako bi udovoljili osnovnim principima<br />

integrirane proizvodnje poljoprivrednih<br />

proizvoda, a to je zaštita okoliša i siguran<br />

konačni proizvod, treba omogućiti<br />

praćenje cijelog lanca proizvodnje, potrebna<br />

je »sljedivost« proizvoda.<br />

Pri prodaji i potrošnji treba znati tko<br />

je proizveo proizvod, kako bi se poznavanjem<br />

tehnologije proizvodnje kod<br />

konkretnog proizvođača mogla dokazati<br />

sigurnost proizvoda.<br />

SAVJETODAVNA<br />

SLUŽBA<br />

HRVATSKE OBRTNIČKE<br />

KOMORE<br />

ODGOVARA NA VAŠA PITANJA<br />

iz područja:<br />

– otvaranje obrta<br />

– radno pravo, mirovinsko<br />

i zdravstveno osiguranje<br />

– porezi, doprinosi i carine<br />

– krediti i potpore<br />

– tehnika i tehnologija<br />

– turizam i ugostiteljstvo<br />

– poljoprivreda i potpore<br />

u poljoprivredi<br />

– ostala pitanja i savjeti o<br />

poslovanju obrta<br />

062 000 026<br />

(po cijeni iz fiksne mreže od 0,28 kn/min,<br />

bez dodatnih naknada)<br />

Svakog radnog dana<br />

od 8 do 12 sati<br />

Pitanja možete postaviti i pisanim putem<br />

na fax: 01/48 06 675<br />

E-mail: savjetodavna-sluzba@hok.hr<br />

http://infos.hok.hr/

ObrtniÄki savjetnik br. 27 - Hrvatska obrtniÄka komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄki savjetnik br. 27 - Hrvatska obrtniÄka komora