uputstvo za izradu seminarskog rada na prvom ciklusu sveuÄiliÅ¡te ...
uputstvo za izradu seminarskog rada na prvom ciklusu sveuÄiliÅ¡te ...
uputstvo za izradu seminarskog rada na prvom ciklusu sveuÄiliÅ¡te ...
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
mislim..." i sl. Nije u stilu lijepog po<strong>na</strong>šanja a niti u duhu <strong>na</strong>šeg jezika upotrebljavati "ja". To<br />
često iritira čitatelja ili slušatelja i i<strong>za</strong>ziva izvjesnu odbojnost prema studentu ili govorniku.<br />
Mnogi studenti često da bi izbjegli uporabu "ja", pišu "mi", kao npr.: "prema <strong>na</strong>šim<br />
rezultatima...", "mi smatramo..." i si., iako je očigledno da se radi o rezultatima samog studenta,<br />
odnosno jedne jedine osobe. Naime, oni se uporabom prvog lica množine, pokušavaju prika<strong>za</strong>ti<br />
kao skromni, a <strong>za</strong>pravo i<strong>za</strong>zivaju suprotan efekt. Ovdje se neizbježno postavlja pitanje: <strong>za</strong>što bi<br />
netko <strong>za</strong> sebe rekao "mi" U semi<strong>na</strong>rskom radu treba pisati bezlično, odnosno u trećem licu, kao<br />
npr.: "istraživanja su poka<strong>za</strong>la..", "smatra se..." i sl. Međutim, kada se treba nešto posebno<br />
istaknuti, onda to treba učiniti <strong>na</strong> primjereniji <strong>na</strong>čin. Isto tako, ne bi trebalo samouvjereno<br />
stavljati svoje rezultate ispred drugih ili se nekorektno suprotstavljati stavovima drugih<br />
istraživača osim ako nisu pogrešni.<br />
3) Treba izbjegavati uporabu izra<strong>za</strong> kao što su, npr.: "opće je poz<strong>na</strong>to", "svatko to z<strong>na</strong>", "svi su<br />
suglasni", "kao što je poz<strong>na</strong>to" i si. U istraživačkom radu aksiomi su činjenice koje se prihvaćaju<br />
i upotrebljavaju, ali ne z<strong>na</strong>či da su i aksiomi činjenice koje su apsolutno poz<strong>na</strong>te.<br />
4) Treba izbjegavati uporabu stranih riječi. Ako postoje domaće riječi, onda im svakako treba<br />
dati prednost u odnosu <strong>na</strong> strane riječi i <strong>na</strong>zive.<br />
5) U Semi<strong>na</strong>rskom radu nedopušteno je upotrebljavati formulacije, kao što su npr.: "ne sviđa<br />
mi se", "ovdje nije nešto u redu", "ovo mi zvuči dobro", posebno kada se o nekom djelu iznose<br />
verbalne ocjene pred javnim skupom.<br />
6) Treba izbjegavati neologizme, odnosno kovanice koje još nisu prihvaćene u z<strong>na</strong>nosti i u<br />
<strong>na</strong>rodu. Kada se ustanovi da su oni sastavni dio među<strong>na</strong>rodnog z<strong>na</strong>nstvenog rječnika, treba<br />
svakako <strong>na</strong>vesti njihovo podrijetlo.<br />
7) U pisanju brojeva u numeričkom i tekstualnom obliku, trebalo bi primjenjivati iskustveno<br />
<strong>na</strong>čelo: brojevi do 10 pišu se slovima, a više od 10 brojevima (npr.: devet, ali <strong>za</strong>to 19). Kada se u<br />
jednoj rečenici piše kombi<strong>na</strong>cija brojeva do 10 i više od 10, onda sve treba pisati samo<br />
numeričkim brojkama (npr.: 7 i 17). Od tih <strong>na</strong>čela izuzimaju se brojevi da<strong>na</strong>, mjeseci, godine te<br />
sati, što se sve piše brojevima.<br />
8) Izbjegavati davanje prevelikog z<strong>na</strong>čenja vlastitim rezultatima istraživanja. Vlastite<br />
spoz<strong>na</strong>je, rezultate istraživanja i <strong>za</strong>ključke, pa čak i one <strong>na</strong>jvažnije treba prika<strong>za</strong>ti objektivno i<br />
realno, bez preuveličavanja.<br />
9) Treba izbjegavati uporabu formulacija kao što su npr.: "već smo u<strong>na</strong>prijed rekli", "a još<br />
ćemo se vratiti <strong>na</strong> ovo pitanje", "dalje će se poka<strong>za</strong>ti", "po<strong>na</strong>vljam" i si. Jer, riječi, rečenice,<br />
odlomci, dijelovi, poddijelovi moraju biti interakcijski pove<strong>za</strong>ni: manje potcjeline čine veće<br />
cjeline (i obrnuto), a misaono su pove<strong>za</strong>ne i čine neko djelo homogenom cjelinom.<br />
12.2. Priprema ilustracija<br />
Sve ilustracije (tabele, grafikoni, crteži, zemljovidi, sheme i fotografije), u Semi<strong>na</strong>rskim<br />
radovima igraju vrlo z<strong>na</strong>čajnu ulogu, zbog toga se od podatka otvaranja teksta rukopisa<br />
međusobno usuglašava njegov sadržaj sa sadržajem ilustracija.<br />
Pri izradi ilustracija treba voditi raču<strong>na</strong> da one budu <strong>na</strong>pravljene i prilagođene <strong>za</strong>htjevima<br />
i<strong>za</strong>brane tehnologije tiska. Posebno se treba brinuti o racio<strong>na</strong>lnoj pripremi ilustracija, a to<br />
podrazumijeva mogućnost jed<strong>na</strong>kog umanjenja ilustracija, uporabu crteža u kojima se koriste<br />
letraset slova ili šablo<strong>na</strong> <strong>za</strong> upisivanje slova i z<strong>na</strong>kova u legendama, kako bi se izbjeglo<br />
dovršavanje ilustracija ubacivanjem slova i sl.<br />
12.3. Obilježavanje stranica<br />
Svaku stranicu, osim <strong>na</strong>slovne i unutarnje stranice, treba numerirati. U praksi se stranice od<br />
Uvoda do Zaključka, uključujući ilustracije, priloge i kratice, numeriraju se hronološki arapskim