struka i praksa

ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 19 velja~e 2007. cijena: 10 kuna 2 / 2007 

Vatrogasni 

Utemeljeno 1896 

glasilo za za{titu od poàra i vatrogastvo 

Vjesnik 

• Intervju: 

Zvonko Bi{kup 

• Uloga vatrogasaca 

pri zrakoplovnim 

nesre}ama 

• Novi simboli 

vatrogasne mladeì

Sadràj 

4 

9 

13 

24 33 

ùpanijske vijesti 

Razgovor sa Zvonkom Bi{kupom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 

Poàr proizvodno-skladi{ne hale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 

Vje`ba na brodu Falak G . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 

Godi{nji pregleda broja poàra za 2006. i usporedba s 2005. . . . . . . . . . . . . . . 16 

Izvanredni doga|aji, nesre}e i nezgode u zra~nim lukama . . . . . . . . . . . . . . . . 20 

Trening sa ìvom vatrom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 

Pohlepan plamen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 

Novi simboli vatrogasne mladeì . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 

Predstavljamo Vatrogasnu zajednicu Me|imurske ùpanije . . . . . . . . . . . . . . . 50 

Na fotografiji novi vatrogasni kadrovi 

@upanijske vijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 

Dodatak: NFP-a standardi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .(I-VIII) 

“Vatrogasni vjesnik” 

glasilo za za{titu od poàra i vatrogastvo 

Na{i~ka 14, 10000 Zagreb 

Tel.: +385 (01) 3689 160 

Fax.: +385 (01) 3025 026 

Internet adresa: www.hvz.hr 

e-mail: vatrogasni.vjesnikºhvz.hr 

Glavni urednik: 

mr. sc. Miroslav Kirin~i} 

Uredni{tvo: 

mr. sc. Miroslav Kirin~i} 

Neven Szabo, prof. 

@eljko Popovi}, dip. ing. 

Branko Smrekar 

Gabriel [pehar, ing. 

sobljavanja vatrogasnih kadrova za 

~etverogodi{nje razdoblje (2005.- 

2009.). Na temelju Pravilnika o osposobljavanju 

Hrvatske vatrogasne zajednice 

provodi se osposobljavanje 

~lanica i ~lanova dobrovoljnih vatrogasnih 

dru{tava za vatrogasnu mlade`, 

vatrogasca, do~asnika i ~asnika I klase, 

te specijalizacije. 

Plan osposobljavanja se provodi, a 

posebno raduje {to se u dobrovoljna 

vatrogasna dru{tva u velikom broju 

uklju~uju djevoj~ice i dje~aci, te mlade`, 

koji su budu}nost dobrovoljnog 

vatrogastva na ovom podru~ju. 

U {kolovanje i osposobljavanje 

uklju~uju se mladi, {to pomaè radu u 

dobrovoljnim dru{tvima na terenu. 

Vatrogasna zajednica grada Samobora 

organizirala je {kolovanje za 

zvanje vatrogasac u Pavu~njaku i za 

zvanje vatrogasni do~asnik u Samoboru, 

u studenome i prosincu 2006. godine, 

a u sije~nju 2007. godine za zvanje 

vatrogasac I. klase. Pred ispitnom 

komisijom 26 polaznika je uspje{no 

poloìlo ispit za zvanje vatrogasac I. 

klase, a 25 polaznika za zvanje vatrogasni 

do~asnik. 

Za polaznika osposobljavanja za 

zvanje vatrogasac I. klase i do~asnik 

odràna je sve~anost uru~enja diploma 

u Vatrogasnom domu Samobor 15. 

sije~nja 2007. godine. 

Predsjednik Vatrogasne zajednice 

grada Samobora Jurica Domin uru~io 

je diplome, a zapovjednik Vatrogasne 

zajednice Zagreba~ke ùpanije Vladimir 

Domin oznake zvanja. Polaznicima 

je u ime Poglavarstva grada Samobora 

~estitao Stjepan ^rnjak, a u ime 

predava~a i ispitne komisije prof. dr. 

sc. Zlatko Ivan~i}. 

B. Bogolin 

Nakladnik: 

Hrvatska vatrogasna zajednica 

Nakladni~ki savjet: 

Marijan Mlinari}, dr. med. predsjednik 

\uro Poldruga~, zamjenik predsjednika 

\uro Petri~ 

@eljko Popovi}, dipl. ing. 

Gabriel [pehar, ing. 

Stru~ni suradnik: 

Sandra Bodako{ 

Tisak: 

Tiskara Zelina d.d. 

Sveti Ivan Zelina 

Fotografije omotnice: 

Jadran îzmi} 

VATROGASNI VJESNIK 67

[to u 2007. 

Po~etkom godine uobi~ajeno je da svaka organizacija, 

pa i vatrogasna, izra|uje i donosi planove rada na 

temelju raspoloìvih financijskih sredstava. Hrvatska vatrogasna 

zajednica je ve} protekle godine donijela financijski 

plan i program rada za 2007. godinu s razloga {to 

to tako nalaù nadle`na dràvna tijela, ali zbog financiranja 

iz Dràvne riznice. 

Vatrogasni du`nosnici, koji u ime vatrogasnih zajednica 

ùpanija djeluju u tijelima Hrvatske vatrogasne 

zajednice, ve} su upoznati s navedenim dokumentima, 

ali zbog {ire vatrogasne javnosti valja u kratkim crticama 

navest aktivnosti koje }e se ove godine provoditi. To 

se odnosi, dakako, na ukupnu vatrogasnu organizaciju, 

od dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava i javnih vatrogasnih 

postrojbi, te vatrogasnih zajednica op}ina, gradova 

i ùpanija, do Hrvatske vatrogasne zajednice. 

Od uobi~ajenih aktivnosti svakako treba izdvojiti 

slijede}e: 

Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera za{tite 

od poàra od interesa za Republiku Hrvatsku, koji je u 

nadle`nosti Dràvne uprave za za{titu i spa{avanje, u 

ve}oj mjeri provodit }e dobrovoljna vatrogasna dru{tva, 

javne vatrogasne postrojbe i vatrogasne zajednice na 

terenu. Zbog toga je i Hrvatska vatrogasna zajednica 

nazna~ena nositeljem aktivnosti nekoliko vrlo va`nih 

to~aka, primjerice: dislokacija vatrogasnih postrojbi s 

kontinenta na priobalje, angaìranje sezonskih vatrogasaca, 

te informativno-promid`bene aktivnosti. Na 

tu temu odràno je nekoliko sastanaka na kojima je 

Dràvna uprava za za{titu i spa{avanje usugla{avala 

zahtjeve ùpanijskih vatrogasnih zapovjednika s priobalja 

s odobrenim sredstvima za provedbu Program 

ak tivnosti. Zaklju~ci smjeraju tome da Dràvna uprava 

za za{titu i spa{avanje zatraì dodatna sredstva u 

Dràvnom prora~unu, te nakon toga da se u okviru 

raspoloìvih sredstava izna|e najbolje rje{enje na narednu 

protupoàrnu sezonu. Op}i prijedlozi idu u pravcu 

ve}e zastupljenosti domicilnih vatrogasaca, uz planiranu 

pri~uvu na kontinentu. Na taj na~in bi se istim sredstvima 

moglo angaìrati ve}i broj vatrogasaca. 

Projekt „Vatrogasna mreà“ je u punom zamahu te 

se planira do kraja ove godine statisti~ki obraditi ve}inu 

vatrogasnih subjekata. Za one koji ne znaju, radi se o 

informacijskom sustavu putem kojeg bi statisti~ki obradili 

vatrogasne subjekte, ~lanstvo, vatrogasnu tehniku i 

aktivnosti vatrogasnih organizacije. Za daljnju provedbu, 

u najve}oj mjeri, odgovorne su vatrogasne zajednice 

op}ina, gradova i ùpanija. Taj je projekt bitan jer 

}e baza podataka posluìti kao podloga za izradu raznih 

kratkoro~nih i dugoro~nih planova i projekata {to se 

odnose na vatrogastvo. Svjedoci smo da su u proteklom 

razdoblju nadle`na dràvna tijela donosila odre|ene dokumente 

bez kozistentne analize postoje}eg stanja. 

Program osposobljavanja donijet je sukladno Zakonu 

o vatrogastvu i po prvi puta }e Hrvatska vatrogasna zajednica 

sufinancirat osposobljavanje za zvanje vatrogasnog 

~asnika i usavr{avanja specijalnosti, s razloga {to se 

usavr{avanje specijalnosti premalo provode na terenu. 

Vatrogasne vje`be }e se tako|er provoditi zajedno s 

vatrogasnim zajednicama ùpanija. Tako }e vatrogasne 

zajednice Primorsko-goranske i Li~ko-senjske ùpanije 

zajedno s Hrvatskom vatrogasnom 

zajednicom organizirati 

pokaznu vje`bu na 

grani~nom podru~ju izme|u 

dviju ùpanija (najvjerojatnije 

predio Krasnog). Isto 

tako s inicijativom za organiziranjem 

zajedni~ke vje`be 

prijavile su se vatrogasne zajednice sjevero-zapadne Hrvatske 

(Vara`dinska, Me|imurska, Krapinsko-zagorska 

i Koprivni~ko-krièva~ka). 

Isto tako Hrvatska vatrogasna zajednica }e sufinancirati 

i zajedno s vatrogasnim zajednicama ùpanija 

or ganizirati stru~ne skupove. Prvi }e bi u Opatiji (Primorsko-goranska 

ùpanija) gdje }e se obraditi nekoliko 

aktualnih tema iz vatrogastva. Namjera nam je da se taj 

seminar prizna kao obnova znanja za valjanost uvjerenja 

o poloènom stru~nom ispitu za obavljanje vatrogasnih 

intervencija (~lanak 21. Zakona o vatrogastvu). 

S nakladni{tvom se i ove godine namjerava nastavi ti 

istim tempom kao i protekle. Uz redovita izdanja (Vatrogasni 

vjesnik i Vatrogasni godi{njak) planira se izdati 

nekoliko strukovnih izdanja (Za{tita od poàra u lokalnim 

zajednicama i Priru~nik za osposobljavanje specijalnosti 

za spa{avanje iz dubina i s visina), te nekoliko 

monografskih izdanja poput monografije Povijesne vatrogasne 

zastave. 

U radu s vatrogasnom mladeì treba istaknuti organizaciju 

Kampa u Faàni i pripremne radnje kao {to 

je seminar s voditeljima mladeì i ure|enje prostora i 

smje{tajnih kapaciteta u Kampu. Valja pohvaliti vrlo 

agilne ~lanove Savjeta vatrogasne mladeì koji svojom 

aktivno{}u pridonose unapre|enju rada s vatrogasnom 

mladeì. 

Me|u vatrogasnim natjecanjima treba izdvojiti sudjelovanje 

Hrvatske vatrogasne zajednice na Me|unarodnom 

natjecanju vatrogasne mladeì u [vedskoj i 2. Kup Hrvatske 

vatrogasne zajednice. Namjera je da {to ve}i broj 

natjecateljskih desetina sudjeluje na svih pet vatrogasnih 

natjecanja koja se organiziraju u sklopu Kup-a Hrvatske 

vatrogasne zajednice, te stoga koristim prigodu da i ovim 

putem pozovem sve zainteresirane. Prema zaklju~ku Povjerenstva 

za natjecanja, koje uvelike pridonosi razvoju 

natjecateljskih aktivnosti, prijave }e biti objavljene i na 

web stranicama Zajednice. 

Otpo~elo se i s ustanovljavanjem Dokumentacijskog 

centra Hrvatske vatrogasne zajednice u sklopu kojega }e 

djelovati Povijesna zbirka hrvatskog vatrogastva, Fototeka, 

fonoteka i videoteka, Baza podataka o aktualnim 

dokumentima, zapisima i drugoj gra|i, Baza podataka o 

strukovnim napisima, knjigama i ~asopisima i, dakako, 

ve} spomenuta Baza podataka iz Vatrogasne mreè. Dokumentacijski 

centar zami{ljen je kao projekt cjelokupnog 

hrvatskog vatrogastva koji je ponajprije u funkciji 

strukovne objektivizacije stanja u vatrogastvu Hrvatske. 

Da bi za sve to saznala {to {ira javnost, posebno ona 

vatrogasna, redizajnirana je i web stranica Zajednice. 

Pozivamo sve zainteresirane da se uklju~e u izradu te 

Web stranice kako bi vatrogasne informacije bile zanimljive 

i aktualne. 

mr. @eljko Popovi} 

uvodnik 


interview 

Razgovor sa Zvonkom 

Bi{kupom 

povodu jo{ uvijek sna`nih pozitivnih 

dojmova nakon Va- 

U 

trogasne olimpijade u Vara`dinu 

donosimo razgovor sa Zvonkom 

Bi{kupom, predsjednikom Vatrogasne 

zajednice Vara`dinske ùpanije, 

dugogodi{njim trenerom dràvnih 

reprezentacija na me|unarodnim 

vatrogasnim natjecanjima CTIF-a 

(od 1983. do 2001. godine) i rukovoditeljem 

Projekta Vatrogasne olimpijade 

2005. u Vara`dinu. 

Vatrogasni vjesnik: Va{e je sudjelovanje 

na brojnim vatrogasnim 

olimpijadama zapo~elo davne 1966. 

godine u Karlovcu. Vi ste na tom, 

drugom Me|unarodnom vatrogasnom 

natjecanju CTIF-a sudjelovali 

kao natjecatelj. Moète li nam ukratko 

do~arati to natjecanje, odnosno 

okolnosti u kojima se ono odvijalo 

Zvonko Bi{kup: Pripreme za Vatrogasnu 

olimpijadu u Karlovcu 

zapo~ele su puno prije saznanja da 

}e se ona uop}e odràti u Jugoslaviji, 

odnosno u hrvatskom gradu Karlovcu. 

U to se vrijeme bilo te{ko probiti 

me|u odjeljenja ili du`nosnike 

koji su zastupali tada{nju dràvu 

na Me|unarodnom natjecanju. 

U sklopu priprema za prethodno 

me|unarodno natjecanje, kvalifikacije 

su odràne u Zagrebu, a DVD 

Karlovac se kvalificirao za odlazak 

u francuski Mühlhausen. Osjetio 

sam tada prvu nepravdu na vatrogasnom 

natjecanju zbog manipulacija, 

natje~u}i se tada u ulozi cijevnog 

2. Shvatio sam tom prilikom da }e 

samo oni koji budu kvalitetni natjecatelji, 

zapovjednici odjeljenja ili 

treneri vatrogasaca za natjecanja, 

mo}i ostvariti svoj san koji u ovom 

segmentu predstavlja vrhunac, tj. da 

budu dràvni i me|unarodni suci te 

treneri svojih nacionalnih mom~adi. 

U svakom sportu, a tako i u vatrogasnom 

natjecanju, koje valja smatrati 

sportskom aktivno{}u, potrebno je 

zaista naporno vje`bati rukovanje 

s vatrogasnim spravama i druge 

Predsjednik RH Stjepan Mesi} uru~uje Red hrvatskog pletera Zvonku Bi{kupu 

vje{tine koje ~esto koristimo kao 

vatrogasci u svakodnevnim intervencijama. 

Nakon tog natjecanja preuzeo 

sam odjeljenje DVD-a Vara`din 

kao zapovjednik, a s istim sam 

odjeljenjem nastupio u grupi profesionalnih 

vatrogasaca u Karlovcu 

1966. godine, osvojiv{i pritom 

bron~anu medalju. 

Natjecanje u Karlovcu bilo 

je na ponos hrvatskom vatrogastvu, 

a tijekom nekoliko sljede}ih 

desetlje}a ~esto je opisivano s jakim 

emocijama. Karlovac i Vatrogasni 

savez Hrvatske organizirali su, pod 

“kapom” Vatrogasnog saveza Jugoslavije, 

veli~anstveno natjecanje. 

Tijekom te manifestacije hrvatski su 

vatrogasci nau~ili mnogo o organizaciji 

vatrogastva u zapadnoj Europi, 

dobivaju}i pritom mnogo saznanja 

koja u to vrijeme nisu bila dostupna 

obi~nim ljudima, kao ni vatrogascima. 

Smje{taj u vojarni usred grada, 

sluènje svete mise u krugu vojarne 

{to je bilo nezamislivo, ali provedivo 

i u to vrijeme, prekrasan teren 

ispred hotela Korana, staza za {tafetu 

na obali Korane, zabave svake 

ve~eri u gradu i drugi elementi cjelokupnog 

doga|anja ostavili su duboki 

dojam na strane ekipe, a neka 

prijateljstva se i danas odràvaju. 

Nakon Karlovca, konstantno raste 

broj odjeljenja na razli~itim natjecanjima, 

a poglavito u Republici Hrvatskoj 

~ije dobrovoljno vatrogastvo 

ostaje najmasovnije u biv{oj dràvi i 

sa Republikom Slovenijom ~inilo je 

temelj dobrovoljnog vatrogastva u 

biv{oj dràvi. 

Vatrogasni vjesnik: Slijedila su 

me|unarodna natjecanja na kojima 

ste napredovalu u pogledu uloge 

u reprezentacijama. Najduè 

ste obna{ali du`nost trenera reprezentacije. 

Koja je va{a vizija 

prave uloge trenera, odnosno kako 

ste Vi odra|ivali taj zahtjevan posao, 

a kako tu istu du`nost vidite u 

dana{njim uvjetima 

Zvonko Bi{kup: Moje napredovanje 

sastoji se od dva me|usobno 

neizostavna dijela. Prvo je va`no {to 

su me zapazili veliki entuzijasti vatrogastva 

u Hrvatskoj, tada{nji ~elnici 

Vatrogasnog saveza Hrvatske, 

a poglavito Ivan Druèta, Josip Popovi}, 

Milan Kokeza, Josip Sunte{i} 

i mnogi drugi, dok su mi punu 

podr{ku dali hrvatski predstavnici 

u Vatrogasnom savezu Jugoslavije, 

4 

velja~a /2007/

Diploma nagrade za doprinos promociji 

i ugledu Vara`dinske ùpanije u zemlji i 

svijetu 

Iskaznica sudionika Vatrogasne olimpijade u Karlovcu 1966. 

uz punu podr{ku slovenskih predstavnika. 

Moja druga vrlo zna~ajna 

podr{ka bila je u mojoj obitelji, koja 

je prihvatila ~esto izbivanje iz obiteljskog 

doma. 

Jedan od bitnih elemenata bio 

je i moj rad u mati~nom dru{tvu, 

odnosno DVD-u Vara`din. Drìm 

da je uloga trenera nacionalne vatrogasne 

reprezentacije izuzetno 

bit na, a osoba koja ima tu du`nost 

mora imati jaku osobnost, mora 

znati {to ho}e, mora imati pravilan 

pristup natjecateljskom odjeljenju, 

a odjeljenje koje on priprema mora 

ga prepoznati kao suca bez emocija. 

Svakako je pozitivno da takva osoba 

ima odre|en kontinuitet na toj 

du`nosti jer tako ga mogu upoznati 

treneri drugih reprezentacija, a temeljem 

tog iskustva on se u tijelima 

Hrvatske vatrogasne zajednice mogao 

izboriti za status reprezentacije, 

ne misle}i o svom statusu. Takva 

osoba ne smije mijenjati mi{ljenja, 

a naro~ito je va`no da se sluì stranim 

jezikom, odnosno da nije ovisan 

o drugima. Na taj na~in on moè 

pravilno tuma~iti novosti u pravilnicima 

koje se ~esto u zadnji tren postave 

pred natjecateljska odjeljenja. 

Dana{nji uvjeti daleko su bolji zbog 

toga {to u hrvatskom vatrogastvu 

ima dosta visoko obrazovanih kadrova 

koji govore strane jezike, 

vatrogasni su suci, a ve} su poznati 

me|unarodnoj organizaciji CTIF-a. 

Tu konstataciju potvr|uje Olimpijada 

u Vara`dinu, posebno ako se ona 

usporedi s nastupima na prija{njim 

natjecanjima najvi{e razine. Moram 

re}i i kako se svi sporta{i pripremaju 

s ciljem da najbolje rezultate 

osvoje pred svojom publikom, no 

na{i su na àlost bili najlo{iji upravo 

u Vara`dinu. 

Vatrogasni vjesnik: Moète li 

iz dvojiti neki detalj s brojnih treninga, 

odnosno priprema natjecateljskih 

odjeljenja za nastup na 

pro{lim natjecanjima CTIF-a 

Zvonko Bi{kup: U ulozi trenera 

bio sam 20 godina ili bolje re~eno na 

5 Olimpijada. Dva puta sam vodio 

reprezentaciju Jugoslavije, u Vöcklabrucku 

1985. godine i u Var{avi 

1989. godine, a Hrvatsku reprezentaciju 

1993. godine u Berlinu, 1997. 

godine u Herningu i 2001. godine u 

Kuopiu. U tada{njim pripremama 

trener je bio nazo~an treninzima i o 

njemu je velikim dijelom ovisilo ho}e 

li odjeljenje posti}i dobar rezultat. 

No, neizostavna je uloga utjecajne 

osobe u dru{tvu koja je svakodnevno 

trenirala s odjeljenjem. U pripremama 

tijekom 1985. godine za nastup 

u Vöcklabrucku, trener je morao 

dostavljati rezultate u Beograd, 

uklju~uju}i i postignute norme. Na 

treningu ènskog odjeljenja u bosansko-hercegova~kom 

mjestu Nova 

Bila, ~lanica je na treningu slomila 

nogu. Uz obe}anje da }e se pripremiti 

druga ~lanica, priznao sam normu 

i pozitivno izvijestio Vatrogasni 

savez Jugoslavije. To je odjeljenje 

imalo i drugi peh, s obzirom na smrt 

majke jedne od ~lanica odjeljenja. 

Ona je zbog toga morala napustiti 

Vöcklabruck i prije po~etka samog 

natjecanja. Uz sve pote{ko}e, 

odjeljenje je osvojilo zlatnu medalju, 

a zanimljivo je da je i samo 

prvo mjesto u toj kategoriji zamalo 

izmaklo. @ensko odjeljenje iz Ka{tel 

Su}urca na istom natjecanju odbijalo 

je moj savjet prije nastupa i u{lo 

arogantno na teren, te je nakon pozicije 

sigurnog favorita izgubilo prvo 

mjesto u kategoriji èna. 

Vatrogasni vjesnik: Vatrogasnu 

organizaciju u biv{oj zajedni~koj 

dr àvi vi{e naroda pratile su razlike 

u tradicionalnom povijesnom naslje|u, 

ali i drugim ~initeljima poput 

ozbiljnosti pristupa natjecanjima. 

Moète li nam to pojasniti 

Zvonko Bi{kup: Dobrovoljna 

va trogasna dru{tva dobro su 

sura|ivala u sklopu biv{e dràve, ali 

na natjecanjima je ipak prevladavala 

pripadnost republici. Najteè 

je bilo zadovoljiti paritet, odnosno 

zastupljenost svih republika. Crna 

gora i Makedonija nisu ni imale 

podjednako kvalitetnih odjeljenja, 

a za odlazak na me|unarodnu scenu 

rivalstvo se vodilo izme|u Hrvatske, 

Slovenije i Srbije, dok je 

Bosna i Hercegovina u pravilu bila 

kvalitetno zastupljena s odjeljenjima 

s podru~ja bosanske Posavine, 

a s drugih podru~ja rijetko. Pristup 

organizaciji natjecanja diktirale su 

Hrvatska i Slovenija. Srbija je dobro 

organizirala natjecanje na razini 

tada{nje dràve u Kraljevu, ali vrlo 

interview 


interview 

lo{e u Prizrenu na Kosovu. êsto 

je dolazilo do neizjedna~enosti u 

bro ju sudaca, u odnosu na broj 

odjeljenja, kao i kvalitetu natjecateljskih 

odjeljenja. Mogu ustvrditi da 

su hrvatske ekipe dobro kotirale, a 

osvajanje prvih mjesta ~esto je ovisilo 

o nastupu slovenskih odjeljenja. 

Najteà situacija bila je 1988. godine 

u Zrenjaninu gdje se manifestiralo 

podmetanje lo{e opreme hrvatskim 

i slovenskim ekipama kako bi rezultati 

bili lo{iji, odnosno kako bi im se 

onemogu}io odlazak na Olimpijadu 

u Var{avu. Nastup u Var{avi pokazao 

je prave dimenzije nesuglasica. Ve} 

tijekom samih pripremama za odlazak 

u Var{avu 1989. godine, dolazilo 

je do nesuglasja izme|u pojedinaca 

i tuma~enja razli~itosti s prizvukom 

politike. Meni kao treneru bilo je 

te{ko zadràti ravnoteù u nacionalnom 

naboju pojedinaca, a ~esto 

i cijelog odjeljenja. Mislim da se 

vatrogastvo Jugoslavije neformalno 

razdruìlo u Var{avi 1989. godine na 

zajedni~kom druènju reprezentacije 

dan prije progla{enja rezultata. 

U jednom trenutku, nakon desetak 

minuta druènja, pojavile su se zastave 

Hrvatske i Slovenije, uz nacionalne 

pjesme. Boje}i se da ne do|e 

do nemira zamolio sam voditelje da 

se mirno razi|u. 

Vatrogasni vjesnik: Provedbom demokratskih 

promjena i stvaranjem 

neovisne Republike Hrvatske mnogo 

se toga u vatrogastvu promijenilo. 

Na jubilarnoj desetoj Vatrogasnoj 

olimpijadi u njema~kom Berli 

nu po prvi ste puta bili dijelom 

re prezentacije nove dràve s jakim 

nacionalnim nabojem. Kako je bilo 

pripremati se u pravom ratnom okru`ju, 

uvaàvaju}i upravo spomenuti 

nacionalni naboj 

Zvonko Bi{kup: Veliko zadovoljstvo 

i ponos za svoj vatrogasni rad 

dobio sam kad mi je odobreno da 

budem u delegaciji prigodom primanja 

Hrvatske i Slovenije u CTIF 

1992. godine u Bugarskoj. Tim 

~inom Hrvatska je postala ~lanicom 

me|unarodne organizacije i stekla 

pravo nastupa na Olimpijadi u Berlinu 

1993. godine. U ratnom vihoru 

nije se moglo odràti Dràvno 

natjecanje pa je Memorijal Mirko 

Kolari}, odràn 1992. godine, priznat 

kao izlu~no natjecanje za odlazak 

u Berlin, odnosno kao prvo 

Dràvno natjecanje vatrogasaca u 

Republici Hrvatskoj. U Berlinu su 

1993. godine iz biv{e dràve nastupila 

samo odjeljenja iz Hrvatske i 

Slovenije. Tijekom priprema bilo je 

bezbroj pote{ko}a, od financiranja 

do okupljanja natjecatelja, a poglavito 

mu{kih ekipa. Nacionalni naboj 

svakako je bio prisutan unutar 

odjeljenja, s vi{e ili manje emocija. 

Po tom sam pitanju bio izuzetno tolerantan. 

Takve strasti bile su ja~e 

izraène u Danskoj 1997. godine. 

Natjecanje u Berlinu 1993. godine 

bilo je najve}a promocija hrvatske 

dràve pred o~ima Europe, a samim 

time i hrvatskog vatrogastva. Natjecanje 

nije bilo vrhunski organizirano, 

{to je ve} uobi~ajeno za velike 

gradove, no za Hrvatsku vatrogasnu 

zajednicu i ukupno vatrogastvo 

Republike Hrvatske bilo je svakako 

najemocionalnije. Svakako da su 

tome pridonijeli ~elnici Hrvatske 

vatrogasne zajednice, me|u kojima 

Slavko Marjanovi} u svojstvu voditelja 

i Teodor Fricki u svojstvu pre- 

Sa zatvaranja vara`dinske Olimpijade 

6 

velja~a /2007/

Sveta misa u krugu karlova~ke »kasarne« 

- nezamisliv doga|aj u ono vrijeme 

dsjednika odnosno predstavnika na 

zasjedanju Skup{tine CTIF-a. 

Vatrogasni vjesnik: Vatrogasna 

na tjecanja u proteklih su se 40-tak 

godina zna~ajno promijenila. Kako 

ocjenjujete povijesni razvoj tog bitnog 

segmenta vatrogastva, odnosno 

kakva je va{a vizija budu}eg razvoja 

takvih aktivnosti 

Zvonko Bi{kup: U vatrogasnim 

natjecanjima svih razina sudjelovao 

sam od 1961. godine, odnosno vi{e 

od 40 godina bez prekida. Po~eci 

su bili sa starim pravilnicima za 

{kolsku vje`bu, preko pravilnika za 

mokre vje`be, odnosno izvo|enja 

takti~kih zadataka ocjenjivanih prema 

slobodnom mi{ljenju suca, pri 

~emu je ocjena zapravo bila ovisna 

o stru~nosti osobe koja je sudila. 

êsto se doga|alo da su pojedini 

natjecatelji bili daleko stru~niji od 

ocjenjiva~a. Prvu {iru primjenu temeljnog 

pravilnika CTIF-a doìvjeli 

smo 1965. godine u Ljubljani, gdje 

su seminaru bili nazo~ni suci i voditelji 

odjeljenja za Olimpijadu u Karlovcu. 

Tijekom proteklih 40 godina 

pra vila natjecanja mijenjala su se 

bezbroj puta, nekad zbog realne 

potrebe, a nekad i zbog osobne potrebe 

pojedinaca za dokazivanjem 

koliko su oni bolji od drugih. To je 

unosilo nemir me|u natjecatelje, a 

poglavito u odjeljenja koja su ve} 

imala odre|en kontinuitet dobrih 

rezultata. Danas je odvijanje natjecanja 

vatrogasaca savr{eno precizirano, 

kako kod natjecanja mladeì, 

tako i kod odraslih, a naro~ito kod 

{portskih natjecanja. Moje osobno 

vi|enje nastavka natjecanja u 

svim disciplinama u Republici Hrvatskoj 

vrlo je pozitivno. Mislim da 

ona imaju odli~nu perspektivu, no 

samo ukoliko vatrogastvo ostane 

jedinstveno pod “kapom” Hrvatske 

vatrogasne zajednice, ili u sklopu samostalne 

organizacije dobrovoljnog 

vatrogastva koja je utemeljena 1876. 

godine. Na takav zaklju~ak upu}uje 

me izlaganje na skupu CTIF-a 2005. 

godine u Petrogradu, odnosno 

à ljenje za kvalitetno organiziranim 

dobrovoljnim vatrogastvom, a {to je 

bilo posebno izraèno kod predstavnika 

SAD-a i Ma|arske, odnosno 

[vedske u kojoj se upravo putem 

rada s mladeì poku{ava utemeljiti 

kvalitetno vatrogastvo na dobrovoljnoj 

bazi. 

Vatrogasni vjesnik: Nesumnjivo 

izniman napor uloìli ste u ostvarenje 

svog “ìvotnog sna”, organizaciju 

Vatrogasne olimpijade u svojem 

Vara`dinu. Nakon vi{egodi{njih 

pri prema i brojnih pote{ko}a, svi 

relevantni me|unarodni subjekti 

vara`dinsko su okupljanje vatrogasaca 

iz cijelog svijeta ocijenili izvrsno 

organiziranim. Izvje{}a o mnogobrojnim 

uspje{nim doga|anjima 

dobro su nam poznata. No, kako Vi 

kao voditelj projekta gledate na sve 

to nakon vi{e od godinu dana 

Zvonko Bi{kup: Olimpijada u 

Vara`dinu zami{ljena je kao za jedni~ki 

projekt svih vatrogasaca Hrvatske. 

Smatram da je ova generacija 

koja je nosila vatrogastvo prije 

Domovinskog rata, tijekom i poslije 

njega, dala neprocjenjivi doprinos 

za{titi ljudi i imovine i sudjelovala u 

izgradnji te opremanju devastirane 

vatrogasne organizacije. 

Moja zamisao iz 1996. godine, u 

pogledu odràvanja Olimpijade u 

Hrvatskoj, bila je nabijena emocijama 

i bio sam siguran da }e to biti lako 

izvediv projekt. Krenuv{i s pripremama 

2001. godine, osjetio sam da 

sam se prevario. Uz ~asne izuzetke 

u hrvatskom vatrogastvu, ostao sam 

sâm s nekoliko osoba koje sam unaprijed 

pripremio za taj projekt, kao 

i mali broj onih koji su po slu`benoj 

du`nosti obavljali svoje poslove. 

Svi ostali traìli su sebe u biznisu ili 

lakoj zaradi na ra~un Olimpijade. 

Pregledavanjem arhive Olimpijade i 

sâm ne vjerujem {to smo sve u~inili. 

Negdje u podsvijesti vrti mi se misao 

kako je to bio samo lo{ san sa 

sretnim zavr{etkom. Prilikom posjeta 

voditelja Projekta Olimpijade u 

Finskoj 2001. godine, prije po~etka 

Olimpijade u Vara`din, na moj upit 

o tome kako se osje}a poslije Olimpijade, 

on mi je odgovorio da ne vjeruje 

da je pro{lo. 

Sretan sam danas {to je cijeli 

Projekt financijski “pokriven”, no 

samo zahvaljuju}i mr. Teodoru Fricki, 

predsjedniku Hrvatske vatrogasne 

zajednice, koji je svojim autoritetom, 

poznanstvima i uporno{}u 

uspio namaknuti potrebna sredstva. 

Ocjenjujem da kao vatrogasci nismo 

zanimljivi nikome, osim kada 

nas trebaju. A kako li druga~ije 

tuma~iti ~injenicu da nismo imali 

podr{ku u ve}ini najatraktivnijih 

tvrtki u svojem gradu. Pored toga 

odràvanje Olimpijade palo je u 

godini kada se birala lokalna vlast. 

Uloìv{i ogroman vlastiti napor, kao 

i napor dvojice mojih pomo}nika, 

Stjepana Kova~eka, dipl. ing. i Marija 

Star~evi}a, dipl. ing. odnosno 

zalaganje 700 volontera vatrogasaca, 

Olimpijada je ocijenjena najvi{om 

ocjenom od strane Me|unarodne 

vatrogasne organizacije - CTIF-a. 

Vatrogasni vjesnik: Ho}e li, prema 

Va{em mi{ljenju, dana{nje generacije 

vatrogasaca doìvjeti novu 

Vatrogasnu olimpijadu CTIF-a u 

Hrvatskoj 

Zvonko Bi{kup: Hrvatska je izuzetno 

dobro primljena u vatrogasnim 

krugovima Evrope, kao i izvan 

Europe. Hrvatsko vatrogastvo prisutno 

je u aktivnosti CTIF-a onoliko 

koliko to èle ~elnici Hrvatske vatrogasne 

zajednice. êsto se spominje 

{tednja pa se ne uklju~ujemo u sve 

odbore i povjerenstva, a {to osobno 

smatram velikom pogre{kom. Jo{ 

je ve}a pogre{ka {to u te odbore ne 

uklju~ujemo mla|e generacije, koje 

prije svega govore strane jezike, 

kako osobe koje hrvatsko vatroga- 

Sa sve~anog zatvaranja Olimpijade u 

Karlovcu 

interview 


interview 

stvo predstavljaju u me|unarodnim 

asocijacijama ne bi ovisile o drugima 

koji su ~esto manjeg znanja, a prijevod 

koji dobiju je lo{ ili iskrivljen. 

To govorim iz iskustva, s obzirom 

da sam ~esto morao koristiti osobe 

iz drugih zemalja koje razumiju 

hrvatski jezik da mi pojasne {to se 

traì od natjecatelja. Da }e ova generacija 

do~ekati da ponovno organizira 

vatrogasnu Olimpijadu nije 

nemogu}e, a to bi zasigurno bilo i 

kvalitetnije nakon iskustava ste~enih 

2005. godine. To bi se moglo dogoditi 

za nekih 40-tak godina, ali mo`da 

i prije ako se na ~elo hrvatskog vatrogastva 

du`nosnici zapo~nu postavljati 

po stru~nosti, a ne po drugim 

zaslugama ili politici. 

Vatrogasni vjesnik: Vatrogasci za 

svoja razli~ita ostvarenja i do stignu}a 

primaju simboli~ne zahvale, 

naj~e{}e u obliku toplih rije~i, a ponekad 

i u obliku slu`benih priznanja, 

poput mnogobrojnih koje ste primili 

u Va{oj bogatoj dugogodi{njoj karijeri. 

Moète li nam priznati koja 

su Vam od tih priznanja, odnosno 

odlikovanja najdraà 

Zvonko Bi{kup: Veliki broj gra- 

|ana u na{oj zemlji ne poznaje rad 

dobrovoljnih vatrogasaca pa ~esto 

misle da smo svi pla}eni za svoj 

rad. Dobrovoljni vatrogasci koji se 

srcem bave dobrovoljnim vatrogastvom 

~estu ga i financiraju iz vlastitog 

dèpa, {to je zapravo apsurdna 

~injenica. Aktivno bavljenje dobrovoljnim 

vatrogastvom, od razine 

mati~nog DVD-a do me|unarodnih 

tijela, nitko ne moè naplatiti, a 

poglavito ako si osoba koja se voli 

druìti s kolegama. Osobno sam 

tijekom 52 godine svojega rada u 

dobrovoljnom vatrogastvu, odnosno 

33 godine profesionalnog bavljenja 

vatrogastvom, primio bezbroj priznanja 

i odlikovanja. Sva odlikovanja 

i priznanja izuzetno su mi draga i 

sva cijenim pod jednako, bilo da su 

ona od pojedinih DVD-a, saveza, 

zajednica ili dràvna. 

U mojoj obiteljskoj ku}i istaknuta 

su dràvna odlikovanja za rad u 

vatrogastvu, njih ukupno 6, a koje 

potpisuju svi dosada{nji predsjednici: 

Tito, Tu|man i Mesi}. U svojoj 

69. godini ìvota imam sva priznanja 

vatrogastva iz biv{e dràve, kao i sva 

odlikovanja Hrvatske vatrogasne 

zajednice, osim plaketa s likom Mirka 

Kolari}a odnosno \ure Deèli}a. 

U dodjeli odlikovanja Hrvatske vatrogasne 

zajednice sudjelovao sam 

direktno te ih i osobno uru~ivao, no 

neka su od njih izgubila zna~enje jer 

se dodjeljuju i onima ih ne bi trebali 

primiti. Kao primjer navodim plaketu 

s likom Mirka Kolari}a odnosno 

\ure Deèli}a. Ta bi se priznanja 

trebala dodjeljivati kao nagrada za 

ìvotno djelo pojedinaca. 

Uz sva doma}a priznanja i odlikovanja, 

primio sam bezbroj stranih 

vatrogasnih odlikovanja i priznanja. 

Predsjednik CTIF-a Walter Egger uru~uje medalju CTIF-a Zvonku Bu{kupu 

Prije, tijekom i nakon vara`dinske 

Olimpijade primio sam vatrogasna 

odlikovanja gotovo od svih europskih 

nacionalnih vatrogasnih zajednica, 

kao i plaketu za zasluge u vatrogastvu 

SAD-a. No, ipak }u s rado{}u 

izdvojiti neka od njih: Red hrvatskog 

pletera koji sam primio od Predsjednika 

Stjepana Mesi}a 2006. godine, 

zatim Plaketu Grada Vara`dina, kao 

i plaketu Vara`dinske ùpanije. Od 

vatrogasnih odlikovanja izdvojio bih 

njema~ka, austrijska i slovenska, dok 

na svojoj odori s ponosom nosim 

znak koji sam primio 1993. godine 

u Berlinu zajedno s trojicom kolega. 

Razlog za to je razumljiv jer bilo je 

to prvo priznanje koje ja dodijeljeno 

pojedincima od neke inozemne 

vatrogasne organizacije hrvatskim 

vatrogascima. 

Vatrogasni vjesnik: [to Vi, za sam 

kraj ovog razgovora, poru~ujete mla- 

|im kolegama, a posebno onima koji 

se aktivno bave organizacijom, odnosno 

sudjelovanjem u vatrogasnim 

na tjecanjima 

Zvonko Bi{kup: Moja poruka 

sa drì emocionalnu i sna`nu misao, 

odnosno smjernicu razli~itim 

budu}im vatrogasnim entuzijastima 

da se suprotstave svakome tko èli 

podcijeniti dobrovoljno vatrogastvo, 

kao i natjecanje koje je uz glavnu 

djelatnost, odnosno preventivno i 

operativno djelovanje, svakako najpoèljniji 

oblik okupljanje vatrogasaca. 

Tu posebno mislim na natjecanja 

mladeì, na kojoj gradimo 

bu du}nost odnosno opstanak dobrovoljnog 

vatrogastva. 

U slobodnoj i suverenoj Hrvatskoj 

to je mogu}e, uz sna`nu potporu 

Europske unije i Me|unarodne 

zajednice vatrogasnih i spasila~kih 

slu`bi - CTIF-a. Da naglasim na kraju: 

udruge su u modernoj Europi 

najpoèljniji oblik organiziranosti 

civilnog dru{tva. Potpora stru~nim 

kadrovima, boljoj organiziranosti te 

slobodi izraàvanja, koju ni moja a 

ni prethodne generacije nisu imale, 

temelji su o~uvanja dobrovoljnog 

vatrogastva u skladu s tradicijom 

zapo~etom prije vi{e od 140 godina. 

S bogatijom Hrvatskom i obrazovanijim 

kadrovima to }e se zasigurno i 

ostvariti. 

S. K. 

8 

velja~a /2007/

Poàr proizvodno-skladi{ne hale 

Upravo kada se ~inilo da se jo{ 

jedna smjena u JVP Grada 

Rijeke bliì svome mirnome kraju, 

10. sije~nja 2007. u 16,39 zazvonio je 

telefon 93. Dojava: Gori hala Narodnih 

Novina. Lokacija: Industrijska 

zona Kukuljanovo. Iz VOC-a JVP 

Grada Rijeke na intervenciju su 

upu}ene ekipe iz VP Veìca, navalno 

vozilo i auto-cisterna te iz VP 

Centar navalno vozilo i auto-cisterna 

te zapovjedno vozilo. Ve} prvom 

procjenom na terenu utvr|eno je 

da objekt ima dva “stanara”, Narodne 

Novine, koje halu koriste kao 

skladi{ni prostor, te tvrtku Linea 

Pro Domo koja je unajmila sjeverni, 

manji, dio hale. Ta druga tvrtka 

bavi se proizvodnjom i prodajom 

papirnatih proizvoda, uglavnom 

toaletnog papira, salveta te papirnatih 

maramica. Kako je rije~ o hali 

koja se istodobno koristi za proizvodnju 

i skladi{tenje, u njoj je bila 

uskladi{tena i ve}a koli~ina materijala, 

sirovine i gotovog proizvoda. 

U kasnijoj fazi ga{enja upravo je sirovina 

predstavljala ve}i problem. 

Sam proizvodni dio hale posebno 

nije odijeljen od skladi{nog dijela 

te je jedan stroj postavljen u sjevernom 

dijelu dok je drugi postavljen 

u isto~nom dijelu hale. Prostor iznad 

stroja u sjevernom dijelu hale 

podijeljen je po vertikali metalnom 

konstrukcijom s drvenim podom na 

koji je skladi{ten gotov proizvod. 

Ta se konstrukcija proteè po ~itavoj 

zapadnoj strani hale. Sirovina 

je skladi{tena u sjeveroisto~nom 

dijelu hale te je slagana od poda 

do 1m od samog stropa. Namjera 

je unajmljiva~a bila, da iznad stroja 

u isto~nom dijelu hale izgradi konstrukciju 

identi~nu onoj iznad stroja 

na sjevernoj strani hale, a upravo su 

i radovi usmjereni prema ostvarenju 

toga cilja i bili uzrokom poàra. 

Zavarivanje i bru{enje prilikom 

izrade metalne konstrukcije u 

kombinaciji s velikom koli~inom 

papira, uvjetovali su dugotrajno, 

vi{ednevno, zadràvanje vatrogasaca 

na tom objektu. 

Poàr je nastao u sjevernom dijelu 

hale te je zate~eno izbijanje plamena 

kroz prozorsko okno u tom dijelu 

te velika koli~ina dima na ulazu u 

objekt s jugozapadne strane. Uslijedila 

je unutarnja navala s dva mlaza 

vode, kroz glavni (pokazalo se kasnije 

i jedini) ulaz u halu te vanjska 

navala jednim mlazom vode kroz 

prozor sa sjeverne strane objekta. 

Od VOC-a je zatraèno slanje 

auto-ljestve te vozila za akcidente 

s dodatnim koli~inama izolacijskih 

aparata i rezervnih spremnika komprimiranog 

zraka. Taj zahtjev je bio 

oteàn s obzirom na ~injenicu da je 

u razmaku od svega nekoliko minuta 

zaprimljena i dojava o prometnoj 

nesre}i na Novoj cesti na Zametu i 

priklje{tenoj osobi u vozilu. Brojno 

stanje smjene pokrilo je i tu intervenciju, 

a Postrojba je kratko vrijeme 

ipak ostala ispra`njena. Istovremeno 

je uslijedila i mobilizacija slobodnih 

pripadnika Postrojbe. Tako|er 

je od VOC-a zatraèno i stavljanje 

u pripravnost lokalnih dobrovoljnih 

vatrogasnih dru{tava pa su se u kratkom 

vremenu odazvali DVD âvle 

i Jelenje, koji su bili kori{teni u drugoj 

fazi ga{enja, doga{ivanju. VOC 

ih je do daljnjega drào u pripravnosti 

u njihovim vatrogasnim domovima. 

Po pristizanju auto-ljestve iz VP 

Centar uslijedilo je i otvaranje krova 

u samoj zoni poàra, a voda kao 

sredstvo za ga{enje zamijenjena je 

komprimiranom pjenom. U tom 

trenutku radila su i dalje dva mlaza 

unutarnje navale i vanjski mlaz sa 

sjeverne strane objekta, preko ljestve 

sastavlja~e, a pridodana im je i 

fleksibilna mlaznica s ko{are autoljestve. 

JVP Grada Rijeke. Komprimirana 

pjena na poàr je aplicirana 

mokra. 

Na poàri{tu se ukupno nalazilo 

17 vatrogasaca, a takav raspored 

snaga rezultirao je stavljanjem 

poàra pod kontrolu u 18,20 sati, 

nakon ~ega je uslijedilo doga{ivanje 

poàra suhom komprimiranom pjenom. 

