ObrtniÄke novine - broj 89 - Hrvatska obrtniÄka komora

SPORAZUM HOK – HGK 

Suradnja na području 

cjeloživotnog učenja u 

poduzetništvu 

str. 5. 

UPRAVNI ODBOR HOK-a 

Donesene ključne mjere 

za poboljšanje obrtničkog 

obrazovanja 

str. 5. 

OBRTNIČKE NOVINE 

• 

OBNOVLJENA 

1994. 

1 8 5 2. 

U T E M E L J E N A 

• 

BROJ 89 • LISTOPAD 2007. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr 

12. SUSRET RIBARA 

Ribari za primjenu ZERP-a, 

uz odgodu koćarskog 

ribolova 6 mjeseci str. 3. 

CEHOVI 

Najava 20. kongresa 

ugostitelja i turističkih 

djelatnika 

Na ovogodišnjem Kongresu razmatrat će 

se stanje ugostiteljske struke, provesti rasprava 

o problemima, ograničenjima u poslovanju 

ove djelatnosti, odnosno općenite 

problematike ugostitelja. str. 11. 

BJELOVAR 

Obrtnički dom na dohvat 

ruke 

Jednom davno, prije stotinjak godina, bjelovarski 

su obrtnici sagradili svoj, Obrtnički 

dom i vjerojatno mislili da su zauvijek 

riješili problem svog djelovanja. Ipak, 

nailaskom crnih komunističkih vremena, 

polovinom prošlog stoljeća, sve je postalo 

upitno. str. 17. 

KOPRIVNICA 

Obrtnicima osigurani 

novi krediti 

Obrtnici će moći podići kredite od pet do 

sto tisuća eura s rokom otplate do deset 

godina te s kamatnom stopom od 7,49 posto. 

Zainteresirani obrtnici mogu se javiti 

u Obrtničku komoru ili u koprivničku poslovnicu 

Raiffeisen banke. str. 19. 

VELIKI USPJEH HRVATSKE OBRTNIÈKE KOMORE 

Obrtnici lakše do 

poslovnih prostora 

▪ Uredba je rezultat višegodišnjih napora Hrvatske obrtničke komore 

▪ Obrtnici će napokon moći kupiti poslovne prostore u vlasništvu RH – bez natječaja – licitacije, 

uz priznavanje ulaganja do 30 %, i uz mogućnost obročne otplate do 20 godina 

Dugo očekivana Uredba o prodaji poslovnog 

prostora u vlasništvu RH, koju je 

Vlada RH donijela na sjednici održanoj 

4. listopada, velik je uspjeh i rezultat višegodišnjih 

napora Hrvatske obrtničke komore. Obrtnici 

će, dakle, na temelju ove Uredbe, napokon 

moći kupiti poslovne prostore u vlasništvu RH 

– bez natječaja – licitacije, uz priznavanje ulaganja 

do 30 % kod jednokratne uplate, odnosno 

do 20 % tržišne vrijednosti poslovnog prostora, 

u slučaju obročne otplate (maksimalno do 20 

godina). str. 2. 

NAJAVA 

OKRUGLI STOL S PARLAMENTARNIM STRANKAMA 

»Politički dijalog s hrvatskim obrtništvom« 

Hrvatska obrtnička komora organizirat 

će polovicom studenoga 

u Zagrebu okrugli stol sa 

najznačajnijim parlamentarnim strankama, 

zamišljen kao njihovo sučeljavanje 

oko vitalnih pitanja bitnih za 

razvoj hrvatskog obrtništva. Na ovaj 

način obrtnici žele čuti kakve programe 

i rješenja za obrtništvo nude političke 

stranke u ovom predizbornom 

razdoblju. 

U vremenu kada Hrvatska pregovara 

o ulasku u Europsku uniju sektor 

obrtništva traži posebne mjere i programe 

koji će pridonijeti dinamičnijem 

razvoju i povećanju konkurentnosti 

obrtnika. Politički predstavnici koji 

se pripremaju za vođenje Hrvatske u 

sljedećem mandatnom razdoblju 2007. 

– 2011. godina, dužni su prepoznati 

potrebe i probleme 104.000 hrvatskih 

obrtnika, te u svoje gospodarske strategije 

ugraditi mjere koje će pridonijeti 

bržem napretku obrtništva Hrvatske. 

Obrtništvo čini značajan dio hrvatskoga 

gospodarstva, u kojem je zaposleno 

više od 240.000 ljudi, i koje iz godine u 

godinu pokazuje najbrži rast. 

Pitanja o kojima će se raspravljati na 

okruglom stolu, bit će vezana za poreznu 

politiku, strukovno obrazovanje, 

radne odnose, troškove osnivanja 

obrta, rad na crno, prilagodbu zakonodavstvu 

EU, ZAMP, ZERP i druga, za 

obrtništvo važna područja. 

O točnom terminu održavanja okruglog 

stola obavijestit ćemo sve članice 

komorskog sustava i sveukupnu javnost.

2 AKTUALNO 

Obrtničke novine 

listopad 2007. 

UREDBA O PRODAJI POSLOVNIH 

PROSTORA U VLASNIŠTVU RH 

Veliki uspjeh Hrvatske 

obrtničke komore 

Dugo očekivana Uredba o prodaji poslovnog prostora u 

vlasništvu RH, koju je Vlada RH donijela na sjednici održanoj 

4. listopada, velik je uspjeh i rezultat višegodišnjih 

napora Hrvatske obrtničke komore, istaknuo je predsjednik 

HOK-a Mato Topić. 

– Nužnost i žurnost donošenja Uredbe, na čemu je HOK 

inzistirao, prihvatila je ministrica pravosuđa Ana Lovrin i 

naš resorni ministar gospodarstva Branko Vukelić, s čime 

se složio i premijer dr. Ivo Sanader prilikom našeg nedavnog 

susreta, te mogu reći da se naša upornost naposljetku 

isplatila – rekao je predsjednik Topić. 

▪ Uredba je rezultat višegodišnjih napora 

Hrvatske obrtničke komore 

▪ obrtnici će napokon moći kupiti poslovne 

prostore u vlasništvu RH – bez natječaja 

– licitacije, uz priznavanje ulaganja do 30 %, i uz 

mogućnost obročne otplate do 20 godina 

Spomenuta Uredba trebala je biti donesena do 18. veljače 

2005. godine, dakle prije više od dvije i pol godine, 

slijedom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu 

poslovnog prostora (N.N. 174/04.), donesenog 18. 

prosinca 2004. godine. 

Tim je Zakonom utvrđeno da se poslovni prostori u 

vlasništvu RH mogu prodati zakupniku – obrtniku, ako 

podnese zahtjev za kupnju, a uredno izvršava sve obveze 

iz ugovora o zakupu pod uvjetima i prema postupku 

koji će uredbom propisati Vlada RH, a koju je trebala 

donijeti u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog 

Zakona. 

Obrtnici će, dakle, na temelju ove Uredbe, napokon 

moći kupiti poslovne prostore u vlasništvu RH – bez natječaja 

– licitacije, uz priznavanje ulaganja do 30 % kod 

jednokratne uplate, odnosno do 20 % tržišne vrijednosti 

poslovnog prostora, u slučaju obročne otplate (maksimalno 

do 20 godina). 

SNJEŽANA TOMIĆ 

NN 102 (10. 10. 2007.) 

VLADA REPUBLIKE 

HRVATSKE 

2986 

Na temelju članka 33a. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog 

prostora (»Narodne novine«, br. 91/96., 124/97. i 

174/2004.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 

4. listopada 2007. godine donijela 

UREDBU 

O PRODAJI POSLOVNOGA PROSTORA 

U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE 

Članak 1. 

Ovom Uredbom propisuju se uvjeti i postupak za prodaju 

poslovnoga prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, 

kojeg koristi zakupnik, na temelju zakupnog odnosa s 

Republikom Hrvatskom, a koji ima status mikro ili malog 

subjekta maloga gospodarstva, u smislu Zakona o poticanju 

razvoja malog gospodarstva (»Narodne novine«, br. 

29/2002. i 63/2007.). 

Pod prodajom poslovnoga prostora u vlasništvu Republike 

Hrvatske, u smislu ove Uredbe, podrazumijeva se i prodaja 

suvlasničkog dijela Republike Hrvatske, na određenom 

poslovnom prostoru. 

Na temelju ove Uredbe, predmetom prodaje mogu biti i 

poslovni prostori u vlasništvu Republike Hrvatske, koji u 

smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne 

novine«, br. 69/99., 151/2003., 157/2003. i 100/2004.) 

imaju svojstvo kulturnog dobra. 

Popis poslovnoga prostora u vlasništvu Republike Hrvatske, 

koji će biti predmetom prodaje, po odredbama ove 

Uredbe, donosi Povjerenstvo za imovinu Vlade Republike 

Hrvatske (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), na prijedlog Središnjega 

državnog ureda za upravljanje državnom imovinom 

(u daljnjem tekstu: Središnji državni ured). 

Članak 2. 

Pravo na kupnju poslovnoga prostora, prema ovoj Uredbi, 

može ostvariti zakupnik iz članka 1. stavka 1. ove Uredbe, 

koji se nalazi u zakupnom odnosu s Republikom Hrvatskom 

bez prekida u trajanju od najmanje pet godina. 

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pravo na 

kupnju poslovnoga prostora može ostvariti i zakupnik 

– obrtnik, koji se nalazi u zakupnom odnosu s Republikom 

Hrvatskom, u trajanju kraćem od pet godina, a koji je: 

– prije toga bio u zakupnom odnosu s jedinicom lokalne 

odnosno područne (regionalne) samouprave, u ukupnom 

neprekinutom trajanju od najmanje pet godina, ili 

– prije toga bio u zakupnom odnosu s jedinicom lokalne 

odnosno područne (regionalne) samouprave i Republikom 

Hrvatskom, u ukupnom neprekinutom trajanju od najmanje 

pet godina, ili 

– kao nasljednik obrtnika nastavio vođenje obrta ili kao 

član porodičnog domaćinstva preuzeo obrt, a bio je u zakupnom 

odnosu u ukupnom neprekinutom trajanju od najmanje 

pet godina, u koje vrijeme se uračunava i vrijeme zakupa 

njegova prednika, ili 

– morao napustiti poslovni prostor, zbog povrata tog prostora 

u vlasništvo prijašnjem vlasniku, sukladno posebnom 

propisu, a do tada je bio u zakupu u neprekinutom trajanju 

od najmanje pet godina. 

Pravo na kupnju poslovnoga prostora, koji ima svojstvo 

kulturnog dobra, može ostvariti zakupnik, koji uz zahtjev 

za kupnju priloži i dokaz da se županija, Grad Zagreb, grad 

ili općina, na čijem se području to kulturno dobro nalazi, ne 

namjerava koristiti svojim pravom prvokupa. 

Pravo na kupnju poslovnoga prostora, prema ovoj Uredbi, 

ne može ostvariti zakupnik poslovnog prostora koji je isti 

dao u podzakup. 

Članak 3. 

Zahtjevi za kupnju poslovnoga prostora iz članka 1. stavka 

4. ove Uredbe, podnose se Središnjem državnom uredu. 

Sadašnji zakupnik iz članka 1. stavka 1. ove Uredbe, 

kome još nije istekao ugovor o zakupu, pisani zahtjev za 

kupnju poslovnoga prostora u vlasništvu Republike Hrvatske 

može podnijeti, najkasnije u roku od 6 mjeseci od 

dana stupanja na snagu ove Uredbe, a zakupnik kome je 

istekao ugovor o zakupu i isti je prešutno obnovljen, nastavkom 

korištenja poslovnoga prostora bez protivljenja 

zakupodavca, može zahtjev podnijeti, najkasnije u roku od 

6 mjeseci od dana prihvaćanja ponude za sklapanje novog 

ugovora iz članka 6.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona 

o zakupu poslovnoga prostora (»Narodne novine«, 

broj 174/2004.). 

U slučajevima kad je poslovni prostor postao vlasništvo 

Republike Hrvatske po posebnim propisima, izvan roka iz 

stavka 2. ovoga članka, za podnošenje zahtjeva zakupnik 

takvoga prostora ima pravo podnijeti zahtjev za kupnju, u 

roku od 6 mjeseci, računajući od dana donošenja konačne 

odluke upravne vlasti, odnosno dana pravomoćnosti odluke 

sudbene vlasti. 

Članak 4. 

Odluku o prodaji poslovnoga prostora iz članka 1. ove 

Uredbe, donosi Povjerenstvo, na zahtjev zakupnika, koji 

uredno izvršava sve obveze iz ugovora. 

Na temelju Odluke Povjerenstva, kojom će se u svakom 

pojedinačnom slučaju zahtjeva za kupnju poslovnoga prostora 

u vlasništvu Republike Hrvatske, utvrditi da su ispunjeni 

svi zakonom i ovom Uredbom propisani uvjeti za 

prodaju poslovnoga prostora, Republika Hrvatska i kupac 

(sadašnji zakupnik i zakupnik s kojim je Republika Hrvatska 

prethodno sklopila novi ugovor o zakupu) sklopit će, u 

roku 90 dana od dana donošenja Odluke, ugovor o prodaji 

poslovnoga prostora. 

Članak 5. 

Ugovor o prodaji poslovnoga prostora, u ime Republike 

Hrvatske sa zakupnicima sklopit će Povjerenstvo, odnosno 

osoba koju Povjerenstvo odlukom ovlasti za potpis ugovora. 

Ugovor o prodaji poslovnoga prostora obavezno mora 

sadržavati: 

a) odredbu kojom se zakupnik, kao kupac, obvezuje da, 

u narednih 10 godina od dana sklapanja ugovora, neće prodati, 

niti na drugi način otuđiti kupljenu nekretninu, te da 

dozvoljava zabilježbu zabrane otuđenja u zemljišnoj knjizi, 

b) odredbu kojim Republika Hrvatska, kao prodavatelj 

poslovnoga prostora, u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti, 

pridržava pravo nazadkupnje prodane nekretnine, po 

kupoprodajnoj cijeni, po kojoj je i prodana i 

c) izjavu kupca, kojom dopušta zabilježbu prava nazadkupnje, 

u korist Republike Hrvatske. 

Članak 6. 

Prije sklapanja ugovora iz članka 4. stavka 2. ove Uredbe, 

Središnji državni ured dužan je pribaviti od nadležnoga 

državnog odvjetništva mišljenje o pravnoj valjanosti toga 

pravnog posla. 

Članak 7. 

Poslovni prostor iz članka 1. ove Uredbe, prodaje se po 

tržišnoj cijeni, umanjenoj za neamortizirana ulaganja zakupnika, 

i koja su bila od utjecaja na visinu tržišne vrijednosti 

poslovnoga prostora, i to: 

a) visina ulaganja zakupnika, kod plaćanja cijene odjednom, 

priznaje se najviše do 30 % tržišne vrijednosti poslovnoga 

prostora 

b) visina ulaganja zakupnika, kod obročne otplate, priznaje 

se najviše do 20 % tržišne vrijednosti poslovnoga prostora. 

Zakupniku se neće priznati ulaganja u preinake poslovnoga 

prostora učinjene bez suglasnosti zakupodavca, kao 

ni ulaganja koja je zakupodavac priznao u obliku smanjene 

zakupnine, osim nužnih troškova održavanja. 

Tržišnu cijenu i vrijednost izvršenih ulaganja utvrđuje 

ovlašteni sudski vještak građevinske ili arhitektonske struke, 

sa liste ovlaštenih sudskih vještaka, na trošak zakupnika, 

a po odabiru Povjerenstva. 

Članak 8. 

Plaćanje cijene poslovnoga prostora može se ugovoriti 

odjednom ili obročnom otplatom, prema izboru kupca. 

Obročnom otplatom ne može se otkupiti poslovni prostor 

čija tržišna vrijednost prelazi iznos od 1,500.000,00 kuna. 

Članak 9. 

Kada se plaćanje cijene poslovnoga prostora ugovori 

odjednom, rok isplate ne može biti duži od 30 dana od dana 

sklapanja ugovora. 

Članak 10. 

Ako se prodaja poslovnoga prostora ugovori s obročnom 

isplatom, rok otplate ne može biti dulji od 20 godina u mjesečnim 

obrocima, uz uvjet da ugovor sadržava izjavu kupca, 

kojom dozvoljava u korist prodavatelja uknjižbu založnog 

prava (hipoteka) na kupljenom poslovnom prostoru za 

iznos cijene, kamata i troškova postupka. 

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, iznos prvog obroka 

ne može biti niži od 5 % od ugovorene cijene poslovnoga 

prostora, a isplaćuje se u roku od 8 dana od dana sklapanja 

ugovora. Na preostali dio cijene obračunava se unaprijed 

kamata, u visini od 1 % godišnje. 

Na uknjižbu založnog prava (hipoteka) na kupljenom poslovnom 

prostoru, na odgovarajući će se način primjenjivati 

odredbe Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 57/96., 

29/99., 42/2000., 173/2003.,194/2003., 151/2004. i 88/2005.), 

koje se odnose na stjecanje založnog prava na nekretninama, 

koje su upisane u zemljišne knjige, odnosno koje se odnose 

na stjecanje založnog prava na nekretninama, koje nisu upisane 

u zemljišne knjige. 

Članak 11. 

U slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice i ugovorene kamate, 

kupac je dužan platiti zakonsku zateznu kamatu. 

Kod obročne otplate, ugovor će se smatrati raskinutim, u 

slučaju neplaćanja četiri uzastopne rate. 

Članak 12. 

Sredstva od prodaje poslovnoga prostora iz članka 1. ove 

Uredbe, prihod su Republike Hrvatske i uplaćuju se na račun 

državnog proračuna. 

Članak 13. 

Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave 

u »Narodnim novinama«. 

Klasa: 372-01/06-01/01 

Urbroj: 5030106-07-1 

Zagreb, 4. listopada 2007. 

Predsjednik 

dr. sc. Ivo Sanader, v. r.


listopad 2007. AKTUALNO 3 

12. SUSRET RIBARA 

Ribari za primjenu ZERP-a, uz odgodu 

koćarskog ribolova 6 mjeseci 

Ceh ribara Hrvatske obrtničke 

komore je za početak 

primjene ZERP-a odredio 1. 

siječnja 2008. godine, ali, s obzirom 

da nije zadovoljan pravilima koja 

priprema Vlada RH, predlaže moratorij 

od 1. siječnja do 30. lipnja 

2008. godine, za obavljanje koćarskog 

ribolova u ZERP-u, za talijanske 

i za hrvatske ribare. 

U tom razdoblju Ceh ribara bi 

pripremio pravila prema kojima 

bi se smanjio ribolov u ZERP-u, 

posebice od strane talijanskih ribara, 

a u cilju očuvanja tog devastiranog 

područja Jadranskog 

mora. 

To je glavni zaključak 12. susreta 

ribara HOK-a, koji se održavao 26. 

i 27. listopada u Pagu. 

Na ovogodišnjem tradicionalnom 

ribarskom skupu, okupilo se 

najviše ribara do sada, više od 200, 

predstavnika resornih ministarstava 

i institucija, koji su razmotrili 

najvažnije teme vezane uz obavljanje 

ribarske djelatnosti: aktualni 

trenutak hrvatskog ribarstva; definiranje 

primjene pravila ribolova 

u ZERP-u RH – što primjenom 

ZERP-a dobivaju hrvatski ribari; 

ribarske luke – vezovi – iskrcajna 

mjesta; primjena ribarske regulative 

EU – prepreke i kako ih prevladati; 

zakon o zaštiti prirode i zaštićeni 

dio prirode u Cresko-lošinjskom 

akvatoriju; mogućnosti smanjenja 

troškova poslovanja naših ribara 

u odnosu na talijanske ribare; ribolovni 

propisi – što mijenjati; aktualni 

trenutak u marikulturi, veterinarski 

paket propisa; početak rada 

veletržnica ribom u Poreču i Rijeci, 

ribarske zadruge i dr. 

Susret ribara otvorio je ministar Petar Čobanković 

12. susret ribara održao se pod 

pokroviteljstvom Ministarstva 

mora, turizma, prometa i razvitka, 

Ministarstva poljoprivrede, 

šumarstva i vodnog gospodarstva 

te Ministarstva gospodarstva, rada 

i poduzetništva. Domaćin skupa 

bila je Obrtnička komora Zadarske 

županije. Otvarajući susret ribara, 

ministar poljoprivrede, šumarstva 

i vodnog gospodarstva Petar Čobanković 

istaknuo je kako je uvjeren 

da će 1. siječnja 2008. godine 

početi puna primjena ZERP-a, jer 

u Vladi RH nema nikoga tko bi 

imao bilo kakvu namjeru mijenjati 

tu odluku. 

– Ne vidim da bi o ZERP-u trebalo 

danas posebno raspravljati, 

jer su na prošlim, 11. susretima 

ribara, dati konkretni prijedlozi, 

koji su implementirani u važeću 

odluku o ZERP-u. Također, punoj 

primjeni ZERP-a pridonijet će nedavno 

usvajanje Zakona o obalnoj 

straži, koji je preduvjet provođenju 

ZERP-a, jer taj pojas treba kontrolirati 

i nadzirati – rekao je ministar. 

Pozdravljajući skup, predsjednik 

HOK-a Mato Topić rekao je kako 

su se susreti ribara, kao i ostali cehovski 

skupovi koje organizira Hrvatska 

obrtnička komora, pokazali 

kao pravi način za razmjenu iskustava, 

raspravu s predstavnicima 

nadležnih institucija i upućivanje 

konkretnih inicijativa prema Vladi 

RH. 

Predsjednik Ceha ribara HOK-a 

Tonči Božanić, ponovio je kako je 

na prošlim 11. susretima ribara najznačajniji 

zaključak bio traženje primjene 

ZERP-a i za članice EU od 1. 

siječnja 2008. godine. Taj zahtjev Sabor 

je ispunio i sad čekamo 

početak njegove primjene, 

čekamo pravila koja će se 

provoditi u ZERP-u. 

– Pravila o provedbi 

ZERP-a koja nam se pripremaju, 

za nas su neprihvatljiva 

jer njima ne dobivamo 

skoro ništa. Pravilima 

se predlaže jedino 

primjena naših važećih 

propisa u ZERP-u i naš 

nadzor. Mi imamo propis 

koji omogućava koćarenje 

u ZERP-u s plovilima koja 

imaju do 900 konjskih snaga, 

a takvih naših plovila 

koji su tako velike snage 

možemo izbrojiti na prste 

jedne ruke. To je jedno od 

rijetkih ograničenja koje bi 

moglo imati nekakav efekt 

u cilju smanjenja ribolovne 

aktivnosti naših susjeda, međutim, 

mi dobro poznajemo njihovu 

praksu i procjenjujemo da će svi 

oni koji imaju jače motore pribaviti 

dokumente u kojima će im motori 

figurirati u granicama dozvoljenih. 

No ako i to ne budu mogli, investicija 

u novi motor s dozvoljenim 

ograničenjem konjskih snaga minimalna 

je investicija za dobivanje 

ulaznice u naš ZERP – istaknuo je 

Božanić. 

Druženje uz vrhunske delicije 

Zaključci 12. susreta ribara: 

1. Polazeći od činjenice, da primjena ZERP-a 

Republike Hrvatske, za članice EU stupa na snagu 

1. siječnja 2008., a da Vlada do sada nije pripremila 

i usuglasila pravila koja će važiti u ZERP-u za 

sve ribare, predlažemo: 

– Zabranu obavljanja ribolova do 1. srpnja 2008. 

pridnenim povlačnim alatima (koća, rampon). Do 

isteka navedenog roka izradit će se plan upravljanja, 

uvažavajući dostupne podatke provedenih 

znanstvenih istraživanja, FAO-Adriamed, ME- 

DITS. 

– Prije donošenja plana upravljanja, potrebno je 

izmijeniti važeće propise za ribolov u ZERP-u na 

način da se: ograniči snaga pogonskog stroja na plovilima 

za obavljanje ribolova pridnenim povlačnim 

alatima, ograniči ukupna dužina plovila za obavljanje 

ribolova malim ribolovnim alatima i odrede 

prostorno-vremenska ograničenja za obavljanje ribolova, 

po prijedlozima koje će Ceh uputiti Ministarstvu 

do 1. prosinca 2007. godine. 

– Plan upravljanja sadržavat će definirani maksimalno 

dopušteni ribolovni napor. 

2. Tražimo od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva 

i vodnog gospodarstva da u što kraćem 

roku prekine izdavanja novih povlastica, osim za 

plovila obuhvaćena vladinim programom Modela 

obnove i modernizacije ribolovne flote, koji je u tijeku. 

3. Tražimo da se do 1. srpnja 2008. godine izvrši 

izmjena i dopuna Zakona o morskom ribarstvu, te 

revizija propisa iz područja gospodarskog ribolova, 

a naročito Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova 

i Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi 

za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, koji 

bi u što većoj mjeri morali uvažavati lokalne posebnosti. 

4. Tražimo da se odredbe Pravilnika o kriterijima 

za određivanje namjene pojedinog dijela luke 

otvorene za javni promet županijskog i lokalnog 

značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te 

određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele 

prihoda u dijelu koji se odnosi na visinu plaćanja 

naknada za iskrcaj i ležarinu na operativnom dijelu 

obale, počne primjenjivati odmah. 

U cilju povećanja konkurentnosti hrvatskih ribara, 

tražimo smanjenje stope PDV-a za svježe ribe i 

drugih morskih organizama 10%, te primjenu naplate 

i obračuna PDV-a pri nabavci goriva, ribolovnih 

alata i opreme po uzoru na talijanske ribare. 

Ceh ribara, dodao je Božanić, 

tražio je i traži ZERP onakav kakav 

imaju i sve države koje su ga proglasile, 

dakle ZERP za hrvatske ribare, 

bez stranih ribarskih brodova. 

– Uvažavajući činjenicu da smo 

država kandidat za ulazak u EU, 

bili smo spremni i na kompromise, 

na dogovore sa susjedima, ali samo 

s pozicije: ZERP je naš, mi ćemo 

odrediti eventualne viškove ribe, 

ponudit ćemo mogućnost ribolova 

određenom broju talijanskih i slovenskih 

ribarskih plovila određenih 

karakteristika na određenom 

prostoru i u određenom vremenu, 

uz plaćanje uobičajene naknade 

koja bi se koristila za povećanje 

konkurentnosti našeg ribarskog 

sektora. To su naši stavovi za koje 

držimo da su kompromisni i pošteni 

i za koje se može izboriti ako 

postoji politička volja – zaključio je 

Božanić. SNJEŽANA TOMIĆ 

5. Tražimo izmjenu Zakona o pomorskom dobru 

i morskim lukama na način da se broj članova 

Vijeća lučkih uprava poveća s dosadašnjih 

pet na sedam članova, i to predstavnicima ribara 

i brodara. 

6. Pozivamo sva poglavarstva obalnih županija, 

koji nisu pokrenuli projekte izgradnje veletržnica 

i ribarskih luka da isto potaknu u što kraćem roku. 

Zadužuju se županijski cehovi ribara da putem dobre 

suradnje s poglavarstvima svoji županija, potaknu 

navedene aktivnosti. 

7. Od Ministarstva unutarnjih poslova, tražimo 

pokretanje postupka izmjene Zakona o nadzoru 

državne granice na način da se sa sadašnjih 

dopuštenih 36 sati produži mogućnost boravka u 

ZERP-u. 

8. Tražimo da se u postupku davanja koncesija 

na pomorskom dobru za potrebe gospodarskog 

korištenja – marikulture (uzgajališta ribe i drugih 

morskih organizama) napravi dopuna na način da 

se koncesije mogu produžiti na zahtjev koncesionara, 

nakon isteka ugovora, a na temelju pravnih 

stečevina EU. 

9. Tražimo hitno poništenje Rješenja o preventivnoj 

zaštiti dijela mora uz istočne obale otoka 

Cresa i Lošinja u kategoriji posebnog rezervata u 

moru za dupine, jer je doneseno na neutemeljenim 

osnovama, a ugrožava egzistenciju ribara i drugih 

gospodarskih djelatnosti stanovnika otoka. 

10. U dijelu slatkovodnog ribarstva tražimo 

da Javna ustanova Park prirode Kopački rit (JUPP 

K.r.), ponovi natječaj za obavljanje tradicionalnog 

ribolova na području (JUPP K.r.), te da se drži 

Pravilnika o slatkovodnom ribarstvu, kako bi kod 

izrade uvjeta za javni natječaj bili uključeni predstavnik 

Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i 

vodnog gospodarstva i predstavnik Hrvatske obrtničke 

komore. 

11. Organizirati zajednički sastanak: svih 

slatkovodnih ribara, ustanova koje su izradile 

gospodarske osnove i monitoring na Dunavu, 

te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog 

gospodarstva – Odjela za ribarstvo s ciljem 

kvalitetnijeg obavljanja ribolova, te zaštite ribljeg 

fonda. 

12. Sljedeći 13. susreti ribara Hrvatske obrtničke 

komore, održat će se u Šibensko-kninskoj županiji.

4 AKTUALNO 



Domaća radinost – sporedno zanimanje 

N 

akon što je Sabor RH usvojio izmjene Zakona 

o obrtu (NN 77/93., 90/96., 102/98., 64/01., 

71/01., 68/07., 79/07.), kojima je fizičkim osobama 

omogućeno obavljanje gospodarskih djelatnosti 

kroz domaću radinost ili sporedno zanimanje, 

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva 

donijelo je Pravilnik o obliku i načinu vođenja odobrenja 

za obavljanje domaće radinosti ili sporednog 

zanimanja s listama proizvoda i usluga (NN 

100/07.) kojim je uređen način provedbe zakonskih 

odredbi. 

Domaća radinost – sporedno 

zanimanje 

Domaća radinost i sporedno zanimanje su pravni 

oblici legalnog (odobrenog) obavljanja dopuštenih 

gospodarskih djelatnosti od strane fizičkih osoba. 

Domaća radinost i/ili sporedno zanimanje nije obrt. 

Domaća radinost obuhvaća djelatnost izrade 

pojedinih proizvoda iz djelatnosti slobodnih 

obrta. Sporedno zanimanje obuhvaća obavljanje 

uslužnih djelatnosti održavanja i popravaka. 

Obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja 

ograničeno je vrstom djelatnosti za koje se 

može dobiti odobrenje. Sastavni dio Pravilnika su 

Lista proizvoda koji se mogu izrađivati u domaćoj 

radinosti i Lista usluga koje se mogu obavljati kao 

sporedno zanimanje. Za druge proizvode ili usluge 

ne može se dobiti odobrenje. 

Ograničenja domaće radinosti, odnosno sporednog 

zanimanja odnose se i na nemogućnost zapošljavanja 

drugih osoba, što znači da se djelatnost 

može obavljati samo osobnim radom, a ukupni 

bruto primici od obavljanja domaće radinosti ili 

sporedne djelatnosti u jednoj kalendarskoj godini 

ne smiju biti veći od iznosa deset bruto prosječnih 

mjesečnih plaća prema podacima Državnog zavoda 

za statistiku za razdoblje siječanj-kolovoz u prethodnoj 

godini. Prema podacima za 2006. godinu to 

ukupno iznosi 65.650,00 kuna. 

Osoba koja obavlja djelatnost u domaćoj radinosti 

ili kao sporedno zanimanje mora udovoljavati posebnim 

uvjetima propisanim Zakonom, što znači da 

mora imati odgovarajuću stručnu spremu ako je ona 

LISTA PROIZVODA KOJI SE MOGU IZRAĐIVATI U DOMAĆOJ RADINOSTI 

17.10.4 Proizvodnja tekstilne pređa i konca od prirodnih vlakana – na tradicionalan način 

propisana, kao i da prostor i oprema moraju udovoljavati 

propisanim uvjetima. U tom pogledu uvjeti su 

isti kao i za obrtnike. 

Domaću radinost i/ili sporedno zanimanje ne 

može obavljati osoba koja je već registrirani obrtnik 

ili obavlja slobodno zanimanje ili samostalnu 

djelatnost poljoprivrede i šumarstva, od kojih 

djelatnosti plaća porez na dobit ili na dohodak na 

temelju poslovnih knjiga, a obveznik je poreza na 

dodanu vrijednost. 

Obavljanjem domaće radinosti, odnosno sporednog 

zanimanja fizička osoba ostvaruje dohodak na 

koji se plaća porez i prirez. Porez se može plaćati 

prema poslovnim knjigama ili u paušalnom iznosu. 

Domaća radinost i/ili sporedno zanimanje osnove 

su i za plaćanje obveznih doprinosa za mirovinsko i 

zdravstveno osiguranje, a osnovica za uplatu doprinosa 

ovisi o načinu oporezivanja kao i o tome obavlja 

li se domaća radinost, odnosno sporedno zanimanje 

uz radni odnos kod drugog poslodavca. Posebna je 

povoljnost propisana za umirovljenike koji mogu 

prijaviti domaću radinost i/ili sporedno zanimanje a 

da pri tome ne uspostavljaju svojstvo osiguranika 

u obveznom mirovinskom osiguranju, tj. ne gube 

pravo na isplatu stečene mirovine niti imaju obvezu 

uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje. 

Odobrenje za obavljanje domaće 

radinosti ili sporednog zanimanja 

Prijava obavljanja domaće radinosti i/ili sporednog 

zanimanja obavlja se po sličnom postupku 

kao i registracija obrta. Osoba koja tu djelatnost želi 

obavljati dužna je to prijaviti nadležnom uredu državne 

uprave u županiji, odnosno Grada Zagreba, 

koje tijelo po zahtjevu izdaje Odobrenje i dostavlja 

ga Poreznoj upravi. 

Odobrenje se izdaje na propisanom obrascu u 

koji se upisuju podaci o djelatnosti i podaci o fizičkoj 

osobi koja obavlja djelatnost (ime i prezime, 

adresa stanovanja). Cijena Odobrenja utvrđena je 

u iznosu od 100,00 kuna, a u postupku izdavanja 

Odobrenja plaćaju se i propisane pristojbe. 

Prestanak obavljanja sporednog zanimanja ili 

domaće radinosti prijavljuje se istom tijelu koje o 

prestanku donosi rješenje. 

17.20.10 Proizvodnja tkanine (osim specijalnih tkanina), od prirodnih vlakana, osim pamučnih – na tradicionalan način 

LISTA USLUGA KOJE SE MOGU OBAVLJATI KAO SPOREDNO ZANIMANJE 

01.25.0 Uzgoj ostalih životinja, ali samo – skupljanje žaba 

– skupljanje puževa 

02.01.0 Skupljanje šum. proizvoda: kora, smola, trava, žira, 

divljega kestena, mahovine, lišaja; Skupljanje ljekovit. trava. 

– sakupljanje kora 

– sakupljanje smola 

– sakupljanje trava 

– sakupljanje žira 

– sakupljanje divljega kestena 

– sakupljanje mahovine 

– sakupljanje lišaja 

– sakupljanje ljekovitih trava 

17.40.90 Usluge popravaka cerada i opreme za kampiranje 

– usluge popravaka cerada 

– usluge popravaka opreme za kampiranje 

17.52.9 Usluge popravaka mreža i užarije 

– usluge popravaka mreža 

– usluge popravaka užarije 

20.40.90 Usluge poprav. i održav. ambalaže od drva i paleta 

– usluge popravaka i održav. ambalaže od drva 

– usluge popravaka i održavanja paleta 

20.51.90 Usluge popravaka i održavanja ostalih proizvoda 

od drva, d. n. 

– usluge popravaka i održavanja drški 

– usluge popravaka i održavanja dijelova za alat 

– usluge popravaka i održavanja metla 

– usluge popravaka i održavanja četaka 

– usluge popravaka i održavanja kalupa za obuću 

– usluge popravaka i održavanja vješalica 

– usluge popravaka i održavanja pribora za kuhinju 

– usluge popravaka i održavanja vješalica za odijela i 

šešire (zidnih i stojećih) 

– usluge popravaka i održavanja figurica 

– usluge popravaka i održavanja ukrasa 

– usluge popravaka i održavanja intarzija 

– usluge popravaka i održavanja kovčega 

– usluge popravaka i održavanja kutija za nakit 

– usluge poprav. i održavanja pribora za jelo i sl. proizvoda 

– usluge popravaka i održavanja špula 

– usluge popravaka i održavanja poklopaca 

– usluge popravaka i održavanja bobina 

– usluge popravaka i održavanja namota za konac i sl. 

– usluge popravaka i održav. tokarskih proizvoda od drva 

– usluge popravaka i održavanja ostalih proizvoda od drva 

25.13.90 Usluge popravaka i održavanja proizvoda od 

gume (osim za vanjske gume) 

– usluge popravaka i održavanja prijenosnih vrpca od gume 

– usluge poprav. i održav. prijenosnoga remena od gume 

– usluge poprav. i održav. pogonskog remena od gume 

– usluge poprav. i održav. odjevnih proizvoda od gume 

– usluge poprav. i održavanja prostirača za pod od gume 

– usluge popravaka i održavanja gumirane tekstilne robe 

– usluge popravaka i održavanja prstenova od gume 

– usluge popravaka i održavanja prirubnica od gume 

– usluge popravaka i održavanja brtvila od gume 

– usluge poprav. i održav. obloga za kotače i sl. od gume 

– usluge poprav. i održav. madraca za napuhav. od gume 

26.21.0.02 Oslikav. figura i drug. ukras. keramič. predmeta 

– oslikavanje figura 

– oslikavanje drugih ukrasnih keramičkih predmeta 

26.40.92 Usluge popravaka i održavanja keramičkih cijevi, 

odvoda, žljebnjaka i pribora za cijevi uključujući usluge 

sustava keramičkih cijevi osim u industrijskim pogonima 

– usluge popravaka i održavanja keramičkih cijevi 

– usluge popravaka i održavanja odvoda 

– usluge popravaka i održavanja žljebnjaka 

– usluge poprav. i održav. pribora za cijevi uključujući 

usluge sustava keramičkih cijevi osim u industrij. pogonima 

26.81.90 Usluge poprav. i održava. mlinskog i brusnog 

kamena, kamena za polir. i slično, bez instalac. (montaže) 

– usluge popravaka i održavanja mlinskog kamena 

– usluge popravaka i održavanja brusnog kamena 

– usluge popravaka i održavanja kamena za poliranje i 

slično, bez instalacije (montaže) 

28.40.11 Usluge kovanja metala samo za potkiv. životinja 

35.12.9 Usluge održav., popravaka, preinaka i opremanja 

čamaca za razonodu i sport – samo ručnim radom 

– usluge održavanja, popravaka, preinaka čamaca za 

razonodu i sport – samo ručnim radom 

– usluge opremanja čamaca za razonodu i sport – samo 

ručnim radom 

36.63.9 Usluge prepariranja 

52.71.1 Usluge poprav. obuće i drugih kožnih predmeta 

– usluge popravaka obuće 

– usluge popravaka drugih kožnih predmeta 

52.74.1 Usluge popravaka predmeta za osobnu upotrebu i 

kućanstvo uključuju: 

– popravak bicikala 

– krpanje 

– manje prepravljanje odjeće 

– podešavanje klavira 

– popravak tekstilnih proizvoda za kućanstvo 

74.82.1 Usluge pakiranja pošiljka i zamatanja darova 

– usluge pakiranja pošiljaka 

– zamatanje darova 

93.05.11 Usluge skrbi za kućne ljubimce, ali samo dnevno 

čuvanje kućnih ljubimaca. 

93.05.12 Ostale usluge, d. n. 

Ovaj podrazred uključuje: 

– astrološke djelatnosti 

– spiritualističke djelatnosti 

– rodoslovne organizacije 

– čistače cipela 

– nosače 

– čuvare parkiranih automobila itd. 

93.05.02 Uslužno piljenje drva za domaćinstva 

93.05.02 Uslužno pečenje plodina 

95.0 Usluge kućanstava koja zapošljavaju poslugu, ali 

samo usluge kućanstvima u smislu: 

– pranje odjeće 

– glačanje odjeće 

– čišćenje 

17.20.20 Proizvodnja pamučne tkanine (osim specijalnih tkanina) – na tradicionalan način 

17.52.1 Proizvodnja užadi, konopaca, upletenih konaca i mreža – na tradicionalan način 

17.54.1 Proizvodnja tila, čipke, uske tkanine, pozamanterije i vez – samo ručnim radom 

17.54.11 Proizvodnja uske tkanine; pozamanterije i slično – samo ručnim radom 

17.54.12 Proizvodnja tila i druge mrežaste tkanine, pletene ili kukičane tkanine; čipka u metraži, trakama i motivima 

– samo ručnim radom 

17.54.13 Proizvodnja veza u metraži, trakama i motivima – samo ručnim radom 

17.54.1.03 Izrada ukrasnog pribora: vrpci, resa, pompona – loptica – samo ručnim radom 

17.54.1.04 Izrada čipki u vrpcama ili u motivima vezenih tkanina; – samo ručnim radom 

17.54.2 Proizvodnja pusta (filca), presvučeni, prekriveni ili laminirani, tuljci za higijenu ušnih kanala – samo ručnim 

17.60.1 Proizvodnja pletenih i kukičanih tkanina – samo ručnim radom 

19.30.2.00 Izrada gornjih dijelova obuće i papuča – samo ručnim radom 

20.52.1 Proizvodnja predmeta od pluta, slame i drugih pletarskih materijala; košarački i pletarski proizvodi – osim 

namještaja 

20.52.11 Prirodno pluto, okorano ili grubo uobličeno (kao: blokovi, ploče, listovi i trake); drobljeno, granulirano ili 

mljeveno pluto; mljeveno pluto; otpaci od pluta 

20.52.12 Proizvodi od prirodnoga pluta 

20.52.13 Blokovi, ploče, listovi i trake, pločice svih oblika, čvrsti valjci, od aglomeriranoga pluta 

20.52.14 Aglomerirano pluto; proizvodi od aglomeriranog pluta, d. n. 

20.52.15 Pletenice i slični proizvodi od pletarskoga materijala; košarački, pletarski i slični proizvodi od pletarskog 

materijala – osim namještaja 

21.25.0.03 (NN 101/95.) Izrada sjenila za svjetiljke od papira, kartona i sličnih materijala 

26.13.0.00 Slikanje na staklu i kristalu, boce, čaše i ostali proizvodi za kućanstvo – samo ručnim radom 

26.15.0.03 Izrada staklenih sjenila za svjetiljke – samo ručnim radom 

26.21.1 Proizvodnja keramičkih proizvoda za kućanstvo i ukrasnih predmeta – na tradicionalan način 

– proizvodnju keramičkoga stolnog posuđa i keramičkih proizvoda za druge potrebe u kućanstvu i u toaletne svrhe 

osim za ugrađivanje 

– proizvodnju figura i drugih ukrasnih keramičkih predmeta 

36.63.0.10 Izrada raznovrsnih proizvoda – izrada predmeta za uspomenu i suvenira, izrada umjetnog cvijeća od 

tkanine i papira i izrada cvjetnih aranžmana od umjetnog i suhog cvijeća – samo ručnim radom 

– izrada predmeta za uspomenu 

– izrada suvenira 

– izrada umjetnog cvijeća od tkanine i papira 

– izrada cvjetnih aranžmana od umjetnog i suhog cvijeća 

36.50.11 Izrada lutki, samo s ljudskim likom 

36.50.12 Izrada igračaka koje predstavljaju životinje i druga bića (osim ljudi) 

36.50.13 Proizvodnja dijelova i pribora za lutke s ljudskim likom 

36.63.3 Izrada kišobrana, štapova za šetnju, dugmadi, presvučene dugmadi i njihovih dijelova – samo ručnim radom 

– izrada kišobrana 

– izrada štapova za šetnju 

– izrada dugmadi 

– izrada presvučene dugmadi i njihovih dijelova 

36.63.5 Proizvodnja proizvoda od ljudske i životinjske dlake, sličnih proizvoda od tekstilnih materijala – ali samo vlasulje 

1) Tradicijski odnosno umjetnički obrti su obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća 

u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada, 

namjenom i oblikom, oslanjaju na obrasce tradicijske kulture, pa u tom smislu mogu simbolizirati lokalni, regionalni ili 

nacionalni identitet. 

