Ivana Jovanovic MT.pdf (7089 KB) - Institut tehniÄkih nauka SANU
Ivana Jovanovic MT.pdf (7089 KB) - Institut tehniÄkih nauka SANU Ivana Jovanovic MT.pdf (7089 KB) - Institut tehniÄkih nauka SANU
Ivana Jovanović Magistarska teza 3.2.3 Infracrvena spektroskopija Infracrveni (IR) spektri sadrže informacije o vibracijama atoma u molekulu. Svaki molekul poseduje specifičan spektar IR oblasti i primenom IR spektroskopije može se izvršiti identifikacija jedinjenja (deo od 4000 do 600 cm -1 se naziva oblast otisaka prstiju za hemijska jedinjenja). Ova metoda može da se koristi i za kvantitativnu i za kvalitativnu analizu. Vibracioni spektri sadrže podatke o strukturi molekula (kristala), globalnoj geometriji i detalje o načinu vezivanja atoma u molekulu. Na osnovu vibracionih spektara se mogu dobiti podaci o mehanizmu odvijanja procesa, faznim transformacijama, dinamici protona i protonskih vrsta u različitim materijalima, termodinamičkim veličinama itd [1]. Analiziranje uzoraka prahova PDLLA rađeno je infracrvenom spektroskopijom pomoću uređaja Perkin-Elmer 983G Infracrvenog spektrofotometra, korišćenjem KBr tehnike (fino sprašeni KBr i fino sprašeni uzorak), u intervalu od 250-4000 cm -1 . U našim eksperimentima, metoda infracrvene spektroskopije korišćena je za kvalitativnu analizu prahova polimera PDLLA. Identifikacijom faza korišćenjem IR dijagrama (poglavlje 4.2.1 slika 4.11) može se ustanoviti prisustvo karakterističnih traka polimera PDLLA [36, 67]. U tabeli 3.5 su prikazani IR spektri prahova PDLLA koji su dobijeni sa metanolom kao ko-rastvaračem. Identifikacija traka koje se mogu primetiti u IR spektru praha PDLLA dobijenim sa metanolom kao ko-rastvaračem (poglavlje 4.2.1 slika 4.11), je sumarno predstavljena u tabeli 3.5 [112]. Tabela 3.5 IR spektri prahova PDLLA dobijenih sa metanolom kao ko-rastvaračem Grupa Traka na talasnom broju, cm -1 CH veza 2998, 2941, 2867, 2848 C═O veza 1751 CH veza CH 3 grupe 1461, 1381, 1361 C-O veza 1271, 1191, 1082, 1132, 1042 CH veza 953, 862, 753 OH grupa molekula vode 3500 3.2.4 Diferencijalna skanirajuća kalorimetrija Diferencijalnom skanirajućom kalorimetrijom (DSC) se na osnovu razlike toplotnog fluksa ka uzorku i ka etalonu prilikom njihovog istovremenog zagrevanja ispituju termijske osobine supstanci. Metoda DSC je odgovarajuća za kvantitativna određivanja promene entalpije. Kada u uzorku počne proces praćen promenom entalpije pojavljuje se temperaturska razlika između uzorka i etalona koja izaziva pojavu EMS između dva izvoda od hromela. Zaostajanje temperature uzorka u odnosu na etalon (zbog endotermnog procesa) pojačava fluks toplote ka uzorku, a prednjačenje (zbog egzotermnog procesa) ga smanjuje. Temperaturska razlika između uzorka i etalona prikazuje se sa jedinicama toplotnog fluksa dQ/dT u funkciji temperature. Promene toplotnog kapaciteta u toku 48
Ivana Jovanović Magistarska teza zagrevanja odražavaju se otklonom od bazne linije, a egzotermni i endotermni procesi kao pikovi na odgovarajuću stranu od bazne linije. Površina pika DSC krive direktno je srazmerna odgovarajućoj promeni entalpije [1]. DSC merenja prahova PDLLA izvršena su na Perkin Elmer Model DSC-2 diferencijalnom skanirajućem kalorimetru opremljenim sa sistemom za dobijanje podataka. Toplotni kapacitet je meren u mcal/s (koje su kasnije pretvorene u J/s (1mcal=0.0041398 J)), a temperatura je merena u °C. Opseg temperature u kome je vršeno merenje je iznosio 20°C-140°C. Brzina grejanja je iznosila 10°C/min. Na slici 3.5 prikazani su DSC dijagrami prahova PDLLA [111] koji su dobijeni sa metanolom ili etanolom kao ko-rastvaračem. Kada se kao ko-rastvarač koristi etanol, dobija se difraktogram sa oštrijim pikom, tj. većom kristaliničnošću. U slučaju metanola kao korastvarača, difraktogram pokazuje širi pik, tj. manju kristaliničnost. 