Karakteristike uskladi{tenog materijala 

uvjetovale su nastanak skrivenih 

àri{ta u samom sredi{tu kolutova 

proizvodne sirovine. Upravo s 

tog razloga zapo~elo se s izvoènjem 

sirovine i gotovog proizvoda iz hale 

na otvoreni prostor, a na poàri{te 

su u tom trenutku pozvani DVD 

âvle i DVD Jelenje koji su pristigli 

s ukupno 11 pripadnika i vozilom za 

poàri i intervencije 



ga{enje {umskih poàra te navalnim 

vozilom. Za potrebe izvoènja materijala 

iz hale kori{ten je vili~ar odnosne 

tvrtke. Jo{ jednom se pokazala 

svestranost vatrogasaca. Vatrogasni 

voza~ Nenad Rudin tijekom ~itave 

no}i vili~arom je izvla~io materijal iz 

hale, a o koli~ini govori i ~injenica 

da su u tu svrhu potro{ene tri boce 

plina kao pogonskoga goriva. 

U toj fazi ga{enja poàra u samoj 

hali zadràna su postoje}a dva 

mlaza komprimirane pjene koja su 

kori{tena prilikom izvla~enja materijala, 

dok je doga{ivanje organizirano 

i na platou ispred hale kamo je 

materijal prevoèn. 

U 23,00 sati uslijedilo je povla~enje 

glavnine snaga JVP Grada Rijeke, a 

na poàri{tu je ostalo navalno vozilo, 

auto-cisterna te vozila DVD 

âvle i DVD Jelenje s ukupno 14 

vatrogasaca. 

U 07,00 sati slijede}ega dana, u 

petak 11. sije~nja, uslijedila je za mjena 

snaga kada je osiguranje reducirano 

na ~etiri vatrogasca pripadnika 

JVP Grada Rijeke, koje su u popodnevnim 

satima zamijenili pripadnici 

VZ Bakar-Kostrena s ukupno 15 

pripadnika. U popodnevnim satima 

otpo~elo se s odvozom materijala, 

a vatrogasci su sanirali prisutna 

à ri{ta. Takav tretman nastavljen je 

i 12. sije~nja, u subotu, kada je sa 

sigurno{}u utvr|eno da vi{e nema 

Poàr skladi{ta 

ponedjeljak, 29. sije~nja 2007. godine u 14,08 sati 

U deùrni dispe~er u VOC-u JVP Grada Splita zaprimio 

je dojavu od gra|anina da iz skladi{nog prostora 

poduze}a Akvarij izlazi velika koli~ina gustog, crnog 

dima. Odmah po dojavi u JVP ogla{ena je „vatra“, te 

su na teren upu}ena dva navalna vozila. Dolaskom na 

prisutnih àri{ta, a na poàri{tu je 

bilo 17 pripadnika VZ Bakar-Kostrena. 

Za tijeka intervencije uo~ene su 

i odre|ene nepravilnosti na samome 

objektu. U prvom redu treba 

spomenuti neispravan vanjski hidrant 

ispred objekta. Tako je snabdijevanje 

vodom vatrogasnih vozila 

obavljano s unutarnjeg hidranta na 

samom ulazu u halu. 

Vrata sa sjeverne strane objekta 

u stvari i nisu bila vrata. Visoka, 

klizna vrata s vanjske strane su 

blokirana naknadno postavljenom 

nadstre{nicom. No naknadno je 

utvr|eno da je nadstre{nica predstavljala 

manji problem u odnosu na zid 

kojim je taj otvor bio zazidan, a {to 

je uo~eno tek nakon {to se otpo~elo 

s uklanjanjem materijala iz hale. 

I sam na~in organizacije rada u 

hali predstavlja zaseban problem s 

aspekta za{tite od poàra. 

Sam vlasnik tvrtke {tetu je procijenio 

na oko 150.000,00 kuna. U 

hali povr{ine 330 m 2 izgorjelo je ili 

nagorjelo 15 tona bala papira, 25 

paleta gotovog proizvoda, 1 vili~ar, 

20 m 2 krovi{ta. Poàr se nije pro{irio 

u susjedni dio objekta kojega koriste 

Narodne Novine, a o{te}en je zbog 

zadimljenja. 

mr. sig. Dario Gau{ 

mjesto intervencije, posada s jednog navalnog vozila 

pristupila je otvaranju objekta s hidrauli~kim alatom, 

te je zapovjednik zatraìo dodatne snage. Na teren u 

ispomo} iza{la su jo{ dva navalna vozila, te zapovjednik 

smjene, koji je na putu do mjesta intervencije 

od VOC-a zatraìo podizanje dodatnih snaga okolnih 

DVD-a s auto cisternama zbog opskrbe vodom. 

Prema rije~ima zapovjednika smjene Ante Bitunjca 

situacija na terenu bila je vrlo zahtjevna. Iz objekta je 

izlazila velika koli~ina dima tako da je kretanje i van 

objekta bilo oteàno, te su svi vatrogasci morali koristiti 

izolacijske aparate. Gasilo se vanjskom i unutarnjom 

navalom uz kori{tenje vode i pjene. Poàr je lokaliziran 

u 16,30 sati, a u 18,15 izvr{ena je smjena vatrogasaca sa 

svjeìm snagama, koji su ostali na ga{enju i saniranju 

poàri{ta. Vatrogasci su na terenu uz smjene ljudstva 

ostali do 13,10 sati idu}ega dana. 

Tijekom intervencije nije bilo ozlije|enih. 

Jadran îzmi} 

10 

velja~a /2007/

Brojne intervencije u Jesenicama 

Krajem 2006. godine i po~etkom 

2007. vatrogasci DVD-a Dalmacija 

iz Dugog Rata imali su pune 

ruke posla. Naime, u svega 30-tak 

dana na podru~ju Jesenica izbilo je 

10 poàra otvorenog prostora, uz intervencije 

u Dugom Ratu, u Du}ama 

te nekoliko tehni~kih intervencija. 

· 22. prosinca 2006. godine u 10,45 

sati izbio je poàr otvorenog prostora 

u mjestu Krilo Jesenice. Brzom 

intervencijom deset vatrogasaca 

iz Dugog Rata s vatrogasnim 

vozilom za {umske poàre i auto 

cisternom poàr je lokaliziran u 

11,05, a u potpunosti je uga{en u 

11,30. Opoàrena je povr{ina od 

200 m 2 . 



na predjelu Malog Parisa – 

Jesenice. S obzirom da su vatrogasci 

bili u Domu, odmah je na teren 

iza{lo sedam vatrogasaca s autocisternom 

i {umskim vozilom. Va- 

izbio je poàr panja ( stup od struje 


tra je plamsala po niskom raslinju ili telefona) u Sikirici (Jesenice). 

izme|u okolnih ku}a, a ~lanovi To je bila brzinska intervencija za 

DVD-a Dalmacija poàr su lokalizirali 

u 13,40 sati. Poàr je u uga{en 

vatrogasce DVD-a Dalmacija. 


u 14,15. Opoàrena je povr{ina od 

izbio je poàr borove {ume u mjestu 

Krilo – Jesenice. Odmah po 

400 m 2 . 

· 26. prosinca 2006. godine u 14,00 dojavi na poàri{te iz Dugog Rata 

sati izbio je poàr niskog raslinja oti{lo je trinaest vatrogasaca s navalnim 

vozilom, auto cisternom i 

na predjelu Malog Parisa. Na intervenciju 

su iza{li vatrogasci Dugog {umskim vozilom. Najve}i problem 

Rata i poàr lokalizirali za dvadesetak 

minuta. 

vjetar. No, usprkos tomu neumor- 

bio im je nepristupa~an teren i 


ljivi Dugora~ani poàr su lokalizirali 

u 16,10, a ugasili ga u 17,20. 


u mjestu Bajnice – Jesenice. 

Na poàru se ostalo deùrati, a 

Poàr je zahvatio nisko raslinje i borovu 

{umu, a brzom intervencijom 

opoàrena povr{ina borove {ume 

na tom poàru iznosi 900 m 2 . 

Dugora~ana s tri vozila i jedanaest · 29. prosinca 2006. godine u 13,40 

vatrogasaca poàr je lokaliziran u izbio je poàr niskog raslinja u 

14,55 sati. Opoàrena je povr{ina Suhom Potoku – Jesenice. Na teren 

je iza{lo pet vatrogasaca sa od 250 m 2 vo- 




zilom, te su nakon 15-tak minuta 

poàr lokalizirali i ugasili. 

· 29. prosinca 2006. godine u 16,05 izbio 

je poàr borove {ume na potpuno 

nepristupa~nom terenu povi{e 

mjesta Krilo – Jesenice. Odmah 

po dojavi na teren je iza{lo osamnaest 

vatrogasaca DVD-a Dalmacija 

iz Dugog Rata s pet vozila, te 

su u ispomo} pozvali vatrogasce 

iz Podstrane, Omi{a, Ku~i}a, Zadvarja, 

@rnovnice i Splita. Nakon 

~etiri sata borbe s vatrom, kojom 

je vjetar bio najbolji prijatelj, poàr 

je lokaliziran i uga{en u 21,30. Na 

intervenciji je sudjelovalo 50 vatrogasaca, 

koji su na teren iza{li s 12 

vozila. Tijekom intervencije jedan 

vatrogasac iz Podstrane zadobio je 

lak{e tjelesne ozlijede. Opoàrena 

povr{ina iznosi 80000 m 2 

· 01. sije~nja 2007. godine u 15,30 izbio 

je poàr borove {ume i niskog 

raslinja na zapadnom dijelu Op}ine 

Dugi Rat. Odmah po dojavi na 

Bajnice je iza{lo {est vatrogasca iz 

Dugog Rata s dva vozila, pet iz Podstrane, 

tako|er s dva vozila, te vozilo 

DVD-a @rnovnica s posadom. 

Poàr je lokaliziran u 15,30, uga{en 

u 16,00 sati, a opoàrena povr{ina 

iznosi 2000 m 2 . 

· 03. sije~nja 2007. godine u 14,45 

izbio je poàr niskog raslinja na 

Baj nicama. Brzom intervencijom 

vatrogasaca poàr je poga{en za 

10-ak minuta. 

· 16. sije~nja 2007. godine u 11,40 

izbio je poàr otvorenog prostora 

povi{e mjesta Krilo – Jesenice. 

Poàr je zahvatio nisko raslinje, 

borovu {umu, ne{to hrastovine i 

maslina. Brzom intervencijom sedamnaest 

vatrogasaca iz Dugog 

Rata s ~etiri vozila, te vozila s posadom 

iz Omi{a, te dva iz Podstrane, 

poàr je lokaliziran u 13,45, 

a uga{en u 15.30. Poàr je izbio 

na nepristupa~nom terenu, a za 

{irenje pomogao mu je jak vjetar, 

a opoàrena povr{ina iznosi 50000 

m 2 . 

· 20. sije~nja 2007. u 12, 10 izbio je 

poàr u starom selu Jesenice. Vatra 

je opusto{ila 12500 m 2 niskog raslinja 

i maslina, a s njom su se borili 

vatrogasci iz Dugog Rata, Omi{a 

i Podstrane. Poàr je lokaliziran u 

13,05, a uga{en u 14,45. 

Ve}ina poàra izazvana je ljudskim 

nemarom jer su za lijepog 

vremena ljudi sre|ivali maslinike. 

Spaljivanje korova uz vjetar nije dobar 

izbor {to su dokazale i ove intervencije. 

Jadran îzmi} 

Vje`ba na brodu Falak G 

Na lukobranu rije~ke luke, 9. studenoga 

2006. godine, odràna 

je vje`ba ga{enja poàra teretnoga 

broda. Vje`ba je odràna u suradnji 

s Lu~kom upravom, sukladno 

zahtjevima Plana za sigurnosnu za{- 

titu luke i brodova. 

Brod Falak G nosivosti je 2480 T 

i namijenjen je za prijevoz rasutih 

tereta. Izgra|en je 1972. godine, 77 

metara je dug i plovi pod slova~kom 

zastavom. Napu{ten je nakon nasukavanja 

ispred rta Koroma~no 23. 

sije~nja 2006. godine, a u trenutku 

nasukavanja brojao je 14 ~lanova 

posade. Nakon nasukavanja dotegljen 

je do rije~ke luke gdje se na 

lukobranu na mrtvom vezu nalazi i 

danas. Za potrebe vje`be pretpostavljeno 

je da je brod u eksploataciji 

te da na njemu nema tereta, osim 60 

tona pogonskog goriva. Tako|er je 

pretpostavljeno da je posada bila na 

brodu tijekom nastanka doga|aja. 

Samom vatrogasnom dijelu vje`be 

prethodila je provjera i osiguranje 

broda, sukladno protokolu 

u slu~aju dolaska stranog broda 

na koji se ne primjenjuju odredbe 

konvencije SOLAS XI-2, a prema 

Planu sigurnosne za{tite luke. Ti postupci, 

izme|u ostaloga, obuhva}aju 

i utvr|ivanje kretanja broda uvidom 

u slu`bene zapise o kretanju broda 

iz brodskog dnevnika za razdoblje 

od najmanje 10 posljednjih luka, 

odnosno 6 mjeseci. Za potrebe scenarija 

vje`be utvr|eno je da je brod 

u promatranom razdoblju boravio 

u lukama izvan podru~ja Republike 

Hrvatske i/ili Europske zajednice te 

da dolazi iz podru~ja na kojima se 

odvijaju ratne operacije. Na temelju 

utvr|enoga osoba zaduèna za sigurnost 

luke nalaè uspostavljanje 

12 

velja~a /2007/

sigurnosnog perimetra oko broda te 

ograni~enje kretanja osoba {to provodi 

za{titarska slu`ba. 

Daljnji tijek vje`be je za pretpostavku 

imao da je s brodom Falak 

G, bez znanja posade, u rije~ku luku 

doplovila i nepoznata osoba s namjerom 

ilegalnog prelaska dràvne granice. 

Ta osoba zamje}uje nazo~nost 

sigurnosnih slu`bi i pomi{lja da je 

otkrivena. S ciljem stvaranja panike 

na brodu, osoba neopaèno ulazi u 

prostor strojarnice i podme}e poàr, 

nakon kojeg se upu}uje na palubu. 

Zbog podmetnutog poàra dolazi 

do zapaljenja masnih nakupina 

na podu strojarnice. Po~etni poàr 

u samom po~etku je popra}en velikom 

koli~inom dima. Posada broda 

zamje}uje poàr, ali ga ne uspijeva 

staviti pod kontrolu. Uspijevaju 

zatvoriti prilaze strojarnici te 

poàr ostaje lokaliziran. Posada se 

poku{ava evakuirati iz zone u neposrednoj 

blizini poàra. Tom prilikom 

povrije|en je brodski mehani~ar 

koji ostaje leàti ispred strojarnice. 

êkaju}i pogodan trenutak razbuktavanja 

poàra, nepoznata osoba 

biva zamije}ena od strane posade 

broda i u panici ska~e u more. 


Posadu broda “odglumili” su djelatnici Lu~ke Uprave Rijeka, a vje`bom je u ime JVP Grada Rijeke rukovodio Marijan Smerdel, 

zapovjednik 4. smjene JVP Grada Rijeke 



Tijek vatrogasne vje`be 

Na temelju zaprimljene dojave od 

strane VTMS Centra Lu~ke uprave 

Rijeka, VOC na mjesto doga|aja 

upu}uje ekipe vatrogasaca iz vatrogasnih 

postaja Veìca i Centar. Iz 

vatrogasne postaje Centar upu}uje 

navalno vozilo, auto-ljestvu, autocisternu 

te zapovjedno vozilo. Iz vatrogasne 

postaje Veìca na intervenciju 

je upu}eno navalno i vozilo za 

kemijske akcidente i spa{avanje na 

moru. Tako|er, VOC poziva i Hitnu 

medicinsku pomo}, a o doga|aju 

obavje{tava i OKC PU P-G te Centar 

112. 

Zapovjednik akcije ga{enja na 

mjestu doga|aja uo~ava ve}u ko li- 

~inu dima koji izbija iz krmenog dijela 

broda, predjela strojarnice te u 

blizini broda osobu u moru. Zapovijeda 

unutarnju navalu uz upotrebu 

komprimirane pjene u prostor 

stro jarnice, izvla~enje povrije|ene 

osobe iz strojarnice te, u suradnji s 

Pomorskom policijom, izvla~enje 

oso be iz mora. 

Razvoj doga|aja pretpostavio 

je pucanje cijevi dovoda goriva u 

sa moj strojarnici te naglo {irenje 

poàra prema kabinskom dijelu 

bro da i zapovjednom mostu, nakon 

~ega se prekida s unutarnjom navalom 

te slijedi ubacivanje te{ke pjene 

u strojarnicu direktno iz palubnog 

prostora. U tom trenutku od strane 

VOC-a putem VTMS-a Lu~ke 

Uprave zatraèno je slanje remorkera 

na mjesto doga|aja. Jadranski 

pomorski servis na poziv odgovara 

slanjem dva remorkera. Remorkeri 

su kori{teni za sprje~avanje {irenja 

poàra prema vertikali sa lijeve strane 

broda te za dobavu vode na samu 

palubu broda putem tla~ne pruge 

JVP Grada Rijeke. 

Uslijedila je i unutarnja navala u 

kabinski prostor s jednim C mlazom 

vode, a desni dio broda i sam zapovjedni 

most {ti}eni su i jednim C 

mlazom vode i fleksibilnom mlaznicom 

s auto-ljestve radi sprje~avanja 

vertikalnog {irenja poàra. 

U vje`bu su uklju~eni i ronioci 

JVP Grada Rijeke, a njihova je uloga 

bila izvla~enje osobe iz mora te 

kasniji pregled oplate broda zbog 

eventualnih o{te}enja, nastalih kao 

posljedica poàra. 

Vje`ba je imala i ekolo{ki segment 

koji je uklju~ivao aktiviranje 

rije~ke Dezinsekcije s EKO brodicama. 

Tijekom trajanja vatrogasne 

intervencije Dezinsekcija je postavila 

plutaju}e brane oko broda zbog 

lokaliziranja eventualnog istjecanja 

goriva i otpadnih voda, ali i vatrogasnog 

pjenila. Po okon~anju intervencije 

vatrogasnih ekipa, djelatnici 

Dezinsekcije obavili su i prikupljanje 

otpadnih tvari oko broda. Njihova 

zada}a bila je i ispumpavanje otpadnih 

voda iz prostora strojarnice 

zajedno s JVP Grada Rijeke koja 

zaustavlja daljnje istjecanje goriva iz 

spremnika. 

Zdruèna vje`ba za cilj je imala 

provjeru koordinacije izme|u 

ra zli~itih intervencijskih i drugih 

slu`bi. Pri tome je naro~ito stavljen 

naglasak na remorkere koji su neizostavni 

~initelj kod te vrste intervencija, 

naro~ito radi dobave vode 

kako je to u vje`bi i prikazano. 

Uz JVP Grada Rijeke, JPS i Dezinsekciju 

u vje`bi su sudjelovale i 

slu`be koje su strate{ki locirane u 

luci i ~iji se poslovi odnose na osiguranje 

ili djelovanje na ugroènom 

podru~ju: Pomorska policija, Lu~ka 

kapetanija, Lu~ka Uprava, Protect 

te lu~ki Peljari. 

Mr. Sig. Dario Gau{ 

14 

velja~a /2007/

Poàri i intervencije tijekom 

sije~nja 2007. 

Tijekom sije~nja 2007. godine na 

podru~ju Republike Hrvatske 

nastalo je 607 poàra, od kojih 250 

poàra gra|evina, 39 poàra promet 

nih sredstava i 331 poàr raslinja 

u kojima je izgorjelo 3673 ha 

povr{ine. 

Tog mjeseca ukupna materijalna 

{teta iznosi 11 milijuna i 470 tisu}a 

kuna, od kojih 62,4% u poàrima raslinja. 

U poàrima u sije~nju 2007. 

godine ozlije|eno je pet osoba, a poginule 

su tri. 

Preminuo u poàru 

U poslijepodnevnim satima 2. 

sije~nja u Laslovu u obitelj skoj 

ku }i prona|eno je tijelo ~e tr desetogodi{njeg 

mu{karca. Mu{ ka rac 

je preminuo od trovanja ug lji~nim 

monoksidom koji se razvijao tijekom 

poàra manjeg intenziteta. Poàr se 

ugasio sam, a uzroci poàra jo{ nisu 

utvr|eni. 

Poàr tavana 

U kasnim ve~ernjim satima 3. 

si je~nja nastao je na tavanu obiteljske 

ku}e u mjestu Brezova, kod 

Sv. Krià Za~retja, poàr. Poàr je 

izazvalo pregrijavanje drvenih greda 

uz dimnjak, a pogasili su ga zagorski 

vatrogasci. Vlasnik ku}e o{te}en je 

za 100 tisu}a kuna. 

Poàr gospodarskog objekta 

Tijekom no}i 4. na 5. sije~nja 

ne poznati po~initelj, paljenjem 

us kladi{tenih bala sijena, izazvao 

je poàr gospodarskog objekta u 

Viìnadi. Materijalna {teta iznosi 

150 tisu}a kuna, a poàr su pogasili 

pore~ki vatrogasci. Policija traga za 

po~initeljem. 

Gorjelo krovi{te u Karlovcu 

Pregrijavanje stropnih greda uz 

dimnjak izazvalo je 5. sije~nja u 

ra no poslijepodne poàr krovi{ta 

karlova~ke obiteljske ku}e. Poàr 

su pogasili karlova~ki vatrogasci, a 

materijalna {teta iznosi 100 tisu}a 

kuna. 

Mu{karac te{ko ozlije|en pri 

ga{enju 

Gase}i poàr, nastao u stanu na 

zagreba~koj Tre{njevci, 6. sije~nja 

u poslijepodnevnim satima, te{ko 

je ozlije|en {ezdesetogodi{nji mu{- 

karac. Poàr su izazvale zapaljene 

prskalice na boru, a intervenirali su 

zagreba~ki vatrogasci. 

Svije}a izazvala poàr 

U Velikoj Pisanici 9. sije~nja u kasnim 

prijepodnevnim satima svije}a, 

koja je pala na kuhinjski stol, izazvala 

je poàr. U poàru je smrtno stradala 

osamdesetpetogodi{nja èna, a 

tijelo preminule prona{ao je njezin 

sin. Vatrogasci nisu intervenirali. 

Paljevina u Novom Zagrebu 

U sitnim satima 7. sije~nja nepoznati 

po~initelj izazvao je poàr u 

novozagreba~koj trgovini tekstilom. 

Vlasnik trgovine o{te}en je za 

700 tisu}a kuna. Poàr su pogasili 

zagreba~ki vatrogasci, a policijski 

slu`benici intenzivno tragaju za 

po~initeljem. 

Poàr teretnjaka 

U Rovi{}u 8. sije~nja u sitnim satima 

u kabini teretnog vozila nastao 

je poàr koji se pro{irio na teretni 

prostor. Daljnje {irenje sprije~ili su 

bjelovarski vatrogasci, a materijalna 

{teta iznosi 180 tisu}a kuna. 

Gorjelo krovi{te 

Iz trenutno neutvr|enih razloga 

13. sije~nja u sitnim satima nastao 

je poàr krovi{ta zgrade oto~a~kog 

poduze}a. Poàr su pogasili vatrogasci 

iz Oto~ca i Sinca, a visoka materijalna 

{teta jo{ nije procijenjena. 

Smrtno stradala u poàru 

U mjestu Vrhovina tijekom no}i 

14. na 15. sije~nja upaljena no}na 

lampa pala je na tepih i izazvala 

poàr. Vatra je zahvatila krevet 

na kojem je leàla te{ko pokretna 

osamdesetogodi{nja èna. U poàru 

je èna smrtno stradala. U ranim jutarnjim 

satima preminulu je na{ao 

susjed. Vatrogasci nisu intervenirali, 

jer se vatra sama ugasila. 

Preminuo pedesetogodi{njak 

U kninskoj bolnici 15. sije~nja u 

poslijepodnevnim satima hospitaliziran 

je pedesetogodi{njak koji je 

tog prijepodneva palio korov u mjestu 

Strmica. Mu{karca je zahvatio 

plamen i zadobio je te{ke opekline 

opasne po ìvot. Od zadobivenih 

ozljeda mu{karac je premino dva 

dana kasnije. 

Poàr gospodarskog objekta 

Kratki spoj na produ`nom kablu 

izazvao je poàr gospodarskog 

objekta u mjestu Mi~evec 16. 

sije~nja u ve~ernjim satima. Vlasnik 

objekta o{te}en je za 100 tisu}a 

kuna, a poàr su pogasili vatrogasci 

iz Velike Gorice i Mi~evca. 

Poàr na granici s Bosnom 

i Hercegovinom 

U poslijepodnevnim satima 21. 

sije~nja kod mjesta @eljava izbio 

je poàr u kojem je opoàreno 50 

ha niskog raslinja u miniranom podru~ju. 

Sa sigurnih pristupnih puteva 

poàr su gasili koreni~ki vatrogasci. 

Izazvao poàr u vlastitom domu 

Nakon obiteljske sva|e, u prvom 

satu 26. sije~nja, pedesetogodi{nji 

mu{karac izazvao je poàr u vlastitoj 

ku}i u mjestu Prikraj. Materijalna 

{teta iznosi 150 tisu}a kuna, a poàr 

su pogasili vatogasci iz Zagreba, 

Dugog Sela i Gra~eca. 

Poàr skladi{ta 

U splitskom skladi{tu prehrambenih 

proizvoda 29. sije~nja u poslijepodnevnima 

satima, iz trenutno 

neutvr|enih razloga nastao je poàr. 

Intervenirali su vatrogasci iz Splita, 

Vranjica i @rnovnice, a materijalna 

{teta procijenjena je na 250 tisu}a 

kuna. 

\ulijano Grum 




GODI[NJI PREGLED BROJA PO@ARA ZA 

2006. GODINU I USPOREDBA S 2005. GODINOM 

razdoblju od 1. sije~nja do 31. 

U prosinca 2006. godine u Republici 

Hrvatskoj zabiljeèno je ukupno 

7.117 poàra, od kojih 3.543 na 

objektima (2.807 na gra|evinama i 

736 na prometnim sredstvima), te 

3.574 poàra raslinja, s opoàrenom 

povr{inom od 18.782 hektara. 

Tijekom 2005. godine u Republici 

Hrvatskoj zabiljeèno je ukupno 6.915 

poàra, od kojih 3.547 na objektima 

(2.816 na gra|evinama i 731 na prometnim 

sredstvima), te 3.368 poàra 

raslinja, s opoàrenom povr{inom od 

21.407 hektara. 

Usporedbom s prethodnom godinom 

razvidno je da je u 2006. godini 

zabiljeèno: 

• pove}anje ukupnog broja poàra 

za 2,9%, 

• smanjenje broja poàra gra|evina 

za 0,3%, 

• pove}anje broja poàra prometnih 

sredstava za 0,7%, 

• pove}anje broja poàra raslinja 

za 6,1%, uz smanjenje opoàrene 

povr{ine za 12,3%, 

Grafikon 1. Broj poàra po kategorijama u 2006. i 2005. godini 

• indeks izgorjele povr{ine (IOP) 

po nastalom poàru raslinja je 

smanjen za 17,2%. 

Materijalna {teta 

U razdoblju od 1. sije~nja do 31. 

prosinca 2006. godine u Republici 


poàra, dok je ukupna materijalna 

{teta iznosila 170,38 milijuna kuna. 

Tijekom 2005. godine u Republici 


poàra, dok je ukupna materijalna 

{teta iznosila 145,73 milijuna kuna. 

Iz tablice 2. razvidno je da je u 

2006. godini u odnosu na 2005. godinu: 

- pove}ana ukupna materijalna {teta 

u poàrima za 16,9%, 

- pove}ana materijalna {teta u po- 

àrima gra|evina za 15,5%, 

- smanjenje materijalne {tete u po- 

àrima prometnih sredstava za 

13,1%, 

Tablica 1. Broj poàra 

Godina 

Ukupno 

poàra 

Objekti 

Raslinje 

Opoàrena povr{ina u 

hektarima 

IOP 

ha/poàru 

2006. 7117 3543 3574 18.782 5,26 

2005. 6915 3547 3368 21.407 6,35 

Tablica 2. Pregled materijalne {tete u poàrima prema mjestu nastanka u 2006. i 2005. godini 

ukupno 

gra|evine 

promet 

raslinje 

{ume 

broj poàra mat.{teta/mil. kn tisu}a kn/poàr 

2006. 7.117 170,38 23,94 

2005. 6.915 145,73 21,07 

2006. 2.807 64,09 22,83 

2005. 2.816 55,41 19,68 

2006. 736 21,56 29,29 

2005. 731 24,80 33,93 

2006. 3.574 85,32 23,87 

2005. 3.368 65,74 19,52 

2006. 250 10,03 40,12 

2005. 181 18,42 99,57 

razlika 

(2006.-2005.)/mil. kn 

odnos 

2006./2005. 

24,64 16,9% 

8,68 15,5% 

- 3,24 -13,1% 

19,58 29,8% 

- 8,39 -45,5% 

16 

velja~a /2007/

- pove}anje materijalne {tete u po àrima 

raslinja za 29,8%, 

- smanjenje materijalne {tete u po àrima 

{uma za 45,5%. 

Na~in izazivanja poàra: 

Tijekom 2006. godine nehatom 

je izazvano 5.269 poàra (74,0% od 

ukupnog broja), namjernih poàra 

je 594 (8,3%), a na neutvr|en na~in 

iza zivanja izbilo je 1.048 poàra 

(14,7%). 

U 2005. godini nehatom je izazvano 

4.965 poàra (71,8% od ukupnog 

broja), namjernih poàra je 249 

(3,6%), a na neutvr|en na~in izazivanja 

izbilo je 1.533 poàra (22,2%). 

Iz tablice 3 razvidno je da je, u 

2006. godini u odnosu na 2005. godinu, 

pove}an broj namjerno izazvanih 

poàra za 138,6%, pove}an broj 

poàra izazvanih nehatom za 6,1% 

te smanjen broj poàra kojima na~in 

izazivanja nije utvr|en za 31,6%. 

Namjerno izazvani poàri naj~e{}i 

su na gra|evinama: u 2006. godini 

48,8%, a u 2005. 58,6% poàra. 

Poàri raslinja uglavnom su 

izazvani nehatom: u 2006. 48,5% te 

u 2005. 45,5%. 

Na otvorenom prostoru naj~e{}i 

uzrok nehatnog poàra je spaljivanje 

biljnog otpada: u 2006. godini 

925 poàra (ili 36,2%), te u 2005. godini 

972 poàra (ili 42,1%). 

Na grafikonu 2. razvidno je da se, 

nakon nekoliko godina smanjenog 

trenda, u 2006. godini broj namjerno 

izazvanih poàra raslinja naglo 

pove}ava. Poàri gra|evina koji su 

namjerno izazvani tijekom proteklih 

godina, kre}u se unutar prosje~nih 

vrijednosti (oko 2,1% od ukupnog 

broja poàra). 

Na grafikonu 3. udjel nehatno 

izazvanih poàra raslinja u posljednjih 

nekoliko godina opada, dok 

je udjel nehatno izazvanih poàra 

gra|evina u posljednjih nekoliko 

godina zadràn oko prosje~nih 

godi{njih vrijednosti (oko 27% od 

ukupnog broja poàra). 

Ozlije|ene i smrtno stradale osobe 

u poàrima 

Do 31. prosinca 2006. godine, 

u poàrima u Republici Hrvatskoj 

smrtno je stradala 31, a ozlije|ene su 

102 osobe, dok je u istom razdoblju 

2005. godine Hrvatskoj stradalo 34, a 

ozlije|eno 99 osoba. 

Poàri {uma 

U razdoblju od 1. sije~nja do 31. 

prosinca 2006. godine, od ukupno 

3.574 poàra raslinja nastalo je 250 

poàra {uma u kojima je opoàreno 

1.694 hektara {umske povr{ine. 


Grafikon 2. Relativni udjeli namjernih poàra raslinja 

i gra|evina u razdoblju 1998. do 2006. godine 

Grafikon 3. Relativni udjeli nehatno izazvanih poàra 

raslinja i gra|evina u razdoblju 1998. do 2006. godine 

Tablica 3 

Godina 

Ukupno 

Prirodna 

Nehat Dje~ja igra Namjerno 

poàra 

pojava 

Neutvr|eno 

2006. 7117 5269 138 594 68 1048 

2005. 6915 4965 101 249 67 1533 



Tablica 4. 

Godina 

Ukupno poàra na 

Ukupno Opoàrena povr{ina Odnos ha/ 

otvorenim prostorima poàra {uma 

{uma/ha 

poàru 

2006. 3574 250 1694 6,8 

2005. 3368 185 1044 5,6 

Tablica 5: Pregled broja poàra otvorenog prostora i poàra {uma po mjesecima 

RASLINJE 

[UME 

mjesec 2005. 2006. 2005. 2006. 

I 335 10,0% 170 4,8% 20 10,8% 9 3,6% 

II 331 9,9% 331 9,3% 14 7,6% 19 7,6% 

III 577 17,1% 536 15,0% 25 13,5% 51 20,4% 

IV 735 21,8% 280 7,8% 63 34,2% 18 7,2% 

V 138 4,1% 113 3,2% 9 4,8% 3 1,2% 

VI 353 10,5% 231 6,5% 15 8,1% 6 2,4% 

VII 381 11,3% 826 23,1% 14 7,6% 76 30,4% 

VIII 182 5,4% 207 5,8% 3 1,6% 8 3,2% 

IX 130 3,8% 163 4,6% 7 3,8% 6 2,4% 

X 67 2,0% 250 7,0% 8 4,3% 13 5,2% 

XI 63 1,9% 210 5,9% 1 0,5% 17 6,8% 

XII 76 2,2% 257 7,2% 6 3,2% 24 9,6% 

3368 100% 3574 100% 185 100% 250 100% 

18 

velja~a /2007/

U istom razdoblju 2005. godine, 

od ukupno 3.368 poàra raslinja nastalo 

je 185 poàra {uma u kojima 

je opoàreno 1.044 hektara {umske 

povr{ine. 

Iz prikazanih podataka razvidno 

je pove}anje broja poàra {uma zabiljeènih 

tijekom 2006. godine za 

35,1% uz ve}u opoàrenu povr{inu 

za 62,3%, a indeks izgorjele povr{ine 

po poàru nastalom na {umskom 

zemlji{tu je 21,4% ve}i u odnosu na 

2005. godinu. 

U tablici 5 prikazani su podaci o 

broju poàra otvorenog prostora i 

poàra {uma nastalih po mjesecima 

tijekom u 2005. i 2006. godini. Iz 

prikazanih podataka u tablici razvidno 

je: 

• isticanje maksimuma broja poàra 

otvorenog prostora u srpnju 2006. 

godine i u travnju 2005. godine. 

U odnosu na prethodne godine 

(uobi~ajena dva maksimuma: jedan 

tijekom velja~e/oùjka i drugi 

tijekom srpnja/kolovoza), razvidno 

je iz tablice da se u obje godine 

uo~avaju odstupanja. Razlog 

tomu su vremenske prilike u ljetnim 

mjesecima u obje promatrane 

godine. 

• broj poàra {uma u 2006. godini djelomice 

prati trend karakteristi~an 

za vi{egodi{nje prosjeke, dok su 

vremenske prilike u prvoj polovici 

2005. godine utjecale na zna~ajna 

odstupanja od vi{egodi{njih trendova. 

Tijekom 2005. godine najvi{e 

poàra nastalo je u rujnu, dok je u 

2006. godini najve}i broj poàra nastao 

tako|er u srpnju od kojih 826 ili 

74,3% na otvorenom prostoru. 

Poàri na gra|evinama u obje promatrane 

godine nastaju uglavnom u 

razdoblju od studenoga do oùjka, 

odnosno tijekom hladnijeg dijela godine. 

U 2006. godini tijekom sije~nja, 

velja~e, oùjka, studenoga i prosinca 

(pet mjeseci) nastalo je 1.532 poàra 

ili 54,6% od ukupnog broja poàra na 

gra|evinama, dok je u 2005. godini 

tijekom navedenih mjeseci nastalo 

1.401 poàra ili 53,4% od ukupnog 

broja poàra na gra|evinama. 

Mjese~na raspodjela poàra na 

prometnim sredstvima u obje promatrane 

godine ne pokazuje zna~ajnija 

odstupanja od vi{egodi{njih trendova. 

Od travnja do rujna 2006. godine 

zabiljeèno je 397 poàra ili 53,9%, a 

u istim mjesecima 2005. godine 440 

poàra ili 60,2%, od ukupnog broja 

poàra prometnih sredstava. 

Dràvna uprava za 

za{titu i spa{avanje 

Slu`ba za vatrogastvo 

\ulijano Grum 


Tablica 6: Pregled ukupnog broja poàra te poàra na gra|evinama i prijevoznim sredstvima po mjesecima 

UKUPNO GRA\EVINE PROMETNA SREDSTVA 

mjesec 

2005. 2006. 2005. 2006. 2005. 2006. 

I 493 8,0% 604 8,5% 340 12,1% 387 13,8% 41 5,6% 47 6,4% 

II 436 7,1% 676 9,5% 263 9,3% 295 10,5% 47 6,4% 50 6,8% 

III 615 9,9% 868 12,2% 278 9,9% 283 10,1% 42 5,7% 49 6,7% 

IV 378 6,1% 529 7,4% 233 8,3% 193 6,9% 56 7,7% 56 7,6% 

V 353 5,7% 339 4,8% 196 7,0% 163 5,8% 75 10,3% 63 8,6% 

VI 347 5,6% 484 6,8% 211 7,5% 184 6,6% 83 11,4% 69 9,4% 

VII 789 12,7% 1111 15,6% 161 5,7% 197 7,0% 75 10,3% 88 12,0% 

VIII 768 12,4% 423 5,9% 154 5,5% 162 5,8% 71 9,7% 54 7,3% 

IX 866 14,0% 408 5,7% 168 6,0% 178 6,3% 80 10,9% 67 9,1% 

X 323 5,1% 509 7,2% 203 7,2% 198 7,1% 57 7,8% 61 8,3% 

XI 374 6,1% 515 7,2% 263 9,3% 231 8,2% 53 7,3% 74 10,1% 

XII 454 7,3% 651 9,1% 346 12,3% 336 12,0% 51 7,0% 58 7,9% 

6196 100% 7117 100% 2816 100% 2807 100% 731 100% 736 100% 


struka i praksa 

Izvanredni doga|aji, nesre}e i nezgode 

u zra~nim lukama 

Na jugu Republike Hrvatske, posebno 

na podru~ju koje pokriva 

Dubrova~ko-neretvanska ùpanija 

posljednjih desetlje}a dogodilo se 

niz izvanrednih doga|aja koji se odnose 

na zrakoplove: 

· 1996. na brdu Straì{}e, op}ina 

@upa dubrova~ka - pad ameri~kog 

zrakoplova Boing 737, sa 36 mrtvih, 

· pad dva Airtraktora, 

· pad dva NATO-va helikoptera u 

Pelje{kom kanalu, 

· pred Domovinski rat, nedaleko Cavtata 

pad helikoptera s 2 poginula, 

· padovi tijekom Domovinskog rata. 

Uglavnom, svaka osoba koja sazna 

za nesre}u zrakoplova obvezna 

je o tome odmah obavijestiti policiju, 

kontrolu zra~nog prometa na 

najbliòj zra~noj luci, odnosno neku 

od ùrnih slu`bi bilo Centar 112, 

vatrogasnu ili medicinsku slu`bu. 

Zakon o zra~nom prometu, nadalje, 

nalaè da policija odmah poduzima 

mjere potrebne za o~uvanje tragova 

nesre}e te da se o nesre}i odmah 

izvje{}uje Ministarstvo prometa, 

operater ili vlasnik zrakoplova i Povjerenstvo 

za istraìvanje nesre}a 

zrakoplova, a ako je zrakoplov inozemni 

o tome }e se izvijestiti tijela 

nadle`na za vanjske poslove. 

U postupku potrage i spa{avanja 

zrakoplova, ovisno o opsegu, uvjetima 

i potrebama, a u skladu sa svojim 

pravima, obvezama i odgovornostima, 

sudjeluju postrojbe oruànih 

snaga RH, ministarstva nadle`na za 

unutarnje poslove, civilne za{tite, te 

pravne i fizi~ke osobe. 

Subjekti koji su sudjelovali u potrazi 

i spa{avanju zrakoplova imaju 

pravo na naknadu tro{kova koje 

snosi operater ili vlasnik zrakoplova 

u visini stvarnih tro{kova koji su nastali 

tijekom potrage i spa{avanja. 

Poslovi organiziranja i koordiniranja 

protupoàrne za{tite zrakoplova 

i zra~nih luka obuhva}aju: 

organiziranje i rukovo|enje vatrogasnim 

postrojbama, izradu, usugla{avanje 

i koordiniranje planova 

o protupoàrnoj za{titi, izradu 

pla nova obuke i vje`bi vatrogasnih 

postrojbi, izradu planova o postupcima 

za slu~aj nesre}e i planova veze, 

obiljeàvanje kodiranih karata 

podru~ja zra~ne luke i izradu upustava 

za njihovo kori{tenje, kontrolu 

ispravnosti tehni~ke opreme i sredstava 

za ga{enje poàra te spa{avanje 

putnika, ~lanova posade zrakoplova, 

zrakoplova i drugih materijalnih dobara, 

kao i ga{enje poàra na zrakoplovu 

i zra~noj luci. 

Poslovi protupoàrne za{tite zrakoplova 

i zra~nih luka obuhva}aju: 

spa{avanje putnika, ~lanova posade 

zrakoplova, zrakoplova i drugih 

materijalnih dobara, ga{enje poàra 

uz uporabu vatrogasne tehnike, 

ure |aja, sprava, opreme i sredstava 

za ga{enje. Pod istim poslovima 

podrazumijeva se odràvanje i periodi~no 

ispitivanje vatrogasne tehnike, 

ure|aja, sprava, opreme i sredstava 

za ga{enje. 

Emergency plan 

Airbus 320 

Da bi se Emergency plan Zra~ne 

luke Dubrovnik mogao {to bolje provesti 

dogovorene su i uskla|ene aktivnosti 

koje trebaju, nakon dopune 

planske dokumentacije, rezultirati 

boljom komunikacijom i koordinacijom, 

dopunom i kompatibilnosti 

opreme, odràvanjem teorijske nastave 

za vatrogasce putem seminara i 

zajedni~kom operativnom vje`bama 

u koju su uklju~eni svi segmenti koji 

sudjeluju kod progla{enje nekog od 

stupnjeva uzbune. 

Emergency plan nastao je na 

osnovu Zakona o zra~nom prometu, 

ICAO Annex 14 i drugih zakona 

i propisa. Donosi ga direktor zra~ne 

luke a u njemu se nalaze mjere i postupci 

u izvanrednim doga|ajima, 

nesre}ama ili nezgodama zrakoplova, 

slijetanje zrakoplova u kvaru, otmice 

zrakoplova, anonimne dojave o 

eksplozivnoj napravi u zrakoplovu ili 

gra|evinskom prostoru zra~ne luke, 

drugih okolnosti koje ometaju rad 

slu`bi na prihvatu i otpremi zrakoplova, 

putnika, prtljage, robe i po{te, 

opasni materijali, epidemije, elementarne 

nepogode i dr. 

Izvanredni doga|aj svaki je doga|aj 

zbog kojega je moglo do}i do 

ugroàvanja sigurnosti zra~nog prometa, 

a posljedica nije bilo. 

Nesre}a zrakoplova je doga|aj od 

trenutka kada se jedna ili vi{e osoba 

ukrca u zrakoplov s namjerom 

da obavi let, do trenutka iskrcavanja 

svih osoba iz zrakoplova, a posljedice 

su – smrt ili te{ka tjelesna ozljeda 

jedne ili vi{e osoba u zrakoplovu ili 

izvan njega, uni{tenje zrakoplova, 

nestanak zrakoplova ili nedostupnost 

zrakoplovu kao posljedica nesre}e, 

o{te}enje osnovne strukture 

zrakoplova ili ve}e o{te}enje imovine 

tre}e osobe. 

Nezgoda zrakoplova je doga|aj 

od trenutka kad se jedna ili vi{e osoba 

ukrca u zrakoplov s namjerom da 

obavi let, do trenutka iskrcavanja 

svih osoba iz zrakoplova, a posljedice 

su o{te}enje dijelova zrakoplova ili 

motora, lak{a tjelesna ozljeda osoba 

u zrakoplovu ili izvan njega ili manje 

o{te}enje imovine tre}e osobe. 

Suvremena tehnologija konstruirala 

je zrakoplove tako da i po 

na stanku iznenadnog doga|aja tijekom 

leta ne padaju “kao kamen” 

20 

velja~a /2007/

ve} nastavljaju dalje odre|eno vrijeme 

letjeti do neke mogu}nosti pogodnog 

slijetanja, {to spasiteljima 

daje izglede za pomo}. Uglavnom 

nesre}e zrakoplova u najvi{em postotku 

doga|aju se u zonama zra~nih 

luka prilikom uzlijetanja ili naj~e{}e 

prilikom slijetanja. 

Nesre}a zrakoplova na zra~noj luci 

ili unutar kriti~nog podru~ja 6x9 

kilometara u odnosu na zra~nu luku 

u nadle`nosti je Lokalnog povjerenstva 

za iznenadne doga|aje Zra~ne 

luke. 

Stupnjevi uzbune 

Prema izvanrednom doga|aju, nesre}i 

ili drugoj situaciji progla{avaju 

se ~etiri stupnja uzbune. 

Uzbuna prvog stupnja predstavlja 

postupak u slu~aju nesre}e ili nezgode 

zrakoplova na ili u blizini zra~ne 

luke, a progla{ava je deùrni kontrolor 

zra~nog prometa zra~ne luke. 

Uzbuna drugog stupnja predstavlja 

postupak potpune pripravnosti 

u zra~noj luci, a to je slu~aj kada 

deùrni kontrolor zra~nog prometa 

aerodromske kontrole zra~nog prometa 

od posade zrakoplova primi 

obavijest o tehni~kom kvaru koji bi 

ozbiljnije mogao ugroziti sigurnost 

slijetanja zrakoplova, a progla{ava je 

deùrni kontrolor zra~nog prometa 

zra~ne luke na zahtjev zapovjednika 

zrakoplova. 

Uzbuna tre}eg stupnja predstavlja 

postupak pripravnosti slu`bi zra~ne 

luke. To je slu~aj kada deùrni 

kontrolor zra~nog prometa od posade 

zrakoplova primi obavijest o 

tehni~kom kvaru a priroda kvara je 

takve naravi da ne}e ozbiljnije ugroziti 

sigurnost slijetanja zrakoplova, 

a progla{ava je deùrni kontrolor 

zra~nog prometa zra~ne luke na 

zahtjev zapovjednika zrakoplova. 