Navedene šifre-brojčane oznake djelatnosti s prethodno navedene Liste proizvoda koji se mogu izrađivati u domaćoj 

radinosti i Liste usluga koje se mogu obavljati kao sporedno zanimanje, određene su prema Klasifikaciji proizvoda 

po djelatnostima (»Narodne novine« br. 128/2003.), ali je popis sadržajno uži u odnosu na sadržaj uz šifru-brojčane 

Briga o financijama remeti vaš miran san Izaberite FINA-u s 50 godina iskustva u financijama za 

najbolju brigu o vašem financijskom poslovanju. Samo FINA vam nudi sve financijske usluge na 

jednom mjestu uz zajamčenu tajnost podataka i računovodstveni servis koji se u potpunosti može 

prilagoditi vašim potrebama. Pridružite se i vi stotinama zadovoljnih korisnika čije su financije već 

u sigurnim rukama.

P 


listopad 2007. AKTUALNO 5 

Sporazum o suradnji na provedbi cjeloživotnog učenja 

redsjednici Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke 

komore, Nadan Vidošević i Mato Topić, potpisali su 

Sporazum o suradnji na provedbi cjeloživotnog učenja za 

poduzetništvo kojim se HGK i HOK obvezuju na poticanje gospodarstvenika 

i obrtnika na uključivanje u proces cjeloživotnog 

učenja kao načina za postizanje cilja – gospodarstva zasnovanog 

na znanju. 

Ovim sporazumom proširuje se suradnja ostvarena već potpisanim 

sporazumom koji se odnosi na suradnju na provedbi jedinstvenog 

programa u trogodišnjim obrtničkim zanimanjima i projektu 

licenciranja radionica za naukovanje i uvođenje strukovne 

prakse u radionicama trgovačkih društava. 

HGK i HOK novim Sporazumom iskazuju spremnost za međusobnu 

suradnju na promociji cjeloživotnog učenja temeljenog 

na nacionalnoj strategiji obrazovanja odraslih, Strateškom okviru 

razvoja Hrvatske do 2013. godine, Lisabonskoj i Kopenhaškoj deklaraciji 

te dokumentu Europske komisije o ključnim kompetencijama 

za cjeloživotno učenje, a rukovodeći se statusom i obvezama 

Hrvatske kao zemlje kandidata za ulazak u Europsku uniju. 

Potpisnici će u sklopu svojih zakonom utvrđenih zadaća posebice 

surađivati u promociji cjeloživotnog učenja u svim njegovim 

oblicima, u kreiranju sustava cjeloživotnog učenja prema konceptu 

trajne zapošljivosti sukladno razvoju tržišta rada, na definiranju 

potrebnih kompetencijsko-kvalifikacijskih okvira formalnih i 

neformalnih oblika obrazovanja i učenja, utvrđivanju potreba za 

novim kvalifikacijama i kompetencijama (zanimanjima) uz osu- 

N 

a tematskoj sjednici Upravnog odbora Hrvatske 

obrtničke komore (HOK) održanoj 

19. listopada, najviše je pažnje bilo posvećeno 

strukovnom obrazovanju, problemima vezanim 

za školovanje i mogućim mjerama poboljšanja 

postojećeg stanja. 

Osim analize upisa u srednje strukovne škole 

Odbor za strukovnu izobrazbu donio je i ključne 

mjere za poboljšanje i razvoj obrtničkog školstva. 

Mjere prenosimo u cijelosti: 

• U skladu s novim zakonskim propisima razviti 

mehanizme za što učinkovitiju strategiju 

uključivanja svih gospodarskih subjekata u razvoj 

strukovnog obrazovanja čime bi se znatno povećao 

broj naučničkih mjesta. Pomoć u osiguravanju broja 

naučničkih mjesta bili bi i dodatni poticaji koji bi 

HO H 

Predsjednici HOK-a i HGK Mato Topić i Nadan Vidošević 

vremenjivanje postojećih, na razvijanju jedinstvenog sustava poduzetničke 

edukacije, kao jedne od osam ključnih kompetencija 

EU, u koji su uključene sve društvene skupine, u izradi koncepta 

i kurikuluma kroz međukurikularni integrirani pristup poduzet- 

UPRAVNI ODBOR HO 

Ključne mjere za poboljšanje obrtničkog obrazovanja 

motivirali obrtnike i pravne osobe za prijem naučnika 

na naukovanje (novi Zakon o državnoj potpori 

za obrazovanje i izobrazbu). 

• Osnovni preduvjet za kvalitetu obrazovanja, a 

time i bolje izlazne kompetencije upotrebljive na tržištu 

rada, jest povezivanje školskog sustava s gospodarskim 

subjektima na lokalnoj razini. Razvoj 

tog partnerstva može znatno pridonijeti poboljšanju 

resursa za realizaciju programa, što rezultira 

poboljšanjem obrazovne kvalitete. 

• U suradnji s osnovnim školama, Zavodima 

za zapošljavanje na lokalnoj razini permanentno 

raditi na profesionalnom usmjeravanju učenika 

osnovnih škola tijekom posljednjih godina njihova 

školovanja (7. i 8. razred). 

• U suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje, 

Hrvatskom gospodarskom komorom i resornim 

ministarstvima utvrđivati standarde novih 

zanimanja (modularno programiranje, nove tehnologije, 

uključivanje ženske populacije u »muška« 

zanimanja). 

• Analiza upisa u pojedinim županijama pokazuje 

neučinkovitu i skupu mrežu programa. 

Predlaže se da se na lokalnim razinama u suradnji 

s državnim i lokalnim vlastima te obrtničkim školama 

razmotri ujedinjavanje sličnih programa na 

jednome mjestu u županiji. To bi pridonijelo boljoj, 

kvalitetnijoj i učinkovitijoj realizaciji obrazovanja. 

• Vezano uz diskusiju koja se vodila uz optimalni 

broj sati praktične nastave koji bi doveo do 

kompetencija potrebnih za obavljanje određenog 

ničkog učenja u pojedinim dijelovima obrazovnog sustava, u promociji 

vježbovnih tvrtki kao modela obrazovanja za uključivanje 

mladih ljudi u poduzetništvo, obrazovnim i nadležnim institucijama 

na usavršavanju nastavnika i profesora u školama i treningu 

majstora stručnih učitelja, na usklađivanju aktivnosti u procesu 

osiguravanja dovoljnog broja naučničkih mjesta za praktičnu nastavu 

učenika trogodišnjih strukovnih škola u obrtničkim radionicama 

i gospodarskim subjektima te ostalim aktivnostima važnim 

za cjeloživotno učenje. 

– Hrvatska ekonomija je ekonomija malih brojeva što podrazumijeva 

život u nišama. Život u nišama traži znanje, a znanje više 

nije ono što se stavlja u zadatak mladima već ono što se stječe kontinuirano. 

Cjeloživotno učenje je preduvjet opstanka na globaliziranom 

tržištu. Ovaj sporazum mora biti poticaj ne samo HOK-u 

i HGK nego svima u društvu, da se u okviru svojih mogućnosti 

uključe u afirmiranje ideje o cjeloživotnom učenju – rekao je Vidošević. 

– Hrvatska obrtnička komora niz godina brine o obrazovanju 

kadrova potrebnih za razvoj obrtništva. Svjesni smo da je ulaganje 

u znanje i vještine naših radnika ujedno i velika šansa da se naši 

proizvodi i usluge plasiraju na europsko tržište i stalno ističemo 

da to ne možemo sami. Partnerstvo sa svima koji imaju isti cilj, a 

to su škole, HGK, Hrvatska udruga poslodavaca, Sindikati, pomoći 

će u razvoju kvalifikacija i omogućiti cjeloživotno učenje. Zbog 

toga smo svjesni važnosti potpisivanja ovakvih sporazuma i nadamo 

se da će nam se priključiti i ostali – istaknuo je Topić. 

zanimanja Odbor je zaključio da se od ukupnog 

broja sati praktične nastave – 900 po šk. g. što veći 

dio mora izvoditi u licenciranim obrtničkim radionicama. 

Ne smije se dozvoliti obavljanje praktične 

nastave u onim školama u kojima ne postoje dobro 

opremljeni praktikumi. 

• Odbor inicira sastanak s relevantnim institucijama 

(Agencija za strukovno obrazovanje, Ministarstvo 

gospodarstva rada i poduzetništva i Ministarstvo 

znanosti, obrazovanja i športa) vezano uz 

gore navedene probleme. 

• Odbor također smatra, da je neophodno dva 

puta godišnje održati tematsku sjednicu Upravnog 

odbora HOK-a vezanu uz obrazovanje. Na tematsku 

sjednicu obavezno je pozvati predsjednika Odbora.

6 MEĐUNARODNA SURADNJA I SAJMOVI 



HEINRICH TRAUBLINGER – ZASTUPNIK U BAVARSKOM PARLAMENTU I PREDSJEDNIK OBRTNIČKE KOMORE 

A E I R U BA ARS U 

Jake veze Hrvatske i Bavarske 

Između Bavarske i Hrvatske postoje 

raznolike i jake veze. U Bavarskoj 

prije svega živi više od 

50.000 Hrvata, od toga gotovo polovica 

u Münchenu. Dobro su integrirani 

što ne samo da potiče aktivnu 

kulturološku razmjenu, nego je i temelj 

za dobre gospodarske odnose s 

Hrvatskom. 

Bavarsku s Hrvatskom, koja nije 

članica Europske unije bez sumnje 

povezuje mnogo više nego s velikim 

brojem država članica. To posebno 

vrijedi za obrtništvo. Hrvatska obrtnička 

komora i Obrtnička komora 

za München i Gornju Bavarsku već 

više od deset godina zajedno rade 

u partnerstvu koje funkcionira kao 

uzor i izuzetno je uspješno. Te odnose 

je potrebno učvrstiti i proširiti, 

a dodatnu mogućnost za to nudi 

natječaj za dobivanje potpore u 

okviru Programa za potporu poduzetništvu. 

Potporu bi trebalo pružiti 

mjerama koje će Hrvatsku približiti 

Europskoj uniji. Obrtništvo Gornje 

Bavarske ima mnogo iskustva u 

tom području. 

U Hrvatskoj su već prošlih godina 

izgrađene jake obrtničke strukture. 

Prije svega uspostavljen je učinkovit 

dvojni sustav obrazovanja koji jamči 

da će obrtništvo s kvalificiranim 

radnicima i visokom kvalitetom 

proizvoda i usluga moći opstati u 

konkurenciji. 

Nedvojbeno je stoga da bavarsko 

obrtništvo u potpunosti podržava 

ulazak Hrvatske u Europsku uniju. 

Jer to ne otvara samo gospodarske 

perspektive koje obećavaju uspjeh, 

nego i jača političku važnost snažnog 

obrtništva na europskoj razini. 

To je s moga stanovišta najvažnija 

točka za budućnost našeg područja 

gospodarstva. Jer opći uvjeti za obrtništvo 

su vrlo raznoliki u pojedinim 

zemljama članicama – neke zemlje 

članice npr. obrtništvo čak niti ne 

prepoznaju kao zasebni sektor. Stoga 

je još važnije da na europskoj razini 

zajedno dokažemo prednosti jakih 

i učinkovitih struktura u našem 

području gospodarstva i zalažemo 

se za opće uvjete koji će biti povoljni 

za obrte i fer konkurenciju u Europi. 

Želio bih naglasiti da je bavarsko 

obrtništvo uvijek podupiralo europske 

integracije. Pri tome smo također 

uvijek bili svjesni da se Europska 

unija ni u kom slučaju ne može 

reducirati na ekonomsku komponentu. 

Ne smije se zanemariti politička 

i povijesna dimenzija EU-a. To 

se upravo manifestira u pozadini 

napredaka Europe da prevlada podjele 

koja su trajale desetljećima. 

Europska unija je i gospodarski 

bez sumnje priča o uspjehu. Zajednički 

gospodarski prostor u idealnom 

slučaju poboljšava podjelu 

posla i povećava produktivnost, što 

stvara temelj za veći rast, dodatna 

radna mjesta i uravnoteženi regionalni 

razvoj. Slijedom toga otvaraju 

se dodatne šanse i za obrtništvo. 

Heinrich Traublinger 

Ovdje svakako treba naglasiti da 

proširenje gospodarskog prostora 

ima tendenciju davanja prednosti 

velikim poduzećima. Stoga nije 

slučajnost da EU ima korijene u 

industrijskoj politici. Pa prva iznadnacionalna 

organizacija u povijesti 

europskih integracija bila je Europska 

zajednica za ugljen i čelik, tzv. 

Montan unija. Desetljećima nakon 

toga je pažnja europske politike u 

području gospodarstva bila usmjerena 

prije svega na industriju. Tek 

od nedavno značenje obrtništva 

i malog i srednjeg poduzetništva 

sve više ulazi u svijest odgovornih 

osoba u Bruxellesu. Na kraju, više 

od 99% svih poduzeća u Europi 

su mala i srednja poduzeća. Zapošljavaju 

više od 2/3 zaposlenih u 

privatnom sektoru. To je više od 75 

milijuna ljudi. 

Stoga je zaista opravdano da se 

u europskoj politici sve više probija 

vodeći motiv »think small first«. Interesi 

malih i srednjih poduzeća se 

moraju više uzeti u obzir i kod utvrđivanja 

normi. 

U naporima da se u okviru Europskog 

kvalifikacijskog okvira 

uspostavi usporedivost završnih 

svjedodžbi treba prije svega uzeti u 

obzir visoku kvalitetu dvojnog sustava 

obrazovanja u obrtništvu. 

Pogled u povijest pokazuje da 

europske integracije imaju puno 

pozitivnih utjecaja. No u obrtništvu 

smo također upoznali tamnu stranu 

europskih integracija, centraliziranost, 

previše regulative, birokraciju 

ili izobličavanje konkurencije. 

Obrtništvo u Njemačkoj je svoje 

obrtničke strukture, kao npr. majstorski 

ispit kao preduvjet za otvaranje 

obrta također moralo stalno 

braniti od napada iz Bruxellesa. 

Pokojni predsjednik bavarske 

Vlade Franz Josef Strauß rekao je: 

»Bavarska je naša domovina, Njemačka 

naša očevina i Europa naša 

budućnost«. 

Ova rečenica na odličan način 

skicira nužnost da iskoristimo mogućnosti 

koje nam pruža Europa, ali 

da se pri tome ne odričemo naših 

regionalnih korijena. Europa mora 

razviti snagu i raznolikost tradicija 

i ne smije ih izjednačiti. Upravo smo 

na tom području proteklih godina 

puno postigli. 

Za daljnju suradnju obrtništva 

Hrvatske i Bavarske vidim izuzetne 

perspektive u budućnosti. Tješnjom 

suradnjom možemo povezati snage 

naših obrta i time još više ojačati poziciju 

obrtništva na tržištu. 

Važan doprinos može dati jaka i 

raznolika sajamska ponuda. Sajmovi 

i izložbe nisu samo glavna tržišta 

i burze informacija za malo i srednje 

poduzetništvo i obrtništvo. Oni prije 

svega imaju glavnu funkciju pri 

uspostavljanju kontakata i jačanju 

odnosa. 

Posebno značenje, naravno, ima 

Međunarodni obrtnički sajam u 

Münchenu. Kao međunarodni sajam 

više struka on je mjesto sastajanja 

obrtnika iz cijelog svijeta. Radi se o 

jedinstvenom sajamskom događaju 

u svijetu za područje obrtništva, koji 

usmjerava pažnju javnosti na naše 

područje gospodarstva. To je od velike 

važnosti upravo za naše društvo 

na koje mediji imaju velik utjecaj. 

Sve u svemu mislim da smo na 

odličnom putu da obrtništvo u 

Europi zajednički utemeljimo kao 

visokoučinkovitu marku. Želim se 

posebno zahvaliti na odličnoj suradnji 

s predstavnicima obrtništva u 

Hrvatskoj. Potpuno sam siguran da 

ćemo u budućnosti zajednički predstavljati 

jako obrtništvo u Europi. 

Susret hrvatskih 

i bavarskih obrtnika 

Predstavljeni münchenski 

sajmovi u 2008. godini 

Nastupi obrtnika na sajmovima značajni su jer su sajmovi mjesto novih informacija, 

ostvarivanja novih kontakata i sklapanja poslova, istaknuo je predsjednik 

obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku Heinrich Traublinger na konferenciji 

za novinare održanoj povodom predstavljanja münchenskih sajmova u 2008. 

Za obrtnike je, kazao je, posebice značajan nastup na Međunarodnom obrtničkom 

sajmu koji se svakog proljeća održava u Münchenu. 

Traublinger, koji od jučer boravi u Hrvatskoj u sklopu bavarskog gospodarskog izaslanstva, 

istaknuo je kako bavarsko gospodarstvo, a posebno obrtništvo podupire ulazak 

Hrvatske u Europsku uniju (EU) te kako će se značaj Hrvatske povećati ulaskom u 

EU, a on se nada da će to biti 2010. 

Istaknuo je i kako im je cilj i nadalje pomagati hrvatskim obrtnicima da se što bolje 

pripreme za ulazak na europsko tržište. 

Predstavljajući münchenske sajmove 2008. predsjednik Uprave društva za organizaciju 

obrtničkih sajmova (GHM) Franz Reisbeck izvijestio je kako će Međunarodni obrtnički 

sajam (IHM), koji će se održati od 28. veljače do 5. ožujka, biti podijeljen na dvije 

izložbe – IHM Profi i IHM Privat. 

Riječ je o najvećem svjetskom sajmu obrtništva koji predstavlja opremu za mala i 

srednja obrtnička poduzeća i raznoliku ponudu proizvoda europskih obrtničkih pogona. 

Osim obrtničkog sajma u Münchenu će se u 2008. održati i Međunarodni sajam optike, 

Sajam za drvnu gradnju i uređenje, Stručni sajam za sanitarije, grijanje i klimu itd. 

Glavni tajnik HOK-a dr. Petar Sindičić istaknuo je važnost Međunarodnog obrtničkog 

sajma za hrvatske obrtnike, koji u organizaciji HOK-a, na tom najvećem europskom 

obrtničkom sajmu nastupaju od 1993. godine. Do sada je na IHM-u nastupilo više od 

600 hrvatskih obrtnika. 

Detaljnije informacije o münchenskim sajmovima u 2008. godini možete dobiti u zagrebačkom 

predstavništvu GHM-a: Belimpex d.o.o (01/36 38 363, 36 48 276; e-mail: office@ 

belimpex.hr ) 

Riječima zahvale hrvatskim monetarnim 

vlastima na izdavanju suglasnosti 

Bayerische Landesbanki za preuzimanje 

Hypo Alpe-Adria Banke državni ministar 

za gospodarstvo, infrastrukturu, promet i 

tehnologiju Slobodne Države Bavarske Erwin 

Huber na susretu s hrvatskim kolegom Brankom 

Vukelićem 3. listopada 2007. ocijenio je 

kako će taj potez biti veliki doprinos za daljnje 

jačanje gospodarskih odnosa Bavarske i 

Hrvatske. 

Bavarske tvrtke zainteresirane su za daljnje 

jačanje poslovnih odnosa sa hrvatskim 

partnerima, posebice u području energetike 

(LNG terminal), željeznica, obrta, malog i 

srednjeg poduzetništva, turizma te komunalnog 

gospodarstva. Gradnja terminala za 

ukapljeni plin u sjevernom Jadranu izuzetno 

je važan projekt za Bavarsku i Njemačku, ne 

samo zbog udjela tamošnjih tvrtki u koncernu, 

nego i zbog nastojanja da se smanji ovisnost 

o jednom energetskom izvoru pa je gospodarsku 

delegaciju koju je predvodio Huber 

zanimalo čuti iz prve ruke kakvu važnost taj 

projekt ima u Hrvatskoj i u kojoj je fazi. Kao 

dobar primjer suradnje istaknuto je i iskustvo 

Siemensa i Gredelja, koji su nedavno dogovorili 

proizvodnju lokomotiva u Gredeljevim 

pogonima, a postoji i mogućnost daljnje suradnje 

na projektima poput prigradskog vlaka, 

kojeg Gredelj razvija za Hrvatske željeznice. 

O konkretnim projektima i mogućnostima 

povezivanja, razgovore su vodili bavarski i 

hrvatski gospodarstvenici 4. listopada u Hrvatskoj 

gospodarskoj komori. Inače, danas 

više od 1300 bavarskih tvrtki posluje s hrvatskim 

partnerima, a Hrvatska je među deset 

najvećih vanjskotrgovinskih partnera Bavarske 

u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Ministar 

Vukelić istaknuo je kako je lani ukupna robna 

razmjena između Bavarske i Hrvatske iznosila 

678 milijuna eura, no unatoč bržem rastu 

hrvatskog izvoza u Bavarsku u odnosu na 

uvoz iz Bavarske, Vukelić ističe još izrazito 

nepovoljnu strukturu i visok deficit u robnoj 

razmjeni s Bavarskom. Hrvatska na to tržište 

plasira »lohn poslove« u tekstilnoj industriji, 

poluproizvode i sirovine, dok u uvozu iz Bavarske 

dominiraju osobna vozila. No u zna- 

Heinrich Traublinger i Mato Topić 

čajnom iznosu u uvozu iz Bavarske sudjeluju 

i prehrambeni proizvodi. 

Značajan potencijal buduće suradnje Hrvatske 

i Bavarske je osim u područjima energetike, 

posebice kroz projekte obnovljivih izvora 

energije, te zaštite okoliša i komunalnoga 

gospodarstva, odnosno zbrinjavanju otpada, 

te u području malog i srednjeg poduzetništva 

u kojemu već postoje tradicionalno dobre 

veze među obrtnicima. Predsjednik HOK-a 

Mato Topić i predsjednik Bavarske obrtničke 

komore Heinrich Traublinger zaključili 

su da Hrvatska i Bavarska u obrtništvu već 

12 godina vrlo uspješno surađuju, kako u 

strukovnom obrazovanju i školstvu, tako i u 

izgradnji i jačanju organizacijskih struktura 

što je od velike koristi za 105.000 hrvatskih 

i 190.000 bavarskih obrtnika. Traublinger je 

istaknuo kako je nedavno dobiveno zeleno 

svjetlo iz Bruxellesa za EU-projekt BSP III 

(Business Support Program) gdje će Bavarska 

obrtnička komora biti partner, a HOK jedan 

od nositelja. Radi se o programu pomoći organizacijama 

koje zastupaju poduzetnike i 

obrtnike u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj 

i Turskoj pri uvođenju i razumijevanju propisa 

poslovanja europske pravne stečevine 

(acquis communautaire).


listopad 2007. MEĐUNARODNA SURADNJA I SAJMOVI 7 

Na 101. međunarodnom jesenskom 

sajmu u Grazu HERBSTMESSE 2007. 

(www.messecentergraz.at), koji se 

održavao od 29. rujna do 7. listopada 2007. 

godine, u organizaciji Hrvatske obrtničke 

komore izlagalo je 10 obrtnika različitih 

djelatnosti: proizvodnjom strojeva za CNC 

obradu metala, proizvodnjom unikatnog namještaja 

i stubišta, zlatnog i srebrnog nakita, 

strojeva za pakiranje i zamatanje, porculanskih 

lutki, suvenira i auto dijelova, a predstavljena 

je i atraktivna inovacija – »okomiti 

bicikl parking«. Izlagači su bili: »Zlatarna 

Križek« iz Velike Gorice, »ABL Aroma Bela 

Line« iz Zagreba, »Pongrac trgovina« iz Zagreba, 

»Notos« iz Rakitja, »Pneo« iz Sv. Ivana 

Zeline, »Velvet« iz Siska, »Auto-Mart« 

iz Zagreba, »Keramika Karačić« iz Zagreba, 

»Liktin« iz Preseke i Hrvatski savez obrtničkih 

zadruga. 

Hrvatska obrtnička komora organizira 

nastup na Sajmu u Grazu od 1995. godine, 

na kojem je do sada nastupilo 130 obrtnika. 

Ove godine nastupilo je 440 izlagača iz osam 

zemalja, a prošlogodišnju je priredbu vidjelo 

132.660 posjetitelja. 

Dan Hrvatske 

U okviru Međunarodnog jesenskog sajma 

u Grazu HERBSTMESSE 07., Vlada Pokrajine 

Štajerske i Hrvatsko-austrijska trgovinska 

komora iz Graza, 2. listopada, organizirale 

su Dan Hrvatske. Dan Hrvatske prilika je za 

prezentaciju dosadašnje gospodarske suradnje 

Hrvatske i Austrije, kao i za predstavljanje 

mogućnosti razvoja i širenja poslovnih odnosa. 

Sudionici Dana Hrvatske bit će dužnosnici 

štajerske vlade, predsjednik Hrvatsko-austrijske 

trgovinske komore Boris Nemšić, žu- 

Jesenski sajam u Grazu 

U okviru Međunarodnog jesenskog sajma u Grazu, Vlada Pokrajine Štajerske i Hrvatsko-austrijska trgovinska komora, 

organizirale su Dan Hrvatske 

ZEPS: Završena ovogodišnja 

sajamska sezona 

Na Generalnom bosanskohercegovačkom 

općem sajmu ZEPS 07 (Zenica, 

BiH) www.zeps.com, koji se održavao od 

16. do 21. listopada 2007. godine, i ove godine 

izlagali su hrvatski obrtnici u organizaciji 

HOK-a. U paviljonu B, nastupilo je deset 

obrtnika kojima HOK sufinancira 50% cijene 

troškova izlaganja. Nastup na ZEPS-u HOK 

organizira od 2002. godine. Većina prijavljenih 

izlagača već je sudjelovala na ovom 

sajmu, što pokazuje kontinuirani interes za 

širenje poslovanja na tržištu BiH. 

Predsjednik Mato Topić istaknuo je prilikom 

posjeta sajmu kako je cilj HOK-a da se, 

uz prilagodbu proizvoda euro standardima 

kako bi bili konkurentni na tržištu Europske 

unije, istodobno ne izgubi primat na tržištima 

u okruženju, posebice u Bosni i Hercegovini. 

Predsjednik odbora za sajmove HOKa 

Mario Paliska kazao je kako sa ZEPS-om 

završava ovogodišnja sezona organizacije 

nastupa obrtnika na najznačajnijim međunarodnim 

obrtničkim sajmovima u zemlji i 

inozemstvu, koja je započela u ožujku s obrtničkim 

sajmom u Muenchenu. Izrazivši zadovoljstvo 

nastupom 

hrvatskih obrtnika 

na tim sajmovima, 

Paliska je istaknuo 

kako je HOK ove 

godine organizirao 

nastup 400 obrtnika 

na značajnim obrtničkim 

sajmovima. 

Podsjetimo, obrtnici 

su u travnju izlagali 

i na Međunarodnom 

obrtničkom sajmu u 

Zagrebu, u svibnju 

na Međunarodnom 

sajmu tehnike i tehničkih 

dostignuća u 

Beogradu te na Međunarodnom 

poljoprivrednom 

sajmu u 

Novom Sadu, u rujnu 


obrtničkom sajmu u 

Celju, a početkom listopada 


jesenskom 

sajmu u Grazu. 

Valja naglasiti 

kako je Hrvatska 

obrtnička komora 

dobila specijalno 

prizanje 14. generalnog 

bh sajma »ZEPS 

2007.« za zapaženo 

višegodišnje predstavljanje 

hrvatskih 

obrtnika na ZEPS-u. 

D. PRISTER, S. TOMIĆ 

pan Varaždinske županije i posebni izaslanik 

predsjednika RH Radimir Čačić, gospodarski 

savjetnik predsjednika RH mr. sc. Dubravko 

Radošević i predsjednik Hrvatske obrtničke 

komore Mato Topić, ujedno i potpredsjednik 

Hrvatsko-austrijske trgovinske komore. 

Ministar gospodarstva, inovacija i financija 

austrijske pokrajine Štajerske Christian Buchmann 

rekao je da je Austrija najveći ulagač u 

hrvatsko gospodarstvo s dosad uloženih 3,9 

milijardi eura. Predsjednik Hrvatske obrtničke 

komore Mato Topić u svom je izlaganju 

naglasio kako su hrvatski obrtnici prepoznali 

značaj gospodarske suradnje s Austrijom i 

uključili se u rad zajedničke trgovinske komore 

prije pet godina. »U tome smo razdoblju 

organizirali više poslovnih savjetovanja i 

poslovnih susreta hrvatskih i austrijskih obrtnika, 

organizirali smo burze metalaca i plastičara 

i omogućili predstavljanje hrvatskih 

obrtnika austrijskom tržištu, a time i izlaz na 

zahtjevno tržište Europske unije«, rekao je 

Topić. 

Na ovogodišnjem Danu Hrvatske predstavila 

se Varaždinska županija na čelu sa županom 

i posebnim izaslanikom Hrvatskog 

Obrtnički sajmovi – treba li na njima 

izlagati ili ih samo posjetiti 

U 

ulozi Vašeg novinara ovaj članak 

piše jedan od izlagača na ZEPSu. 

Donedavno smo i sami bili u 

razmišljanjima i nepotrebnoj dilemi oko 

istog. Izlaganjem na generalnom sajmu 

ZEPS 2007. u Zenici otklonili smo sve 

nedoumice. Zašto nedoumica Vjerojatno 

nastala nedostatkom informacija, a 

dijelom i nemarnosti. Obrtničke novine, 

kao osnovni i temeljni izvor informacija 

o obvezama, pravima, mogućnostima 

i radu obrtništva u Hrvatskoj, koji je u 

svakom broju donosio opširne i pravovremene 

informacije o izlaganjima 

na sajmovima, kako u Hrvatskoj, tako 

i izvan granica, rijetko smo kada čitali 

temeljito kao dnevni tisak pa onda o tome 

raspravljali uz jutarnju kavu. Uz stalne pozive 

HOK-a da izlažemo i predstavljamo svoje 

proizvode i usluge, odlučili smo se prijaviti 

na sajam ZEPS 2007. Tako i ovaj članak nastaje 

na samom sajmu u Zenici, dok posjetitelji 

prolaze oko našega štanda, na trenutke nam 

odvuku pažnju, ali ćemo se potruditi da dobijete 

sliku ovog Sajma i utiske iz prve ruke. 

Mi smo obrt »KUP« iz Kaštel Lukšića, koji 

se bavi završnim radovima u građevinarstvu, 

montažom rigips sustava i spuštenih 

stropova, te trgovinom. Na Generalni sajam 

BiH – ZEPS 2007. došli smo preko HOK-a. 

Cilj nam je upoznati bosansko-hercegovačko 

tržište s našim proizvodima od plastike, revizionim 

vratašcima, otvorima za ventilaciju, 

unutarnjim i vanjskim odvodima (sifonima) 

za vodu u stambenim objektima. Kako smo 

generalni zastupnici češke tvornice istih proizvoda 

za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, 

tako nam je i ZEPS otvorio mogućnost širenja 

i prisutnosti na ovom tržištu. Paletu proizvoda 

koje zastupamo izložili smo na zajedničkom 

štandu HOK-a s hrvatskim obrtnicima 

i već od samog početka trajanja sajma naišli 

na veliki interes kod bosansko-hercegovačkih 

privrednika. Pored privrednika, veliko 

zanimanje pokazali su i posjetitelji koje je 

zanimalo gdje mogu kupiti naše proizvode, 

koji imaju raznovrsnu primjenu u domaćinstvima. 

Sama Hrvatska obrtnička komora je za široke 

mase bila veliki magnet koji je na naš 

PRIČA IZLAGAČA 

Inovator Marin Radovan 

predsjednika Radimirom Čačićem te gospodarskim 

savjetnikom predsjednika Hrvatske 

Dubravkom Radoševićem, koji je izrazio želju 

za daljnjim jačanjem gospodarske suradnje 

Hrvatske i Austrije. Dodao je kako treba 

poraditi na povećanju hrvatskog izvoza u 

Austriju, kao i povećanju proizvodnih ulaganja 

Austrije u Hrvatsku čiji je fokus dosad bio 

najviše u financijskom sektoru. 

Svoje gospodarske mogućnosti na skupu ove 

je godine predstavila Varaždinska županija. 

Dan Hrvatske prvi je put održan 2003. godine. 

B. KARDUM, S. TOMIĆ 

štand doveo, uz brojne posjetitelje, i predstavnike 

obrtnika i privrednika iz regije. Jedan 

od njih je i g. Tihomir Kelemen iz Zanatske 

komore Skopje, koji je pohvalio HOK za 

konstantnost izlaganja, raznolikost ponude 

naših obrtnika i stavio naglasak na kvalitetu 

hrvatskih proizvoda koji su u Makedoniji 

priznati sinonim za kvalitetu i dobar proizvod. 

Upravo zbog takvih ocjena i prepoznatljivosti, 

uputili su nam poziv za posjet 

i izlaganje na Sajmovima u Makedoniji i interes 

za suradnju hrvatskih i makedonskih 

obrtnika. 

I naravno, na kraju moram spomenuti dobru 

organizaciju HOK-a na ovom Sajmu te 

uputiti zahvalnost gospodi Darku Pristeru i 

Aganu Veliću, domaćici Biljani kao i djelatnicima 

koji su radili na preuzimanju, dostavi 

i montaži roba i eksponata za izlaganje. Od 

prvog kontakta za upit za izlaganje, pa sve 

do dolaska, i kontrole, i brige o uspješnosti 

izlaganja do najsitnijeg detalja dobili smo 

pozitivnu sliku o radu HOK-a i razbili dosadašnje 

predrasude. Otvorenost i susretljivost 

tijekom trajanja sajma, briga o nama, upoznavanje 

s gostima i predstavnicima iz drugih 

komora, dovoljan su razlog da se i sljedeće 

godine uputimo na sajmove pod pokroviteljstvom 

HOK-a. 

Ovaj Sajam preporučujem svim obrtnicima 

koji imaju proizvode za ovo zanimljivo tržište 

na kojem nema jezičnih barijera i koji znaju 

cijeniti kvalitetne hrvatske proizvode. 

ŽELJKO RIMAC

8 MEĐUNARODNA SURADNJA I SAJMOVI 

Na pulskom parkiralištu Karolina 

od 4. do 7. listopada 

održan je Deseti obrtnički 

sajam Istre na kojem su sudjelovala 

183 izlagača te dvije škole (pulska 

Strukovna i Gospodarska škola 

Buje) iz Hrvatske, Slovenije i Italije. 

Istarska kreditna banka Umag bila 

je i ove godine glavni sponzor ove 

tradicionalne, vrlo afirmirane sajamske 

manifestacije, a Obrtna zbornica 

Slovenije – Območna obrtna zbornica 

Radovljica bila je partner ovogodišnjeg 

sajma. Njegovi su organizatori 

Obrtnička komora Istarske županije, 

Istarska županija, Grad Pula, Hrvatska 

obrtnička komora i HGK – Županijska 

komora Pula. 

Već po tradiciji i Deseti obrtnički 

sajam Istre završen je svečanom 

podjelom priznanja. Za uspješnu sajamsku 

prezentaciju (kriterij: ukupni 

nastup koji uključuje proizvod, štand 

i prezentaciju) dobitnici priznanja 

su: 1. Udruženje obrtnika Bujštine 

Umag, 2. MG Vrbanus Sisak, vl. Željko 

Vrbanus i 3. Kamini Hoyan d.o.o. 

Ljubešćica. Priznanje za oblikovanje 

proizvoda (kriterij: izvornost i estetska 

vrijednost proizvoda) dobio je 

Andarte Pula, vl. Dean Andačić (za 

staklena vrata s uzorkom), dok su 

priznanja za najbolji proizvod (kriterij: 

originalnost i udio vlastitog znanja 

u proizvodu, uporabnost proizvoda) 

dobili: 1. Vibrabeton Decorgarden 

Pula, vl. Eli Kodnik (betonski proizvodi), 

2. Marić Kanfanar (tende) i 

3. Župa Duga Resa, vl. Ivica Župčić 

(proizvodi od kovanog metala). 

Otvarajući manifestaciju, predsjednik 

Obrtničke komore Istarske županije 

Vili Šaina, pozdravio je izlagače 

i posjetitelje u ime 10 tisuća istarskih 

obrtnika i 18 tisuća zaposlenih radnika 

u obrtničkim radionicama: 

– Za istarske obrtnike ovaj sajam 

znači puno i upravo na njemu pokazuju 

svojim znanjem i proizvodima 

da su kvalitetom konkurentni u Europi. 

Velika je njegova važnost, jer se 

na ovom sajmu ugovaraju mnogi poslovi. 

Istarski obrtnici iz godine u godinu 

postižu bolje rezultate u prvom 

redu svojim radom, no to ne bi bilo 

moguće bez potpore naših općina, 

gradova i Županije te bez Vlade koja 

je prepoznala važnost obrtništva. 

Vlada je kreditima iz više kreditnih 

linija omogućila da obrtnici iz malih 

radionica i garaža prijeđu u velike 

hale. I Istarska županija je prepoznala 

značaj obrtništva, tako da danas Istra 

U 

dvije godine otkako je započela s pregovorima 

za ulazak u Europsku uniju, 

Hrvatska je znatno napredovala, no 

sada se s pitanja koja nisu bila sporna, prelazi 

na teža pitanja i potrebno je napraviti još mnogo 

toga, rečeno je na sastanku na temu političkog 

dijaloga u organizaciji Europskog centra 

za politike (EPC) i Zaklade kralja Baudouin. 

Pristupni pregovori su također postali mnogo 

složeniji jer EU sada ima više zakona (acquis 

communautaire), veći broj zemalja članica i da 

kandidati moraju ispuniti složenije i strože 

zahtjeve. 

Vladimir Drobnjak, glavni hrvatski pregovarač 

za pristupne pregovore s EU, podsjetio 

je sudionike sastanka da su pregovori za ulazak 

njegove zemlje u Uniju započeli prije dvije 

godine. Određivanje datuma stvarnog ulaska 

usporedio je s »napuštanjem tunela kad je 

Glavni kolodvor na vidiku«, a kako to još nije 

dogovoreno, Hrvatska je sebi kao vlastiti cilj i 

rok za reforme postavila 2009. godinu. 

Hrvatska vodi tešku borbu s pregovorima 

o 35 poglavlja acquis communautairea. Do 

sada je otvoreno dvanaest poglavlja, a dva su 

privremeno zatvorena. U postupku je daljnjih 

sedam, a još dva će biti otvorena »za nekoliko 

dana«. Cijeli proces ima potporu svih političkih 

stranaka u Hrvatskom saboru i osnovano 

je posebno tijelo za nadgledanje pregovora 

– Nacionalni odbor – kojim predsjedava opozicijski 

čelnik. 

Ostvaren je znatan napredak, rekao je gospodin 

Drobnjak, i pristupni pregovori su se 

ubrzali, uz fokusiranje Vlade na otvaranje i 

zatvaranje mjerila (benchmark). 

DESETI OBRTNIČKI SAJAM ISTRE 

Obrtnici su najstabilniji poduzetnici 

Pomoćnik ministra gospodarstva Ivan 

Bračić 

ima 31 obrtničku zonu, a kada bude 

dovršena i infrastruktura, ovdašnji 

će obrtnici moći vrlo skoro ponuditi 

nove dvije tisuće radnih mjesta, istaknuo 

je Šaina. 

Govoreći na svečanosti otvaranja 

sajma, potpredsjednik Hrvatske gospodarske 

komore i predsjednik Županijske 

komore Pula Šime Vidulin 

podsjetio je na veliku tradiciju istarskog 

obrtništva. Već 1850. godine u 

Rovinju je bila osnovana Obrtnička 

komora za poljoprivredu, zanatstvo 

i industriju, a pokrivala je Istru i Kopar. 

Tada nije bilo ovakvih medija i 

interneta, ali i danas su ovakvi susreti 

potrebni kako bi se proizvodi mogli 

opipati, a ljudi međusobno komunicirati. 

Vidulin je rekao da je počašćen 

što može u ime HGK-a i Županijske 

komore Pula pozdraviti sve sudionike 

ove jubilarne sajamske manifestacije, 

a posebno predsjednika Hrvatske 

obrtničke komore Matu Topića 

(i njegove suradnike), koji je svojom 

nazočnošću podržao desetogodišnji 

napor Obrtničke komore Istre u organizaciji 

ovog sajma. 

U ime glavnog sponzora Sajma govorio 

je Predsjednik Uprave Istarske 

kreditne banke (IKB) d.d. Umag Miro 

Dodić, izrazivši pri tom zadovoljstvo 

da kontinuirano prate Obrtnički sajam 

Istre, kao glavni sponzor. Dodić 

je podvukao da je poduzetništvo 

opredjeljenje u poslovanju Banke te 

da IKB prati aktivnosti koje potiču 

razvoj obrtništva, odnosno poduzetništva. 

Dodić je poručio istarskim 

obrtnicima da IKB i dalje sigurno i 

uspješno posluje potkrijepivši to podatkom 

da je 30. rujna 2007. premašen 

godišnji plan bilance, koja iznosi 

više od 2,1 milijarde kuna ili za prvih 

devet mjeseci povećanje od preko 

120 milijuna kuna. U spomenutom 

je razdoblju Banka povećala plasman 

poduzetnicima za 159 milijuna kuna, 

a zaključno je čelni čovjek IKB-a istaknuo 

da do kraja godine neće doći do 

nikakvog povećanja kamatnih stopa 

u toj bankarskoj kući. 

Pulski gradonačelnik Boris Miletić 

uputio je srdačan pozdrav u ime grada 

domaćina i rekao da Pula s više od 

3100 obrtnika mora biti ponosna rastom 

i razvojem poduzetništva. Miletić 

je apelirao da treba zaštititi domaću 

proizvodnju, a time i obrtnike, 

jer se na taj način štite radna mjesta 

i osiguravaju sredstva za realizaciju 

programa u kulturi, zdravstvu, socijalnoj 

skrbi i na drugim područjima. 

– Često puta čujemo »poduzetnici 

i obrtnici«, i onda ispada da obrtnici 

nisu poduzetnici, a upravo su obrtnici 

najstabilniji poduzetnici, i drago nam 

je što poduzetništvo sve više postaje 

način života, a sve manje avantura. U 

četiri godine Ministarstvo gospodarstva, 

rada i poduzetništva financiralo 

je poduzetničke zone u Istarskoj županiji 

s oko 13,5 milijuna kuna, a bivša 

Vlada s 4,5 milijuna. Godine 2003. 

na sto radno sposobnih stanovnika u 

Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji 

bila su tri poduzetnika, a prošle 

godine ih je bilo sedam. Tijekom 

četiri godine ministarstvo je u malo i 

srednje poduzetništvo usmjerilo 826 

Hrvatska i EU dvije godine u pregovorima (I. dio) 

Pregovori se odvijaju u svijetlu promjenjive 

političke atmosfere unutar Unije. Smanjio se 

entuzijazam prema proširenju ili kako je jedan 

EU ministar vanjskih poslova rekao »malo je 

manji od apsolutnog«. Umjesto toga zemlje 

članice koncentriraju svoju pažnju na ustavnu 

i institucijsku reformu. 

Čelnici županije i HOK-a na Sajmu 

Gospodin Drobnjak je rekao da će Hrvatska 

pozdraviti dogovor o Sporazumu o reformi, 

jer vjeruje da postavljanje EU na čvrste temelje 

otvara put njezinim budućim članovima. 

Hrvatsko članstvo je također povezano s pitanjem 

»konačnih granica« Unije, odnosno 

koliko bi se daleko njezine granice trebale 



milijuna kuna, otvorene su 94 tisuće 

novih radnih mjesta, a u hrvatskom 

gospodarstvu oko 140 tisuća novih 

radnih mjesta. U tom je razdoblju 

poslovanje malog i srednjeg poduzetništva 

iznosilo 22 milijarde kuna. 

Ove se godine očekuje da će konsolidirani 

račun hrvatskoga gospodarstva, 

počevši od 2003., biti veći od 

30 milijardi kuna – istaknuo je Ivan 

Bračić, pomoćnik ministra gospodarstva, 

rada i poduzetništva. 

