26.01.2015 Views

Ivana Jovanovic MT.pdf (7089 KB) - Institut tehničkih nauka SANU

Ivana Jovanovic MT.pdf (7089 KB) - Institut tehničkih nauka SANU

Ivana Jovanovic MT.pdf (7089 KB) - Institut tehničkih nauka SANU

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>Ivana</strong> Jovanović<br />

Magistarska teza<br />

3.2 Eksperimentalne metode<br />

3.2.1 Metoda centrifugalnog procesiranja<br />

Centrifugalno procesiranje je metoda kojom se vrši razdvajanje i analiza ćelija, organela i<br />

bioloških makromolekula. Čestica se kreće u krugu poluprečnika r ugaonom brzinom ω pod uticajem<br />

centrifugalnog polja ω 2 r. Centrifugalna sila F c , koja deluje na ovu česticu jednaka je proizvodu<br />

efektivne mase čestice m i centrifugalnog polja: F c =mω 2 r=m(1-kρ)ω 2 r. Efektivna masa je manja od<br />

stvarne mase jer istisnuta tečnost stvara suprotnu silu. Faktor uzgona je jednak (1-kρ), gde je k<br />

parcijalni volumen čestice, a ρ gustina tečnosti u kojoj se čestica nalazi. Čestica se u polju kreće<br />

konstantnom brzinom ν, koja je proporcionalna centrifugalnoj sili, pri čemu je f koeficijent trenja<br />

čestice: ν=F c /f. Brzina taloženja, tj. brzina sedimentacije čestica zavisi od nekoliko faktora: a) mase<br />

čestice-teže čestice se uvek talože brže nego lakše čestice istog oblika i gustine, b) oblika česticekoeficijent<br />

trenja kompaktne čestice je manji od koeficijenta trenja izdužene čestice iste mase, c)<br />

gustine čestice-gušće čestice se kreću mnogo brže od čestica manje gustine i d) gustine rastvora u<br />

kojem se čestice nalaze-čestica tone kada je kρ‹1, pluta kada je kρ›1 i ne pomera se kada je kρ=1.<br />

Na slici 3.2 prikazan je uticaj centrifugalne sile na sferičnu česticu [1].<br />

3.2.2 Rendgenostrukturna analiza<br />

Slika 3.2 Uticaj centrifugalne sile<br />

na formiranje sferne čestice[1]<br />

Za identifikaciju faza prahova polimera PLLA i PDLLA korišćena je rendgenostrukturna<br />

analiza praha. Uzorci su izloženi rendgenskim zracima koji se detektuju nakon interakcije sa fazom<br />

uzorka. Dobijeni impulsi se pojačavaju, a posle prolaska kroz analizator i filter beleže. Dijagrami<br />

pokazuju intenzitet u zavisnosti od ugla (2θ), a vrednosti za međuravanska rastojanja se mogu<br />

izračunati iz Braggove jednačine (nλ=2dsinθ).<br />

Mehaničke osobine i hemijska stabilnost polimera dosta zavise od kristalne strukture i<br />

morfologije [111, 112]. U našim eksperimentima, fazna analiza prahova PLLA i PDLLA je izvršena<br />

46

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!