Uzbuna ~etvrtog stupnja predstavlja 

postupak nakon anonimne dojave 

eksplozivne ili neke druge opasne 

naprave u zrakoplovu ili gra|evnom 

prostoru zra~ne luke, a progla{ava 

je voditelj smjene aerodromske policije. 

Postupci spa{avanja i ga{enja 

Po progla{enju jednog od navedenih 

stupnjeva uzbuna, vatrogasna 

postrojba zra~ne luke provodi svoje 

postupke spa{avanje i ga{enja da bi 

Boeing 737 

se potom uklju~ile i druge slu`be. 

Po prosudbi i odluci vatrogasnog 

zapovjednika zra~ne luke upu}uje 

se poziv @C 112 i dalje prema vatrogasnim 

postrojbama i medicinskim 

slu`bama iz “vanjskog” podru~ja da 

se uklju~e prema SOP-u, u kojem su 

razra|eni daljnji postupci navedenih 

slu`bi. 

Kod izvanrednog doga|aja, odnosno 

nesre}e zrakoplova izvan podru~ja 

6x9 kilometara u odnosu na 

zra~nu luku, intervencijom zapovijeda 

zapovjednik vatrogasne postrojbe 

podru~ja na kojem se doga|aj zbio 

ili nadre|eni mu zapovjednik do 

uklju~enja zapovjedni{tva za{tite i 

spa{avanja i Sredi{ta za koordinaciju 

potrage i spa{avanja. 


ATR 42 



Sudionici u provo|enju plana spa- 

{avanja i ga{enja na {irem podru~ju 

orijentiraju se pomo}u kodiranih 

ka rata razmjera 1:50000 ili 1:25000, 

a na mikro lokaciji prema poloàju 

zrakoplova, s tim {to nos zrakoplova 

predstavlja 12 sati a rep 6 sati. 

Zra~na luka ili mjesto nesre}e 

pred stavljaju {ti}eni prostor te se 

mo raju provoditi mjere kontrole pristupa 

neovla{tenih osoba. U {ti}eni 

prostor zra~ne luke ili mjesta nesre}e 

policija ili slu`ba sigurnosti koordinira 

i uvodi “vanjske” vatrogasne i medicinske 

slu`be. Zaposlenici Carine 

brinu se o primjeni carinskih propisa 

tijekom akcije spa{avanja putnika, 

robe i prtljage. 

Zrakoplov se ne smije ukloniti prije 

nego se osigura o~uvanje tragova 

nesre}e i dobije suglasnost nadle`nog 

istra`nog tijela, odnosno smije se 

pomaknuti samo ako je to potrebno 

zbog izvla~enja osoba i stvari iz njega 

da bi se sprije~ilo uni{tenje zrakoplova 

poàrom ili drugi na~in da bio 

se uklonila opasnost. 

Na mjestu doga|aja, u dogovoru 

s vatrogasnim zapovjednikom, 

me dicinsko osoblje organizira prvo 

trija`no mjesto. Prema prioritetnim 

potrebama raspore|uje se pruànje 

medicinske pomo}i i prijevoz oz lije|enih 

putnika prema bolnicama. 

Slu`be putni~kog prihvata pri hva- 

}aju rodbinu stradalih, dok Slu`be informacija, 

odnosno osobe zaduène 

za javne medije, informiraju javnost 

o doga|aju i drugim pitanjima. 

Dakle, svi izvanredni doga|aji, 

ne sre}e ili nezgode {to se odnose 

na zrakoplove i zra~ne luke imaju 

karakteristi~nu dimenziju intervencije, 

gdje vatrogasne postrojbe imaju 

svoju va`nu ulogu ali smje{tenu u 

zadane okvire. Ako se ne{to dogodi 

daleko izvan zra~ne luke tako|er 

treba provoditi spa{avanje i ga{enje. 

Me|utim, to nije do kraja pravilnicima 

regulirano budu}i da se propisani 

postupci za te slu~ajeve mogu 

u~inkovito provoditi samo u zra~nim 

lukama i neposrednoj okolici. 

Mi{e Miloslavi} 

Uloga vatrogasaca pri 

zrakoplovnim nesre}ama 

Ovaj tekst napisan je u svrhu 

obuke koja je sastavni dio 

cje lokupnog programa takti~kog 

obu ~avanja spa{avanja i ga{enja 

na zrakoplovima, a namjenjen je 

vanjskim spasila~ko-vatrogasnim postroj 

bama (JVP, DVD, ronila~kim 

klubovima itd.), kojima ova djelatnost 

nije primarna, me|utim, kod 

nenadane nesre}e zrakoplova du`ni 

su se odazvati i sudjelovati u akciji 

spa{avanja i ga{enja. 

Da bi se uspje{no i organizirano 

gasilo poàr i spa{avalo putnike iz 

zrakoplova potrebno je, pored vatrogasne 

tehnike, da svaki vatrogasac 

bude psihi~ki i tjelesno sposoban, 

te da ima zadovoljavaju}e tehni~ko 

znanje. Pored tih temeljnih sposobnosti 

spasitelja-vatrogasca, treba napomenuti 

izuzetnu va`nost njihove 

prakti~ne uvje`banosti. 

Osnovna snaga spasila~ko-vatrogasne 

slu`be ovisi od njene dobro 

izvr{ene unutarnje organizacije. 

Nastavni program obuke mogao 

bi se podjeliti u dvije cjeline: 

Prva cjelina odnosi se na teorijski 

dio (organizacija na aerodromu, obrada 

konstrukcija, emergency zona 

zrakoplova, te taktika ga{enja, …) 

U drugoj cjelini s nekoliko primjera, 

povezat }e se tehni~ki i tak ti~ki 

na~in rada na temelju znanja ste- 

~enog iskustvom djelovanja vatrogasnih 

postrojbi na zra~nim lukama. 

22 

velja~a /2007/

Aerodromi 

Prvi su zrakoplovi za uzlijetanje 

i slijetanje koristili ravne terene i 

livade bez dodatne infrastrukture i 

opreme za sigurno slijetanje i uzlijetanje. 

To je bilo mogu}e s obzirom 

na to da su tada{nji zrakoplovi bili 

lagani, a sustavi podvozja jednostavni. 

Teìna, korisna nosivost i brzina 

zrakoplova u po~etnom su stupnju 

razvoja zra~nog proometa bili 

skromnih razmjera pa nisu postavljali 

neke posebne uvjete u pogledu 

veli~ine i kapaciteta aerodroma. 

Tek nakon Drugog svijetskog rata i 

zna~ajnijeg razvoja zra~nog prometa, 

poglavito putni~kog, uvedeni su 

u promet zrakoplovi sa sustavom 

podvozja oblika tricikla pa je ve}ina 

zrakoplova zahtijevala konstruktivne 

prometne povr{ine. 

Dana{nji stupanj razvoja zrakoplovstva 

uvjetuje gradnju velikih 

aerodroma i prate}e infrastrukture 

potrebne za prihvat i otpremu zrakoplova 

te njihov boravak, odràvanje, 

punjenje gorivom i mazivom, kao i 

ure|ejima i sredstvima za razli~ite 

operacije opsluìvanja. 

Napredak tehnologije omogu}io 

je brz razvoj novih tehnika gradnje 

zrakoplova velikih kapaciteta {to postavlja 

veliki izazov aerodromima u 

pogledu duìna uzletno-sletnih staza 

te opremljenosti i kapaciteta aerodroma, 

odnosno njihove spremnosti 

da osiguraju sve tehni~ke uvjete za 

sigurno uzlijetanje, slijetanje i kretanje 

svih ili samo odre|enih tipova 

zrakoplova. 

Dana{nje zra~ne luke raspolaù 

prostranim platformama opremljenim 

svim ure|ajima i slu`bama 

koji osiguravaju brzo opsluìvanje 

zrakoplova radi njihova {to kra}eg 

zadràvanja na zemlji.Pod opremom 

se podrazumijevaju suvremeni 

ure|aji za precizno slijetanje, za 

no}no letenje, te za letenje u uvjetima 

smanjene vidlivosti.Navedeni 

ure|aji i sustavi uvelike pridonose 

sigurnosti letenja zrakoplova pri 

slijetanju, polijetanju i vo`nji po manevarskim 

povr{inama. 

Aerodromi se prema fizi~kim osobinama, 

opremljenosti glavne uzletno-sletne 

staze za vo`nju te stupnju 

vatrogasne za{tite razvrstavaju u 

razrede, skupine i kategorije. 

Organizacija 

spasila~ko-vatrogasne slu`be 

Zakon o zra~nom prometu, odnosno 

Pravilnik o vatrogasnoj slu`bi 

na aerodromu detaljno su razradili 

uvjete za rad spasila~ko-vatrogasnih 

slu`bi, prvenstveno zbog spa{avanja 

ljudskih ìvota ako se za to ukaè 

potreba. 

Organizacija i opremljenost direktno 

je ovisna o veli~ini aerodrome, a 

i o specifi~nostima pojedinih aerodroma. 

Zbog toga su svi aerodromi 

svrstani u odre|ene kategorije s 

obzirom na frenkvenciju najve}ih 

(po duìni) zrakoplova koji slije}u 

na taj aerodrom. Frenkvencija po- 


S obuke vatrogasaca na Airbusu 319 



drazumjeva broj operacija (slijetanja 

ili poljetanja) u tri uzastopna 

najoptere}enija mjeseca u godini. 

Tako se do{lo do 10 vatrogasnih kategorija: 

· Kat. 1 - avioni ukupne duìne do 

neuklju~ivo 9 m i {irine do 2 m, 

· Kat. 2 - avioni ukupne duìne od 9 

m do neuklju~ivo 12 m i {irine do 

2 m, 

· Kat. 3 - avioni ukupne duìne od 

12 m do neuklju~ivo 18 m i {irine 

do 3 m, 



do 4 m, 



do 4 m, 



do 5 m, 



do 5 m, 



do 7 m, 



do 7 m, 

· Kat.10- avioni ukupne duìne od 


do 8 m. 

Na osnovi spomenute kategorizacije 

utvr|ena je razina za{tite koju 

aerodrom mora osigurati u ovisnosti 

kategorije kojoj pripada. Istovremeno 

aerodrom je duàn osigurati 

i odre|enu minimalnu koli~inu sredstava, 

opreme, vozila i vatrogasaca 

odre|enih kvalifikacija i znanja. 

Postojanje spasila~ko-vatrogasne 

slu`be i primjerena organizacija 

imaju za cilj postizanje {to vi{e razine 

sigurnosti, prometa, a to zna~i 

ljudi, materijalnih dobara i zrakoplova. 

Naime, sigurnost u {irem 

smislu je skup svih propisanih uvjeta 

i standarda za sigurno obavljanje 

zra~nog prometa i u fazi leta i u 

fazi {irokog spektra opsluìvanja na 

zemlji. To je naro~ito izraèno upravo 

u grani zra~nog prometa. I pored 

svih tehni~kih dostignu}a i rije{enja 

~ovjek ima najzna~ajniju ulogu jer 

on organizira, koordinira i rukovodi 

cijelim sistemom. 

Na ovom mjestu treba napomenuti 

izuzetnu va`nost prakti~ne uvje`banosti 

i sposobnosti spasitelja-vatrogasaca 

na aerodromima. 

Jedan od primarnih preduvjeta 

da vatrogasna slu`ba djeluje unutar 

predvi|enog vremena od 2 -3 minute 

povoljna je lokacija njene stanice 

pri ~emu se ne misli ne samo na optimalne 

distance, ve} i na preglednost 

s obzirom na specifi~ne terenske 

uvjete. 

Lepeza prevetivnih mjera {iroka 

je i kre}e se od za{tite gotovo svih 

aerodromskih objekata i prostora 

do neposrednog djelovanja u procesu 

prihvata i otpreme, kao integralnom 

djelu tog postupka. Sve 

te mjere imaju za cilj za{titu ljudi i 

ma terijalnih dobara od bilo kojeg 

neèljenog efekta ili radnje. U procesu 

opsluìvanja zrakoplova, zakonski 

su propisane preventivne, poja~ane 

mjere kod punjenja zrakoplova gorivom. 

Poseban vid preventivnog 

djelovanja spasila~ko-vatrogasnoge 

Mi{e Miloslavi} ispred lijevog motora Airbusa 319 

24 

velja~a /2007/

slu`be je kod bilo kojeg oblika slijetanja 

zrakoplova u neregularnim 

uvjetima 

Zakonodavac je posebno odredio 

pripremu i koordinaciju za takve 

slu~ajeve, te je aerodrom, odnosno 

no sitelj prava kori{tenja aerodroma 

duàn u suradnji MUP-om, kontrolom 

leta, ambulantom i carinom 

izraditi Emergency plan. 

Svaki vatrogasac mora imati odre|ena 

dnevna zaduènja za redovnu 

situaciju kao i za emergency situaciju. 

Emergency plan mora sadràti 

mjere i postupke od trenutku uzbunivanja 

tj. od aktiviranja svih potrebnih 

slu`bi do njihove suradnje i 

koordinacije u odre|enim izvarednim 

situacijama. Uobi~ajna je podjela 

tih situacija u sljede}e grupe: 

· nesre}a/udes zrakoplova (uzbuna 

1. stupnja), 

· stanje potpune pripravnisti (uzbuna 

2. stupnja), 

· stanje pripravnosti (uzbuna 3. 

stupnja), 

· anonimna dojava (uzbuna 4. stupnja). 

Plan propisuje i odre|uje nositelje 

pojedinih postupaka i koordinaciju 

rada s time da se redovito vr{e 

prakti~ne provjere spremnosti, jer se 

samo na taj na~in moè provjeriti 

sposobnost i funkcionalnost cijelog 

sistema, cijele opreme, organizacije 

i svakog pojedinca. Suradnja s okolnim 

mjesnim vatrogasnim slu`bama, 

bolnicama, vojnim jedinicama i sl. 

bitna je i treba biti obra|ena planom 

Aerodrom mora imati kartu zone 

aerodroma u polumjeru od 30 km i 

u omjeru 1 : 50000, na kojoj su ozna~eni 

objekti, instalacije, prilazni 

putevi, prepreke i ostali podaci od 

zna~aja za rad vatrogasne slu`be s 

upustvom o na~inu kori{tenja karte, 

kao i kartu u omjeru 1 : 25000 za zonu 

aerodroma 6 x 9 km. 

Navedene karte s upustvom o 

kori{tenju moraju se nalaziti u prostorijama 

vatrogasne slu`be, kontrole 

leta, prostorijama medicinske 

slu`be i u svim vatrogasnim i sanitetskim 

vozilima. Karte rezerve 

u omjeru 1: 50000 s upustvom o 

kori{tenju dostavljaju se i susjednim 

vatrogasnim jedinicama. 

Radi odràvanja visoke razine 

spremnosti vatrogasnog osoblja 

ope rator aerodroma osigurava poligon 

za izvo|enje vje`bi u zoni aerodroma 

na kojem postoje makete 

zrakoplova i bazeni za paljenje goriva 

za vje`banje ga{enja poàra te 

spa{avanje unesre}enih. 

U odnosu na poloàj aerodroma 

moraju se osigurati prilazni putevi za 

vatrogasna vozila, a osobito u smjeru 

uzletno-sletne staze, kao i mjesta na 

ogradi aerodroma koja se mogu lako 

i brzo otvoriti kako bi intervencija u 

fazi ga{enja i spa{avanja unesre}enih 

mogla te}i nesmetano. 

Vatrogasna slu`ba na aerodromu 

predstavlja vaàn ~initelj sigurnosti 

u pogledu za{tite od poàra, 

spa{avanja putnika, ~lanova posade 

zrakoplova i materijalnih dobara u 

slu~aju izvarednih doga|aja u zrakoplovu 

ili aerodromu 

Konstrukcija zrakoplova 

Zrakoplov je svaka naprava koja 

se moè kretati ili odràvati u zraku 

i koja ispunjava propisane uvjete za 

sigurnu zra~nu plovidbu.Zrakoplovi 

se u principu dijele na aerostate 

(lak{i od zraka) i aerodine (teè od 

zraka). 

Vrste zrakoplova su: avioni, hidroavioni, 

jedrilice, amfibije, zra koplovi 

s rotiraju}im uzgonskim povr{inama 

(helikopter), zrakoplovi 

lak{i od zraka(balon), zmaj i raketa. 

Konstrukcija zrakoplova mora izdràti 

sva naprezanja prilikom poljetanja 

(velika teìna, pogon motora, 

ubrzanje, neravne piste, odràvanje 

pravca), slijetanja (nekada vrlo gruba), 

usporavanja, ko~enja svih vrsta, 

te naprezanju u letu, gdje turbulencije 

imaju posebnu ulogu. 

^vrsto}a zrakoplova danas se 

os tvaruje principom gradnje ljuskaste 

konstrukcije. To zna~i da sva 

optere}enja nosi vanjska oplata poja~ana 

rebrima. 

Najprikladniji materijal koji se 

danas najvi{e koristi za izgradnju 

aviona je dural (Al, Cu, Mg) legura 

aluminija s posebnim svojstvima, 

koja ~ine vi{e od 95% strukturalnih 

djelova modernog zrakoplova. 

Airbus 320 - evaukacija 

Osnovni konstruktivni 

elementi zrakoplova i njihove 

funkcije 

Krilo zrakoplova 

S obzirom na funkciju koju ima 

krilo zrakoplova (stvaranje ae ro dinami~ke 

sile uzgona), to je glavni ili 

osnovni dio zrakoplova. Uzgon doprinosi 

najve}em optere}enju krila i 

to na savijanje. 

Samo krilo predstavlja sloèn 

prostorni nose}i sistem i osim navedene 

uloge ima jo{ mnogo dodatnih 

funkcija. Kod suvremenog aviona to 

je ujedno i rezervoar za gorivo, zatim 

nose}a konstrukcija za komande 

leta, ugradnju stajnog trapa, raznih 

agregata itd. 

Trup zrakoplova 

Trup zrakoplova ima osnovnu 

funkciju da objedini sve ostale elemente 

zrakoplova, krilo, stajni trap, 

repne povr{ine itd. 

Trup zrakoplova mora zadovoljavti 

~etiri uvjeta: 

· Aerodinami~ki uvjet, tj.da nema 

ivica, uglova i otvora koji bi pove}ali 

otpor. Nadalje oblik trupa 

kao i njegova povr{inska obrada 

moraju biti takave da stvaraju {to 

manji otpor. 

· Konstruktivni uvjet, tj. da je osigurana 

dovoljna otpornost konstrukcije, 

da ima dovoljnu uzdu`nu 

krutost {to se ti~e savijanja, dovoljnu 

prostornost i za nadzvu~ne 

avione da ima stabilnost kore. 

· Tvorni~ki uvjet, tj. da je lagana izvedba 

i omogu}ena tipska, odnosno 

serijska proizvodnja, {to je mogu}e 

ako se trup radi iz vi{e sekcija. 

· Korisni~ki uvjet, tj. da je dobra 

iskori{tenost prostora, da je udoban, 

pristupa~an, da je pilotu 

omogu}eno dobro vidno polje, da 

je klimatski zadovoljavaju}i i da je 




omogu}eno brzo i lako spa{avanje 

u slu~aju nesre}e zrakoplova. 

Repne povr{ine zrakoplova 

Repne povr{ine zrakoplova dijele 

se na vodoravne i okomite. 

Vodoravne repne povr{ine bitno 

utje~u na stabilnost zrakoplova, na 

njima se nalazi kormilo visine, pa se 

pomo}u nje upravlja zrakoplovom 

oko popre~ne osi. 

Okomite repne povr{ine ili kormilo 

smjera sluì za stabilizaciju momenta 

oko okomite osi tj. za upravljanje 

po pravcu. 

Po svojim konstrukcijskim elementima, 

repne povr{ine su izra|ene kao 

i krilo zrakoplova.Po koncepcijama 

mogu biti izvedeni u obliku slova 

V,T,H,U ili ⊥ (obrnutog slova T). 

Stajni trap zrakoplova 

Stajni trap je sredstvo za kontakt 

aviona sa zemljom i sluì za kretanje, 

vo`nju ili zalet po tlu ili vodi. Mora 

zadovoljiti sljede}e uvjete: 

· sigurnu uzdu`nu i popre~nu stabilnost, 

· osigurati zrakoplov od prevrtanja, 

· “prodornost” pri poljetanju s nepripremljenog 

terena, 

· amortizirati {to vi{e kineti~ke energije 

pri slijetanju, 

· dovoljnu otpornost svih elemenata. 

Po konstrukciji stajni trapovi se 

dijele: 

· repni kota~, 

· tricikl (s nosnim kota~em), 

· plovni trap (s plovcima). 

Komandne povr{ine zrakoplova 

Za razliku od prijevoznih sredstava 

koja se koriste na tlu i vodi, zrakoplov 

se moè kretati i gore-dolje, tj. 

ima slobodu kretanja u {est smjerova. 

Pilot ima mogu}nost upravljanja 

zrakoplovom u svim smjerovima putem 

komandnih povr{ina. Komandne 

povr{ine zrakoplova raspore|ene 

su na krilima i repnim povr{inama. 

Pogonska grupa zrakoplova 

Prema vrsti transformacije energije 

razlikuju se: 

· elisni pogon, 

· turbo-mlazni pogon, 

· raketni pogon. 

Po svojom koncepciji elisni pogon 

umjereno ubrzava veliku masu 

zraka. 

Termi~ka energija goriva pretvara 

se u mehani~ku u klipnom ili turbomlaznom 

motoru, pa preko elise u 

kineti~ku energiju mlaza zraka. 

Turbo-mlazni motor jako ubrzava 

manju masu zraka. Termi~ka energija 

goriva pretvara se u vi{ak potencijalne 

energije usisanog zraka. Jedan 

dio te energije tro{i se za pogon 

odnosno kompresor. 

Raketni motor jako ubrizgava veliku 

koli~inu mase za sagorjrvanje, ali 

za razliku od turbo-mlaznog motora 

nema nikakvog meheni~kog rada. 

Sustavi i oprema zrakoplova 

Sustav za kisik 

Sustavi za kisik su potrebni da 

bi omogu}ili normalnu aktivnost 

~o vjeka na visinama od oko 12000 

m. 

Kisik sustavi susre}u se i kod manjih 

aviona koji nemaju kabinu pod 

tlakom, a mogu i trebaju letjeti na 

visinama iznad 3000 m. 

Konstrukcija sustava za kisik ovisi 

o tipu zrakoplova i njegovih operativnih 

zahtjeva. Najvi{e se koristi sustav 

“kontinuiranog protoka”. 

Iz spremnika (boce) u kojoj se nalazi 

kisik pod visokim tlakom preko 

filtera, ventila, reducir-ventila do 

priklju~aka za maske kisik se dovodi 

metalnim cijevima. 

Boce za kisik mogu biti visokog 

(zelene) do 130 bar-a ili niskog (svijetlo 

ùte) do 30 bar-a pritiska. 

Mnogi materijali, posebno ulja, 

masti i neki nemetali mogu se lako 

zapaliti ako su izloèni kisiku 

pod tlakom. Kisik sam ne gori, ali 

podràva i intenzivira poàr svih materijala 

koji mogu goriti. 

Sustav za hidrauliku 

Osnovna namjena hidrouli~nog 

sistema je da se prenose sile na odre- 

|ene djelove koji se moraju aktivirati. 

Provo|enjem odre|ene teku}ine 

(koje su prakti~i nestje{ljive) mogu}e 

je silu prenositi i voditi do svkog dijela 

zrakoplova na jednostavan na~in – 

cijevima (metalnim ili nemetalnim) 

uz uvjet da cijevi izdrè tlakove koji 

u sustavu postoje. 

Teku}ine (fluid) koji se danas 

ko riste su mineralnog (crvena) ili 

sinteti~kog (na bazi fosfatnih estera: 

svijetlo zelena, plava, svijetlo ljubi~asta) 

porijekla, s vatrootpornim 

svojstvima (do 600°C). 

Protupoàrni sustav 

Airbus 320 - presjek 

Budu}i da poàr predstavlja najve- 

}u opasnost s najteìm posljedicama 

za svaki zrakoplov, potencijalne zone 

poàra na modernom avionu su snadbjevanje 

tzv. “stabilnom za{titom 

poàra”. Stabilna zna~i da su trajno 

postavljene na mjestima koja je 

odredio proizvo|a~, za razliku od 

pokretnih ure|aja, npr. ru~nih CO 2 

26 

velja~a /2007/

Elektro sustav proizvodi elektri~nu 

energiju i razvodi je do potro{a~a. 

Elektro sustav u zrakoplovu snadbijeva 

strujom motore, elektronsku 

opremu pumpe za hidroulje, pumpe 

za gorivo, sustav za uzbunu itd. Na 

zrakoplovima se koristi i izmjeni~na 

i istosmjerna struja razli~itih napona, 

uglavno niìh. Zrakoplovi posjeduju 

generatore i jednog i drugog tipa. 

Kriti~ne zone, i emergency izlazi 

na zrakoplovima 

Prilikom ga{enja i spa{avanja 

pu t nika iz zrakoplova treba veliku 

pa`nju posvetiti kriti~nim zonama 

(rezervoari s gorivom, spremnici s 

kisikom, A.P.U., baterije, kota~i zrakoplova, 

itd.). Tako|er, prilikom vatrogasne 

intervencije na zrakoplovu 

treba istaknuti va`nost poznavanja 

emergency izlaza, te mjesta za prosijecanje 

na zrakoplovu. 


Airbus 320 - presjek 

Airbus 320 - visine izlaza 

ure|aja za ga{enje. Stabilni ure|aji 

sadrè sve neophodne dijelove kako 

bi se izvr{ila adekvatna i pravovremena 

za{tita, od detekcije poàra 

(prekor~enje odre|enih temperatura 

na to~no odre|enim mjestima ili 

pojave dima ili vatre) ili stvaranja 

opasnih para koje se lako pale, do 

aktiviranja ga{enja i svih potrebnih 

informacija da je poàr uga{en, da se 

ponovno pojavio (signalizacija, indikacija) 

na kojem motoru i u kojem 

dijelu (trupu, prtlja`niku, prostoru 

za kota~e i sl.). 

Sredstva za ga{enja u stabilnim 

sustavima su razli~ita, ali moraju sva 

da “razrijede” atmosferu s inertnim 

agensima koji ne podràvaju gorenje. 

Sustav za gorivo 

Sustav za gorivo na zrakoplovu 

sluì za snadbjevanje avio-motora, 

odnosno pogonske grupe gorivom. 

Sastoji se od jednog ili vi{e rezervoara 

koji su me|usobno spojeni 

(ako ih ima vi{e) kako bi se svaki 

motor mogao snadbijevati iz svakog 

rezervoara. U taj sustav uklju~uju 

se ure|aji za stvaranje tlaka potrebnog 

za protok (pumpa), ventila, vodova, 

razdijelnika goriva, indikacije 

koli~ine goriva itd. 

Ovisno o tipu zrakoplova razlikuju 

se i sustavi za gorivo po zrakoplovima. 

Ve}ina suvremenih putni~kih 

zrakoplova ima rezevoare goriva u 

krilima, pa ~esto koriste sustav za 

gorivo za samu stabilnost zrakoplova, 

tj. Prepumpavanjem se moè 

prebaciti gorivo iz jednog u drugi 

rezervoar ~ime se pomi~e teì{te zrakoplova. 

Elektro sustav 

Airbus 320 

· Putnika: 180, 

· Goriva: 23859 lit., 

· Glavni rezervoar u trupu (najve}i) 

i dva manja u krilima, 

· Spremnici s kisikom: u prtlja`nicima 

zrakoplova, 

· Elektro baterije (suhe): povi{e pilotske 

kabine, 

· Osam izlaza za slu~aj nu`de (evakuacijski 

izlazi). 

Va`no: 

· U prednjem dijelu zrakoplova, 

ispred prednjeg stajnog trapa 

dva su prekida~a. Jedan sluì za 

isklju~ivanje A.P.U., a drugi za 

uklju ~ivanje aparata za ga{enje 

A.P.U.-a, 

· Instalacije se nalaze uglavnom u 

podu, a poneke u krovu. Oko prozora 

nema nikakvih instalacija, 

· Mjesta rezanja (upadanja) na zrakoplovu 

mogu biti, ali i ne moraju 

biti ozna~eni. Ozna~ena mjesta 

ima ju crvene oznake, 

· Na Airbus-u, mjesta za rezanje se 

nalazu oko prozora i na krovu. 

Na~in otvaranja vrata 

izvana: 

· Pristup je obvezan samo s desne 

stra ne vrata, zbog toga {to se otvaraju 

na lijevu stranu. 

· Pogledati kroz prozor~i} vrata da li 

se vidi crvena traka, koja ozna~uje 



Boeing 737 - evakuacija 

spremnost tobogana za aktiviranje. 

· Ako se vidi, ne smije se otvoriti, 

a ako nema crvene trake moè se 

otvarati, ali oprezno. 

Boing 737 



· Spremnici s kisikom: jedna ispod 

pilotske kabine, dvije u podu ispod 

prednjih vrata, te tri u podu ispod 

zadnjih vrata, 

· Elektro baterije: ispod pilotske kabine. 

Va`no: 

· A.P.U. se gasi na trupu iznad glavnog 

stajnog trapa. 

· Dovod goriva za A.P.U. je u podu 

od krila do repa zrakoplova. 

· Mjesta za prodiranje u zrakoplov 

su na krovu. 

· U slu~aju nu`de taj zrakoplov ima 

{est izlaza. 

· Kada se otvaraju vrata za emergency 

izlazak uz krilo, treba paziti, 

jer se vrata otvaraju naglo prema 

gore, pa moè do}i do ozlijede vatrogasca. 

Boeing 737 - odozdo 

· Visina zrakoplova do vrata je 2.75 

m. 

A.T.R. 42 



· Mjesto za prosjecanje zrakoplova 

je naprijed iza pilotske kabine i 

oko prozora, 

· Ima tri izlaza za evakuaciju, 


m. 

A.T.R. 72 



· Mjesta za prosjecanje: naprijed iza 

pilotske kabine i oko prozora, 

· Ima tri izlaza za evakuaciju, 


m. 

Taktika ga{enja i spa{avanja na 

zrakoplovima 

Zrakoplovne nesre}e dijele se na: 

· nesre}e zrakoplova bez poàra i 

· nesre}e zrakoplova s poàrom 

Kod nesre}e zrakoplova bez po- 

àra bitno je poduzeti mjere predostro`nosti 

da bi se sprije~io poàr 

(provjeriti da li curi gorivo, kisik, 

hidraulika, isklju~iti elektri~nu energiju, 

provjeriti da li su neki dijelovi 

zrakoplova pregrijani i sl.) i ujedno 

izvr{iti evakuaciju. 

Kod nesre}e zrakoplova s po àrom, 

uspjeh ga{enja poàra ovisi u prvom 

redu od brzine po~etka ga{enja 

s obzirom da pojedini zrakoplovi u 

svojim spremnicima, pri poljetanju 

mogu imati i vi{e od 100 tona goriva. 

Usporedo s ga{enjem poàra obavlja 

se i evakuacija putnika. 

Ga{enje se provodi s te{kim vatrogasnim 

vozilima koja u svojim 

spremnicima imaju veliku koli~inu 

sredstava za ga{enje i moraju zadovoljavati 

odre|ene kriterije u pogledu 

snage motora, ubrzanja, maksimalne 

brzine itd. 

Pri ga{enju poàra zrakoplova potrebno 

je uvaàvati sljede}a pravila: 

1. Ga{enje i evakuacija treba po~eti 

{to prije, budu}i da se razvoj i 

{irenje poàra odvija vrlo brzo. 

Ukoliko se razlilo gorivo iz spremnika, 

zrakoplov je u plamenu za 

nekoliko desetaka sekundi. Prema 

me|unarodnim propisima, 

intervenciju na krajnjem djelu 

piste treba zapo~eti u roku 120 

sekundi. 

2. Ga{enje se provodi nabacivanjem 

baca~ima odre|ene koli~ine pjene 

u {to kra}em vremenu. 

3. Usporedo s ga{enjem valja provoditi 

i hla|enje trupa zrakoplova, 

te osigurati sigurnosnu zonu 

za evakuaciju putnika. 

4. Vjetar, kao vaàn faktor u poàru, 

moè biti neprijatelj ili saveznik, 

ovisno kako se postupa u akciji. 

5. Bez odgovaraju}eg sustava rukovo 

|enja, prijenosa informacija 

i unaprijed utvr|enih odnosa za 

odre|ene slu~ajeve, svaki operativni 

sustav postaje neupotrebljiv. 

Sustav rukovo|enja potrebno 

je kontinuirano obnavljati, 

dora|ivati i usavr{avati. 

Prinudno slijetanje 

zrakoplova 

Prinudno slijetanje zrakoplova 

naj~e{}e je uzrokovano poàrom na 

motoru ili instalacijama,kvarovima 

stajnog trapa, o{te}enjem trupa 

zrakoplova. Kako gotovo uvjek u 

slu~ajevima prinudnog slijetanja postoji 

odre|eno vrijeme od momenta 

kada se uo~i opasnost do slijetanja, 

potrebno ga je pravovremeno iskoristiti. 

Spasila~ko-vatrogasna slu`ba 

treba izvr{iti potrebne pripreme tj. 

zauzeti odgovaraju}e poloàje s vozilima 

i opremom. 

Prinudno slijetanje zrakoplova na 

vodene povr{ine 

U takvim nesre}ama mogu}nost 

izbijanja poàra je znatno smanjena 

zbog gu{enja potencijalnih izvora 

vatre, iako se moè dogoditi poàr. 

28 

velja~a /2007/

Udarac u povr{inu vode moè 

prouzro~iti probijanje rezervoara 

i cijevi za gorivo, te }e vjerovatno 

izvjesna koli~ina goriva plutati na 

vodi.Brodovi koji imaju ispuste u 

vodenoj liniji predstavljaju rizik od 

poàra u takvim uvjetima. 

Ronila~ke jedinice trebaju biti 

upu}ene na mjesto nesre}e. U 

krajevima u kojima nema vladinih 

ili op}inskih jedinica za podvodno 

pretraìvanje i spa{avanje, dogovori 

se mogu uspostaviti s privatnim 

ronila~kim klubovima. 

U svim slu~ajevima u kojima su 

ronioci u vodi, treba biti ozna~eno 

standardnom ronila~kom zastavicom, 

a brodovi koji se kre}u u blizini 

moraju biti upozoreni da se kre}u s 

izuzetnom pa`njom. 

Treba uzeti u obzir ~injenicu da }e 

se `rtve vjerovatno nalaziti niz vjetar 

ili struju. To je va`no za organiziranje 

prilaènja i djelovanja. 

Kada se vatra dogodi u priobalnom, 

dostupnom podru~ju, umjesto 

spasila~kih ~amaca mogu se koristiti 

vatrogasne cijevi. Njih do mjesta 

nesre}e dovla~e ronioci ili brodi}i. 

Ako su prona|eni djelovi aviona s 

putnicima koji plutaju, treba dobro 

paziti da se ne poremeti ravnoteà, 

spa{avanje putnika treba obaviti {to 

neosjetnije i {to je brè mogu}e. 

Ako su djelovi aviona s putnicima 

potopljeni, ostaje mogu}nost 

da je u njima ostalo dovoljno zraka 

za preìvljavanje. Ronioci u 

ta k vim situacijama moraju prodirati 

u unutra{njost na najdubljem 

mogu}em mjestu. 

Kada se po dolasku ekipe zna 

samo pribli`na lokacija nesre}e, ronioci 

trebaju zapo~eti standardno 

podvodno pretraìvanje i ozna~iti 

glavne djelove aviona markiranim 

pluta~ama. 

Zapovjedno mjesto treba biti 

smje{teno na najdostupnijem dijelu 

obale. Treba biti tako organizirano 

da olak{ava kretanje u i iz vode, svih 

koji sudjeluju u spa{avanju. 

Predpostavlja se da bi Airbus 320, 

u takvim situacijama trbao zaustaviti 

otprilike na polovini piste. Kada se 

uzme ovo u obzir i vjetar koji pu{e 

s pravca 3000, vidimo da je spojnica 

“D” najbolje mjesto sa kojeg se 

moè najbrè sti}i do zrakoplova. 

Boeing 737 - presjek 

Raspored vozila na mjestu 

intervencije 

Da bi spasila~ko-vatrogasna postrojba, 

po dolasku na mjesto intervencije, 

stupila u neposredno djelovanje, 

treba obaviti pripremni rad. 

Radi se o akciji postavljanja vatrogasnih 

vozila s kojih }e se akcija 

najsigurnije i najuspje{nije izvesti. 

Treba posebnu pa`nju obratiti na 

smjer vjetra. Uvjek se moraju tako 

Boeing 737 - presjek 

postaviti niz vjetar, kako bi mogli 

odbiti vatru od trupa. 

Odgovornost za postavljanje vatrogasnih 

vozila na pozicije preuzima 

zapovjednik. Da bi taj posao mogao 

uraditi brzo i efikasno pomaè mu 

satni sisterm. To je kru`nica u obliku 

sata, u kojoj se umjesto kazaljki nalazi 

maketa zrakoplova, tako da je nos 

zrakoplova uvjek na dvanaest sati. 

Ako zapovjednik kaè «prvo vozilo 

na 11 sati!», to zna~i da }e voza~ 




ATR 42 - evakuacija 

bez puno razmi{ljanja, do}i zrakoplovu 

uz nos s ljeve strane. 

Obi~no se gasi sa 1 i 11 ili s 5 i 7 

sati, ovisno odakle pu{e vjetar, osim 

u dva slu~aja: 

Helikopteri 

Helikopterima tijekom ga{enja 

nikada se ne prilazi okomito sprijeda 

(dok motor radi), kao ni straga, nego 

isklju~ivo iskosa s ljeve strane. To s 

razloga {to krilca rotora lako pucaju 

usljed prekomjernog povi{enja temperature 

i mogu biti vrlo opasne za 

okolinu. 

U slu~aju da po~nu otpadati krilca 

vrlo vjerovatno se moè dogoditi 

da se helikopter prevrne na desnu 

stranu. 

ATR 42 - presjek 

Vjetar moè zahtijevati da mu se 

prilazi ravno sprijeda ili s desne strane, 

me|utim to se ne smije u~initi!!! 

Vojni zrakoplovi 

Drugi slu~aj kada se ne smije prilaziti 

zrakoplovu sprijeda, iako bi 

to najbolje odgovaralo zbog vjetra, 

ga{enje je vojnih zrakoplova. Vojni 

zrakoplovi na svojem trupu ili krilima 

imaju oru`je, koje bi se usljed zagrijavanja 

moglo aktivirati. Vojnim 

zrakoplovima je dopu{ten prilazak 

sa strana ili odostraga. 

Ga{enje 

U prvom naletu poàr se gasi monitorima 

s vatrogasnih vozila i to sa 

{to ve}om koli~inom pjene u kra}em 

vremenu, na àri{te poàra. 

Prema statisti~kim podacima, 

u prvom naletu stavi se 90 – 95% 

poàra pod kontrolu, {to zna~i da se 

moè odmah po~eti sa spa{avanjem 

putnika. 

Nakon toga se mora pa`ljivo 

potro{iti voda, jer monitor s protokom 

4500 l/min isprazni cisternu od 

9000 l za dvije minute, dok jedna vatrogasna 

«C» cjev ima protok od 250 

l/min. 

Dvije cjevne pruge sa znatno 

manjom potro{njom i ve}om 

fleksibilno{}u, mogu dràti vatru 

pod kontrolom i u~inkovito osiguravati 

sigurnosnu zonu za evakuaciju. 

U prilog tome govori to {to nije u 

ve}ini slu~ajeva snabdjevanje vodom 

na raspolaganju na mjestima intrevencije, 

te se vatrogasna vozila moraju 

nadopunjavati vodom. 

Sljede}i korak, nakon prvog naleta 

ga{enja (uga{eno 90% poàra), 

osiguranje je sigurnosne zone za 

spa{avanje putnika i posade. Obi~no 

je, ako je mogu}e, ta zona sa strane 

zrakoplova na kojoj nema poàra. 

Osigurava se naj~e{}e tako da je 

jedno vatrogasno vozilo {titi i hladi 

od plamena, prekriva lokve goriva 

,te osvjetljava tamo gdje je potrebno 

da bi se ubrzala evakuacija. 

Spa{avanje 

Spa{avanje putnikai posade je 

primarni cilj vatrogasne postrojbe, 

zbog toga se moraju {to prije stvoriti 

uvjeti u kojima }e to spa{avanje biti 

izvodljivo i sigurno. Nakon stavljanja 

vatre pod kontrolu i osiguravanja sigurnosne 

zone treba odmah pristupiti 

spa{avanju putnika. 

U takvim slu~ajevima za svakoga 

u spasila~klo-vatrogasnoj slu`bi 

najva`nije je pravilo da se sa~uva 

hladnokrvnost, koncentracija, te 

da odmah urade {to je u zadanom 

slu~aju najsvrsihodnije. 

U zrakoplov spasitelji uvjek ulaze 

u paru, nikada sami!. 

Uz svoju opremu (za{titna odjela, 

za{titne ~izme, za{titne kacige, 

izolacijski aparat, te komunikacijsku 

opremu), moraju biti opremljeni 

sredstvima radi osloba|anja priklje{tenih 

putnika. 

30 

velja~a /2007/

ATR 42 - visina izlaza 

U zrakoplov se unosi vatrogasna 

cjev s monsun mlaznicom. 

Unesre}ene koji nisu u stanju 

sami iza}i iz zrakoplova vatrogasci 

iznose tako|er u paru. 

Tijekom spa{avanja putnika, iskustva 

su pokazala da se javljaju tri 

osnovne skupine zadataka: 

· ulazak u zrakoplov, 

· osiguranje protupoàrne opreme u 

zrakoplov, 

· osiguranje opreme za ventilaciju. 

Ulazak u zrakoplov 

Spa{avanje treba provoditi kroz 

normalna vrata i otvore kad god je 

to mogu}e. 

U slu~ajevima kada je to nemogu}e 

vatrogasci, koji su obu~eni za nasilno 

ulaènje, odmah }e napraviti otvore 

za evakuaciju na zrakoplovu. 

Kod prodiranja u zrakoplov, 

rasjecanjem s motornom pilom, treba 

posebno obratiti pa`nju na iskre 

koje se stvaraju na mjestu rezanja. 

One mogu postati uzrokom poàra, 

zbog velike vjerovatnosti prisutnosti 

prolivenog goriva u blizini, kao i na 

odje}i vatrogasca. 

Radi toga je dobro prije politi mjesto 

i oko mjesta rasjecanja pjenom, 

kao i samog vatrogasca koji radi s pilom, 

te cijelo vrijeme budno pratiti 

prosjecanje zrakoplova. 

Vodenom maglom, pored rashla- 

|ivanja, obara se dim koji je uglavnom 

toksi~an. 

Osiguranje opreme 

za ventilaciju 

Ve} kod manjeg poàra uz trup 

zrakoplova njegova se unutra{nost 

brzo ispuni dimom, koji zbog svoje 

toksi~nosti moè biti smrtno opasan 

za putnike. 

Opasnost od gu{enja i trovanja 

produktima izgaranja mogu se s 

razlogom staviti na prvo mjesto. 

Iskustvom se dokazalo da mnogo 

ve}i broj ljudi strada usljed nedostatka 

kisika ili usljed trovanja produktima 

izgaranja, nego od izravnog 

djelovanja topline. Poznato je da 

neki gorivi materijali u zrakoplovu, 

kao {to su plasti~ne mase, razni premazi, 

izolacije, ljepila, instalacije i sl. 

u poàru ispu{taju vrlo otrovne produkte. 

Zbog toga je potrebno {to prije 

posti}i provjetravanje zrakoplova, 

bilo prirodno ili prinudno. 

Prirodno se postiè tako da se napravi 

{to vi{e otvora na zrakoplovu 

na strani uz vjetar i niz vjetar, da bi se 

omogu}io protok zraka kroz zrakoplov. 

Ovdje mogu dobro posluìti i 

pokretni djelovi prozora pilotske 

kabine, pod uvjetom da je mogu}e 

dràti otvorena vrata kabine. 

Provjetravanje zrakoplova je naju~inkovitije 

s ventilatorima (motorni, 

elektri~ni pogon ili vodena 

turbina), koje treba postaviti uz jedan 

otvor na zrakoplovu. Kod postavljanja 

treba obratiti pa`nju da 

se postavi u zoni gdje nema dima, 

tako da se ubaci ~isti zrak i stvori 

podno{ljivu koncentraciju zraka za 

disanje u zrakoplovu. 

Pored odimljavanja, prednost 

provjetravanjem je i bolja vidljivost 

u zrakoplovu, {to uzrokuje lak{e kretanje 

i samim tim ubrzanje evakuacije 

putnika. 

Negativna strana kod primjene 

provjetravanja je jedino ta {to postoji 

rizik od razgorijevanja vatre i 

materijala koji tinjaju u zrakoplovu. 

Osoblje opremljeno monsun mlaznicama 

mora biti spremno da brzo 

intervenira u takvim slu~ajevima. 

Poàri motora zrakoplova 

· Ako motor radi, moè ga se zaustaviti 

tako da se u njega ubaci ve}a 

koli~ina vode. 

· Ako se pro{iri poàr uokolo turbine 

(ispod oplata), ne treba se truditi 

gasiti, jer se ne moè ugasiti 

vatra ni s vi{e vatrogasnih vozila. 


Osiguranje protupoàrne 

opreme u zrakoplovu 

U zrakoplovu treba osigurati 

protupoàrnu opremu kojom se 

moè gasiti ili rashla|ivati oplate i 

druge materijale unutar trupa zrakoplova. 

Najbolja za{tita postiè se ako 

se u trup zrakoplova dovede jedna 

vatrogasna cijev (pruga) s monsun 

mlaznicom. 

ATR 72 - evakuacija 



· Poàr magnezija moè se u 

po~etnom stadiju gasiti specijalnim 

prahom, ali ako je zahva}ena 

velika koli~ina magnezija, najbolje 

sredstvo su jaki mlazevi vode, ~ak 

iako se kao neposredna posljedica 

pojavi poja~avanje plamena i 

usljed toga iskrenje. 

· Ulje u hidraulici oko kota~a, za 

koje se tvrdi da nije zapaljivo, ipak 

je ako se raspr{i u sitne kapljice, 

zapaljivo. Pored toga je jako 

toksi~no. 

ATR 72 - presjek 

ATR 72 - visine izlaza 

U tim slu~ajevima, ako se mora 

ugasiti vatru, trebao prvo otvoriti 

poklopce motora pa onda poku{ati 

gasiti. 

· Kad je motor zapaljen, puno je 

va`nije hladiti krilo i trup, jer bi 

se poàr s motora mogao vrlo lako 

pro{iriti na nijh. 