Predsjednik Hrvatske obrtničke 

komore Mato Topić naglasio je da je 

10. jubilarni sajam nesumnjivo pokazao 

da postoji interes za obrtništvo i 

malo poduzetništvo u Hrvatskoj. »Bit 

ću sretan ako se ovaj sajam za nekoliko 

godina proširi i preseli na novu 

lokaciju, jer se vidi da je premali prostor 

za ovakvu sajamsku manifestaciju. 

U osam mjeseci, kao predsjednik 

Hrvatske obrtničke komore, posjetio 

sam puno domaćih i stranih sajmova 

i mogu sa zadovoljstvom istaknuti da 

su hrvatski obrtnici na njima dobro 

zastupljeni te da je bio velik interes za 

njihove proizvode. Hrvatska obrtnička 

komora je sufinancirala obrtnike 

– izlagače na svim sajamskim manifestacijama, 

a pružala je financijsku potporu 

i Obrtničkom sajmu Istre. Želim 

izraziti posebno zadovoljstvo da će 

ovaj sajam posjetiti gospodin Franz 

Reisbeck, predsjednik Uprave društva 

za organizaciju obrtničkih sajmova 

(GHM), koji će nam upriličiti prezentaciju 

münchenskih sajmova obrta 

u 2008.«, istaknuo je Mato Topić. 

Prije nego što je svečano otvorio 

10. obrtnički sajam Istre, istarski župan 

Ivan Jakovčić najprije je podsjetio 

na riječi predsjednika Vlade dr. 

Sanadera, izgovorene u Poreču, da je 

»Istra perjanica Hrvatske«. Župan Jakovčić 

je to potkrijepio s pokazateljima 

o najmanjoj stopi nezaposlenosti 

u Istarskoj županiji i najvećem izvozu 

po broju stanovnika u Hrvatskoj. 

U razvoj poduzetničkih zona u Istri 

uloženo je, zajedno s državom, 100 

milijuna kuna i putem specijaliziranih 

agencija plasirano 500 milijuna 

kuna kredita za poduzetničke programe, 

uglavnom u malo i srednje 

poduzetništvo, dakle i obrtništvo. 

Županija će u suradnji s Vladom, općinama 

i gradovima nastaviti takvu 

politiku, rekao je župan. 

Povodom desete obljetnice Obrtničkog 

sajma Istre, predsjednik Obrtničke 

komore Vili Šaina uručio je jubilarna 

priznanja za pomoć u organiziranju 

sajmova Županijskoj gospodarskoj 

komori, IKB-u, Ministarstvu 

gospodarstva, Hrvatskoj obrtničkoj 

komori, Istarskoj županiji, Glasu 

Istre i Radio Puli. Jubilarni sajam je 

bio izvrsno posjećen, a najviše je gužve 

bilo na štandovima akcije »Kupujmo 

hrvatsko«, gdje je Županijska 

komora Pula predstavila 18 domaćih 

izlagača s autohtonim proizvodima. 

Na sajmu su se predstavile obrtničke 

škole, izlažući uratke učenika koji se 

školuju za obrtnička zanimanja, kao 

i najnovije ideje inovatora – članova 

Saveza udruga inovatora Istarske 

županije. Na sajmu su nastupili i 

istarski obrtnici frizeri, koji su vrlo 

uspješno priredili reviju frizura. Za 

make-up modela pobrinuli su se 

predstavnici kozmetičkih salona i 

učenici Strukovne škole Pula. Isto 

tako, učenici su predstavili i kolekciju 

četiri modela male haljine, koja 

je osvojila prvo mjesto na državnom 

natjecanju »Dani odjeće 2007.« u Zagrebu. 

ASIM ČABARAVDIĆ 

protezati. Iako su Hrvatska i Turska otvorile 

pristupne pregovore isti dan, i Hrvatska podupire 

tursko članstvo, Hrvatska kreće prema 

naprijed svojom brzinom, rekao je gospodin 

Drobnjak. 

Mjerila – »važne novosti« 

Hrvatska za ulazak u EU treba ispuniti 

kopenhaške kriterije, no ima nekih dodatnih 

»važnih novosti«, kazao je gospodin Drobnjak. 

Vlada mora zadovoljiti otvaranje i zatvaranje 

’mjerila’ koje je odredila Europska 

komisija. Ona jesu vrlo »stroga«, no Hrvatskoj 

daju korisne, jasno određene ciljeve. 

U isto vrijeme je acquis communautaire postao 

veći i zemlja mora pregovarati s gotovo 

dvostrukim brojem zemalja kandidata od 

onih s kojima su se morali baviti prethodni 

kandidati, što zahtijeva znatan upravni kapacitet. 

I u zemlji i izvan nje, hrvatski trud se promatra 

u pozitivnom svjetlu, i u toj klimi EU 

članstvo nije upitno, već je samo pitanje vremena, 

naglasio je gospodin Drobnjak. Hrvatska 

se smatra »ledolomcem«, koji će ucrtati 

pravac za one koji je žele slijediti, razmjenjivati 

iskustva i davati savjete. 

Gospodin Drobnjak je izložio neke pozitivne 

rezultate pregovora: od 2005. su se udvostručila 

direktna strana ulaganja u Hrvatsku i 

dosegla rekordnih 1,2 milijardi eura u prvom 

kvartalu 2007., GDP je godišnje rastao 4,8% i 

GDP po glavi stanovnika je iznosio 7700 eura 

u 2006. U isto je vrijeme nezaposlenost pala 

na rekordnih 11,2% 

N. VLAHOVIĆ


listopad 2007. O 9 

SEKCIJA KEMIJSKIH ČISTAČA 

Međunarodni skup – »Njega tekstilija i odjeće« 

U 

Otočcu ob Krki (Slovenija) od 28. 

do 29. rujna 2007. održao se stručni 

skup o njezi tekstilija i odjeće. 

Okupljeni sudionici, oko 150 iz Slovenije i 

Hrvatske, imali su opsežan program predavanja 

iz aktualnih tema i problematike 

koje ćemo ukratko prenijeti. 

Skup su otvorili predsjednik Obrtne 

zbornice Slovenije Miroslav Klun i predsjednik 

Hrvatske obrtničke komore Mato 

Topić te Jože Zupan, predsjednik sekcije za 

njegu tekstilija i odjeće u Sloveniji i Martin 

Postružin, predsjednik sekcije u Hrvatskoj. 

U moderno doba radi širokog izbora tekstilnih materijala, njega tekstilija je uvijek pred novim zahtjevima i izazovima 

Miroslav Klun, otvorivši skup, naglasio 

je kako je bit ovakvog stručnog skupa u 

razmjeni iskustava Slovenije i Hrvatske 

kako bi se zajedno lakše prilagodili pravnoj 

stečevini Europske unije. Predsjednik 

Mato Topić u svojem je govoru naglasio 

da u Hrvatskoj postoje 522 registrirane 

kemijske čistionice (obrta) te se kroz sekciju, 

koja djeluje četiri godine, artikuliraju 

interesi i problematika koju u suradnji sa 

zakonodavcem te resornim ministarstvima 

praktično pokušavaju riješiti. Upravo u 

ovoj djelatnosti ima dosta primjera, gdje su 

dobrom suradnjom ministarstava, inspekcijskih 

službi, komore i njenih članova, 

provedena i kvalitetna informiranja članstva, 

seminari i ispiti, usvojena praktična 

i ekonomična rješenja uz zaštitu na radu, 

koja su dobra, konstruktivna i ne umanjuju 

razinu zaštite ljudi i okoliša. 

Slovenska iskustva vezana uz ekologiju 

u djelatnosti kemijskog čišćenja prenio 

je Marijan Zupan, govoreći o problemima 

s kojima su se susreli 2002. godine kada 

je bilo potrebno uskladiti slovensko zakonodavstvo 

sa zakonodavstvom EU-a. 

Problematika se bazirala na usklađivanju 

uredbi o emisiji hlapljivih organskih spojeva 

iz uređaja u kojima se upotrebljavaju 

organska otapala, uredbi o emisiji tvari 

kod odvajanja otpadnih voda iz uređaja 

za pranje, emisiji opasnih halogeniranih 

ugljikovodika kod odvajanja otpadnih 

voda i drugo. Nove obveze za kemijske 

čistače tada su rezultirale time da su morali 

prijaviti postrojenja za kemijsko čišćenje, 

voditi pogonske dnevnike, izraditi 

prvo izvješće o Pogonskom monitoringu, 

zaključiti ugovor za Pogonski monitoring 

emisija s ovlaštenim izvođačem, srediti 

odvoz opasnih otpada (mulj, kontaktna 

voda i slično). Nastavno tome, oprema 

(strojevi za kemijsko čišćenje) mora odgovarati 

standardu, odnosno mora imati 

sigurnosnu kadu za otapalo, zatvoren 

sustav čišćenja bez prenošenja tkanine, 

sistem filtracije bez naplavljenja, zaštitu 

prenapunjenosti destilacijske posude, 

regeneraciju otapala s rashladnom tehnikom, 

automatsku vremensku kontrolu 

sušenja i adsorpcijski uređaj s desorpcijom 

pomoću vrućeg zraka. Marijan Zupan 

također je prenio dogovore koje je 

slovenska sekcija zaključila sa resornim 

ministarstvom za okoliš, a to su: 

– da ekološke takse za kupnju otapala 

neće biti 

– da će upis tehnologije u evidenciju 

pogona biti po službenoj dužnosti 

– dozvola za očuvanje okoline za pogone 

koji se bave čišćenjem ili čišćenjem 

i pranjem, kod upotrebe vode do 8000 m 3 

(prije 4000 m 3 ) nije potrebna 

– monitoring emisija koja se izvodi u 

sadašnjem obliku – svake treće godine 

U Republici Hrvatskoj, Anto Groznica, 

voditelj Odsjeka za gospodarenje neopasnim 

otpadom, iznio je bitne propise na 

koje treba obratiti pozornost za usklađivanje 

zakonodavstva s EU na području 

gospodarenja otpadom. Pregled tih propisa 

i zakona nalazi se na našem portalu 

(www.hok.hr). 

Gosti predavači s Tekstilno-tehnološkog 

fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Tanja 

Pušić i prof. emeritus Ivo Soljačić prenijeli 

su sažetke projekata vezanih uz etiku i 

ekologiju u oplemenjivanju i njezi tekstila, 

optimizacije procesa industrijskog pranja i 

ekoloških procesa predobrade i njege tekstila. 

Prof. Soljačić prezentirao je mogućnosti 

UV zaštite tekstilija u pranju s pregle- 

MEĐUNARODNI STRUČNI SKUP »NJEGA TEKSTILIJA I ODJEĆE« 

Otočec ob Krki, 28. – 29.09.2007. 

P 

rvi dan Skupu je prisutvovalo 55 osoba iz Republike Hrvatske 

i 80 osoba iz Republike Slovenije, a prema popisu 

akreditiranih sudionika najviše ih je bilo s područja Zagrebačke 

i Primorsko-goranske županije. 

Osim velikog broja kemijskih čistača iz cijele Hrvatske i Slovenije, 

na ovom dvodnevnom skupu sudjelovali su i: direktor 

časopisa »Tekstil«, dr. Dinko Pezelj; predstavnici Ministarstva 

gospodarstva, rada i poduzetništva; predstavnici Ministarstva 

zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, predstavnici 

Inspekcije zaštite okoliša i Sanitarne inspekcije; predstavnici Tekstilno-tehnološkog 

fakulteta; dužnosnici Hrvatske gospodarske 

komore, dužnosnici Hrvatske obrtničke komore, predstavnici 

županijskih obrtničkih komora te stručnjaci iz Slovenije kao i 

dužnosnici Obrtne zbornice Slovenije, te Njemačke i Italije. 

1. Područje A) Obrt B) Poduzeće C) Ostalo 

67% 11% 22% 

A) Da, značajno B) Da, vidjet ću prema C) Nisam dobio adekvatne 

daljnjim potrebama 

informacije 

2. Da li ste saznali nešto novo (tijekom 

predavanja) što će vam koristiti u daljnjem radu 

3. Da li ste imali osobne poslovne koristi od 

skupa 

4. Kako ste saznali za Stručni skup »Njega 

tekstilija i odjeće« 

89% 11% 0% 

A) Da, značajno B) Da, vidjet ću 

prema daljnjim 

razgovorima 

partnere 

C) Nisam našao 

adekvatne poslovne 

39% 61% 0% 

A) Pojedinačni B) web HOK-a C) Obrtničke 

dopis komore, 

novine 

udruženja 

D) Samo sam 

izgubio vrijeme 

D) Samo sam 

izgubio vrijeme 

D) Mediji D) Saznao 

sam iz drugih 

izvora 

94% 6% 0% 0% 

5. Da li ste zadovoljni s organizacijom 

predavanja 

A) Odlično B) Odlično uz sitne 

propuste 

C) Dobro D) Može i puno 

bolje 

72% 17% 6% 0% 

6. Biste li na ovakav susret došli i iduće godine A) Da B) Ne 

100% 0% 

7. Da li ste sudjelovali na stručnom skupu »Njega A) Da B) Ne 

tekstilija i odjeće« i 2004. godine 

83% 17% 

8. Da li su nedavno inspekcijske službe izvršile A) Da B) Ne 

pregled vaše kemijske čistionice 

22% 78% 

9. Da li ste dostavili REGVOC i EHOS obrasce u 

Ministarstvo zašt.okoliša i prostor. uređenja RH 

10. Smatrate li da su ovakvi stručni skupovi 

pozitivni i potrebni struci – komentar 

11. Kakva su vaša iskustva vezana uz alternativne 

postupke njege tekstilija – upišite iskustva. 

12. Jesu li vam koristile informacije iz teme 

»Projekti u Sloveniji i mogućnosti za budućnost« 

13. Jesu li vam koristile informacije iz teme 

»Utjecaj perkloretilena na mješavine vuna/ 

poliester/elastomer« 

14. Koja je tema po vašem mišljenu bila najbolje 

pripremljena i prezentirana 

15. Vaši prijedlozi u vezi ovakvih skupova, bolje 

izmjene informacija u branši i dr. 

(Navedeni su svi pojedinačno upisani 

komentari) 

8. Zahtjevi inspekcijskih službi 

– Primjena novih propisa previše striktna. 

– Zbrinjavanje otpada. 

– Zbrinjavanje otpada, kontaktne vode i 

očevidnik. 

– Povrat ambalaže. 

– Izrađenu godišnju bilancu organskih 

otapala. 

– Očevidnik, liječničke potvrde, potvrde o 

zbrinjavanju otpada, zaštita na radu i dr. 

– Mjerenje MDK, potvrdu o položenom 

ispitu iz toksikologije. 

10. Smatrate li da su ovakvi stručni skupovi 

pozitivni i potrebni struci – komentar 

– Ovakvi skupovi su neophodni barem 

jedanput godišnje. 

– Skup je dobro organiziran, kemijski čistači 

se trebaju više sami uključiti u rad 

skupova i to trebaju ozbiljno shvatiti prvenstveno 

radi njih osobno. 

– Na neka pitanja dobivamo konkretne 

odgovore što nam omogućuje jednostavnije 

poslovanje. 

– Direktna pomoć obrtniku jer se govori 

o načinu rada struke, novim tehnologijama 

i kako riješiti probleme. 

– Ostalo mi je dosta toga nejasnog jer nije 

bilo prevoditelja sa slovenskog jezika. 

– Uvijek dobra razmjena iskustava. 

– Pozitivni – jer se problemi u poslovanju 

bolje analiziraju i sagledaju. 

A) Da B) Ne C) DA samo 

REGVOC 

22% 22% 56% 

A) Da B) Ne Komentar: 

A) Da, 

značajno 

A) Da, 

značajno 

100% 0% 

B) Da, vidjet ću 

prema daljnjem 

poslovanju 

C) Nisam dobio 

adekvatne 

informacije 

D) Ne razumijem 

što je predavač 

mislio 

39% 50% 11% 0% 

B) Da, vidjet ću C) Nisam dobio 

prema daljnjem adekvatne 

poslovanju 

informacije 

33% 56% 11% 

– Raznolikost tema i osobni kontakti su 

beskrajno važni. 

– Ovo su najpotrebnije aktivnosti za neku 

struku. 

– Napredak se primjećuje i kemijske čistionice 

postaju svjesnije da na skupovima 

mogu iznijeti svoje probleme i upoznati 

se sa novim iskustvima. 

11. Kakva su vaša iskustva vezana uz 

alternativne postupke njege tekstilija 

– upišite iskustva. 

– Nisam u potpunosti razumjela postupak. 

– Iz godine u godinu sve više i više obrtnika 

koristi alternativnu metodu – mokro 

čišćenje. 

– Mokro čišćenje. 

– Sa svakog stručnog skupa uvijek imam 

nova saznanja, što su pozitivna za struku. 

– Mokro čišćenje – odlična iskustva. 

– Čišćenje u vodi – odlična iskustva. 

– Nemam iskustva. 

– Za sada imam dobra iskustva. 

– Imam dobra i loša iskustva – ovisno o 

materijalima i sredstvima koje se koristilo. 

14. Koja je tema po vašem mišljenju bila 

najbolje pripremljena i prezentirana 

– Čišćenje kože i krzna uz napomenu da 

su trebali uzorci materijala sa predavanja 

biti izloženi i na taj način bi mogli shvatiti 

razliku između materijala…npr: Goretex 

i Simpa-tex. 

Ukupno je bilo 26 izlaganja. 

Anketa je prikupljena samo od sudionika iz RH. Anketu je 

ispunilo 18 osoba, što je 39% od prisutnih iz RH. 

Analizom provedene ankete saznali smo da je 72% sudionika 

zadovoljno s organizacijom i sadržajem samog predavanja, 

a 89% smatra da su tijekom predavanja saznali informacije koje 

će im pomoći u daljnjem radu, a prema informacijama anketiranih 

apsolutno svi sudionici smatraju da su ovakvi stručni 

skupovi pozitivni i potrebni struci. 

Sva izlaganja, kompletna anketa s pojedinačnim prijedlozima i 

fotografije sa stručnog skupa, dostupne su na internetskim stranicama 

HOK-a: http://www.hok.hr/hok/, modul »Cehovske aktivnosti«, 

pod naslovom: MEĐUNARODNI STRUČNI SKUP »NJE- 

GA TEKSTILIJA I ODJEĆE«, Otočec ob Krki, 28. – 29.09.2007. 

D) Ne razumijem 

što je predavač 

mislio 

E) Loše 

– Sve teme su bile dobro pripremljene. 

– Problematika njege odjeće s funkcionalnim 

membranama. 

– Kemijsko čišćenje, detaširanje i glačanje. 

– Europski standardi na području najma 

rublja i stanje u Hrvatskoj. 

– Alternativni postupci njege tekstilija. 

– Opća problematika. 

– Sve su teme bile odlično pripremljene 

– zaista je uloženo puno truda od strane 

HOK-a, i OZS-e. 


– Projekti u Sloveniji i mogućnosti za budućnost. 



– Zaštita zraka, Uredba o graničnim vrijednostima 

onečišćujućih tvari u zrak. 

– Sve teme su bile dobro pripremljene i 

sadržavale su korisne informacije, te sa 

ovog skupa odlazim bogatijeg znanja. 

– Sve teme su bile dobro pripremljene i 

svi predavači su ih odlično prezentirali. 

15. Vaši prijedlozi u vezi ovakvih skupova, 

bolje izmjene informacija u branši 

i dr. 

– Više informacija od POK-ova. 

– Vrlo korisni, treba tako nastaviti i dalje. 

– Dobro je. 

– Nemam prijedloga, ovaj skup je odlično 

pripremljen. 

– VOC – čišćenje tepiha. 

– Koncentrirati se na konkretnu problematiku 

u RH. 

P 

dom eksperimentalnog dijela ispitivanja i 

rezultata. (više na www.hok.hr). 

Na području zaštite zraka, dr. sc. Solveg 

Kovač iz Ministarstva zaštite okoliša, 

prostornog uređenja i graditeljstva dala je 

pregled dužnosti vlasnicima postrojenja 

– od prijave u Registar postrojenja, izrade 

godišnje bilance organskih otapala, izvješća 

o emisijama, vođenju očevidnika i 

smanjivanja emisija za postojeća postrojenja 

koja ne udovoljavaju GVE (graničnim 

vrijednostima emisija) te je dala praktične 

primjere za izračun emisija koje mogu 

primjenjivati kemijske čistionice. 

Lemia d.o.o. u suradnji sa TTF-om 

prezentirali su praktične primjere mokrog 

čišćenja i sušenja s preporukama 

za praksu za tekstilne odjevne predmete 

prema vrsti vlakana i struktura. Također 

su se osvrnuli na čišćenje kože te moguće 

greške pri mokrom čišćenju, preporuke 

za čišćenje zaštitne odjeće itd. 

Stručno predavanje o utjecaju perkloretilena 

na mješavinu vuna/pes/elastomer 

kao i problematici njege odjeće s funkcionalnim 

membranama iznijeli su Sandra 

Pezelj Meštrić, dr. sc. Emira Pezelj i dr. sc. 

Dinko Pezelj, a zaključke o ispitivanjima i 

problematici možete pogledati također na 

našem webu. TAMARA PAVELIĆ 

MARTIN POSTRUŽIN: Osvrt na 

postignute rezultate 

redsjednik sekcije 

kemijskih 

čistača, Martin 

Postružin dao je 

osvrt na dosadašnje 

aktivnosti sekcije 

unatrag nekoliko 

godina. Prezentirao 

je niz aktivnosti na 

kojima se radilo. U 

suradnji sa Ministarstvom 

zdravstva rješavana 

su otvorena i 

nejasna pitanja iz zakonske regulative, 

primjerice problem potrebe zapošljavanja 

visoke stručne spreme, kako je traženo 

odgovarajućim Pravilnikom, a koji 

je konačno na inicijativu sekcije i izmijenjen. 

Kako je postojala zakonska obveza 

izvođenja nultih mjerenja u kemijskim 

čistionicama, ista su organizirana i 

provedena kroz komorski sustav. Prvo 

okupljanje struke organizirano je 2003. 

godine. Nakon odličnih povratnih informacija 

sa održanog 1. stručnog skupa, 

2004. godine održan je i 2. stručni skup 

uz teme iz zakonske regulative i obvezama 

radionica gdje su nazočne pobliže 

o tome informirali mjerodavni stručnjaci, 

sami inspektori. Posebno je izdvojio 

dolazak kolega iz Obrtne zbornice Slovenije 

– Nade i Janeza Pance sa temom 

»Iskustva u adaptaciji rabljenih strojeva 

na prilagodbi za rad s VOC normama«. 

Isto tako je preko Komore i u suradnji sa 

Zavodom za toksikologiju organizirano 

osposobljavanje, zakonom predviđeni 

seminari, nakon kojih su provedeni i ispiti 

za kemijske čistače. 

Nadalje, rješavana je problematika 

zbrinjavanja korisnog i nekorisnog otpada 

iz kemijskih čistionica. U suradnji 

s resornim ministarstvima pojašnjavalo 

se pojedine zakonske odredbe: 

– kako i gdje provesti analizu i izraditi 

izvješće o ispitivanju fizikalno kemijskih 

svojstava otpada za termičku obradu; 

– detalji uz vođenje 

očevidnika, gdje 

je primjer obrasca za 

vođenje očevidnika 

o nastanku i tijeku 

opasnog otpada postavljen 

na web stranicu; 

– razmatrana je 

obveza vođenja pratećih 

listova i povrata, 

te načina predaje 

otpada; 

– mjerene su granične vrijednosti 

emisija para otapala kod tehnološkog 

procesa suhog kemijskog čišćenja na ispustu 

iz kemijske čistionice u zrak, prema 

Zakonu o zaštiti zraka i drugo. 

Hrvatski zavod za toksikologiju u suradnji 

sa Hrvatskom obrtničkom komorom 

prema Zakonu o otrovima i dalje 

je provodio edukaciju kemijskih čistača 

– seminare za rad s opasnim tvarima. 

Također se i dalje provodila provjera 

maksimalno dopuštene koncentracije 

štetnih tvari u radnom prostoru. 

Nakon što je Vlada dva puta odgodila 

primjenu Zakona o kemikalijama, 

konačno je novi Zakon o opasnim kemikalijama 

objavljen krajem 2005. Prema 

novom Zakonu o kemikalijama, kemijski 

čistači nisu dužni zaposliti osobu 

visoke stručne spreme, što je i bio njihov 

cilj. Nadalje, rješavala se problematika 

vezana uz popunjavanje podataka i 

dostavu obrazaca o opasnom otpadu, te 

Zbirni očevidnik o otrovima i Prijavni 

list za proizvođača opasnog otpada. 

Vodstvo Sekcije izradilo je univerzalni 

obrazac za vođenje Očevidnika proizvedenog 

opasnog otpada, putem kojeg se 

vodi evidencija o vrsti, količini, proizvođaču, 

sakupljaču i obrađivaču opasnog 

otpada. 

Sve navedeno dovoljno govori o značajnoj 

aktivnosti vodstva sekcije i pojedinaca 

uključenih u rad.

10 O 

P 

ravilnik o uvjetima i mjerilima za 

davanje suglasnosti za započinjanje 

obavljanja djelatnosti građenja 

(NN 89/06. i 139/06.) objavljen je 3. kolovoza 

2006. godine, stupio je na snagu 

1. listopada 2006., a rok za prilagodbu 

je 1. travnja 2008. godine. Svi koji se 

bave graditeljstvom, a rade na objektima 

veće kvadrature od 400 m˛ ili su 

tehnički zahtjevniji morat će pribaviti 

u Ministarstvu graditeljstva suglasnost 

(licencu) za provođenje građevinskih 

djelatnosti. 

Zakonodavac je želeći stati na kraj 

fiktivnim tvrtkama, bez radnika i 

opreme, posrednicima koji nerealnim 



PRAVILNIK O UVJETIMA I MJERILIMA ZA DAVANJE SUGLASNOSTI ZA ZAPOČINJANJE OBAVLJANJA 

DJELATNOSTI GRAĐENJA – LICENCIRANJE 

Zahtjev za licenciranje potrebno je predati 

do 1. travnja 2008. 

U graditeljstvu nema dovoljno radnika i nemaju odgovarajuću stručnu spremu. Kako provesti zahtjeve iz Pravilnika 

Površina građevina 

*** prema 

Pravilniku o 

Skupine građevina 

kontroli projekata 

NN 89/00. i Zakonu 

o gradnji NN 

175/03. i 100/04. 

Osobito tehničko-tehnološki zahtjevna građevina 

(građevina skupine I): 

1. kontrola po sva tri bitna zahtjeva (mehanika, 

buka, topl.), 2. velika tehnološka složenost (požar, 

zašt. na radu, okoliš), 3. interes RH i Min. 

grad. izdaje dozvolu. 

(javne ceste, željezničke pruge, međunarodni 

granični prijelazi, vojne građevine, elektrane...) 

Tehničko-tehnološki zahtjevna građevina (građevina 

skupine II): 


buka, topl.), 2. velika tehnološka složenost (požar, 

zašt. na radu,okoliš), 3. eventualni interes 

RH i Min. grad. izdaje dozvolu, bez utjecaja na 

promjenu kategorije građ. 

(stambeni kompleksi - neboderi, školske zgrade, 

stadioni...) 

Tehnički zahtjevna građevina (građevina skupine 

III): 


buka, topl.), 2. tehnološka složenost (požar, 

zašt. na radu, okoliš), bez utjecaja na promjenu 

kategorije građ., 3. eventualni interes RH i Min. 

grad. izdaje dozvolu, bez utjecaja na promjenu 

kategorije građ. 

(veći stambeni i drugi objekti) 

Građevina skupine IV: 

1. kontrola po najviše dva bitna zahtjeva (mehanika, 

buka, topl.), 2. tehnološka složenost 

(požar, zašt. na radu, okoliš), bez utjecaja na 

promjenu kategorije građ., 3. eventualni interes 

RH i Min. grad. izdaje dozvolu, bez utjecaja 

na promjenu kategorije građ. 

(manji višestambeni objekti i sl.) 

Pojedini radovi na građevinama skupine I, II, 

III i IV (svi radovi osim završnih građ. radova 

na zgradama – vanjski i unutarnji i instalacijskih 

i izolacijskih radova) 

Manje složeni radovi na građevinama skupine 

I, II, III i IV (završni građ. radovi na zgradama 

vanjski i unutarnji i instalacijski i izolacijski radovi) 

ponudama odnose poslove i potom ga 

»preprodaju« pravim izvođačima postavio 

dosta visoke zahtjeve i kriterije 

na graditelje. 

Podsjetimo, suglasnost (licenca) nije 

potrebna za obavljanje poslova građenja 

obiteljske kuće i druge građevine čija 

građevinska (bruto) površina ne prelazi 

400 m 2 . Pravilnikom su definirane četiri 

kategorije građevina, te pojedini radovi 

i manje složeni radovi na tim kategorijama 

građevina, za koje jest potrebno 

ishoditi suglasnost Ministarstva. 

Iznimno, za poslodavce čiji radnici 

imaju najmanje 10 godina iskustva na 

pojedinim poslovima građenja, ovisno 

Kontrola 

projekta prema 

Pravilniku 

o kontroli 

projekata NN 

89/00. 

Minimalan 

broj radnika 

bez voditelja 

radova i 

predradnika 

odnosno 

poslovođa 

Nije bitna Da 500 

Nije bitna Da 300 

Građevinske bruto 

površine 800 m 2 

i više ili prema 

drugim uvjetima iz 

Pravilnika 

Građevinske bruto 

površine od 400 

- 800 m 2 ili prema 

drugim uvjetima iz 

Pravilnika 

Da 120 

Ne 40 

/ / 10 

/ / 3 

o vrsti građevine, Pravilnik predviđa 

mogućnost ishođenja uvjetne suglasnosti 

koja se izdaje na rok do 1. travnja 

2009., nakon čega je poslodavac dužan 

ispuniti uvjete iz Pravilnika – postizanje 

potrebne stručne spreme za radnike. 

Suglasnost se izdaje za građenje svih 

građevina određene kategorije, a ne za 

neku određenu građevinu. Izvođač ne 

smije izvoditi radove na građevini koja 

ima višu kategoriju od one za koju je 

dobio suglasnost. Kategorija građevine 

utvrđuje se u postupku izdavanja građevinske 

dozvole. U priloženoj tablici, 

dan je pregled kategorija građevina i 

potrebnog broja radnika. 

Klasifikacija građevina i potrebnog broja radnika, sukladno Zakonu o gradnji NN 175/03. i 100/04., Pravilniku o uvjetima i mjerilima 

za davanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja NN 89/06. i Pravilniku o kontroli projekata NN 89/00. 

Minimalan broj 

voditelja radova 

+ predradnika, 

majstora 

23 

8 str. isp. 

+15 majst. 

16 

6 str. isp. 

+10 majst. 

10 

4 str. isp.+6 majst. 

5 


2 


1 

0+1 majst. 

*** površina je samo jedan od uvjeta uz ostale uvjete iz Pravilnika, kao npr.: raspon konstrukcije, visina 

konstrukcije i dr. 

Nema naznaka za promjenu Pravilnika: 

Praktična provedba Pravilnika sigurno će imati 

velikih teškoća u provedbi. Prema Obrtnom registru 

prijavljeno je gotovo 18.000 različitih graditeljskih 

djelatnosti u obrtu, od podizanja zgrada do 

završnih radova i instalacija. Kako jedan obrt može 

imati prijavljeno više djelatnosti, procjenjuje se da 

ima između 8000 i 9000 obrta, kojima je neka od 

graditeljskih djelatnosti – glavna djelatnost. U ovim 

obrtima zaposleno je oko 35.000 radnika. Što se tiče 

trgovačkih društava, procjena je da je tamo zaposleno 

više od 85.000 radnika. 

Anketirajući obrtnike, građevinare, zanimao nas je 

udjel onih koji grade objekte veće od 400 m 2 , jer ispod 

navedene granice, nije potrebno ishođenje licence. 

Dakle, ovisno o županiji, između 10 i 40 % graditelja 

ipak radi na objektima većim od 400 m 2 . Konačno, 

kada se zna da se u kvadraturu računa podrum, 

prizemlje, prva i druga etaža, ovo i nije tako velika 

obiteljska kuća. Na pitanje, je li im problem voditelj 

radova i poslovođa/predradnik (naveden u Pravilniku), 

od 60 do 90% odgovara da to jest problem. I na 

kraju, od 80 do 100% odgovara, da im je generalno 

problem potrebna kvalificirana radna snaga. 

Istovremeno, od Zavoda za zapošljavanje zatražen 

je pregled traženih i na Zavodu raspoloživih 

građevinskih struka, pa se pokazao nerazmjer između 

potražnje i ponude. Ništa bolje nije ni s mladim 

kadrovima. U građevinska zanimanja ne upisuje se 

dovoljno učenika iako se nude i stipendije. 

Uzimajući sve ovo u obzir, Hrvatska obrtnička 

komora predlagala je u više navrata promjene Pravilnika. 

Tražili smo smanjenje broja radnika i potrebnih 

kvalifikacija, odgodu primjene Pravilnika. 

Isto tako u pogledu potrebnih kvalifikacija radnika, 

iako se nudi prelazni rok do 1. travnja 2009. godine, 

do kada bi se trebali doškolovati građevinski kadrovi, 

s obzirom na stanje na burzama radne snage 

i kadrova koji se trenutno školuju za tržište rada, 

HOK smatra da ni u ovom roku, radnici i poslodavci 

neće uspjeti pribaviti potrebne kvalifikacije. 

Predlaže se uvođenje internih kvalifikacija, kojima 

bi se omogućilo da radnici na temelju dugogodišnjeg 

iskustva na određenim poslovima, steknu internu 

kvalifikaciju, a time i tvrtka potrebne uvjete 

za licencu. Iste probleme imaju i članovi Hrvatske 

gospodarske komore, pa naravno i Hrvatska udruga 

poslodavaca, te su i oni predlagali slične izmjene 

Pravilnika no do sada nema naznaka da bi se 

nešto mijenjalo. Sugerira se građevinarima traženje 

zahtjeva za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja 

– licenciranje. 

Pojašnjenja za pojedine kategorije: 

Za građevine I. kategorije moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: 

1. skupina uvjeta: glavni projekt građevine mora podlijegati kontroli 

po sva tri bitna zahtjeva (prema Pravilniku o kontroli projekata 

NN 89/00. mehanička otpornost i stabilnost, zaštita od buke, ušteda 

energije i toplinska zaštita) 

(kumulativni uvjeti); u slučaju da glavni projekt građevine podliježe 

kontroli samo za jedan ili dva bitna zahtjeva, građevina je IV. kategorije 

2. skupina uvjeta: glavni projekt građevine mora zbog tehnološke 

složenosti dobiti suglasnost od strane službe za zaštitu od požara ili 

od strane službe za zaštitu na radu ili biti među građevinama za koje je 

propisana studija utjecaja na okoliš (nisu kumulativni uvjeti) 

3. skupina uvjeta: za građenje građevine mora biti utvrđen interes 

Republike Hrvatske i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja 

i graditeljstva mora biti nadležno za izdavanje građevinske dozvole 

(kumulativni uvjeti); u slučaju da jedan od uvjeta nije ispunjen, 

građevina je niže kategorije. Za građevine II. kategorije moraju biti 

ispunjeni sljedeći uvjeti: 


po sva tri bitna zahtjeva (kumulativni uvjeti); u slučaju da glavni 

projekt građevine podliježe kontroli samo za jedan ili dva bitna zahtjeva, 

građevina je IV. kategorije 

2. skupina uvjeta: glavni projekt građevine mora zbog tehnološke 

složenosti dobiti suglasnost od strane službe za zaštitu od požara ili 

od strane službe za zaštitu na radu ili biti među građevinama za koje je 

propisana studija utjecaja na okoliš (nisu kumulativni uvjeti) 

3. skupina uvjeta: eventualni interes Republike Hrvatske za građenje 

te građevine i/ili činjenica da je Ministarstvo zaštite okoliša, 

prostornog uređenja i graditeljstva nadležno za izdavanje građevinske 

dozvole nema utjecaja na promjenu kategorije građevine. 

Za građevine III. kategorije moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: 


po sva tri bitna zahtjeva (kumulativni uvjeti); u slučaju da glavni 

projekt građevine podliježe kontroli samo za jedan ili dva bitna zahtjeva, 

građevina je IV. kategorije 

2. skupina uvjeta: eventualna potreba da glavni projekt građevine 

mora zbog tehnološke složenosti dobiti suglasnost od strane službe za 

zaštitu od požara ili od strane službe za zaštitu na radu ili biti među 

građevinama za koje je propisana studija utjecaja na okoliš nema utjecaja 

na promjenu kategorije građevine 





Za građevine IV. kategorije, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: 

1. skupina uvjeta: svaka građevina čiji glavni projekt ne podliježe 

kontroli ili podliježe kontroli za najviše dva bitna zahtjeva je građevina 

IV. kategorije 

2. skupina uvjeta: eventualna potreba da glavni projekt građevine 

mora zbog tehnološke složenosti dobiti suglasnost od strane službe za 

zaštitu od požara ili od strane službe za zaštitu na radu ili biti među 

građevinama za koje je propisana studija utjecaja na okoliš nema utjecaja 

na promjenu kategorije građevine 





Većina obrtnika građevinara, moći će samostalno ishoditi suglasnost 

(licencu) za manje složene radove na građevinama skupine I, II, III i IV 

(3 radnika i 1 s majstorskim ispitom), te za izvođenje pojedinih radova 

na građevinama skupine I, II, III i IV (10 radnika, jedan s majstorskim 

ispitom i 1 sa stručnim ispitom). Međutim, vrlo je vjerojatno da 

će se za izvođenje kompletnih građevina skupine IV (to su građevine, 

građevinske bruto površine od 400 do 800 m 2 i za koje nije potrebno 

provesti kontrolu glavnog projekta), s obzirom na visoko postavljen 

kriterij glede broja radnika (ukupan broj potrebnih radnika 40, poslovođa 

s majstorskim ispitom 3 i voditelja radova sa stručnim ispitom 2), 

obrtnici građevinari trebati na neki način udružiti. 

U manje složene radove na građevinama skupine I, II, III i IV svrstani 

su završni građevinski radovi na zgradama (vanjski i unutarnji) 

i instalacijski i izolacijski radovi, a pod pojedinim radovima na građevinama 

skupine I, II, III i IV, podrazumijevaju se svi ostali radovi osim 

završnih, instalacijskih i izolacijskih radova. 

Primjerice, manje složeni radovi kod izgradnje vrtića su: radovi 

žbukanja, zatim tesarski-krovni radovi, fasadni radovi i dr., a pojedinim 

radovima se smatraju npr. radovi zidanja. (Sukladno klasifikaciji 

iz Pravilnika, vrtić (ako je veće površine od 400 m 2 ) spada u jednu od 

navedenih skupina građevina.) 

Usporedba razine obrazovanja i složenosti zanimanja (NN 111/98.) 

_________________________________________________________________________ 

Obilježja strukovnih sprema 

Stupanj složenosti 

_________________________________________________________________________ 

NK I. niža str. 1 

PK, NSS II. sprema 2 

Stupnjevi KV III. srednja 3 

strukovne KV, SSS IV. srednja str. 4 

spreme VK V. sprema 5 

VIŠA VI/1. VI/2. 6 

VISOKA VII/1. 7 

MAGISTAR VII/2. 8 

DOKTOR VIII. 9 

Nastavak na 11. stranici


listopad 2007. O 11 

Najava 20. kongresa ugostitelja 

i turističkih djelatnika 

Iznimno nam je zadovoljstvo 

ove godine najaviti održavanje 

jubilarnog 20. po redu Kongresa 

ugostitelja i turističkih djelatnika 

u organizaciji Hrvatske obrtničke 

komore. Kongres će se održati 5. i 

6. studenoga 2007. godine u hotelu 

»Ivan« u sklopu hotelskog naselja 

»Solaris« kod Šibenika. Domaćin 

ovogodišnjeg Kongresa ugostitelja 

i turističkih djelatnika je Obrtnička 

komora Šibensko-kninske županije. 

Na ovogodišnjem Kongresu 

razmatrat će se stanje ugostiteljske 

struke, provesti rasprava o problemima, 

ograničenjima u poslovanju 

ove djelatnosti, odnosno općenite 

problematike ugostitelja. Nastavno 

na dosadašnja iskustva, te imajući 

u vidu i ovogodišnji jubilej, očekujemo 

da će na Kongresu prisustvovati 

više od četiri stotine sudionika, 

ugostitelja, te predstavnici naučnih 

institucija i ustanova, dužnosnici 

Hrvatske obrtničke komore kao i 

predstavnici županijskih obrtničkih 

komora, a jednako tako očekuje se 

nazočnost predstavnika nekoliko 

ministarstava, saborskih zastupnika, 

županijskih čelnika i drugih 

uglednih gostiju. 

Stručnost, produktivnost i edukacija 

samo su neki od zadataka 

koji će biti realizirani na ovogodišnjem 

Kongresu. 

Na 20. kongresu kroz stručna 

izlaganja i raspravu, razmatrat će 

se brojne teme vezane uz obavljanje 

ugostiteljsko-turističke djelatnosti. 

Neke od tema/naslova o kojima će 

se izlagati na Kongresu su: 

– Izlaganja predsjednika Cehova 

ugostitelja i turističkih djelatnika 

Nastavak sa 10. stranice 

područnih obrtničkih komora – postojeća 

problematika. 

– Pregled novosti u novom Zakonu 

o ugostiteljskoj djelatnosti i provedbenim 

propisima. 

– Poticaji, kreditiranje i garancije 

za ugostiteljsku djelatnost. 

– Globalni trendovi u ugostiteljstvu. 

– Zakon o prostornom uređenju i 

gradnji, uporabne dozvole. 

– Stanje i stručnost ugostiteljskog 

kadra. 

– Animiranje učenika u ugostiteljska 

zanimanja. Školovanje i usavršavanje 

postojećeg kadra. Problematika 

ugostiteljskih škola. 

– Položaj ugostitelja i uloga Suda 

časti po novom Zakonu o zaštiti potrošača. 

Kakve su mogućnosti za stjecanja kvalifikacije: 

SADA ŽELJA POTREBNO JE 

Srednja stručna sprema tesar 

(3 ili 4-godišnja – 

građevinska) 

Primjer : građevinar-zidar 

(3-godišnja, bivši KV) 

Srednja stručna sprema 

(3 ili 4-godišnja) – nije 

građevinska 

Primjer: 

uz min. 3 god. radnog 

iskustva u zanimanju 

za koje se želi 

prekvalificirati npr. zidar 

Primjer: srednja stručna 

sprema (nije građevinska 

3 ili 4 godine) – bez 

ikakvog radnog iskustva 

na poslovima zidara 

Dokvalifikacija 

uz građevinsku praksu 

Primjer: 

samo osnovna škola 

(0-nekvalificiran) 

Prekvalifikacija, 

bez ikakve građevinske 

prakse 

Primjer: 

samo osnovna škola 

(0-nekvalificiran) 

tesar 

zidar 

zidar 

zidar 

zidar 

zidar 

zidar 

Najavna konferencija za medije u HOK-u 

– Zakon o hrani, Pravilnici i praktična 

provedba HACCP načela. 

– Hrvatske namirnice u hrvatskoj 

kuhinji i u hrvatskom restoranu. 

– Prezentacija vina i sljubljivanje 

s hranom. 

Otvaranje Kongresa planirano 

je 5. studenoga u 09:30 sati. 

Za vrijeme Kongresa održat će se 

tradicionalna Gastro izložba »Naše 

malo veliko blago« ugostitelja s 

područja Šibensko-kninske županije, 

kao i predstavljanje vinara toga 

kraja. Gastro izložba održat će se 6. 

studenoga s početkom u 20:30 sati. 

Domaćini su pripremili prigodna 

iznenađenja kojima će se upriličiti 

jubilarno održavanje najposjećenijeg 

Kongresa u organizaciji HOK-a. 