0 -1 -2 PDLLA+EtOH PDLLA+MeOH dh/dt, (J/gs) -3 -4 -5 -6 20 40 60 80 100 120 140 T, 0 C Slika 3.5 DSC dijagrami prahova PDLLA dobijenih sa metanolom ili etanolom kao ko-rastvaračem 3.2.5 Elektroforeza- Natrijum dodecilsulfat poliakrilamid gel elektroforeza (SDS PAGE) Elektroforeza je kretanje jona u električnom polju. Pokretljivost obezbeđuje pufer, a nosač može da bude tečnost (slobodna elektroforeza) ili neki čvrsti nosač (zonska elektroforeza). Na čvrstim nosačima, pokretljivost je definisana kako odnosom naelektrisanje/masa, tako i različitim stepenom hidratacije različitih jona, različitim interakcijama proteina i matriksa i sl. Elektroforeza se danas koristi pre svega za proveravanje homogenosti proteina (SDS PAGE i IEF) ili za određivanje molekulskih masa (SDS PAGE) ili za određivanje pI vrednosti proteina (IEF) [113]. Natrijum dodecilsulfat (SDS) CH 3 (CH 2 ) 10 CH 2 OSO 3 Na je anjonski deterdžent koji efikasno denaturiše proteine, rušeći njihovu trodimenzionalnu strukturu. Molekuli SDS-a se vezuju za subjedinice proteina svojim hidrofobnim repom. Negativno naelektrisanje SDS-a uslovljava njihovo međusobno odbijanje, tako da se protein relativno lako odvija, odnosno denaturiše. U proseku se na svake dve aminokiseline vezuje približno jedan molekul SDS-a. Vezivanje SDS-a uslovljava 49
- Page 2 and 3: Istraživanja izvršena u okviru ov
- Page 4 and 5: Izvod U svetu trenutno postoji zna
- Page 6 and 7: Ivana Jovanović Magistarska teza 4
- Page 8 and 9: Ivana Jovanović Magistarska teza B
- Page 10 and 11: Ivana Jovanović Magistarska teza U
- Page 12 and 13: Ivana Jovanović Magistarska teza 1
- Page 14 and 15: Ivana Jovanović Magistarska teza o
- Page 16 and 17: Ivana Jovanović Magistarska teza p
- Page 18 and 19: Ivana Jovanović Magistarska teza T
- Page 20 and 21: Ivana Jovanović Magistarska teza S
- Page 22 and 23: Ivana Jovanović Magistarska teza r
- Page 24 and 25: Ivana Jovanović Magistarska teza S
- Page 26 and 27: Ivana Jovanović Magistarska teza K
- Page 28 and 29: Ivana Jovanović Magistarska teza g
- Page 30 and 31: Tabela 1.4 Pregled dosadašnjih eks
- Page 32 and 33: Ivana Jovanović Magistarska teza D
- Page 34 and 35: Ivana Jovanović Magistarska teza n
- Page 36 and 37: Ivana Jovanović Magistarska teza 1
- Page 38 and 39: Ivana Jovanović Magistarska teza 1
- Page 40 and 41: Ivana Jovanović Magistarska teza k
- Page 42 and 43: Ivana Jovanović Magistarska teza 2
- Page 44 and 45: Ivana Jovanović Magistarska teza P
- Page 46 and 47: Ivana Jovanović Magistarska teza 3
- Page 48 and 49: Ivana Jovanović Magistarska teza P
- Page 50 and 51: Ivana Jovanović Magistarska teza 3
- Page 54 and 55: Ivana Jovanović Magistarska teza r
- Page 56 and 57: Ivana Jovanović Magistarska teza L
- Page 58 and 59: Ivana Jovanović Magistarska teza 4
- Page 60 and 61: Ivana Jovanović Magistarska teza S
- Page 62 and 63: Ivana Jovanović Magistarska teza 0
- Page 64 and 65: Ivana Jovanović Magistarska teza 0
- Page 66 and 67: Ivana Jovanović Magistarska teza 1