· Motor izdràva temperaturu od 

20000C. 

· Kao sredstvo za ga{enje poàra u 

motoru koristi se halon ili suhi kemijski 

prah. 

· Pjena ili voda mogu se koristiti 

izvana da bi se okolni dijelovi 

zrakoplova rashla|ivali. Ne treba 

ih se koristiti na usisu ili ispu{nom 

djelu zrakoplova, jedino ako se ne 

moè posti}i kontrola vatre drugim 

sredstvima. 

Poàri na kota~ima zrakoplova 

i stajnom trapu 

Zagrijavanje kota~a i guma zrakoplova 

predstavlja potencijalni rizik 

od eksplozije. 

Ve}ina kota~a mlaznih zrakoplova 

imaju topljive olovne ~epove, koji se 

rastapaju i ispuhuju gume prije nego 

u njima tlak dosegne opasnu razinu. 

· Kod intervencija na poàre guma 

vatrogasci se moraju pa`ljivo pribliàvati 

i to s prednje ili stra`nje 

stra ne, nikada okomito u pravcu 

osovine. 

· Za hla|enje kota~a preporu~a se 

koristiti vodena magla. 

· Stalni vodeni mlaz moè se koristiti 

samo u nu`di. 

· Prebrzo hla|enje zagrijanog 

kota~a, pogotovo usmjerenog u 

jednu to~ku, moè izazvati eksploziju. 

· Sredi{te kota~a je od magnezija 

(laki metal), koji predstavlja dodatni 

problem vatrogascima u 

slu~ajevima kada se zapali. 

· Magnezij se lako zapali, a kada 

po~ne gorjeti gotovo ga je ne mogu}e 

gasiti. U slu~ajevima ga{enja 

vodom, po~ne se raspr{ivati i postaje 

jako opasno. 

Prevrtanje zrakoplova pri 

sljetanju 

Nikada ne treba poku{avati otvarati 

vrata, jer su sigurno zaglavljena 

od posljedice udara i prevrtanja. 

Kroz prtlja`nike se ne moè u 

zrakoplov zbog poda koji je najtvr|i 

dio zrakoplova. Osim toga kroz pod 

prolaze sve instalacije, kao i dovod 

goriva za A.P.U. 

Najbolji je na~in brzog ulaska u 

zrakoplov odmah probijanje oplate 

izme|u prozora. 

Poàr vojnih zrakoplova 

(F-16) 

Pored ve} prethodno spomenute 

opasnosti prilaska vojnim zrakoplovima 

s prednje strane od aktiviranja 

njegova oru`ja, va`no je znati da 

F-16 nosi na svojoj lijevoj strani uz 

krilo, jo{ jednu veliku opasnost za 

vatrogasce. 

To je rezervoar sa 60 lit. hidrazina 

(Hydrazin), koji mu sluì kao 

pomo}no gorivo. 

Naime, ako se motor iz bilo kojeg 

razloga zaustavi, pilot radi sigurnosti 

umjesto goriva pusti hidrazin s kojim 

}e motor sigurno raditi. To sluì pilotu 

da se u kratkom vremenu odlu~i 

da li }e mo}i negdje sletjeti ili se katalpultirati. 

Hidrazin je lako hlapljiva teku}ina, 

toliko toksi~na da je potrebno samo 

malo udahnuti ili dodirnuti s koòm 

i smrt nastupa u roku jednog sata. 

Ukoliko takav zrakoplov traì prinudno 

slijetanje, te ako se pri sljetanju 

~uje buka u obliku rafalne pucnjave, 

ne smije mu se prilaziti oko 

pola sata. U tom vremenu se ra~una 

da }e hidrazim ishlapiti. 

32 

velja~a /2007/

Vje`be spasila~ko-vatrogasne 

slu`be 

Takti~ka obuka brzog opremanja 

i izlaska 

- Tijek vatrogasne vje`be (uzbunjivanje, 

obla~enje i ulazak u vozila, 

izlazak na mjesto nesre}e, ga{enje 

zrakoplova monitorom prvog vozila, 

razvla~enje cijevnih pruga). 

- Vatrogasna vozila s posadama: 

· Prvo vatrogasno vozilo (voza~, prvi 

navalni, drugi navalni). 

· Drugo vatrogasno vozilo (voza~, 

prvi spasitelj, drugi spasitelj). 

· Tre}e vatrogasno vozilo (voza~, prvi 

spasitelj, drugi spasitelj). 

· Zapovjedno vozilo (zapovjednik, 

prvi navalni, drugi navalni). 

- Potrebna oprema za vje`bu 

(za{titna odje}a i obu}a, izolacijski 

aparati, vatrogasne cijevi, “Monsun” 

mlaznice) 

Nakon svake zavr{ene vje`be potrebno 

je sa~initi analizu vje`be u 

kojoj valja obraditi sljede}e: da li je 

zapovjednik dobro postavio vozila, 

da li su navalni i spasitelji mogli brè 

uraditi svoj dio posla i kako, da li je 

prvo vozilo stiglo u zadovoljavaju}em 

vremenu itd. 

Zaklju~ak 

Cilj i svrha ovog teksta je da, 

kroz neke presjeke rada i djelovanje 

spasila~ko-vatrogasne slu`be, 

pokaè da je njen prvi i osnovni cilj 

spa{avanja ljudskih ìvota te koliko 

je napora i ulaganja potrebno za djelovanje 

od svega nekoliko minuta 

(kriti~nih). 

U praksi se nailazilo na razne 

doga|aje, ~ije je rije{avanje vrlo 

sloèno. Ako u takvim slu~ajevima 

radnje i postupci nisu unaprijed 

utvr|eni, intervencija je osu|enana 

na neuspjeh. 

Naravno da ne postoji jedinstven 

i strogo odre|en plan za sve mogu}e 

doga|aje. No, uvje`banost i rutinsko 

djelovanje, omogu}uje zapovjedniku 

uporabu najpovoljnijeg na~ina djelovanja. 

Va`no je temelijto i uporno provoditi 

planove radnji i postupaka 

kroz vje`be, simulacije doga|aja i sl. 

Pri tome treba obratiti pozornost na 

psihi~ku i tjelesnu sposobnost. 

Valja istaknuti da su spasila~kovatrogasne 

jedinice uvijek prvo 

spasila~ke, a po potrebi vatrogasne, 

iako je to u praksi vrlo ~esto kombinirano 

i istovremeno. Glavni i 

osnovni cilj i zadatak je spa{avanje 

ljudskih ìvota. 

Nino Skuri} 




Evidencijska kartica - trija`ni karton 

Nesre}a nekog zrakoplova aktivira niz slu`bi i osoba 

koje zajedni~ki trebaju smanjiti neèljene posljedice. 

Postupci se unaprijed predvi|aju i koordiniraju radi 

smanjenja materijalne {tete ali prvenstveno spa{avanje 

ljudskih ìvota. 

Vatrogasna djelatnost u svemu ima zna~ajno mjesto, 

toliko va`no da se bez prisustva vatrogasne slu`be na 

zra~nim lukama ne mogu obavljati radnje uzlijetanja ili 

slijetanja. 

U slu~aju nesre}e zrakoplova vatrogasci zra~ne luke 

imaju to~no planirane zada}e, kao i “vanjski” vatrogasci 

iz postrojbi osnovanih za odre|eni teritorij. 

U pretpostavci ili stvarnom doga|aju bilo kod nesre}e 

zrakoplova na zra~noj luci ili drugdje van zra~ne luke 

medicinsko osoblje u dogovoru s vatrogasnim zapovjednikom 

na sigurnoj udaljenosti od nesre}e odre|uje prvo 

trija`no mjesto za prihvat kako ozlije|enih, tako i zdravih 

osoba. 

Medicinsko osoblje prilikom pruànja prve pomo}i, 

te zbog potrebnog tretmana i prijevoza ozlije|enih osoba 

vr{e razvrstavanje prema sljede}im prioritetima: 

Prioritet I – potrebna ùrna pomo} ozlije|enom, 

Prioritet II – potrebna kasnija pomo} ozlije|enom, 

Prioritet III – potrebna manja pomo} ozlije|enom, 

Prioritet 0 – preminula osoba. 

Vatrogasci }e ovisno o vrsti nesre}e, gasiti, odnosno 

spa{avati nesre}om zahva}ene osobe te izvla~iti do 

34 

velja~a /2007/

trija`nog mjesta, a potom pomagati i kod prijevoza, odnosno 

otprave unesre}enih osoba do prihvatnog centra. 

Da bi se izbjegli nesporazumi i da posljedice nesre}e 

ne eskaliraju, a zbog ùrnosti i razumijevanja prioriteta 

medicinsko osoblje koristi evidencijsku karticu - trija`ni 

karton, koji pri~vr{}en prati osobu sve dok osoba ne 

do|e na krajnju to~ku. 

Izgled i sadràj evidencijske kartice – trija`nog kartona 

na~injen je prema me|unarodno usugla{enim pravilima 

koje je donijela Me|unarodna organizacija civilnog 

zrakoplovstva (ICAO). 

Svaka evidencijska kartica - trija`ni karton dimenzija 

7 x 14 cm, ima indetifikacijski broj koji se nalazi upisan 

na sedam mjesta: na osnovi kartona, na perforirana dva 

kuta i ~etiri odreska. 

Na kartonu medicinsko osoblje redom upisuje: 

- na prvu crtu; vrijeme izvr{enja trijaè 

- na drugu crtu; spol osobe 

- tre}u i ~etvrtu; adresu, grad i dràvu (prema dostupnim 

osobnim ispravama) 

- na petu; vrstu pruène medicinske pomo}i 

Na donjem dijelu trija`nog kartona perforacijom su 

za kidanje pripremljeni odresci s informacijama koje 

zna~e: 

Oznaka III – Potrebna je manja pomo} ozlije|enom. 

U biti to je neozlije|ena osoba, mo`da u 

stanju stresa, svakako evidentirana kao sudionik 

u nesre}i. Oznaka na evidencijskoj 

kartici – trija`nom kartonu zelene je boje 

sa simbolom precrtanog sanitetskog vozila. 

Oznaka II – Potrebna je kasnija pomo} ozlije|enom. 

Ozljede nisu opasne za ìvot ali zahtijevaju 

medicinsku intervenciju (razni prijelomi 

i sli~no). Oznaka na evidencijskoj kartici 

– trija`nom kartonu ùte je boje sa simbolom 

kornja~e. 

Oznaka I – Potrebna je ùrna pomo} ozlije|enom. To 

je vitalno ugroèna osoba, ozljede su opasne 

za ìvot. Oznaka na evidencijskoj kartici 

– trija`nom kartonu crvene je boje sa simbolom 

zeca. 

Oznaka 0 – Preminula osoba. Oznaka na evidencijskoj 

kartici – trija`nom kartonu je crne boje sa 

simbolom krià. 

Sadràj donjeg odreska kazuje o stanju ozlije|ene 

osobe i usmjerava na daljnje radnje. U praksi se kidaju 

nepotrebni odresci a ostaje onaj koji se odnosi na stanje 

osobe. 

Na drugoj strani evidencijske kartice – trija`nog kartona 

nalaze se informacije koje kazuju o stanju, odnosno 

o poduzetim medicinskim radnjama. 

Na skici na kojoj su obrisi osobe medicinsko osoblje 

znakom kriì}a obiljeàva mjesta gdje su na tijelu ozljede, 

dok se pored oznake IV upisuje radnja intravenozno 

i pored IM intramuskularno. 

Kako }e vatrogasci, nakon radnji spa{avanja i ga{enja 

izravno u centru nesre}e, sudjelovati i u radnjama koje 

se odnose na otpravu odnosno evakuaciju unesre}enih 

prema sigurnim mjestima, razumijevanje sadràja evidencijske 

kartice – trija`nog kartona od bitnog je interesa 

za vatrogasce. 



Boeing 737 



Emergecy vje`ba u Zra~noj 

luci Dubrovnik 

Radi {to boljeg provo|enja zakonskih i podzakonskih 

akata koji se odnose na koordinaciju, uzbunjivanje 

i interveniranje spasila~ko-vatrogasne slu`be kod izvanrednih 

doga|aja u zra~nim lukama i uop}e u suvremenom 

zra~nom prometu, koncem 2006. i po~etkom 2007. 

u Zra~noj luci Dubrovnik odràn je niz radnih i edukacijskih 

sastanaka. 

U pravnim, stru~nim i operativnim aktivnostima na 

tim su sastancima Zra~nu luku Dubrovnik predstavljali 

su direktor Ton}i Peovi}, direktor prometnog sektora 

Boò Perak i koordinator protupoàrne slu`be i zapovjednik 

Vatrogasne postrojbe Nino Skuri}, dok su vatrogasne 

postrojbe koje gravitiraju Zra~noj luci i Dràvnu 

upravu za{tite i spa{avanje predstavljali vatrogasni zapovjednici 

JVP Konavle Mario Magud, DVD @upa 

dubrova~ka Frano Purin, JVP Dubrova~ki vatrogasci 

Antun Gr~i}, JVP Dubrova~ko primorje Ivo Franu{i}, 

Dràvnu intervencijsku postrojbu Dubrovnik Stjepan 

Simovi}, Podru~ni ured DUZS Goran Violi}, ùpanijski 

centar 112 Zoran Beni} i @upanijski vatrogasni zapovjednik 

Mi{e Miloslavi}. 

U organizaciji Zra~ne luke Dubrovnik, Vatrogasne 

zajednice Dubrova~ko-neretvanske ùpanije i Podru~nog 

ureda za za{titu i spa{avanje Dubrovnik (PUZS) odràna 

je 05. velja~e 2007. godine u 905 sati emergency vje`ba 

prvog stupnja „Nesre}a zrakoplova Airbus-a 320“ na lokaciji 

vatrogasnog poligona „Zra~ne luke Dubrovnik“. 

Simulirano je slijetanje zrakoplova sa poàrom na lijevom 

motoru koji se pritom pro{irio na trup zrakoplova. 

U zrakoplovu je bilo 120 putnika i 5 ~lanova posade. 

Uslijedila je akcija ga{enja poàra, spa{avanja i 

evakuacije unesre}enih. 

Prema svom Emergency planu i me|unarodnim preporukama 

za civilni zra~ni promet -ICAO Zra~na luka 

Dubrovnik je obavezna organizirati ovakvu sveobuhvatnu 

vje`bu svake dvije godine. 

Vje`ba je imala cilj provjeru sposobnosti osoblja i 

operativnosti vaè}eg Emergency plana. Organizatori 

Sudionici vje`be u Zra~noj luci Dubrovnik 

36 

velja~a /2007/


Simulacija nesre}e zrakoplova 

vje`be su izradili i usuglasili Plan sudjelovanja vatrogasnih 

postrojbi i Standardni operativni postupak. 

U vje`bi su sudjelovali: 

· slu`be Zra~ne luke Dubrovnik (vatrogasci, policija, 

kontrola leta, carina, medicinska slu`ba i ostali zaposlenici 

ZL Dubrovnik), 

· JVP Konavle, Dubrova~ki vatrogasci i Dubrova~ko 

primorje, DVD @upa Dubrova~ka, 

· Podru~ni ured za za{titu i spa{avanje (PUZS) Dubrovnik, 

sa svojim ustrojstvenim jedinicama: Dràvnom 

intervencijskom postrojbom (DIP) Dubrovnik i 

@upanijskim centrom 112 Dubrovnik, 

· Hitna medicinska slu`ba Dubrovnik. 

Vje`bu su promatrali i ocijenili je uspje{nom: Mladen 

Denona – vi{i inspektor u MMTPV, Tomislav 

Vuko – pomo}nik glavnog vatrogasnog zapovjednika 

za priobalje, Mi{e Miloslavi} – zapovjednik Vatrogasne 

zajednice @DN, Goran Violi} – pro~elnik PUZS Dubrovnik, 

Stijepko Krilanovi} – zamj. zapovjednika JVP 

Dubrova~ki vatrogasci, Stijepan Simovi} – zapovjednik 

DIP Dubrovnik (PUZS), Mario Magud – zapovjednik 

JVP Konavle, Jo{ko Gran~i} – zapovjednik DIP Split, 

Frano Purin – zapovjednik DVD @upa dubrova~ka, 

Ivo Franu{i} – zapovjednik JVP Dubrova~ko primorje, 

@ito Lozica – zapovjednik DVD Kor~ula, Mario Dabeli} 

– zapovjednik JVP Mljet. 

Komunikaciju i koordinaciju u Vje`bi vodio je 

@upanijski centar 112 Dubrovnik koji je nakon dojave 

iz Zra~ne luke o nesre}i izvijestio i uklju~io u akciju 

nadle`ne ùrne slu`be: vatrogasne postrojbe, policiju, 

hitnu pomo} i druge. 

Centar 112 sustav je ùrne pomo}i koji zaprima, 

usmjerava i proslje|uje zahtjeve za pomo} u nesre}ama 

nadle`nim ùrnim slu`bama, te prati i koordinira njihovo 

me|usobno djelovanje tijekom akcije spa{avanja, te 

ùrno izvje{}uje Dràvni centar 112. 

Generalni direktor Zra~ne luke Dubrovnik Ton~i 

Peovi}, ùpanijski vatrogasni zapovjednik Mi{e Miloslavi} 

i pro~elnik PUZS Goran Violi} dogovorili su daljnju 

suradnju radi dopune Emergency plana, Pravilnika o 

izvanrednim doga|ajima u Zra~noj luci Dubrovnik i 

Pravilnika o vatrogasnoj vje`bi na aerodromu, {to }e 

rezultirati jo{ boljom komunikacijom i koordinacijom. 

Vje`bi je prethodilo odràvanje teorijske nastave za sve 

pripadnike vatrogasnih postrojbi sudionika u vje`bi. 

Zra~na luka Dubrovnik ima 272 zaposlenika, ukupni 

godi{nji protok putnika ve}i je od 1 200 000, s preko 5 

200 slijetanja aviona tijekom godine. 

Mi{e Miloslavi} i Goran Violi} 



Trening sa ìvom vatrom 

(Live Fire Training) 

Istraìvanjima koja su otpo~ela od 

80-ih godina znanost je jasnije definirala 

razvoj poàra u zatvorenom 

prostoru. Pojave koje su prije vatrogasci 

opisivali kao naglo razbuktavanje 

poàra, iznenadne eksplozije 

dobile su znanstvenu verifikaciju. 

Danas su nam jasni pojmovi flashover, 

backdraft i eksplozija dima. Definiranjem 

tih pojava i saznanjima 

koliko su opasni, {vedski znanstvenici 

Krister Giselsson i Mats Rosander 

i vatrogasc Anders Lauren razvili 

su na~in za prakti~no upoznavanje 

vatrogasaca s razvojem poàra, kako 

prepoznati opasne pojave i kako ih 

sprije~iti. Nazvali su ga trening sa 

ìvom vatrom (Live Fire Training). 

Izvodi se u objektu koji je sastavljen 

od dva brodska kontejnera u dvije 

razine. Ulaz i ventilacijski otvor je 

na nièm kontejneru a u drugom 

se pali vatra. Kontejneri su iznutra 

obloèni radi za{tite konstrukcije i 

zaptivanja prostora. Trening se izvodi 

s kompletnom za{titnom opremom 

koja uklju~uje za{titnu jaknu i 

hla~e, ~izme, rukavice, potkapu i izolacijski 

aparat za disanje. Ima stroge 

mjere za{tite jer se i kod tih treninga 

doga|aju povrede i smrtni slu~ajevi. 

Vatra se pali uz pomo} drva, a u novije 

vrijeme gorenje se izvodi plinom 

iako vatrogasci govore da to nije vjerodostojna 

situacija. 

Trening po~inje kao teoretska nastava, 

zatim se pojave promatraju na 

malim modelima. Nakon toga se u 

kontejneru promatra razvoj poàra 

gdje se uo~avaju mogu}e pojave. 

Drugi dio treninga je ulazak u 

kontejner s pravilnom procedurom. 

[ve|ani su razvili tip navale u kojem 

dva vatrogasca pretraùju dok ih {titi 

zapovjednik s napunjenom cijevi. 

Tre}a faza je ga{enje ku}a koje su 

predvi|ene za ru{enje. 

Modificirani sjeverno 

ameri~ki trening 

Oblik objekta za trening je u 

obliku slova L sastavljen od dva 

kontejnera. Na jednom kraju su 

obi~na metalna vrata, a na drugom 

tri prozora s metalnim zaslonima. U 

prvom dijelu je dodana pregrada s 

jo{ jednim vratima. Pod za vatru je 

oja~an i podignut oko 15 cm. Vrata 

za nu`ni izlaz nalaze se na vanjskom 

uglu slova L. Sve je postavljeno na 

betonsku podlogu. Strane objekta 

su obiljeène slovima A, B.... Oko 

objekta je ozna~en prostor oko 15 

m i zove se Red Zone. Ulazak u taj 

prostor je dozvoljen samo pod punom 

za{titnom opremom. 

Lista s mjerama za{tite i pravilima 

~itaju se uvijek prije vje`be. 

Vatra se pali plinskom bocom. 

Kod svake vje`be postavlja se rezer- 

38 

velja~a /2007/

vno vozilo s pruènom napunjenom 

prugom. 

Faza 1 - Cold Start 

Prva faza ove prakti~ne obuke 

sa stoji se u promatranju razvoja po- 

àra. Sudionici se prvo upoznaju s 

mjerama sigurnosti : 

Postave punu vatrogasnu prugu s 

oko 7 bara pritiska unutar objekta, 

Postave rezervnu vatrogasnu prugu 

s posadom koja ne ulazi u objekt, 

Svi treninzi se izvode pod sistemom 

zapovijedanjem na incidentu 

(ICS-Incident Command 

System), 

Vje`bom rukovodi ovla{teni trening 

~asnik ili zapovjednik postrojbe, 

Prema ICS uspostavlja se ~asnik 

sigurnosti (Safety Officer) koji 

ima ovlasti da kontrolira rad i 

prekine svaku akciju ako ocjeni 

da nije sigurna, 

Nu`ni izlaz ne smije biti 

zaklju~an, 

Ventilaciju vr{i samo tim za ventiliranje, 

Ulaz u Red Zonu dozvoljen je 

samo uz kompletnu za{titnu opremu, 

Signal za hitnu evakuaciju 

(Emer gency Signal) daje se dugim 

zvukom sirene s vozila i podrazumijeva 

okupljanje osoblja 

na zbornom mjestu (Assembly 

Area) gdje se vr{i prebrojavanje 

(personel accountability system) i 

~eka daljnje instrukcije. Naredbu 

za hitnu evakuaciju moè izdati 

~asnik sigurnosti ili zapovjednik 

na incidentu. 

Nakon toga sudionici vje`be sjednu 

na pod ispred loì{ta. Instruktor 

pali vatru s plinskim plamenikom. 

Potom uzima mlaznicu koja 

je namje{tena na raspr{eni mlaz s 

kutom od 30 stupnjeva i on sjeda na 

pod. Vatra se polako razvija, plamen 

i dim se penju prema stropu. Toplina 

se diè i postupno spu{ta prema 

dolje. Time se formiraju termalni 

slojevi (Thermal Layer) i stvara se 

termalna ravnoteà (Thermal Balance). 

Jasna je granica neutralne 

osi. Tada sudionici na zapovijed trening 

~asnika skidaju jednu rukavicu 

i polako diù ruku prema gore (to 

je jedini slu~aj kada je dozvoljeno 

skidanje rukavice). Jasno se osjeti 

prelaz iz donje, hladnije zone, preko 

neutralne ose u gornje termalne 

slojeve koji imaju visoku temperaturu 

od oko 400-500°C. Nakon toga 

se navla~i rukavica. Dodavanjem 

spu`ve na vatru, pirolizom se dobiva 

energetski bogate gorive plinove, a 

time se stvara mogu}nost nastanka 

flashovera. 

Kada se pojave prvi plami}ci u 

sloju dima iznad glava, trening oficir 

ga|a kratkim mlazom (oko 2 s) u 

vrh plamena (apex), u mjesto gdje se 

spaja strop sa zidom. U tom trenutku 

de{ava se ne{to neobi~no. Odjednom 

nestane bilo kakvog plamena i 

nastaje mrak. Trenutno su se ohladili 

plinovi i dim iznad poàra a da se nije 

poremetila termalna ravnoteà termalnih 

slojeva. Tim se onemogu}uje 

nastanak flashovera, ne stvara se 

velika koli~ina vodene pare, niti 

strujanja zraka koji bi gorive plinove 

doveo iza le|a gasitelja (mogu} 

odloèni backdraft ili povrede vatrogasaca 

vrelom parom). Ne remeti 

se ni trenuta~na vidljivost. Odmah 

iza djelovanja mlaza trening ~asnik 

nare|uje ventilaciju tj. otvaranje 

prozora. Tada vra}a puni mlaz, ga|a 

sredinu prozora i polako ga {iri da 

pokrije unutarnji krug (hidrauli~na 

ventilacija). Na nepokrivene kutove 

prozora dim i toplina po~inju izlaziti 

na osnovu Venturijevog principa 

i prostor se izventilira za oko 10-14 

sekundi. Uvjeti za daljnje ga{enje samog 

mjesta poàra tada su sigurniji 

jer je vidljivo i manje toplo. Tim se 

tro{i i manje sredstva za ga{enje pa 

je i manja {teta po sami objekt. 

U ovoj fazi vatrogasci se educiraju 

o razvoju poàra i opasnim 

slu~ajevima koji se mogu desiti i 

kako ih preduhitriti. 

Faza 2 - Ulazak u zatvoreni 

prostor s poàrom 

Na terenu za vje`bu postavlja 

se rezervno vozilo s posadom, razvu~enom 

i punom prugom i odre|uje 

~asnik sigurnosti. 

Na samo mjesto dolazi zapovjedno 

vozilo sa zapovjednikom (IC) i 

postavlja se izvan Red Zone, te objavljuje 

putem komunikacija da preuzima 

zapovijedanje i uspostavlja zapovjedno 

mjesto (Command Post) i 

daje osnovne karakteristike objekta 

i poàra. Putem komunikacija objavljuje 

osnovnu strategiju (ofanziva/ 

defanziva). Za ulazak u objekt koristi 

se navalna strategija. Navalno vozilo 

s posadom od ~etiri ~lana dolazi do 

hidranta. Hydrant man izlazi, uzima 

kraj cijevi, koje je sloèno tako da se 

moè razvla~iti (flat load), i klju~ za 

hidrant te se spaja na hidrant. Vozilo 

s Nozzle manom (mlazni~ar), 

koji stoji na kraju vozila, razvla~i dovodnu 

„B“ prugu do mjesta poàra 

(Foward Way). Zaustavlja se obi~no 




na A (Alfa) strani objekta kojom se 

ozna~ava strana prema saobra}ajnici. 

Potom razdvaja prugu od preostale 

i spaja na vozilo te postavlja zaklopac 

na prugu. Za to vrijeme Hydrant 

Man pu{ta vodu i dolazi do vozila i 

skida zaklopac te voda ulazi u tank. 

Na osnovu navalne strategije zapovjednik 

vozila (Crew Chief –Leader 

Attack Team) i mlazni~ar opremaju 

se kompletnom za{titnom opremom 

i formiraju navalni tim (Attack 

Team). Voza~ (Driver/Operator) im 

priprema alat za nasilni ulazak (Forcible 

Entry) i ru~nu svjetiljku i skida 

klju~eve s osobnih alarma (PASS- 

Personal Alarm Safety System). 

Kada navalni tim razvu~e „C“ prugu 

on je spaja na pumpu. Navalni tim 

dolazi do objekta i priprema se za 

ulazak. Mlazni~ar se postavlja prema 

vratima i okre}e mlaznicu u stranu i 

priprema mlaz. Pu{ta da voda te~e 

da bi se uvjerio u pritisak i protok 

vode (oko 5 s) i {iri mlaz na 30°. Dok 

to radi malo poprska po vratima. 

Zapovjednik navalnog tima gleda do 

koje se visine su{i voda na vratima i 

kada to ustanovi pokaè rukom razinu 

i glasno objavi Thermal layer. 

Time daje svima do znanja visinu 

termalnih slojeva u unutra{njosti. 

Nakon toga izvje{tavaju zapovjednika 

na incidentu da su spremni. IC 

nare|uje ulazak, navalni tim postavlja 

maske i ~lanovi kontroliraju jedan 

drugog. Zapovjednik navalnog 

tima naslanja se ramenom na vrata 

i otvara ih oko 5 cm. Promatraju 

pona{anje dima. Ako dim izlazi kao 

dimni signali ({to je znak nastanka 

backdrafta) tada samo malo poprskaju 

(1 s) u visini stropa i zatvaraju 

vrata. Ako dim izlazi normalno tada 

tako|er poprskaju i otvaraju vrata 

i u niskom poloàju (na koljenima) 

napreduju do poàra. 

Da se otkrije mjesto vatre vatrogasci 

se sluè svim ~ulima. Slu{aju 

gdje vatra pucketa ili gledaju gdje 

je plamen. Slijedi isti postupak kao 

u fazi jedan. Mlazom se usmjerava 

u apex i traì se ventilacija. Hydrant 

man tada odlazi do prozora i na 

komandu IC otvara prozor. Poslije 

hidrauli~ne ventilacije slijedi ga{enje 

samog mjesta poàra. 

IC – Incident Commander / zapovjednik 

na incidentu 

ICP – Incident Command Post / 

zapovjedno mjesto 

SO – Safety Officer / ~asnik sigurnosti 

D/O – Driver/Operator / voza~/ 

strojar 

V/H – Ventilation/Hydrant Man / 

ventilacija/vodni 

NM – Nozzle Man / mlazni~ar 

AT – Attack Team / navalni tim 

LAT – Leader Attack Team / zapovjednik 

navalnog tima 

Crte` trening centra s razvijenom 

vje`bom 

U toj fazi vje`ba se ulazak i rad u 

unutra{njosti prostora s poàrom. 

Fire Chief Mr. David Broomfield 

u NATO/EUFOR Fire Department 

Camp Butmir Sarajevo utemeljio 

je Life Fire Training. Autor teksta 

kao iskusan vatrogasac je impresioniran 

na~inom ga{enja i èlio bi 

da se usvoji taj na~in ga{enja u zatvorenom 

prostoru, jer se uvjerio u 

njegovu u~inkovitost. Napominjem 

da je za takvu vrstu ga{enja potrebna 

dobra za{titna oprema koju na njegovu 

àlost nema 90% vatrogasnih 

postrojbi. 

Klino Namik 

40 

velja~a /2007/

Pohlepan plamen 

Za poàre u ju`noj Europi odgovoran 

je ponajvi{e ~ovjek. On 

mijenja krajolik i tako doprinosi zbrci 

u eko sustavima. 

Proteklog ljeta, ocjenjuje mjesna 

vlast u Galiciji, uni{teno je vi{e od 10 

000 ha {uma. [panjolska vlada govori 

o “poàrnim teroristima”, koji su 

izazvali najve}i poàr u povijesti na 

sjeverozapadu [panjolske. 

U Kaliforniji je jedan pro{logodi{nji 

poàr uni{tio 25 000 ha 

{uma i {ipra`ja u San Bernadino Valley. 

Vatreni valjak pregazio je gradi} 

Pioneertown i razorio tamo{njih 230 

zgrada, od toga 60 stambenih ku}a. 

Su{a i napad potkornjaka doveli su 

do odumiranja mnogih stabala i tako 

ponudili vatri idealne uvjete. 

“Ipak, mi imamo prosje~nu godinu 

u pogledu opoàrenja na sjevernoj 

hemisferi”, obja{njava njema~ki 

“papa za poàre” Johann Georg 

Goldammer, {ef istraìva~ke skupine 

za poàrnu ekologiju na Max-Plancinstitutu 

za kemiju, Freiburg. 

“Kako god da je”, govori Goldammer, 

“uz prosje~no ljetno razdoblje 

vru}ina i su{e poàri se ne mogu 

izbje}i”. Vru}i, suhi tjedni protekla 

dva ljetna mjeseca nisu to pogor{ali, 

nego ba{ suprotno. U vrijeme su{e 

trava i {iblje raste slabije, nego pod 

normalnim uvjetima. “A onda je i vatra 

manja, jer joj nedostaje najva`niji 

gorivi materijal, od kojeg se oblikuje 

poàr”, obja{njava Goldammer. 

Ionako poàr spada u mnogim 

eko sustavima u normalne okolnosti. 

Za mnoge je ~ak ne{to, bez 

~ega se ne moè. Redoviti poàri 

odràvaju `bunje niskim, a drve}u 

kao eukaliptus (Eucalyptus camadulensis), 

australskoj ukrasnoj biljci 

banksiji (Banksia) ili mnogim vrstama 

bora ba{ je potrebna vatra, da bi 

se mogli razmnoàvati. U prostoru 

Sredozemlja, SAD-a ili Australije 

{umski su poàri toliko svagda{nji, 

da se prikazuju na tablicama stupnja 

ugroàvanja. 

Ali, ipak je ~ovjek taj koji dopu{ta 

da dobro uigrani sustav dospije izvan 

nadzora. Tako, na primjer, svaki Australac 

sanja o drvenoj ku}i okruènoj 

vrtom i stablima ~udesnog eukaliptusa, 

koja mu osiguravaju hladovinu. 

Odgovaraju}e tome predgra|a 

velikih gradova {ire se sve dublje 

u zale|e. A upravo za vatru nema 

ni{ta boljeg od stabala eukaliptusa. 

Zbog visokog sadràja eteri~nih ulja 

njihovo se li{}e i kod najmanje iskre 

pretvara u plamen, pa i drvena ku}a 

onda gori kao bukova guba. Sli~no se 

doga|a i u Sjedinjenim dràvama. 

I u Europi ~ovjek snosi dio krivnje, 

ali pod tim se, kaè Goldammer, “ne 

misli na namjerne potpaljiva~e”. 

U [panjolskoj i Portugalu moè se 

ve} sada vidjeti ne{to, {to tako|er u 

manjoj mjeri prijeti Njema~koj (vidi 

interview u okviru). “Dva razloga 

su doprinijela tome, da je Portugal 

upaljiv vi{e, nego ikada prije u svojoj 

povijesti”, obja{njavaju stru~njaci za 

poàrnu ekologiju. 




Va`niji od ta dva razloga je smanjenje 

obradive zemlje, ali i sve ja~e 

usitnjavanje zemlji{nih posjeda. 

[uma se zbog toga ne njeguje, {iblje 

i grmlje vi{e se ne prorje|uju i ne 

uklanjaju. Gomilaju se neizmjerne 

koli~ine suhog gorivog materijala. 

Dodu{e, u me|uvremenu je biomasa 

prepoznata kao vrlo vrijedan i 

po stvaranju CO 2 

neutralni nosilac 

energije. Andaluzija, pokrajina na 

jugu [panjolske, na primjer, namjerava 

do 2010. izgraditi elektrane na 

biomasu snage 250 MW. Ali gorivi 

materijal sada ostaje u {umama, 

jer nema raspoloìve radne snage i 

strojeva za njegovo izvla~enje. 

Drugi razlog je iberijska posebnost, 

koja upravo idealno dopunjava 

zapu{tenost {uma. Tako u Galiciji 

uz pinije gori, prije svega, drve}e 

eukaliptusa, kojem tu nije mjesto. 

U pro{lim desetlje}ima {umarska su 

poduze}a na rascjepkanim {umskim 

povr{inama uredili divovske nasade. 

Zasadili su prije svega eukaliptus 

i bor. Drvo je vrijedna sirovina i 

me|unarodna industrija celuloze je 

zahvalni kupac. 

“Nasadi eukaliptusa na 400 000 

ha plus prirodne {ume bora i nasadi 

bora ~ine danas 54 posto portugalskih 

{umskih povr{ina, a to ~ini 

situaciju visoko eksplozivnom”, prigovara 

Goldammer. Naime, obe vrste 

drva gore kao bukova guba, ~ak 

i kad su pojedina stabla debelom 

korom prili~no dobro za{ti}ena od 

posljedica vatre. “U slijede}im godinama 

moramo se poja~ano suo~iti 

s tim problemom, kako bi sprije~ili 

ve}e poàrne katastrofe”, upozorava 

i ekolog za {ume Francisco Valle 

Tendero sa {panjolskog sveu~ili{ta 

Granada. 

[panjolci zahtijevaju da se sada{nji 

nasadi prorijede, posadi vi{e doma}ih 

vrsta drve}a, kako bi se smanjila 

opasnost {irenja poàra. Radna skupina 

Goldammera upu}uje na brazilske 

plantaè eukaliptusa, kod kojih 

je i dalje mogu}a gusta sadnja, ali se 

pritom treba nadzirati {iblje i donje 

grane stabala. To je naravno povezano 

s ulaganjima, “i to nije ba{ ono, 

{to ulaga~i imaju na umu”. 

Poàrni ekolog ipak se nada 

pobolj{anju. Jer u odnosima u kojima 

biomasa postaje vrijedan nosilac 

energije, postavlja se pitanje treba 

li dopustiti da se ona jednostavno 

uni{ti {umskim poàrom. “I ovdje se 

sastaju interesi kada se kaè da moramo 

odràvati ~iste {ume tako da 

sustavno koristimo biomasu.” 

U Njema~koj vi{e poàra u 

budu}nosti 

Njema~ka je jo{ u velikoj mjeri 

po{te|ena od velikih {umskih 

poàra. Profesor Johann Georg Goldammer, 

voditelj centra za sveop}i 

nadzor poàra (Global Fire Monitoring 

Center) na sveu~ili{tu Freiburg 

ipak o~ekuje da }e se to promijeniti. 

Pitanja je postavio Holger Kroker. 

Pitanje: Ho}e li se {umski poàri 

u Njema~koj i nadalje odvijati tako 

umjereno 

Goldammer: Na horizontu se pojavljuju 

problemi, koji su u ju`noj Europi 

ve} dugo stvarnost. Seoski krajolik 

u Njema~koj obiljeèn je izmije{ano 

poljodjelskim povr{inama i {umskim 

podru~jima. Za manje {umske predjele, 

koji su okruèni obradivim 

povr{inama, mogu}nost ugroàvanja 

velikim {umskim podru~jima nije 

tako velika kao na Jugu. Ali se, s 

druge strane, mora uzeti u obzir da 

se i u nas poljodjelstvo povla~i zbog 

velikih tro{kova u proizvodnji kao i 

zbog promjene u karakteristikama 

stanovni{tva. 

Na jugu Europe posebno je jako 

smanjen broj stanovnika na selu, ali i 

u Njema~koj je tako|er vidljivo odumiranje 

seoskih gospodarstava. 

Pitanje: Kakve to ima posljedice 

u pogledu opasnosti od {umskih 

poàra 

Goldammer: Raslinje se uzgaja 

znatno manje, nego {to je to bio 

slu~aj prije 20, 30 godina. Tamo 

gdje je na nekada{njim obradivim 

povr{inama biljni svijet podivljao, 

mogu se oblikovati “vatreni mostovi” 

izme|u {umskih podru~ja. Takva 

situacija je danas posebno prisutna u 

ju`nim europskim zemljama i jedan 

je od razloga da tamo sna`no i nenadzirano 

plamte veliki poàri. 

42 

velja~a /2007/

Gorivi materijal, koji je ranije bio 

kori{ten u {umskom, poljodjelskom 

i sto~arskom gospodarstvu, ali i kao 

nositelj energije, danas je na raspolaganju 

nenadziranom {umskom 

poàru. Ako mi u Njema~koj razmotrimo 

budu}i razvoj, tada smo pred 

problemom da }e seoska podru~ja, 

kao pustopoljine u Brandenburgu 

ili pa{njaci u Sredogorju, postati 

napu{teni i da }e tamo do}i do 

sli~nog razvoja. 

Pitanje: Dakle, trebalo bi bolje 

nadzirati predjele iz kojih se poljodjelstvo 

povuklo 

Goldammer: I to upu}uje da je na 

horizontu jo{ jedan problem, koji je 

ve} djelomi~no realnost. Kralje{nica 

u suzbijanju poàra u seoskom 

okruènju jo{ uvijek su dobrovoljna 

vatrogasna dru{tva. Mnoga od njih 

nalaze se u pote{ko}ama s pomlatkom, 

dobrovoljaca je sve manje. 

Osim toga i pove}ani tro{kovi u mnogim 

podru~jima vode do toga da se 

mala vatrogasna dru{tva raspu{taju. 

To }e u kona~nici imati za posljedicu 

da ubudu}e vatrogasci ne}e stizati 

tako brzo na mjesto poàra. Poloàj 

i zbog toga moè postati kriti~an. 

Pitanje: Kakvu ulogu u svemu 

tome ima promjena klime 

Goldammer: Scenarij promjene 

klime ima trostruke posljedice: brojnija 

su{na razdoblja, ~e{}e jake ki{e i 

sna`niji vjetrovi. S time su povezane 

i promjene u vegetaciji {uma. Nestat 

}e vrste drve}a koje to ne podnose. 

Mi ve} sada vidimo da }e zbog su{e i 

napada potkornjaka nestati smreka. 

To se doga|a na mjestima, gdje takvo 

drve}e zapravo i nije domicilno, 

ali je bilo po{umljavano i moglo se 

zadràti zbog sveukupno povoljnih 

klimatskih uvjeta. Posljedice su{e 

u 2003. i tako|er ve} u ovoj godini 

pokazuju, da se uz smreku moèmo 

oprostiti i s nekim drugim vrstama 

drve}a, koja su do sada bila prepoznavana 

kao “ekolo{ki besprijekorni” 

kandidati prirodnog {umskog gospodarstva, 

kao na primjer bukva. 

Roboti za ga{enje na straì 

Nitko zapravo ne zna kako }e, 

ni{ta ne slute}i, reagirati {eta~i na 

tehni~ke stvorove, koji }e se mo`da 

uskoro kretati njema~kim {umama. 

Naprava po izgledu podsje}a na vanzemaljski 

insektocid, a radi se zapravo 

o jednom “izvancestovnom sklopu 

za ga{enje” (“Offroad-Löscheinheit, 

OLE) iz dizajnerskog studija visoke 

{kole Magdeburg-Stendal. 

Skupina profesora Ulricha Wohlgemutha 

s Instituta za industrijski 

dizajn radi na tome da mehani~kog 

kukca za ga{enje pripremi za serijsku 

proizvodnju. Njegova zada}a je da 

svojim osjetnicima, mehani~kim 

ispitiva~ima okoline i sa {est nogu 

gmiè kroz podru~ja ugroèna 

{umskim poàrima i preko najteìh 

terena, otkrivaju}i dim i toplinu te po 

potrebi sa svojim topom za ga{enje 

na vrijeme suzbija manje razbuktale 

poàre. 

Po uzoru na glomerida (Glomeriden), 

insekta iz porodice stonoga 

(Myriapoda), on se u slu~aju opasnosti 

moè i smotati. Tada njegov 

kovinski pla{t {titi osjetnike i elektroniku 

od vru}ine do 1300 Celzijevih 

stupnjeva. Moè prevaljivati deset 

do 20 kilometara na sati i uz povoljan 

smjer vjetra otkriti dim na udaljenosti 

od oko jednog kilometra. Njegov 

akumulator mjesecima ne zahtijeva 

ponovno punjenje, tvrde u Visokoj 

{koli Magdeburg, jer je prije prepoznavanja 

opasnosti u energetski 

pri~uvnom na~inu rada. Zami{ljen je 

prije svega za podru~ja s pove}anim 

poàrnim rizikom, kao na primjer 

u parkovima, {umama u blizini gradova 

i uzdu` cestovnih prometnica. 

Jedan OLE ko{tat }e 100 000 do 250 

000 eura, {to i nije pretjerano, ako 

se uzme da {umski poàri u Europi 

naprave godi{nje {tetu u visini od 

2,5 milijarde eura. 

Na fotografiji “Terenski sklopovi 

za ga{enje poàra” mogu se zamotavanjem 

oduprijeti vatri 

Pripremio: @eljko Medve{ek 

Izvornik: Die Welt, 12. 08. 2006. 



aktualnosti 

NOVI SIMBOLI VATROGASNE MLADE@I 

Pro{lu 2006. godinu Savjet vatrogasne 

mladeì Hrvatske vatrogasne 

zajednice s razlogom moè istaknuti 

kao jednu od najsadràjnijih po 

razli~itim doga|anjima. Vrijedno je 

posebno naglasiti i nekoliko odluka 

{to se odnose na vizualnu identifikaciju 

vatrogasne mladeì u Republici 

Hrvatskoj. U nastavku se valja osvrnuti 

na rad Savjeta u 2006., kao i 

planirane aktivnosti u teku}oj, 2007. 

godini. 

Seminar voditelja mladeì u 

Faàni i Valbandonu 

U nedostatku slu`benog programa 

usavr{avanja vatrogasaca za 

spe cijalnost voditelj vatrogasne mladeì, 

pro{le je godine po ~etvrti put 

odràn ve} tradicionalan seminar za 

voditelje vatrogasne mladeì. Teme 

koje su obra|ene, kao i stru~ni predava~i, 

dokaz su pozitivnog usmjerenja 

tog godi{njeg okupljanja voditelja 

mladeì. 

11. Kamp vatrogasne 

mladeì u Faàni 

Gotovo 1 200 pripadnika vatrogasne 

mladeì iz cijele zemlje, kao 

i gostuju}e odjeljenje iz Njema~ke, 

pro{le je godine boravilo u sada 

ve} sasvim solidno ure|enom ljetnom 

kampu u poznatom istarskom 

turisti~kom odredi{tu. Nakon po- 

~etnih pote{ko}a {to se odnose 

ponajvi{e na infrastrukturu, protekle 

je godine boravak u Kampu za 

sva kog sudionika bio vrlo ugodno 

iskustvo. 

Veliki doprinos pozitivnom ozra~ju 

unutar Kampa, ali i ugledu samog 

Kampa me|u ìteljima Faàne, 

dao je predsjednik Republike Hrvatske 

Stjepan Mesi}, posjetiv{i pripadnike 

vatrogasne mladeì koji su 

boravili u 9. smjeni Kampa. Nezaobilazna 

je pritom bila i potpora Mirka 

Damjanca, predsjednika DVD-a 

“Brioni” Faàna, kao dugogodi{njeg 

suradnika u ure|enju i odràvanju 

Kampa. Uloga novog domara Ivice 

Sikre u radu Kampa pokazala se 

uspje{nom s obzirom na ~injenicu 

kako je potrebna velika razina razumijevanja 

i htijenja u pogledu koordinacije 

aktivnosti velikog broja sudionika 

Kampa. 