– uz 1 g. radnog iskustva kao tesar, položi se pomoćnički ispit u POK-u i 

tako se prekvalificira 

(Pomoćnički ispit košta 1200 kn, priprema se sam polaznik na temelju 

programa polaganja objavljenog u NN, gdje su definirana područja. Ispitni 

rokovi 2 do 3 puta godišnje.) 

– također može polagati pomoćnički ispit ako ima srednju tehničku 

(4-godišnju) – građevinsku 

– polaže se majstorski ispit (2600 kn), oko 4 roka godišnje, pripremaju se 

sami ili u školama i ustanovama za obrazovanje odraslih koje nude pripreme 

(trajanje priprema oko 3 mjeseca, cijena priprema 5000 do 6000 kn). 

– isto je moguće i uz nižu stručnu spremu (1, 2) ali je potrebno 10 g. prakse 

u zanimanju za koje se polaže majstorski ispit. 

– Radno iskustvo u zanimanju dokazuje se preslikom radne knjižice i 

ugovorom o radu ili preslikom radne knjižice i potvrdom od strane 

poslodavca da je osoba obavljala poslove u zanimanju za koje polaže 

majstorski ispit. 

– potrebno je završiti srednju građevinsku školu za zanimanje zidar. 

Škola najčešće priznaje opće obrazovne predmete, a ako postoji mogućnost 

i neke od stručnih predmeta. Ostali stručni predmeti polažu se, a praktična 

nastava mora se odraditi u potpunosti. 

– Cijena i duljina trajanja ovise o broju priznatih predmeta 

(određuje srednja strukovna škola). 

– potrebno je završiti srednju školu u zanimanju zidar (3 godine). 

Postoji organizirano obrazovanje odraslih, večernje škole. Priznaje se 

praksa u građevinarstvu, ako je predviđen praktični dio nastave. 

Trajanje ovakvog obrazovanja je do 2 godine. 

– mora završiti srednju školu za zanimanje zidar (3 godine). 

Trajanje ovog obrazovanja je 3 godine. Cijena je oko 11.000 kuna, 

te 1200 kuna za pomoćnički ispit. 

– Treba napomenuti da je do sada Ministarstvo gospodarstva vraćalo troškove prekvalifikacije u iznosu 

do 70 % troškova. 

I. ŠTAMBUK, M. LEKIĆ 

Okvirni program Kongresa po 

danima: 

4. 11. nedjelja – dolazak sudionika, 

smještaj, sjednica Organizacijskog 

odbora, članova vodstva Ceha 

ugostitelja HOK-a i predsjednika 

županijskih cehova ugostitelja, večera. 

5. 11. ponedjeljak – prijepodne: 

otvorenje kongresa, radni dio, 

uvodni pozdravi/govori, izlaganja 

predsjednika županijskih cehova 

ugostitelja, predstavnika mjerodavnih 

institucija, rasprava/pitanja; 

poslijepodne: tematska predavanja, 

svečana večera. 

6. 11. utorak – predavanja/okrugli 

stolovi, sjednica Ceha, prezentacija 

zaključaka, Gastro izložba. 

– Nezadovoljni smo što, velikim 

dijelom usuglašen Zakon o trgovini, 

nije donesen, čime se bespotrebno 

odgađa rješavanje pitanja nepoštene 

tržišne utakmice, dumpinga, 

kvalificiranosti za rad u trgovini, 

ali i stvaranja preduvjeta za rad na 

krucijalnom pitanju – donošenju 

strategije razvoja hrvatske trgovine 

– istaknuo je predsjednik Ceha trgovine 


(HOK) Boris Vukelić na sjednici 

Ceha, na kojoj su sudjelovale i pomoćnica 

ministra gospodarstva 

Ema Culi i načelnica Odjela za zaštitu 

potrošača Đema Bartulović. 

Pomoćnica ministra za trgovinu 

izrazila je zadovoljstvo suradnjom 

sa HOK-om, koja je značajno pridonijela 

uvažavanju problematike 

male trgovine i često rezultirala zajedničkim 

stavovima i prijedlozima. 

Ceh trgovine ponovio je stav 

kako malu trgovinu treba odvojeno 

pratiti, uvažavajući njenu važnost 

i specifičnosti (dvadesetak tisuća 

trgovaca – obrtnika, znatno više 

zaposlenika, obiteljski posao, odgovaranje 

za obveze cjelokupnom 

imovinom…). Posebice je važno, 

rekao je Vukelić, uporno djelovati 

na suzbijanju sive ekonomije, vrlo 

izražene u trgovini, kao i nelojalne 

konkurencije. 

Također, Vukelić je izrazio zadovoljstvo 

što se u posljednje vrijeme 

djelotvorno pristupilo reguliranju 

odnosa na tržištu, u skladu 

s europskom praksom. Donesen je 

niz propisa, među ostalim, i dugo 

Rezervacija smještaja: 

Marija Pavičić 

Solaris Holiday Resort 

tel.: 022 361 007; fax: 022 361 800 

Web: www.solaris.hr 

E-mail: marija.pavicic@solaris.hr 

ili info@solaris.hr 

Cijene smještaja 

• Cijena dvokrevetne sobe po 

osobi i danu iznosi 264,00 kn 

• Cijena jednokrevetne sobe 

(single use) po osobi i danu iznosi 

343,20 kn 

• Polupansion uključuje smještaj, 

buffet-integral-doručak i buffet-integral 

ručak ili večeru 

Doplata za puni pansion iznosi 

70,00 kn po osobi i danu. Boravišna 

pristojba nije uključena u cijenu 

smještaja i iznosi 4,50 kn po osobi i 

danu. U cijenu je uključen pdv. Gostima 

su besplatno na raspolaganju 

zatvoreni i grijani kompleks bazena 

(6 bazena sa grijanom morskom i 

slatkom vodom), te korištenje fitness 

dvorane. 

Pozivamo Vas i ove godine da 

se odazovete, te prisustvujete u velikom 

broju, kako bismo obilježili 

ovogodišnji jubilej. 

Točna satnica i program Kongresa 

nalaze se na internetskim stranicama 


http://www.hok.hr ili se informirajte 

u matičnim udruženjima ili 

područnim obrtničkim komorama. 

Za sve dodatne informacije molimo 

Vas da se obratite u Hrvatsku 

obrtničku komoru na tel. 01 4806 

631, ili e-mailom kresimir.tomic@ 

hok.hr, Krešimir Tomić. 

KREŠIMIR TOMIĆ 

Ceh trgovine 

nezadovoljan 

odgađanjem Zakona 

o trgovini 

očekivani Zakon o posredovanju u 

prometu nekretnina, kako bi se regulirao 

do sada potpuno nesređeni 

dio tržišta. Projekt Hitrorez daje 

prve rezultate u djelatnosti trgovine, 

pa će se uskoro značajno pojednostavniti 

vođenje popisa robe i 

ukinuti krajnje birokratska obveza 

dostavljanja marži radi praćenja. U 

srpnju ove godine stupio je na snagu 

i novi Zakon o zaštiti potrošača, 

uspješno riješivši dileme i propuste 

u primjeni starog zakona. 

Zajednički je zaključeno kako taj 

zakon osigurava kvalitetnu zaštitu 

potrošača, a istovremeno realno postavlja 

zadatke i odgovornost pred 

prodavatelje roba i usluga, među 

kojima su i obrtnici. 

– Može se reći da visina određenih 

kazni predstavlja novost u našem 

zakonodavstvu, jer je primjerena 

prekršaju, dok su inače često 

previsoke – pa su, ili nenaplative, 

ili sredstvo grube represije. Značajna 

je novost i mogućnost izvansudskog 

rješavanja sporova, među 

ostalim i preko Centra za mirenje 

pri HOK-u i Suda časti HOK-a – kazao 

je Vukelić. 

U cilju informiranja obrtnika trgovaca 

o novinama u Zakonu o 

zaštiti potrošača, organiziraju se tribine, 

i tako, nakon već održane tribine 

u Osijeku, 16. listopada održat 

će se u HOK-u za trgovce Zagrebačke 

i Krapinsko-zagorske županije, a 

zatim u Rijeci, te u ostalim županijskim 

središtima. 

SNJEŽANA TOMIĆ

12 



PEDAGOŠKO-DIDAKTIČKE PRETPOSTAVKE ZA OSTVARIVANJE CILJA NAUKOVANJA 

Zadaće obrtničkih radionica i radionica 

trgovačkih društava 

U 

strukovnom obrazovanju obrtničke 

radionice i radionice trgovačkih 

društava osim proizvodne dobivaju i 

obrazovnu funkciju te se smatraju obrazovnim 

pogonima koji moraju prenositi potrebne 

vještine i znanja na naučnika u određenom 

zanimanju. Obrazovanje u radionici, koja je 

učenje na radnome mjestu, ima pedagoške, 

didaktičke i metodičke prednosti. Zadaće u 

obrtničkoj radionici ostvaruju se u skladu s 

radnim nalozima / narudžbama i s proizvodnjom. 

Glavne zadaće u radionici jesu: 

– Priprema za stjecanje zanimanja i rad u 

struci 

– Prenošenje vještina i znanja za određeno 

zanimanje 

– Prenošenje vještina kroz praktične radove 

– Uvod u radne odnose u radionici 

– Samostalni rad, djelovanje, primjena naučenog 

na praktični stručni rad 

– Usvajanje praktičnog mišljenja 

– Urastanje u socijalne odnose unutar svijeta 

rada i u radnu zajednicu 

– Načini ponašanja u društvu (»pravila igre« 

u svijetu rada) 

– Poticanje razvoja ličnosti 

– Proširivanje općeg obrazovanja. 

Kako bi se ove zadaće mogle ostvariti, potrebno 

je, uz kvalifikacije i pedagoška znanja 

koje posjeduje majstor stručni učitelj, razviti 

toleranciju i dijalog s naučnicima. Kod prenošenja 

vještina na naučnike treba odabrati takve 

praktične radove koji sadrže jednostavne 

elemente na kojima se može vježbati postupno 

ulaženje u složenije zadaće. 

Poduka će biti uspješna ako najprije pripremite 

naučnika za rad, ako tumačite i pokazujete 

na njemu razumljiv način, dopuštate mu 

da radi uz nadzor i dajete mu šansu da uvježbava 

ono što je naučio. Poduka će biti uspješna 

ako je zorna, ako je bliska stvarnom životu 

te predočava buduće zahtjeve koje zanimanje 

postavlja pred mladog čovjeka. 

Zadaće u obrazovnim 

institucijama izvan obrta 

Gospodarska i tehnička podjela rada vodi 

i u obrtu do specijalizacije. To znači da pojedine 

obrtničke radionice, koje su u slučaju 

obrazovanja ujedno i obrazovni pogoni, ne 

mogu prenositi sve vještine i znanja koji su 

propisani nastavnim planom i programom za 

određeno zanimanje. 

Osim toga, stalno se razvijaju i nove tehnike 

rada, a to donosi i nove sadržaje u obrazovanju, 

za što obrtničke radionice nisu uvijek 

dostatno opremljene. Osim toga, neke se 

vještine mogu bolje i racionalnije prenijeti u 

nekim drugim prostorima, moderno opremljenim, 

negoli u radionici. 

Nadalje, primjerice, znanja o sigurnosti na 

radu i sprečavanju nesreća u pojedinim zanimanjima 

mogu se bolje prenositi i usvajati na 

za to specijalno organiziranim tečajevima. 

Zbog svega nabrojenog radionice nisu uvijek 

jedina mjesta na kojima treba realizirati nastavu. 

Ustanove koje tu mogu pomoći su škole 

(ako imaju dobro osposobljene radionice) i 

specijalni centri za obrazovanje (koje mogu 

osnovati obrtničke komore, država, županije, 

gradovi). Ti centri imaju sljedeće zadaće: 

– Prenositi naučnicima znanja i vještine koje 

specijalizirane radionice ne mogu 

– Osigurati potpuno obrazovanje u zanimanju 

– Prenositi nove radne tehnike i obrazovne 

sadržaje prilagođene tehničkom razvitku 

– Prenositi šire vještine i znanja koja se odnose 

na strukovno područje naukovanja 

– Racionalno prenositi vještine (organizacija 

rada) 

– Prenositi specijalna znanja o sigurnosti na 

radu i sprečavanju nesreća. 

Obrazovne ustanove izvan obrtničkih radionica 

nisu samostalna nastavna mjesta, nego 

je njihova zadaća da dopune nastavu u onom 

dijelu u kojem to radionica ne može. 

Zadaće strukovne škole 

Strukovna škola ima zadaću razviti kod 

učenika kompetencije neophodne za rad u 

zanimanju za koje se školuje. Naročito treba 

omogućiti stjecanje strukovnih znanja potrebnih 

za zanimanje u određenoj struci, te 

prema mjeri učenika razviti praktična znanja i 

vještine. Stručno-teoretska znanja u školi imaju 

prednost pred ostalim zadaćama koje se u 

školi realiziraju. 

Zadaće su strukovne škole: 

– prenositi stručno-teoretska znanja 

– produbljivati stručno-praktična znanja i 

vještine 

– unapređivati opće obrazovanje. 

Iz tog obrazovnog zahtjeva proizlazi da 

nastava mora biti bliska praksi i odnositi se 

na zanimanje i strukovno područje. Obrtnička 

radionica i strukovna škola predstavljaju 

u osnovnim zadaćama jedinstven radni prostor 

i partneri su u ostvarivanju ciljeva naukovanja. 

Pri tome treba paziti na to da se 

sva mjesta na kojima se realizira teoretska i 

praktična nastava međusobno nadopunjuju. 

Važna je i koordinacija između nositelja 

ove nastave. Svi nositelji obrazovanja imaju 

zadaću da pridonesu realizaciji zajedničkog 

obrazovnog cilja. Pri tome je važno da svaki 

kvalitetno obavi svoj udio u obrazovnom 

procesu. Da bi to bilo što bolje realizirano, 

potrebno je: 

Usuglasiti okvirne nastavne planove i programe u radionici i školi 

Vremenski usuglasiti primjenu različitih obrazovnih metoda na različitim mjestima (školska 

radionica, obrtnička radionica) 

Osigurati uvide školskih nastavnika u realizaciju praktične nastave u radionici 

Surađivati i izmjenjivati iskustva pri kontrolnim i pomoćničkim ispitima između nastavnika 

strukovnih škola i stručnih učitelja iz radionica 

Organizirati usavršavanje školskih nastavnika u dobro opremljenim obrtničkim pogonima 

Polazne točke za osiguranje i 

razvijanje kvalitete obrazovanja 

Kvaliteta obrazovanja je za budućnost obrta 

egzistencijalno pitanje. Na temelju velikog 

udjela ljudske radne snage u proizvodnji ili 

u pružanju usluga, razina i kvaliteta obrazovanja 

iznimno su važne jer gotovo presudno 

utječu na kvalitetu proizvodnje. Za osiguranje 

i daljnji razvitak kvalitete obrazovanja potrebne 

su mnogobrojne mjere. 

Osiguranje kvalitete obrazovanja moguće 

je u području ne samo obrazovanja za obrtništvo 

nego cjelokupnog strukovnog obrazovanja 

uz pomoć različitih mjera. Nabrojit 

ćemo neke od njih. 

Mjere za osiguranje i daljnji razvitak kvalitete obrazovanja 

Bolja usuglašenost i koordinacija obrazovnog rada između obrazovnih mjesta 

Brzo prilagođavanje obrazovnih zanimanja i nastavnih programa tehničkom i gospodarskom 

razvoju 

Poboljšanje pretpostavki za licenciranje obrtničkih radnji i povećanje njihovih sposobnosti za 

planiranje izobrazbe 

Kontrola, nadzor i savjetovanje obrazovanja u obrtničkim pogonima 

Stalno usavršavanje stručnih učitelja 

Dovoljno sveukupno vrijeme obrazovanja s obzirom na rastuće zahtjeve 

Poboljšanje obrazovnih metoda u obrtničkoj radionici i strukovnoj školi 

Korištenje modernih obrazovnih sredstava u obrtničkoj radionici i u strukovnoj ili obrtničkoj 

školi 

Provođenje izvanradioničkih poučavanja, tamo gdje su ona potrebna 

Osiguranje dotacija države i županija za izvanradioničko obrazovanje u ustanovama strukovnog 

obrazovanja u obrtu / centri za obrazovanje 

Poboljšanje kvalitete obrazovanja u obrtničkim školama 

Održavanje odnosno stvaranje učinkovitih školskih radionica u obrtničkim školama 

Poboljšanje obrazovanja nastavnika i provođenje stalnih mjera usavršavanja 

Frizerski demonstracijski centar – FDC 

U 

organizaciji Udruge frizerskih obrtnika 

a pod pokroviteljstvom Poglavarstva 

grada Zagreba i Hrvatske 

obrtničke komore ovogodišnji 32. frizerski 

demonstracijski centar (FDC), najveća frizerska 

manifestacija u Hrvatskoj, održat će se u 

nedjelju 18. studenoga 2007. u KD Vatroslava 

Lisinskog u Zagrebu. Od 10 do 18 sati nastupit 

će proslavljeni Burlingtonsi iz Londona te 

vrhunski stilisti poznatih svjetskih proizvođača 

frizerskih preparata, pribora i opreme: 

JOICO, KADUS i Balmain team iz Pariza, koji 

će demonstrirati frizersko umijeće te najnovije 

trendove u oblikovanju frizura u svjetskim 

metropolama. 

Iz Londona u Zagreb dolazi međunarodna 

umjetnička direktorica Burlingtons grupe Joanne 

Gaunt (Ashley) i Mei Yuk Fung (Yuki). 

Međunarodna tvrtka Joico (Connecticut 

– SAD), dovodi dvoje renomiranih međunarodnih 

stilista i demonstratora, gospodina 

Ulfa Schjarpena iz Osla, umjetničkog vođu za 

Europu, i gospođicu Wendy wan der Helm. 

Međunarodni Kadus (Darmstadt, Njemačka) 

tim čine Chris Paralikidis, certificirani Pivot 

Point trener i Kornelija Dopa iz Njemačke te 

Goran iz Makedonije i Elvira Troskot iz Hrvatske. 

Na Balmainovom (Pariz) showu na 

32. FDC-u nastupit će Barbera Groenewegen, 

jedna od njihovih glavnih edukatorica, i Katja 

Garus, prošlogodišnja pobjednica u kategoriji 

ekstenzija na Svjetskom prvenstvu frizera, 

održanom u Moskvi. 

Ove godine FDC osim edukacijske, ima i 

humanitarnu namjenu, koja je usmjerena humanitarnoj 

udruzi Hrabro srce. Izlagači na 

prodajnoj izložbi već su se odazvali pozivu 

Udruge frizerskih obrtnika i prihvatili ideju da 

pomognu udruzi »Hrabro srce« koja pomaže 

bolesnoj djeci i djeci s posebnim potrebama.


listopad 2007. O A K 13 

U OPATIJI ODRŽANA GASTRO IZLOŽBA 

»Okusi i mirisi s 

Opatijske rivijere« 

okviru nacionalne akcije »HRVAT- 

U SKI GASTRONOMSKI DRA- 

GULJ«, koju organizira Savez kuhara 

mediteranskih i europskih regija, u Opatiji 

je 4. listopada 2007. uz suorganizaciju 

Turističke zajednice Grada Opatije i 

Udruženja obrtnika Opatija organizirana 

i održana gastro izložba pod nazivom 

»OKUSI I MIRISI S OPATIJSKE 

RIVIJERE«. 

Na gastro izložbi sudjelovalo je ukupno 

15 ugostiteljskih objekata s područja 

Opatijske rivijere i Ugostiteljska škola 

Opatija. 

Da bi sudjelovao na gastro izložbi, 

svaki od sudionika bio je u obvezi u 

svom ugostiteljskom objektu pripremiti 

odabrana jela koja moraju biti u skladu 

s hrvatskom autohtonom kuhinjom 

i u ponudi ugostiteljskog objekta kojeg 

predstavlja, odnosno po kojima je pojedini 

restoran prepoznatljiv, i to: 

1. hladno predjelo 

2. glavno jelo 

3. desert. 

Za svako od jela bilo je potrebno pripremiti 

i dekorirati po 10 porcija na 

pladnju ili sličnoj podlozi te donijeti u 

izložbeni prostor. Izložbeni primjerci 

svih restorana bili su izloženi na velikom 

stolu na mjestu događanja – sala hotela 

Imperial. 

Stručni žiri bio je sastavljen od najvećih 

poznavatelja gastronomije: Miro Bogdanović, 

Goran Albini Kamanjo, Željko 

Suhadolnik, Braco Sanjin, Ante Zekić, 

Zdenko Perčinić, Franko Lukež, Damir 

Modrušan i Ante Ivić. 

U okviru gastro izložbe bila je organizirana 

enološka radionica na temu »Sljubljivanje 

vina i sira«, kao i predavanje na 

temu »Gastronomija u turizmu«. 

Sve u svemu, jedna vrlo sadržajna i 

kvalitetna gastromanifestacija. 

UDRUŽENJE OBRTNIKA VELIKA GORICA 

Šesta gastro izložba i 

Povelja prijateljstva 

Udruženje obrtnika Velika Gorica – Sekcija ugostitelja 

u suradnji s Turističkom zajednicom 

Grada Velike Gorice, a pod pokroviteljstvom Grada 

Velike Gorice, te supokroviteljstvom Zagrebačke 

županije i Obrtničke komore Zagreb, organiziralo je 

24. 10. 2007. godine 6. po redu GASTRO IZLOŽBU 

TUROPOLJA, kako bi se stanovnicima Velike Gorice 

i Turopolja, grada Zagreba i šire, prezentirala ugostiteljsko-turistička 

ponuda Turopolja. 

– Zahvaljujemo svima koji su nas podržali i dali 

svoj doprinos u organizaciji ove izložbe, posebno 

Gradskom Poglavarstvu Grada Velike Gorice, 

Zagrebačkoj županiji i Obrtničkoj komori Zagreb, 

na prihvaćanju pokroviteljstva i, naravno, našim 

ugostiteljima i obrtnicima koji su nam pripremili 

ovu prekrasnu izložbu. Posebno pozdravljam predstavnike 

i goste na 6. gastro izložbi iz: Dubrovačkoneretvanske 

županije i Udruženja obrtnika Korčula 

– Lastovo koji su na naše zadovoljstvo sa svojim 

bogatstvom i ljepotom mediteranske gastro 

ponude sastavni dio GASTRO TUROPOLJA, te 

predstavnike Svetog Ivana Zeline, Hrvatske Kosta- 

jnice i Vrbovca, kao i svih ostalih 

krajeva koji su obogatili ovu našu 

manifestaciju. Naročito zahvaljujemo 

domaćinima cijele manifestacije, 

Srednjoškolskom centru i 

Srednjoj strukovnoj školi Velika 

Gorica, te s ponosom predstavljamo 

učenike ugostiteljske škole, 

zanimanja kuhar i konobar, kao i 

svim institucijama, mnogobrojnim 

udrugama, obrtnicima i tvrtkama 

našeg Grada, koji su svojim sudjelovanjem 

pridonijeli uspješnoj 

organizaciji Gastrofesta 2007. 

– istaknula je Štefa Kos, predsjednica 

Udruženja obrtnika Velika 

Gorica u pozdravnom govoru. U 

ime Obrtničke komore Zagreb sve 

nazočne je pozdravio Miroslav 

Čihak, potpredsjednik Obrtničke 

komore Zagreb. 

Za vrijeme održavanja 6. gastro 

izložbe Ivan Obad, predsjednik 

Obrtničke komore Zagreb i Sveto Pejić, predsjednik 

Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske 

županije potpisali su Povelju prijateljstva. Tom 

prigodom je istaknuto kako je potpisivanje ove Povelje 

rezultat dugogodišnjeg druženja i prijateljstva 

između udruženja obrtnika gradova Korčule i Lastova 

i Grada Velike Gorice. Svečanom potpisivanju 

Povelje prijateljstva bili su nazočni Mato Topić, 

predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Vesna 

Marijetić, zamjenica gradonačelnika Grada Velike 

Gorice, Petar Sindičić, glavni tajnik HOK-a, potpredsjednici 

Obrtničke komore Zagreb: Miroslav 

Čihak, Stjepan Valjak i Marija Subota, Boris Trupec, 

tajnik, Jolanda Lipanović, predsjednica Udruženja 

obrtnika Korčula – Lastovo, Štefa Kos, predsjednica 

Udruženja obrtnika Velike Gorice, sa suradnicima, 

predstavnici Udruženja obrtnika grada Zagreba 

kao i mnogi drugi uvaženi gosti. Svi sudionici su 

se složili kako je jedan od najvažnijih ciljeva potpisivanja 

Povelje zajednički rad na zaštiti, promicanju, 

unapređenju i razvoju gospodarskih, obrazovnih i 

stručnih interesa obrtništva.

14 O A K 

A R E A A I ESTA I A E ET R ATS A 

Zlatna povelja 

Zadarskoj županiji 

Jubilarna, peta po redu nacionalna manifestacija 

»Eko-etno Hrvatska« koja se od 11. 

do 16. rujna odvijala u sklopu Jesenskog 

međunarodnog Zagrebačkog velesajma, na 

kojoj se na izložbenom prostoru od ukupno 

8000 četvornih metara predstavilo ukupno 18 

županija, nekoliko gradova i općina te više 

od 600 malih izlagača, donijela je novi trijumf 

Zadarske županije kojoj je ponovo pripala 

Zlatna povelja za ukupnost nastupa. 

Izložbi su svakodnevno prisustvovali brojni 

državni i županijski dužnosnici, etablirani 

stručnjaci te mnogobrojni posjetitelji. Priredba 

se održala pod visokim pokroviteljstvom 

Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva poljoprivrede, 

šumarstva i vodnoga gospodarstva 

te Ministarstva mora, turizma, prometa 

i razvitka. 

Na sada već tradicionalnoj »Eko-etno večeri«, 

središnjem dijelu priredbe, dodijeljene su 

brojne nagrade i priznanja izlagačima. Tako 

je zlatna povelja za najbolji nastup pripala 

Zadarskoj, srebrna povelja Vukovarsko-srijemskoj, 

a brončana Ličko-senjskoj županiji. 

Posebna priznanja ocjenjivačkog suda za 

oblikovanje izložbenog prostora dobili su 

Primorsko-goranska, Međimurska i Splitskodalmatinska 

županija. 

Zahvaljujući vrijednim izlagačima, poljoprivrednim 

i turističkim djelatnicima koji 

su proteklih šest dana prezentirali raskoš- 

ni folklor, izvorni melos, tradicionalna jela 

i pića, zdravu hranu i stare obrte hrvatskih 

ruralnih krajeva, s pravom se može reći da 

je ovogodišnji »Eko-etno Hrvatska« ispunio 

sva očekivanja organizatora i mnogobrojnih 

posjetitelja koji s nestrpljenjem očekuju šestu 

manifestaciju »Eko-etno Hrvatska«. 

Zlatna povelja za najbolji nastup pripala 

je Zadarskoj županiji za originalno uređen 

štand Zadarske županije autora Nevena Stojakovića. 

Na štandu u obliku bracere dugačkom 19, 

a širokom 7 metara pod nazivom Tun Mali 

svoje proizvode i usluge ponudili su: Turistička 

zajednica Zadarske županije, Maraska, 

Badel 1862 – Vinarija Benkovac, Solana Nin, 

Ribarska zadruga »Ribarska sloga«, Mataš 

– M. N., Sirana – Mala sirena, Vina Bibich, 

Kalina, Joskro, OPG Nikica Žanpera, Udruga 

pčelara »Velebit«, OPG Zlatko Kaštelanac, 

OPG Krešimir Dražina, OPG Buljat, Bodulica 

Ramov, PTO Nekić i OPG Babac Sandra, te 

Južnomoravska regija iz Republike Češke, a 

u sklopu Češko-Hrvatske komore za međunarodnu 

suradnju. 

Zadrani su i ovom prilikom pod organizacijom 

Zadarske županije demonstrirali suradnju 

i zajedništvo gospodarskih subjekata 

obrta, tvrtki, zadruga, a sve u cilju afirmacije 

izvornih proizvoda na čemu se već godinama 

radi i postižu već zapaženi rezultati. 

VIROVITICA – Upravni odbor Obrtničke 

komore Virovitičko-podravske županije razmatrao 

je komorsko financijsko poslovanje 

tijekom devet ovogodišnjih mjeseci, te usvojio 

nekoliko značajnih zaključaka vezanih za 

održane i predstojeće aktivnosti. 

Što se tiče financijskog poslovanja istaknuto 

je da su porasli prihodi od članarina udruženja, 

posebno Pitomačkog, kao i prihodi s 

naslova majstorskih ispita, tako da je komora 

ostvarila pozitivan rezultat od 96.860 kuna. 

Raspravljajući o stipendiranju učenika za 

deficitarna zanimanja i inicijativi o zajedničkom 

stipendiranju na razini lokalnoga gospodarskog 

i obrtničkog klastera građevinara, 

zaključeno je da je obrtnički klaster spreman 

ući u sufinanciranje stipendija za četiri 



U RA I B R IR ITI A 

Povelja prijateljstva 

sa OK Zagreb 

Povelja će, zbog niza zajedničkih interesa na razvoju obrtništva, biti 

potpisana 29. listopada ove godine u Obrtničkoj komori Virovitičkopodravske 

županije 

Sa sjednice Odbora 

zidara i jednog tesara u školskoj 2008./2009. 

godini. 

Pred komorskim Upravnim odborom bilo 

je još nekoliko tema, a jedna od njih se odnosila 

i na potpisivanje Povelje prijateljstva s 

Obrtničkom komorom grada Zagreba. 

Povelja će, zaključeno je, zbog niza zajedničkih 

interesa na razvoju obrtništva, biti potpisana 

29. listopada ove godine u Obrtničkoj 

komori Virovitičko-podravske županije. 

Sjednica Upravnog odbora Područne obrtničke 

komore Virovitica završila je, uvijek aktualnom 

temom, o nužnosti sprečavanja rada 

na crno, ovaj puta s posebnim naglaskom na 

djelatnost klesarstva. Obrtnici očekuju da inspekcijske 

službe konačno stanu na kraj nelegalnom 

radu. K. K. 

VIROVITICA – Kao i proteklih 

godina suradnja hrvatskih 

obrtnika s područja Virovitičkopodravske 

županije i slovenskih 

obrtnika iz Novog Mesta, kao i 

obrtničkih srednjih škola, Industrijsko-obrtničke 

škole Virovitica 

i Školskog centra u Novom 

Mestu, uspješno se nastavlja i 

ove godine. 

Nakon što su obrtnici Novog 

Mesta, u siječnju, nastupili 

na ovogodišnjem virovitičkom 

sajmu VIROEXPO, a delegacija 

Industrijsko-obrtničke škole, 

krajem svibnja, posjetila Školski 

centar u Novom Mestu, u uzvratni 

posjet našim obrtnicima 

slovenske kolege, predvođene 

svojim novim predsjednikom, 

Francom Bukovcem, stigli su 

22. rujna. 

Cjelodnevno druženje započelo 

je prijemom u Područnoj 

obrtničkoj komori Virovitica 

gdje je goste pozdravio predsjednik 

Obrtničke komore Vi- 

Lički obrtnici u Međugorju 

GOSPIĆ – Odlukom Upravnog odbora Područne obrtničke komore polovicom listopada 

organizirano je drugo po redu hodočašće ličko-senjskih obrtnika u Međugorje. Na upravnom 

odboru je dogovoreno da će troškove prijevoza ravnopravno snositi POK te udruženje 

Gospić, Otočac, Novalja i Senj. Kako se i očekivalo, problema oko popunjavanja autobusa 

nije bilo. (Ž. M.) 

SLOVENSKI OBRTNICI U UZVRATNOM POSJETU VIROVITIČKO-PODRAVSKIM KOLEGAMA 

Partnerstvo hrvatskih i slovenskih obrtnika 

U tvornici KIO keramika razgovaralo se o mogućnostima poslovne suradnje čiji rezultat bi bio veći plasman pločica u Sloveniju koja ih sada 

uglavnom kupuje u Italiji i drugim europskim zemljama 

Predsjednik 

OOZ Novo 

Mesto, Franc 

Bukovec i 

predsjednik 

POK-a 

Virovitica, 

Josip 

Novogradec 

rovitičko-podravske županije, 

Josip Novogradec, a nastavljeno 

je sastankom u prostorijama 

Udruženja obrtnika Orahovice i 

obilaskom grada. 

Domaćin i organizator poslovnih 

razgovora bila je KIO 

keramika Orahovica koja je za 

sudionike susreta, njih tridesetak, 

organizirala obilazak pogona 

proizvodnje keramičkih 

pločica i zajednički ručak. Za 

boravka u tvornici keramičkih 

pločica razgovaralo se o 

mogućnostima poslovne suradnje 

čiji rezultat bi bio veći plasman 

pločica u Sloveniju koja ih 

sada uglavnom kupuje u Italiji 

Domaćini 

i gosti u 

pogonu 

tvornice 

KIO 

keramika 

Orahovica 

i drugim europskim zemljama. ljenik Ivan Krajnc, ima iznimno 

Izvjesnost suradnje je tim veća visoko mišljenje. 

što je novi predsjednik obrtnika Druženje hrvatskih i slovenskih 

obrtnika završilo je na 

Novog Mesta, Franc Bukovec, 

građevinar po struci, te i to što Jankovcu, u Parku prirode »Papuk«, 

uz veselje zajedničkih tre- 

o njemu kao čovjeku i poduzetniku, 

dosadašnji dugogodišnji nutaka i uživanje u prekrasnom 

predsjednik Območne obrtne krajoliku. 

zbornice Novog Mesta, umirov- K. K.


listopad 2007. O A K 15 

U 

organizaciji Obrtničke komore 

Zagreb i OK Krapinsko-zagorske 

županije i pod pokroviteljstvom 

Hrvatske obrtničke komore u utorak 

16. 10. 2007. godine u Velikoj dvorani 

Matice hrvatskih obrtnika održana 

je tribina na temu: NOVI ZAKON O 

ZAŠTITI POTROŠAČA I ALTERNA- 

TIVNO RJEŠAVANJE POTROŠAČKIH 

I TRGOVAČKIH SPOROVA. Na tribini 

su ugledni stručnjaci i praktičari iz 

područja zaštite potrošača i alternativnog 

načina rješavanja sporova koji su i članovi 

pregovaračke skupine za usklađivanje 

hrvatskih propisa s pravom Europske 

OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB 

Tribina o novom Zakonu o zaštiti potrošača 

unije iz područja zaštite potrošača govorili 

između ostalog: 

– Kako će odredbe novog Zakona utjecati 

na poslovanje svih obrtnika (ne samo 

trgovaca) koji na tržištu nude potrošačima 

svoje proizvode ili usluge 

– Koje su ovlasti Državnog inspektorata 

po novom Zakonu 

– Kako izbjeći sporove s potrošačima, a 

što napraviti kada do spora dođe 

– Kako trgovačke sporove s poslovnim 

partnerima umjesto u skupom i dugotrajnom 

sudskom postupku rješavati brže, 

jeftinije i kreativnije pred Centrom za mirenje 

pri HOK-u. 

Predavači su bili Ema Culi, dipl. oec., 

pomoćnica ministra gospodarstva rada i 

poduzetništva u Upravi za trgovinu i unutarnje 

tržište, Đema Bartulović, dipl. oec., 

načelnica Odjela za zaštitu potrošača u Upravi 

za trgovinu i unutarnje tržište, i Suzana 

Kolesar, dipl. iur., tajnica Suda časti i Centra 

za mirenje pri HOK-u. 

Skup su otvorili Miroslav Čihak, potpredsjednik 

Obrtničke komore Zagreb i Dragutin 

Ranogajec, predsjednik Obrtničke komore 

Krapinsko-zagorske županije. Skupu su 

nazočili i visoki gosti: potpredsjednik HOKa 

Željko Vrbanus, predsjednik Ceha trgovine 

HOK-a Boris Vukelić, predsjednik Udruge 

potrošača Ilija Rkman, i drugi. Potpredsjednik 

OK Zagreb Miroslav Čihak u uvodnom 

je govoru pozdravio goste i obrtnike te ukazao 

na važnost donošenja cjelovitog zakona 

o zaštiti potrošača, kao i na priznanje države 

koje je ovim Zakonom ukazano HOK-u time 

što je pored postojećih javnih ovlasti dobio 

i ovlast provođenja postupaka mirenja pred 

Centrom za mirenje pri HOK-u. Ukazao je 

na važnost nagodbe u postupku mirenja 

koja ima snagu ovršne isprave. 

Sudionici tribine zaključili su da je novi 

Zakon o zaštiti potrošača dobar za potrošače 

te da se konačno treba donijeti zakon o suzbijanju 

rada na crno. 

JUBILARNI DESETI OBRTNIČKI I GOSPODARSKI SAJAM U KRIŽEVCIMA 

Predstavljaju se austrijski gospodarstvenici 

KRIŽEVCI – Započele su pripreme 

za jubilarni, deseti Obrtnički i 

gospodarski sajam Koprivničkokriževačke 

županije, središnju županijsku 

manifestaciju koja će se 

održati od 9. do 11. studenoga u 

Križevcima. Od prošle godine sajam 

se održava u većem i prostranijem 

prostoru, u hangaru bivše vojarne i 

oko njega. Na križevačkom se sajmu 

okuplja svake godine sve više 

izlagača, a uza zanimljiv zabavni 

program, veći je i broj posjetitelja. 

– U tijeku je primanje prijava 

izlagača i priprema programa za 

Obrtnički i gospodarski sajam u 

Križevcima. I ove godine zamjetan 

je znatno veći interes gospodarstvenika 

i obrtnika za izlaganje u 

odnosu na prethodnu godinu. Ove 

godine zemlja partner sajma bit će 

Austrija, o čemu detalje dogovara- 

mo s njihovim odjelom za vanjsku 

trgovinu u austrijskom veleposlanstvu. 

Očekujemo da će grupa 

austrijskih tvrtki izložiti proizvode 

i usluge na sajmu. Regija partner 

ove je godine talijanska pokrajina 

Friuli Venezia Giulia s kojom je 

Koprivničko-križevačka županija 

nedavno potpisala sporazum o suradnji. 

S obzirom na to da je sajam 

već više godina međunarodnog karaktera 

i ove će nam se godine pridružiti 

izlagači iz BiH i Mađarske. 

Za sajam pripremamo tematske 

programe, a jedan od njih bit će vezan 

i uz vino, s obzirom na to da se 

sajam održava u vrijeme Martinja. 

Za posjetitelje pripremamo brojne 

zabavne sadržaje, a i ove godine 

ćemo osigurati glavnu nagradu, 

osobni automobil, pa vjerujemo 

da će i to pridonijeti posjetu jer će 

S potpisivanja ugovora u Obrtničkoj komori Koprivničko-križevačke županije 

svaka kupljena ulaznica ući u bubanj 

za vrijedne nagrade – rekao je 

Darko Koren, predsjednik Organizacijskog 

odbora sajma i zamjenik 

koprivničko-križevačkog župana. 

Organizatori sajma su Koprivničko-križevačka 

županija, Grad 

Križevci, Križevački poduzetnički 

centar, PORA – Razvojna agencija 

Podravine i Prigorja, Županijska 

gospodarska komora, Obrtnička 

komora Koprivničko-križevačke 

županije, Udruženje obrtnika Križevci 

te županijska i križevačka 

Turistička županija. 

Nositelj financijsko-komercijalnih 

poslova je Križevački poduzetnički 

centar u kojem prijave za 

izlaganje primaju do kraja listopada.Cijena 

četvornog metra izlagačkog 

prostora u zatvorenom dijelu 

je 225 kuna, četvorni metar poluopremljenog 

prostora košta 170 

kuna, dok obrtnici na otvorenom 

prostoru mogu izlagati za samo 60 

kuna po četvornome metru. Usto, 

izdat će se i katalog sajma, kao i 

dosadašnjih godina, a obrtnici su 

obavezni platiti još sto kuna upis u 

sajamski vodič. 

Radionica o 

clusterima 

U organizaciji Udruženja 

obrtnika Koprivnica kao 

domaćina i GTZ-a (Njemačkog 

društva za tehničku podršku) 

u Koprivnici je 16. listopada 

2007. organizirana 2. radionica 

o clusterima kojoj su nazočili 

predstavnici razvojnih agencija 

iz Varaždina, Čakovca i Koprivnice, 

predstavnici clustera, 

Koprivničkog poduzetnika i 

sami poduzetnici zainteresirani 

za cluster. 

Prva radionica poslužila je za 

upoznavanje s osnovama clustera 

i austrijskim iskustvima u 

tom području. Ova je radionica 

imala svrhu definirati potencijalne 

nosioce razvoja clustera za 

pojedine županije ili regije. 

Svi su se sudionici složili da 

bi ta uloga u današnjem sustavu 

organizacije institucija koje se 

bave poticanjem poduzetništva 

trebala pripasti razvojnim agencijama. 

U tom smislu će Udruženje 

obrtnika Koprivnica u 

ime zainteresiranih za osnivanje 

clustera uputiti molbu županijskoj 

razvojnoj agenciji PORA da 

preuzme »brigu« o clusterima 

za područje Koprivničko-križevačke 

županije. Udruženje obrtnika 

Koprivnica će i dalje inicirati 

razvoj clustera, a za onaj u 

osnivanju (cluster »proizvođača 

suvenira«) imat će i dalje lidersku 

ulogu. 

MESAP AGRO 

17. i 18. studenoga u novoizgrađenoj sajamskoj dvorani u Nedelišću 

Međimurski sajam poduzetništva MESAP iz Nedelišća organizira 

prvu specijaliziranu sajamsku manifestaciju pod nazivom MESAP 

AGRO koja će se 17. i 18. studenoga 2007. održati u novoizgrađenoj 

sajamskoj dvorani u Nedelišću. Uz stručne sadržaje i predavanja te 

bogat zabavni program u dvorani veličine 2500 m² posjetitelji će moći 

vidjeti opremu za farme, voćnjake i vinograde, staklenike i plastenike, 

procesnu opremu za finalizaciju proizvoda na malim gospodarstvima, 

mehanizaciju, sjemensku robu i zaštitna sredstva… 

Dodatne informacije saznajte od organizatora, tvrtke 

MESAP d.o.o., Marčec Josipa 27, 40305 Nedelišće, 

tel: 040 822 850, fax: 040 822 851, 

e-mail marjan@mesap.hr , web www.mesap.hr 

Tražimo zastupnike!!! Programi proizvodnje za male i velike tvrtke

16 ŽUPANIJE 

O AGRE 

10000 ZAGREB, Ilica 49 

++ 385 01/48 46 741, 48 06 555 

++ 385 01/48 46 615 

E obrtnicka-komora-zagreb@zg.t-com.hr 

P Ivan Obad STRANICU PRIPREMILA: 

T 

Fedora Zoković 

UDRUŽENJE OBRTNIKA ZAPREŠIĆ 

Deveti sajam gospodarstva: 

najviše izlagača proizvođača! 

O 

d 12. do 14. listopada 2007. godine 

u organizaciji Udruženja obrtnika 

Zaprešić, a pod pokroviteljstvom 

Ministarstva gospodarstva, rada 

i poduzetništva Republike Hrvatske, 

Zagrebačke županije i Grada Zaprešića 

održan je 9. sajam gospodarstva u okviru 

obilježavanja Jelačićevih dana i Dana 

Grada Zaprešića. 

