Ivana Jovanovic MT.pdf (7089 KB) - Institut tehniÄkih nauka SANU
Ivana Jovanovic MT.pdf (7089 KB) - Institut tehniÄkih nauka SANU
Ivana Jovanovic MT.pdf (7089 KB) - Institut tehniÄkih nauka SANU
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Ivana</strong> Jovanović<br />
Magistarska teza<br />
Tabela 5.1 Rezultati stereološke analize praha PLLA<br />
Prah<br />
PLLA<br />
(serija)<br />
Lp (µm) Dmax (µm) Feret X (µm) Feret Y (µm) Faktor oblika (µm)<br />
min max srednji min max srednji min max srednji min max srednji min max srednji<br />
1 13.26 211.25 77.10 2.53 64.40 22.38 1.98 57.12 16.29 1.59 36.10 14.97 0.4 0.99 0.81<br />
2 6.30 125.66 40.41 0.82 36.61 10.94 0.51 28.07 7.93 0.51 23.50 7.42 0.26 1.00 0.86<br />
3 2.44 70.18 19.58 0.92 28.55 6.69 0.77 28.10 5.06 0.39 13.79 4.23 0.54 1.00 0.80<br />
4 5.42 58.56 17.34 0.98 16.55 4.93 0.59 14.55 3.70 0.49 11.40 3.19 0.15 1.00 0.82<br />
Na slici 5.1 dat je uporedni prikaz rezultata stereoloških merenja čestica prahova PLLA svih<br />
serija: a) poprečni presek-A A , b) obim L P , c) feret X, d) feret Y, e) maksimalni prečnik čestice-D max , f)<br />
faktor oblika-f L . Kao reprezentativni parametar za diskusiju dobijenih rezultata uzeta je srednja<br />
vrednost maksimalnog prečnika čestica. Veličina i karakteristike čestica prahova PDLLA se<br />
značajno menjaju promenom ovih uslova procesiranja (tabela 5.1 i slika 5.1). Iz rezultata dobijenih<br />
stereološkom analizom može se videti da su čestice u prvoj i drugoj seriji veće sa srednjim<br />
prečnikom od 22.38 μm i 10.94 μm, respektivno (tabela 5.1). Čestice u prvoj seriji su velike sa<br />
širokom raspodelom veličina (Slika 4.2), i oblik je nepravilniji u poređenju sa česticama dobijenim u<br />
ostalim serijama (Slika 4.2). U trećoj i četvrtoj seriji čestice su manje i uniformnije (Slike 4.4 i 4.5).<br />
Srednji prečnik čestica je 6.69 μm i 4.93 μm, respektivno (tabela 5.1). U trećoj seriji čestice su još<br />
uvek parcijalno aglomerisane (Slika 4.4). U četvrtoj seriji dobijene su najmanje i najuniformnije<br />
čestice (Slika 4.5).<br />
100