Uz spomenute pozitivne impresije, 

odre|eni problemi postoje 

i dalje. No, rad i napori ~lanova 

Savjeta vatrogasne mladeì ipak 

daju o~igledne rezultate. Nezadovoljstvo 

i dalje postoji zbog slabog 

uklju~ivanja pojedinih ùpanija, a 

posebice priobalnih, s obzirom na 

~injenicu kako taj kamp nije koncipiran 

samo kao turisti~ko odmarali{te, 

ve} on ujedno predstavlja ljetno 

odredi{te mladih za stjecanje novih 

znanja i vje{tina u voljenom volonterskom 

zanimanju, kao i druènje 

te razmjenu iskustva s vr{njacima iz 

zemlje i inozemstva. Podatak o ~ak 

7 ùpanija koje protekle godine nisu 

uputile nijednog pripadnika vatrogasne 

mladeì zasigurno zabrinjava 

i predstavlja problem kojem je potrebno 

posvetiti ve}u pa`nju. 

Sustav vo|enja i upravljanja Kampom 

s ~lanovima Savjeta vatrogasne 

mladeì na ~elu, ponovno se pokazao 

najuspje{nijim. Odgovornost zapovjednika 

smjena ve} je poslovi~no 

na visokoj razini pa se svi problemi 

rje{avaju promptno i kvalitetno. 

No, pojedine ùpanijske vatrogasne 

zajednice tome ne pridaju dovoljnu 

dozu ozbiljnosti. Takve pojave uzrokuju 

nekvalitetan me|usoban odnos 

svih sudionika Kampa, pa je potrebno 

naglasiti potrebu selektivnog pristupa 

odabiru zapovjednika smjena, 

a kako bi se unaprijed sprije~ili 

problemi koji iz godine u godinu 

naru{avaju pozitivan ton izvje{}a o 

radu Kampa. 

Sukladno èlji za konstantnim 

pobolj{anjem uvjeta boravka 

u Kampu, nekoliko je smjernica 

usvojeno za 2007. godinu, me|u 

kojima valja izdvojiti: nabavu razglasa 

(za odràvanje raznih tematskih 

i zabavnih manifestacija), nabavu 

ra~unalne opreme (kao osnove za 

audiovizualna predavanja), postavljanje 

aparata za po~etno ga{enje 

44 

velja~a /2007/

poàra i putokaza po Kampu, postavljanje 

vi{ejezi~ne plo~e s nazivom 

Kampa na svim ulazima u prostor 

Kampa, sadnja novih nasada itd. 

Recimo za kraj i to kako }e cijena 

prehrane u Kampu tijekom naredne 

sezone biti jednaka onoj iz 2006. 

godine. Stoga se zasigurno moèmo 

nadati jo{ masovnijem uklju~ivanju 

mladeì u rad na{eg Kampa. 

7. Dràvno natjecanje 

vatrogasne mladeì – 

Jastrebarsko 2006 

Op}a je ocjena kako je 7. Dràvno 

natjecanje vatrogasne mladeì Republike 

Hrvatske provedeno na vrlo 

dobroj razini. înjenica je kako je 

potrebno uloìti vi{e napora u pogledu 

usavr{avanja voditelja vatrogasne 

mladeì, s obzirom da se pona{anje 

mladih na takvim manifestacijama 

ponajvi{e direktno odnosi na pristup 

samih voditelja vlastitim obvezama 

i odgovornosti. Isto se direktno 

preslikava na ostvarene rezultate 

odjeljenja, ali i uspje{an rad pripadnika 

mladeì u njihovoj vatrogasnoj 

karijeri. S te je strane potrebno 

pohvaliti pristup i rad voditelja i pripadnika 

vatrogasne mladeì koji su 

upravo disciplini i pravilnom odnosu 

prema vatrogastvu dali posebnu 

pa`nju. 

Samo je natjecanje provedeno na 

relativno dobrom travnatom igrali{tu 

u sklopu Do~asni~ke {kole u Jastrebarskom, 

odnosno manjoj atletskoj 

stazi koja ga okruùje. Oprema za 

izvo|enje vje`bi bila je osigurana od 

strane vatrogasnih zajednica ùpanija/Grada 

Zagreba (osim brenta~a, 

signalizacije i slika za stalke – njih 

je osigurala Hrvatska vatrogasna 

zajednica), a uz manje preinake na 

pojedinim spravama osigurani su 

podjednaki uvjeti za nastup svih 

odjeljenja. 

Natjecanju koje je odràno po 

idealnim vremenskim uvjetima pristupilo 

je ukupno 111 natjecateljskih 

odjeljenja (59 mu{kih i 53 ènska), 

kao i po jedno gostuju}e odjeljenje 

iz Austrije, Bosne i Hercegovine, 

Njema~ke i Slovenije. 

O kvalitetno provedenom natjecanju 

govori i ~injenica kako nije 

bilo niti jednog prigovora, odnosno 

àlbe u pogledu nastupa ili krive 

suda~ke procjene. 

Uz Natjecanje, uspje{no su 

odràne Igre vatrogasne mladeì 

koje su ovog puta sadràvale 12 igara. 

Savjet vatrogasne mladeì Hrvatske 

vatrogasne zajednice potrudio 

se da, unato~ nedovoljnoj pripremi 

doma}ina za ovaj segment manifestacije, 

mlade` dobije prigodu 

za opu{tanje u svakako najzabavnijem 

dijelu natjecanja i druènja. 

U igrama je nastupilo samo 41 

odjeljenje, {to ukazuje na potrebu 

jasnijeg definiranja potrebe nastupa, 

kao i mogu}e promjene termina 

odràvanja vje`bi odnosno igara. 

Me|unarodna suradnja 

– ususret [vedskoj 

Priprema i provedba Vatrogasne 

olimpijade CTIF-a, odràne koncem 

srpnja 2005. godine u Vara`dinu, a 

poglavito 15. Me|unarodnog natjecanja 

vatrogasne mladeì, kao njezine 

temeljne sastavnice, znatno je 

poja~ala kontakte s organizacijama 

vatrogasne mladeì u europskim 

zemljama. 

Uz ve} tradicionalan susret vatrogasne 

mladeì Hrvatske i Slovenije, 

odràn sredinom lipnja 2006. 

godine u slovenskom mjestu Kozje, 

du`nosnici Savjeta vatrogasne 

mladeì predstavljali su hrvatsko 

vatrogastvo na simpoziju CTIF-a u 

slovenskom Igu, dràvnim i regionalnim 

natjecanjima u susjednim 

zemljama, odnosno Forumu mladih 

CTIF-a u austrijskom Welsu. 

Uo~i ovog posljednjeg spomenutog 

susreta u Austriji, Savjet vatrogasne 

mladeì HVZ-a usvojio je i 

jedan strate{ki vaàn dokument pod 

nazivom Nacionalni program rada s 

vatrogasnom mladeì. 

Teku}a 2007. godina svakako 

}e biti u znaku nastupa hrvatskih 

odjeljenja na 16. Me|unarodnom 

natjecanju vatrogasne mladeì u 

{vedskom gradu Revinge, koje }e 

se odràti od 15. do 21. srpnja. 

Odjeljenja mu{ke mladeì DVD-a 

Gornji Ku~an (Vara`dinska ùpanije) 

i ènske mladeì DVD-a Bre{ki 

Jal{evec (Zagreba~ka ùpanija) ve} 

su niz godina na samom vrhu u pogledu 

rezultata ostvarenih na nacionalnoj 

razini, no bit }e to jo{ jedan 

zaista pravi test njihovih mogu}nosti. 

Hrvatsko vatrogastvo po tradiciji je 

uspje{no na me|unarodnoj natjecateljskoj 

sceni, a pripreme koje su ve} 

u punom zamahu ukazuju na veliko 

htijenje i èlju za {to boljim nastupom. 

U promociju nacije s druge strane 

ne uklju~ujemo samo nastup na natjecanju, 

ve} i zastupanje Republike 

Hrvatske na svim drugim popratnim 

manifestacijama. Tako je na nekoliko 

posljednjih radnih sastanaka dogovoreno 

kako }e ~lanice odjeljenja 

iz Bre{kog Jal{evca pripremiti scenski 

nastup u sklopu Predstavljanja 

nacija (scensko-zabavni program u 

kojem se nastupom u trajanju do 3 

minute predstavlja svaka nacija – sudionik 

Olimpijade), dok }e ~lanovi 

odjeljenja iz gornjeg Ku~ana prirediti 

atraktivan hrvatski {tand u okviru 

Izlo`be nacija (izlo`ba vizualno 

sajamskog obilje`ja, a u okviru koje 

se promoviraju nacionalne kulture, 

povijesno naslje|e, specifi~nosti u 

razvoju vatrogastva i sl.). 

Kvalitetnu podr{ku promociji 

Hrvatske na tom me|unarodnom 

natjecanju zasigurno }e dati brojni 

navija~i iz spomenute dvije ùpanije, 

a ~iji su turisti~ki aran`mani 

ve} uglavnom organizirani (zainteresirani 

iz drugih ùpanija tako|er 

se mogu priklju~iti). 

Suradnja s drugim 

institucijama 

Sukladno smjernicama od strane 

Odbora voditelja vatrogasne 

mladeì CTIF-a, Savjet vatrogasne 

mladeì HVZ-a aktivan je i 

u podru~ju priklju~ivanja op}em 

trendu nalaènja vlastitih pozicija 

u razli~itim europskim predpristupnim 

fondovima, odnosno sli~nim 

alternativnim izvorima financiranja 

odre|enih projekata. 

aktualnosti 


aktualnosti 

Izaslanstvo Savjeta vatrogasne 

mladeì HVZ-a sudjelovalo je obuci 

iniciranoj od strane Ureda za udruge 

Vlade koja je odràna krajem 

2006. godine u Tuheljskim Toplicama. 

S obzirom na rastu}i interes u 

pogledu informacija iz tog podru~ja, 

ve} na sljede}em seminaru za voditelje 

vatrogasne mladeì (sredinom 

ove godine) jedna }e od radionica 

biti posve}ena marketingu aktivnosti 

vatrogasne mladeì, odnosno 

promicanju te zna~ajne izvan{kolske 

aktivnosti. 

DVD "Plamenko" – pomagalo 

za nove generacije 

zajednica op}ina udruènih u Hrvatsku 

vatrogasnu zajednicu, no mogu 

posluìti i ostalim organizacijama 

izvan tog podru~ja. 

Me|u ostalim sadràjima tog digitalnog 

pomagala valja izdvojiti 

audiovizualne (Powerpoint) prezentacije 

sadràja predmeta u sklopu 

osposobljavanje za zvanje Vatrogasna 

mlade`, skripte koje nadopunjuju 

gra|u iz istih predmeta, 

dokumentaciju i fotografije {to se 

odnose na promociju i rad Kampa 

vatrogasne mladeì u Faàni, dokumentaciju 

o pripremama i provedbi 

razli~itih oblika igara vatrogasne 

mladeì, zbirku video isje~aka o 

pojedinim segmentima vatrogasne 

slu`be, zbirku grafike odnosno slika 

koje se mogu koristit i u razli~ite 

svrhe (Web stranice, diplome, bro- 

{ure i sl.), zbirku zvu~nih efekata 

iz podru~ja vatrogastva, ra~unalne 

igre, kao i programsku podr{ku 

(ra~unalne aplikacije) za pregled 

svih sadràja DVD-a (ukoliko ih korisnici 

jo{ nemaju instalirane). 

Vjeruju}i kako }e to novo moderno 

pomagalo biti od velike koristi 

voditeljima mladeì, napominjemo 

kako se besplatni primjerci DVD-a 

“Plamenko” mogu dobiti od ~lanova 

Savjeta vatrogasne mladeì HVZ-a, 

odnosno od du`nosnika Hrvatske 

vatrogasne zajednice. Recimo i to 

kako je ovu prvu ina~icu DVD-a 

osmislio i realizirao potpisani autor 

ovog teksta i ~lan Savjeta, a svi su 

~lanovi pozvani da svojim kritikama 

i prijedlozima doprinesu skoroj promociji 

novih ina~ica “Plamenka”. 

Nova maskota za novi 

vizualni identitet vatrogasne 

mladeì 

Svjesni ~injenice kako vatrogasna 

mlade` u ve}ini europskih zemalja 

ima vlastita vizualna grafi~ka 

obilje`ja, ~lanovi Savjeta vatrogasne 

mladeì HVZ-a krajem 2006. godine 

prionuli su kona~nom definiranju 

nekoliko elemenata vizualnog 

identiteta pripadnika vatrogasne 

mladeì u Republici Hrvatskoj. 

Na nekoliko je posljednjih natjecanja 

razli~ite razine ve} promovira- 

Jednu on najve}ih pote{ko}a 

na{im voditeljima mladeì zasigurno 

~ini nemogu}nost kori{tenja jedinstvenih 

pomagala koja bi pomogla u 

usmjerivanju njihova rada, odnosno 

kvalitativnom oboga}ivanju osposobljavanja 

mladih u vatrogastvu. 

DVD “Plamenko” zami{ljen je 

upravo kao zbirka audiovizualnih 

prezentacija, uputa i ostalih pomagala 

koja mogu pomo}i u svakodnevnom 

radu voditelja vatrogasne 

mladeì u Republici Hrvatskoj, a 

posebno za rad u Kampu vatrogasne 

mladeì Hrvatske vatrogasne zajednice 

u Faàni. Svi materijali na CD- 

ROM-u predvi|eni su prije svega 

za uporabu od strane dobrovoljnih 

vatrogasnih dru{tava, vatrogasnih 

zajednica gradova i vatrogasnih 

46 

velja~a /2007/

no nekoliko rje{enja maskote. Stoga 

je zaista postojala potreba uvo|enja 

reda u tom pogledu. Kao najzgodnije 

i prakti~no najprimjenjivije rje{enje 

maskote usvojena je ve} poznata 

“kuna”, odnosno maskota koju je po 

prvi puta promovirana kao slu`bena 

maskota 4. Dràvnog natjecanja vatrogasaca 

i 6. Dràvnog natjecanja 

vatrogasne mladeì Republike Hrvatske, 

u Osijeku i \akovu 2004. godine. 

Jedina razlika izme|u maskote 

tog dràvnog natjecanja i kona~ne 

ina~ice maskote cjelokupne vatrogasne 

mladeì nalazi se u kacigi koja 

vi{e nema tradicionalna ameri~ka, 

ve} hrvatska obilje`ja. Recimo i to 

kako je slu`beni naziv male kunevatrogasca 

vrlo jednostavan: “Plamenko”. 

Polaze}i od pretpostavke kako 

sama kuna kao ìvotinja predstavlja 

vrlo snala`ljivo i po`rtvovno, a k 

tome i lijepo bi}e, vjerujemo kako }e 

na{i najmla|i ~lanovi s rado{}u primiti 

tu slu`benu maskotu. 

Uz slu`benu maskotu, ~lanovi 

Savjeta vatrogasne mladeì HVZa 

usvojili su i kona~an izgled loga i 

amblema vatrogasne mladeì. Tako 

se slu`beni logo sastoji od gornjeg 

dijela tijela maskote, odnosno Plamenka 

i ve} poznatih kockica hrvatske 

{ahovnice. Isti }e se logo u skoro 

vrijeme koristiti na svim slu`benim 

aktima Savjeta vatrogasne mladeì, 

odnosno prigodnim suvenirima na 

razli~itim manifestacijama. 

Logo vatrogasne mladeì koristiti 

}e se i na njihovom novom amblemu. 

Osnovu amblema ~ini tamnoplava 

podloga u obliku slova “V”, a 

u ~ijem se sredi{njem dijelu nalazi 

opisani logo. Iznad loga, u gornjem 

dijelu, nalazi se natpis “VATROGA- 

SNA MLADE@”, dok se ispod loga, 

u donjem dijelu, nalazi natpis “DVD 

______”. 

Grafi~ko rje{enje loga i maskote 

djelo je Damira Novaka iz âkovca, 

poznatog vatrogasnog karikaturista 

~ije grafi~ke dosjetke poznaju svi 

~itatelji Vatrogasnog vjesnika, dok je 

maskotu vatrogasne mladeì izradio 

dr. Igor Berecki, poznati osje~ki pedijatar. 

Recimo za kraj kako }e navedene 

elemente vizualnog grafi~kog identiteta 

vatrogasne mladeì svi zainteresirani 

(za aplikaciju na odre|ene 

artikle) mo}i uskoro dobiti iz Ureda 

Hrvatske vatrogasne zajednice. 

Stjepan Kova~ek, dipl. ing. 

aktualnosti 

Primopredaja vatrogasnih vozila 

Na fotografiji detalj s primopredaje vozila 

sjedi{tu VZ Grada Zagreba gradona~elnik Milan 

U Bandi} dana 7. studenog 2006. godine u nazo~nosti 

du`nosnika i ~lanova Upravnog odbora, kao i predstavnika 

medija, predao je na kori{tenje {est novih vatrogasna 

vozila predstavnicima vatrogasnih dru{tava i JVP 

Grada Zagreba. 

· Auto cisterne proizvodnje IM METAL na {asiji 

MERCEDES dodijeljene su na kori{tenje DVD-ima 

Dragonoèc, Mala Mlaka i Odra te JVP Grada Zagreba. 

· Terensko vozilo Land Rover Defender 110 dodijeljeno 

je na kori{tenje DVD-u Morav~e. 

· Terensko vozilo Mazda Pick UP 2500 B dodijeljeno je 

na kori{tenjeDVD-u Brezovica. 

Gradona~elnik Bandi} iskoristio je prigodu da jo{ jednom 

zahvali vatrogascima na svemu {to ~ine za sigurnost 

gra|ana, a nije propustio priliku istaknuti jedinstvo 

profesionalnih vatrogasaca na ~elu sa zapovjednikom 

JVP Mladenom Mal~i}em i dobrovoljnih vatrogasaca 

predvo|enih predsjednikom Zajednice Zlatkom 

Kriàni}em. Poglavarstvo Grada nastaviti }e s potporom 

u cilju snaènja i modernizacije cjelokupnog vatrogastva 

Zagreba. 

U ime vatrogasaca na svemu {to ~ini za vatrogastvo 

gradona~elniku jo{ je jednom zahvalio predsjednik 

Kriàni}. 

Denis Ruì} 


aktualnosti 

Pet novih vozila za vatrogasce Pore{tine 

Pet najmodernijih vatrogasnih vozila i slu`beno je 

krajem sije~nja primila Javna vatrogasna postrojba 

Pore~. Na prigodnoj sve~anosti klju~eve novih vozila 

Klju~eve novih vozila zapovjedniku JVP Pore~ Adrijanu 

Jugovcu predao je pore~ki gradona~elnik Edi [tifani} (u 

sredini) a s njima su bili i predsjednik Podru~ne vatrogasne 

zajednice Mario Lakovi} (lijevo) i predsjednik Nadzornog 

odbora Vatrogasne zajednice Istarske ùpanije Lino Dobrila 

(desno). 

zapovjedniku JVP Pore~ Adrijanu Jugovcu predao je 

pore~ki gradona~elnik Edi [tifani}. 

Prema rije~ima zapovjednika JVP Pore~ Adrijana 

Jugovca, nova }e vozila omogu}iti jo{ brè djelovanje 

pore~kim vatrogascima. Tri su vatrogasna vozila nabavljena 

u sklopu @upanijskog programa i stoje 4,7 milijun 

kuna, te dva (terenac i jo{ jedno vozilo) vrijedna 

1,3 milijuna kuna sredstvima Podru~ne vatrogasne 

zajednice. 

Tijekom 2006 godine JVP Pore~ obavila je 211 intervencija, 

{to je samo desetak manje nego prethodne 

godine, no u cjelini je bilo manje opoàrenih povr{ina i 

manje {tete na Pore{tini. Protekla je godina na Pore{tini 

karakteristi~na po rastu broja tehni~kih intervencija, 

posebice na Istarskom ipsilonu. 

Zapovjednik Jugovac izrazio je posebno zadovoljstvo 

{to je lani njihova Podru~na vatrogasna zajednica 

dobila novo dobrovoljno vatrogasno dru{tvo u op}ini 

Ka{telir-Labinci. 

Asim âbaravdi} 

Vatrogasna postrojba Zagreb u ~asopisu 

„Fire & Rescue“ 

Jedan od zasigurno najpoznatijih 

stru~nih ~asopisa za{tite od 

po àra na svijetu Fire & Rescue u 

svojem najnovijem broju obradio je i 

temu Akcidenata s opasnim tvarima 

pri ~emu se je autor posebno osvrnuo 

na koncepte rada u Vatrogasnoj 

postrojbi Zagreb i Vatrogasnoj postrojbi 

New South Walesa (NSW fire 

brigade). 

Fire & Rescue po~eo je izlazi ti 

1992. godine te se je razvio u naj ~itaniji 

stru~ni ~asopis u svijetu koji 

obra|uje teme iz vatrogastva, za{tite 

i spa{avanja. Isporu~uje se u vi{e od 

150 zemalja svijeta, u sve najve}e 

svjetske vatrogasne postrojbe i druge 

organizacije za{tite i spa{avanja. 

Svako izdanje obra|uje vijesti i 

proizvode {to se odnose na potrebe 

hitnih slu`bi, intervencije, osobnu 

za{titnu opremu, alate i ostalu opremu. 

U svakom broju uvijek se nalazi 

nekoliko izuzetno dobrih i prakti~nih 

~lanaka koji pokrivaju razli~ite teme 

poput rada s uàdi, spa{avanja iz vozila, 

vode itd. 

Autorica teksta i zamjenica glavnog 

urednika Ann-Marie Knegt u 

podnaslovu napominje da te dvije 

velike postrojbe udaljene tisu}ama 

kilometara posjeduju i dva donekle 

razli~ita pogleda na temu opasnih 

tvari. Vatrogasnoj postrojbi New South 

Walesa trenutna politi~ka situacija 

i strah od mogu}eg teroristi~kog 

48 sije~anj /2007/

napada name}e odre|ene takti~koorganizacijske 

mjere. Zapovjednik 

te postrojbe Greg Mullins na kraju 

za klju~uje: „Vatrogasna postrojba 

New South Walesa je nakon 11. 

ruj na i napada na Ameriku znatno 

unaprijedila tehniku i taktiku za 

akcidente sa opasnim tvarima tako 

da smo sada spremni i za najgoru 

pretpostavku: teroristi~ke napade 

na kemijsku industriju koji bi uzrokovali 

mnogobrojne `rtve.“ 

Zagreba~ku postrojbu i pogled 

njezinog zapovjedni{tva na akcidente 

predstavlja Sini{a Jembrih. 

Nakon kratkog uvoda o Hrvatskoj i 

samoj vatrogasnoj postrojbi, predstavlja 

se i njezina tehnika i oprema 

za akcidente. Na strategijskoj razini 

pretpostavlja se suradnja s drugim 

dràvnim slu`bama, prije svega s 

DUZS ali i drugim stru~nim organizacijama. 

Od tehnike predstavljena 

su vozila sa svojom kompletnom 

opremom, s posebnim naglaskom na 

opremu za detekciju opasnih tvari i 

dekontaminaciju. 

Nakon ovog, jo{ jedno osvrta, 

o~ito je da je i u inozemstvu prepoznat 

intenzivan rad i stru~ni razvoj 

JVP Zagreb u zadnjih par godina. 

Tekst: Denis Tomi} 

aktualnosti 

Sje}anje Vinko Martin~i} 

utorak 16. sije~nja 2005godine 

na Gradskom groblju u \ 

U 

ur|evcu uz vatrogasne po~asti pokopan 

je u 76. godini ìvota po~asni 

doìvotni predsjednik DVD-a \ur- 

|evac i Vatrogasne zajednice Grada, 

gospodin Vinko Martin~i}. Na vje~ni 

po~inak uz katoli~ki vjerski obred, 

kojeg je predvodio |ur|eva~ki ùpnik 

Izidor Ferek, pokojnika je ispratilo 

oko tisu}u osoba, me|u kojima i 

brojni vatrogasci iz \ur|evca, okolnih 

vatrogasnih dru{tava s podru~ja 

|ur|eva~ke Podravine, ùpanija Bjelovarsko-bilogorske, 

Viroviti~ko-podravske, 

te Zagreba, a posebno su ga 

ispratili vatrogasci DVD-a \ur|evac 

i Vatrogasne zajednice Koprivni~kokrièva~ke 

ùpanije, Hrvatske vatrogasne 

zajednice te Javne vatrogasne 

postrojbe \ur|evac. Prethodno je u 

dvorani Javne vatrogasne postrojbe 

\ur|evac odràna komemorativna 

sjednica, na kojoj su o ìvotnom i 

vatrogasnom putu Vinka Martin~i}a 

govorili predsjednik DVD-a \ur- 

|evac Ivan Hadìja te Gabrijel [pehar, 

tajnik Hrvatske vatrogasne 

zajednice. Komemoraciji je bila 

na zo~na i supruga pokojnika Marija 

s unukom Davorom i njegovom 

suprugom Ivanom, te biv{i predsjednici 

nekada{njeg Izvr{nog vije}a 

Op}ine \ur|evac \uro Lan{~ak i 

Pavao Rakitni~an, ~iji je Vinko bio 

suradnik, kao tada{nji tajnik toga 

vije}a. Komemoraciji i pogrebu bio 

je nazo~an i Vjekoslav Flamaceta, 

zamjenik koprivni~ko-krièva~kog 

ù pana. 

Na groblju se od Vinka u ime 

DVD-a \ur|evac i Vatrogasne zajednice 

grada \ur|evca prigodnim 

govorom oprostio Ivan Hadìja, koji 

je izme|u ostaloga rekao: 

- Umro je kolega koji je vi{e od 

50 godina svoga ìvota posvetio humanitarnom 

radu obna{aju}i ulogu i 

zada}e vatrogasaca. (…) Bio je aktivan 

i u dru{tveno politi~kom radu 

na lokalnoj razini gdje je obavljao 

mnoge du`nosti. U vatrogastvu je 

obavljao mnoge odgovorne funkcije, 

me|u ostalim bio je tajnik Vatrogasnog 

saveza Op}ine \ur|evac, 

~lan Predsjedni{tva Vatrogasnog 

sa veza zajednice op}ina Bjelovar, 

~lan Skup{tine Vatrogasnog saveza 

Hrvatske, predsjednik Vatrogasne 

zajednice op}ine \ur|evac, dopred 

sjednik Vatrogasne zajednice 

@u pa nije koprivni~ko-krièva~ke i 

predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske 

vatrogasne zajednice …Za 

svoj rad primio je mnoga dru{tvena 

i vatrogasna priznanja, odli~ja i 

zahvalnice, a najva`nija su: Srebrna 

medalja Vatrogasnog saveza Hrvatske, 

Zlatna medalja Saveza, Zlatna 

medalja Hrvatske vatrogasne zajednice, 

Srebrna medalja Vatrogasne 

zajednice Koprivni~ko-krièva~ke 

ù panije, Spomenica za 50-godi{nji 

rad u vatrogasnoj organizaciji, Priznanje 

\uro Deèli} Hrvatske vatrogasne 

zajednice te Priznanje Grada 

\ur|evca za ìvotno djelo… 

Nad otvorenim grobom od Vinka 

se u ime njegovih biv{ih suradnika 

oprostio |ur|eva~ki gradona~elnik 

Mladen Ro{tan, koji je, izme|u ostaloga 

rekao: 

- Kada netko doprinosi gradu 

duè od pola stolje}a, sigurno je da 

iza sebe ostavlja neizbrisivi trag jer je 

cijeloga sebe ugradio u temelje na{e 

zajednice. Ne mislim pri tome samo 

na gradsku upravu u kojoj si toliko 

dugo radio, nego i na cijeli prostor 

|ur|eva~ke Podravine za koju si toliko 

puno ~inio. Kao djelatnik na{e 

op}ine radio si i pridonosio na mnogim 

podru~jima. Bio si u Skup{tini 

SIZ-a za prosvjetu i {kolstvo, predsjednik 

Skup{tine za mirovinsko i 

invalidsko osiguranje, ~lan Odbora 

Saveza slijepih osoba i Saveza invalida 

op}ine \ur|evac. Dugo si godina 

bio u upravi na{eg nogometnog 

kluba Grani~ar. Mnogi }e te pamtiti 

i kao dugogodi{njeg ~lana Organizacijskog 

odbora Legende o Picokima 

koja je svih ovih godina postala 

za{titni znak na{ega grada… Svojim 

si radom ostavio neizbrisivi trag 

u vi{e od pola stolje}a postojanja 

\ur|evca, zaklju~io je gradona~elnik 

Ro{tan. 

Zdravko [imuni} 


eportaà 

Predstavljamo Vatrogasnu zajednicu Me|imurske ùpanije 

Zajedni{tvo profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca 

Zlatko Orsag, predsjednik 

Vatrogasne zajednice @upanije 

me|imurske 

Natjecatelji DVD-a Vularije koji su od 1996. sudjelovali na svim dràvnim natjecanjima 

Ivan Kri{tofi}, 

zapovjednik Vatrogasne zajednice 

@upanije me|imurske 

Dragutin Trupkovi}, tajnik 

Vatrogasne zajednice @upanije 

me|imurske 

Zajednica okuplja i rukovodi radom 

11 vatrogasnih zajednica u 

kojima djeluje 85 podru~nih DVDa, 

5 DVD-a u gospodarstvu i JVP 

grada âkovca s ukupno 6215 vatrogasaca. 

Sude}i prema brojnim broj~anim 

pokazateljima o nizu raznovrs nih 

stru ~nih, natjecateljskih i pro mid`benih 

aktivnostima te ostvarenim 

u~incima u vatrogasnoj preventivi, 

uvje`banosti i opremljenosti, Vatrogasna 

zajednica Me|imurske 

ùpanije nalazi se u samom vrhu 

vatrogasnih zajednica u Hrvatskoj, a 

ujedno predstavlja i model uspje{no 

provedenog zajedni{tva profesionalnih 

i dobrovoljnih vatrogasaca na 

zajedni~kom zadatku. 

Ta ocjena sama nam se nametnula 

na kon jednodnevnog posjeta vatrogascima 

Me|imurja, uvida u dokumentaciju 

i razgovora vo|enih u 

prostorijama VZM@ sa ùpanijskim 

du`nosnicima: predsjednikom Zlatkom 

Orsagom, zapovjednikom Ivanom 

Kri{tofi}em i tajnikom Dragutinom 

Trupkovi}em. U tom razgovoru 

sudjelovali su i predstavnici triju 

najuspje{nije bodovanih i ocjenjenih 

dru{tava u @upaniji za 2005. godinu: 

Rajko Bogdan, zapovjednik 

DVD-a Mursko Sredi{}e, najboljeg 

u „A“ kategoriji, zatim Ivan Pavlic, 

predsjednik DVD Sveta Marija, 

najuspje{nijeg u „B“ kategoriji i Josip 

Jagec, predsjednik DVD Savska 

Ves, najuspje{nijeg u „C“ kategoriji. 

Predsjednik Orsag, dugogodi{nji 

vatrogasni du`nosnik i me|unarodni 

sudac, predstavio nam je osobnu 

iskaznicu Zajednice iz koje saznajemo 

da se u njenom sastavu nalaze 3 

grada i 22 op}ine, u kojima je organizirano 

10 podru~nih vatrogasnih 

zajednica i jedna vatrogasna zajednica 

u gospodarstvu, koje rukovode 

radom 85 DVD-a i 5 DVD-a u 

gospodarstvu. U strukturi ~lanstva, 

koje broji 6215 vatrogasaca, 4006 su 

mu{ki, 415 ènski ~lanovi a ~ak 1794 

su pripadnici vatrogasne mladeì 

koji u mnogim dru{tvima ~ine i okosnicu 

dru{tva. U @upaniji djeluje i 

Javna vatrogasna postrojba grada 

âkovca, zapovjednik koje je Ivan 

Kri{tofi}, ina~e i dugogodi{nji predsjednik 

DVD MT^ âkovec i Vatrogasne 

zajednice @upanije. 

I. Kri{tofi} nas je informirao da 

je na podru~ju VZ me|imurske 

ùpanije tijekom 2005. godine 

zabiljeèno 626 intervencija, ili 319 

vi{e u odnosu na 2004. godinu. Dok 

je broj poàra smanjen za 2.76 posto, 

broj tehni~kih intervencija pove}an 

je za 192 ili 37.82 posto. Na spomenutim 

pro{logodi{njim intervencijama 

323 puta intervenirala je JVP 

grada âkovca, od ~ega 175 raznih 

deùrstava, 208 puta samostalno 

postrojbe DVD-a i 93 puta na intervencijama 

djelovali su zajedno JVP 

i dobrovoljna vatrogasna dru{tva. 

Vatrogasni znalac Kri{tofi}, podjednako 

vje{t s mlaznicom, automobilom 

i kompjuterom, za tren nas je 

upoznao i sa stanjem same Javne vatrogasne 

postrojbe, koju }emo predstaviti 

u jednom od brojeva Vatrogasnog 

vjesnika, ali i pokazateljima 

o intervencijama u ovoj godini. Tako 

je 2006. zabiljeèno na podru~ju 

@upanije ukupnom 910 intervencija: 

50 

velja~a /2007/

od toga 295 se odnosi na poàre, 158 

na tehni~ke intervencije i preostalo 

na ostale intervencije. 

U tom razdoblju JVP je samostalno 

iza{la na 542 (od toga 385 

deùrstava), a DVD-i na 189 intervencije 

dok su zajedno nastupili na 

65 intervencije. 

U stvaranju slike o djelovanju 

VZM@ od posebnog je zna~aja i 

koordinacija me|u dru{tvima koju 

uspje{no provodi okretan tajnik 

Trupkovi}. On je prikupio i niz 

promid`benih materijala te iznio podatke 

o svakodnevnom radu s ljudima 

na terenu, bez kojih nema djelovanja. 

To se posebno pokazalo kada 

je tajnik Trupkovi}, tijekom trajanja 

Vatrogasne olimpijade u obli`njem 

Vara`dinu, organizirao stru~ni tim @ 

upanije od 40-tak ljudi, kao ispomo} 

organizaciji, koji su prvi dolazili i zadnji 

odlazili s vatrogasnih borili{ta. 

Tajnik je na raspolaganju i svakodnevnim 

zahtjevima i zamolbama 

vatrogasaca s terena, novinarima, 

voditeljima i svima drugima, tako da 

se s pravom moè re}i da je du{a tog 

uigranog du`nosni~kog tima. 

O redovitom ritmu rada te slo`ne 

zajednice u protekloj godini 

rje ~ito govori i odrànih 5 sjednica 

Predsjedni{tva, 4 sjednice Zapovjedni{tva, 

3 sjednice Povjerenstva 

za vatrogasna priznanja te niz 

sjednica Odbora vatrogasnih sudaca, 

Kluba vatrogasnih veterana i Savjeta 

vatrogasne mladeì, kao i redovita 

natjecanja mladeì i ~lanstva od razine 

op}ine i @upanije do sudjelovanja 

na kup natjecanjima, dràvnim 

i me|unarodnim natjecanjima. 

Posebnu potvrdu iznesenim tvrdnjama 

o visokoj i u~inkovitoj organizaciji 

Vatrogasne zajednice 

Me|imurske ùpanije i njenih ~lanica 

dali su pro{le godine i brojni 

inspekcijski obilasci i stru~ni nadzori 

tijekom kojih gotovo da nije bilo 

ozbiljnije primjedbe. Jer generalan 

ocjena je glasila: „Zate~eno je ispravno 

stanje u svim postrojbama u pogledu 

ustroja i zapovjednog kadra“. 

\uro Gajdek 

reportaà 

DVD Savska Ves: @ene pronijele glas Dru{tva 

Savska Ves - Nastup ènske „B“ 

ekipe na Me|unarodnom vatrogasnom 

natjecanju, popularnoj 

Vatrogasnoj olimpijadi u Vara`dinu 

2005. godine, najve}i je dosada{nji 

uspjeh DVD Savska Ves, osnovanog 

1936. godine, u kojem se, sude}i i 

prema ostalim pokazateljima posebno 

njeguje natjecateljski duh ~lanova. 

Govore}i o tim uspjesima Dru{tva, 

koje je progla{eno najboljim Dru- 

{tvom u @upaniji u „C“ kategoriji, 

pre dsjednik Josip Jagec s ponosom 

isti~e da se masovnost Dru{tva 

(ukupno 125 ~lanova) ogleda i u 8 natjecateljskih 

desetina, koje se redovito 

pojavljuju na natjecanjima u svim 

kategorijama, postiù}i zapaène 

rezultate. Rezultat nije slu~ajan ve} 

je ostvaren angaìranjem Upravnog 

odbora i Zapovjedni{tva, posebno 

voditelja ekipa i mladeì. 

Da je rije~ o stru~nom i kvalitetnom 

pristupu voditeljskog i 

~asni~kog kadra najbolje potvr|uje 

~injenica da su 2006. godine sve ekipe 

DVD-a Savska Ves nastupile na 

@upanijskom natjecanju na kojem 

su ène “B”, ~uvene „Olimpijke“, 

osvojile prvo, a ène „A“ tre}e mjesto. 

Njihovim stopama krenula je 

i ènska mlade` koja je tako|er 

osvojila prvo mjesto. 

Na fotografiji su natjecatelji DVD-a Savska Ves 

Motornu snagu ènske olimpijske 

ekipe ~ini generacija iz 1975. godine, 

kaè nam predsjednik Jagec, a njihov 

voditelj i zapovjednik, danas blagajnik 

u Dru{tvu je \ur|a Geren~ir. S 

njom su na Olimpijadi u Vara`dinu, 

{esto mjesto u Europi osvojile kolegice: 

Senka Posavec, Jasenka Kolari}, 

Gordana Kr~mar, Milica Kolari}, 

Sanja Plavljani}, Dragica Magdaleni}, 

Marijana Pal, Snjeàna Horvat, 

Mirjana Horvat, Ruìca @niradi} i 

Mancika Horvat. Tako su ène pronijele 

glas Dru{tva izvan Hrvatske u 

Europu potvrdiv{i jo{ jednom da je 

tajna velikih uspjeha u slozi i marljivom 

radu malih ljudi odanih vatrogasnoj 

ideji i radu koji postaje dio 

njihove ìvotne svakodnevnice. 

Vrijedno je naglasiti da je Dru- 

{tvo ponovo obnovilo rad prije 

ne koliko godina i da je za njegov 

uspjeh zasluàn i ~asni~ki kadar, od 

vi{eg vatrogasnog ~asnika Josipa 

Kolari}a i vatrogasnih ~asnika Ivana 

Kralji}a, Ivana Vukovi}a, Dragutina 


eportaà 

Pavlekovi}a, do Marijana Pala, zapovjednika 

Dru{tva i tajnika Roberta 

Peveca. 

Dru{tvo je bilo angaìrano na 

radnim akcijama ure|enja novog 

vje`bali{ta koje je zaista neophodno 

izrazito orijentiranoj natjecateljskoj 

druìni ali i samom mjestu, 

jer je vje`bali{te odavno postalo, 

tijekom brojnih vje`bi, okupljali{tem 

mje{tana, majki, o~eva i ro|aka 

na tjecatelja, te je postalo i novim 

nezvani~nim sredi{njim trgom samog 

mjesta. U tom jest i njegov izuzetan 

zna~aj jer vatrogasci postado{e ponovno 

pokreta~kom snagom i du{om 

svoga mjesta. 

U lepezi tih natjecateljskih ekipa 

isti~e se i ona veteranska koja, zajedno 

s prijateljima iz Nove Vesi, sudjeluje 

na tradicionalnom vatrogasnom 

natjecanju sa starim, ve} muzejskim 

primjercima vatrogasnih {trcaljki. 

Ipak, ne zaboravlja se zna~aj voznog 

parka tako da je nedavno nabavljeno 

i novo vatrogasno kombi vozilo 

„Renault master“ vrijedan oko 

180.000 kuna, zahvaljuju}i sufinanciranju 

Vatrogasne zajednice grada 

âkovca i @upanijske zajednice te 

ostalih sponzora. 

I informacija za kraj, sve te novosti 

kao i samo DVD Savska Ves moète 

i osobno upoznati na njihovoj Internet 

stranici koju ure|uje i vodi mladi 

Sa{a [ari}, predstavnik nove vatrogasne 

generacije, ali i sljedbenik starih 

tradicijskih natjecateljskih staza. 

\uro Gajdek 

DVD Sveta Marija: Mladi snaga Dru{tva 

Sveta Marija - Od 1926. godine, 

kada je na inicijativu onda{nje 

mjesnog u~itelja Janka [tokana ujedno 

i prvog predsjednika, osnovano 

dobrovoljno vatrogasno dru{tvo u 

Svetoj Mariji, na nizu radnih akcija u 

proteklim je desetlje}ima dokazano 

jedinstvo svih generacija u kojem su 

prednja~ili mladi vatrogasci. Od prvih 

dobrovoljnih priloga kupljene su 

uniforme i {trcaljke od kojih jedna i 

danas krasi prostore Dru{tva. 

S podjednakim àrom mladi su se 

an ga ìrali u presudnim povijesnim 

ratnim i po slijeratnim razdobljima 

kao i proteklih desetlje}a kada se 

Dru{tvo na{lo u krizi. U ljetopisu 

DVD-a Sveta Marija, o djelovanju 

novostasale vatrogasne generacije, 

pored ostalog je zapisano: 

“Sredinom devedesetih dru{tvo 

je bilo gotovo pred raspadom. Na 

inicijativu onda{njeg predsjednika 

Mjesnog odbora @eljka Pavlica u 

rad su uklju~eni mla|i ~lanovi koji 

su polako preuzeli inicijativu i uz 

pomo} ~lanova koji su bili stariji i 

iskusniji napravili zaokret u radu, te 

je Dru{tvo krenulo novim putem.” 

I doista u kronici Dru{tva navodi 

se da je novu zastavu darovao Mjesni 

odbor Dru{tvu 1995; idu}e godine u 

prigodi obljetnice kumovi proslave 

obitelji Jelene i Du{ana Ceci darovali 

su sve~ane uniforme; godine 1997. 

nabavljeno je suvremeno navalno 

vozilo “Magirus” nakon kojeg dolazi 

do vala u~lanjenja mladih, me|u 

kojima su mnogi u upravnim tijelima 

Dru{tva. 

Od tih godina vatrogasni mentor 

mladih Andreas Lisjak posve}uje se 

organiziranju izobrazbe najmla|ih 

~lanova ~ime je Dru{tvo zapo~elo 

Na fotografiji natjecateljska ekipa DVD-a Sveta Marija (mlade` mu{ka) 

novim ìvotom, doznajemo od Ivana 

Pavlica, predsjednika DVD-a Sveta 

Marija, koji nam je dao i kratku 

osobnu iskaznicu Dru{tva. Prema 

njegovom kazivanju u DVD-u Sveta 

Marija djeluju 92 aktivna ~lana 

starija od 16 godina i 85 ~lanova vatrogasne 

mladeì koji, uz tehniku, 

predstavljaju udarnu snagu Dru{tva. 

Naime, djeca i mlade` organizirani 

su u ukupno 8 natjecateljskih ekipa, 

a uz njih ravnopravno vje`baju i nastupaju 

pripadnici 3 mu{ke “A” ekipe 

i jedna ”B” ekipa, 2 ènske “B” ekipe 

i jedna veteranska ekipa. 

Upravo veterani, koji imaju svoju 

udrugu, i u~lanjeni su u @upanijsku 

zajednicu, daju poseban pe~at aktivnostima 

DVD Svete Nedjelje, 

organizirav{i ove godine 11. tradicionalno, 

sad ve} internacionalno, 

natjecanje ekipa veterana u ga{enju 

sa spre`nim {pricama. Natjecanje 

je doga|aj ne samo za Svetu Mariju 

ve} i Me|imurje pa i {ire. Uz 

angaìranje mladeì te izda{nu pomo} 

du`nosnika: predsjednika Ivana 

Pavlica, zapovjednika Nenada [troka 

i tajnika Draèna [ulja, a posebno 

ekipe veterana, tijekom tih natjecanja 

organiziraju se i bogati kulturno-zabavni 

programi te izlo`be i 

izbor starih {prica. Tako vatrogasci 

Svete Marije, na atraktivan na~in 

izravno rade na o~uvanju narodne 

ba{tine ali i vatrogasnih tradicija s 

kojima su opstali tijekom burnih 80. 

godine vatrogasne i nacionalne povijesti 

do~ekav{i Lijepu na{u. 

\uro Gajdek 

52 

velja~a /2007/

DVD Mursko Sredi{}e: Zajedni{tvo grada i vatrogasaca 

Iako ima tek 60-tak ~lanova DVD 

Mursko Sredi{}e, tijekom bodovanja 

dru{tava u „A“ kategoriji 2005. 

progla{eno je najboljim na podru~ju 

Vatrogasne zajednice Me|imurske 

ùpanije. Tome nije pridonijelo 

samo redovito nastupanje triju natjecateljskih 

desetina: djece, mladeì 

i seniora, na svim natjecanjima 

i postizanje zapaènih uspjeha, 

ve} i brojne druge aktivnosti: od 

promid`benih do sudjelovanja na 

poàrima i tehni~kim intervencijama. 

Ipak, najve}i broj bodova, ~ak 

500 od ukupno 1739, ocjenjiva~ki 

tim dao je vatrogascima za izuzetne 

aktivnosti postignute tijekom dobrovoljnih 

radnih akcija na izgradnji i 

ure|enju Vatrogasnog doma. 

Zapovjednik Dru{tva Rajko Bogdan, 

ina~e i pripadnik JVP grada 

âkovca, s ponosom isti~e, osim natjecanja 

i stru~nog usavr{avanja, aktivnosti 

~lanova tog dru{tva tijekom 

obrane Murskog Sredi{}a prilikom 

pro{logodi{njih poplava tog dijela 

Me|imurja. Uz stalne preventivne 

aktivnosti na organizaciji obrane od 

visokih voda, ~lanovi Dru{tva, od 

mladeì do grupe veterana, dvije su 

no}i i tri dana, bdjeli pored ze~jih nasipa. 

S njima su se, pored ostalih, nalazili 

i pripadnici profesionalne JVP 

âkovec na ~elu sa zapovjednikom 

te postrojbe i ùpanijskim zapovjednikom 

Ivanom Kri{tofi}em, a sve 

raspoloìve specijalizirane motorne 

crpke i agregati bili su u danono}noj 

funkciji, kako bi se obranile ku}e 

Murskog Sredi{}a. 

Protekla godina bila je tako u 

znaku uspje{ne obrane Murskog 

Sredi{}a od poplavnih voda i jo{ uspje{nije 

izgradnje doma DVD Mursko 

Sredi{}e, tijekom koje je grad 

iskazao svoju punu privrènost i 

zahvalnost maloj ali slo`noj i sposobnoj 

druìni. 