Na prostoru Srednje škole »Ban Josip 

Jelačić« nastupilo je 207 izlagača. Ove 

godine najviše ih je bilo iz proizvodnih 

djelatnosti, te uslužnih i trgovine. Koordinator 

programa bila je Turistička zajednica 

grada Zaprešića, a Hrvatska obrtnička 

komora, Obrtnička komora Zagreb, općine 

Bistra, Brdovec, Luka, Jakovlje, Marija 

Gorica, Dubravica, te prvi put Zagrebačka 

banka – banka partner bili su sponzori 

sajma. Udruženje obrtnika Zaprešić za- 

OK DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE 

20000 DUBROVNIK, Široka 4/2 

++ 385 020/323 550, 323 560 

E : hok-dubro-neret-zupanije@du.t-com.hr, 

hok-dubrovnik@t-com.hr 

P Svetan Pejić STRANICU PRIPREMIO: 

Nikola Kalafatović 

Nikola Kalafatović 

hvaljuje svim sponzorima na pomoći pri 

realizaciji 9. sajma gospodarstva. Sajam je 

i međunarodnog karaktera s obzirom na 

to da su nastupili već tradicionalno i izlagači 

iz Slovenije u organizaciji Območne 

obrtne zbornice Brežice, te Turistička zajednica 

Koprivnice sa svojom prezentacijom 

starih zanata. 

Sve nazočne pozdravio je Milan Ermacora, 

predsjednik Udruženja obrtnika 

Zaprešića, a Sajam je službeno proglasio 

otvorenim Ivan Bračić, zamjenik ministra 

gospodarstva, rada i poduzetništva. 

Sajam je bio odlično posjećen, i postao 

je prvorazredna gospodarska priredba 

ovoga područja. Suradnja Udruženja 

obrtnika Zaprešić i Grada Zaprešića vrlo 

je dobra, kao i suradnja s jedinicama lokalne 

samouprave. Sve su institucije 

dale punu podršku budućnosti sajma. 

I RA I I AS A U SU E IRA TREBA 

POSVETITI ODGOVARAJUĆU PAŽNJU 

Praćenje svjetskih 

trendova nameće 

se kao nužnost 

organizaciji USAID-a (poduzetna Hrvatska), regionalne razvojne 

agencije DUNEA d.o.o. i Obrtničke komore Dubrovač- 

U 

ko-neretvanske županije, u Malom Stonu je 9. 10. 2007. organizirana 

radionica za proizvođače suvenira. Cilj radionice bio je upoznati 

proizvođače o trendovima suvremenog dizajna po vrstama proizvoda, 

razvoja proizvoda uvjetovanog tržištem, tj. kako dizajnirati 

proizvode imajući u vidu krajnje kupce, kako proizvod upakirati te 

važnost »priče« koju proizvod treba prenijeti. 

Bilo je riječi i o pitanju troškova i određivanju cijena, naplati potraživanja 

od trgovina kao i o legalnim organizacijskim oblicima u 

različitim fazama kreiranja i rasta proizvoda. 

Radionicu su vodile Jane Griffiths, menadžerica i poslovna savjetnica 

s velikim iskustvom u međunarodnom razvoju, specijalist 

za tradicionalne obrte i mala i srednja poduzeća u gospodarstvima 

u razvoju i Vendi Borović iz Splita, s dugogodišnjim iskustvom u 

proizvodnji i plasmanu suvenira, koja i sama proizvodi suvenire 

koje plasira pretežno kroz svoju galeriju. 

Po reakcijama nazočnih obrtnika i onih koji to tek trebaju postati, 

radionica je otvorila neka veoma zanimljiva pitanja i ponudila moguća 

rješenja za pojedine ideje i proizvode koji su obrtnici prezentirali 

tijekom radionice. Dogovoreno je da se nastavi suradnja triju institucija 

na ovoj zanimljivoj temi u koju bi svakako trebalo uključiti 

trgovce kao neizostavnu kariku u lancu plasmana suvenira. 

U 

P 

Velikoj dvorani Matice hrvatskih 

obrtnika u organizaciji 

Obrtničke komore Zagreb i 

Udruženja obrtnika grada Zagreba, u 

četvrtak, 25. 10. 2007. godine održan je 

okrugli stol na temu: Obrazovanje, clusteri, 

krediti, na kojem su sudjelovali 

uvaženi visoki gosti iz grada, županije 

i državnih institucija: Ivan Bračić, pomoćnik 

ministra MINGORP-a, Milan 

Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba, 

Ladislav Prežigalo, pročelnik Ureda za 

gospodarstvo Grada Zagreba, Krunoslav 

Pilko, pročelnik Upravnog odjela 

za gospodarstvo Zagrebačke županije, 

i drugi visoki gosti. 

– »Obrazovanje, clusteri i krediti« 

ili drugim riječima znanje, udruživanje i 

poticaji, po našem mišljenju predstavljaju 

ključna područja našega zajedničkog 

djelovanja u predstojećem razdoblju sve 

jačega gospodarskog razvoja, a pogotovo 

u procesima prilagođavanja i pridruživanja 

našega gospodarstva gospodarstvima 

zemalja Europske unije. Ovaj okrugli stol 

smo organizirali kako bismo zajedno 

obrtnici-poduzetnici, predstavnici najviših 

institucija državne vlasti i lokalne 

samouprave pokušali osmisliti, pokrenuti 

i realizirati gospodarske projekte u 

cilju bržeg i kvalitetnijeg stjecanja znanja, 

stvaranja konkurentnog proizvoda kao i 

podizanja razine kreditiranja poduzetnika, 

te da zajedno dođemo do kvalitetnih 

zaključaka, dogovora i čvrstih rokova za 

njihovo izvršavanje. 

U tom smislu neke od današnjih tema 

već su se i počele realizirati upravo zahvaljujući 

dobroj suradnji Komore i Udruženja 

s državnim, gradskim i županijskim 

institucijama – istaknuo je u uvodnom 

govoru Ivan Obad, predsjednik Obrtničke 

komore Zagreb. 

Nakon izlaganja mnogih sudionika 

okruglog stola doneseni su sljedeći zaključci: 

U vezi rada Obrtničkog učilišta pri 

Udruženju obrtnika grada Zagreba te 

osnivanja Obrtničkog centra, nakon vrlo 

elješac je poluotok sa statusom 

otoka i kao takav 

uvijek je iznova tajanstven 

i predivan u svojim krajnostima. 

Presijeca ga raskrižje 

drevnog vremena i modernih 

tokova, divlji je u biljnom i životinjskom 

svijetu, a pitom u 

ljudima, smješten je između 

kulturnih bisera Dubrovnika i 

Korčule, a ipak je centar svijeta 

sam za sebe. 

Kažu kako se vremena mijenjaju, 

što je točno u kontekstu 

društveno-tehnološkog razvoja 

i klimatskih utjecaja. Međutim, 

za nas iz tradicijskog obrta Pastoris, 

snaga prirode, regionalni 

identitet i univerzalne vrijednosti ostaju 

uvijek iste i nepromjenljive. Na tim temeljima 

počiva, kako naš svjetonazor, tako i 

cjelokupno poslovanje obrta Pastoris. 

Iako se oslanja na stoljetnu obiteljsku 

tradiciju i recepturu, obrt je pravno star 

tri godine i još je u fazi promatranja i orijentacije 

u odabiranju pravog puta prema 

ostvarenju zadanih ciljeva. Stavljanjem 

sadržaja i forme u ravnotežu krenuli 

smo dužim i težim putem, ali to je cijena 

dugoročnosti, održivosti i isplativosti. 

Usprkos svim administrativnim, tržišnim 

i marketinškim labirintima uspijevamo 

se razvijati i pritom zadržati kvalitetu 

i prirodnost konačnih proizvoda. 

A ti su proizvodi velika i šarolika 

paleta proizašla iz pelješkog, narodnog 

naslijeđa u poznavanju, uzgoju i preradi 

aromatičnog i ljekovitog bilja te drugih 

prirodnih plodova pelješke zemlje, sunca 

i mora. Tvrdoglavo inzistiramo na ručnoj 

obradi bez uporabe konzervansa i drugih 

umjetnih preparata. Bazirani smo na 

tri osnovne proizvodne linije: Pelješku 

biljnu kozmetiku, Pelješki put zdravlja i 

Okus Pelješca. 

PELJEŠKA BILJNA KOZMETIKA: 

U prošlosti, bez umjetnih industrijskih 

preparata, generacije peljeških žena 

koristile su aromatično i ljekovito bilje za 

naglašavanje ljepote i njegu tijela. Proizvodna 

linija biljne kozmetike Pastoris ba- 



OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB I UDRUŽENJE OBRTNIKA 

RA A A REBA 

Okrugli stol: »Obrazovanje, clusteri, krediti« 

M. BANDIĆ: Do 30. 11. 2007. godine uskladit ćemo odluku o prodaji poslovnog prostora 

Grada Zagreba s uredbom Vlade Republike Hrvatske o prodaji poslovnog prostora 

L. PREŽIGALO: Založit ćemo se za ublažavanje pravilnika o postavljanju reklama 

I. BRAČIĆ: Puno uključivanje obrtnika u gospodarske projekte 

kvalitetnog i sadržajnog izlaganja mr. sc. 

Ogle Lui, šefice Odjela za obrazovanje 

Hrvatske obrtničke komore, te provedene 

rasprave, sudionici skupa su zaključili: 

Podržava se rad Obrtničkog učilišta, kao 

i osnivanje Obrtničkog centra u smislu 

provođenja programa cjeloživotnog 

obrazovanja za potrebe obrtništva (za 

odrasle). Predlaže se formiranje radne 

grupe sačinjene od predstavnika Grada 

Zagreba i Obrtničke komore Zagreb 

i Udruženja obrtnika grada Zagreba sa 

zadatkom ostvarivanja pretpostavki 

za izradu idejnog projekta Obrtničkog 

centra. 

U vezi realizacije lokalne jamstvene 

sheme, nakon izlaganja Totcher Mitchela, 

prestavnika USAIDA, te diskusije u 

kojoj su sudjelovali pomoćnik ministra 

MINGORPA Ivan Bračić, gradonačelnik 

M. Bandić, pročelnik Upravnog odjela za 

gospodarstvo Zagrebačke županije Krunoslav 

Pilko, te drugi govornici, donesen 

je zaključak da se predlaže žurno donošenje 

mišljenja nadležnih Ureda u Gradu 

Zagrebu, kako bi se mogla osigurati 

i druga sredstva za osnivanje jamstvene 

sheme. 

Predlaže se da JAMSTVENOM SHE- 

MOM upravljaju zajedno predstavnici 

Grada Zagreba, zagrebačkih obrtnika i 

MINGORPA. 

Obrt Pastoris ili kako iz netaknute 

prirode izvući esenciju 

Na protekloj manifestaciji Eko-etno Hrvatska 2007. našu pažnju, ali i veliko zanimanje 

posjetitelja privukli su proizvodi obrta PASTORIS iz Orebića na poluotoku Pelješcu 

Dio proizvoda obrta Pastoris koji 

je izazvao izniman interes na 

manifestaciji Eko-etno Hrvatska 2007. 

O novostima u kreditiranju, prisutne 

je zanimljivom prezentacijom 

upoznala Suzana Barada, upraviteljica 

Zanatske štedno-kreditne zadruge 

(Obrtničke štedne banke), nakon čega 

je donesen zaključak: da se predlaže 

iniciranje sastanka u Gradu Zagrebu 

na kojem bi se razmotrile mogućnosti 

kreditiranja obrtništva u prvom redu 

s kreditima za kupnju poslovnih prostora 

koji će se prodavati sukladno 

Uredbi Vlade Republike Hrvatske i 

Odluci Grada Zagreba. 

Potrebno je sagledati kako osigurati 

namjenska sredstva za kreditiranje 

i to iz dosadašnjih sredstava 

namijenjenih za kreditiranje poduzetništva, 

ali i osiguranje novih iz proračunskih 

sredstava. 

O perspektivi razvoja clustera u Gradu 

Zagrebu prisutne je upoznao mr. sc. 

Ladislav Prežigalo, te su se u diskusiju 

uključili Ivan Bračić, pomoćnik ministra 

MINGORPA i drugi sudionici skupa, te je 

nakon rasprave donesen zaključak da pokretači 

ovog projekta osiguraju početna 

financijska sredstva te plasman proizvoda 

clustera, odnosno pribave određene 

garancije budućih komitenata clustera, 

kao i proizvodne programe s potrebnim 

količinama proizvoda na bazi višegodišnjih 

potreba. 

Predlaže se što žurnije usklađenje 

gradske Odluke o prodaji poslovnih prostora 

u vlasništvu Grada Zagreba s Uredbom 

Vlade Republike Hrvatske o prodaji 

poslovnih prostora u vlasništvu Republike 

Hrvatske, i to u smislu navedenih 

prijedloga (bez natječaja – neposrednom 

pogodbom, uz uvažavanje izvršenih ulaganja 

od 20-30% te uz mogućnost otplate 

na rok od 20 godina). 

U Pravilniku o postavljanju reklama 

predlaže se brisanje točke 4. priloga 

zahtjevu za postavljanje reklamnih ili 

natpisnih ploča, kao i ugradnja prijelaznog 

perioda za usklađivanje s istim od 

najmanje godinu dana, a to su obrtničke 

asocijacije već i ranije tražile. 

zirana je upravo na tim starim pelješkim 

receptima za održavanje svježine, higijene 

i vitalnosti. Posebnost našoj biljnoj kozmetici 

osim 100%-tne prirodnosti daje i intezivna 

mediteranska aromatičnost sakupljena 

u dualnosti mora i peljeških trava. 

PELJEŠKI PUT ZDRAVLJA: 

Primjena ljekovitog bilja stara je kao i 

čovječanstvo. Znali su to i stari Pelješčani 

koji nisu bili bombardirani umjetnim i 

skupim industrijskim preparatima, nego 

su znanje i iskustvo liječenja i prevencije 

crpili direktno iz prirode. Provjerene, 

brižljivo sačuvane tradicijske i obiteljske 

recepture kao i zaboravljene recepte franjevačkih 

svećenika iz stare dubrovačke 

ljekarne Male braće konstantno nadograđujemo 

bogatim iskustvom i kontinuiranim 

saznanjima. Kao rezultat predanog 

rada nastala je čitava paleta proizvoda 

koji su poboljšali kvalitetu života mnogim 

ljudima olakšavajući im ili otklanjajući 

široki spektar psiho-fizičkih tegoba. 

OKUS PELJEŠCA: 

Proizvodna linija vrhunskih domaćih 

pripravaka od plodova mediterana, ljekovitog 

i začinskog bilja i morskih darova. 

Sve proizvode karakteriziraju visoka kvaliteta, 

ručna obrada, ekološki uzgoj i originalna 

aromatičnost. Naši stari 

nisu konzumirali likere, biljna 

vina i rakije isključivo kao alkoholna 

ili aperitivna pića, nego 

kao ljekovite i osvježavajuće 

biljne nektare. Zato za određene 

proizvode navodimo i njihovo 

blagotvorno djelovanje s precizno 

navedenom namjenom. 

Poslovno smo okrenuti ponajprije 

domaćem tržištu koje je 

poprilično zapostavljeno kako u 

ponudi, tako i potražnji, što svi 

osjećamo i na svojoj koži. Isključivost 

u stereotipnom poslovanju 

prema zakonu velikih brojeva 

masovnog turizma dovela je do 

zanemarivanja domaćeg potrošača. 

To nam direktno implicira otežano 

brandiranje i plasman kvalitetnog, izvornog 

proizvoda, jer zbog precijenjenosti 

kvantitete nad kvalitetom, te križanja 

uvoznih suvenira s autohtonim imenima 

svi su proizvodi stavljeni u istu ravan. Rezultat 

je zbunjenost i nepovjerenje domaćeg 

potrošača, pa samim time i stranog. 

Zato smo zahvalni Obrtničkoj komori 

Dubrovačko-neretvanske županije koja 

nas je primijetila i pružila nam priliku 

da se uspješno predstavimo na nedavno 

završenom sajmu Eko-etno Hrvatska, a 

sada i u glasilu Hrvatske obrtničke komore. 

To nam je velika motivacija, jer 

smo upravo mi ta populacija kojoj je stalo 

do već više puta spomenutog identiteta, 

bez kojeg nema prepoznatljivosti autohtonog 

proizvoda, a u konačnici ni do adekvatnog 

tržišnog vrednovanja. 

Obrt Pastoris u tom civilizacijskom i 

tehnološkom labirintu nastoji biti jedan 

od svjetionika koji će osvijetliti put povratka 

prirodi i kulturnoj baštini. 

KONTAKT: 

Pastoris – obrt za proizvodnju i 

trgovinu 

Postup 27/1 20250 Orebić 

tel: 020 611 036 mob: 098 192 7760 

mail: sinloki@yahoo.com 

web: www.pastoris-peljesac.com


listopad 2007. ŽUPANIJE 17 

J 

Obrtnički dom u 

Bjelovaru na dohvat ruke 

ednom davno, prije stotinjak godina, 

bjelovarski su obrtnici sagradili svoj, 

Obrtnički dom i vjerojatno mislili da 

su zauvijek riješili problem svog djelovanja. 

Ipak, nailaskom crnih komunističkih 

vremena, polovinom prošlog stoljeća, 

sve je postalo upitno. Nad Obrtnički 

se dom nadvila ozbiljna prijetnja konfiskacije 

i tadašnje vodstvo je smislilo 

briljantno rješenje. Poklonili su dvije trećine 

objekta vlastitom, Obrtničkom pjevačkom 

društvu! Na žalost, kroz iduća 

desetljeća, današnji HORKUD »Golub« 

je od veza s obrtništvom zadržao samo 

»obrtnički« u imenu i izrastao u respektabilno, 

u bjelovarskoj kulturi i šire, ne- 

T 

radicionalno, bjelovarsko udruženje 

obrtnika organizira druženje 

svojih članova i njihovih gostiju 

na opušten, neobavezan način, pomaknut 

od svakodnevnih briga i jurnjave. 

Tako je i ove godine, u nedjelju, 23. 

rujna, taj događaj organiziran kao piknik 

u prirodi, veselo druženje uz tamburaše 

i izvrsnu hranu u šumarku na 

rubu grada! Organizacija je, kako i priliči, 

uglavnom zapala sekciju ugostitelja 

na čelu sa sveprisutnim predsjednikom 

Brankom Biketom. A organizacija 

je bila sjajna, podjednako za jezik i oko. 

Dapače, ostao sam zapanjen izgledom i 

bogatstvom trpeze, gotovo nestvarnim 

za šumski ugođaj. Kako zbog poslužene 

hrane, tako i dekoracijom koju su 

napravile cvjećarke! 

Treba svakako istaknuti da događaj 

nije koštao ništa. Naime, ugostitelji su 

pripremili i poslužili hranu i piće na- 

N 

zaobilazno mjesto. Ali i društvo s mnogo 

sekcija i sve većim prostornim potrebama. 

Istodobno, bjelovarsko udruženje 

obrtnika je zadržalo stotinjak kvadrata 

prostora za svoj rad, uz problem većih 

okupljanja, skupština i slično. 

Područna obrtnička komora je pak od 

svoga osnutka »podstanar« i sve te godine 

se provlači želja za vlastitim, adekvatnijim 

prostorom, a za što se već nekoliko 

godina i izdvajaju namjenska sredstva na 

poseban žiro-račun. Kako je na taj način 

već skupljen značajan iznos, uz obećanja 

pomoći Bjelovarsko-bilogorske županije 

i HOK-a, te mogući kreditni aranžman, 

došlo je vrijeme i za ispunjenje plana! 

Piknik za pet! 

ačelnici 17 općina s područja 

Brodsko-posavske županije 

sklopili su ugovore o korištenju 

sredstava Fonda za regionalni razvoj iz 

ovogodišnjeg proračuna. Kandidirani 

projekti vrijedni su 6,8 milijuna kuna. 

U pet godina rada ovog fonda jedinice 

lokalne samouprave iz ove županije 

iskoristile su ukupno 29,8 milijuna kuna 

potpora. Od 59 projekata koji su dobili 

potporu njih 25 odnosilo se na projekte 

izgradnje kanalizacije, 19 vodoopskrbe, 

12 na projekte cestogradnje, 2 plinofikacijska 

projekta i jedna potpora za izgradnju 

poslovne zone. Premda je potporu 

dobila samo jedna poslovna zona, 

u Novoj Gradiški, ona je bila među prvima 

i najveći pojedinačni korisnik sredstava 

Fonda za regionalni razvoj s četiri 

milijuna kuna. 

bavljene po principu »svatko je donio 

što ima i može«, poduprti samo sponzorima, 

među kojima svakako valja 

istaći bjelovarsku tvrtku SPAR, tradicionalno 

izvrsnog suradnika i posebnim 

dogovorima već duže vezanu za 

obrtnike ugostitelje i trgovce! Valjda 

nikako drugačije i nije moguće na jednome 

mjestu sakupiti toliko obrtnika, 

članova njihovih obitelji i svih drugih 

ljudi s njima povezanih na razne načine, 

od dogradonačelnika, inspektora i 

županijskih službenika, pa do poslovnih 

partnera! I još da su svi s osmijehom 

na licu! 

Mada je prilično nezahvalno, koliko 

i nepotrebno, procjenjivati koliko se ljudi 

skupilo, ipak istaknimo da je vrvjelo 

od više od dvjestotinjak ljudi raspršenih 

oko roštilja, kotla, prekrasnog švedskog 

stola i tamburaša! Od podneva do 

večeri! 

Eh, da, kad smo već kod 

kotla, vrijedi istaći da nisu 

samo ugostitelji bili »zvijezde 

dana«. Naime, jedan 

od najprivlačnijih mirisa 

širio se iz »lovačkog« 

kotla poznatog metalca, 

Franje Pala! Toliko dobar 

da mu, među prvima, još 

pod izgovorom probe, nije 

odolio niti par zadovoljnih 

predsjednika, Udruženja, 

Pavičić i POK-a, Renić! 

Napominjući da je majstor 

Franjo možda i promašio 

profesiju!!! 

Tada, među svim mogućim opcijama, 

iz bjelovarskog Udruženja dolazi i ideja 

o pokušaju »vraćanja« čitavog, u međuvremenu 

i znatno nadograđenog starog 

Obrtničkog doma! Koliko god ideja u 

prvi mah zazvučala pomalo utopijski, jer 

je riječ o iznimno vrijednim prostorima 

u najužem središtu Bjelovara, pokazalo 

se da možda i nije tako. Naime, novi 

predsjednik HORKUD-a »Golub«, g. Ćurić, 

pokazao je spremnost da, sa svojim 

Upravnim odborom, stupi u pregovore s 

obrtnicima. Naravno, uz napomenu da se 

do kraja poštuje njihova stoljetna tradicija 

i značenje za Bjelovar i mnoge generacije 

Bjelovarčana. Odnosno da »Golub« u 

eventualnoj zamjeni prostora dobije najmanje 

jednako vrijedan prostor, financijski 

i u smislu daljnjeg rada (parkiralište, 

kvadratura, lokacija). 

Već je to zazvučalo prekrasno, mada 

još uvijek prilično nedostupno za obrtnička 

sredstva! 

Sljedeći je logičan korak bio potražiti 

pomoć tamo gdje i obrtnici i »Golub« pripadaju, 

u gradskoj upravi i Županiji. Posebno 

u svjetlu rijetko pogodnog trenutka 

kada su u Bjelovaru pred otvaranjem 

čak četiri nove srednje škole, čime će se 

isprazniti njihove postojeće zgrade! Vrlo 

je brzo takav, četverostrani, sastanak i 

organiziran i reakcija bjelovarske gradonačelnice, 

Đurđe Adlešić, je i najveće 

optimiste među obrtnicima na trenutak 

ostavila bez daha! Naime, kada su joj dopredsjednik 

POK-a, Grgić i predsjednik 

UO Bjelovar, Pavičić, izložili želju obrtnika, 

a predsjednik »Goluba« to podupro, 

ne trepnuvši je izjavila da joj se ideja 

sviđa, da razumije želju obrtnika i da će 

je poduprijeti! Tako da se odmah formira 

povjerenstvo koje bi u vrlo kratkom 

roku istražilo mogućnosti kuda preseliti 

»Golub«. Da bi zatim mogla krenuti 

akcija prenošenja vlasništva, jer prostori 

bivših škola imaju razne formalne titulare. 

Što gospođa Adlešić drži rješivim 

problemom ako su svi složni u tome da 

čine pravu i veliku stvar, vraćajući pod 

isti, adekvatan, krov sve obrtničke organizacije 

u gradu. Veliku na dva načina, 

jer osim praktičnog rješenja, time bi se 

ispravila i jedna od posljednjih nepravdi 

bivšeg sustava prema »narodnim neprijateljima« 

i »sumnjivcima«! 

Samo vrijeme, idući mjeseci, pokazat 

će je li doista moguće da san postane java, 

ili ipak treba uzeti u obzir skorašnje izbore 

kada se važu obećanja političara!! 

FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ – NOVAC DOBILO 17 OPĆINA 

Kompletna projektna 

dokumentacija donosi novac 

Industrijski park Nova Gradiška do sada dobio najveći iznos od 4 milijuna kuna 

– Prvih je godina bilo teško, jer nije bilo 

pripremljenih projekata. Načelnici općina 

su sada shvatili da je ulaganje u projektnu 

dokumentaciju preduvjet za povlačenje 

sredstava – kaže Stjepan Bošnjaković, pročelnik 

Upravnog odjela za gospodarstvo 

Brodsko-posavske županije. Da je pravovremena 

priprema projekata najvažnija 

potvrđuje i Danijel Žamboki, predsjednik 

uprave Fonda za regionalni razvoj. 

Žamboki ističe kako će sredstava iz ovog 

fonda biti i više približavanjem Hrvatske 

članstvu u EU. Međutim, sredstava neće 

biti ne bude li projektna dokumentacija 

kompletna, ponavlja S. Bošnjaković podsjećajući 

da su uvjeti za dobivanje sredstava 

iz ovog fonda identični onima koji 

vrijede za europske fondove. 

– Bez građevinske dozvole projekti ne 

mogu dobiti sredstva. Događalo se da 

kandidati predaju projekt s lokacijskom 

dozvolom, najavljujući građevinsku za 

koji dan. No dogodi se da građevinsku 

dozvolu čekaju šest mjeseci i tako blokiraju 

korištenje sredstava drugima – kaže 

pročelnik Stjepan Bošnjaković. Ove godine 

najviše sredstava, jedan milijun 

kuna iz fonda, dobila je općina Vrpolje 

za projekt odvodnje otpadnih voda. Načelnica 

općine Ankica Zmaić kaže kako 

je prikupljanje dokumentacije za projekt 

trajalo godinu dana. Iskustvo je dobro 

došlo tako da su već priredili svu dokumentaciju 

za sljedeći natječaj Fonda za 

regionalni razvoj. 

P 

umjetničkim obrtima 

Pet umjetničkih i tradicijskih obrta 

dobilo je po 10.000 kuna poticaja 

iz proračuna Brodsko-posavske županije. 

Poduzetnici su odabrani na 

osnovi javnog natječaja na koji je 

bilo prijavljeno 14 projekata. 

– Nadam se da će se projekt nastaviti 

i sljedeće godine. Situacija u 

obrtništvu nije sjajna. Dio obrtnika 

ima teškoće koje se mogu riješiti i 

kroz sustav potpora. Ovi obrti mogu 

biti potencijal za razvoj. Zbog svoje 

specifičnosti neće se utopiti u proces 

globalizacije te kao takvi mogu osigurati 

i dobit – kaže Zvonimir Laslo, 

zamjenik župana Brodsko-posavske 

županije zadužen za gospodarstvo. 

OK BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE 

43000 BJELOVAR, Preradovićeva 4/I 

++ 385 043/242 242, 043/241 280 

++ 385 043/241 280 

E obrtnicka-komora@bj.t-com.hr 

P Josip Renić STRANICU PRIPREMIO: 

Davorin Vezmarović Goran Grgić 

Ekosuveniri iz Bjelovara 

OK BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE 

35000 SLAVONSKI BROD, Petra Krešimira IV. 46/1 

++ 385 035/447 017, 442 356, 407 440 

++ 385 035/407 441 

E ok-sl.brod@sb.t-com.hr 

P Zvonimir Ćirić STRANICU PRIPREMIO: 

Željka Pergl M 

S 

Etno selo Stara Kapela 

tara Kapela mjesto sa 17 stalno živućih 

stanovnika i službeno ima 

status turističke destinacije. Na 

prigodnoj svečanosti Stara Kapela je 

predstavljena kao prvo eko-etno selo 

u Brodsko-posavskoj županiji. Projekt 

je prije dvije godine pokrenula udruga 

entuzijasta na čelu s dr. Antunom Tucakom. 

– Cilj nam je bila rekonstrukcija 

kuća i štagljeva za potrebe seoskog turizma. 

Udruga trenutačno broji 50 članova 

– kaže Tucak ponosan na projekt 

koji postaje pravi gospodarski potencijal. 

Vidljivo je to i po odluci 14 in- 

»Ema vez«, obrt Lidije 

Šetit iz Bjelovara, u samo 

tri godine postojanja uspio 

je svojom proizvodnjom 

ekosuvenira skrenuti veliku 

pažnju na sebe, na svoje 

originalne proizvode. Suveniri 

ove mlade, šarmantne 

obrtnice u cijelosti su inspirirani 

tradicijskim hrvatskim 

motivima, znakovlje i 

uporabne predmete njezina 

zavičaja i Hrvatske uopće. 

Suveniri su prepoznati i 

u okviru natječaja Ministarstva 

turizma, te im je dodijeljena 

i potpora u okviru 

šezdesetak takvih projekata u cijeloj državi. 

Cijenjeni su i u gradu Bjelovaru i 

Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, koji su 

ih izabrali i za svoje suvenire, kojima daruju 

goste. Privukli su i pažnju na svim 

sajmovima gdje je »Ema vez« redoviti 

sudionik, od matičnog, Bjelovarskog 

sajma, do »Eko-etno« izložbe u Zagrebu 

i sajmova u Puli i Splitu. Posebno se ističu 

ogledalo s vezenim ručnikom, škrinja 

za ruho, pregača i suvenir-kravata s hrvatskom 

šahovnicom, te vezene vrećice 

za poklone i butelje. 

Vrlo su ambiciozni i planovi za budućnost, 

pa se tako gospođa Šetit upravo 

sprema na tečaj za tradicionalno tkanje 

na tkalačkom stanu koji je nabavila, 

što će otvoriti nove mogućnosti rada s 

doista originalnim platnima od konoplje 

ili vune. 

Problemi nastaju na prelomnoj točki 

između izvrsne ideje i stabilnog tržišnog 

poslovanja. Naime, iako veoma zahvalna 

na velikoj pomoći svojeg Udruženja 

obrtnika, POK-a Bjelovar i grada 

Bjelovara, prvenstveno zbog mogućnosti 

besplatnog ili znatno sufinanciranog 

nastupa na sajmovima, bez kojega 

uopće ne bi bila u mogućnosti nastupiti, 

tu potporu ipak ocjenjuje nedostatnom 

za pravi marketinški nastup i proboj na 

tržište. Osobito u neravnopravnoj konkurenciji 

s jeftinim kineskim suvenirima 

i na nesređenom tržištu gdje je posve uobičajeno 

da se galerijama i poklon dućanima 

isporučena roba teško naplaćuje uz 

neprihvatljive rokove plaćanja ili se čak 

uopće ne može naplatiti! Očito je potreban 

mnogo značajniji marketinški istup, 

tj. puno veća ulaganja koja bi obuhvatila 

čitavu zemlju, te značajna sredstva uložena 

u obrtni kapital. 

Nudi se stoga ideja okupljanja nekoliko 

umjetničkih i tradicijskih obrta 

koji postoje u gradu i županiji na jednome 

mjestu, a koje bi funkcioniralo kao 

izložbeno-prodajni salon. Pod pokroviteljstvom 

Područne obrtničke komore, 

Turističke zajednice, grada ili svih njih 

skupa! Tako bi se obrtnicima dao potreban 

zamah za uspjeh na tržištu, a i 

napravilo bi se lijepo mjesto promocije 

čitavoga kraja i njegovih tradicijskih vrijednosti! 

vestitora da otkupe zapuštena seoska 

imanja i urede ih za potrebe seoskog 

turizma. 

– Do kraja 2008. godine u Staroj Kapeli 

bit će u apartmanima čak 80 mjesta. 

Tako da će samo po ovom projektu 

Brodsko-posavska županija biti u vrhu 

kad je riječ o seoskom turizmu. Tu treba 

dodati nove projekte eko-etno sela 

Lovčić, Ciglenik, Živike... Prvi turisti 

već su bili u Staroj Kapeli – kaže Pero 

Huljić direktor Turističke zajednice 

Brodsko-posavske županije.

18 ŽUPANIJE 



OK KARLOVAČKE ŽUPANIJE 

47000 KARLOVAC, J. Haulika 14 

++ 385 047/612 058 

++ 385 047/611 742 

E okkz@ka.t-com.hr; 

web: www.obrtnicka-komora-karlovac.hr 

PREDSTAVNICI ŽUPANIJSKE OBRTNIČKE KOMORE POSJETILI 

NJEMAČKU 

Zajedničkim poslovima do 

novca iz EU fondova 

Predsjednik: Ivan Podvorac 

Tajnik: mr. Vlado Jelkovac 

U 

županijskoj Obrtničkoj komori u tijeku je 

polaganje majstorskih ispita, a u ovom je 

roku prijavljen rekordan broj kandidata. 

Naime, ispiti se polažu dva puta godišnje, tijekom 

veljače i ožujka te u rujnu i listopadu. Ispiti 

su počeli 17. rujna i trajat će do 26. listopada. 

– U ovom roku prijavljeno je 54 kandidata za 

14 zanimanja. To su autolakireri, automehaničari, 

elektroinstalateri, elektromehaničari, frizeri, 

limari, mesari, kuhari, soboslikari i ličioci, stolari, 

tokari, trgovci, vodoinstalateri i instalateri grijanja 

i klimatizacije te zidari. Imamo dosta kandidata 

i po broju prijavljenih smo odmah iza Zagreba 

i Splita, napominje Mirjana Kućas, suradnica 

za obrazovanje u županijskoj Obrtničkoj komori. 

Osim domaćih kandidata znatan je broj prijavljenih 

i iz drugih županija. Karlovačka je Župa- 

Mirjana Kućas 

nijska komora dobro ekipirana, pa imaju ispitne komisije za 20 zanimanja, po čemu 

su uz bok i većim komorama. U peteročlanim komisijama uz dva obrtnika su i ispitivači 

za gospodarstvo i pravne propise, te ispitivač za radnu pedagogiju. Majstorski 

je ispit jedan od uvjeta za otvaranje obrta, no obrtnici ili žele sami položiti ispit ili 

uputiti nekog od svojih djelatnika kako bi mogli primati naučnike, ali ima i kandidata 

koji ne dolaze iz obrta, jer ovim ispitom dobivaju V. stupanj stručne spreme, 

nekadašnji VKV. Cijena majstorskog ispita je 2.600 kuna, a propisuje je Ministarstvo 

gospodarstva, rada i obrtništva. 

Tijekom prošle godine majstorskom je ispitu pristupilo ukupno 80 kandidata, a s 

uspjehom ga je položilo 75, dok je ukupno do sada majstorski ispit položilo više od 

500 kandidata. 

Uskoro i ispiti o stručnoj osposobljenosti 

Pet puta godišnje županijska Obrtnička komora organizira i polaganje ispita o 

stručnoj osposobljenosti, koji su uvjet za otvaranje nekih obrta, a nešto su jednostavniji 

od majstorskih. Najviše je kandidata za zanimanje priprematelja jednostavnih 

jela i slastica, poslužitelja jela i pića te cvjećara-aranžera. Naime, prva dva zanimanja 

su uvjet za otvaranje kafića, zalogajnica ili sličnih manjih ugostiteljskih objekata. Cijena 

ovog ispita je 1.200 kuna. 

OK ISTARSKE ŽUPANIJE 

52100 PULA, Mletačka 12/1 

++ 385 052/216 153, 212 993 

++ 385 052/383 744 

E ok-istre@ok-istra.hr 

Predsjednik: Vili Šaina 

Tajnik: Eros Sorić 

STRANICU PRIPREMIO: 

Zdenko Živčić 

A ST RS I IS ITI 

Velik broj kandidata 


Asim Čabaravdić 

Istranke rado iznajmljuju vjenčanice 

Sandra Brajković-Fonović, vlasnica 

Agencije »Sandra« 

P 

rije 12 godina Sandra Brajković- 

Fonović je nakon rada u poznatoj 

pulskoj tvrtki Arena, modna trikotaža 

(pogon Pazin), krenula u poduzetničke 

vode. Obrtničku je djelatnost 

započela u malom prostoru od 25 četvornih 

metara, najprije s pozivnicama 

i bombonijerama za vjenčanja, a 1998. 

godine tržištu je ponudila iznajmljivanje 

i prodaju vjenčanica, ženske svečane 

haljine te muška svečana odijela i organizacijske 

usluge vjenčanja. 

– Ja sam u duši tekstilac i oduvijek 

sam željela raditi ovaj posao. Sada je u 

Agenciji zaposleno 20 djelatnica, među 

kojima je 10 više i visokoobrazovanih 

tekstilaca. Moju ljubav prema tekstilu i 

vjenčanicama očito sam dijelila sa svima 

njima, pa se prema poslu odnose baš kao 

da je to njihova tvrtka. Bez sumnje je to 

najbolja garancija klijentima da će kod 

nas dobiti upravo ono što žele. Trenutačno 

je u središtu pozornosti nastojanje da 

se radom izborimo za oznaku »Hrvatske 

kvalitete«. Ta bi nam markica mnogo značila 

za budući razvoj i vjerujem da ćemo 

biti prvi salon u Hrvatskoj koji će to priznanje 

dobiti. Odavno smo prepoznatljivi 

na hrvatskom i na inozemnom tržištu 

(Slovenije, Italije i Bosne i Hercegovine), 

a dobro pratimo europske i svjetske trendove 

u pogledu vjenčanica. Redovno posjećujemo 

sajmove u Münchenu, Milanu, 

Barceloni, a naše vjenčanice izlažemo na 

specijaliziranim sajmovima u BiH (Sarajevo), 

Sloveniji (Ljubljana, Portorož) te u 

Hrvatskoj (Zagreb, Pula i Opatija) – istaknula 

je Sandra Brajković-Fonović. 

Sukladno iskazanim potrebama mladenaca, 

ali i vizijom daljnjeg razvoja, 

Agencija planira realizirati projekt gradnje 

velikog Centra za vjenčanje, površine 

oko 700 četvornih metara. U njemu će 

mladenci moći dobiti kompletnu uslugu 

za vjenčanje, uključujući i informacije o 

restoranima, fotosnimanju, darovima i 

drugo. 

– Tajna našeg dobrog rada i ugleda 

na tržištu je u timskom radu te ljubavi 

prema poslu i radu s ljudima – zaključila 

je vlasnica agencije »Sandra«, gospođa 

Sandra Brajković- Fonović. 

Predstavnici Obrtničke komore 

Karlovačke županije predvođeni 

predsjednikom Ivanom 

Podvorcem, njegovim zamjenikom 

Josipom Ribičićem, članom Upravnog 

odbora Ivicom Vučićem iz Ogulina 

i tajnikom komore Vladom Jelkovcem 

posjetili su njemački grad 

Augsburg gdje su bili gosti njihove 

obrtničke institucije. Domaćini u Augsburgu, 

gradu sa 280.000 stanovnika 

čija pokrajina Schwaben ima oko 

tri milijuna ljudi, obećali su Karlovčanima 

uzvratni posjet, ali i stručnu 

pomoć kako bi se zajednički poslovni 

programi našli kao kandidati za 

sredstva pretpristupnih fondova Europske 

unije. 

Ako se suradnja Obrtničke komore 

Augsburga i županijske Obrtničke komore 

bude razvijala po planu, u Karlovcu 

bi se u dogledno vrijeme mogao 

osnovati obrazovni centar za mlade 

obrtnike i poduzetnike. Na tom će 

projektu raditi barun von Solemcher, 

voditelj Centra za razvoj demokracije 

Zaklade Hansa Seidela u zemljama 

tranzicije sa sjedištem u Budimpešti, 

te direktor grada Münchena dr. Horst 

Reif. 

Karlovčane su primili i o problemima 

obrtnika Schwabena razgovarali 

predsjednik Obrtničke komore te 

njemačke pokrajine Manfred Rudelm 

i njegov zamjenik Franz Kugler. Organizatori 

susreta dviju komora bili 

su barun von Solemacher i dr. Horst 

Reif. 

U Obrtničkoj komori pokrajine 

Schwaben zaposleno je oko 200 djelatnika 

čija je zadaća školovanje i dodatno 

obrazovanje mladih obrtnika i 

poduzetnika, a podatak da Komora 

ima 25.000 članova dovoljno govori 

o racionalnim Nijemcima i funkciji 

P 

remda Obrtnički sajam Istre bilježi 

iz godine u godinu sve više 

izlagača i posjetitelja, ovogodišnja 

je sajamska manifestacija bila 

rekordna u svakom pogledu, a zorna 

potvrda toga su izjave izlagača: 

MIMI HUDOVERNIK, Območna 

obrtna zbornica Radovljica (općine 

Radovljica, Bled i Bohinj) iz Slovenije: 

– Iz Pule odlazimo s vrlo pozitivnim 

dojmovima, a o sajmu naša ekipa 

može govoriti sve najbolje. Interes 

posjetitelja za naš štand bio je velik, a 

veoma je lijep prijem imao i naš puhački 

orkestar s tradicijom duljom od 100 

godina. 

MARIJA VLAINIĆ, Stolarsko-bačvarski 

obrt »Drago«, Sibinje: – Predstavili 

smo se s nekoliko proizvoda za 

koje je interes na pulskom sajmu jako 

dobar. Zahvaljujući prošlogodišnjem 

i ovogodišnjem nastupu na sajmu, 

imamo dosta poslova na pulskom području. 

Puljani posebno vole našu hrastovinu. 

MARINKO SUŠIĆ, Poliuretani Sušić, 

Oriovac: – Mi poslujemo od 1985. 

godine, a obućarstvom se bavimo 

zadnjih šest godina. Ovaj je sajam odličan, 

jer su organizacija i posjećenost 

iznimno dobri. Deseti zaslužuje velike 

pohvale i veoma smo zadovoljni rezultatima 

nastupa. 

ADRIJANA KOVAČEVIĆ, Demetra, 

Rijeka: – Na sajmu smo izložili proizvode 

za zdrav život, primjerice, paletu 

proizvoda bez jaja, šećera i mlijeka. Sajam 

ocjenjujem izvrsnim, a u Puli naše 

proizvode nudi market »Damodar«. 

ANĐELKA KOLARIĆ, Delicija, 

Buzet: – Delicija već godinama izlaže 

svoje proizvode na Obrtničkom sajmu 

Istre, a interes posjetitelja jako je dobar. 

Sajam je, bez sumnje, kvalitetna 

sajamska manifestacija i šteta je što ne 

raspolaže većim prostorom. 

Vlado Jelkovac 

te institucije u obrazovanju. Domaćini 

su izrazili želju da uzvrate posjet, 

da pomognu u organizaciji slične 

obrazovne ustanove u Karlovcu, 

I ove godine na Obrtničkom sajmu 

Istre u Puli izlagali su karlovački 

obrtnici. U režiji županijske Obrtničke 

Ivan Podvorac 

a spremni su izdvojiti dio stručne 

opreme kako bi se pomoglo u obrazovanju 

obrtništva na području Karlovačke 

županije. 

KARLOVAČKI OBRTNICI NA SAJMU U PULI 

Obrtu »Župa« posebna nagrada 

komore i karlovačkog Udruženja 

obrtnika na prostoru od 24 

četvorna metra brojni posjetitelji 

mogli su razgledati masivne 

hrastove klupe i stolove 

obrta Starešinčić iz Karlovca 

i kovane ograde dugoreškog 

obrta »Župa«, vlasnika Ivana 

Župčića koji je dobio posebnu 

nagradu za uređenost svojeg 

izložbenog prostora. Naime, 

njegove kovane ograde zasluženo 

su između 180 izlagača 

proglašene trećim najboljim 

proizvodom Sajma. 

