Ivana Jovanovic MT.pdf (7089 KB) - Institut tehniÄkih nauka SANU
Ivana Jovanovic MT.pdf (7089 KB) - Institut tehniÄkih nauka SANU
Ivana Jovanovic MT.pdf (7089 KB) - Institut tehniÄkih nauka SANU
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Ivana</strong> Jovanović<br />
Magistarska teza<br />
1.3.2 Proteini<br />
Proteini su molekuli koji imaju bitnu ulogu u izvršavanju životnih funkcija. Oni regulišu<br />
različite aktivnosti u svim poznatim organizmima, od replikacije genetskog koda do transportovanja<br />
kiseonika, i generalno su odgovorni za regulisanje ćelijske mašinerije i definisanje fenotipa<br />
organizma. Enzimi su proteini koji katalizuju biološke reakcije. Sinteza proteina je ilustrovana na slici<br />
1.16.<br />
Slika 1.16 Šematski prikaz sinteze proteina [54]<br />
Proteini predstavljaju polipeptidne lance koji su izgrađeni od amino kiselina koje su<br />
međusobno povezane peptidnom vezom. Postoji 20 amino kiselina koje se najčešće nalaze u<br />
proteinima. Kao što je prikazano na slici 1.17, amino kiselina sadrži karboksilnu grupu, amino grupu,<br />
centralni atom označen kao alfa (α) ugljenik, i promenljiv deo poznat kao bočni lanac (R). Amino<br />
kiseline se razlikuju samo po tipu R grupe koju sadrže. Svaka amino kiselina ima specifično ime i<br />
oznaku od 3 slova. Bočni lanci utiču na svojstva proteina. U zavisnosti od hemijske prirode bočnih<br />
lanaca, amino kiseline se klasifikuju na hidrofilne (polarne) ili hidrofobne (nepolarne). Zamenom<br />
samo jedne amino kiseline u proteinskom nizu se može potpuno promeniti funkcija proteina.<br />
Bolesna anemična ćelija je rezultat zamene samo jedne valin amino kiseline jediničnom<br />
glutaminskom kiselinom u lancu proteina u molekulu hemoglobina.<br />
21