Naime, idu}e 2007. godine DVD 

Mursko Sredi{}e obiljeàva 125 godina 

uspje{nog postojanja i rada i 

zato je krenulo u akciju dogradnje 

spremi{ta i izgradnje novog vatrogasnog 

prostora. Tako je 2. rujna 2005. 

godine gradona~elnik Rudolf Klenert, 

zajedno sa @eljkom @ilavcem 

starijim, veteranom Deìjem i uz blagoslov 

vele~asnog Kristijana Piska~a 

postavio kamen temeljac u temeljima 

budu}eg vatrogasnog spremi{ta 

i okupljali{ta. Uslijedile su brojne 

aktivnosti i akcije, prikupljanje novaca, 

obilasci gra|ana, poduzetnika i 

poduze}a. I sva vrata bila su vatrogascima 

otvorena, jer je broj donacija 

nadma{io sva njihova o~ekivanja. 

Donacije, kao iskaz ljubavi, zahvalnosti 

i povjerenja omogu}ile su da 

dom uskoro bude i dovr{en i objavljen 

na vatrogasnom kalendaru za 

2007. godinu. 

reportaà 

Na fotografiji novi dom 


eportaà 

U ovom kratkom reporta`nom 

zapisu vrijedno je citirati nekoliko 

re~enica iz slu`benog izvje{}a o gradnji 

i rekonstrukciji Vatrogasnog 

doma, u kojem se navodi: 

“Materijal se financira isklju~ivo 

donacijama Dru{tva, a radove izvode 

~lanovi DVD-a gdje opet prednja~e 

zapovjednik Bogdan Rajko, dozapovjednik 

Kristijan Novak i Barat Stjepan 

stariji. Moram napomenuti da 

su to zapravo motori izgradnje ovog 

objekta bez kojih bi izgradnja bila 

nezamisliva, pa ih u svoje ime kao 

predsjednik Odbora za izgradnju 

pohvaljujem za izuzetan napor, volju 

i trud uloèn u ovaj projekt zna~ajan 

za izgradnju i njegove stanovnike danas 

i sutra.“ 

\uro Gajdek 

Pobjednici Kupa HVZ 

Prema odredbama Povjerenstva 

za natjecanja, Operativnotehni~kog 

stoèra HVZ-a od 23. 

sije~nja 2006. godine Upravni odbor 

DVD-a MT^ donio je odluku da 

mu{ka “B” ekipa sudjeluje na svih 

pet natjecanja koja se boduju za 1. 

Kup HVZ. Prema mogu}nostima, s 

malo sre}e i po znavaju}i konkurenciju, 

prije po ~et ka prvog kola natjecanja, 

izra~unali su da bi za osvajanje 

prvog mjesta bilo dovoljno 92 boda 

od mogu}ih 110 bodova, {to se pokazalo 

to~nim. Osvojili su 93 boda. 

Na Kupu Sv. Florijan u Ka{tel Su- 

}ur cu, 27. svibnja 2006., osvojili su 

7. mjesto i 9 bodova, na Memorijalu 

Mir ko Kolari} u Vara`dinu, 10. lipnja, 

osvojili su 1. mjesto i 22 boda, na 

Memorijalu \uro Deèli} u Ivani} 

Gradu, 18. lipnja, osvojili su 1. mjesto 

i 22 boda, na Me|unarodnom 

Kupu Posavine u Desnom Trebarjevu, 

26. kolovoza, osvojili su 1. mjesto 

i 22 boda, na Kupu Grada \akova, 

10. rujna, osvojili su 2. mjesto i 18 

bodova. 

Ekipa je svih pet natjecanja odradila 

u istom sastavu. Za kona~ni cilj 

bilo je potrebno prije}i 2340 kilometara 

i osigurati znatna financijska 

sredstva, koja se naàlost sve teè 

osiguravanju. 

Na natjecanja su odlazili slu`benim 

osobnim vozilima poduze}a MT^ 

d.d. i MT^ Tvornice rublja. Ekipa 

Na fotografiji: Damir Novak, Stjepan Novak, Sre}ko Mrazovi}, Jadranka Sermek, 

Robert Ban (gornji red s lijeva na desno), Stjepan Bernat, Radomir Treska, Nenad 

Grabar, Ivan Mar~ec i Zoran Kukoli} (donji red s lijeva na desno) 

je pro{le godine nastupila na Vatrogasnoj 

olimpijadi u Vara`dinu i 

ostala zapam}ena po jedinstvenim 

vo`njama Vara`dinom na vatrogasnim 

biciklima. Na zavr{nom Kupu 

u \akovu pojavili su se u bradicama. 

Nose i epitet ekipe s najljep{im 

i najraznovrsnijim majicama. Time 

dokazuju da samo kao ekipa mogu 

posti}i zacrtane rezultate. 

Samo s potpunim po{tivanjem 

kon kurentskih ekipa mogu osvojiti 

prvo mjesto. 

Tako glasi recept za uspjeh, kaè 

zapovjednik DVD-a Damir Novak 

Kona~ni poredak na 1. Kupu 

HVZ, u kategoriji mu{ki “B”: 1. mjesto 

DVD MT^ âkovec s 93 boda, 2. 

mjesto DVD Mladost Ka{tel Su}urac 

sa 77 bodova, 3. mjesto DVD Lipovljani 

sa 74 boda. 

Odredbe Povjerenstva za natjecanja 

HVZ-a bila su u kratkim crtama 

objavljene u Vatrogasnom vjesniku 

od 22. oùjka 2006. godine. Iskustvo 

nam govori da ima otvorenih 

pitanja, odnosno da bi trebalo detaljnije 

pojasniti i razraditi donijete 

odredbe. 

Svjesni toga da je svaki po~etak 

teàk, administracija je u svim segmentima 

u Dràvi spora, a toga nije 

po{te|ena ni ti na{a Hrvatska vatrogasna 

zajednica. Zato vjerujemo i 

o~ekujemo od Po vjeren stva za natjecanja 

da se prema su gestijama s 

terena prilagode i razrade odredbe 

za 2. Kup HVZ. 

Sudjelovanje na svih pet natjecanja 

iziskuje velika financijska sredstva, 

pa bi se i to morali imati na 

umu te, osim medalja i pehara, osigurati 

nagrade za prva tri mjesta po 

kategorijama. 

Damir Novak 

54 

velja~a /2007/

Pozornost postoje}em ustroju 

Od polovice sije~nja zapo~elo je dvomjese~no skup{tinsko 

razdoblje u dobrovoljnim vatrogasnim dru{tvima na podru~ju 

Poè{tine, podru~ja Pakrac-Lipik i u Vatrogasnoj zajednici 

Poè{ko-slavonske ùpanije. Uz uobi~ajena godi{nja izvje{}a 

o provedenim aktivnostima, opremanju dru{tava, obrazovanju 

stru~nih vatrogasnih kadrova, financijskom poslovanju i planovima 

za naredno jednogodi{nje razdoblje, te druge teme koje su bitne 

za djelovanje humanitarne vatrogasne organizacije, u sredi{tu 

pozornosti je rasprava o zakonskim dokumentima o vatrogastvu, 

za {to su ponajprije zainteresirani pojedinci u profesionalnim postrojbama 

i ~elnici Udruge profesionalaca, koji svojim neprimjerenim 

zahtjevima èle ’ugu{iti’ dobrovoljstvo u Hrvatskoj. 

USTANOVA ILI UDRUGA 

Radi razumijevanja ukupne problematike o ustroju vatrogastva 

u Hrvatskoj, valja podsjetiti kako je golema ve}ina DVD-a, 

pa i dio profesionalnih postrojbi za zadràvanje sada{njeg ustroja, 

prema kojemu okosnicu sustava za{tite od poàra ~ine dragovoljni 

vatrogasci, dok bi profesionalci trebali biti nadgradnja, stru~ni i 

osposobljeniji dio te djelatnosti za postupanje u izuzetno sloènim, 

kriti~nim i specifi~nim uvjetima. Na taj bi se na~in zadràla preko 

140 godina stara tradicija humanog vatrogastva, zadrào bi se status 

udruge, umjesto predloènog sustava javnih ustanova. Naime, 

bitno je saznanje kako bi se u slu~aju promjene ustroja, odnosno 

izuzimanja statusa udruga, vatrogastvo ’prepustilo’ ljudima 

izvan struke, pa bi vatrogastvo postala ’politi~ka umjesto stru~ne 

organizacije’. Svima treba biti jasno kako u sada{njem ustroju 

naglasak ima upravo vatrogasna struka, dok bi u slu~aju da prevlada 

stav o javnim ustanovama, prevladali ’sveznaju}i politi~ari’. 

A upravo oni o vatrogastvu nemaju ba{ nikakvih saznanja. No, 

kao da je dijelu ljudi bitno ’da su oni uvijek ti koji odlu~uju’, da 

za to svoje minorno djelovanje dobiju koju tisu}u kuna, a struku 

’tko {ljivi’. Lobiji su uvijek ti koji, naàlost, odlu~uju bez obzira na 

stvarne potrebe i unato~ saznanjima da smo ’sirotinjska dràva’, 

kako valja platiti ’one na vrhu’, a stru~nost nije toliko bitna. Jer, 

valja radi istine naglasiti kako jedan profesionalni vatrogasac, za 

svoje sjedenje i nekoliko, ali doista nekoliko intervencija u tijeku 

jednoga mjeseca, dobije na ime pla}e i ostalih tro{kova i do sedam 

tisu}a kuna, dok istodobno cijelo jedno DVD s tridesetak ~lanova 

za cijelu godinu dobije iz op}inskog ili gradskog prora~una 

isto toliki iznos. Svaka ~ast dijelu profesionalaca koji u poàrno 

optere}enim sredinama imaju intervencije i po nekoliko puta u 

jednome danu. No, za razliku od tih pet-{est, pa i desetak postrojbi 

u velikim gradovima, ostali u malim, moè se ~ak re}i ’seoskim 

sredinama’, nisu optimalno iskori{teni – osiroma{uju ionako 

skromne prora~une u vlastitoj sredini. 

SVE SU LOKALNE SREDINE JEDNAKO ODGOVORNE 

Osnovna je poruka sa svih do sada odrànih skup{tina, a nema 

sumnje da }e tako biti i u naredna dva mjeseca kada zavr{ava 

skup{tinsko razdoblje, da valja poduprijeti sada{nji ustroj, zaloìti 

se da hrvatsko vatrogastvo djeluje kao udruga, da nam je Zakon 

o vatrogastvu doista dobar, ali valja ustrajati da se on u cijelosti 

primjenjuje. Odnosi se to na obveze tijela lokalne uprave i 

samouprave da izdvajaju zakonom utvr|eni minimum novca za 

vatrogastvo, na osiguravateljske ku}e, na Hrvatske {ume i druge 

segmente koji su obvezni sudjelovati u sustavu za{tite od poàra. 

Odnosno, valja primijeniti ustavnu odredbu da su sve sredine, bile 

one male ili velike, jednako odgovorne za provo|enje za{tite od 

poàra u vlastitoj sredini, {to sada nije slu~aj, jer ’veliki i bogati’ 

dobivaju ’novce na kamare’ od dràve Hrvatske, dok se lokalne 

male sredine same snalaze i izdvajaju ’preko svake mjere’ da vatrogascima 

osiguraju tek minimalne uvjete za njihov samoprijegoran 

svakodnevni rad. I upravo zbog toga je hvale vrijedna inicijativa 

da su napokon po~ne po{tivati Ustav Republike Hrvatske, 

svima omogu}iti da ’uberu danak od dràve’, te u skladu s propisanim 

stopama osigurati pritjecanje toliko va`nog novca za lokalne 

sredine. Napokon, valja prekinuti ’dominaciju velikih’, koji ìve 

na ra~un malih, te im dodijeliti ’ono {to im pripada’. Pa neka se 

na~elnici i gradona~elnici napokon po~nu prilago|avati ’vlastitom 

opsegu’ i pla}ati svoje vatrogasce na vlastiti teret, a ne na teret 

ostalog dijela Hrvatske. Ionako su ve} vi{e godine dobivali ono 

’nezasluèno’ iz dràvnog prora~una, te minimalne novce iz vlastitih 

prora~una usmjeravali na kupnju skupe tehnike, o kojoj ostale 

sredine ’tek sanjaju’. I opet istine radi, ’dràvne novce’ dobiva tek 

pedesetak op}ina i gradova u dràvi Hrvatskoj, dok ~ak 500-tinjak 

’ostalih’ mora iznalaziti izlaze da u svojoj vlastitoj sredini osigura 

bar minimalnu za{titu od poàra. Ostaje da ve} nekoliko puta 

nagla{avana ~injenica ’kako je dràva jednima majka, a drugima 

ma}eha’ doista stoji na izuzetno ~vrstim temeljima, pa tek jedna 

desetina ’povla{tenih gradova i op}ina zara|uje dràvne novce’, a 

za ostale ’tko mari – ionako su slabi, minorni, nezamjetljivi’ i tko 

zna koji jo{ negativni epitet se njima moè prikrpiti. 

FINANCIRANJE “PODOBNIH” 

I mogli bi tako u nedogled nabrajati argumente koji se protive 

da se ’napokon uni{ti’ hrvatsko dobrovoljno vatrogastvo. 

Snaga od 1800 DVD-a s gotovo 60.000 ~lanova u Hrvatskoj suprotstavlja 

se manjini od {ezdesetak profesionalnih postrojbi od 

’pretjerano naraslih’ dvije-tri tisu}e ’uglavnom sjede}ih’ profesionalaca 

(~ast izuzecima u poàrno optere}enim sredinama). Ne 

treba biti ’pretjerano pametan’ pa ocijeniti da na{a dràva ’potencira 

nerad’, odnosno financira samo ’podobne’, dok svi ostali 

ostaju uskra}eni. A takav se sustav ne}e mo}i ’vje~no odràti’, jer 

’{avovi moraju popucati kada-tada’, pa }e se oni megalomanski 

orijentirani na}i ’u {kripcu’, a oni ’mali i sada nepriznati’ pobirat 

}e plodove svoga optimalnog razmi{ljanja. Upravo stoga ve} 

sada valja prihvatiti ’europske ~injenice’ i uvaìti pravo malih na 

’samoodre|enje’ kako bi nam sutra bilo svima jednako – podnijeti 

ono {to moèmo, a da ni u kojoj mjeri ne zakinemo ustavno pravo 

na sigurnu za{titu od poàra. 

S takvim razmi{ljanjima, u ovome trenutku opre~nima s dijelom 

onih koji ’èle dobro samo sebi’, jasne su odrednice ve}ine dobrovoljaca 

u DVD-ima da se izjedna~e u ustavnim odrednicama i svojim 

pravima s onima ’koji danas na temelju jakih lobija’ sebi ’kroje kapu 

nedodirljivosti’. Pitanje je samo jedno – koliko }e pravna dràva 

ujedna~iti kriterije za one male i one velike, te napokon prihvatiti 

’europske kriterije’ da sustav za{tite od poàra stoji na ’nogama 

dobrovoljaca’, a u izvanrednim i sloènim situacijama temelji se na 

stru~nosti, opremljenosti i znanju profesionalaca. Samo zajedni{tvom, 

ujedna~avanjem va`nosti i prihva}anjem ~injenice kako ukupni sustav 

za{tite i spa{avanja (bar u segmentu za{tite od poàra) ~ine dobrovoljci 

i profesionalci, moè se do}i do kona~nog cilja – uspje{ne za{tite 

ukupnog pu~anstva i njihove imovine. 

ZA[TO PODUPIRATI “BOGATE” 

Uz sve ostale teme o kojima je bilo podosta rije~i na izvje{tajnim 

skup{tinama DVD-a s podru~ja jedne ùpanije, mogu}e je ostvariti 

o~ekivanu optimalnu sigurnost na podru~ju za{tite od poàra 

kao civilizacijske norme. Do tada je nemogu}e, unato~ lobijskim 

potporama, prihvatiti kao kona~no rje{enje hrvatsku orijentaciju 

na ’podupiranje bogatih, na u{trb sirotinje’. Valja napokon stati 

na kraj neprimjerenom osnivanju novih profesionalnih vatrogasnih 

postrojbi u ’zanemarivim okvirima’, jer ukoliko se to prihvati 

kao pravilo, ne}e biti mogu}e obuzdati ni ’male sredine da se 

odlu~e na ustrojavanje profesionalaca’ – sve dok to dràva pla}a. 

Pa neka se zamisle ’lobisti’ u svim sredinama i u svima strankama, 

jer potom ni ustavna tu`ba protiv ’monopola profesionalaca’ ne}e 

biti zaboravljena. A kada ’balon pukne’, ~ut }e se ne samo u svim 

dijelovima Hrvatske, nego i diljem Europe – u koju se s toliko 

èstine svi zaklinjemo. 

Pripremio Boris Oàni} 

reagiranja 


eagiranja 

KAKVO JE STANJE VATROGASTVA U RH 

Vatrogasni vjesnik dugo pratim, a 

od 1988. trudim se pisati u Vatrogasnom 

vjesniku, uglavnom o operativnom 

vatrogastvu. Na stranicama 

VV obra|eno je mnogo i dobrih i lo{ih 

stvari, koje su se odnosile na vatrogasnu 

djelatnost u na{oj dru{tvenoj zajednici 

a i {ire. Mnogo toga je izneseno 

na dobar ali pone{to i na lo{ na~in. 

Me|utim, ne pojavljuju se ~esto 

simboli~ne slike i tekstovi koji ozna~avaju 

trenutnu situaciju hrvatskog 

vatrogastva kao u broju 1/2007, {to je 

povod mome javljanju. Iako je ve} ranije 

bilo sli~nih napisa, u tome broju 

VV javljaju se dva autora koji u jezgrovitim 

tekstovima neovisno iznose svoja 

vi|enja odre|ene teme i ne slute}i da 

iznose dva povezana i to krucijalna 

problema hrvatskog vatrogastva. 

Jedan je na 46. stranici VV koji se odnosi 

na vatrogasne rukovoditelje, a drugi 

na 3. stranici i odnosi se na dvostruka 

mjerila u financiranju vatrogastva. 

Dakle, kada se pro~ita tekst sa 46. 

stranice valja se upitati gdje su danas 

vatrogasni rukovoditelji iz uvoda, jesu 

li i na kojim pozicijama danas u hrvatskom 

vatrogastvu, kakve odluke donose, 

djeluju li iz pozadine 

Nadalje, stvaraju li se i dalje rukovoditelji 

koji “fetivost u vatrogasnom 

smislu nikad nisu dostigli” Tko nam i 

kako, s kakvom kvalitetom {koluje vatrogasne 

rukovoditelje Da li samo za 

“papir”, da li ti isti opet stvaraju drugi 

“papir”, po kojoj cijeni itd. itd 

Ostavljam ~itatelju da za sebe odgovori 

na ova i druga pitanja koja se 

pojavljuju na tu temu, a ja }u napomenuti 

da je drugi tekst sa 3. stranice, u 

stvari, ne odgovor ve} rezultat postavljenih 

pitanja. 

Dakle, autor je kratko, jasno i uvi- 

|avno iznio stanje o dvostrukom finan 

ciranju vatrogastva. Izrazimo se 

konkretno, uklju~uju}i sve razine i 

programe, financiranje vatrogastva u 

RH je obi~na smijurija, tolika da se 

ne moè pomesti pod tepih. U “ime 

dvostrukog morala” ne}u upotrijebiti 

„ru`niji izraz“, iako mi Hrvati imamo 

izraze preuzete iz biolo{kog ili tjelesnog, 

koji zorno izraàvaju sve na{e, 

prilike pa i ovu. 

Prate}i taj trag, uo~avaju se situacije 

koje se ne mogu zaobi}i. Pa, tako 

tri du`nosnika s 5. stranice sti{}u ruke 

u pozi koju bi hrvatski vatrogasci èljeli 

~e{}e vi|ati. 

Da li su spomenuti vatrogasni rukovoditelji 

u stanju du`nosnicima sa 

slike dostaviti prave informacije da bi 

oni razborito odlu~ili 

Znate li koliko su rukovode}i iz 

vatrogastva i drugih struktura koji se 

“{lepaju” na tu djelatnost posljednjih 

godina odràli sastanaka, te da li je i 

koliko se toga odnosilo na unapre|enje 

gole struke 

Da li ste vi “fetivi” vatrogasni rukovoditelj 

i koliko ste stru~nih radova 

napisali, npr. za VV 

Da li “papirni” vatrogasni rukovoditelj 

dobar, jer je u stanju izraditi pravu 

procjenu i plan u kojem nije bitna 

za{tita od poàra nego kako i iz kojeg 

izvora namaknuti novce 

Da li ste vi vatrogasni rukovoditelj 

ili ~lan grupe, koji zna sva rje{enja za, 

na primjer, priobalno vatrogastvo i 

gdje se to moè nau~iti 

Narodna mudrost kaè da ulizivanje 

stvara prijateljstva, a izno{enje istine 

neprijateljstva. Razvijate li vii svoje 

vatrogastvo po principu dobrih veza 

Gdje je vojska u vatrogastvu, a gdje 

Civilna za{tita 

Moj je cilj bilo da vam skrenem pozornost, 

a vi za sebe po savjesti odgovorite 

gdje ste vi ~itatelju u ovome, te 

kakvo je po vama stanje vatrogastva, 

kao dijela ukupne za{tite od poàra 

na {to svaki gra|anin RH ima jednako 

pravo 


DVD Poljana Sutlanska prodaje 

Kombi za prijevoz osoba (Transporter 

1,6 TD 1988. god.) i Autocisternu 3500 lit 

(TAM 5500 1969. pumpa i oprema 2001.) 

Informacije: Zapovjednik DVD-a 

Miljenko Fistri}, tel: 049/552-332 

DVD Tuhovec prodaje vatrogasno 

kombi-vozilo TAM 75 T 5, 1980. god., 

reg. do 04/07, 

generalno ure|ena limarija i motor. 

Cijena prema dogovoru. 

Kontakt: Bojan Zadravec, 098/852-444; 

@eljko Zadravec, 098/1888-219 

56 

velja~a /2007/

Brodsko-posavska 

Preventiva i pomla|ivanje 

Pod presjedanjem @eljka Pavo kovi}a, 

predsjednika DVD - a Luàni, 27. 

sije~nja 2007. u nazo~nosti ùpanijskog 

vatrogasnog zapovjednika Stje pan 

@u pani}a, predsjednika i zapovjednika 

VZO Oriovac, predstavnika dobrovoljnih 

vatrogasnih dru{tava; Brodski 

Stupnik, Nova Kapela, [tivica, 

Malino, @ivika – Pri~ca, Slavonskog 

Koba{a i Oriovca, te Mirka Klepca, 

predstavnika lokalne samouprave, 

odràna je 75. Skup{tina DVD-a. 

U protekloj godini pripadnici vatrogasne 

postrojbe i ~lanovi DVD-a s 

navalnim vatrogasnim vozilom bili su 

angaìrani 21 puta uklju~uju}i 4 intervencije 

ga{enja poàra. 

“Za godinu koja je iza nas moèmo 

re}i da je bila uspje{na. Suradnja s Vatrogasnom 

zajednicom op}ine Oriovac 

bila je odli~na, naro~ito pri popravku 

i servisiranju navalnog vatrogasnog 

vozila koje je nakon poàra u Malinu 

bilo neko vrijeme izvan funkcije zbog 

kvara pumpe. Tempo nabavke opreme 

bio je dobar. U radu Dru{tva osje}a 

se napredak, ne samo aktivnih ~lanova, 

nego se u njegov rad i opremanje 

uklju~uju sve vi{e i mje{tani i kroz 

razne vrste pomo}i. Na~elnik op}ine 

i MO Luàni za DVD u~inili su jako 

puno. Nismo zadovoljni odazivom 

mladeì i vrlo te{ko ih je motivirati za 

dobrovoljni rad i za ovu vrstu aktivnosti. 

No, mi }emo u narednom periodu 

vi{e pa`nje posvetiti suradnji sa Osnovnom 

{kolom i poku{ati kroz razne 

oblike rada animirati mlade` da se jo{ 

vi{e i bolje uklju~i u na{e aktivnosti. 

Moèmo slobodno i sa ponos re}i da 

bi nam na uvjetima - kakve smo si kroz 

~itavi ovaj niz godina stvorili i opremi 

kojom raspolaèmo pozavidjele ~ak i 

neke profesionalne postrojbe i nadamo 

se da }e mladi nara{taji znati to 

prepoznati i nastaviti ono {to njihovi 

pradjedovi djedovi i o~evi zapo~e{e”, 

kazao je u svom izvje{}u o radu predsjednik 

DVD-a @eljko Pavokovi}. 

Ovogodi{nji ovoga financijski plan 

dru{tva rada teàk je 62 500 kn i pored 

ostaloga predvi|a osuvremenjivanje 

sustava za uzbunjivanje i njegovo uvezivanje 

sa @upanijskim operativnim 

centrom 112. 

Stjepan Maksimovi}, in`. ZOP-a 

Skup{tina DVD-a Slavonski Koba{ 

U nazo~nosti Stjepana @upani}a, 

ùpanijskog vatrogasnog zapovjednika, 

predsjednika i zapovjednika 

VZO Oriovac te mnogobrojnih gostiju 

iz dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava s 

podru~ja @upanije i mje{tana u Slavonskom 

Koba{u je 4. velja~e 2007 

odràna 77. Skup{tina DVD - a Slavonski 

Koba{. 

U izvje{}u o stanju i radu Dru{tava 

u 2006. godini {to ga je Skup{tini podnio 

predsjednik DVD-a vatrogasni 

do~asnik I. kl. Mijo Deli} stoji 

da Dru{tvo broji 109 ~lanova te 116 

podupiruju}ih ~lanova. 

Sukladno nastavnom planu VP 

DVD-a odràla je 20 vje`bi na kojima 

su savladavane najprije teorijski, a zatim 

i prakti~no, nastavne cjeline. 

VP DVD-a Slavonski Koba{ u protekloj 

godini imala je 5 intervencija 

ga{enja poàra, tri u samostalnom nastupu 

pri ga{enju poàra u samom naselju 

Slavonski Koba{, 2 intervencije 

ga{enja poàra poàri osobnog automobila 

i 1 intervencija ga{enja poàra 

na otvorenom prostoru. 

Na fotografiji pripadnici DVD-a Slavonski 

Koba{ 

U zdruènom djelovanju s DVD 

Luàni i DVD Oriovac sudjelovalo 

je VP DVD-a u ga{enju poàra 

napu{tenog skladi{nog prostora 22. 

rujna 2006. godine u neposrednoj blizini 

stani~nog robnog terminala na 

èljezni~koj postaji Oriovac, te poàra 

na objektu za uzgoj pli}a u Slavonskom 

Koba{u. 

Natjecateljska ekipa DVD-a Slavonski 

Koba{ sudjelovala je na ùpanijskom 

natjecanju u Beravcima, naglasio 

je u svom izvje{}u zapovjednik 

VP Marko Jagodar, vatrogasni ~asnik 

I. klase. 

Dru{tvo }e najve}u mogu}u pozornost 

posvetiti radu s mladima, izobrazbi 

vatrogasnih kadrova, nabavci 

moderne opreme, te preventivnom 

djelovanju. za ~ije se ostvarenje planom 

rada DVD-a i financijskim planom 

predvi|aju sredstva u iznosu od 

145.000 kn. 

Stjepan Maksimovi}, in`. ZOP-a 

Istarska 

U prvom planu ustrojavanje Slu`be 

za za{titu i spa{avanje na moru 

Protekla 2006. bila je vrlo zna~ajna 

za istarske vatrogasce, jer su vrlo 

uspje{no obavili svoje intervencije, a 

lani je realizirano i nekoliko temeljnih 

zada}a istarskog vatrogastva koje mu 

osiguravaju znatno vi{u razinu operativne 

spremnosti za ga{enje poàra 

te spa{avanje i za{titu ljudi i imovine. 

Predsjednik Vatrogasne zajednice 

Istarske ùpanije Valter Drandi} na 

prvo mjesto uvrstio je projekt nabave 

modernih vozila i opreme istarskim 

vatrogascima, kojima je tvrtka Ziegler 

d.o.o. Zagreb, isporu~ila 30 novih 

vozila vrijednih 47 milijuna kuna, {to 

je bez sumnje najve}i lanjski uspjeh 

istarskog vatrogastva. Nova su se vozila 

na intervencijama pokazala kao vrlo 

u~inkovita u ga{enju poàra, a uskoro 

}e biti uprili~ena i javna demonstracija 

tih novih vozila i opreme s ciljem da 

se prikaù tehni~ke, a posebice njihove 

izvrsne manevarske karakteristike. 

Isto tako lani je ostvarena prva, a ove 

}e se godine realizirati druga faza sustava 

videonadzora Istre, koji u 50-postotnom 

iznosu financiraju Hrvatske 

{ume. Nakon probnog rada i sinkroniziranja 

sustava tijekom zimskih mjeseci, 

idu}eg ljeta u funkciji treba biti 28 

kamera. Lani je aùriran i kolektivni 

ugovor jedinstven za sve istarske vatrogasce, 

dok je u Pazinu u tijeku {kolovanje 

druge generacije zagreba~ke 

Visoke {kole za sigurnost na radu i 

za{titu od poàra. U Vatrogasnoj zajednici 

Istarske ùpanije ustrojena je 

Slu`ba za za{titu i spa{avanje koja pokriva 

podru~je svih istarskih gradova i 

op}ina. 

@upanijski vatrogasni zapovjednik 

Dino Kozlevac kaè da Istra ima dovoljan 

broj djelatnika i opreme, tako 

da je cjelokupno istarsko vatrogastvo 

maksimalno spremno za sve intervencije. 

No, u Istarskoj ùpaniji i dalje su 

problem poàri na moru s obzirom na 

to da uz nerije{enu nadle`nost u intervencijama 

na moru, istarskim vatrogascima 

nedostaju specijalizirana plovila 

osim u Rovinju. Kozlevac veli da se 




predvi|a da uz jedno centralno plovilo 

svih sedam vatrogasnih podru~ja u Istri 

dobije po jedno specijalizirano plovilo 

za ga{enje poàra. Stoga je ustrojavanje 

Slu`be za za{titu i spa{avanje 

na moru jedna od najva`nijih zada}a, 

a u njezinom }e se organiziranju koristiti 

iskustva drugih mediteranskih 

zemalja. U prvom }e se planu na}i i 

rje{avanje prostornih problema istarskog 

vatrogastva, jer je smje{taj javnih 

vatrogasnih postrojbi i mnogih dobrovoljnih 

vatrogasnih dru{tava jedan od 

najve}ih problema, posebice u Puli, 

budu}i da se prostorije Javne vatrogasne 

postrojbe nalaze u sredi{tu grada. 

Na podru~ju Istarske ùpanije tijekom 

2007. godine operativno su djelovale 

slijede}e vatrogasne snage: 

· 235 pripadnika javnih vatrogasnih 

postrojbi, 

· 820 pripadnika dobrovoljnih vatrogasnih 

dru{tava, 

· 72 sezonska vatrogasca i ro~nika 

Hrvatske vojske, 

· 60 pripadnika Hrvatskih {uma, 

· temeljem Dràvnog plana ga{enja 

poàra otvorenog prostora jedna 

satnija Hrvatske vojske, jedan helikopter 

tijekom lipnja i srpnja baziran 

u Puli, a po potrebi uklju~ivani 

su zrakoplovi eskadrile Kanadera u 

Zadru. 

Istarski su vatrogasci imali na raspolaganju 

114 vatrogasnih vozila za 

ga{enje poàra (od toga novonabavljenih 

26 te 65 pomo}nih vozila za prijevoz 

ljudi i tehnike (vatrogasne postrojbe 

i Hrvatske {ume). 

U motrenju otvorenog prostora 

uklju~en je sustav video nadzora sa 14 

kamera koji je bio u pilot fazi. Dodatno 

je u organizaciji Hrvatskih {uma, 

DVD-a, JLS-a nadzirano podru~je 

ùpanije s motrila~kih postaja i putem 

ophodnji (ukupno 70 pripadnika). 

U pro{loj je godini u Istri bilo 1937 

intervencija, {to je u odnosu na 2005. 

godinu pove}anje od 7 posto. Intervencija 

na ga{enju poàra zabiljeèno 

je 1043, {to je za 5 posto manje u 

odnosu na 2005. godinu. Do toga je 

do{lo zahvaljuju}i efikasnim preventivnim 

mjerama te boljoj disciplini 

stanovni{tva i povoljnijim vremenskim 

prilikama u kolovozu i rujnu mjesecu. 

Tehni~kih je intervencija bilo 413, {to 

je pove}anje od 11 posto, a to prakti~ki 

zna~i da je bilo vi{e prometnih nezgoda. 

Ostalih je intervencija zabiljeèno 

481 {to je pove}anje od 42 posto u odnosu 

na 2005. godinu (pove}ani broj 

kod tehni~kih poslova, osiguranja i 

poziva bez potrebe intervencije. 

Na stambenim prostorima zabiljeèno 

je 70 intervencija. 

Na intervencijama kod poàra dimnjaka 

zabiljeèno je 164 intervencija 

{to je pove}anje u odnosu na 2005. godinu 

za 12 posto. 

Na gospodarsko-poslovnim, industrijskim 

i javnim objektima zabiljeèna 

je 71 intervencija {to je pove}anje u 

odnosu na 2005. godinu za 25 posto. 

Na intervencijama ga{enja poàra 

na motornim vozilima zabiljeène su 

74 intervencije, {to je smanjenje od 35 

posto u odnosu na 2005. godinu. 

Na plovilima je zabiljeèna 1 intervencija, 

{to je smanjenje u odnosu na 

2005. godinu (~etiri intervencije). Na 

intervencijama ga{enja poàra otvorenog 

prostora lani je zabiljeèno 460 

intervencija, {to je manje za 30 posto u 

odnosu na 2005. godinu. Tome su znatno 

pridonijele poduzete preventivne 

mjere, bolja disciplina stanovni{tva 

te povoljni meteo uvjeti u osmom 

i devetom mjesecu. Opoàrena je 

povr{ina od 479 hektara, {to je za 1,5 

posto manje u odnosu na 2005. godinu. 

Prema broju intervencija prosje~na 

opoàrena povr{ina iznosi 1,04 hektara, 

{to je veoma dobar rezultat, jer prema 

svjetskim i europskim kriterijima 

efikasnosti u ga{enju poàra izvrstan 

je rezultat kada opoàrena povr{ina ne 

prema{uje 3,5 hektara. U razdoblju od 

1. lipnja do 30. rujna zabiljeèno je 250 

intervencija, {to je 21 posto vi{e (ve}i 

broj poàra tijekom lipnja i srpnja). 

U intervencijama tijekom 2006. godine 

sudjelovalo je 6354 pripadnika ja- 

PRIKAZ UKUPNOG BROJA INTERVENCIJA PO VATROGASNIM PODRU^JIMA ZA 2006. GODINU 

Tablica 1 

VATRO- 

VRSTE DOGA\AJA - INTERVENCIJA 

GASNO 

UKUPNO PO@ARI EKSPLOZIJE TEHN.INTERVENCIJE OSTALE INTERV. 

PODRU^JE 

2002 2003 2004 2005 2006 2002 2003 2004 2005 2006 2002 2003 2004 2005 2006 2002 2003 2004 2005 2006 2002 2003 2004 2005 2006 

PULA 494 718 594 700 805 323 496 399 422 436 2 1 0 0 0 127 137 161 149 152 42 55 34 126 217 

ROVINJ 298 303 221 265 318 107 137 88 98 102 0 0 0 0 0 124 107 71 84 117 22 34 25 79 99 

PORE^ 168 244 202 216 209 94 204 129 166 132 8 0 0 0 0 46 29 32 32 47 11 29 38 17 30 

UMAG 212 295 223 238 236 135 165 154 173 157 0 0 0 0 0 20 25 37 37 50 22 39 26 27 29 

BUZET 66 81 60 116 128 36 56 40 34 43 0 0 0 0 0 29 5 21 18 10 1 1 1 64 75 

PAZIN 105 163 90 132 101 40 120 56 84 59 0 0 0 0 0 30 22 15 33 17 30 13 15 15 25 

LABIN 141 204 130 149 140 113 157 109 123 114 0 1 1 0 0 22 17 15 19 20 4 13 4 7 6 

UKUPNO 1484 2008 1520 1816 1937 848 1335 975 1100 1043 10 3 1 0 0 398 342 352 372 413 132 184 143 339 481 

+/- % +35 -24 +19 +7 +57 -27 +13 -5 -70 -67 -100 0 -14 +3 +5 +11 +39 -22 +137 +42 

58 

velja~a /2007/

vnih vatrogasnih postrojbi i 391 pripadnik 

dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava 

s 13.287 efektivnih radnih sati, 121 

djelatnik Hrvatskih {uma sa 668 efektivnih 

radnih sati, 5 pripadnika gorske 

slu`be spa{avanja, 213 pripadnika Hrvatske 

vojske i 256 gra|ana. 

Kori{teno je 1869 vozila. 

Na ga{enju poàra otvorenog prostora 

u Istarskoj ùpaniji u 7 navrata 

sudjelovali su zrakoplovi Kanader i helikopteri 

iz eskadrile Hrvatske vojske. 


êtiri desetlje}a u vatrogastvu 

Andrija Peri~i} cijeli je ìvot vezan 

za vatrogastvo. Ro|en je 6. studenoga 

1925. godine na otoku Pa{manu. Bio 

je sudionikom Narodnooslobodila~ke 

borbe, a poslije oslobo|enja i nakon 

obrazovanja za vatrogasca, postao je 

pripadnikom profesionalne vatrogasne 

brigade grada Zagreba. U Istru je 

do{ao ljeti 1952. godine sa zada}om 

da na Buj{tini, to~nije na podru~je 

biv{e Zone B, formira profesionalne i 

dobrovoljne vatrogasne postrojbe. 

U zasluènu mirovinu oti{ao je 

1973. godine s 40 godina radnog staà 

i tada se iz Pule preselio u Banjole. 

O vatrogastvu uvijek govori s po {tovanjem 

i ljubavlju. Za vatrogasce veli 

da su humani i dobri ljudi, a me|u njima 

mora vladati drugarstvo i prijateljstvo 

te osje}aj sigurnosti i povjerenja, 

tj. da u svakom trenutku kolega moè 

ra~unati na kolegu u najteìm trenucima 

intervencije. 

Andrija rado i danas pri~a o uspomenama 

iz ~etiri desetlje}a plodonosnog 

rada u vatrogastvu Zagreba, 

Buj{tine, pulskog podru~ja i u drugim 

dijelovima Istre. Bilo je vedrih zgoda, 

ali i opasnih situacija. Tako spominje 

poàr u pulskom Siporexu, kada je jedan 

kolega, unato~ upozorenju da ne 

gasi poàr vodom nego samo pjenom 

i pra{kom, ipak koristio vodu i do{lo 

je do eksplozije. Sre}om u toj nezgodi 

nitko od vatrogasaca i radnika nije 

stradao ili bio ozlije|en, a spomenuti 

kolega se pravdao da je tako èlio 

smanjiti tro{kove ga{enja poàra. 

Vatrogasci su i ranije, kao uostalom 

i danas, bili angaìrani na raznovrsnim 

intervencijama, a jedna od njih je bila 

izolacija cjevovoda od Novigrada do 

Pule. Bilo je smiono puzati po cijevima 

istarskog vodovoda, no i ta je zada}a 

uspje{no obavljena kao i mnoge druge 

na kopnu, pa ~ak i na moru. Istina, 

ranije nije bilo tako mnogo plovila kao 

danas, ali su vatrogasci bili spremni za 

intervencije. Imali su odgovaraju}u 

opremu, svoj vatrogasni ~amac, a djelovala 

je i tzv. ekipa ljudi-àbe, specijalizirana 

za podvodne aktivnosti. 

Kao zapovjednik nikada nisam 

doìvio situaciju da je neki vatrogasac 

napustio poàri{te ili da nije obavio 

svoju zada}u, ponosno isti~e umirovljeni 

vatrogasni zapovjednik Andrija 

Peri~i}. 


Karlova~ka 

Skup{tina u Jurovskom Brodu 

U subotu 20. sije~nja odràna je 

redovita 53. godi{nja skup{tina Dobrovoljnog 

vatrogasnog dru{tva Jurovski 

Brod. Skupu je bio nazo~an veliki 

broj doma}ih vatrogasaca te gosti iz 

dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava Vivodina, 

Zaluka Lipni~ka, Pravutina, 

Jurovo, Kamanje, Bubnjarci, Netreti} 

te Metlika, Lokvica i Krièvska Vas iz 

Slovenije. Bila je nazo~na i delegacija 

iz DVD Poljana. 

Nazo~ni su upoznati s radom i uspjesima 

doma}ina. Kako je rekao predsjednik 

Zvonkovi} Branko to je bila 

jedna od uspje{nijih godina u pro{lom 

desetlje}u. Na natjecanjima je osvojeno 

7 pehara, mlade` je bila tre}a u 

Dràvi, ukupno je djelovalo 5 ekipa 

vatrogasaca. Na podru~ju izgradnje 

doma sagra|ena je i ure|ena garaà. 

U kolovozu je organiziran festival 

pjeva~a amatera koji je ocijenjen kao 

vrlo dobar po sadràju i financijskom 

uspjehu.Dovr{ena je hidrantska mreà 

u samom mjestu, a tijekom godine bilo 

je nekoliko uspje{nih akcija ~i{}enja i 

pospremanja i betoniranja. U organizacijskom 

smislu predstavnici Dru{tva 

posjetili su 17 drugih prijateljskih 

skup {tina, odazvali su se raznim 

sve~anostima i jubilejima. Organiziran 

je i te~aj za mlade vatrogasce u prostorijama 

DVD-a Jurovski Brod. Valja 

naglasiti i va`nu ~injenicu da tijekom 

2006. godine nije bilo vatrogasnih intervencija 

u op}ini @akanje. 

Na samoj Skup{tini podijeljene su 

i medalje za dugogodi{nje djelovanje 

u Dru{tvu. Dobili su ih: Hribljan Slavko, 

Podrebarac Drago, Brozini} 

Tomo i Ribari} Ivan. Nadzorni odbor 

je pozorno pregledao svu financijsku i 

tajni~ku korespondenciju i nije na{ao 

nikakvih propusta. Na Skup{tini su 

primljeni i novi ~lanovi u Dru{tvo, a 

izre~ena je i opomena svim nediscipliniranim 

plati{ama ~lanarine. Diskusija 

o izvje{}ima protekla je u pohvalama 

cjelokupnom Dru{tvu. 

Predstavljen je i plan rada za teku}u 

godinu s naglaskom na izgradnju krovi{ta, 

sudjelovanje na natjecanjima, 

or ganizaciji festivala te suradnji sa susjednim 

dru{tvima. 

Josip Fabina 

Edukacija u Kamanju 

U organizaciji Vatrogasne zajednice 

@upanije karlova~ke 25. sije~nja 

odràno je u prostorijama Vatrogasnog 

dru{tva Kamanje predavanje na temu 

edukacija operativnih vatrogasaca. 

Predava~i su bili: predsjednik Vatrogasne 

zajednice @upanije karlova~ke 

@elimir Misir, zapovjednik VZ@K 

Dragutin Foschio, zamjenik zapovjednika 

Andrija Petri} te tajnik Davorin 

Vrbani}. 

Predavanje je bilo podijeljeno na 

~etiri tematska bloka: a) normativnolegislativno-operativni 

ustroj vatrogastva 

u Hrvatskoj (izme|u ostalog 

hijerarhija vatrogasne organizacije, 

zakonski propisi, na~ela protupoàrne 

preventive, mjere za{tita od poàra, 

programi aktivnosti u provedbi posebnih 

mjera za za{titu od poàra, pravila 

slu`be u DVD itd.), b) vatrogasna taktika 

(nastup vatrogasnih postrojbi na 

poàri{tu od momenta dojave poàra 

do aktivnosti na samom licu mjesta 

te informativno-analiti~ki pristup po 

zavr{enoj akciji s ocjenom intervencije), 

c) vatrogasne sprave i oprema 

(analiza djelovanja suvremene poàrne 

tehnike i opreme (od sredstava za 

ga{enje poàra, mlaznica, impulsne 

pu{ke, vatrogasne vozila te najmoder- 




nija tehni~ka dostignu}a-bespilotne 

letjelice,vozilo na èljezni~kim prugama 

i sl.) te d) izvje{}ivanje i informatizacija 

u vatrogastvu (kompjuterska 

povezanost me|u vatrogasnim institucijama, 

kompjuterska obrada ~lanova 

dru{tva u dobrovoljnim vatrogasnim 

dru{tvima, uvjeti napredovanja u vatrogastvu, 

dodjeljivanje priznanja 

zaslu`nim ~lanovima te informativna 

povezanost Vatrogasnih zajednica u 

Hrvatskoj). 

Predavanje je bilo namijenjeno 

operativnim postrojbama i upravama 

dobrovoljnih vatrogasnih dru{tava iz 

op}ina Kamanje i @akanje. Sudionika 

je bilo preko stotinu {to potvr|uje 

~i njenicu da se u tom dijelu Kupske 

doline vatrogastvu pridaje poseban 

zna~aj. 

Zapovjednik Vatrogasne zajednice 

@upanije karlova~ke Dragutin Foschio 

bio je vrlo zadovoljan brojem 

sudionika na predavanju. Napomenuo 

je da su takve edukacije ve} odràne 

u Ozlju, Netreti}u, Dragani}u, Lasinji, 

a planiraju se jo{ u dugore{koj op}ini 

te gradu Slunju. Na kraju je istakao 

pripremljenost Vatrogasne zajednice 

@upanije karlova~ke da }e na organizirani 

zahtjev vatrogasnih dru{tava 

pripomo}i daljnjem obrazovanju vatrogasaca 

kao i organizaciji te~aja za 

njihovo unapre|enje. 

Josip Fabina 

Skup{tina u Pravutini 

Ve} po tradiciji vatrogasci DVDa 

Pravutina imali su redovitu 8ogodi{nju 

skup{tinu sredinom sije~nja. 

Uz sedamdesetak ~lanova Dru{tva 

skupu su bili nazo~ni predstavnici gostiju: 

izaslanstvo pobratimljenog PGD 

Podzemelj te dva ~lana iz DVD-a Jurovski 

Brod. 