Jubilarni sajam ispunio 

očekivanja izlagača 

SANJA SIROTIĆ, A&Ž d.o.o., Buzet: 

– Na sajmu smo izložili prvi ekološki 

med u Istarskoj županiji s markicom 

za ekološku proizvodnju, a nudimo 

livadski, kestenov i bagremov te kaduljin 

med. Na štandu je i »medimela«, 

mješavina biske i medenice, koju smo 

prvi počeli proizvoditi i zaštitili smo 

ime. Tu su i naši drugi proizvodi za 

koje se posjetitelji sajma dosta zanimaju, 

pa je sajam ispunio naša očekivanja. 

SVJETLANA GANIĆ, Puris, Pazin: 

– Sajam je dobro organiziran i marketinški 

kvalitetno praćen, pa je ukupna 

ocjena vrlo pozitivna. Velik je interes 

za proizvode Purisa u sklopu akcije 

»Kupujmo hrvatsko«, a diskontne cijene 

privlače dosta kupaca. 

ZLATKO DESPOTUŠIĆ, proizvođač 

vina, rakije i likera od kupine, 

Koprivnica: – Prvi put sudjelujem na 

ovom sajmu i zadovoljan sam, jer se 

dosta posjetitelja zanima za moje proizvode. 

Sajam ocjenjujem vrlo uspješnim. 

JADRANKA ŠATOROVIĆ, Mirna, 

Rovinj: – Na ovom sajmu Mirna 

izlaže već godinama, a to je najbolja 

potvrda da cijenimo ovu sajamsku 

manifestaciju. Na jubilarnom sajmu 

Mirna je izložila svoj kompletan 

asortiman (proizvodi na bazi srdele, 

skuše i tune) s posebnim naglaskom 

na riblje paštete. Zaista je velik interes 

kupaca, pa je naš nastup ovdje sasvim 

uspješan. 

DEAN ANDAČIĆ, obrt ANDARTE, 

Štinjan kraj Pule: – Sajam je kvalitetan, 

a nas je veoma obradovalo priznanje 

za oblikovanje proizvoda (kriterij: 

izvornost i estetska vrijednost proizvoda). 

Riječ je o staklenim vratima kod 

kojih se zaustavio velik broj posjetitelja, 

ali oni su pogledali i druge naše 

proizvode.



Obrtnici na 

sajmovima 

Obrtnici na sajmu u Grazu 

Obrtnici iz Koprivničko-križevačke 

županije protekli su mjesec bili 

vrlo aktivni na brojnim sajmovima. 

Oko 40-ak obrtnika posjetilo je tradicionalni 

Međunarodni jesenski 

sajam u Grazu. Posjet sajmu organiziralo 

je Udruženje obrtnika iz Đurđevca, 

a uz tajnicu Ivanu Majetić, 

obrtnicima se pridružio i đurđevački 

gradonačelnik Mladen Roštan. U 

Graz su putovali i križevački i koprivnički 

obrtnici. 

Na desetom Obrtničkom sajmu 

Istre u Puli izlagala su tri obrtnika 

iz Koprivničko-križevačke županije, 

Limex, vlasnika Željka Jakopanca, 

Kupin, vlasnika Josipa Bubala i 

Vražja krv, vlasnika Zlatka Despotušića. 

Od 24. do 28. listopada na 

sajmu Saso u Splitu izlagat će dva 

obrtnika, a to su Mišo bambus vlasnika 

Milorada Končarevića i Josip 

Bubalo s kupinovim vinima. 

– Obrtnička komora organizira 

nastup na Sajmu turizma i ugostiteljstva 

u Neumu od 20. do 22. studenoga. 

Osigurano je 60 četvornih metara 

prostora pa pozivamo zainteresirane 

obrtnike da nam se jave – rekao je 

Božo Barać, tajnik Obrtničke komore 

Koprivničko-križevačke županije. 

Obrtnička komora Krapinskozagorske 

županije je sukladno Programu 

poticanja malog i srednjeg 

poduzetništva Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva 

RH u suradnji sa »Pipo-informatika« 

d.o.o., u njihovom informatičkom 

centru »Gaj« Krapina, Frana 

Galovića bb, realizirala projekt 

»Informatičko obrazovanje obrtnika« 

za 2007. Terminski plan se 

sastojao od dva ciklusa: 

PRVI CIKLUS; 24. 9. 2007. – 5. 

10. 2007., DRUGI CIKLUS; 9. 10. 

2007. – 22. 10. 2007. 

Svaki je ciklus organiziran u dva 

termina s ukupno 32 polaznika, 

a izvedbeni plan i program rada 

sadržavao je sljedeće: osnove rada 

na računalu, Windows Explorer, 

Microsoft Word, Microsoft Excel, 

Internet, Internet Explorer i Multimedijalna 

prezentacija – Power 

Point. »Pipo-informatika« d.o.o. 

darivala je Obrtničku komoru Krapinsko-zagorske 

županije besplatnim 

obrazovanjem u trajanju od 40 

sati za sve poslovne tajnike Udruženja 

obrtnika, na čemu posebno 

zahvaljujemo. 

KOMORA POTPISALA UGOVOR S 

GRAĐEVINSKIM TVRTKAMA I GRADOVIMA 

Za 49 učenika osigurano 700 

kuna mjesečnih stipendija 

Uz pomoć Ministarstva gospodarstva, rada i 

poduzetništva, tvrtke Radnik i Segrad te gradovi 

Koprivnica i Križevci stipendirat će sa 700 kuna 

mjesečno 49 učenika deficitarnih zanimanja 

KOPRIVNICA – Za stipendiranje 

učenika deficitarnih zanimanja, prvenstveno 

zidara i tesara, u Koprivničkokriževačkoj 

županiji osigurano je 350 

tisuća kuna, a od toga je Ministarstvo 

gospodarstva, rada i poduzetništva 

izdvojilo 159 tisuća kuna. Sa 700 kuna 

mjesečno stipendirat će 44 zidara i tesara 

s područja Križevaca i Đurđevca, a u 

Koprivnici će stipendirati dva soboslikara 

te po jednog tokara, pekara i strojobravara. 

Ugovor o stipendiranju učenika 

deficitarnih zanimanja, prvi takve 

vrste u Hrvatskoj, potpisali su u Obrtničkoj 

komori Koprivničko-križevačke 

županije, koja je i pokrenula projekt, 

križevačka građevinska tvrtka Radnik, 

đurđevačka tvrtka Segrad te gradovi 

Koprivnica i Križevci. 

Velike tvrtke, prvenstveno građevinske, 

susreću se s nedostatkom kadrova 

pa je križevački Radnik pokrenuo inicijativu 

za stipendiranje učenika kojima 

će dvije građevinske tvrtke nakon završetka 

školovanja osigurati i posao. 

Zvonko Pecikozić, predsjednik 

Obrtničke komore Koprivničko-križevačke 

županije, kazao je kako stipendirane 

učenike čeka posao na području 

županije te je dodao kako očekuje 

da će se već sljedeće godine u stipen- 

Na majstorskim ispitima 22 kandidata 

KOPRIVNICA – U drugom ovogodišnjem roku na majstorskim je ispitima bilo 

ukupno 22 kandidata. Nakon teorijskog dijela, svi kandidati polagali su i praktični 

dio ispita. 

– Kandidati su polagali majstorske ispite za frizere, stolare, vodoinstalatere, instalatere 

grijanja i klimatizacije, elektroinstalatere, tesare, plinoinstalatere, soboslikare-ličioce, 

očne optičare i staklare – rekla je Anita Bojkić, stručni suradnik za obrazovanje 

u Obrtničkoj komori Koprivničko-križevačke županije koja je dodala kako 

je za svaki rok sve veći interes za polaganje majstorskih ispita. 

U frizerskom salonu Marije Posavec na praktičnom dijelu majstorskog ispita bile 

su Maja Posavec, Kristinka Matanović, Paula Vinter, Zdenka Čakija i Žana Bukva 

Informatičko 

obrazovanje 

obrtnika 

Komora na 40. međunarodnom 

obrtničkom sajmu u Celju 

Suradnja Območne obrtne zbornice 

Šmarje pri Jelšah (Slovenija) 

i Obrtničke komore Krapinskozagorske 

županije započete u okviru 

projekta INTERREG IIIA-Programa 

za susjedstvo Slovenija – Mađarska 

– Hrvatska za 2004. – 2006. mjera 1.2. 

Zajednički razvoj ljudskih resursa, 

po svom završetku krajem kolovoza 

ove godine rezultirala je potpisom 

Sporazuma o međusobnoj suradnji 

2. kojim se dvije komore obvezuju za 

nastavak suradnje, kako bi zajednički 

radile na razvoju i poticanju obrtništva 

na dobrobit svih obrtnika susjednih 

komora. Sukladno navedenom, 

Območna obrtna zbornica Šmarje pri 

Jelšah pozvala je Obrtničku komoru 

Krapinsko-zagorske županije na 

zajednički nastup na ovogodišnji 40. 

međunarodni obrtnički sajm (MOS) u 

Celju (Slovenija) koji se održavao od 

12. do 19. rujna 2007. godine. Međunarodni 

obrtnički sajam u Celju predstavlja 

najveću gospodarsku manifestaciju 

u Sloveniji, prostire se na više 

od 60.000 četvornih metara, a na njemu 

se ove godine predstavilo više od 

diranje uključiti i druga deficitarna 

zanimanja. 

Prema riječima Bože Baraća, tajnika 

Obrtničke komore Koprivničko-križevačke 

županije, na Zavodu za zapošljavanje 

u Koprivničko-križevačkoj županiji 

trenutačno nema nezaposlenih 

zidara i tesara. 

Dobra primanja zidara 

i tesara 

– Za zvanje zidara i tesara ima posla 

i perspektive, a i primanja su dobra 

– rekao je Mirko Habijanec, predsjednik 

Uprave križevačkog Radnika koji 

će stipendirati najviše, 36 učenika. Dodao 

je kako se osim zidara i tesara na 

tržištu građevinske radne snage osjeća 

i manjak građevinskih tehničara i inženjera. 

U Obrtničkoj komori rečeno je kako 

nedostaje i drugih zanimanja pa je, primjerice, 

Slavko Gračan iz Segrada rekao 

kako hotel Picok ne može naći osam 

konobara i kuhara, a Zvonimir Mršić, 

gradonačelnik Koprivnice, rekao je da u 

Koprivnici nedostaje pekara. 

Darko Koren, zamjenik koprivničkokriževačkog 

župana, kazao je kako školovanjem 

treba zadovoljavati potrebe županijskog 

gospodarstva i poduzetništva. 

1605 izlagača iz 33 države uz očekivani 

posjet od 170 tisuća posjetitelja. 

U hali A na atraktivnom prostoru 

u obrtničkoj ulici Območne obrtne 

zbornice Šmarje pri Jelšah, Obrtnička 

komora Krapinsko-zagorske županije 

u izvedbi 

predsjednika Ceha 

tradicijskih 

i umjetničkih 

obrta Darka Varge 

organizirala 

je prezentaciju 

izrade umjetničke 

skulpture, što 

je zainteresiralo 

velik broj posjetitelja 

koji su 

veliku pozornost 

iskazali za Katalog 

tradicijskih i 

umjetničkih obrta 

Krapinsko-zagorske 

županije. 

OK KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE 

48000 KOPRIVNICA, Duga ulica 23 

++ 385 048/623 408, 624 476, 221 701 

++ 385 048/623 408 

E-mail: okkkz@kc.t-com.hr 

Predsjednik: Zvonko Pecikozić 

Tajnik: Božo Barać 

STRANICU PRIPREMILA: 

Adela Sočev 

OBRTNIČKA KOMORA I RAIFFEISEN BANKA 

Obrtnicima osigurani novi krediti 

Zvonko Pecikozić i Neven Čižić potpisali su ugovor o kreditiranju 

KOPRIVNICA – Obrtnici na području Koprivničko-križevačke županije još od 

početka ove godine nemaju na raspolaganju povoljne, obrtničke kreditne linije, a s 

obzirom da Koprivničko-križevačka županija nije potpisala ugovor s Ministarstvom 

gospodarstva, rada i poduzetništva o mikrokreditiranju, taj nedostatak je nadomjestila 

Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije. Zvonko Pecikozić, predsjednik 

Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije, potpisao je ugovor s 

Nevenom Čižićem, direktorom koprivničke poslovnice Raiffeisen banke, o kreditiranju 

obrtnika. Tako će obrtnici moći podići kredite od pet do sto tisuća eura s 

rokom otplate do deset godina te s kamatnom stopom od 7,49 posto. Zainteresirani 

obrtnici mogu se javiti u Obrtničku komoru ili u koprivničku poslovnicu Raiffeisen 

banke, a uvjet za dobivanje kredita jest redovito plaćanje komorskog doprinosa te 

poslovanje bez gubitka i blokada. S obzirom na to da je ranijih godina Koprivničkokriževačka 

županija sufinancirala kamate na kredite obrtnicima i poduzetnicima, 

zamjenik župana Darko Koren najavio je da će u Županiji razmisliti o subvencioniranju 

kamata na kredite obrtnicima za sljedeću godinu. 

OK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE 

49000 KRAPINA, Magistratska 2 

++ 385 049/300 545, 300 546, 300 547, 300 548 

++ 385 049/370 616 

E-mail: okkzz@okkzz.hr 

www. okkzz.hr 

Predsjednik: Dragutin Ranogajec 

Tajnica: Renata Vranić 


Renata Vranić 

Prijedlog tema Ceha 

ugostitelja 

eh ugostitelja Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije na svojoj 2. sjed- 

održanoj 20. kolovoza 2007. za ovogodišnji 20. kongres ugostitelja i turistič- 

Cnici 

kih djelatnika HOK-a koji će se održati 5. i 6. studenoga 2007. u Šibeniku predložio 

je sljedeće teme: 

1. Predlažemo zajedničku intenzivniju aktivnost HOK-a s pripadajućim 

POK-ovima uz uključivanje ostalih relevantnih institucija u prezentaciji deficitarnog 

zanimanja KONOBAR i KUHAR, jer je trenutna situacija vrlo kritična i, ako nešto 

ne poduzmemo, bit ćemo prinuđeni za navedena zanimanja zapošljavati kadrove 

iz susjednih država, što uvjetuje povećanje kvote uvozne radne snage (uključiti 

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH kao i Ministarstvo znanosti, 

obrazovanja i športa RH u zajednički Program prezentacije deficitarnih obrtničkih 

zanimanja među koja se ubrajaju navedena zanimanja po modelu OKKZŽ, koji ima 

izvanredne rezultate); 

2. Predlažemo izradu SWOT ANALIZE (snage, mogućnosti, slabosti i prijetnje) 

ugostiteljsko-turističke ponude kontinentalnog dijela RH (»Institut za turizam«); 

3. Predlažemo nastavak aktivnosti za uvođenje HACCP sustava kroz informiranje 

i obrazovanje članstva uz uključivanje predstavnika Sekcije ugostitelja pri Obrtnoj 

zbornici Republike Slovenije (OKKZŽ je u suradnji sa OOZ Šmarje pri Jelšah 

održala VIDEOKONFERENCIJU na tu temu, došlo se do vrlo bitnih spoznaja, koje 

mogu olakšati istoimeni postupak u RH); 

4. Predlažemo aktivnosti intenzivnijeg marketinškog promicanja kontinentalnog 

dijela RH u suradnji s resornom institucijom kao što je »Turistička zajednica RH«; 

5. Predlažemo suradnju i raspravu s predstavnicima inspektorata o sljedećim temama: 

– najčešće pogreške ugostiteljsko-turističke djelatnosti (obrti) u 2007. godini, 

– siva ekonomija, rad na crno i nelojalna konkurencija. 

Predlažemo da se na ovu raspravu pozovu predstavnici inspektorata Republike 

Slovenije kako bi se upoznali s njihovim načinom rada koji se promijenio na temelju 

iskustava istih institucija iz Francuske i Irske; 

6. Predlažemo pokretanje aktivnosti planiranja niza stručnih seminara s ciljem 

daljnjeg usavršavanja postojećeg kadra u ugostiteljstvu i turizmu; 

7. Predlažemo izmjenu oporezivanja troškova reprezentacije i toplog obroka.

20 ŽUPANIJE 

O LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE 

53000 GOSPIĆ, Ulica Ante Starčevića 17 

++ 385 053/573 012 

++ 385 053/573 012 

E obrtnicka-komora@gs.t-com.hr 

Predsjednica: Ana Šerić-Konjikovac 

Tajnica: Ankica Šubarić 

OK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 

40000 ČAKOVEC, Park R. Kropeka 1 

++ 385 040/312 643, 313 971 

++ 385 040/312 643 

E ok-medjimurja@ck.t-com.hr 

Predsjednik: Slavko Faltak 

Tajnik: Anđelko Crnčec 

Z 

akonom o obrtu (članak 51.) 

predviđeno je sklapanje ugovora 

o naukovanju kojega sklapaju 

obrtnik i naučnik (njegov roditelj). Tom 

odredbom Zakona o obrtu predviđeno 

je da se na ugovor primjenjuju i Odredbe 

Zakona o radu, kolektivnog ugovora 

ili odredbe o minimalnim uvjetima o 

naukovanju koje propisuje nadležni ministar 

uz pribavljeno mišljenje Hrvatske 

obrtničke komore. 

Potpisivanjem ugovora reguliraju 

se međusobna prava, obveze i odgovornosti 

između obrtnika i naučnika 

tijekom trajanja programa naukovanja 

za određeno zanimanje. Ugovorom o 

naukovanju točno su definirane obveze 

naučnika; od obveze redovitog pohađanja 

praktičnog dijela nastave, pridr- 


Željko Mataija 

Problematičan prijevoz za javne potrebe 

GOSPIĆ – Na sjednici Upravnog odbora gospićkog Udruženja obrtnika kojim je 

predsjedavao Marko Sokolić zaključeno je kako se trebaju maksimalno motivirati 

obrtnici izlagači jer članovi udruženja imaju što pokazati. Prihvaćena je ponuda 

posjeta obrtnika Oktober festu, ali u vlastitoj režiji, kao i opetovan saziv sastanka 

pazariških obrtnika s gradskom upravom. 

Dosta pozornosti nazočnih pobudila je rasprava o povećanju broja obrta, posebno 

zajedničkih građevinskih, stranaca u Hrvatskoj, koji često zloupotrebljavaju zakon 

od prijave boravišta do rada na crno. Slična je rasprava vođena i o obrtnicima s 

prijevozom za vlastite potrebe koji učestalo ruše cijene prijevoznicima, a slična je 

situacija i s obrtnicima u mirovini koji obavljaju djelatnost »na crno«. O potonjem će 

se očitovati sekcije, ponajprije prijevoznička, nakon čega će se pristupiti konkretnijim 

mjerama. (Ž. M.) 

Godina 


Robert Varga 

Praktična nastava – 

obveze i prava 

Pravilnik – ugovor o 

naukovanju 

% od prosječne 

neto plaće 

ukupno 

mjesečno 

Kolektivni 

ugovor 

ukupno 

mjesečno 

I. 15 % 690,45 400 

II. 20 % 920,60 500 

III. 25 % 1.150,75 800 

IV. 30 % 1.380,90 1.000 

Primjer: Naučnik 2. razreda, zanimanje 

soboslikar-ličilac, 88 sati prakse 

mjesečno 

(920,60 : 174 = 5,29 x 88 = 465,52 kn) 

S druge strane, porezni zakoni utvrđuju 

maksimalan neoporezivi dio dohotka, 

koji se može isplatiti kao materijalna 

naknada, a on iznosi 1.600,00 

kuna. Teško je povjerovati da bi se bilo 

koji obrtnik odlučio na isplatu veću od 

tog iznosa. Najčešća praksa pokazuje da 

dio obrtnika ne ispunjava svoje ugovorne 

obveze prema naučnicima, ili im tu 

naknadu uopće ne isplaćuje. 

Mjesečno isplaćeni iznosi nagrada 

priznaju se u izdatke, a kod podnošenja 

godišnje porezne prijave, tako 

isplaćeni iznosi još jednom odbijaju se 

od dohotka kao olakšica. I Ministarstvo 

žavanja propisanog radnog vremena, 

poslova i radnih zadaća, do korištenja 

alata, strojeva i uređaja, te urednog vođenja 

dokumentacije za praktični dio 

naukovanja. 

Novčana naknada – kako i 

koliko 

Novčana naknada naučnika koji 

obavljaju praktični dio naukovanja kod 

obrtnika, regulirana je člankom 5. Ugovora 

o naukovanju, kojim se utvrđuje 

iznos materijalne naknade za vrijeme 

provedeno na praktičnom dijelu naukovanja, 

i to za prvu godinu 15%, za drugu 

godinu 20%, za treću godinu 25%, a za 

četvrtu godinu 30% prosječne neto plaće 

ostvarene prethodne godine u gospodarstvu 

Republike Hrvatske. 

I prema Pravilniku 

i prema 

Kolektivnom 

ugovoru naknada 

se obračunava i 

isplaćuje prema 

stvarno utvrđenom 

vremenu 

– primjenjuje 

se za naučnika 

povoljniji propis, 

a to je u ovom 

slučaju Pravilnik 

gospodarstva, rada i poduzetništva na 

temelju projekta »Poticaji obrtnicima 

i trgovačkim društvima izvođačima 

praktične nastave« dodjeljuje bespovratna 

sredstva za opremanje radionica 

u cilju što kvalitetnijeg rada s naučnicima. 

Hoće li se isplaćivanjem novčanih 

naknada izbjeći poteškoće u izostanku 

naučnika s prakse, raskidima ugovora 

o naukovanju i čestim promjenama radionica, 

ili je potrebno samo dosljedno 

poštivanje pravila ponašanja u radionici 

i realno vrednovati naučnikov rad, ovisi 

o individualnom pristupu svakog majstora. 

Važno je ne zaboraviti – mladi su 

izuzetno osjetljivi na nepravdu i podcjenjivanje. 

ROBERT VARGA 

GOSPIĆ – Nitko prije devet godina 

nije mogao slutiti što se krije iza prvih 

sramežljivih izložbi proizvoda i rukotvorina 

izloženih u hodniku Gimnazije. 

A dogodilo se na najljepši način jer 

je »Jesen u Lici« osim međunarodnog 

dobila karakter uprizorenja nekadašnjeg 

života u Lici, ali i šire u susjednoj 

BiH i Mađarskoj. Ovogodišnju smotru 

organizirali su Ličko-senjska županija i 

Centar za poduzetništvo uz nesebičnu 

pomoć Upravnog odjela za gospodarstvo, 

dok je jedan od partnera bila POK 

Ličko-senjske županije, a sponzor Hrvatska 

obrtnička komora. Stoga ne čudi 

što se u Gospiću prvog vikenda u rujnu 

među nekoliko tisuća posjetitelja našlo 

i petnaestak predstavnika POK-ova i 

udruženja iz cijele Hrvatske. 

Govoreći o smotri tradicije, kulture, 

pjesme i plesa, svoje su zadovoljstvo izrazili 

župan Milan Jurković, dogradonačelnica 

Gospića Marta Grgurić, pomoćnik 

ministra Čobankovića Ivan Hodalić te 

potpredsjednik Sabora Darko Milinović, 

koji je stavljanjem na glavu ličke kape 

simbolično otvorio »Jesen u Lici«. 

Promjenom percepcije 

do zajedničkog cilja 

I 

ako upisna praksa svake godine registrira 

navalu osmaša na gimnazijske 

smjerove, dok za upise u pojedina 

zanimanja strukovnih škola interesa 

gotovo i nema, konačni popisi učenika 

upisanih u hrvatske srednje škole nakon 

dva upisna roka pokazuju da velika većina 

učenika ipak završava u četverogodišnjim 

i trogodišnjim programima 

strukovnih škola. I dok cjelokupna javnost 

nepravedno pridaje mnogo veći 

značaj gimnazijama i četverogodišnjim 

strukovnim školama, trogodišnje strukovno 

obrazovanje i važnost stjecanja 

kvalifikacije, marginalizira čak i resorno 

ministarstvo. Dovoljno je samo pogledati 

tehnološki zastarjelu opremu u 

strukovnim kabinetima i radionicama, 

kvalitetna stručna literatura ne postoji, 

a i seminari na kojima bi se nastavnici 

strukovnih predmeta permanentno 

usavršavali, odnosno upoznavali s novim 

tehnologijama, prava su rijetkost. 

Svjedodžba o zanimanju koju učenik 

dobiva završavanjem školovanja pod 

takvim uvjetima najčešće predstavlja 

formalnu kvalifikaciju, ali ne i stručnu 

kompetenciju. Stoga i ne čudi što osim 

djece obrtnika i djece koja su uistinu 

organizaciji Regionalne razvojne 

U agencije Međimurje REDEA d.o.o. 

i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu 

savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske 

županije u Čakovcu, 25. rujna 

je održana prezentacija radne verzije 

IPARD-a, pretpristupnog programa 

Europske unije namijenjenog razvoju 

poljoprivrede i ruralnom razvoju. 

IPARD je peta komponenta IPA-e, 

novog jedinstvenog instrumenta za 

pretpristupnu pomoć državama kandidatkinjama 

i potencijalnim državama 

kandidatkinjama za razdoblje od 2007. 

do 2013. godine i zamjenjuje postojeće 

instrumente PHARE, ISPA, SAPARD i 

CARDS. 

Na prezentaciji radne verzije, istaknuti 

su prioriteti IPARD programa: poboljšanje 

tržišne efikasnosti i provedbe 

EU standarda, pripremne aktivnosti 

za provedbu poljoprivredno-okolišnih 

mjera i LEADER-a, te razvoj ruralne 

ekonomije. 

– U okviru mjere »Razvoj i diverzifikacija 

ruralnih ekonomskih aktivnosti« 

postoji prostor za manje poljoprivredne 

proizvođače, odnosno manje obrtnike 

– naglasio je Tugomir Majdak, načelnik 

sektora za programiranje i upravljanje 

EU programima u Ministarstvu gospodarstva, 

rada i poduzetništva. – Ova 

mjera uključuje ulaganja u razvitak 

motivirana za određeno zanimanje, 

trogodišnje strukovne škole u značajnoj 

mjeri upisuju i djeca koja se nisu 

mogla upisati u četverogodišnja zanimanja. 

Većina njih su nezainteresirani 

i nemotivirani za neko zanimanje, što 

se negativno odražava i na teoretsku 

nastavu u školi, i na praktičnu nastavu 

u obrtničkoj radionici. 

Upravo ta nezainteresiranost i nemotivacija 

većine učenika trogodišnjih 

strukovnih škola, iako većinu njih nakon 

školovanja čeka sigurno radno mjesto, 

uvelike otežava zajednički cilj majstora 

obrtnika i profesora instruktora – osposobiti 

učenika za samostalno i sigurno 

obavljanje poslova i radnih zadaća u 

sklopu njegova zanimanja. No, na žalost, 

ne shvaćaju svi ovu zadaću na isti 

način. I dok jedni naučnici u obrtničkim 

radionicama upoznaju i sudjeluju u cijelom 

proizvodnom procesu, drugim je 

naučnicima realizacija praktične nastave 

samo formalnost, te se svodi samo na 

donošenje potvrde o njezinoj realizaciji. 

I dok jedni već u prvoj godini obrazovanja 

samostalno rade, oni drugi se u tri 

godine na praksi (osim na papiru) nisu 

ni pojavili. 

I AR R RA U RE UB I I R ATS 

Europska unija u 

obrtničkoj radionici 



ODRŽANA DEVETA IZLOŽBA TRADICIJSKIH PROIZVODA »JESEN U LICI« 

Vraćanje u već zaboravljeno vrijeme 

Ove godine međunarodna smotra okupila rekordnih 170 izlagača iz tri države 

Manifestacija je, uz ostalo, imala i 

svoje finale tu su proglašeni najbolji 

proizvođači meda i sira, a po prvi put i 

suvenir Ličko-senjske županije. I obrtnici 

su imali svoj protokol obilaska sajma, 

Muzeja Lika i Tematskog parka Nikole 

Tesle, nakon čega nisu krili svoje oduševljenje. 

U ime domaćina pozdravili su 

ih predsjednica POK Ana Šerić-Konjikovac 

te predsjednik UO Gospić Marko 

Sokolić. 

ruralnog turizma, ulaganja u obrtništvo 

u ruralnim područjima, ulaganja u 

izravnu prodaju na poljoprivrednom 

gospodarstvu, za pojedinačni ili zajednički 

interes (grupe proizvođača), ulaganja 

u izgradnju i/ili adaptaciju i/ili 

dogradnju i/ili opremanje pogona za 

proizvodnju mliječnih i mesnih proizvoda 

na obiteljskim poljoprivrednim 

gospodarstvima, uključujući opremu 

za pakiranje i marketing proizvoda, 

ulaganja u izgradnju i/ili adaptaciju 

i/ili opremanje uslužnih djelatnosti u 

ruralnim područjima poput IT centara, 

mehaničarskih radionica, knjigovodstvenih 

servisa, prodajnih mjesta za 

proizvode poljoprivrednika u regiji i 

drugo, te ulaganje u obnovljive izvore 

energije. 

Za razdoblje od 2007. do 2009. iz 

IPARD-a je Hrvatskoj godišnje namijenjeno 

25-26 milijuna eura, s tim da i 

Republika Hrvatska mora sufinancirati 

projekte. Postojeća SAPARD agencija 

osnovana pri Ministarstvu poljoprivrede, 

šumarstva i vodnoga gospodarstva, 

svoj rad će prilagoditi novom programu, 

te će postati provedbeno tijelo i za 

IPARD program, dok se uvjeti koje će 

trebati obrtnici zadovoljiti za kandidiranje 

projekata u IPARD programu, te raspisivanje 

natječaja, očekuju tek u idućoj 

godini. 

– Želimo da na najljepši način 

doživite, pogledate, osluhnete i kušate 

jesen u Lici koja tek sad kada 

priroda zamire otkriva sve svoje 

čari – kazala je Šerić-Konjikovac. 

U ime gostiju za vrijeme domjenka 

zahvalio je dopredsjednik 

HOK-a Željko Vrbanus i predsjednik 

Odbora za sajmove HOK-a Mario 

Paliska. 

– Ugodno sam iznenađen viđenim 

i smatram da su ovakve male 

smotre velikog karaktera s ovim 

organizatorima, partnerima i sponzorima 

budućnost. Posebno mi je 

drago što Lika doživljava procvat 

i postaje sve poželjnija gospodarska regija 

– zaključio je dopredsjednik HOK-a 

Vrbanus. 

Nakon ručka domaći i gosti u pratnji 

vlasnika restorana Maki, Marka Sokolića, 

obišli su smještajne kapacitete u kojima 

raspolaže s oko 160 smještajnih jedinica, 

što ga svrstava u najveće obrtnike 

iznajmljivače u Ličko-senjskoj županiji. 

ŽELJKO MATAIJA 

SURADNJA OK 

MEĐIMURSKE ŽUPANIJE, 

MEĐIMURSKE ŽUPANIJE 

I T RT E ESA . . . 

Povoljan nastup 

na sajmu u 

Križevcima 

Obrtnička komora Međimurske županije 

u suradnji s Međimurskom županijom 

i tvrtkom MESAP d.o.o. i ove 

godine organizira nastup obrtnika na 

10. obrtničkom i gospodarskom sajmu 

Križevačko-koprivničke županije koji 

će se od 9. do 11. studenoga 2007. godine 

održavati u Križevcima. 

Zajednička suradnja u organizaciji 

nastupa i prezentaciji međimurskih 

poduzetnika rezultirala je smanjenjem 

cijene izlaganja za 30 posto. 

Detalje saznajte u Obrtničkoj komori 

Međimurske županije, tel/fax: 

040 311-515. 

Dan otvorenih 

vrata Trgovačkog 

suda u Varaždinu 

U ponedjeljak, 29. listopada 2007. 

godine, svi trgovački sudovi u Republici 

Hrvatskoj širom otvaraju svoja 

vrata građanstvu. U vremenu od 7.30 

do 15.30 sati na Trgovačkom sudu u 

Varaždinu, koji je mjesno nadležan 

za Varaždinsku i Međimursku županiju, 

zainteresirani građani će moći 

prisustvovati ročištima i upoznati 

se s radom suda u sudnici, te se tako 

upoznati s ulogom sudova u našem 

društvu i pravima i obvezama građana 

kad je riječ o mogućem ostvarenju 

njihova prava na sudsku zaštitu. 

Na Trgovačkom sudu u Varaždinu 

bit će priređena i izložba sudskih 

upisnika od 1906. godine, pa sve do 

današnjeg dana. 

Ako ste zainteresirani za posjet Trgovačkom 

sudu u Varaždinu, molimo 

da svoj dolazak najavite Uredu v.d. 

predsjednika Suda na broj telefona 042/ 

401-900, fax 042/ 214-743 ili e-mailom 

na adresu ured.predsjednika@tsvz.pravosudje.hr, 

kako bi se odredilo točno 

vrijeme Vašeg dolaska u sud u svrhu 

ravnomjernog opterećenja i izbjegavanja 

mogućeg čekanja posjetitelja. 

Tjedan sudskih 

nagodbi 

U vremenu od 5. do 9. studenoga 

2007. godine, svi trgovački sudovi, 

pa tako i Trgovački sud u Varaždinu, 

održat će Tjedan sudskih nagodbi. 

Svim strankama će u vremenu od 7.30 

do 15.30 sati, u tom tjednu biti omogućeno 

okončati spor sklapanjem sudske 

nagodbe. 

U Tjednu sudskih nagodbi, sve stranke 

koje vode spor pred Trgovačkim sudom 

u Varaždinu, mogu pristupiti bez 

poziva i pred sudom zaključiti nagodbu 

ako su obje suglasne da međusobni 

spor okončaju na navedeni način. 

Dodatne informacije o Trgovačkom 

sudu u Varaždinu i održavanju navedenih 

manifestacija možete pronaći i 

na web stranici https://sudovi.pravosudje.hr/tsvz 

.



OK OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE 

31000 OSIJEK, Svilajska 35/2 

++ 385 031/310 160 

++ 385 031/310 161 

E-mail: obrtnicka.komora@os.t-com.hr 

Predsjednik: Karlo Mišković 

Tajnica: Blaženka Bogdan 

OK PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE 

51000 RIJEKA, Zanonova 1/III 

++ 385 051/325 599 

++ 385 051/325 590 

E-mail: ok-rijeka@ri.t-com.hr 

Predsjednik: Boris Vukelić 

Tajnik: Željko Dimitrić 


Ivana Rab-Guljaš 

Posjet Gospodarskoj 

komori Karlsruhea 

arlo Mišković, predsjednik Obrtnič- 

komore Osječko-baranjske žu- 

Kke 

panije, potpredsjednik Zdenko Ocelić i 

tajnik Blaženka Bogdan bili su dijelom 

izaslanstva Grada Osijeka i Osječko-baranjske 

županije, koje je od 15. do 19. 

rujna bilo u posjetu Industrijskoj i gospodarskoj 

komori Karlsruhea (IHK). 

Tom je prigodom predstavnica Odjela za 

međunarodnu suradnju Grada Osijeka, 

Romana Radić održala prezentaciju o 

mogućnostima ulaganja u Osijek i Osječko-baranjsku 

županiju te predstavila 

gospodarstvo i obrtništvo naše županije. 

Razgovor s njemačkim kolegama 

Robert W. Huber, načelnik za vanjsku trgovinu IHK Karlsruhea, pozdravio je 

članove izaslanstva, dok je član njemačkog parlamenta Johannes Jung govorio o dobrim 

njemačko-hrvatskim odnosima, te je naglasio kako je iznimno važno to što su 

sve stranke u RH suglasne s ulaskom Hrvatske u EU. O ulasku u EU govorila je i dr. 

sc. Vera Tadić, generalna konzulica RH, poklonivši najviše pozornosti mogućnostima 

ulaganja i investicijama u Osječko-baranjsku županiju. Voditelj poslova Njemačko-hrvatske 

gospodarske komore, dr. Peter Presber govorio je o poslovnoj praksi u 

RH, naglasivši pritom dobre izglede za ulaganje u Osječko-baranjsku županiju. 

Izaslanstvo je bilo u posjetu Generalnom konzulatu RH u Stuttgartu, gdje ih je 

primila dr. sc. Vera Tadić sa suradnicima. Na tome se susretu, između ostalog, raspravljalo 

i o načinu razvoja gospodarstva i obrtništva u našoj županiji. (I. R. G.) 


Željko Dimitrić 

Ceh ribara za aktiviranje odluke 

o ZERP-u sa 1. 1. 2008. 

C 

eh ribara Obrtničke komore Primorsko-goranske županije na današnjoj je 

sjednici podržao primjenu odluke o ZERP-u (Zaštićenom ekološko-ribolovnom 

pojasu) od 1. siječnja 2008. godine, i to na način da se, zbog omogućavanja 

revitalizacije uništenog ribljeg fonda, u zaštićenom pojasu na određeno vrijeme 

zabrani svaki ribolov. Radi zaštite naših ribara, koji bi time ostali bez ribolovnog 

područja, traži se istodobno donošenje odluke o prestanku zabrane izlova ribe 

subotom i nedjeljom u prostoru od 12 milja oko otoka Jabuka. 

Uz dogovor o pripremi za predstojeće 12. susrete ribara, koji se održavaju 26. 

i 27. listopada u Pagu, Ceh je raspravljao i o problemu proglašenja prirodnog rezervata 

za dupine »Plavi svijet« u akvatoriju kod Malog Lošinja, te je zaključeno 

da će se pored aktivnosti koje su u tijeku, a s ciljem ukidanja odluke o proglašenju 

rezervata, zatražiti i aktivna uloga svih jedinica lokalne samouprave koje su vezane 

uz predmetni akvatorij. Od njih će se zatražiti da, radi zaštite gospodarskih interesa 

svojih poduzetnika iz djelatnosti ribarstva te ugostiteljstva i turizma, a time posredno 

i njihovih interesa, na svojim predstavničkim tijelima donesu odluke kojima se 

od nadležnog Ministarstva kulture traži ukidanje odluke o proglašenju rezervata. 

Ugostitelji PGŽ nezadovoljni 

novim propisima 

o je zajednički stav članova Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke 

Tkomore Primorsko-goranske županije sa sjednice održane pod predsjedavanjem 

predsjednika Ceha Josipa Taribe. 

Ugostitelji su najveće nezadovoljstvo iskazali novim Pravilnikom o razvrstavanju 

i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata, koji je stupio na snagu 16. 8. 

2007. godine. Iako je intencija donošenja novog Pravilnika bila otklanjanje nedostataka 

u dosad važećem, ugostitelji PGŽ ocjenjuju novi tekst puno lošijim od ranijega. 

Osnovna primjedba odnosi se na činjenicu da su novim Pravilnikom, suprotno 

očekivanjima i traženjima ugostitelja, dane još veće mogućnosti za ujednačavanje 

ugostiteljske ponude između objekata niže i više razine. Praktično ispada da u 

neposrednoj blizini kvalitetnog restorana istu vrstu ponude, a najčešće i sa istom 

razinom cijena, može imati i pokretni ugostiteljski objekt. Takva rješenja sigurno 

neće pridonijeti podizanju kvalitativne razine našeg ugostiteljstva, kao strateškog 

opredjeljenja budućeg razvoja turizma. Dogovoreno je da će svoje primjedbe na 

novi Pravilnik ugostitelji PGŽ argumentirano iznijeti i na predstojećem Kongresu 

ugostitelja HOK-a, koji će se održati u Šibeniku od 5. do 6. studenoga ove godine. 

Informaciju o uvjetima i načinu poslovanja buduće veletržnice ribe u Rijeci ugostitelji 

su saslušali s optimizmom, ali i oprezom u uspješnost njezina poslovanja. 

Njihov je stav da bi budućnost rada sustava burza ribom u Hrvatskoj bila bolja 

da je zakonodavac propisao obvezu da se sva veleprodaja ribe, pa i izvoz, mora 

odvijati preko veletržnica. 

P 

ODRŽAN PRVI VALPOVAČKI OBRTNIČKI SAJAM 

Zadovoljni i izlagači i posjetitelji 

Na Sajmu su pred oko dvije tisuće posjetitelja izlagala 42 izlagača. Organizatori se 

nadaju da će Sajam postati tradicionalan 

osljednjega je rujanskog vikenda 

na Trgu kralja Tomislava 

u valpovačkom središtu 

održan Prvi obrtnički sajam. 

Organizirali su ga Grad Valpovo, 

Valpovački poduzetnički centar 

d.o.o. i Udruženje obrtnika Valpovo, 

pod generalnim pokroviteljstvom 

Ministarstva gospodarstva, 

rada i poduzetništva te nekolicine 

tvrtki s područja Valpovštine. Na 

Sajmu su pred oko dvije tisuće 

posjetitelja izlagala 42 izlagača iz 

područja prehrambene industrije 

S otvaranja Sajma 

i proizvodnje autohtonih slavonskih 

proizvoda, uzgajivači cvijeća, proizvođači 

čarapa, meda, kupinova vina, sira, 

suvenira, proizvođači vrata i prozora, 

Podnošenje zahtjeva 

za investicijsku potporu 

Osječko-baranjska županija objavila je 1. listopada 

u »Glasu Slavonije« javni poziv za podnošenje 

zahtjeva za dodjelu investicijske potpore za kapitalna 

ulaganja u projekte razvoja obrtništva na području 

Osječko-baranjske županije. Navedeni javni poziv 

i obrazac zahtjeva nalaze se na internetskoj stranici 

http://www.obz.hr/. Zahtjevi s propisanom dokumentacijom 

u privitku predaju se Upravnom odjelu 

za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske 

županije, Trg Ante Starčevića 1/II, i to do 30. studenoga 

ove godine. 

O 

d 19. do 21. 9. održana je na Viškovu 

u organizaciji Udruženja 

obrtnika Viškovo-Kastav-Klana- 

Jelenje 15. Matejna. Ovogodišnja Matejna 

pod nazivom Dani poduzetništva Matejna 

2007. odvijala se u promociji teme 

INOVACIJA I KOMERCIJALIZACIJA 

INOVACIJA. Lijepo vrijeme sa svoje je 

strane pridonijelo polučenim rezultatima 

ovog projekta. Izvještaj koji se trenutačno 

radi rezimirat će sve događaje, a njih je 

stvarno bilo mnogo. 

Napori koje čini Udruženje obrtnika 

Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje je da u svojim lokalnim okvirima 

radi na mijenjaju odnosa izvoza i uvoza, da se više govori 

o proizvodnji nego o turizmu, da se uključimo u program razvoja 

brodogradnje, kao zadnjeg velikog strateškog proizvoda 

RH, da se potiču poslovna umrežavanja itd. Dakle, i na ovoj 

Matejni govorilo se o bitnim, temeljnim gospodarskim i poduzetničkim 

pitanjima. Nažalost, o tim i takvim pitanjima malo 

se ili nikako ne govori u svim strukturama našega društva od 

države pa do lokalne zajednice. U ovom članku samo ćemo 

ukratko informirati čitatelje o tomu kako se realizirao projekt 

Matejna 2007. 

Na lokalnom Radio Maximum-Kastav f:90,30 u okviru redovne 

tjedne emisije Delo i poduzetništvo, koju već od 1. 12. 

2006. uređuje Udruženje obrtnika, od 1. srpnja redovno su se 

građani, obrtnici, gospodarstvenici i poduzetnici obavještavali 

o planiranim događajima ove Matejne. Također i web stranica 

Udruženja stalno je bila ažurirana novim informacijama. 

Manifestacija »Dani poduzetništva Matejna 2007.« ove je 

godine imala dva programa, i to: 

1.»Neću kuhat, neću prat, neću ni pomivat« – promocija Viškova 

kao atraktivne ugostiteljske, turističke i izletničke destinacije, i 

2. »Treba dela« – poduzetnička izložba, radionice, e-prezentacije, 

stručne tribine otvorenog tipa. 

Udruženja je ovom Matejnom promoviralo stvaranje sustava 

vrijednosti i mjera koje su efikasne za razvoj poduzetništva 

i gospodarstva, te je i samom organizacijom potenciralo 

minimiziranje birokratskih i preživjelih modela odnosa prema 

poduzetništvu, koji čine veliku prepreku u razvoju poduzetništva. 