- Page 68 and 69: Ivana Jovanović Magistarska teza r
- Page 70 and 71: Ivana Jovanović Magistarska teza S
- Page 72 and 73: Ivana Jovanović Magistarska teza 4
- Page 74 and 75: Ivana Jovanović Magistarska teza 0
- Page 76 and 77: Ivana Jovanović Magistarska teza 0
- Page 78 and 79: Ivana Jovanović Magistarska teza 0
- Page 80 and 81: Ivana Jovanović Magistarska teza 0
- Page 82 and 83: Ivana Jovanović Magistarska teza 0
- Page 84 and 85: Ivana Jovanović Magistarska teza S
- Page 86 and 87: Ivana Jovanović Magistarska teza S
- Page 88 and 89: Ivana Jovanović Magistarska teza a
- Page 90 and 91: Ivana Jovanović Magistarska teza a
- Page 92 and 93: Ivana Jovanović Magistarska teza a
- Page 94 and 95: Ivana Jovanović Magistarska teza a
- Page 96 and 97: Ivana Jovanović Magistarska teza a
- Page 98 and 99: Ivana Jovanović Magistarska teza e
- Page 100 and 101: Ivana Jovanović Magistarska teza 4
<strong>Ivana</strong> Jovanović<br />
Magistarska teza<br />
zagrevanja odražavaju se otklonom od bazne linije, a egzotermni i endotermni procesi kao pikovi na<br />
odgovarajuću stranu od bazne linije. Površina pika DSC krive direktno je srazmerna odgovarajućoj<br />
promeni entalpije [1]. DSC merenja prahova PDLLA izvršena su na Perkin Elmer Model DSC-2<br />
diferencijalnom skanirajućem kalorimetru opremljenim sa sistemom za dobijanje podataka. Toplotni<br />
kapacitet je meren u mcal/s (koje su kasnije pretvorene u J/s (1mcal=0.0041398 J)), a temperatura<br />
je merena u °C. Opseg temperature u kome je vršeno merenje je iznosio 20°C-140°C. Brzina<br />
grejanja je iznosila 10°C/min. Na slici 3.5 prikazani su DSC dijagrami prahova PDLLA [111] koji su<br />
dobijeni sa metanolom ili etanolom kao ko-rastvaračem. Kada se kao ko-rastvarač koristi etanol,<br />
dobija se difraktogram sa oštrijim pikom, tj. većom kristaliničnošću. U slučaju metanola kao korastvarača,<br />
difraktogram pokazuje širi pik, tj. manju kristaliničnost.<br />
0<br />
-1<br />
-2<br />
PDLLA+EtOH<br />
PDLLA+MeOH<br />
dh/dt, (J/gs)<br />
-3<br />
-4<br />
-5<br />
-6<br />
20 40 60 80 100 120 140<br />
T, 0 C<br />
Slika 3.5 DSC dijagrami prahova PDLLA dobijenih sa metanolom ili etanolom kao ko-rastvaračem<br />
3.2.5 Elektroforeza- Natrijum dodecilsulfat poliakrilamid gel<br />
elektroforeza (SDS PAGE)<br />
Elektroforeza je kretanje jona u električnom polju. Pokretljivost obezbeđuje pufer, a nosač<br />
može da bude tečnost (slobodna elektroforeza) ili neki čvrsti nosač (zonska elektroforeza). Na<br />
čvrstim nosačima, pokretljivost je definisana kako odnosom naelektrisanje/masa, tako i različitim<br />
stepenom hidratacije različitih jona, različitim interakcijama proteina i matriksa i sl. Elektroforeza se<br />
danas koristi pre svega za proveravanje homogenosti proteina (SDS PAGE i IEF) ili za određivanje<br />
molekulskih masa (SDS PAGE) ili za određivanje pI vrednosti proteina (IEF) [113].<br />
Natrijum dodecilsulfat (SDS) CH 3 (CH 2 ) 10 CH 2 OSO 3 Na je anjonski deterdžent koji efikasno<br />
denaturiše proteine, rušeći njihovu trodimenzionalnu strukturu. Molekuli SDS-a se vezuju za<br />
subjedinice proteina svojim hidrofobnim repom. Negativno naelektrisanje SDS-a uslovljava njihovo<br />
međusobno odbijanje, tako da se protein relativno lako odvija, odnosno denaturiše. U proseku se na<br />
svake dve aminokiseline vezuje približno jedan molekul SDS-a. Vezivanje SDS-a uslovljava<br />
49