Predsjednik Jure Andri{evi} u kratkom 

je izlaganju podsjetio nazo~ne 

na vrlo uspje{nu pro{lu godinu kada 

su Pravutinci dostojno proslavili 8o 

godina djelovanja. To je ujedno bila 

prilika da su se temeljito obnovila 

krovi{ta, fasada, prozori, vrata, oko 

doma se poloìo sloj asfalta, obojena 

je unutra{njost doma, a oslikana je i fasada 

sa slikom sv. Florijana. U jubilejnoj 

godini Pravutinci su bili i doma}ini 

op}inskog natjecanja. Doma}e su se 

ekipe natjecale u Stranskoj Vasi, Lokvici, 

Netreti}u, Jurovskom Brodu. 

Dru{tvo je obnovilo i opremu. 

U svom izvje{}u Luka~ Ivan nazo~ne 

je upoznao s broj~anim stanjem vatrogasaca 

u Pravutini. Veliki broj ~lanova 

ìvi u Kanadi, SAD, Sloveniji, no 

oni nov~anim prilozima i dalje ostaju 

vjerni mati~nom dru{tvu. Nadalje, 

tajni{tvo je u pro{loj godini pripremilo 

i bro{uru o povijesti Dru{tva te 

dalo tiskati mini kalendare za ~lanove 

Dru{tva. Blagajnik je razveselio sve 

prisutne kada je obznanio da je unato~ 

visoko poslovnoj godini novaca i 

ostalo. 

U kra}em planu za teku}u godini 

predsjednik je predvidio: adaptaciju 

jedne dvorane u domu, sudjelovanje 

na natjecanjima i proslavama Dru{tva, 

nabavu i odràvanje (dva vozila) opreme 

te {kolovanje vatrogasaca. 

Vrijedi i upozoriti na ~injenicu da 

je operativa DVD Pravutina u pro{loj 

godini intervenirala samo jedanput 

(zapaljenje traktora). 

Na Skup{tini su zaslu`nim pojedincima 

uru~ene medalje, spomenice, 

pohvale i priznanja. 

Josip Fabina 

Krapinsko-zagorska 

Vi{e od pet i pol tisu}a vatrogasaca 

~uva Zagorje 

U Vatrogasnom domu u Mariji 

Bistrici odràn je prvi sastanak vatrogasnih 

zapovjednika dobrovoljnih 

vatrogasnih dru{tava, vatrogasnih 

zajednica Krapinsko zagorske ùpanije 

i javnih vatrogasnih postrojbi. Uz 

vodstvo Vatrogasne zajednice KZ@ 

sastanku su bili nazo~ni predstavnici 

68 dobrovoljnih dru{tava i zajednica 

iz 30 zagorskih gradova i op}ina, te 

predstavnici obje javne vatrogasne postrojbe. 

Kako se radi o prvom takvom 

sastanku ukupan broj od 88 sudionika 

namamio je osmijeh zadovoljstva na 

lica predsjednika i zapovjednika Vatrogasne 

zajednice KZ@ Ivice Glasa 

i Marijana Lovren~i}a. Sastanak je 

za mi{ljen kao rasprava o problematici 

s kojom se zapovjednici susre}u 

u vatrogastvu, te kao upoznavanje 

zapovjednika s njihovim du`nostima. 

Nakon pozdravnog govora doma}ina 

predsjednika DVD-a Marija Bistrica 

Stjepana Kova~i}a, sve nazo~ne vatrogasce 

pozdravio je i predsjednik Glas, 

izraziv{i zadovoljstvo brojem okupljenih 

zapovjednika. Glas je napomenuo 

da }e takvi sastanci postati praksa i 

izrazio nadu da }e na njima biti manje 

pri~e voditelja a vi{e pitanja prisutnih. 

Nakon pozdravnih govora odràna je 

prezentacija ’Zagorje i vatrogasci’’, 

zami{ljena kao materijal koji }e dodatno 

propagirati vatrogastvo u Zagorju, 

ali i zagorske znamenitosti i ljepote. 

U svom obra}anju uz samu projekciju 

predsjednik VZ KZ@ istaknuo je da u 

KZ@ djeluju 82 dobrovoljna dru{tva 

u 32 grada ili op}ine, uz dvije javne 

vatrogasne postrojbe s ukupno 5658 

~lanova, od kojih 60 u JVP. Tako|er, 

Glas je pohvalio dobrovoljna dru{tva 

i njihove ~elnike na radu i posebno 

nabavi opreme, koja u ve}ini dru{tva 

zadovoljava vatrogasne standarde i 

iz godine u godinu pove}ava operativnu 

sposobnost vatrogastva u cijelom 

Zagorju. Zapovjednik VZ KZ@ 

Marijan Lovren~i} naglasio je kao je 

60 

velja~a /2007/

vatrogastvo danas pro{irena djelatnost 

prisutna u svakodnevnom ìvotu. 

Kao prioritete istaknuo je daljnju 

nabavu opreme i dodatno vatrogasno 

usavr{avanje. O standardnom operativnom 

postupku pri izlasku na intervenciju 

i obavljanju intervencije govorio 

je Ninoslav Vuksan, voditelj Vatrogasnog 

operativnog centra u Zaboku, 

a o na~inu provedbe inspekcijskog 

nadzora nad primjenom Zakona o vatrogastvu 

govorio je Slavko Hanì}, inspektor 

za vatrogastvo pri Podru~nom 

uredu za{tite i spa{avanja u Krapini. 

Nakon sastanka u Mariji Bistrici svi 

sudionici uputili su se u Zagreb, u 

tvrtku Ziegler d.o.o., gdje je odràna 

svojevrsna prezentacija i upoznavanje 

s proizvodnim mogu}nostima Zieglera 

s kojim i zagorski vatrogasci imaju 

izvrsnu suradnju. Gosti su upoznati 

i sa trenutnim novitetima i vozilima 

koja su pred isporukom. 

Elvis Lackovi} 

Me|imurska 

Skup{tina DVD-a Lopatinec 

DVD Lopatinec odrào je svoju 75. 

redovnu godi{nju skup{tinu 3. oùjka 

2007. godine. Skup{tini su bili nazo~ni: 

na~elnik Op}ine Sv. Juraj na Bregu 

Zoran [ari}, predstavnik VZM@ Damir 

Kova~i}, predsjednik VZO Sv. 

Juraj na Bregu Damir Novak, predsjednik 

Kluba vatrogasnih veterana 

VZM@ Ivan Novak. Uz dobrovoljna 

vatrogasna dru{tva Op}ine, Skup{tini 

su bili nazo~ni i predstavnici dru{tava 

iz Strahoninca, [trigove i Knezovca. 

Dru{tvo je imalo 8 uspje{nih akcija 

ga{enja u pro{loj godini. Renoviran je 

i namje{ten Vatrogasni dom. Za preventivno 

djelovanje i 14 radnih akcija 

Na fotografiji sudionici Skup{tine DVD-a Lopatinec 

utro{eno je 216 sati dobrovoljnog 

rada. Na natjecanjima su sudjelovali 

sa 6 desetina. Puno pa`nje posve}uje 

se {kolovanju i obuci svojih ~lanova, 

tako da je u pro{loj godini za zvanje 

vatrogasac poloìlo 8 ~lanova, a ove 

godine 1 ~lan. 

Plan za ovu godinu teàk je 

110.000,00 kuna. U planu je nabava 

novog vozila, izrada sprava za mlade`, 

nabava najpotrebnije opreme, organizacija 

proslave 75 godina rada Dru{tva 

i druge aktivnosti. 

Damir Novak 

Poè{ko-slavonska 

Velik broj obljetnica 

Tijekom 2007. godine ve}i broj 

DVD- i IDVD-a s podru~ja Vatrogasne 

zajednice Poè{ko-slavonske ùpanije 

na skroman, prigodan i sve~an na~in 

obiljeìt }e svoje obljetnice. U skladu 

s preporukom ~elni{tva VZ@, pozornost 

je usmjerena na ’okrugle obljetnice’, 

odnosno jubileje koje se poklapaju 

s desetlje}em djelovanja, potom 

}e svoje obljetnice obiljeìti dru{tva sa 

zaokruènih 75 godina djelovanja, te 

napokon i ona koja slave petogodi{nji 

jubilej izme|u dviju ’cijelih obljetnica’. 

Zbog mjera {tednje i pravila gospodarskoga 

pona{anja, ove posljednje 

obljetnice bit }e u sklopu redovitih 

godi{njih skup{tina, a neka }e ih 

dru{tva samo prigodno obiljeìti okupljanjem 

~lanstva, manjeg broja vjernih 

prijatelja i gostiju, podjelom priznanja 

i podsje}anjem na vi{egodi{nje 

djelovanje tamo{njeg DVD-a u svojoj 

sredini. 

Zasigurno najve}u obljetnicu, 110 

godina od osnivanja i kontinuiranog 

rada biljeì DVD Donja Obrije` na 

podru~ju VZ Pakrac-Lipik. Potom 

stolje}e rada i djelovanja u 2007. godini 

slavi sredi{nje DVD Jak{i} u VZ 

Poè{tine. Pripreme traju ve} pune 

dvije godine, utemeljen je Organizacijski 

odbor na ~elu s na~elnikom 

op}ine Ivicom Kova~evi}em, izgra|en 

je novi Vatrogasni dom sa spremi{tem 

i garaàma, nastojanja su usmjerena 

na nabavku kombi-vozila, u zavr{noj 

je fazi izrada prigodne publikacije, 

a sredi{nja sve~anost planira se za 

po~etak lipnja ove godine. Punih 80 

godina djelovanja proslavit }e pripadnici 

DVD Antunovac i DVD Poljana i 

75 godina od utemeljenja DVD Omanovac 

u VZ Pakrac-Lipik, zatim 75 

godina rada DVD âglin i 70 godina 

DVD Ljeskovica, te pola stolje}a DVD 

Sesvete s podru~ja VZ Poè{tine. Tih 

sedam dru{tava ve} se dulje vrijeme 

veoma ozbiljno i temeljito priprema 

za proslavu jubileja, sa èljom da se u 

prigodi obljetnica u~ini daljnji iskorak 

u ja~anju dobrovoljnog vatrogastva na 

tom podru~ju. 

Iako se nominalno ne}e slaviti, 

valja se podsjetiti i na dru{tva koja 

}e skromno i prigodno obiljeìti petoljetje 

izme|u dviju ’okruglih obljetnica’. 

Tako u 2007. godini punih 115 

godina rada biljeì sredi{nje DVD 

Pleternica. Ve} ovih zimskih dana 

odvijaju se brojni radovi na dogradnji 

Vatrogasnog doma, preure|enju 

unutarnjeg prostora, te dogradnji triju 

garaà, a bit }e i brojnih ’sitnih zahvata’, 

kako bi se nakon toliko dugoga 

razdoblja djelovanja osigurao kontinuirani 

nastavak rada pleterni~kih 

vatrogasaca. Malo naselje Frkljevci na 

podru~ju grada Pleternice djeluje ve} 

85 godina, a DVD Bu~je 55 godina, na 

kutjeva~kom podru~ju DVD Grabarje 

slavi svojih 65 godina, te DVD Hrnjevac 

55 godina rada, a obljetnice slave 

DVD Podgorje u op}ini Kaptol, DVD 

Bi{kupci u op}ini Velika i DVD Jaguplije 

u op}ini Brestovac. Na kraju, 65 

godina djelovanja zabiljeìt }e IDVD 

Zve~evo u istoimenoj prehrambenoj 

industriji, dok punih 55 godina djeluje 

IDVD Orljava u tekstilnoj industriji 

u sastavu Kazneno-popravnog doma 

Poèga. 

Tako velik broj ’pravih i onih manje 

pravih’ obljetnica jasno pokazuje dugovjeku 

vatrogasnu povijest i tradiciju 

na podru~ju dana{nje Poè{ko-slavonske 

ùpanije. Bez obzira {to }e dio 

jubileja ’biti stvarno obiljeèn i pro- 




slavljen’, nikako se ne smije zanemariti 

ni DVD i IDVD koja su donekle 

’na marginama zbivanja’, ali su jednako 

zna~ajna za sustav protupoàrne 

za{tite i ja~anje sigurnosti ìtelja svoga 

podru~ja. Svima valja uputiti ~estitke, 

izraziti im punu zahvalnost za sve {to 

su u proteklim desetlje}ima u~inili za 

sigurnost ljudi i njihove imovine, te im 

poèljeti uspje{an nastavak rada na 

istim zada}ama. 

Boris Oàni} 

Stru~ne obuke 

Zimsko razdoblje se u brojnim vatrogasnim 

dru{tvima ve} dugi niz godina 

koristi za odràvanje te~ajeva i 

seminara na kojima se kroz predavanja 

i prakti~ni rad nastoji pove}ati 

razina stru~nih znanja. Prilika je to za 

mnoge operativne pripadnike DVDa 

da stru~no napreduju, stje~u vi{a 

zvanja i tako se usavr{avaju za lak{e i 

uspje{nije postupanje u stvarnim prilikama. 

Niti jedne godine takva obuka 

nije izostala na podru~ju vatrogasnih 

zajednica Poè{tine i Pakraca-Lipika 

u VZ Poè{ko-slavonske ùpanije, a 

ta praksa nastavlja se i ovih zimskih 

mjeseci. 

U prvoj dekadi sije~nja odvijao se 

te~aj za vatrogasca za mla|e ~lanove 

pet DVD-a s podru~ja op}ine Brestovac 

(DVD Brestovac, DVD Ivandol, 

DVD Jaguplije, DVD Orljavac i DVD 

Zakorenje), koji je polazilo i nekoliko 

vatrogasaca iz DVD Poèga, te iz tvrtke 

Spin Valis, ukupno vi{e od 25 polaznika. 

Polovicom sije~nja ~ak tridesetak 

vatrogasaca iz DVD âglin, DVD Ljeskovica, 

DVD Ru{evo i DVD Djedina 

Rijeka s podru~ja op}ine âglin je u 

Ru{evu polazilo te~aj za vatrogasnog 

do~asnika, a stru~na obuka priprema 

se i za pripadnike DVD-a s podru~ja 

vatrogasnih centara Kutjevo i Velika. 

Tijekom velja~e i oùjka provest }e 

se i obuka za ~ak 60-tak pripadnika 

ve}eg broja DVD-a s podru~ja VZ 

Pakrac-Lipik. ^lanovi vatrogasnih 

ope rativnih postrojbi svladavat }e teorijski 

i prakti~ni dio obuke za vatrogasca, 

vatrogasca 1. klase i do~asnika 1. 

klase. Na taj }e na~in oja~ati stru~nost 

u svakom DVD-u iz kojega dolaze 

polaznici, {to daje naznaku za jo{ 

uspje{nije i u~inkovitije djelovanje na 

poàri{tima i u slu~aju bilo kakvih drugih 

intervencija. 

Uvaàvaju}i sva dosada{nja iskustva, 

doista je vrlo bitno da se vatrogasci 

stru~no osposobljavaju, pa se u VZ 

Poè{ko-slavonske ùpanije tome pridaje 

velika pozornost. Novih stotinjak 

polaznika, a s te~ajevima koji }e tek 

biti odràni zasigurno i vi{e, uz obavljeno 

u vi{e minulih godina, moè se 

govoriti o ~ak tisu}u obu~enih, osposobljenih 

i stru~no educiranih operativaca 

(za razli~ita zvanja), {to svakako 

nije zanemarivo. Na tome i dalje valja 

ustrajati, jer znanja nikada nije dovoljno. 

Boris Oàni} 

Podijeljena oprema 

Zajedni~kim djelovanjem Podru~nog 

ureda DUZS Poèga i Vatrogasne 

zajednice Poè{ko-slavonske 

ùpanije, nastoji se u okvirima realnih 

mogu}nosti osigurati cjelovitije opremanje 

operativnih vatrogasnih postrojbi, 

ponajprije u gradskim i op}inskim 

sredi{tima. Kako se u skladi{tima nekada{nje 

Civilne za{tite, te u pojedinim 

industrijskim DVD-ima koja su 

prestala s radom, nalazio dio osobne 

i skupne vatrogasne opreme podloàn 

propadanju, pokrenuta je inicijativa 

da se bar preostali, uporabljivi dio te 

opreme dodijeli sredi{njim DVD-ima 

op}ina i gradova Poè{tine. 

Ta su nastojanja urodila plodom, pa 

su po~etkom 2007. godine iz skladi{ta 

koja je preuzeo Podru~ni ured DUZS 

Poèga (oprema nekada{nje Civilne 

za{tite) odgovaraju}u koli~inu vatrogasne 

opreme preuzela sredi{njastoèrna 

DVD-a u Poègi, Kutjevu, 

Velikoj, Pleternici, Brestovcu, Jak{i}u, 

Kaptolu i âglinu. Rije~ je o manjim 

ili ve}im koli~inama vatrootpornih 

dijela, kacigama, za{titnim maskama s 

rezervnim filterima, radnim opasa~ima 

i radiolo{kim detektorima. Iako je 

to stara, pomalo dotrajala oprema, 

mogu}e ju je koristiti u vatrogasnim 

intervencijama ili u vje`bama. 

Istodobno je u dogovoru s tvrtkom 

Plamen, u kojoj je do po~etka 

devedesetih godina djelovalo IDVD 

istoga imena, izuzeta preostala vatrogasna 

oprema i tako|er je podijeljena 

sredi{njim op}inskim i gradskim 

DVD-ima na podru~ju Poètine. Tako 

su pojedine operativne postrojbe dobile 

radne opasa~e, brenta~e, kacige, 

mlaznice, spojnice, prijelaznice, 

za{titne jakne i hla~e, usisne korpe, 

vatrogasne cijevi, remenje za rad na 

visini i za krpanje cijevi, izolacijske 

aparate s rezervnim bocama kisika, 

ljestve prislanja~e i rastega~e, pumpe i 

agregate. Valja naglasiti kako je rije~ o 

dosta staroj, dotrajaloj, ali ve}im dijelom 

jo{ uporabljivoj opremi, koja }e 

ipak omogu}iti bolje opremanje DVD 

u op}inskim i gradskim sredi{tima. 

Boris Oàni} 

Osniva~i nisu zaboravljeni 

Polovicom sije~nja na Skup{tini 

DVD Zakorenje okupili su se ~lanovi, 

te brojni gosti i uzvanici, predvo|eni 

na~elnikom op}ine Brestovac Zdravkom 

Mandi}em. Bili su nazo~ni i 

prijatelji iz ve}eg broja DVD-a s podru~ja 

VZ@ Poèga i drugih ùpanija 

s kojima DVD Zakorenje ve} godinama 

uspje{no sura|uje. Uz sredi{nju 

raspravu o aktualnim pitanjima vatrogastva 

u na{oj domovini, utvr|ivanja 

planskih dokumenata za 2007. godinu, 

pozornost je bila usmjerena i na 

uru~ivanje priznanja onima koji su 

za slu`ni za dulje od pola stolje}a staru 

tradiciju vatrogastva u tom dijelu 

Poè{tine. 

Posebnu zahvalnost zasluùju ~etvo 

rica utemeljitelja, danas veterani 

u DVD Zakorenje – Josip Crnkovi}, 

Dragan Ivanovi}, Zvonimir Kajtar i 

Milan Gagi} (na fotografiji). Priznanja 

za pruènu pomo} u radu Dru{tva 

pri mili su Vatropromet, Zagreb, Tambura{ki 

sastav Zlatna dolina, Drago 

Pavkovi}, te Uwe i Silvana Heinel iz 

Fulde u Njema~koj, dok su priznanja 

za izuzetnu aktivnost u DVD Zakorenje 

uru~ena Marku Rado{i}u, Valentinu 

Mojsinovi}u, Denisu, Kruni i 

Mireli Funtek, te Ruìci Mandi}. Valja 

zabiljeìti i da su diplome o poloènom 

ispitu za vatrogasnog do~asnika prve 

klase primili Marko Rado{i} i Josip 

Lon~arevi}. 

Da na mladima svijet ostaje potvr- 

|uje i najve}i broj priznanja pripadnicima 

podmlatka – djeci i mladeì 

tog Dru{tva. U protekloj su se godini 

svojim radom, zalaganjem i ostvarenim 

natjecateljskim rezultatima istakli 

Lara Mandi}, Marko Mojsinovi}, Alen 

i Dino Babi}, Mateo Vale{i}, Anilija 

Davidovi}, Ante Nikoli}, Robert Djak, 

Filip [imi} i Marko Gavri} (odjeljenje 

djece), te Valentino Mandi}, Valentina 

i Mario Mojsinovi}, Sanela Funtek, 

Matijas Bu}e, Ivan Crnkovi}, Ruìca 

[imi}, Marijana Niki}-âkar, Matej 

Lon~arevi} i Martina Babi} (odjeljenje 

mladeì). 

Boris Oàni} 

62 

velja~a /2007/

Vje`ba «Babin vir 2007.» 

Podru~ni ured Dràvne uprave za 

za{titu i spa{avanje Poè{ko-slavonske 

ùpanije, u suradnji s Policijskom 

upravom ùpanije, vatrogasnim dobrovoljnim 

i profesionalnom postrojbom, 

zaposlenicima u Stanici hitne medicinske 

pomo}i, volonterima Crvenoga 

krià, te s pripadnicima Gorske slu`be 

spa{avanja priprema cjelovitu i sveobuhvatnu 

vje`bu pripravnosti i osposobljenosti 

za izvanredne prilike pod 

nazivom «Babin vir 2007». U sklopu 

planirane vje`be, ~iji je pripremni 

sastanak nedavno odràn u Poègi i 

vodio ga je pro~elnik Podru~nog ureda 

DUZS Poèga Cvjetko Obradovi}, 

razmotrena su polazi{ta za izvo|enje 

sloène i sveobuhvatne vje`be, planirane 

u povodu obiljeàvanja Dana 

grada – blagdana Grgureva, polovicom 

oùjka ove godine. 

Cilj vje`be je provjera spremnosti 

svih sudionika u sustavu za{tite i 

spa{avanja, njihove uskla|enosti na 

terenu i koordinacije kroz komunikacijski 

centar 112, kao i mjera koje je 

nu`no poduzeti da bi se pove}ala djelotvornost 

u slu~ajevima nesre}a ve}ih 

razmjera. Istodobno je to prigoda 

za prikupljanje elemenata za izradu 

standardnih operativnih postupaka 

(SOP-a) za mobilizaciju operativnih 

snaga za{tite i spa{avanja posredstvom 

@upanijskog centra 112, provjera 

funkcionalnosti zapovjedni{tva za{tite 

i spa{avanja ùpanije i grada Poège, te 

na~in da se potakne promatra~e vje`be 

i druge subjekte za neophodnost ùrne 

izgradnje integralnog sustava za{tite i 

spa{avanja, za koji se zalaè Dràvna 

uprava za za{titu i spa{avanje. 

Boris Oàni} 

na, pumpe su modernizirane. Zbog 

bolesti ne dolazim ~esto u Vatrogasni 

dom kao prije ali se za skup{tinu odazovem 

pozivu, a kao dugogodi{nji tajnik 

imam {to i re}i mladima. Iza mene 

su brojni poàri i svakoga se sje}am 

po ne~emu. Posebno je bilo stravi~no 

kada su gorjela sela Tuk, Sunger i Begovo 

Razdolje. Opasnost je bila velika 

pa je i mladima poruka da u poàru 

budu obazrivi i disciplinirani, jer mogu 

stradati. Nas je bilo deset, ali smo bili 

slo`ni i svake smo nedjelje vje`bali. 

1959. godine smo osnovali i Limenu 

glazbu koja je nakon odlaska kapelnika 

zamrla. Sada u Mrkoplju radi Crkveni 

pjeva~ki zbor, tamburice i drugo. 

Josip Prpi}, zvani Joso, cijeli je 

ìvot bio VKV stolar pa i sada malo 

radi, onako za svoju du{u. “U vatrogastvu 

sam od 1947. godine i ponosam 

sam {to sam bio dio ove druìne koja 

dogodine slavi 110. obljetnicu”, kaè 

Joso podrijetlom iz Krivog Puta. “Bio 

sam jedno vrijeme i zapovjednik. Sada 

sa 75 godina starosti jo{ uvijek volim 

do}i ovamo i porazgovarati s mladima. 

Prije smo sredstva stvarali organiziranjem 

zabava za pu~anstvo, sada 

toga nema i financiranje je osigurano 

iz prora~una. Vatrogasci su ipak za 

ga{enje poàra, a ne skrb o financijama. 

Svaki je poàr i izlazak vatrogasaca 

u moje vrijeme bio interesantan i po 

ne~emu izuzetan pa se i sve pamti. Ja 

o tome imam i pove}u dokumentaciju 

koju }emo koristiti kada se bude pisala 

monografija ili bro{ura ve} dogodine. 

Nije posao vatrogasca bez opasnosti, u 

poàru je sve mogu}e. Hvala Bogu nigdje 

nisam nastradao. Ja i sada volim 

~uti da mlade` postiè dobre rezultate, 

da dru{tvo namjerava nabaviti vozilo, 

da }e se obnoviti Vatrogasni dom. 

Znate vatrogastvo mi je u krvi i ja bez 

obzira {to doma radim ~esto mislim o 

svemu {to sam pro{ao i ponosan sam 

na sve to.” 

Razgovarao: Mirko B. Wolf 

Novi Vatrogasni dom 

Predsjednik DVD Prezid Filip 

O`bolt je na pro{irenoj sjednici Upravnog 

odbora i Zapovjedni{tva upoznao 

nazo~ne o po~etku radova na izgradnji 

novog Vatrogasnog doma u Prezidu. 

Poznato je da je na sve~anoj sjednici 


Primorsko-goranska 

Vatrogastvo nam je i dalje u krvi i 

mislima 

Zdravko Skender i Josip Prpi} prave 

su legende mrkopaljskog vatrogastva. 

Oba su za svoj rad i dugogodi{nju 

vjernost vatrogastvu primili najvi{a vatrogasna 

priznanja sve do zlatnih medalja 

i veteranskih spomenica. 

Onome tko se osje}a odgovornim i 

voli vatrogastvo, {to mora biti i u genima, 

nije te{ko biti vatrogasac ali je 

zato di~no, kaè 80-godi{nji Skender. 

Sada je tim bolje jer je u Dru{tvu sve 

modernizirano. Oprema je suvreme- 

Na fotografiji Josip Prpi} i Zdravko Skender, vatrogasni veterani 



Na fotografiji izgled novog doma 

DVD Prezid, koja je odràna u rujnu 

povodom obiljeàvanja 120. obljetnice 

Dru{tva, pokrovitelj proslave ujedno 

i gradona~elnik grada âbra Marijan 

Filipovi} predsjedniku DVD Prezid 

Filipu O`boltu slu`beno predao dokument 

u kojem Grad âbar besplatno 

prenosi vlasni{tvo zemlji{ta na kojemu 

}e se graditi Vatrogasni dom u blizini 

nove {kolske zgrade. Na sjednici je 

donesen zaklju~ak da se odmah krene 

u sre|ivanje dokumentacije vlasni{tva 

i lokacijske dozvole a potom i ostalo 

kako bi se jo{ ove godine, uz pomo} 

sponzora i drugih institucija, Vatrogasni 

dom u Prezidu stavio pod krov. Prezidanski 

vatrogasci su pokazali svoju 

odlu~nost da u tome ustraju a imaju 

i potporu mje{tana koji }e tako|er 

pomo}i u izgradnji novog Doma. 

M. B. Wolf 

Vrijedni mrkopaljski vatrogasci 

pripremaju proslavu jubileja 

Jo{ jedno vatrogasno dru{tvo u 

Gorskom kotaru, (poslije Delnica 130, 

Fuìna 130, Prezida 120, Lokava 110, 

Sungera 100, ...) pred proslavom je 

svoje visoke obljetnice, {to je bilo povodom 

da razgovaramo s predsjednikom 

tog dru{tva. Radi se o DVD Mrkopalj 

koji }e sljede}e godine obiljeìti 110. 

obljetnicu. Marinko Ga{parac drugi 

je mandat predsjednik i gotovo sve o 

mrkopaljskom vatrogastvu te kaè: 

“Dru{tvo su osnovali onda{nji vi- 

|eniji ljudi Mrkoplja radi za{tite svoje 

imovine, svojih domova kojima je 

prijetila vatra, ali i radi organizirane 

pomo}i mje{tanima u eventualnim 

vremenskim nepogodama. Za sve 

vrijeme rada i djelovanja Dru{tvo je 

bilo inicijator cjelokupnog kulturno 

zabavnog ìvota mjesta i mjesto gdje 

su se donosile va`ne odluke za razvoj 

mjesta. Sada su u DVD Mrkopalj 

uklju ~ena u rad dva odjeljenja koja su 

stru~no osposobljena za sve mogu}e 

izazove. Tu je i mlade` a imamo i ènsko 

odjeljenje. Osje}a se smjena generacije 

i oni malo stariji prelaze na 

savjetodavne funkcije a mladi su stasali 

i mogu preuzeti sve obaveze. Na{e 

se kvalitete provjeravaju u intervencijama 

ali i na natjecanjima gdje smo 

Na fotografiji Marinko Gasparac predsjednik 

DVD-a Mrkopalj 

uvijek pri vrhu ili smo prvi. Posebno 

nam je aktivna mlade` na kojoj gradimo 

budu}nost. Ukupno nas je oko 

60. @ensku smo ekipu lani osnovali 

prvi puta u Mrkoplju {to je povijesna 

~injenica. Ve} je bila 3. na prvenstvu u 

Lovranu a 2. u Novom Vinodolskom. 

Mje{tani su mene i Dru{tvo prihvatili 

i pruàju nam pomo} a posebno 

nam pomo} daje Op}ina Mrkopalj. 

Opremljeni smo dobro a kada zamijenimo 

stari TAM-505 s novim terenskim 

vozilom za ga{enje {umskih 

poàra bit }emo opremljeni vrhunski. 

O~ekujemo pomo} i Op}ine i VZ Primorsko 

goranske ùpanije. Pri kraju 

smo i s ure|enjem Vatrogasnog doma 

koji u donjem dijelu ima spremi{te a 

na katu je velika konferencijska sala i 

prate}i prostor. Dom nam je poklonio 

Ekonomat @upe Mrkopalj, smatraju}i 

da je Dom do{ao u dobre ruke, dobrih 

gospodara i humanitaraca kao {to su 

upravo vatrogasci. Ono {to moram 

primijetiti je to da u zadnjih 3-4 godina 

nema vi{e toliko poàra koliko 

ih je nekada bilo. Mislim da smo i mi 

pomogli u razmi{ljanjima mje{tana o 

samoza{titi. No nema i vi{e sijena na 

tavanima pa je i to preventiva. Imali 

smo poàr na jednoj ku}i u ulici Jezero 

koju su vatrogasci brzom intervencijom 

spasili. Daj Bog da i dalje nema 

poàra.” 

Mirko B. Wolf 

Obnoviti rad DVD Begovo Razdolje 

Na~elnik op}ine Mrkopalj Ivan Butkovi} 

u svakom pogledu daje punu 

potporu vatrogascima, bilo da se 

radi o DVD Mrkopalj ili DVD Sunger. 

Najvi{e bi volio vidjeti da se obnovi 

rad i DVD Begovo Razdolje, u 

kojem su vatrogasci svoje Vatrogasno 

spremi{te izgradili 1958. godine. Na 

Skup{tini u Mrkoplju on je pohvalio 

rad mrkopaljskih vatrogasaca, kao i 

njihovo opredjeljenje za nabavu novog 

vatrogasnog vozila, koje }e se nabaviti 

uz potporu VZ PG ùpanije, Op}ine 

Mrkopalj i DVD Mrkopalj. 

- U nabavu novih vozila na podru~ju 

Op}ine krenuli smo lani u DVD Sunger 

gdje je obiljeèna 100. obljetnica, 

a sada je na red do{ao DVD 

Mrkopalj koji dogodine obiljeàva 

110. obljetnicu, rekao je Butkovi}. U 

ja~em angaìranju razvoja vatrogastva 

u Op}ini krenuli smo i u Begovu 

Razdolju. Sada je ve} dovr{en glavni 

projekt nove zgrade DVD-a i nadam 

se da }emo uskoro po~eti i s radovima. 

64 

velja~a /2007/

Na fotografiji napu{teno vatrogasno spremi{te u Begovu Razdolju 

Sve bi trebalo biti gotovo 2008. godine. 

U Begovo Razdolje su se naselile 

jo{ dvije mlade obitelji pa su uvjeti 

za osnivanje vatrogasne postrojbe 

sve bolji. @elim svima Vama manje 

poàra a vi{e druènja i radosti, kazao 

je na~elnik Op}ine Mrkopalj Ivan Butkovi} 

na Skup{tini u Mrkoplju. 

M. B. Wolf 

Poglavarstvo Delnica o za{titi i 

spa{avanju 

Poglavarstvo grada Delnica na 

svojoj je sjednici donijelo odluku 

organizaciji razvoja Sustava za{tite 

i spa{avanja na podru~ju Grada u 

2007. godini, koji je izra|en prema 

napucima Dràvne uprave za za{titu 

i spa{avanje Podru~nog ureda Rijeka. 

Tim smjernicama, sukladno razmjeru 

opasnosti prijetnji posljedica nesre}a, 

ve}ih nesre}a i katastrofa, utvr|eni su 

nositelji sustava za{tite i spa{avanja, 

organiziranost civilne za{tite, vatrogasne 

postrojbe, zapovjedni{tva, 

slu`be i pravne osobe koje se svojom 

djelatno{}u bave za{titom, Hitna 

pomo}, javno zdravstvo, Crveni kri`, 

Veterinarska slu`ba, Javno poduze}e 

za odràvanje komunalne infrastrukture, 

te udruge gra|ana od zna~aja u 

sustavu spa{avanja kao Gorska slu`ba 

spa{avanja, planinari, radio amateri, 

aero-klubovi i drugo. Sjednici Poglavarstva 

vezano uz ovu tematiku 

nazo~ili su i Livio Andlar, zapovjednik 

JVP Delnice, Boro Tomi}, direktor 

Komunalca te Dinko Agar, na~elnik 

PP Delnice. 

M.B.Wolf 

Vukovarsko-srijemska 

Osposobljavanje 

U organizaciji Gradske vatrogasne 

zajednice Vukovar odràna je obuka 

za vatrogasce. Obuci je pristupilo 29 

kandidata koji su zadovoljili uvjete 

propisane u Pravilniku i Programu za 

osposobljavanje i usavr{avanje vatrogasnih 

kadrova. 

Teorijski dio obuke u trajanju od 34 

{kolska sata odràn je u Vatrogasnom 

domu Tovarnik, a vje`bovni dio u 

trajanju od 40 {kolskih sati odràn je u 

Vatrogasnom domu Vukovar. Obuka 

je provedena od 1. prosinca 2006. do 

13. sije~nja 2007. 

Ispit je odràn 17. sije~nja 2007. u 

prostorijama DVD Tovarnik. 

Ispit je odràn pred ispitnom komisijom 

u sastavu: \uro Ivankovi}, 

predsjednik Vatrogasne zajed nice 

gra da Vukovara, Zdenko Juki}, zamjenik 

zapovjednika @upanijske 

va trogasne zajednice, Silvestar Dorghazi, 

dopredsjednik Vatrogasne 

za jednice grada Vukovara, Stjepan 

Dragani}, voditelj programa obuke i 

@eljko Samar|i}, predava~. 

Ispitu je pristupilo 26 kandidata. 

Svi kandidati uspje{no su poloìli ispit 

te }e im biti izdane diplome o osposobljenosti 

za ispitanog vatrogasca. 

\uro Ivankovi} 

Zadarska 

Skup{tina VZG Zadra 

Vatrogasna zajednica Grada Zadra 

krajem svake godine okuplja svoju 

Skup{tinu na kojoj se ~lanovima iznosi 

izvje{}e o radu u protekloj godini, 




financijsko izvje{}e, te plan rada za 

idu}e razdoblje. Tako je i ovaj puta 

@eljko [o{a, predsjednik VZ Grada 

Zadra, sazvao sjednicu Skup{tine koja 

je odràna 28.prosinca 2006.g. 

Nazo~nim ~lanovima Skup{tine 

predsjednik je naveo aktivnosti koje 

je Zajednica poduzimala u proteklom 

jednogodi{njem razdoblju. Izme|u 

ostaloga, navedeno je da je u sklopu 

Plana ~uvanja, motrenja, ophodnje i 

dojave u svezi sprje~avanja i otkrivanja 

opasnosti od poàra za Grad Zadar, u 

potpunosti ispunjena obveza organiziranja 

i opremanja osmatra~a. Kako 

bi ~lanice Zajednice bile {to bolje 

opremljene, Zajednica im je pomogla 

u nabavi vatrogasne opreme i sredstava 

za ga{enje, te im je dozna~ila i 

nov~ana sredstva namijenjena kvalitetnoj 

pripremi sezone poàra otvorenog 

prostora. Zna~ajnu pomo} pruìla 

je i Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada 

Zadra u nabavi opreme (pjenilo 

za ga{enje poàra, vatrogasna radna 

obu}a i odje}a, za{titne kacige i dr.). 

Posebna pa`nja posve}uje se DVDima 

na otocima, jer je njihova spremnost 

i opremljenost od presudne 

va`nosti za za{titu od poàra, uglavnom 

zbog nemogu}nosti brzog dolaska 

profesionalaca iz Zadra. 

Tako su 2006. godine dobrovoljna 

vatrogasna dru{tva Ist, I`, Silba i Molat 

dodijeljena nov~ana sredstva za 

nabavu nu`ne vatrogasne opreme, a u 

provedbi preventivnih mjera za za{titu 

od poàra na otoku Ravi osigurana su 

sredstva za probijanje protupoàrnih 

putova. U razdoblju od 15. lipnja do 

15. rujna bio je uposlen po jedan sezonski 

vatrogasac na otocima I`, Ist, 

Silba i Molat te dvanaest u JVP Grada 

Zadra. 

Isto tako je Zajednica, putem svojih 

predstavnika u VZ Zadarske @upanije 

i u Udruzi profesionalnih vatrogasaca 

Hrvatske, aktivno sudjelovala 

u kreiranju za{tite od poàra na svom 

podru~ju. 

Program rada VZ Grada Zadra 

za 2007. godinu uklju~uje aktivnosti 

{to se odnose na intenzivno poticanje 

osnivanja DVD-a na otocima Olib i 

Premuda, poglavito organiziranjem 

sastanaka s predstavnicima mjesnih 

odbora i tijela gradske uprave, nakon 

~ega bi se novoosnovanim DVD-ima 

pruìla pomo} pri registraciji, opremanju 

i osposobljavanju dobrovoljnih 

vatrogasaca. Postoje}im ~lanovima, 

JVP Grada Zadra, te dru{tvima I`, Ist, 

Molat i Silba, u planu je sufinanciranje 

nabave vatrogasne opreme i sredstava 

za ga{enje, nabava za{titne opreme 

te opreme za tehni~ke intervencije. 

Financirat }e se i nastavak probijanja 

protupoàrnih putova, a Javnoj vatrogasnoj 

postrojbi Grada Zadra pomo}i 

}e se u podgledu pobolj{anja sustava 

veza. Kao i proteklih godina svojim 

postrojbama pomo}i }e se financijski 

u pripremi sezone poàra otvorenog 

prostora, a u suradnji s HVZ-om i VZ 

@upanije provodit }e se preventivne 

mjere za{tite od poàra nabavkom i 

prezentacijom promid`benog materijala 

i postavljanjem plakata. 

VZ Grada Zadra }e, sukladno 

svojim mogu}nostima, provoditi i 

druge mjere i aktivnosti kada se za to 

ukaè potreba. 

Zdenko Kneèvi} 

Zagreba~ka 

Osposobljavanje vatrogasnih 

kadrova 

Vatrogasna zajednica grada Samobora 

izradila je Program ospo- 

Na fotografiji novi vatrogasni kadrovi 

66 

velja~a /2007/

NFPA 1 – 7 GODINA POSLIJE 

Zbirka NFPA standarda, sasvim je sigurno najcjelovitiji 

izvor znanja za podru~je za{tite od poàra i vatrogastva u 

svijetu. Ona je istovremeno i najaùrniji izvor, jer se pojedini 

standardi revidiraju u prosjeku svakih 3 do 5 godina. 

Komplet NFPA standarda moè se kupiti na razli~itim 

medijima: 

- Kompletni NFPA standardi na CD-ROM-u 

(NFC Subscription Service), 

- Kompletni NFPA standardi u knjigama i registratorima, 

- Pojedina~ni NFPA standardi mogu se “iskrcati” i preko 

Interneta (uz pla}anje) u elektronskom obliku (“pdf”), 

neki se mogu kupiti i u obliku bro{ure (“book”). 

Osnovni podaci o NFPA standardima (naziv, kratki 

opis, cijena) mogu se prona}i putem Interneta na 

adresi www.nfpa.org/catalog 

S obzirom da i dalje primamo upite o sadràju i obimu 

pojedinih standarda, ovdje bismo èljeli istaknuti da prethodna 

konstatacija o revidiranju “u prosjeku svakih 3 do 5 godina” 

i dalje vaì. Posljedica toga je da iz popisa objavljenog 

u Vatrogasnom vjesniku po~etkom 2000. godine, a koji je 

sadràvao ukupno 276 NFPA standarda, krajem 2006. ostao 

je vaìti samo jedan jedini standard (NFPA 1982 – Izdanje 

1999.), dok je preostalih 271 obnovljeno! 

Neki standardi su dopunjeni i preimenovani (npr. NFPA 

1: Fire Prevention Code 1997, danas glasi Uniform Fire Code 

2006. Neki standardi su uklopljeni u druge (npr. NFPA 11A: 

Sistemi s pjenom srednje i visoke ekspanzije je uklopljen u 

prija{nji NFPA 11: Pjena niske ekspanzije, koji sada ima naziv 

NFPA 11: Pjena niske, srednje i visoke ekspanzije). Neki 

standardi su bitno izmijenjeni, a pojavili su se i posve novi 

(npr. “antiteroristi~ki” NFPA 1994: Standard on Protective 

Ensembles for First Responders to CBRN Terrorism Incidents, 

2007.). 

Svi standardi su na engleskom. Ipak, postoje NFPA 

izdanja nekih standarda i na drugim jezicima (francuski, 

{panjolski), no isklju~ivo u PDF formatu. Koliko je nama 

poznato, prijevoda na hrvatski prakti~ki nema. Iako smo 

svojevremeno (za svoje interne potrebe) ne{to i preveli 

(npr. NFPA 11, NFPA 11A, NFPA 1201 i dr.), danas ih je 

te{ko aùrirati. Pojednostavljeno govore}i dok prevedemo 

neki standard, ubrzo se pojavi njegovo novo izdanje, te se 

~ovjek po~inje pitati koliko taj posao uop}e ima smisla. 

Problem je i financiranje: tehni~ki korektno prevo|enje 

standarda je dugotrajan i skup posao, a interes korisnika je 

rijedak i sporadi~an. 

U pravilu se oko 10% standarda mijenja (dopunjuje, 

prepravlja) svakih pola godine, tako da }e priloèni popis 

ubrzo dobiti prve izmjene, a {to se najjednostavnije moè 

provjeriti na danoj internet adresi, gdje je uz sva nova 

izdanja istaknuta opaska “new” (novo). 

Za daljnje informacije moète kontaktirati NFPA direktno 

ili autora teksta, koji obi~no na raspolaganju ima relativno 

svjeà izdanja NFPA standarda. 

NFPA standardi (zaklju~no s 31.12.2006.) 

NFPA 1: Jednoobrazni protupoàrni kodeks (Uniform 

Fire Code, 2006.) 

NFPA 10: Prijenosni aparati za ga{enje poàra (Portable 

Fire Extinguishers, 2007.) 

1 

NFPA je akronim za National Fire Protection 

Association, tj. Nacionalno udruènje za za{titu od poàra 

NFPA 11: 

NFPA 12: 

Pjena niske, srednje i visoke ekspanzije 

(Low-, Medium-, and High-Expansion Foam, 

2005.) 

Sistemi za ga{enje uglji~nim dioksidom (Carbon 

Dioxide Extinguishing Systems, 2005.) 

NFPA 12A: Sistemi za ga{enje poàra Halonom 1301 

(Halon 1301 Fire Extinguishing Systems, 

2004.) 

NFPA 13: 

Postavljanje sprinkler sistema (Installation 

of Sprinkler Systems, 2007.) 

NFPA 13D: Postavljanje sprinkler sistema u ku}e za jednu 

ili dvije obitelji i u stambene prikolice (Installation 

of Sprinkler Systems in One- and 

Two-Family Dwellings and Manufactured 

Homes, 2007.) 

NFPA 13E: Preporu~eni postupci za aktivnosti vatrogasnih 

slu`bi u objektima za{ti}enim sprinkler 

sistemima i unutarnjim hidrantima (Recommended 

Practice for Fire Department Operations 

in Properties Protected by Sprinkler 

and Standpipe Systems, 2005.) 

NFPA 13R: Postavljanje sprinkler sistema u stambene 

zgrade do uklju~uju}i ~etiri kata visine (Installation 

of Sprinkler Systems in Residential 

Occupancies up to and Including Four Stories 

in Height, 2007.) 

NFPA 14: 

NFPA 15: 

NFPA 16: 

Postavljanje unutarnjih hidrantskih sistema 

(Installation of Standpipe and Hose Systems, 

2007.) 

Fiksni sistemi raspr{ene vode za za{titu od 

poàra (Water Spray Fixed Systems for Fire 

Protection, 2007.) 

Postavljanje sistema sa sprinklerima pjena/ 

voda i sprej mlaznicama pjena/voda (Installation 

of Foam-Water Sprinkler and Foam- 

Water Spray Systems, 2003.) 

NFPA 17: Sistemi za ga{enje suhim prahom (Dry Chemical 

Extinguishing Systems, 2002.) 

NFPA 17A: Sistemi za ga{enje mokrim kemikalijama 

(Wet Chemical Extinguishing Systems, 

2002.) 

NFPA 18: Sredstva za mo~enje (Wetting Agents, 2006) 

NFPA 20: 

NFPA 22: 

NFPA 24: 

NFPA 25: 

NFPA 30: 

Postavljanje stacionarnih pumpi za za{titu od 

poàra (Installation of Stationary Pumps for 

Fire Protection, 2007.) 

Vodospreme za privatnu za{titu od poàra 

(Water Tanks for Private Fire Protection, 

2003.) 

Postavljanje privatnih poàrnih hidrantskih 

mreà i njihovog pribora (Installation of Private 

Fire Service Mains and Their Appurtenances, 

2007.) 

Pregledavanje, testiranje i odràvanje sistema 

za za{titu od poàra pomo}u vode (Inspection, 

Testing, and Maintenance of Water- 

Based Fire Protection Systems, 2002.) 

Kodeks zapaljivih i gorivih teku}ina (Flammable 

and Combustible Liquids Code, 

2003.) 