Svi događaji koji su prethodili u organiziranju samih 

poduzetničkih događaja od 19. do 21. rujna sustavno su rađeni 

na način da se stvara poduzetničko ozračje i podiže poduzetništvo 

na višu razinu. Ta prethodna tri mjeseca nametali smo 

suradnju s lokalnom zajednicom, interesnim udruženjima, posebno 

smo surađivali s ugostiteljima, obrtima i tvrtkama posebno 

onima koje u svom radu imaju prepoznatljivu dimenziju 

inovacije i njene komercijalizacije. Cilj tog ogromnog posla je 

dodatno razvijanje sustava podrške, povjerenja i odgovornosti 

institucija i poduzetnika u realizaciju samog projekta, te smo 

time pridonijeli stvaranju bitnih preduvjeta za poduzetničke 

aktivnosti i promociju poduzetništva na našem lokalnom prostoru. 

Ovime želimo istaći da je ovogodišnja Matejna već, prije 

svog konkretnog početka, polučila značajne rezultate. 

U organizaciju ovog projekta uloženo je i ulaže se mnogo 

truda. U projekt je uključeno oko 80-ak poslovnih subjekata. 

Prvi program »Promocija našeg kraja kao ugostiteljske, turističke, 

izletničke destinacije« odnosio se na promociju Viškova 

kao atraktivne ugostiteljske, turističke i izletničke destinacije, 

odvijao se u konobama, restoranima i kafićima na Viškovu i 

okolnim mjestima od 21. do 23. rujna 2007. 

izrađivači zlatoveza, suvenira, proizvoda 

od šiba… 

– Imamo i te kako razloga za zadovoljstvo, 

jer se na ovom Obrtničkom 

sajmu, koji bi trebao postati 

tradicionalan, pojavio velik 

broj obrtnika i izlagača, kojih 

bi iduće godine trebalo biti još 

više. Ovim smo sajmom ujedno 

na neki način i probili led za 

mnoge naše obrtnike, kojih na 

području grada ima petstotinjak, 

i pokazali im koliko Grad 

Valpovo brine za razvoj obrtništva 

i poduzetništva te koliko će 

i u budućnosti poduzimati sve 

što je u njegovoj moći da se za 

sve njih ovdje postigne pozitivno 

okruženje u kojem će zadovoljno 

poslovati – istaknuo je gradonačelnik 

Valpova Leon Žulj, koji je otvorio Sajam. 

(I. R. G.) 

Investicijska potpora odobrava se za kapitalna ulaganja 

čija najniža vrijednost iznosi 5.000 kuna, a to su izgradnja, 

dogradnja i adaptacija radionice, nabava strojeva, 

uređaja i opreme za obavljanje djelatnosti, te nabava 

informatičke opreme. Udio investicijske potpore može 

iznositi do 25 posto ukupne vrijednosti investicije, a 

najviši iznos potpore u jednoj kalendarskoj godini može 

iznositi 15.000 kuna. Potporu mogu ostvariti obrtnici čije 

je sjedište u Osječko-baranjskoj županiji, a koji se bave 

proizvodnom djelatnošću, osim obrta koji se bave poljoprivrednom 

proizvodnjom. (I. R. G.) 

Dani poduzetništva – Matejna 2007. 

Za sve posjetitelje domaćini su po promotivnoj 

cijeni priredili: piće dobrodošlice 

i tradicionalno jelo, a u svakom se ugostiteljskom 

objektu za posjetitelje izvodio 

prigodni program naših kulturno-umjetničkih 

društava, klapa, glazbenika. 

Prvi put 18-ak ugostitelja svaki su se 

ponedjeljak sastajali i stvarali svoju prvu 

zajedničku ponudu. Razgovori koji su 

vođeni otvorili su mnoge teme koje povezuju 

tu grupaciju obrtnika i malih gospodarstvenika. 

U drugom programu Poduzetnička 

Izložba, radionice i e-prezentacije napravljeni su veliki pomaci, 

jer su posjetitelji mogli vidjeti dobitnike Zlatne kune za 

inovacije, dobitnika svjetskih priznanja u inovacijama, proizvođače 

inovativnih proizvoda i usluga, ukupno je bilo prisutno 

30-ak izlagača, prvenstveno iz područja proizvodnje, i to 

brodske opreme. Ono što nas treba posebno veseliti je posjet 

Poslovodnog odbora 3. Maja, s kojima započinje revitalizacija 

suradnje na projektima gradnje broda. Klubovi inovatora BI 3. 

Maj i Klub inovatora KIM Kastav bili su prisutni na izložbenom 

prostoru, što je bio poseban događaj. Prvi put prezentiran 

je proizvodni program CI COMAS – Cluster inicijativa Cluster 

obrade metala alatnim strojevima koji su za tu priliku izdali i 

svoj prvi promo letak. S tom je cluster inicijativom potpisan 

prvi ugovor o financiranju prve faze njihova razvoja. Spomenimo 

da je na izložbenom prostoru potpisan još jedan ugovor, 

a to je Ugovor sa DEKROM – agencijom za privremeno zapošljavanje, 

čime se želi potaknuti stručno i sustavno rješavanje 

problema zapošljavanja radne snage. 

Posebno je bila zanimljiva modna revija radne odjeće i 

vjenčanica, na kojoj je nastupilo 6 proizvođača tih proizvoda. 

Modnu reviju u organizaciji naših obrta Adriaexpo i OK 

design pratio je velik broj zainteresiranih posjetitelja. 

Radionice obrta rad u glini, u bakru, tiffany lampe, lončarskom 

kolu te izložbe dvaju slikara daju punu sliku o stvarno 

interesantnim i inovativnim proizvodima i uslugama poduzetnika 

naših prostora. 

Ovogodišnja Matejna bit će poznata i po završetku građevinskih 

radova na Poduzetničkom domu Saršoni koji je 

svečano dan na upotrebu Udruženju obrtnika i mještanima 

mjesta Saršoni. Sada dolazi faza namještajnja i opremanja, što 

se planira učiniti do kraja godine, kad će uslijediti i svečanost 

otvorenja. 

Javni poziv za provedbu 

projekta »Mikrokreditiranja« 

Primorsko-goranska županija objavila je javni poziv poduzetnicima 

i obrtnicima na podnošenje zahtjeva za kreditiranje 

prema projektu »Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje« 

za 2007. g. 

Najniži iznos kredita: 35.000,00 kn 

Najviši iznos kredita: 200.000,00 kn 

Kamata: 4,5% 

Rok prijave: do iskorištenja sredstava 

Sve informacije na stranicama Primorsko-goranske županije 

http://www.pgz.hr images/stories/obrtnicka_komora/mikrokreditiranje.docmikrokreditiranje

22 ŽUPANIJE 



OK POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE 

34000 POŽEGA, Dr. Franje Tuđmana 9 

E-mail: ok-pozega@po.t-com.hr 

POŽEŽANI NA SAJMOVIMA 

Ribičić i Batori izlagali u Puli 

Predsjednik: Ivan Bulić 

Tajnik: Zvonko Martinović 


Slaven Paponja 

UDRUŽENJE OBRTNIKA POŽEGE 

Informatičko 

obrazovanje obrtnika 

Udruženje obrtnika Požege poziva sve zainteresirane obrtnike, koji 

se žele uključiti u projekt Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva 

»Informatičko obrazovanje obrtnika«, neka se prijave u 

Udruženje obrtnika Požege, gdje će dobiti sve detaljnije informacije. Obrazovanje 

će trajati šezdeset školskih sati, a bit će provedeno u suradnji s 

»Obrisom«, obrtom za pružanje intelektualnih usluga, stručnih predavanja 

i instruktaže. Uz temeljnu informatičku izobrazbu, obrtnici će učiti i o 

modulima za proširenje informatičkoga znanja. Informatičko obrazovanje 

održavat će se od studenoga ove godine, do kraja siječnja iduće godine. 

OK POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE 

Ne trebaju 

nam strani radnici 

Obrtnička komora Požeško-slavonske županije, nakon sjednice 

održane 21. rujna, na kojoj se među ostalim raspravljalo i o procjeni 

potrebnog broja radnih dozvola za strance – građevinare 

po županijama, donijela je zaključak po kojem ne treba odobravati kvote 

radnih dozvola za strance. 

– Smatramo da na Zavodu za zapošljavanje postoji velik broj nezaposlenih 

osoba, te bi rješenje tog pitanja trebalo tražiti u bržim i efikasnijim 

prekvalifikacijama i osposobljavanjima, kao i u smanjivanju doprinosa 

na plaće – kazao je Ivan Bulić, predsjednik Obrtničke komore 

Požeško-slavonske županije. 

Obiteljsko gospodarstvo Ribičić, vlasnice Tanje 

Ribičić, koje se bavi uzgojem voća i proizvodnjom 

voćnih rakija, te Stolarija Batori, vlasnika 

Tomislava Batorija, čija je djelatnost proizvodnja namještaja, 

građevinske stolarije 

i elemenata, stolaca i sjedala, 

predstavljali su Obrtničku komoru 

Požeško-slavonske županije 

na 10. obrtničkom sajmu 

Istre, koji je od 4. do 7. listopada 

održan u Puli. Dok je Ribičić 

češće bio na sajmovima, Batoriju 

je to bilo tek drugo izlaganje, 

nakon proljetnoga požeškoga 

sajma. 

– Mlad sam obrtnik, sa samo 

nešto više od dvije godine toga 

PRIJEDLOZI TEMA ZA KONGRES 

UGOSTITELJA HOK- 

Od turizma i rada 

na crno, do ZAMP-a 

i nula promila 

Odjelu za organizaciju rada cehova pri Hrvatskoj 

obrtničkoj komori, Obrtnička komora Požeško-slavonske 

županije predložila je osam 

zanimljivih tema za predstojeći 20. kongres ugostitelja 

i turističkih djelatnika HOK-a, koji će biti održan u Šibeniku. 

Prva tema odnosi se na turizam, s pitanjem je li on 

hrvatski brand, a s posebnim osvrtom na kontinentalni 

turizam i pitanjem je li on perspektiva ili zabluda 

Druga se tema odnosi na utjecaj komorskog sustava 

na projekte i programe turističkih zajednica. Uporabne 

dozvole, prijava boravka stranih turista te dvojna 

registracija ugostiteljskih objekata, tri su posebno 

predložene teme. Iz požeške komore predložili su, kao 

posebnu temu, i rad na crno, kao čest način nelojalne 

konkurencije. Posebne su teme o kojima bi Požežani 

voljeli raspravljati na kongresu u Šibeniku, i ZAMP, 

te prometni propisi, koji su vozače ograničili na nula 

promila. 

staža. Ove sam se godine prvi put pojavio na nekom 

sajmu i mogu reći da imam dobra iskustva. U Puli je 

stvarno sve bilo dobro, od organizacije do samoga posla, 

jer sam uspostavio dosta kontakata, koji će, nadam 

se, uroditi plodom. Dobio 

sam i konkretnu ponudu o 

zastupstvu mojih proizvoda 

u Istri. Potvrda je to o isplativosti 

izlaganja i pojavljivanja 

na sajmovima, na koje ću nastaviti 

ići i dalje, a to bih preporučio 

i drugim obrtnicima 

– kaže Tomislav Batori, koji 

je sa 26 godina među najmlađim 

obrtnicima Požeštine, ali 

to ga ne sprječava da bude i 

među onima uspješnijim. 

DOBRA VIJEST IZ KOMORE 

Pomoć izlagačima 

u Münchenu 

Obrtnička komora Požeško-slavonske županije 

uključit će se u sufinanciranje troškova sudjelovanja 

svojih članova na velikom međunarodnom 

sajmu obrtništva u Münchenu, koji se održava od 

28. veljače do 5. ožujka 2008., a za koji se prijave primaju 

do kraja ove godine. Riječ je o izlaganju u dvije 

tematske skupine, IHM profi, koja obuhvaća tehniku, 

radionicu i alat, i IHM privat, koja obuhvaća krajnje 

potrošače, življenje i stanovanje. 

– Dosad je Hrvatska obrtnička komora snosila 70 

posto troškova izlaganja na münchenskom sajmu, što 

i dalje vrijedi, a ostalo su trebali snositi obrtnici, no 

svejedno je tih 30 posto troškova često bilo preskupo 

obrtnicima zbog skupoga tamošnjega izložbenog prostora. 

Odlučili smo stoga pomoći obrtnicima kako bi 

ih se što više iz naše županije moglo predstaviti u Njemačkoj 

– kazao je Ivan Bulić, predsjednik Županijske 

obrtničke komore. 

U Komori još nisu odlučili koliki će postotak troškova 

izlaganja svojih članova snositi na poznatom bavarskom 

sajmu, što će ovisiti i o zanimanju obrtnika. Stoga 

ih pozivaju na što skorije iskazivanje zanimanja. 

OK SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE 

21000 SPLIT, Ruđera Boškovića 28-30 

++ 385 021/470 114, 470 116, 470 112 

E-mail: obrtnicka-komora-sdz@st.t-com.hr 

Predsjednik: Dražan Krolo 

Tajnica: Katja Šabić 

Na 153.000 kvadrata izložbenog 

prostora otvoren je 12. 

međunarodni sajam SASO, 

zasigurno najveća gospodarska 

manifestacija u Hrvatskoj, u sklopu 

koje je održan i 9. sajam obrtništva i 

male privrede. Taj je Sajam sa 2154 

izlagača, od kojih je 269 obrtnika 

i malih privrednika iz 16 zemalja 

sudionica, svojim parametrima zacijelo 

dokazao i pokazao da je vodeća 

gospodarska manifestacija u 

Hrvatskoj. 

U sklopu Sajma SASO održali su 

se i: 

9. sajam obrtništva, male privrede 

i poduzetništva, Sajam graditeljstva, 

Sajam drvne industrije, Sajam 

metalne industrije, Sajam alata, 

strojeva i opreme, Sajam elektronike, 

energetike i telekomunikacija, te 

SAFIR – Sajam financija, investicija 

i razvoja. 

Ovogodišnji sajam je za 35% veći 

od lanjskog, što je dobar pokazatelj 

da je Sajam SASO postao nezaobilazno 

mjesto susreta obrtnika, gospodarstvenika, 

ponude i potražnje kao 


Nada Brezec 

SASO – najveća gospodarska manifestacija u Hrvatskoj 

i prezentacija dostignuća iz svih gore 

navedenih gospodarskih grana. 

Ovogodišnji Sajam otvorio je 

predsjednik Republike Hrvatske 

Stjepan Mesić. Na otvaranju se 

nazočnima obratio i predsjednik 

Hrvatske obrtničke komore Mato 

Topić, koji je izrazio zadovoljstvo 

prezentacijom obrtništva te važnost 

ovakvih manifestacija. 

Sajam SASO s pravom nosi reputaciju 

međunarodnog Sajma jer ove 

godine svoje proizvode prezentiraju 

gospodarstvenici iz Slovenije, 

Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, 

Austrije, Italije, Belgije, Mađarske, 

Njemačke, Češke, Poljske, 

Francuske, Nizozemske, Španjolske, 

Kanade i Hrvatske. 

Obrtnička komora Splitsko-dalmatinska 

kao domaćin ugostila je 

obrtnike iz Obrtničkih komora Zagreb, 

Sisak, Osijek, Bjelovar, Šibenik, 

Vukovar, Zadar... 

Na štandovima komora i Udruženja 

obrtnika, naši obrtnici prezentirali 

su raznovrsnost i veliku 

kvalitetu proizvoda. U hali broj 1 i 2 

te na vanjskom prostoru, mogli smo 

vidjeti proizvode od metala i drveta, 

suvenire, proizvode od inoksa, 

kovane ograde, prehrambene proizvode... 

Na sam dan otvaranja u večernjim 

satima OK Splitsko-dalmatinska 

na čelu s predsjednikom 

Dražanom Krolom i članovima 

Upravnog odbora, bila je domaćin 

na prigodnoj večeri u restoranu Arkada 

članovima Upravnog odbora i 

predsjedništva Hrvatske obrtničke 

komore, predstavnicima županije 

i grada, te gostima iz vlade Bosne i 

Hercegovine i predsjednicima područnih 

obrtničkih komora iz Bosne 

i Hercegovine. 

Ova je godina proglašena Godinom 

obrtničke kvalitete, imala 

izvrsnu prezentaciju na štandovima 

naših obrtnika, koji si svojim 

proizvodima i uslugama osiguravaju 

put u Europu. Na ovogodiš- 

njem sajmu imali smo i vrhunsku 

prezentaciju obrtničkih zanimanja 

kroz učenike obrtničkih škol, i to 

Obrtno-tehničke škole (stolari, 

vulkanizeri, automehaničari, vodoinstalateri, 

instalateri grijanja i 

klimatizacije, dizajneri namještaja), 

Graditeljsko-obrtnička, grafička 

škola (dizajneri, web dizajneri, 

zidari) i prvi put Obrtnička škola, 

i to sa zanimanjima krojači i galanteristi. 

Obrtno-tehnička škola ove godine 

sudjeluje 9. put na sajmu u sklopu 

OK Splitsko-dalmatinske, i to na 

tri lokacije na kojima sudjeluju na: 

Ovogodišnji SASO otvorio je 

predsjednik RH Stjepan Mesić 

– natjecanju vulkanizera 

– mikrograđenje (izrada obiteljske 

kuće) 

– na izložbenom prostoru u hali 

broj 1, gdje učenici izrađuju drvene 

proizvode (daske za meso, batove, 

klupice, stalke za novine, police...). 

Na Mikrograđenju bit će prezentirana 

sljedeća zanimanja: vodoinstalater, 

elektroinstalater, instalater 

grijanja i i klimatizacije. Svi navedeni 

učenici će u otvorenom prostoru 

koji predstavlja kupaonicu i dnevni 

boravak, instalirati elektroinstalacije 

s razvodnom pločom, rasvjetom 

i priključnim mjestima, dijelove 

centralnog grijanja i klimatizacije te 

montirati kompletnu vodoinstalaciju 

i sanitarije. Sve radove će projektirati 

i izvesti sami učenici. Stolare 

svake godine potpomogne tvrtka 

HIDRIA DALMACIJA d.o.o., na 

čelu s gospodinom Antom Mimicom, 

koji sponzorira učenike stolarskih 

zanimanja vrlo kvalitetnim 

alatom. 

Ovogodišnji je sajam imao izvrsnu 

prezentaciju, veliku posjećenost 

te vrlo kvalitetno sklapanje mnogih 

poslova i susreta gospodarstvenika, 

što nam je garancija da smo na pravom 

putu te da će i idući jubilarni 

10. sajam obrtništva, male privrede 

i poduzetništva biti mjesto okupljanja 

vodećih obrtnika u našoj zemlji. 

NADA BREZEC



Obrtnička zadruga 

Suvenir-Sisak objedinjuje 

proizvođače suvenira 

U 

kabinetu županice Marine 

Lovrić predstavljena je novoosnovana 

obrtnička zadruga 

»Suvenir-Sisak« sa sjedištem u Lekeniku. 

Ova zadruga okuplja obrtnike s 

područja cijele županije i do danas joj 

se priključilo 29 majstora izrađivača 

suvenira različitih vrsta, od domaćih 

proizvoda prehrane i pića do umjetničkih 

slika i rukotvorina. 

Direktor ureda županijske turističke 

zajednice Ivor Stanivuković 

podsjetio je na proces stvaranja ove 

zadruge u kojoj ni jedan član ne gubi 

samostalnost, nego mu se samo olakšava 

nastup na tržištu. Zadruga je, 

naime, nastala na inicijativu Turističke 

zajednice Sisačko-moslavačke županije 

i Regionalnog saveza zadruga. 

Turistička zajednica je uz pomoć 

proizvođača izradila i katalog suvenira, 

koji je izdan i kao tiskani materijal, 

a može se naći i na web stranicama 

županije i turističke zajednice. 

Upravitelj obrtničke zadruge »Suvenir-Sisak« 

Ivan Sovina sa zadovoljstvom 

je konstatirao da zadruga, 

osnovana registracijom na Trgovačkom 

sudu u Sisku 24. travnja ove godine, 

bilježi stalan napredak. Iz dana 

u dan sve više obrtnika nalazi svoj 

interes u udruživanju na ovaj način, 

pa tako zadruga sada broji tridesetak 

članova, a Sovina očekuje samo daljnji 

rast. Zadruga je uspjela osigurati 

središnje prodajno mjesto, trgovinu 

koja se nalazi u Sisku, u Rimskoj ulici 

broj tri i u njoj se može kupiti cjelokupna 

ponuda zadrugarskih proizvoda. 

Upravitelj obrtničke zadruge 

»Suvenir-Sisak« Ivan Sovina 

Jedan manji, reprezentativni dio izložen 

je u vitrini koja krasi hodnik zgrade 

županijske uprave. 

Zadruga proizvođača suvenira 

naše županije predstavlja apsolutno 

novi oblik udruživanja i predstavljanja 

obrtničkih proizvoda, rekla 

je županica Marina Lovrić, koja naglašava 

kako je potpora obrtništvu 

trajna odrednica županijske vlasti. Iz 

proračuna je značajnim sredstvima 

potaknut osnutak ove zadruge i njeno 

financiranje. 

Ove godine za razvoj proizvodnog 

zadrugarstva ukupno je izdvojeno 

200 tisuća kuna, rekao je pročelnik 

županijskog Upravnog odjela za 

obrt, malo i srednje poduzetništvo i 

turizam Marijan Belošević, dodajući 

kako županijska vlast ima obvezu 

promovirati sve ono što je tradicionalno, 

kvalitetno i posebno, a odnosi 

se na područje Sisačko-moslavačke 

županije. 

S predstavljanja obrtničke zadruge »Suvenir-Sisak« u kabinetu županice, 

slijeva: Ivan Sovina, Ivor Stanivuković, Marina Lovrić, Marijan Belošević 

35 godina Doma obrtnika Novska 

Novskoj je 12. listopada svečano obilježena 35. obljetnica 

otvaranja Doma obrtnika Novska. Sadašnji, a 

U 

dugogodišnji predsjednik ovog udruženja Željko Pugelnik 

imao je zadovoljstvo uz ovu značajnu obljetnicu pozvati 

uzvanike i na predstavljanje Prvog obrtničkog kataloga 

ovog udruženja. Inače, svakako valja naglasiti kako 

Udruženje obrtnika Novska u posljednje vrijeme bilježi 

pravi izlagateljski bum. Na sajmovima u Hrvatskoj i okruženju, 

sve su češći Novljani, koji ne samo da sudjeluju 

na sajmovima, uz zdušnu pomoć Grada Novske, nego i 

osvajaju priznanja, posebice u području prerade drveta i 

u prehrambenoj proizvodnji. Kvalitetan kulen koji dolazi 

iz Novske potvrda je kako je i Slavonija dio Sisačko-moslavačke 

županije, te da Novljani imaju što pokazati. Jednako 

tako imali su što i slaviti, tog petka, 12. listopada, u 

svome Domu obrtnika. 

OK SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE 

44000 SISAK, Ulica Ante Starčevića 13 

++ 385 044/521 134, 522 487, 521 998 

++ 385 044/522 487 

E hok-pok-sisak@sk.t-com.hr 

Predsjednik: Željko Vrbanus 

Tajnik: Agan Velić 

Dvadeset obrtnika, točno onoliko 

koliko je mjesta na tečaju 

ponuđeno, prihvatilo je ponudu 

županijske razvojne agencije SI- 

MO-RA-e, i odazvalo se na tečaj 

uporabe računala za obrtnike ili 

njihove uposlenike. Tečaj je za po- 


Siniša Vidović 

Vrbanusov »Bajkić« opet nagrađen 

Turistički vlak »Bajkić« Željka Vrbanusa, izrađen od kovanog željeza i uistinu 

jedinstven umjetnički proizvod, ne prestaje privlačiti pozornost javnosti. 

Najnovija potvrda kvaliteti zamisli ovog vlakića, koji sve češće gostuje 

na turističkim manifestacijama diljem Hrvatske, a oduševio je i najveći Sajam 

obrtništva u Muenchenu, stiže iz Splita, s trojne priredbe, Desetog međunarodnog 

festivala turističkog filma, Četrnaeste međunarodne smotre turizma i 

predstavljanja hrvatskih gradova i mjesta za Zlatni cvijet Europe 2008. 

Odlukom središnjeg odbora F.E.S.T.A. (Europska federacija Turističkih novinara) 

povelju »Doprinos razvoju turizma«, za svoj bajkoviti turistički vlak, 

primio je Željko Vrbanus. 

Besplatna obuka rada na 

računalu za sisačke obrtnike 

laznike besplatan, riječ je o obliku 

potpore Sisačko-moslavačke županije, 

a na njemu će se uz temeljna 

znanja o računalima raditi i na 

olakšanju poslovanja obrtnicima, 

dakle vođenje računa, internet bankarstvo, 

knjigovodstvo i slično. 

O 

A A TRIBI A E STATA A R A U TURI U I 

U STITE ST U 

Kuhari i konobari deficitarna 

zanimanja 

brtnička komora Šibenskokninske 

županije započela je 

1. srpnja 2007. s provedbom 

projekta »Razvijanje sustava potpore 

za tržište rada u Šibensko-kninskoj 

županiji«, koji će trajati godinu dana. 

Provodit će se u suradnji s Gradom 

Šibenikom, Hrvatskim zavodom za 

zapošljavanje – Poslovnica Šibenik 

i pučkim otvorenim učilištima iz 

Knina i Šibenika. Vrijednost projekta 

iznosi 79 tisuća i 670 eura. Prema 

riječima njegove voditeljice Ingrid 

Floigl, glavne aktivnosti projekta su 

edukacija službenika institucija, koje 

podupiru poduzetništvo, prekvalifikacije 

i osposobljavanje dugotrajno 

nezaposlenih osoba za deficitarna 

zanimanja u sektoru turizma i ugostiteljstva, 

kao i održavanje dviju javnih 

tribina od kojih je prva održana 

na temu »Problem stručnog kadra u 

ugostiteljstvu«. 

Na tribini je ravnateljica Turističko-ugostiteljske 

škole Senka Dodig 

upozorila da je potražnja za kuharima 

i konobarima sve veća, a broj učenika 

koji se upisuju u ta zanimanja sve 

je manji. Ove godine, kazala je, te je 

smjerove u Šibeniku upisalo tek 30 

učenika, i to s prosjekom ocjena – dovoljan. 

Ravnateljica Dodig je navela i 

razloge zbog čega djeca nerado upisuju 

ta zanimanja: 

»Programi za izobrazbu konobara 

i kuhara su skupi, jer učenici sami 

moraju kupiti radnu odjeću, radnu 

mapu i sanitarnu knjižicu. Učenici 

također moraju osigurati ugovor s 

ugostiteljima kod kojih će obavljati 

praksu, a ugostitelji uglavnom nemaju 

vremena baviti se naučnicima. 

Nijedan bolji učenik ne želi se upisati, 

jer kuhari i konobari nakon završetka 

škole ne mogu naći stalni posao, 

nego samo sezonski, a rade za malu 

plaću«. 

Da se na Zavodu za zapošljavanje 

sve više traži sezonska radna snaga 

potvrdila je i Aida Barišić, rukovoditeljica 

Odjela posredovanja u šibenskom 

HZZ-u: 

»Potražnja za sezonskom radnom 

snagom u ovoj je godini, u odnosu 

na lani, porasla za šest posto, a u 

posljednje tri godine čak 51 posto. Iz 

Turističko-ugostiteljske škole, međutim, 

na Zavod 

za zapošljavanje 

ne dolazi ni 

jedan učenik, 

jer svi odmah 

nađu kakvo-takvo 

zaposlenje. 

Deficitarna zanimanja 

su kuhari, 

konobari, 

sobarice i prodavači«. 

Na tribini 

je istaknut i 

podatak kako 

se uvriježilo 

mišljenje da se 

poslovima konobara 

može baviti svatko. Anketa, 

koju je nedavno provela Obrtnička 

komora, pokazala je da od 39 kuhara 

u hotelima diplomu ima njih 31, a od 

59 konobara 32 su sa završenom srednjom 

školom. 

Predsjednik Obrtničke komore 

Ante Mihić ukazao je na činjenicu da 

o gotovo milijun gostiju koji godišnje 

posjete Šibensko-kninsku županiju 

brine tek jedan sommelier. I sve to 

u županiji koja raspolaže s nekoliko 

sorti vina. Priča o vinu sigurno može 

biti snažan adut za promociju gastroponude 

i turizma, kazao je Mihić dodajući 

da su uzalud vrhunski hoteli, 

restorani, nacionalni parkovi i druge 

prirodne ljepote, ako nema educiranih 

i motiviranih kadrova, koji će kvalitetno 

uslužiti goste. 

OK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 

22000 ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 77 a 

++ 385 022/311 715, 311 716, 312 545 

++ 385 022/336 641 

E obrtnicka-komora-sibenskokninske@si.t-com.hr 

Predsjednik: Ante Mihić 

Tajnik: Slaven Jakelić 

Vodič kroz javne 

institucije 

U sklopu projekta »Razvijanje sustava 

potpore za tržište rada u Šibensko-kninskoj 

županiji« tiskan je Vodič kroz javne 

institucije Šibensko-kninske županije. Vodič 

daje sažet i jasan prikaz institucija koje 

se bave problematikom nezaposlenih, poduzetnika, 

obrtnika kao i institucija koje 

su potpora za lakše i brže uključivanje u 

poduzetništvo. Na jednom mjestu osigurane 

su informacije o radu tih institucija, 

odnosno kako kontaktirati s njima. 


Nikola Urukalo 

NELICA I VEDRAN KNEŽEVIĆ OTVORILI TRGOVINU 

A I RA U AR I I 

B 

Vratili stari šibenski duh 

račni par i poznati obrtnici Nelica i Vedran Knežević otvorili su u Šibeniku, u 

Ulici don Krste Stošića trgovinu za izradu narodnih nošnji. Prostor je uređen u 

duhu starih šibenskih trgovina, a u njemu će se izrađivati narodne nošnje iz cijele 

Dalmacije, ali i umjetničke slike i suveniri inspirirani narodnim nošnjama. Nelica i 

Vedran Knežević narodne nošnje izrađuju već više od deset godina. Otvaranje trgovine, 

kako ističu, kruna je tog njihovog rada. Kneževići ističu kako u svom naumu 

sigurno ne bi uspjeli da nisu imali veliku podršku gradske uprave, koja je prepoznala 

važnost i turistički potencijal obrta kojim se oni bave. 

Novi prostor za 

drniške obrtnike 

Udruženje obrtnika Drniš preselilo 

je u novi prostor, u Ulici 

kralja Zvonimira 31. Prostor veličine 

28 četvornih metara drniškim 

je obrtnicima ustupio Grad 

Drniš bez naknade na rok od 10 

godina. Ulaskom u novi radni 

prostor, oko 300 članova drniškog 

Udruženja obrtnika steklo 

je znatno primjerenije uvjete za 

svoje djelovanje.

24 ŽUPANIJE 

OK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE 

42000 VARAŽDIN, Kukuljevićeva 13/II 

++ 385 042/320 986, 320 335, 320 950 

E-mail: obrtnicka-komora@vz.t-com.hr 

Predsjednik: Vladimir Habek 

Tajnik: Ivan Vusić 


Ivica Njegovec 

Posjet Sajmu u Grazu 

P 

redsjedništvo Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika 

Hrvatske obrtničke komore nedavno je na sjednici koja je 

održana u varaždinskom Obrtničkom domu, razmatrajući 

aktualne probleme usvojilo inicijativu za ravnomjerno reguliranje 

plaćanja spomeničke rente u svim hrvatskim gradovima. 

Naime, cijena koju ugostitelji i turistički djelatnici plaćaju po 

četvornom metru je različita, a Varaždin je s osam kuna među 

najskupljima u Hrvatskoj. U većini hrvatskih gradova cijena 

spomeničke rente iznosi tri kune. Stoga je razumljivo da su za 

realizaciju inicijative o jedinstvenoj cijeni spomeničke rente najzainteresiraniji 

upravo varaždinski ugostitelji i turistički djelatnici. 

Isto tako na sastanku Predsjedništva Ceha ugostitelja i turističkih 

djelatnika HOK-a, prihvaćena je inicijativa o smanjenju 

PDV-a na 10 posto za ugostitelje vlasnike restorana, kako bi ih 

se izjednačilo s hotelima za koje PDV iznosi 10 posto. 



PREDSJEDNIŠTVO CEHA UGOSTITELJA I TURISTIČKIH 

DJELATNIKA HOK-A 

Za ujednačavanje spomeničke rente 

Obrtnici iz 

Varaždinske 

županije 

na sajmu u 

Grazu 

organizaciji Obrtničke komore Varaždinske županije, dvadesetak obrtnika iz 

U sva četiri udruženja koja djeluju na županijskom području, posjetilo je 2. listopada 

Međunarodni jesenski sajam »Herbmesse 2007.« u Grazu. Tom su prilikom 

prisustvovali prezentaciji gospodarstva Varaždinske županije i razgledali izložbeni 

prostor na kojem već niz godina izlažu hrvatski obrtnici i poduzetnici u organizaciji 

Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore 

Varaždin. 

Kongres ugostitelja u Šibeniku 

rema odluci Organizacijskog odbora 20. kongres ugostitelja i turističkih dje- 

Hrvatske održat će se od 4. do 7. studenoga u hotelskom naselju »So- 

Platnika 

laris« u Šibeniku. U sklopu održavanja Kongresa predviđeni su brojni stručni i 

edukacijski sadržaji, okrugli stolovi, predavanja i rasprave, a zainteresirani za 

sudjelovanje u njegovom radu mogu se prijaviti u »svojim« obrtničkim udruženjima 

ili u Cehu ugostitelja Varaždina. Sudionicima će biti organiziran besplatni 

prijevoz autobusima. 

OBRTNIČKA KOMORA VARAŽDINSKE 

ŽUPANIJE 

Pet novih stipendija za 

obrtnička zanimanja 

rema odluci Upravnog odbora Obrtničke komore Varaždinske žu- 

za školsku godinu 2007./2008. bit će dodijeljeno pet stipendija 

Ppanije 

učenicima prvih razreda koji se školuju za obrtnička zanimanja. Mjesečni 

iznos stipendije iznosi 500 kuna, a za dodjelu se mogu javiti svi učenici čiji 

roditelji ili staratelji u posljednje tri godine imaju prebivalište na području 

Varaždinske županije. Temeljni kriteriji za utvrđivanje liste kandidata su 

uspjeh učenika u završnim razredima osnovne škole, deficitarnost zanimanja, 

te materijalne prilike u obitelji. 

Na sjednici Upravnog odbora je zaključeno da je potrebno animirati i 

obrtnike – trgovačka društva za dodjelu stipendija učenicima deficitarnih 

zanimanja koje žele imati na naukovanju kako bi na taj način osigurali buduće 

dobre radnike za rad u svojim tvrtkama. 

Od 1998./99. godine, kada je Obrtnička komora Varaždinske županije 

započela s dodjelom stipendija dosad je školovanje završilo 30 stipendista. 

U prošloj školskoj godini stipendiju su primala 42 učenika obrtničkih 

zanimanja. 

Najveći broj stipendista je inače u zidarskom zanimanju. 

Edukacija 

ugostitelja 

organizaciji Ceha ugostitelja i turističkih 

djelatnika za ugostitelje koji 

U 

žele stjecati nova stručna znanja, omogućit 

će se besplatni seminari s posebnim 

naglaskom na prilagodbu standardima 

Europske unije i primjenu HACCP sustava 

koji stupa na snagu od početka 2009. 

godine. Seminari se planiraju održati 

u suradnji sa slovenskom Obrtničkom 

zbornicom. Ceh ugostitelja Varaždinske 

županije u tom je smislu već dogovorio 

susret u Mariboru o konkretizaciji edukacije 

ugostitelja, razmjeni iskustava i eventualnim 

zajedničkim ulaganjima. 

Prema riječima Martina Plantaka, 

predsjednika Ceha ugostitelja i turističkih 

djelatnika Varaždinske županije za 

dodatno stručno osposobljavanje već se 

prijavilo više od 80 ugostitelja. 

Na sastanku Predsjedništva Ceha ugostitelja 

i turističkih djelatnika HOK-a razmotreni 

su brojni aktualni problemi. 

OK VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE 

33000 VIROVITICA, Pavla Radića 3 

++ 385 033/725 493, 726 082, 721 258 

++ 385 033/726 028 

E-mail: ok-vir-pod-zupanije@vt.t-com.hr 

Predsjednik: Josip Novogradec 

Tajnik: Božidar Jeremić 


Katica Kovačević 

Anđelka Kolbabek: Da još 

jedan život živim… 

– Sigurno bih, da još jedan život živim 

opet bila frizerka. Nije tu riječ o 

lagodnom životu i velikoj zaradi, frizirati 

je moja ljubav od malena, za to sam 

se školovala i to ću raditi dok budem 

mogla. U početku je bilo teško, nisam 

mogla dobiti posao, pa sam s 19 godina 

morala otvoriti vlastiti salon, još k tomu 

izvan Virovitice, u Kloštru Podravskom. 

Nakon nekoliko godina sam se preselila 

u Pitomaču, a tek kad je »osmica« bila 

završena, u prizemlju sam otvorila salon 

u Virovitici, gdje je i danas. 

Kakva je bila atmosfera u salonu 

prije, recimo, tridesetak godina 

– Puno drukčija nego što je danas, 

opuštenija. Žene su se dolazile malo 

uljepšati, popiti kavicu, popričati, neke 

su znale »otvoriti srce«, puno smo se i 

šalili, smijali do suza. 

A, danas 

– Uglavnom sumorna atmosfera. 

Sve je nekako službeno. Većina žena je 

umorna i depresivna, u žurbi i ne žele 

razgovarati. No, ima i onih koje pred 

mene »istresu« sve svoje probleme, 

olakšaju si dušu i odu, a meni nije teško 

slušati. 

Anđelka Kolbabek i dopredsjednici 

udruženja, Vladimir Ivoš i Slavko 

Moslavac 

Što je s onom drugom stranom, financijskom 

– U obrtništvu sam 35 godina, u struci 

i duže, i uvijek se moralo na sve paziti, 

podmirivati obaveze, a danas je uz 

sve to i velika konkurencija i taj strašni 

PDV. 

Kakve su mlade frizerke 

– Imam veliko iskustvo u radu s mladima, 

naučnicama, ali i djelatnicama. 

Moj dojam je da su djevojke nezainteresirane 

za struku, predjetinjaste. Moja 

generacija je u toj dobi bila odgovornija, 

spremnija za rad. 

Obrtnici odlični sportaši 

rigodom obilježavanja 22. rujna održana su dva tradicionalna sportska 

Pnadmetanja, kuglački i malonogometni turnir. Pobjednik kuglačkog turnira 

je Kavana NOVA, virovitički »Zanatlija« je drugi, a slatinski obrtnici treći. 

U nogometu je ekipa obrtnika ostavila iza sebe Županijsku upravu i trećeplasiranu 

Prometnu policiju, te dakako i četvrtu ekipu s natjecanja, Gradsku 

upravu. 

OBILJEŽEN DAN OBRTNIKA VIROVITICE 

Uručena priznanja i zahvalnice za 

rad i razvoj obrtništva 

Za 10 godina rada u obrtništvu priznanje je primilo 20 obrtnika, za 20 godina 

Andreja Petrović i Nikola Velić, a za 35 godina, frizerka Anđelka Kolbabek 

VIROVITICA – Svečanom sjednicom 

skupštine (krajem rujna), završen je ovogodišnji 

program obilježavanja 22. rujna, Dana 

obrtnika Virovitice. 

Sjednici su nazočili brojni gosti među kojima 

predstavnici županije na čelu sa zamjenikom 

župana Zvonimirom Šimićem, poslovni 

tajnik Gospodarske komore Milan Vanđura, 

predstavnici Područne obrtničke komore, 

Državnog arhiva, Gradske uprave, ravnatelj 

OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Josip Strmečki i 

drugi. 

Za trajanja sjednice obrtnici su se, na temelju 

zabilješki kustosice muzeja Dubravke 

Sabolić prisjetili povijesti virovitičkog obrtništva, 

a vezano za sadašnje stanje istaknuto 

je da udruženje okuplja gotovo 700 obrtnika 

s područja grada Virovitice i 4 susjedne općine, 

te da zapošljava 1100 radnika. 

– Najviše obrtnika je u samom gradu, 

504, u općini Suhopolje 68, Špišić Bukovici 

46, Lukaču 46, a Gradini 28. Obrtnici su 

okupljeni u sedam sekcija od kojih Sekcija 

uslužnog obrta broji 249 članova, trgovaca 

je 113, ugostitelja 111, proizvodnih obrta 

87, autoprijevoznika 64, frizera 33, dok Sekcija 

voditelja poslovnih knjiga okuplja 35 

članova – kazao je dopredsjednik udruženja 

Vladimir Ivoš. 

Dobitnici 

priznanja i zahvalnica 

Dobitnici priznanja za dugogodišnji rad u 

obrtništvu 

jednica je bila prilika i 

Sda se uruče priznanja 

obrtnicima za dugogodišnji 

rad, a zahvalnicama 

oduži institucijama, 

ustanovama i tvrtkama 

za doprinos razvoju 

obrtništva. 

Za 10 godina rada u 

obrtništvu priznanje je 

primilo 20 obrtnika: Jasna 

Bedeković, Štefica 

Dizdarević, Dragica Jurec, 

Danijela Mecger, Nikolina Matoković, Željka Štauduar, Mirko Bedeković, 

Franjo Fekete, Đuro Fekete, Đuro Devčić, Nenad Grubić, Vladimir Ivanac, 

Dragutin Keveši, Filjip Pecolaj, Zlatko Poslek, Ivan Ripli, Slavko Stjepić, 

Hrvoje Šimunović, Ladislav Šukunda i Vladimir Vučemilović. 

Za 20 godina rada priznanje su primili Andreja Petrović i Nikola Velić, a 

za 35 godina, frizerka Anđelka Kolbabek. 

Zahvalnice za doprinos razvoju virovitičkog obrtništva uručene su: Službi 

za gospodarstvo Ureda državne uprave, Županiji, Gradu Virovitici, prometnoj 

policiji, Državnom arhivu, Virkomu i OŠ I. B.-Mažuranić Virovitica, 

koja je za svoje učenike od obrtnika dobila i računalo. 

K. K. 

Ugostitelji, važna sastavnica 

turističke djelatnosti 

PITOMAČA - Radi pripreme za sudjelovanje 

na 20. kongresu ugostitelja 

i turističkih djelatnika, koji će se 5. i 6. 

studenoga održati u Hotelskom naselju 

»Solaris« kod Šibenika, sjednicu je u 

»Zlatnom klasu« u Otrovancu, održao 

Ceh ugostiteljskog obrta Obrtničke komore 

Virovitičko-podravske županije. 

Animiranje obrtnika ugostiteljske 

struke za odlazak na Kongres, njih oko 

200, obavit će se, odlučio je Ceh, u narednih 

8 dana i to posredstvom sekcija 

ugostitelja pri udruženjima obrtnika. 

CEH UGOSTITELJSKOG OBRTA 

Na sjednici je bilo riječi i o ovogodišnjoj 

turističkoj sezoni na području Županije 

(iz ugostiteljskog ugla). Analiza 

je pokazala da je sezona bila nešto bolja 

od prošlogodišnje, da je promet porastao 

za 10, a dobit za oko 5 posto. Za 

ostvarivanje većih rezultata, potrebno 

je, složili su se članovi Ceha, riješiti niz 

problema koji su pratili ovu, ali i ranije 

turističke sezone. 

Okosnica problematike su nekvalitetni 

kadrovi za rad u ugostiteljstvu, regulacija 

radnog vremena, mala potrošnja 

gostiju, potreba mijenjanja odluke o dozvoljenih 

0,0 promila alkohola u krvi vozača, 

potreba bolje suradnje s lokalnom, 

županijskom i državnom turističkom zajednicom, 

te niz drugih problema karakterističnih 

za kontinentalni turizam. 