NFPA 30A: Kodeks za servisne stanice za distribuciju 

motornih goriva i za sevisne radione (Code 

for Motor Fuel Dispensing Facilities and Repair 

Garages, 2003.) 

dodatak 

VATROGASNI VJESNIK 

I

dodatak 

NFPA 30B: 

NFPA 31: 

NFPA 32: 

NFPA 33: 

NFPA 34: 

NFPA 35: 

NFPA 36: 

NFPA 37: 

NFPA 40: 

NFPA 42: 

NFPA 45: 

NFPA 51: 

Kodeks za proizvodnju i skladi{tenje proizvoda 

s aerosolima (Code for the Manufacture 

and Storage of Aerosol Products, 2007.) 

Postavljanje ure|aja za izgaranje loìvog 

ulja (Installation of Oil-Burning Equipment, 

2006.) 

Pogoni kemijskog ~i{}enja (Drycleaning 

Plants, 2007.) 

Primjena zapaljivih i gorivih tvari u vidu 

spreja (Spray Application Using Flammable 

or Combustible Materials, 2007.) 

Procesi uranjanja i nano{enje pokrovnog 

sloja uporabom zapaljivih ili gorivih teku}ina 

(Dipping and Coating Processes Using Flammable 

or Combustible Liquids, 2007.) 

Proizvodnja organskih premaza (Manufacture 

of Organic Coatings, 2005.) 

Postrojenja za ekstrakciju otapalima (Solvent 

Extraction Plants, 2004.) 

Postavljanje i uporaba stacionarnih motora s 

unutarnjim izgaranjem i plinskih turbina (Installation 

and Use of Stationary Combustion 

Engines and Gas Turbines, 2006.) 

Skladi{tenje i rukovanje filmovima od celuloznog 

nitrata (Storage and Handling of Cellulose 

Nitrate Film, 2007.) 

Kodeks za skladi{tenje piroksilin plastika 

(Code for the Storage of Pyroxylin Plastic, 

2002.) 

Za{tita od poàra za laboratorije koji koriste 

kemikalije (Fire Protection for Laboratories 

Using Chemicals, 2004.) 

Projektiranje i postavljanje sistema kisik 

– gorivi plin za zavarivanje, rezanje i sli~ne 

procese (Design and Installation of Oxygen– 

Fuel Gas Systems for Welding, Cutting, and 

Allied Processes, 2002.) 

NFPA 51A: Pogoni za punjenje boca acetilenom (Acetylene 

Cylinder Charging Plants, 2006.) 

NFPA 51B: Za{tita od poàra tijekom zavarivanja, rezanja 

i ostalih radova s vatrom (Fire Prevention 

During Welding, Cutting, and Other 

Hot Work, 2003.) 

NFPA 52: 

NFPA 53: 

NFPA 54: 

NFPA 55: 

NFPA 58: 

NFPA 59: 

Kodeks za sisteme goriva na motornih vozila 

(Vehicular Fuel Systems Code, 2006.) 

Preporu~eni postupci za materijale, opremu 

i sisteme za uporabu u atmosferama bogatim 

kisikom (Recommended Practice on Materials, 

Equipment, and Systems Used in Oxygen-Enriched 

Atmospheres, 2004.) 

ANSI Z223.1–2006 Nacionalni kodeks gorivog 

plina (ANSI Z223.1–2006 National Fuel 

Gas Code, 2006.) 

Skladi{tenje, uporaba i rukovanje komprimiranim 

i ukapljenim plinovima i kriogenim 

fluidima u prijenosnim i stacionarnim kontejnerima, 

bocama i rezervoarima (Storage, 

Use, and Handling of Compressed Gases and 

Cryogenic Fluids in Portable and Stationary 

Containers, Cylinders, and Tanks, 2005.) 

Kodeks za ukapljeni naftni plin (Liquefied 

Petroleum Gas Code, 2004.) 

Kodeks za komunalne plinare s ukapljenim 

naftnim plinom (Utility LP-Gas Plant Code, 

2004.) 

NFPA 59A: 

NFPA 61: 

NFPA 68: 

NFPA 69: 

NFPA 70: 

Proizvodnja, skladi{tenje i rukovanje ukapljenim 

prirodnim plinom (UPP) (Production, 

Storage, and Handling of Liquefied Natural 

Gas (LNG), 2006.) 

Sprje~avanje poàra i eksplozija pra{ine u 

poljoprivrednim pogonima i pogonima za 

proizvodnju hrane (Prevention of Fires and 

Dust Explosions in Agricultural and Food 

Processing Facilities, 2002.) 

Vodi~ za odu{ivanje deflagracija (Guide for 

Venting of Deflagrations, 2002.) 

Sistemi za sprje~avanje eksplozija (Explosion 

Prevention Systems, 2002.) 

Nacionalni elektri~ki kodeks (National Electrical 

Code®, 2005.) 

NFPA 70B: Preporu~eni postupci za odràvanje elektri~ke 

opreme (Recommended Practice for 

Electrical Equipment Maintenance, 2006.) 

NFPA 70E: 

NFPA 72: 

NFPA 73: 

NFPA 75: 

NFPA 76: 

NFPA 77: 

NFPA 79: 

NFPA 80: 

Elektri~ka sigurnosn na radnom mjestu 

(Electrical Safety in the Workplace, 2004.) 

Nacionalni kodeks poàrnog alarma (National 

Fire Alarm Code®, 2007.) 

Kodeks elektri~kog nadzora postoje}ih obiteljskih 

ku}a (Electrical Inspection Code for 

Existing Dwellings, 2006.) 

Za{tita informati~ke opreme (Protection of 

Information Technology Equipment, 2003.) 

Za{tita od poàra centrima s telekomunikacijskom 

opremom (Fire Protection of Telecommunications 

Facilities, 2005.) 

Preporu~eni postupci sa stati~kim elektricitetom 

(Recommended Practice on Static 

Electricity, 2007.) 

Elektri~ki industrijski strojevi (Electrical Industrial 

Machinery, 2007.) 

Protupoàrna vrata i {titnici na drugim otvorima 

(Fire Doors and Other Opening Protectives, 

2007.) 

NFPA 80A: Preporu~eni postupci za za{tita zgrada od 

vanjskog isijavanja uzrokovanog poàrom 

(Recommended Practice for Protection of 

Buildings from Exterior Fire Exposures, 

2007.) 

NFPA 82: 

NFPA 85: 

Incineratori, sistemi i oprema za rukovanje 

otpacima i vlaknastim materijalima (Incinerators 

and Waste and Linen Handling Systems 

and Equipment, 2004.) 

Kodeks opasnost za kotlove i sisteme izgaranja 

(Boiler and Combustion Systems Hazards 

Code, 2004.) 

NFPA 86: Pe}i i loì{ta (Ovens and Furnaces, 2007.) 

NFPA 88A: Parking garaè (Parking Structures, 2007.) 

NFPA 90A: Postavljanje sistema za klimatizaciju i ventilaciju 

(Installation of Air-Conditioning and 

Ventilating Systems, 2002.) 

NFPA 90B: Postavljanje sistema grijanja toplim zrakom 

i sistema za klimatizaciju (Installation of 

Warm Air Heating and Air-Conditioning Systems, 

2006.) 

NFPA 91: 

Odsisni sistemi zraka za odvo|enje para, 

plinova, magli i nezapaljivih krutih ~estica 

(Exhaust Systems for Air Conveying of Vapors, 

Gases, Mists, and Noncombustible Particulate 

Solids, 2004.) 

II 

velja~a /2007/

NFPA 92A: Sistemi za upravljanje dimom koji koriste 

barijere i razlike tlakova (Smoke-Control Systems 

Utilizing Barriers and Pressure Differences, 

2006.) 

NFPA 92B: Sistemi za upravljanje dimom u trgova~kim 

centrima, atrijima i velikim prostorima (Smoke 

Management Systems in Malls, Atria, and 

Large Spaces, 2005.) 

NFPA 96: Upravljanje ventilacijom i za{tita od poàra 

pri aktivnostima komercijalnog kuhanja 

(Ven tilation Control and Fire Protection of 

Commercial Cooking Operations, 2004.) 

NFPA 99: Zdravstveni objekti (Health Care Facilities, 

2005.) 

NFPA 99B: Hipobarni prostori (Hypobaric Facilities, 

NFPA 101: 

2005.) 

Kodeks o sigurnosti ljudskih ìvota (Life Safety 

Code, 2006.) 

NFPA 101A: Vodi~ za alternativni pristup sigurnosti ljudskih 

ìvota (Guide on Alternative Approaches 

to Life Safety, 2007.) 

NFPA 102: 

Tribine, sklopiva i teleskopska sjedala, {atori 

i membranske gra|evine (Grandstands, 

Folding and Telescopic Seating, Tents, and 

Membrane Structures, 2006.) 

NFPA 105: Postavljanje sklopova protudimnih vrata i 

{titnika na drugim otvorima (Installation of 

Smoke Door Assemblies and Other Opening 

Protectives, 2007.) 

NFPA 110: 

NFPA 111: 

NFPA 115: 

Sistemi za nu`no i rezervno napajanje 

elektri~nom strujom (Emergency and Standby 

Power Systems, 2005.) 

Sistemi za nu`no i rezervno napajanje 

elektri~nom energijom iz akumulatora (Stored 

Electrical Energy Emergency and Standby 

Power Systems, 2005.) 

Za{tita lasera od poàra (Laser Fire Protection, 

2003.) 

NFPA 120: Prevencija i kontrola poàra u rudnicima 

ugljena (Fire Prevention and Control in Coal 

Mines, 2004.) 

NFPA 122: 

NFPA 130: 

NFPA 140: 

NFPA 150: 

NFPA 160: 

NFPA 170: 

NFPA 204: 

Prevencija i kontrola poàra u podzemnim 

rudnicima metala i nemetala te u postrojenjima 

za preradu metalnih ruda (Fire Prevention 

and Control in Metal/Nonmetal Mining 

and Metal Mineral Processing Facilities, 

2004.) 

[inski sistemi s fiksnom trakom za transport 

i putnike (Fixed Guideway Transit and Passenger 

Rail Systems, 2007.) 

Pozornice u proizvodnim studijima za film i 

televiziju i za odobrene proizvodne objekte 

(Motion Picture and Television Production 

Studio Soundstages and Approved Production 


Za{tita od poàra sigurnost ìvota u objektima 

za smje{taj ìvotinja (Fire and Life Safety 

in Animal Housing Facilities, 2007.) 

Izvo|enje efekata s vatrom pred publikom 

(Use of Flame Effects Before an Audience, 

2006.) 

Simboli poàrne sigurnosti i incidenata (Fire 

Safety and Emergency Symbols, 2006.) 

Odvo|enje dima i topline (Smoke and Heat 

Venting, 2002.) 

NFPA 211: 

NFPA 214: 

NFPA 220: 

NFPA 221: 

NFPA 225: 

Dimnjaci, kamini, odu{nici i naprave za izgaranje 

krutih goriva (Chimneys, Fireplaces, 

Vents, and Solid Fuel–Burning Appliances, 

2006.) 

Rashladni tornjevi vode (Water-Cooling 

Towers, 2005) 

Vrste konstrukcije zgrada (Types of Building 

Construction, 2006.) 

Poàrni zidovi visoke u~inkovitosti, poàrni 

zidovi i poàrne pregrade (High Challenge 

Fire Walls, Fire Walls, and Fire Barrier Walls, 

2006.) 

Model standarda za postavljanje predfabriciranih 

nastambi (Model Manufactured Home 

Installation Standard, 2005.) 

NFPA 232: Za{tita zapisa (Protection of Records, 2007.) 

NFPA 241: Sigurnost pri aktivnostima izgradnje, preure|enja 

i ru{enja zgrada (Safeguarding Construction, 

Alteration, and Demolition Operations, 

2004.) 

NFPA 251: Standardne metode testiranja poàrne izdr 

`ljivosti konstrukcije zgrade i materijala 

(Standard Methods of Tests of Fire Resistance 

of Building Construction and Materials, 

2006.) 

NFPA 252: 

NFPA 253: 

Standardne metode za poàrne testove sklopova 

vratiju (Standard Methods of Fire Tests 

of Door Assemblies, 2003.) 

Standardna metoda za testiranje kriti~nog 

toka isijavanja podnih obloga uz pomo} izvora 

koji isijava toplinsku energiju (Standard 

Method of Test for Critical Radiant Flux of 

Floor Covering Systems Using a Radiant 

Heat Energy Source, 2006.) 

NFPA 255: Standardna metoda za testiranje karakteristika 

povr{inskog gorenja za gra|evinske 

materijale (Standard Method of Test of Surface 

Burning Characteristics of Building Materials, 

2006.) 

NFPA 256: Standardne metode za poàrno testiranje 

krovnih pokrova (Standard Methods of Fire 

Tests of Roof Coverings, 2003.) 

NFPA 257: 

NFPA 259: 

NFPA 260: 

NFPA 261: 

NFPA 262: 

Poàrni test za sklop prozora i staklene cigle 

(Fire Test for Window and Glass Block Assemblies, 

2007.) 

Standardna metoda testiranja toplinskih mogu}nosti 

gra|evinskih materijala (Standard 

Test Method for Potential Heat of Building 

Materials, 2003.) 

Standardne metode testiranja i sistem za klasifikaciju 

otpornosti na paljenje cigaretom 

di jelova tapeciranog namje{taja (Standard 

Methods of Tests and Classification System 

for Cigarette Ignition Resistance of Components 

of Upholstered Furniture, 2003.) 

Standardna metoda testiranja za odre|ivanje 

otpornosti modela sklopova materijala tapeciranog 

namje{taja na zapaljenje pomo}u 

tinjaju}ih cigareta (Standard Method of Test 

for Determining Resistance of Mock-Up 

Upholstered Furniture Material Assemblies 

to Ignition by Smoldering Cigarettes, 2003.) 

Standardna metoda testiranja {irenja plamena 

i dima kod vodi~a i kablova koji se koriste 

u prostorima ventilacije (Standard Method 

of Test for Flame Travel and Smoke of Wires 

dodatak 


III

dodatak 

NFPA 285: 

NFPA 286: 

NFPA 287: 

and Cables for Use in Air-Handling Spaces, 

2007.) 

NFPA 265: Standardne metode poàrnog testiranja za 

procjenu doprinosa tekstilnih zidnih obloga 

{irenju poàra u prostorijama s punom visinom 

panela i zidova (Standard Methods of 

Fire Tests for Evaluating Room Fire Growth 

Contribution of Textile Coverings on Full 

Height Panels and Walls, 2007.) 

NFPA 268: Standardna metoda testiranja za odre|ivanje 

zapaljivosti sklopova vanjskih zidova pomo}u 

izvora radijacijske toplinske energije (Standard 

Test Method for Determining Ignitibility 

of Exterior Wall Assemblies Using a Radiant 

Heat Energy Source, 2007.) 

NFPA 269: Standardna testna metoda za pribavljanje 

podataka o toksi~nosti za uporabu pri modeliranju 

poàrnih opasnosti (Standard Test 

Method for Developing Toxic Potency Data 

for Use in Fire Hazard Modeling, 2007.) 

NFPA 270: Standardna testna metoda za mjerenje zatamnjenja 

od dima pomo}u koni~nog izvora 

radijacije u jednostrukoj zatvorenoj komori 

(Standard Test Method for Measurement of 

Smoke Obscuration Using a Conical Radiant 

Source in a Single Closed Chamber, 2002.) 

NFPA 271: Standardna metoda testiranja brzine osloba|anja 

topline i vidljivog dima za materijale 

i proizvode pomo}u kalorimetra s potro{njom 

kisika (Standard Method of Test 

for Heat and Visible Smoke Release Rates 

for Materials and Products Using an Oxygen 

Consumption Calorimeter, 2004.) 

NFPA 272: Standardna metoda testiranja brzine osloba|anja 

topline i vidljivog dima za komponente 

ili sklopove tapeciranog namje{taja te 

madraca pomo}u kalorimetra s potro{njom 

kisika (Standard Method of Test for Heat and 

Visible Smoke Release Rates for Upholstered 

Furniture Components or Composites 

and Mattresses Using an Oxygen Consumption 

Calorimeter, 2003.) 

NFPA 274: Standardna metoda testiranja za procjenu 

poàrnih karakteristika toplinske izolacije 

cijevi (Standard Test Method to Evaluate 

Fire Performance Characteristics of Pipe Insulation, 

2003.) 

Standardna metoda poàrnog testiranja za 

procjenu karakteristika za procjenu karakteristika 

{irenja gorenja kod sklopova vanjskih 

nenosivih zidova koji sadrè zapaljive komponente 

(Standard Fire Test Method for Evaluation 

of Fire Propagation Characteristics 

of Exterior Non-Load-Bearing Wall Assemblies 

Containing Combustible Components, 

2006.) 


procjenu doprinosa zavr{nog sloja unutarnjih 

zidova i stropova razvoju poàra u prostoriji 

(Standard Methods of Fire Tests for 

Evaluating Contribution of Wall and Ceiling 

Interior Finish to Room Fire Growth, 2006.) 

NFPA 288: 

Standardna metoda testiranja za mjerenje 

zapaljivosti materijala u ~istim sobama koriste}i 

aparate za {irenje poàra (Standard 

Test Methods for Measurement of Flammability 

of Materials in Cleanrooms Using a 

Fire Propagation Apparatus (FPA), 2007.) 


sklopove protupoàrnih vrata postavljenih 

horizontalno u podu u sklopovima podova 

s rangiranom vatrootporno{}u (Standard 

Methods of Fire Tests of Floor Fire Door 

Assemblies Installed Horizontally in Fire 

Resistance–Rated Floor Systems, 2007.) 

NFPA 290: Poàrno testiranje materijala za pasivnu 

za{titu koji se koriste na spremnicima UNP-a 

(Fire Testing of Passive Protection Materials 

for Use on LP-Gas Containers, 2003.) 

NFPA 291: 

NFPA 301: 

NFPA 302: 

Preporu~eni postupci za testiranje protoka 

na hidrantima i njihovo ozna~avanje (Recommended 

Practice for Fire Flow Testing 

and Marking of Hydrants, 2007.) 

Kodeks sigurnosti ljudskih ìvota od poàra 

na trgova~kim brodovima (Code for Safety to 

Life from Fire on Merchant Vessels, 2001.) 

Za{tita od poàra motornih ~amaca za razonodu 

i obavljanje djelatnosti (Fire Protection 

Pleasure and Commercial Motor Craft, 

2004.) 

NFPA 303: Za{tita od poàra marina i lu~ica (Fire Protection 

Marinas and Boatyards, 2006.) 

NFPA 306: Kontola opasnosti od plina na plovilima 

NFPA 307: 

NFPA 312: 

NFPA 318: 

NFPA 326: 

NFPA 329: 

(Control of Gas Hazards on Vessels, 2003.) 

Konstrukcija i za{tita od poàra pomorskih 

terminala, gatova i pristani{ta (Construction 

and Fire Protection of Marine Terminals, 

Piers, and Wharves, 2006.) 

Za{tita od poàra plovila tijekom izgradnje, 

popravaka i opremanja (Fire Protection of 

Vessels During Construction, Conversion, 

Repair, and Lay-Up, 2006.) 

Za{tita pogona za proizvodnju poluvodi}a 

(Protection of Semiconductor Fabrication 


Za{tita osoba pri ulasku u rezervoare i spremnike 

radi ~i{}enja ili popravka (Safeguarding 

of Tanks and Containers for Entry, Cleaning, 

or Repair, 2005.) 

Preporuke za postupanje s ispu{tenim zapaljivim 

i gorivim teku}inama i plinovima (Recommended 

Practice for Handling Releases 

of Flammable and Combustible Liquids and 

Gases, 2005.) 

NFPA 385: Kamion-cisterne za zapaljive i gorive 

teku}ine (Tank Vehicles for Flammable and 

Combustible Liquids, 2000.) 

NFPA 402: 

NFPA 403: 

Vodi~ za akcije spa{avanja i ga{enja poàra 

aviona (Guide for Aircraft Rescue and Fire- 

Fighting Operations, 2002.) 

Slu`be za spa{avanje i ga{enje poàra aviona 

na aerodromima (Aircraft Rescue and Fire- 

Fighting Services at Airports, 2003.) 

NFPA 405: Odràvanje sposobnosti aerodromskih vatrogasaca 

(Recurring Proficiency of Airport 

Fire Fighters, 2004.) 

NFPA 407: Punjenje aviona gorivom (Aircraft Fuel Servicing, 

2007) 

NFPA 408: Ru~ni aparati za ga{enje poàra na avionima 

(Aircraft Hand Portable Fire Extinguishers, 

2004.) 

NFPA 409: Hangari za avione (Aircraft Hangars, 2004.) 

IV 

velja~a /2007/

NFPA 410: Odràvanje aviona (Aircraft Maintenance, 

2004.) 

NFPA 412: Procjena opreme za pjenu namijenjenu spa- 

{avanju i ga{enju poàra aviona (Evaluating 

Aircraft Rescue and Fire-Fighting Foam 

Equipment, 2003.) 

NFPA 414: Vozila za spa{avanje i ga{enje poàra aviona 

(Aircraft Rescue and Fire-Fighting Vehicles, 

2007.) 

NFPA 415: Zgrade aerodromskih terminala, odvodnja 

rampi za punjenje aviona gorivom i rampe 

za ukrcavanje (Airport Terminal Buildings, 

Fueling Ramp Drainage, and Loading 

Walkways, 2002.) 

NFPA 418: Helidromi (Heliports, 2006.) 

NFPA 422: Vodi~ za procjenu intervencijskog odgovora 

na avionski incident (Guide for Aircraft 

Accident/Incident Response Assessment, 

2004.) 

NFPA 423: Konstrukcija i za{tita objekata za testiranje 

avionskih motora (Construction and Protection 

of Aircraft Engine Test Facilities, 2004.) 

NFPA 424: Upute za planiranje zajedni~kog djelovanja 

aerodroma i zajednice u nu`di (Guide for 

Airport/Community Emergency Planning, 

2002.) 

NFPA 430: Kodeks za skladi{tenje teku}ih i krutih oksidansa 

(Code for the Storage of Liquid and 

Solid Oxidizers, 2004.) 

NFPA 432: Kodeks za skladi{tenje proizvoda koji sadrè 

organske perokside (Code for the Storage of 

Organic Peroxide Formulations, 2002.) 

NFPA 434: Kodeks za skladi{tenje pesticida (Code for 

the Storage of Pesticides, 2002.) 

NFPA 450: Vodi~ za slu`be i sisteme hitne medicinske 

pomo}i (Guide for Emergency Medical Services 

and Systems, 2004.) 

NFPA 471: Preporu~eni postupci za intervencije pri incidentima 

s opasnim tvarima (Recommended 

Practice for Responding to Hazardous Materials 

Incidents, 2002.) 

NFPA 472: Profesionalna kompetencija osoba koje interveniraju 

pri incidentima s opasnim tvarima 

(Professional Competence of Responders to 

Hazardous Materials Incidents, 2002.) 

NFPA 473: Kompetencija osoblja hitne medicinske 

pomo}i koje intervenira pri incidentima s 

opasnim tvarima (Competencies for EMS 

Personnel Responding to Hazardous Materials 

Incidents, 2002.) 

NFPA 484: Gorivi metali (Combustible Metals, 2006.) 

NFPA 490: Kodeks za skladi{tenje amonijevog nitrata 

(Code for the Storage of Ammonium Nitrate, 

2002.) 

NFPA 495: Kodeks eksplozivnih materijala (Explosive 

Materials Code, 2006.) 

NFPA 496: Zatvoreni prostori za elektri~nu opremu {ti- 

}eni ventiliranjem ili nadtlakom (Purged and 

Pressurized Enclosures for Electrical Equipment, 

2003.) 

NFPA 497: Preporu~eni postupci za klasifikaciju zapaljivih 

teku}ina, plinova ili para i opasnih 

(klasificiranih) lokacija za elektri~ne instalacije 

u pogonima za preradu kemikalija (Recommended 

Practice for the Classification 

of Flammable Liquids, Gases, or Vapors 

NFPA 498: 

NFPA 499: 

NFPA 501: 

and of Hazardous (Classified) Locations for 

Electrical Installations in Chemical Process 

Areas, 2004.) 

Uto~i{ta i me|uzamjenljivi tovari kod vozila 

koja transportiraju eksplozive (Safe Havens 

and Interchange Lots for Vehicles Transporting 

Explosives, 2006.) 

Preporu~eni postupci za klasifikaciju gorivih 

pra{ina i opasnih (klasificiranih) lokacija 

za elektri~ne instalacije u pogonima za 

preradu kemikalija (Recommended Practice 

for the Classification of Combustible Dusts 

and of Hazardous (Classified) Locations for 

Electrical Installations in Chemical Process 

Areas, 2004.) 

Stambene prikolice (Manufactured Housing, 

2005.) 

NFPA 501A: Kriteriji poàrne sigurnosti za stambene 

prikolice, lokacije i zajednice (Fire Safety 

Criteria for Manufactured Home Installations, 

Sites, and Communities, 2005.) 

NFPA 502: 

NFPA 505: 

NFPA 520: 

Cestovni tuneli, mostovi i drugi objekti na 

autoputu s ograni~enim pristupom (Road 

Tunnels, Bridges, and Other Limited Access 

Highways, 2004.) 

Poàrna sigurnost samohodnih industrijskih 

transportnih vozila, uklju~uju}i tipsko ozna 

~avanje, podru~ja uporabe, konverzije, 

odràvanje i rad Fire Safety Powered Industrial 

Trucks Including Type Designations, 

Areas of Use, Conversions, Maintenance, 

and Operations, 2006.) 

Prostori ispod nivoa terena (Subterranean 

Spaces, 2005.) 

NFPA 550: Vodi~ za konceptualno stablo poàrne sigurnosti 

(Guide to the Fire Safety Concepts 

Tree, 2002.) 

NFPA 551: 

NFPA 555: 

NFPA 560: 

NFPA 600: 

NFPA 601: 

NFPA 610: 

NFPA 654: 

Vodi~ za vrednovanje procjena poàrnog rizika 

(Guide for the Evaluation of Fire Risk 

Assessments, 2004.) 

Vodi~ za metode procjene mogu}nosti 

poàrnog preskoka u prostorijama (Guide on 

Methods for Evaluating Potential for Room 

Flashover, 2004.) 

Skladi{tenje, rukovanje i uporaba etilen oksida 

za sterilizaciju i fumigaciju (Storage, Handling, 

and Use of Ethylene Oxide for Sterilization 

and Fumigation, 2002.) 

Industrijske vatrogasne postrojbe (Industrial 

Fire Brigades, 2005.) 

Slu`be sigurnosti u prevenciji poàrnih gubitaka 

(Security Services in Fire Loss Prevention, 

2005.) 

Vodi} za intervencije i sigurnosne postupke 

na mjestima motosportskih natjecanja (Guide 

for Emergency and Safety Operations at 

Motorsports Venues, 2003.) 

Prevencija poàra i eksplozija pra{ine u proizvodnji, 

preradi i rukovanju gorivim krutim 

tvarima (Prevention of Fire and Dust Explosions 

from the Manufacturing, Processing, 

and Handling of Combustible Particulate Solids, 

2006.) 

NFPA 655: Sprje~avanje poàra i eksplozije sumpora 

(Prevention of Sulfur Fires and Explosions, 

2007.) 

dodatak 


V

dodatak 

NFPA 664: Sprje~avanje poàra i eksplozije u pogonima 

za preradu i obradu drva (Prevention of 

Fires and Explosions in Wood Processing 

and Woodworking Facilities, 2007.) 

NFPA 701: Standardne metode za poàrno testiranje 

{i renja plamena na tekstilima i filmovima 

(Standard Methods of Fire Tests for Flame 

Propagation of Textiles and Films, 2004.) 

NFPA 703: Drvo impregnirano retardantima poàra i 

nanosi za retardiranje poàra na gra|evnim 

materijalima (Fire Retardant–Treated Wood 

and Fire-Retardant Coatings for Building 

Materials, 2006.) 

NFPA 704: Standardni sistem za identifikaciju opasnosti 

od materijala pri intervencijama kod nesre}a 

(Standard System for the Identification of 

the Hazards of Materials for Emergency Response, 

2007.) 

NFPA 705: Preporu~eni postupci za terensko testiranje 

gorenja na tekstilima i filmovima (Recommended 

Practice for a Field Flame Test for 

Textiles and Films, 2003.) 

NFPA 720: Postavljanje opreme za upozorenje na uglji~ni 

monoksid (CO) u doma}instvima (Installation 

of Carbon Monoxide (CO) Warning 

Equipment in Dwelling Units, 2005.) 

NFPA 730: Vodi~ za sigurnost gra|evinskih objekata 

NFPA 731: 

NFPA 750: 

NFPA 780: 

NFPA 801: 

NFPA 804: 

NFPA 805: 

NFPA 820: 

NFPA 850: 

NFPA 851: 

(Guide for Premises Security, 2006.) 

Postavljanje elektoni~kih sigurnosnih sistema 

u gra|evinskim objektima (Installation of 

Electronic Premises Security Systems, 2006.) 

Sistemi za za{titu od poàra vodenom maglom 

(Water Mist Fire Protection Systems, 

2006.) 

Postavljanje sistema za za{titu od munja (Installation 

of Lightning Protection Systems, 

2004.) 

Za{tita od poàra objekata u kojima se rukuje 

radioaktivnim tvarima (Fire Protection for 

Facilities Handling Radioactive Materials, 

2003.) 

Za{tita od poàra za elektrane s naprednim 

reaktorima s lakom vodom (Fire Protection 

for Advanced Light Water Reactor Electric 

Generating Plants, 2006.) 

Za{tita od poàra temeljena na performansama 

za elektri~ne centrale s reaktorima na 

laku vodu (Performance-Based Fire Protection 

for Light Water Reactor Electric Generating 

Plants, 2006.) 

Za{tita od poàra u postrojenjima za tretiranje 

i sakupljanje otpadnih voda (Fire Protection 

in Wastewater Treatment and Collection 


Preporu~eni postupci za za{titu od poàra za 

elektrane i istosmjerne konverterske stanice 

na visokom naponu (Recommended Practice 

for Fire Protection for Electric Generating 

Plants and High Voltage Direct Current 

Converter Stations, 2005.) 

Preporu~eni postupci za za{titu od poàra za 

postrojenje hidroelektrana (Recommended 

Practice for Fire Protection for Hydroelectric 

Generating Plants, 2005.) 

NFPA 853: 

NFPA 900: 

NFPA 901: 

NFPA 909: 

NFPA 914: 

NFPA 921: 

Postavljanje energetskih sistema na bazi stacionarnih 

gorivih }elija (Installation of Stationary 

Fuel Cell Power Systems, 2007) 

Energetski kodeks za zgrade (Building Energy 

Code, 2004.) 

Standardne klasifikacije za izvje{tavanje o 

incidentima i podacima protupoàrne za{tite 

(Standard Classifications for Incident Reporting 

and Fire Protection Data, 2006.) 

Kodeks za za{titu zna~ajki kulturnih resursa 

–muzeji, knji`nice i molitveni objekti (Code 

for the Protection of Cultural Resource Properties 

— Museums, Libraries, and Places of 

Worship, 2005.) 

Kodeks za za{titu od poàra u historijskim 

gra|evinama (Code for Fire Protection of 

Historic Structures, 2007.) 

Vodi~ za istragu o poàrima i eksplozijama 

(Guide for Fire and Explosion Investigations, 

2004.) 

NFPA 1000: Sistemi za potvr|ivanje i certificiranje profesionalnih 

kvalifikacija vatrogasnih postrojbi 

(Fire Service Professional Qualifications Accreditation 

and Certification Systems, 2006.) 

NFPA 1001: Profesionalne kvalifikacije vatrogasaca (Fire 

Fighter Professional Qualifications, 2002.) 

NFPA 1002: Profesionalne kvalifikacije voza~a/operatora 

vatrogasnih vozila (Fire Apparatus Driver/ 

Operator Professional Qualifications, 2003) 

NFPA 1003: Profesionalne kvalifikacije aerodromskim vatrogasaca 

(Airport Fire Fighter Professional 

Qualifications, 2005.) 

NFPA 1006: Profesionalne kvalifikacije tehni~ara za spa- 

{avanje (Rescue Technician Professional 


NFPA 1021: Profesionalne kvalifikacije vatrogasnih 

~asnika (Fire Officer Professional Qualifications, 

2003.) 

NFPA 1031: Profesionalne kvalifikacije poàrnih inspektora 

i revizora planova (Professional Qualifications 

for Fire Inspector and Plan Examiner, 

2003.) 

NFPA 1033: Profesionalne kvalifikacije poàrnog istra- 

ìtelja (Professional Qualifications for Fire 

In vestigator, 2003.) 

NFPA 1035: Profesionalne kvalifikacije nastavnika koji 

op}instvo obrazuje iz poàrne sigurnosti i sigurnosti 

ljudskih ìvota (Professional Qualifications 

for Public Fire and Life Safety Educator, 

2005) 

NFPA 1041: Profesionalne kvalifikacije instruktora vatrogasnih 

postrojbi (Fire Service Instructor Professional 


NFPA 1051: Profesionalne kvalifikacije instruktora vatrogasaca 

za poàre otvorenog prostora (Wildland 

Fire Fighter Professional Qualifications, 

2002.) 

NFPA 1061: Profesionalne kvalifikacije za glasnogovornika 

javne sigurnosti (Professional Qualifications 

for Public Safety Telecommunicator, 

2002.) 

NFPA 1071: Profesionalne kvalifikacije tehni~ara za interventna 

vozila (Emergency Vehicle Technician 

Professional Qualifications, 2006.) 

NFPA 1081: Profesionalne kvalifikacije pripadnika industrijske 

vatrogasne brigade (Industrial Fire 

VI 

velja~a /2007/

Brigade Member Professional Qualifications, 

2007.) 

NFPA 1122: Kodeks za raketno modelarstvo (Code for 

Model Rocketry, 2002.) 

NFPA 1123: Kodeks za prikazivanje pirotehni~kih efekata 

(Code for Fireworks Display, 2006.) 

NFPA 1124: Kodeks za proizvodnju, transport i skla di- 

{tenje pirotehni~kih sredstava (Code for the 

Manufacture, Transportation, Storage, and 

Retail Sales of Fireworks and Pyrotechnic 

Articles, 2006.) 

NFPA 1125: Kodeks za izradu modela rakete i raketnih 

motora velike snage (Code for the Manufacture 

of Model Rocket and High Power Rocket 

Motors, 2007.) 

NFPA 1126: Uporaba pirotehnike pred bliskom publikom 

(Use of Pyrotechnics Before a Proximate Audience, 

2006.) 

NFPA 1127: Kodeks za raketarstvo velike snage (Code 

for High Power Rocketry, 2002.) 

NFPA 1141: Za{tita od poàra pri planiranju grupa zgrada 

(Fire Protection in Planned Building 

Groups, 2003.) 

NFPA 1142: Snabdijevanje vodom za ga{enje poàra u suburbanim 

i ruralnim podru~jima (Water Supplies 

for Suburban and Rural Fire Fighting, 

2007.) 

NFPA 1143: Upravljanje poàrom na otvorenom prostoru 

(Wildland Fire Management, 2003.) 

NFPA 1144: Za{tita ìvota i imovine od {umskog poàra 

(Protection of Life and Property from Wildfire, 

2002.) 

NFPA 1145: Vodi~ za uporabu pjenila klase A kod ru~nog 

ga{enja poàra zgrada (Guide for the Use of 

Class A Foams in Manual Structural Fire Fighting, 

2006.) 

NFPA 1150: Pjenila za poàr goriva klase A (Foam Chemicals 

for Fires in Class A Fuels, 2004.) 

NFPA 1192: Vozila za rekreaciju (Recreational Vehicles, 

2005.) 

NFPA 1194: Parkirali{ta i kampovi za vozila za rekreaciju 

(Recreational Vehicle Parks and Campgrounds, 

2005.) 

NFPA 1201: Pruànje interventnih usluga gra|anstvu 

(Providing Emergency Services to the Public, 

2004.) 

NFPA 1221: Postavljanje, odràvanje i uporaba komunikacijskih 

sistema interventnih slu`bi (Installation, 

Maintenance, and Use of Emergency 

Services Communications Systems, 

2007.) 

NFPA 1250: Preporu~eni postupci za upravljanje rizikom 

kod slu`bi za interventne zadatke (Recommended 

Practice in Emergency Service Organization 

Risk Management, 2004.) 

NFPA 1401: Preporu~eni postupci za izradu izvje{taja i 

arhiva o treniranju vatrogasnih postrojbi (Recommended 

Practice for Fire Service Training 

Reports and Records, 2006.) 

NFPA 1402: Vodi~ za gradnju trena`nih centara vatrogasnih 

postrojbi (Guide to Building Fire Service 

Training Centers, 2002.) 

NFPA 1403: Razvoj poàrnog treninga u stvarnim uvjetima 

(Live Fire Training Evolutions, 2002.) 

NFPA 1404: Trening di{ne za{tite u vatrogasnoj postrojbi 

(Fire Service Respiratory Protection Training, 

2006.) 

NFPA 1405: Vodi~ za kopnene vatrogasce koji interveniraju 

pri poàrima na morskim plovilima 

(Guide for Land-Based Fire Fighters Who 

Respond to Marine Vessel Fires, 2006.) 

NFPA 1410: Treniranje po~etnih aktivnost kod hitnih 

slu~ajeva (Training for Initial Emergency 

Scene Operations, 2005.) 

NFPA 1451: Program treninga vatrogasnih postrojbi za 

akcije s vozilima (Fire Service Vehicle Operations 

Training Program, 2002.) 

NFPA 1452: Vodi~ za uvje`bavanje osoblja vatrogasne postrojbe 

za obavljanje uvi|aja poàrne sigurnosti 

u stanovima (Guide for Training Fire 

Service Personnel to Conduct Dwelling Fire 

Safety Surveys, 2005.) 

NFPA 1500: Program sigurnosti na radu i zdravstvene 

za{tite u vatrogasnoj postrojbi (Fire Department 

Occupational Safety and Health Program, 

2007.) 

NFPA 1521: âsnik za sigurnost u vatrogasnoj postrojbi 

(Fire Department Safety Officer, 2002.) 

NFPA 1561: Sistem upravljanja incidentom za hitne intervencijske 

slu`be (Emergency Services Incident 

Management System, 2005.) 

NFPA 1581: Program za kontrolu zaraze u vatrogasnoj 

postrojbi (Fire Department Infection Control 

Program, 2005.) 

NFPA 1582: Sveobuhvatan zdravstveni program rada za 

vatrogasne postrojbe (Comprehensive Occupational 

Medical Program for Fire Departments, 

2007.) 

NFPA 1583: Zdravstveno povezani programi na~ina 

vje`banja za vatrogasce (Health-Related Fitness 

Programs for Fire Fighters, 2000.) 

NFPA 1584: Preporu~eni postupci za oporavak osoba na 

incidentnim slu~ajevima i kod odràvanju 

treninga (Recommended Practice on the 

Rehabilitation of Members Operating at Incident 

Scene Operations and Training Exercises, 

2003.) 

NFPA 1600: Programi upravljanja katastrofom/hitno}om 

i nastavka poslovanja (Disaster/Emergency 

Management and Business Continuity Programs, 

2004.) 

NFPA 1620: Preporu~eni postupci za predincidentno planiranje 

(Recommended Practice for Pre-Incident 

Planning, 2003.) 

NFPA 1670: Operacije i uvje`bavanje za incidente s tehni~kim 

pretreìvanjima i spa{avanjem (Operations 

and Training for Technical Search 

and Rescue Incidents, 2004.) 

NFPA 1710: Organizacija i nastup pri operacijama ga{enja 

poàra, operacijama hitnih medicinskih 

slu`bi i specijalnim operacijama prema 

gra|anstvu od strane profesionalnih vatrogasnih 

postrojbi (Organization and Deployment 

of Fire Suppression Operations, Emergency 

Medical Operations, and Special Operations 

to the Public by Career Fire Departments, 

2004.) 

NFPA 1720: Organizacija i nastup pri operacijama ga{enja 

poàra, operacijama hitnih medicinskih slu`bi 

i specijalnim operacijama prema gra|anstvu 

dodatak 

VATROGASNI VJESNIK VII

dodatak 

od strane dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi 

(Organization and Deployment of Fire 

Suppression Operations, Emergency Medical 

Operations, and Special Operations to 

the Public by Volunteer Fire Departments, 

2004.) 

NFPA 1851: Izbor, njega i odràvanje za{titnih osobnih 

vatrogasnih kompleta za strukturno ga{enje 

poàra (Selection, Care, and Maintenance of 

Structural Fire Fighting Protective Ensembles, 

2001.) 

NFPA 1852: Izbor, njega i odràvanje izolacijskih di{nih 

aparata s otvorenim krugom (Selection, Care, 

and Maintenance of Open-Circuit Self-Contained 

Breathing Apparatus (SCBA), 2002.) 

NFPA 1901: Samohodna vatrogasna vozila (Automotive 

Fire Apparatus, 2003.) 

NFPA 1906: Vatrogasna vozila za otvoreni prostor (Wildland 

Fire Apparatus, 2006.) 

NFPA 1911: Funkcionalni testovi sistema vatrogasnih 

pumpi na vatrogasnim vozilima (Service Tests 

of Fire Pump Systems on Fire Apparatus, 

2002.) 

NFPA 1912: Prerada vatrogasnih vozila (Fire Apparatus 

Refurbishing, 2006.) 

NFPA 1914: Testiranje ljestvi i platformi vatrogasnih vozila 

(Testing Fire Department Aerial Devices, 

2002) 

NFPA 1915: Program preventivnog odràvanja vatrogasnih 

vozila (Fire Apparatus Preventive Maintenance 

Program, 2000.) 

NFPA 1925: Pomorska vatrogasna plovila (Marine Fire- 

Fighting Vessels, 2004.) 

NFPA 1931: Proizvo|a~ka konstrukcija prijenosnih ljestvi 

za vatrogasne postrojbe (Manufacturer’s Design 

of Fire Department Ground Ladders, 

2004.) 

NFPA 1932: Uporaba, odràvanje i funkcionalno testiranje 

prijenosnih vatrogasnih ljestvi (Use, 

Maintenance, and Service Testing of In- 

Service Fire Department Ground Ladders, 

2004.) 

NFPA 1936: Strojno pogonjene alatke namijenjene spa- 

{avanju (Powered Rescue Tools, 2005.) 

NFPA 1951: Za{titni osobni kompleti za operacije USAR 

(Protective Ensemble for USAR Operations, 

2001.) 

NFPA 1961: Vatrogasne fleksibilne cijevi (Fire Hose, 

2002.) 

NFPA 1962: Inspekcija, njega i uporaba vatrogasnih cijevi, 

spojnica i mlaznica i funkcionalno testiranje 

vatrogasnih cijevi (Inspection, Care, and Use 

of Fire Hose, Couplings, and Nozzles and the 

Service Testing of Fire Hose, 2003.) 

NFPA 1963: Spajanje vatrogasnih cijevi (Fire Hose Connections, 

2003.) 

NFPA 1964: Mlaznice za raspr{enu vodu (Spray Nozzles, 

2003.) 

NFPA 1965: Vatrogasna vozila sa cijevima (Fire Hose Appliances, 

2003.) 

NFPA 1971: Osobni za{titni kompleti za ga{enje poàra i 

za blisko ga{enje poàra (Protective Ensembles 

for Structural Fire Fighting and Proximity 

Fire Fighting, 2007.) 

NFPA 1975: Odore za rad i postaju za vatrogasne i interventne 

postrojbe (Station/Work Uniforms 

for Fire and Emergency Services, 2004.) 

NFPA 1977: Za{titna odje}a i oprema za ga{enje poàra 

otvorenog prostora (Protective Clothing 

and Equipment for Wildland Fire Fighting, 

2005.) 

NFPA 1981: Autonomni aparati za disanje s otvorenim 

krugom za vatrogasne i intervencijske postrojbe 

(Open-Circuit Self-Contained Breathing 

Apparatus for Fire and Emergency 

Services, 2002.) 

NFPA 1982: Sigurnosni sistemi za osobno uzbunjivanje 

(Personal Alert Safety Systems (PASS), 

1998.) 

NFPA 1983: Sigurnosno uè i oprema za intervencijske 

postrojbe (Life Safety Rope and Equipment 

for Emergency Services, 2006.) 

NFPA 1989: Kvaliteta di{ljivog zvuka za respiratornu 

za{ titu vatrogasnih i intervencijskih postrojbi 

(Breathing Air Quality for Fire and 

Emergency Services Respiratory Protection, 

2003.) 

NFPA 1991: Osobni za{titni kompleti za za{titu od para 

pri incidentima s opasnim tvarima (Vapor- 

Protective Ensembles for Hazardous Materials 

Emergencies, 2005.) 

NFPA 1992: Osobni za{titni kompleti i odje}a za za{titu 

od prskanja teku}inama pri incidentima s 

opasnim tvarima (Liquid Splash-Protective 

Ensembles and Clothing for Hazardous Materials 

Emergencies, 2005.) 

NFPA 1994: Osobni za{titni kompleti za prve intervencijske 

timove pri CBNR teroristi~kim incidentima 

(Protective Ensembles for First 

Responders to CBRN Terrorism Incidents, 

2007.) 

NFPA 1999: Za{titna odje}a za akcije medicinske prve 

pomo}i (Protective Clothing for Emergency 

Medical Operations, 2003.) 

NFPA 2001: Sistemi za ga{enje poàra ~istim sredstvima 

(Clean Agent Fire Extinguishing Systems, 

2004.) 

NFPA 2010: Fiksni sistemi za ga{enje poàra aerosolima 

(Fixed Aerosol Fire-Extinguishing Systems, 

2006.) 

NFPA 2112: Vatrogasna odje}a za za{titu industrijskog 

osoblja od bljeskovitog poàrnog doga|aja 

(Flame-Resistant Garments for Protection 

of Industrial Personnel Against Flash Fire, 

2007.) 

NFPA 2113: Izbor, njega, uporaba i odràvanje vatrogasne 

odje}e za za{titu industrijskog osoblja od 

bljeskovitog poàrnog doga|aja (Selection, 

Care, Use, and Maintenance of Flame-Resistant 

Garments for Protection of Industrial 

Personnel Against Flash Fire, 2007.) 

NFPA 5000: Kodeks gradnje i sigurnosti zgrade (Building 

Construction and Safety Code, 2006.) 

TEH-Projekt inènjering d.o.o. Rijeka 

mr. sc. Aleksandra Regent, dipl. ing., direktor 

VIII velja~a /2007/

struka i praksa

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?