Opisujući svoju suradnju s TZ Pitomače, 

predsjednik Ceha, Branko Tkelčec 

je govorio o jesenskoj manifestaciji koja 

se već nekoliko godina održava na njegovom 

imanju pod nazivom »U posjetu 

starim vremenima«, te pozvao kolege da 

se nađu kod njega 14. listopada. K. K



Uprava HOK-a zasjedala u Vinkovcima 

V 

I 

Gosti posjetili Vinkovački sajam i nazočili otvaranju »Vinkovačkih jeseni« 

eliku čast i zadovoljstvo imali su članovi Područne obrtničke 

komore Vukovarsko-srijemske županije, na čelu s 

predsjednikom Ivanom Klarićem, ugostiti članove Upravnog 

odbora Hrvatske obrtničke komore, koji su svoju sjednicu 

odlučili održati u Vinkovcima. Ista je održana 14. rujna 2007. godine 

u 11 sati, u novouređenoj dvorani Udruženja obrtnika Vinkovci, 

na čelu s predsjednikom HOK-a g. Matom Topićem. 

Na sjednici je donesena odluka 

o dodjeli pomoći HOK-a 

Udruženju obrtnika Osijek za 

sanaciju zgrade osječkog Doma 

obrtnika koja je uništena u požaru 

10. kolovoza ove godine. 

Na prijedlog Cehova proizvodnog 

i uslužnog obrta, prihvaćen je 

prijedlog liste pojedinih proizvoda 

koji se mogu izrađivati u kuć- 

okviru 42. vinkovačkih jeseni, od 

U 14. do 16. rujna 2007. god. održan je 

Vinkovački jesenski sajam gospodarstva 

i obrtništva, koji se u svrhu promicanja 

vrijednosti gospodarstva Vukovarskosrijemske 

županije i cijele regije, organizira 

već petu godinu. 

Trodnevnu manifestaciju otvorio 

je ministar poljoprivrede, šumarstva i 

vodnoga gospodarstva Petar Čobanković. 

Otvaranju sajma nazočili su i članovi 

Upravnog odbora HOK-a na čelu s 

predsjednikom Matom Topićem, koji se 

i osobno obratio posjetiteljima i izlagačima 

sajma. Tom je prilikom pohvalio 

uspješnu organizaciju sajma, naglasivši 

važnost razvoja obrtništva u gradu Vinkovci 

i Županiji vukovarsko-srijemskoj. 

Težište Vinkovačkog jesenskog sajma 

bilo je na obrtništvu, poljoprivredi, prehrambenoj 

industriji i šumarstvu. Izlagalo 

je oko 120 izlagača iz Hrvatske, od 

toga 37 obrtnika, 16 domaćih, 4 obrtnika 

iz županjskog Udruženja, te 17 obrtnika 

– gostiju iz tri slavonske županijske 

komore (Osijek, Slavonski Brod i Virovitica). 

Svakako treba spomenuti grad 

Makarsku koji je predstavio svoje turi- 

ako su zadarski ugostitelji jasni u svojim 

ocjenama da su turističke sezone, 

kada su njihovi prihodi u pitanju, tek 

djelomično uspješne, statistički pokazatelji 

sve su povoljniji. Iako su službeni podaci 

zaokruženi tek za prvo polugodište, 

za koje je utjecaj turističke sezone još blaži, 

a pravi se promet u ovdašnjem ugostiteljstvu, 

na žalost, svodi na treći kvartal 

čije rezultate tek očekujemo, vidljivo je 

da se događaju kontraverzne stvari. 

Naime, vrijednost prometa u ugostiteljstvu 

u Hrvatskoj u drugom kvartalu 

nominalno je 13,9 posto veća nego godinu 

ranije i iznosila je 4,2 milijarde kuna kroz 

2000 poduzeća i 13.900 radnji. Najveći 

promet ostvaren je u Istarskoj županiji, 

950 milijuna kuna (22,8%), u Primorskogoranskoj 

županiji, 666 milijuna kuna 

(16,0%), u Gradu Zagrebu, 554 milijuna 

kuna (13,3%), u Splitsko-dalmatinskoj županiji 

i Dubrovačko-neretvanskoj županiji 

po 432 milijuna kuna (po 10,3%) dok je 

promet u Zadarskoj županiji 200 milijuna 

kuna i 29 posto je veći nego lani. 

U šest mjeseci ukupan je promet ugostiteljstva 

u državi preko šest milijardi 

kuna i 14,7 posto veći je nego lani. U Zadarskoj 

županiji je iznosio 272,5 milijuna 

kuna i 34,3 posto je veći nego lani. 

ZADAR – Druga izložba hrane, pića, delikatesnih 

proizvoda i suvenira »Naši mali gušti 2007.« održana 

je u zadarskom Arsenalu. Manifestaciju, na kojoj sudjeluje 

38 izlagača – poduzeća, obrtnika i obiteljskih 

poljoprivrednih gospodarstava – iz Zadarske županije, 

organizirala je Hrvatska gospodarska komora 

Županijska komora Zadar, u suradnji s Gradom Zadrom, 

HOK – Obrtničkom komorom Zadar, Udruženjem 

obrtnika Zadar, Turističkom zajednicom Zadarske 

županije, Turističkom zajednicom grada Zadra, 

Turističkom zajednicom grada Paga, Turističkom 

zajednicom grada Biograda i Zadarskom županijom, 

dok je vizualni identitet osmislio Neven Stojaković. 

noj radinosti, te prijedlog liste usluga – održavanja i popravaka 

– koje se mogu obavljati kao sporedna zanimanja. Odluka o 

prijedlozima ovih lista uputit će se Ministarstvu gospodarstva, 

rada i poduzetništva, nadležnom za donošenje lista. 

Raspravljalo se također i o nacrtima prijedloga tekstova Zakona 

o poreznom broju i Zakona o državnoj potpori za obrazovanje 

i izobrazbu. Usvojena je i Odluka o osnivanju Odjela za 

gospodarstvo i međunarodnu 

suradnju u HOK-u. 

Prije početka sjednice vodstvo 

Hrvatske obrtničke komore, 

pozdravili su i s njima kratko 

razgovarali, saborski zastupnik 

Tomislav Čuljak, župan 

Vukovarsko-srijemske županije 

Božo Galić i vinkovački gradonačelnik 

dr. Mladen Karlić. 

Članovi Upravnog odbora HOK-a posjetili 

5. vinkovački jesenski sajam 

stičke mogućnosti, a gost izlagač je bila 

Obrtnička komora iz Širokog Brijega. Na 

800 četvornih metara zatvorenog i 1800 

četvornih metara otvorenog prostora, 

predstavili su se i neki od najznačajnijih 

hrvatskih gospodarskih subjekata kao 

što su Podravka, Agrokor i Hrvatske 

šume, a sajam je posjetilo nekoliko tisuća 

posjetitelja. 

Za organizaciju i zakup 210 četvornih 

metara izložbenog prostora na kojemu je 

svoje proizvode prezentiralo 16 domaćih 

i 21 gostujući proizvodni obrt, Područna 

obrtnička komora i Udruženje obrtnika 

Vinkovci nagrađeni su od Grada posebnim 

priznanjem za doprinos u organizaciji 

Sajma. 

Svečanosti 

otvaranja 

»Vinkovačkih 

jeseni« nazočili 

gosti iz Zagreba 

Članovi Uprave Hrvatske 

obrtničke komore nazočili su i 

svečanosti otvaranja 42. vinkovačkih 

jeseni, a nakon otvaranja 

za njih je u prostorijama Udruženja 

obrtnika Vinkovci upriličena 

svečana večera. Tom ih je prilikom 

pozdravio predsjednik vinkovačkog 

Udruženja Ante Kokaj 

i uručio prigodni poklon predsjedniku 

Mati Topiću. Pjevačka 

muška skupina »Lipa« i mladi 

tamburaši oduševili su svojim 

programom sve uzvanike. 

IZNENAĐUJUĆE STOPE RASTA UGOSTITELJSKIH PRIHODA 

I PRIJE SEZONE 

Zadarski obrtnici ugostitelji 

drugi po rastu u zemlji 

Zadarska bi županija prema ukupnom 

rastu ugostiteljskih prihoda bila šesta 

u zemlji sa 29 posto skoka u odnosu 

na lanjsku godinu. To svakako nije beznačajno 

jer od ukupnog broja zaposlenih 

u drugom tromjesečju 2007. 70,7% 

zaposlenih u ugostiteljstvu je u sljedećim 

županijama: Primorsko-goranskoj, 

Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, 

Dubrovačko-neretvanskoj i Gradu 

Zagrebu. No, kažemo da su podaci 

kontraverzni jer istina – veći kolač, dijeli 

se na sve više osoba, jer broj poslovnih 

jedinica u Zadarskoj županiji je u međuvremenu 

uvećan za 19 posto – na 959, 

broj zaposlenih je 4.879 i uvećan je za 

18 posto, a broj sjedala u ugostiteljstvu 

(registriranih) je preko 55.000 i rastao je 

sedam posto. 

Pravnih osoba koje se bave (i) ovom 

djelatnošću u Zadarskoj županiji je 117 

u odnosu na 101 lani, u njih zaposlenih 

2200 osoba, a sjedala su im smanjena 

za pet posto, na 16.700. Njihov promet 

u šest mjeseci iznosio je 142 milijuna 

kuna. 

Dakle, kod obrtnika je velika gužva. 

Broj njihovih »poslovnih jedinica« narastao 

je na 842, odnosno gotovo 20 posto, 

a zaposlenost na 2674 što je rast od 27 

posto, a broj sjedala je dosegnuo 38.500. 

U drugom tromjesečju dosegnuli su 79 

milijuna kuna prihoda uz frapantan 

iskazani rast od 58,5 posto, a u šest mjeseci 

prihodovali su 130 milijuna kuna 

što je nevjerojatnih 62 posto više. Dakle, 

kada su sami ugostitelji obrtnici u pitanju 

onda su samo obrtnici ugostitelji 

Splitsko-dalmatinske županije s rastom 

od 68 posto u prihodima nadmašili zadarske 

ugostitelje. 

Naravno da se očekuju podaci za treći 

ključni kvartal. Uz rast prometa jasno je 

da se sve veći dio prometa odvija preko 

računa čemu pridonose i poplave trgovinskih 

centara i veleprodajnih tvrtki. 

OK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE 

32100 VINKOVCI, Duga ulica 31 

++ 385 032/333 304 

++ 385 032/339 461 

E hok-vinkovci@vk.t-com.hr 

Predsjednik: Ivan Klarić 

Tajnik: Đuro Kadoić 

Nakon što su u veljači ove godine 

upriličili susret u Županji, a u 

proljeće posjet Samoborskom sajmu, 

obrtnici iz Županje i Samobora organizirali 

su 5. i 6. listopada 2007. godine 

dvodnevni posjet 10. obrtničkom 

sajmu Istre, čiji je naglasak na proizvodnom 

obrtništvu. Svakako treba 

naglasiti da je na sajmu izlagalo troje 

županjskih obrtnika: Ilija Jelović, vlasnik 

obrta »As« za proizvodnju kulena 

i drugih mesnih prerađevina, Katica 

Oršolić, modna dizajnerica i vlasnica 

tekstilnog obrta, te Marijana Živković 

sa šlingerajima iz Bošnjaka. Svi izlagači 

su zadovoljni svojim nastupom 

i polučili su zapažene rezultate. Za 

goste domaćini su organizirali vožnju 

OK ZADARSKE ŽUPANIJE 

23000 ZADAR, Široka ulica 1/III 

++ 385 023/319 224, 319 273 

++ 385 023/311 383 

E ok-zadar@zd.t-com.hr 

Predsjednik: Eduard Vicković 

Tajnik: Ive Marin 

ODRŽANA IZLOŽBA HRANE, PIĆA, DELIKATESNIH PROIZVODA I SUVENIRA 

»NAŠI MALI GUŠTI 2007.« 

Bogatstvo okusa i mirisa delicija Zadarske županije 


Anica Fridl 

Informatičko obrazovanje 

za obrtnike 

Sukladno Programu poticanja malog i srednjeg poduzetništva, Ministarstvo 

gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s Tehničkim učilištem Vinkovci 

i Područnom obrtničkom komorom realizira projekt »Informatičko obrazovanje 

obrtnika«. Za sada su u informatičko obrazovanje uključeni obrtnici 

vinkovačkog Udruženja obrtnika, gdje će formirana grupa uskoro započeti s 

edukacijom. Nakon toga, već prema zainteresiranosti, u rad se mogu uključiti 

obrtnici ostalih udruženja, stoga ovim putem pozivamo sve zainteresirane 

obrtnike da se jave u svoju Područnu obrtničku komoru gdje mogu dobiti detaljne 

informacije. 

OBRTNICI ŽUPANJSKOG I SAMOBORSKOG 

UDRUŽENJA POSJETILI PULU 

Susret koji će se pamtiti 

brodom pulskim akvatorijem i obilazak 

Brijunskih otoka. Zatim je slijedila 

šetnja i razgledavanje Pule i ugodna 

večera u konobi »Vodnjanka«. Tu su 

gosti i domaćini razmijenili prigodne 

poklone, a nazočnima su se obratili 

predstavnici svih triju udruženja. 

Drugog dana posjeta, gosti su posjetili 

brodogradilište »Portić« i stolarski 

obrt »Vinkuran« u Banjolama. Nakon 

razgledanja sajma, gosti su svoj boravak 

zaključili na najbolji mogući način 

– slasnim primorskim delicijama u restoranu 

»Vela nera« u Pješčanoj uvali 

u Verudi. Obrtnici ovih triju udruženja 

već s nestrpljenjem očekuju idući 

susret koji će se održati u siječnju iduće 

godine u Županji. 


Damir Maričić 

Obrtnici darivali krv 

ZADAR – Zadarska Udruga dobrovoljnih 

darivatelja krvi »Kalelarga« u suradnji 

s Obrtničkom komorom Zadarske županije 

– Cehom ugostitelja i Udruženjem obrtnika 

Zadar – Sekcijom za ugostiteljstvo i turizam 

te Odjelom transfuzije Opće bolnice Zadar u 

Gradskoj loži organizirala je akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Ova akcija je 

prva takva u Hrvatskoj koja se održala pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva 

mora, turizma, prometa i razvitka, a krv je dao i ministar Božidar Kalmeta, 

inače dugogodišnji davatelj. 

Inicijativa za organiziranje akcije krenula je iz Obrtničke komore, a namjera je da 

postane tradicionalna, kako je rekao šef Ceha ugostitelja Obrtničke komore Zadarske 

županije Dubravko Milin Kvisko. Akcijom se prikupljala krv za potrebe Opće 

bolnice Zadar, a organizirala se prije svega za obrtnike iz Zadra i Zadarske županije, 

iako su se darivanju krvi u Gradskoj loži priključili i svi zainteresirani građani. 

Inače, akciju dobrovoljnog darivanja popratio je bogati program na Narodnome 

trgu uz sudjelovanje klape »Kontrada« iz Posedarja te zadarskih kuhara i konobara 

koji su nudili tradicionalne delicije ovog kraja. 

– »Naši mali gušti 2007.« drugi put se organiziraju 

u zadarskom Arsenalu kako bi se promovirali 

kvalitetni i autohtoni proizvodi Zadarske županije, 

a javnosti približila raznolikost i originalnost 

obale, otoka i zaleđa. Izlagači na ovogodišnjoj 

manifestaciji su poduzeća, obrtnici i poljoprivredna 

gospodarstva koja, uz degustaciju, nude i 

mogućnost kupnje izloženih proizvoda, kazao je 

Denis Ikić, tajnik HGK Županijske komore Zadar, 

na svečanosti otvaranja druge izložbe hrane, pića, 

delikatesnih proizvoda i suvenira »Naši mali gušti 

2007.« koja je u zadarskom Arsenalu, okupila 

mnoštvo posjetitelja. 

Posjetitelji su uz prateći zabavni program imali 

priliku kušati sireve, pršut, domaći med, ekološki 

proizvedenu hranu, proizvode od maslina i ribe te 

druge raskošne delicije, kao i uživati u ljepoti izvornih 

zadarskih suvenira. Zadarska županija u zajedništvu 

političkih, turističkih gospodarskih subjekata 

te tvrtki i obrta kroz niz aktivnosti nastoji afirmirati 

proizvodnju autohtonih proizvoda te time dati poticaj 

ovom vidu poduzetništva. Njime se obogaćuje 

ovdašnja turistička ponuda, ali i promovira kvaliteta 

koja može postati prepoznatljiv brand. Zadarska 

županija već je tradicionalno najsnažnija na 

Eko-etno izložbi na Zagrebačkom velesajmu koja je 

dijelom koncipirana u ovom duhu. Dio ovdašnjih 

proizvoda našao se pod oznakama Izvorno hrvatsko 

i Hrvatska kvaliteta pred Gospodarskom komorom 

i slično. Posebno značenje ima poticanje malih 

obiteljskih gospodarstava i obrta da se na ovaj način 

uključe u proizvodnju, ali i nađu put do kupaca.

26 NO TU A 



I U I I A 

»Krevet više« i zalihe u podrumima 

PERO GABRIĆ 

Najmanje desetak godina traje raskorak između cijena i kakvoće vina koja se i kakva se, ne samo duž 

Jadrana, nude stranim i domaćim gostima, a to i dalje izaziva kratki spoj između turizma i ovoga 

popularnog i tradicionalnog pića koje na svoj način »začinja« i uniformirane obroke, a kamoli one 

izvanpansionske. Doista, zašto je u našoj ugostiteljskoj ponudi vince znatno skuplje, često čak i od najboljih 

zalogaja Najčešći je odgovor da (neopravdano) visokim cijenama vinu ugostitelji krpaju svoje financijske 

rupe jer na hrani, kažu, uglavnom nema zarade… 

Ima ili nema, ili su podaci (praksa) 

različiti od restorana do restorana, 

ali ponajčešće se čuju (ili 

»šapuću«) objašnjenja kako je hrana 

(osobito riba!) u nabavi (pre)skupa, 

a nitko, jasno, ne želi poslovati s minusima 

itd. Dakle, kako naći ravnotežu 

Što se gubi na obrocima može 

se (i mora) nadoknaditi ponuđenim 

pićima, naravno, posebno vinima. 

Malo će tko poslije školjaka, pršuta, 

plave i bijele ribe… posegnuti za 

pivom i sokovima. Nakon tih obroka 

na redu je ponajviše i ponajprije 

vince! Ali… 

Priče i pričice… 

Nije nikakva novost da je u našoj 

ugostiteljskoj ponudi butelja vina 

često skuplja i od dobrih i ukusnih 

obroka! Kako i zašto Već imaju dugačku 

bradu stereotipna objašnjenja 

o vrijednostima vina u odnosu 

na ono u tanjurima, a još se više čuje 

(ponavlja) kako ugostitelji visokim 

cijenama pićima poravnavaju cijene 

skupoj ili skupljoj »klopi« jer su u 

nabavi stalno aktualne visoke cijene 

te robe. 

Ipak, glavno je pitanje kakva 

vina nude (prodaju) naši ugostitelji. 

Naravno, ovisi od restorana do restorana, 

zatim o tome koliko se vlasnici 

lokala razumiju u vina, koliko 

ih poznaju, gdje ih nabavljaju itd. 

One priče i pričice kako se cijenama 

vina »neutraliziraju« obično više ili 

visoke cijene hrane (posebno finijega 

mesa i bolje ribe) već su davno 

prešle u stereotipe… Bilo kako bilo, 

priče i dalje ostaju, čak i tvrdnje da 

se višim i visokim cijenama vina nadoknađuju 

drugi izdaci. 

Gosti su nam i vinski 

znalci! 

»Na snazi« je također istina, koju 

praksa u lokalima potvrđuje iz dana 

u dan: vina su u većini ugostiteljskih 

lokala i hotela ipak precijenjena! 

Naravno, sve ipak ovisi o tome 

kakva se i koja vina više naručuju, 

ali kako god bilo, ugostitelji imaju 

svoju poslovnu praksu. Jasno je da 

nema nikakva smisla poslovati s 

minusima, ali valja zaviriti i na drugu 

stranu te slike. Koju i kako 

U, nažalost, gotovo 

zanemarivu 

broju u našem su 

ugostiteljstvu (posebno 

njegovu sezonskom 

izdanju) 

angažirani ili zaposleni, 

primjerice, 

stručni somelijeri 

(vinotoče), dakle 

»bijele bluze« 

specijalizirane za 

ponudu i preporučivanje 

vina, te 

toliko važno spajanje 

jela s vinima. Zna se, naime, da 

ni slučajno nije svejedno kojim i kakvim 

vinom treba zaliti dobra pečenja 

ili, posebno, ribu! Uostalom, 

tko znade koliko je puta napisano 

ili u određenim prigodama rečeno 

(s dokazima!) kako dobar dio naših 

ugostitelja (ponajprije se misli na 

vlasnike lokala!) angažiranje stručnih 

osoba za ponudu vina smatraju 

ponajprije troškom umjesto – investicijom! 

Što je bilo u konobama 

Nije teško ustanoviti koliko je 

stručnih vinotoča zaposleno u našemu 

ugostiteljstvu i (posebno) hotelima, 

a kad je riječ o stranim turistima 

često se zaboravlja da velik dio naših 

gostiju dolazi iz dokazanih vinogradarsko-vinskih 

zemalja (Italija, Mađarska, 

Slovenija, Francuska…) 

U odgovarajućim se prigodama 

zanimljivo osvrnuti prema natrag, 

a u ovoj priči o vinu u turističkoj 

ponudi i potrošnji mislim da vrijedi 

spomenuti sezonu 1997. godine. 

Toga se ljeta u Dalmaciji tražio i 

(doslovno!) jedva nalazio »krevet 

više«. Ta je gužva trajala do kraja sezone 

(doslovno!), a istodobno je na 

»Sabatini« u Cavtatu iznijet podatak 

da se između dvije berbe u dalmatinskim 

konobama, podrumima, vinarijama… 

nalazi ništa manje nego 

čak dvije i pol tisuće vagona vina! 

Naravno, kratki bi komentar bio u 

obliku pitanja – kakvoga to vina 

TURISTIČKI KOMENTAR 

Masline, loza, ljekovito bilje… ili divlja gradnja 

Žalosna je istina da duž jadranske obale i na otocima i dalje nezaustavljivo »cvjeta« tzv. divlja gradnja (čast rijetkim iznimkama) čime se uz 

ostale nevolje nastavlja opasno devastiranje toga dijela našega prirodnog blaga kakvim se može pohvaliti ograničen broj zemalja. Stoga je i 

dalje aktualno davno pitanje hoće li preostale pitome uvale napokon biti koliko-toliko zaštićene ili pošteđene ili će ih i dalje osakaćivati armirani 

beton kojemu se teren priprema sječom borova, maslina, lovora… A sve to po običaju uporno prate utaje stanovitog broja noćenja i gostiju, što 

praktično znači da su i dalje »na snazi« utaje dijela financijskog prometa. 

PERO GABRIĆ 

Istina je da se još uvijek turistička 

Hrvatska ne može pohvaliti dužim 

sezonama od »uhodanih« 

ili može »tek toliko«, pa nakon, tko 

više znade koliko godina, (upornih) 

najavljivanja produžetaka sezona 

nije se baš daleko odmaklo. 

Istina je i da su nam sezone ipak 

nešto duže nego one (ne)davne 

»klasične«, ponajviše i stoga što se 

na Jadranu znatno promijenila tzv. 

vlasnička struktura, pa kako financijske 

promašaje više ne pokriva 

država, treba turizam i sve ono 

što ga prati voditi znatno drukčije 

i stručnije. Uostalom, mijenja se i 

mnogo toga u poslovanju, konkurencija 

je sve jača, znatno se više 

traže sadržaji od tzv. prirodnih 

ljepota… 

Slika i okviri… 

Evo jednog naslova i podnaslova 

turističkom komentaru (»Vjesnik« 

u prosincu prije točno deset godina): 

»Loša slika u dobrim okvirima« 

(naslov) i »Niz posljednjih 

zbivanja pokazuje da turizam ima 

sve manju podršku u službenoj 

politici, ali i da je takvu tretmanu 

u određenoj mjeri i sam pridonio« 

(podnaslov). Napisano je to nakon 

redovnih godišnjih susreta naših 

hotelijera s proizvođačima opreme 

(te su godine održani u Dubrovniku), 

a koliko su ti skupovi bili zanimljivi 

svojim domaćinima, valjda 

ponajbolje potvrđuje podatak da se 

u dvorani nije pojavio prvi čovjek 

Dubrovačko-neretvanske županije, 

kao ni gradonačelnik da pozdrave 

predstavnike oko stotinjak hotelskih 

kuća i tridesetak predstavnika 

proizvođača iz Hrvatske, Slovenije 

i BiH! 

Čudno Ne! Zašto Zato što 

spomenute gospode nije bilo, primjerice, 

ni na završnici redovnog 

kongresa FIJET-a (Međunarodno 

udruženje turističkih novinara 

i pisaca) kojemu je domaćin bio 

Dubrovnik i to po izboru »fižetovaca«! 

No, odmah valja naglasiti 

da se takvo nešto nije dogodilo (ili 

događalo) samo u Dubrovniku. Pa 

kad već turističkim poslenicima 

nije zanimljiv Dubrovnik, kako je 

bivalo kad bi razni skupovi bili organizirani 

u »malim mistima« 

Ah, 

produženja 

sezona… 

I prije deset 

godina (i ranije!) 

kao i dan-danas 

bili su aktualni 

programi i najave 

produženja 

sezona jer se od 

samo oko tri ljetna 

mjeseca nije 

moglo živjeti i 

puniti blagajne. 

No, velike sreće nije bivalo, pa se sve 

do službenog početka novih sezona 

pričalo o famoznim produžecima, 

kao što se, uostalom, priča i danas. 

No, srećom, ima određenih razlika 

i nešto dužega posla, što najvjerojatnije 

treba ponajprije zahvaliti privatnim 

vlasnicima objekata turističke 

ponude. No, još smo, na žalost, 

daleko od onih mogućnosti koje se 

dalje najavljuju. Dokle Ali, kad se 

sve zbroji i odbije, nema dvojbe da 

se od našega turizma pristojno živi i 

zarađuje. Može li više Može, kako 

ne, ali čemu se mučiti kad nam je 

i ovako dobro! Sezone i dalje traju 

kraće nego što bi mogle i trebale, ali 

većih »bježanja« iz turizma nema. 

Neće ih ni bivati, uostalom, čemu! 

Zar samo 18 posto! 

Dakle, prije deset godina govorilo 

se o velikom prometu i maloj 

zaradi. Izračunato je da gosti 

izvan pansiona troše samo oko 

osamnaest posto, pa je na osnovi 

podataka prokomentirano kako 

gosti »…izvan sobe troše samo oko 

osamnaest posto«. Tako je izračunato 

i da omjer potrošnje naših 

gostiju prije deset godina u osnovnim 

uslugama i izvanpansionu potvrđuje 

kako se sve teže nosimo s 

konkurencijom, te da je »nasušan 

generalni remont« našega turističkog 

proizvoda. Kako je danas Na 

to i slična pitanje uglavnom (ili 

prema običaju…) preciznijih odgovora 

nadležnih nije baš bivalo, ali 

(valja ponoviti!) javnost je već na to 

»oguglala«… Ipak je i dalje aktualno 

pitanje kako se živi od našega 

turizma Može li se »kraj s krajem« 

ili treba »stenjati« Koliko je god i 

dalje aktualno »plakanje« o našim 

turističkim mukama i nevoljama, 

ipak je to više »gluma« nego stvarnost. 

Uostalom, ako se već dugo 

godina uporno priča o nasušnosti 

produženja sezona, a od toga posla 

napravljeno je »tek toliko«, onda 

znači da se živi uglavnom dobro! 

Kako prolazi »država« to ionako 

nije presudno…



27 

NAZIV TVRTKE OPIS PONUDE ADRESA KONTAKT 

H. M. Gruel 

Maschinen-Produktion & Vertrieb 

NJEMAČKA 

SPONZOR INZENIRING d.o.o. 

SLOVENIJA 

»K.G.VAR« proizvodnja, 

trgovina i usluge 

HRVATSKA 

MEĐUNARODNA I DOMAĆA POSLOVNA SURADNJA 

Pregled ponude i potražnje, LISTOPAD 2007. 

Poduzeće traži partnera/partnere za distribuciju 

proizvoda na tržištu Republike 

Hrvatske kao i kupce za iste. 

Proizvode zračne čekiće za kovanje, 

gusene peći za bravarije, kao i opremu za 

metaloprerađivače, struku te poduzetnike 

koji se bave kovanjem. Detaljnije informacije 

kao i fotografije te specifikacije samih 

proizvoda možete naći na web stranici: 

www.gruel-maschinen.de 

Zastupnici u zastupanju i prodaji komponenti 

iz auto-industrije i bijele tehnike, primjerice 

tehničkih pjena, gumenih proizvoda, 

brtvila, koje zanimaju i slobodni kapaciteti 

hrvatskih obrtnika u domeni štancanja, 

sječenja, termoformiranja gume. 

Obrt nudi usluge zavarivanja željeznih 

predmeta, čeličnih konstrukcija svih oblika, 

zavarivanje inoxa domaćim i stranim partnerima. 

Posjeduju višegodišnje iskustvo rada u 

Republici Sloveniji – suradnja i rad u firmi 

ADK. d.o.o. iz Maribora, a uz usluge zavarivanja 

nude se i usluge tokarskih obrada komada, 

varenja obojenih metala, te brušenja 

i zaštite metalnih predmeta. 

Dodatni upiti u HOK-u; Dražen Horvat, telefon: 01/48 06 650, faks: 01/48 06 675 ili e-mail: drazen.horvat@hok.hr . 

H. M. Gruel 


Gutenbergstrasse 8 

D-72636 Frickenhausen 

Deutschland 

SPONZOR INZENIRING d.o.o. 

Bazoviska 32 

6250 Ilirska Bistrica 

Republika Slovenija 

H. M. Gruel 


Gutenbergstrasse 8 

D-72636 Frickenhausen 

Deutschland 

Kontakt osoba: g. H. M. Gruel 

Tel.: 0049/(0)7022/415-17 

Fax: 0049/(0)7022/490-82 

e-mail: info@gruel-maschinen.de 

web: www.gruel-maschinen.de 

Kontakt: g. Arno Udatny 

Mobitel: 00386/31/682 185 

e-mail: sponsor@siol.net 

Kontakt: g. Vladimir Kreš 

Telefon: 042/796 726 

Mob: 099/213 7531 

e-mail: vladimir.kres@vz.t-com.hr 

Hrvatski sabor donio odluku o raspuštanju 

rvatski je sabor 12. listopada jednogla- 

donio odluku o svome raspuštanju. 

Hsno 

Izglasavanjem odluke o raspuštanju zaključen 

je rad predstavničkog tijela u 5. sazivu. 

Hrvatski sabor konstituiran je 22. prosinca 

2003. godine kada su mandatima raspolagala 

152 zastupnika. Na dan raspuštanja Sabora 

mandatima raspolaže 12 nezavisnih zastupnika 

i 139 zastupnika u 15 parlamentarnih stranaka. 

U tom je broju i osam zastupnika, predstavnika 

nacionalnih manjina. Najvećim brojem mandata 

raspolaže HDZ (63), slijedi SDP (30), HNS 

(11), HSS (9), HSP (5), IDS (4), po tri mandata 

imaju HDSSB, HSLS, HSU, SDSS. S jednim 

mandatom raspolažu DC, MDS, PGS, SBHS i 

SDA HR. 

Raspuštanjem Sabora, prema odredbama 

Poslovnika Hrvatskoga sabora, mandat 

zastupnicima se nastavlja, a prestaje danom 

konstituiranja novoga saziva. 

U 5. sazivu Sabor je održao 27 plenarnih 

sjednica, donio petstotinjak zakona i drugih 

akata, među kojima je 160 zakona usklađenih s 

pravnom stečevinom Europske unije. Saziv su 

obilježile i aktivnosti za pristupanje Hrvatske 

Europskoj uniji, a oko ovoga državno-političkog 

prioriteta parlamentarne stranke su postigle 

konsenzus. 

Zastupnici prema dobnim 

skupinama 

Najbrojnija dobna skupina zastupnika je 

ona između 51 i 60 godina starosti u kojoj su 

63 muškarca i 46 žena. Sljedeća po brojnosti je 

skupina od 41 do 50 godina u kojoj je 55 muškaraca 

i 44 žene. Od 31 do 40 godina starosti 

je 8 zastupnika, a u skupinama do 30 i iznad 

70 godina, svega su četiri zastupnika. 

Zastupljenost spolova i 

stranačka pripadnost 

Od 151 zastupnika u 5. sazivu Sabora, 118 je 

muškaraca i 33 žene, što čini odnos zastuplje- 

nosti spolova od 78 naprama 22 posto. Žene su 

brojčano najzastupljenije u SDP-u (13 zastupnica) 

i HDZ-u (12). 

Stručna sprema i akademski 

stupnjevi 

Od 151 zastupnika, 112 ih ima visoku stručnu 

spremu. Višu ima 16, srednju 22, a jedan 

zastupnik ima nižu. Od 112 zastupnika s visokom 

stručnom spremom, 21 ima doktorski 

akademski stupanj, a 11 njih magistarski. 

Na 27. sjednici Hrvatskog sabora održanoj 

u rujnu i listopadu 2007. godine raspravljeno 

je 126 točaka dnevnog reda, od kojih se 84 odnosilo 

na zakone, od kojih ističemo: prekršajni 

zakon, Zakon o računovodstvu, Zakon o posredovanju 

u prometu nekretninama, Zakon o javnoj 

nabavi, Zakon o zaštiti okoliša te izmjene 

Zakona o trgovačkim društvima. O navedenim 

i drugim novim propisima upoznat ćemo Vas 

po njihovoj objavi u službenom glasilu Republike 

Hrvatske. 


NAKLADNIK: 

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA, 

A 

Telefon: 

E-mail: 

WEB: 

Za nakladnika: 

Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore 

Glavni urednik: 

Dr. Petar Sindičić 

Zagreb, PP 166; 

tel: 01/4812 262; fax: 01/4812 268 

Fotograf: Tomislav Smoljanović 

Administrator: Tamara Pavelić 

E-mail redakcije: 

obrtnicke-novine@hok.hr 

NAKLADA: 100.000 

RUKOPISI I SLIKE SE NE VRAĆAJU 

GRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: VJESNIK D.D. 

Objavljen 

internetski portal 

Moja uprava 

oja uprava, novi internetski 

Mportal Vlade Republike Hrvatske 

dostupan je na adresi mojauprava.hr. 

Moja uprava predstavlja 

novost u korištenju informacija i 

usluga javne uprave, a riječ je o još 

jednom programu realiziranom u 

sklopu e-Hrvatske. 

Portal Moja uprava je internetski 

sustav za komunikaciju građana i 

pravnih subjekata s upravom, gdje 

će po prvi put na jednome mjestu i 

na jednostavan način biti dostupne 

sve informacije potrebne za komunikaciju 

s tijelima javne uprave. Portal 

se razvija koristeći iskustva uspješnih 

zemalja na tom području poput 

Velike Britanije, Singapura, Hong 

Konga i drugih. 

Miroslav Kovačić, državni tajnik 

za e-Hrvatsku, napomenuo je kako 

je novost u ovome programu činjenica 

da su građani, putem redovitih 

ispitivanja tržišta, od samog početka 

uključeni u jedan program državne 

uprave, a takav način razvijanja i 

unapređivanja portala nastavit će se i 

dalje. U skladu s planom razvoja, dodao 

je, ovaj će portal u sljedeće dvije 

do tri godine na jednome mjestu na 

internetu ponuditi sve relevantne sadržaje 

i usluge iz javne uprave, ali i 

drugim komunikacijskim kanalima, 

poput mobilnih telefona i digitalne 

televizije. 

Vlada Republike Hrvatske pokrenula 

je ovaj portal s ciljem izgradnje 

i održavanja sustava koji će građanima, 

gospodarstvenicima i drugim 

korisnicima usluga javne uprave 

pružati punu, pouzdanu i mjerodavnu 

informaciju i usluge koristeći sve 

prikladne načine komunikacije. Na 

ovaj će način Vlada Republike Hrvatske 

osigurati dostupnost usluga 

javne uprave svim korisnicima neovisno 

o njihovim mogućnostima, 

znanju i eventualnim ograničenjima.

28 



A I E TA 

Zlatna igla 72. put 

Zlatna igla do danas je zadržala karakteristični spoj tradicionalnih vrijednosti i aktualnih modnih trendova 

STJEPAN JURAČIĆ 

U 

nedjelju, 21. listopada, u 

Kongresnom centru Hypo 

Alpe Adria banke održana je 

Zlatna igla Zagreba, i to 72. put. Kao 

i obično, organizaciju je potpisalo 

Udruženje obrtnika Grada Zagreba. 

Premda se od svog osnutka, prije 

gotovo osam desetljeća, događanje 

mijenjalo prateći različita povijesna 

razdoblja i stilove, Zlatna igla do danas 

je zadržala karakteristični spoj 

tradicionalnih vrijednosti i aktualnih 

modnih trendova. Na ovogodišnjem 

događaju predstavljeno je 

18 kolekcija u kategorijama tekstila, 

klobučara, krzna, postolara, kožara, 

ali i frizera te kozmetičara, a gosti 

zagrebačkih obrtnika ovaj su put stigli 

iz Bosne i Hercegovine. 

Program je vodila Danijela Trbović, 

a glazbenim izvedbama zabavljala 

Ana Rucner. Među osamnaest 

obrtnika koji su predstavili svoje 

revije, uključujući i dva gosta iz Sarajeva, 

bile su i Mustre, dizajnerski 

trio Sanja, Jasna i Biba. 

Prikazane su kreacije: Banovec, 

Sposa, Dora, Body Feeling, Nera, 

Mara, MOXL, Jasna JHB, Salteks, 

Blau Line, Šabić, saloni cipela Gloria 

i Bočak. 

Nakon revije slijedio je prigodni 

domjenak na kojemu su su stari 

majstori modnih zanata mogli razmijeniti 

mišljenja uz konzumaciju s 

bogatog stola. 

Hrvatska frizerska reprezentacija 

Hrvatska frizerska reprezentacija 

u zajedničkoj organizaciji 

Ceha frizera i kozmetičara 

Hrvatske obrtničke komore i Saveza 

hrvatskih frizera i ove godine sudjelovat 

će na Svjetskom prvenstvu frizera 

koje se u organizaciji Svjetske 

frizerske organizacije (Organisation 

mondiale coiffure – OMC) održava 

od 1. do 3. ožujka 2008. godine u Chicagu, 

SAD. 

Nakon uspješno održanog 9. državnog 

prvenstva frizera i kozmetičara 

Hrvatske u Opatiji 10. lipnja 2007. godine 

koje je organizirano u suradnji 

Ceha frizera i kozmetičara Hrvatske 

obrtničke komore i Saveza hrvatskih 

frizera, sukladno pojedinim plasmanima 

natjecatelja, sačinjena je Hrvatska 

frizerska reprezentacija koja će 

sudjelovati na Svjetskom prvenstvu. 

Reprezentacija broji 40 članova, natjecatelja, 

te njihovih modela, trenera 

muške i ženske ekipe, internacionalnih 

sudaca, te drugih stručnih osoba 

koje će raditi s natjecateljima prije i za 

vrijeme samog održavanja Svjetskog 

prvenstva. 

Na brojnim europskim i svjetskim 

natjecanjima kroz proteklo cijelo stoljeće 

hrvatski frizeri postizali su vrhunske 

rezultate, te bili prvaci države, 

europski i svjetski prvaci. 

Prvo sudjelovanje hrvatskih frizera 

na Svjetskom prvenstvu, od samostalnosti 

RH, bilo je u Berlinu, 2000. godine. 

Sljedeće Svjetsko prvenstvo na 

kojem su se hrvatski frizeri natjecali, 

održano je u Las Vegasu 2002. godi- 

ORGANIZATOR 

UDRUŽENJE OBRTNIKA GRADA 

ZAGREBA 

GENERALNI POKROVITELJ I 

SUORGANIZATOR 

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, 

RADA I PODUZETNIŠTVA 

POKROVITELJ 

GRADSKO POGLAVARSTVO 

GRADA ZAGREBA 

SUORGANIZATORI 

1. HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA 

2. OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB 

ZLATNI SPONZOR 

HYPO GROUP ALPE ADRIA 

SPONZORI 

1. TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA 

ZAGREBA 

2. ZAGREBAČKA BANKA D.D. 

3. DINERS CLUB ADRIATIC D.D. 

4. STUDIO NEXUS D.O.O. 

Prvi sastanak s potencijalnim natjecateljima, a nakon nekoliko treninga 

definitivno će se odlučiti koji od njih idu u Chicago 

ne, gdje su postignuti prvi zapaženi 

rezultati. Na predzadnjem Svjetskom 

prvenstvu održanom u Milanu 2004. 

godine, koje je ujedno bilo i najbrojnije, 

hrvatski predstavnici postigli su zapaženije 

rezultate od zadnjeg prvenstva. 

Na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu, 

održanom u Moskvi, sudjelovala 

je ukupno 51 zemlja, s približno 

2000 natjecatelja učesnika. Uspjesi frizera 

na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu 

su u svakom slučaju pohvalni 

jer pokazuju uzlaznu putanju, odnosno, 

sa svakim sljedećim Svjetskim 

prvenstvom hrvatski frizeri dokazuju 

da mogu i znaju bolje, te se sukladno 

uloženom radu i trudu, te svakako i 

iskustvu plasiraju na viša i zapaženija 

mjesta u natjecateljskom svijetu. 

Rezultati sa zadnjeg Svjetskog 

prvenstva od kada ekipa Hrvatske 

sudjeluje na svjetskim prvenstvima 

5. OŽUJSKO PIVO 

6. ZANATSKA ŠTEDNO-KREDITNA 

ZADRUGA ZAGREB 

7. HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO 

GOSPODARSTVO 

8. HRVATSKA GOSPODARSKA 

KOMORA – KOMORA ZAGREB 

9. GASTRO GRUPA D.O.O. 

10. UDRUŽENJE UGOSTITELJA ZAGREB 

11. UDRUŽENJE PRIJEVOZNIKA ZAGREB 

12. AUTO ŽITVAJ D.O.O. 

13. TOURING CROATIA D.O.O. 

14. LEGANT D.O.O. 

15. ARTS BIJOUX 

MEDIJSKI POKROVITELJI 

HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA 

RADIO SLJEME 

OBRTNIČKI LIST 


MEDIJSKI PARTNER 

VEČERNJI LIST 

najbolji su, pa su nam svakako veliki 

poticaj da se i dalje ovako ozbiljno 

pristupa sistematskom radu za buduća 

natjecanja, u cilju postizanja što boljih 

i zapaženijih nastupa i rezultata. 

Objektivno se možemo pohvaliti da 

smo se u velikom dijelu natjecanja po 

kategorijama, plasirali u srednju gornju 

skupinu. 

Želimo istaknuti da su treninzi već 

započeli, te natjecatelji s trenerima i 

umjetničkim odborom rade na finalnom 

definiranju i usklađivanju linija i 

boja, te drugih ključnih elemenata za 

natjecateljske frizure koje će predstaviti 

na Svjetskom prvenstvu, a sve u 

skladu sa svjetskim trendovima. 

Za detaljnije informacije molimo 

obratiti se u Hrvatsku obrtničku komoru, 

na tel: 01/4806 631, 666; faks 

01/4846 610, Krešimir Tomić; e-mail: 

kresimir.tomic@hok.hr 

EUR S R E ST A RISTE 

U Velenju – 

Desinela Grenc 

Na ovogodišnjem Europskom prvenstvu za floriste koje je održano 

od 28. do 30. rujna u Velenju (Slovenija), boje Hrvatske ponosno je 

branila naša floristica iz Splita Desinela Grenc. Pravo na prvi nastup 

na ovom europskom natjecanju, hrvatski floristi stekli su primanjem 

Sekcije cvjećara HOK-a u FEUPF (Europska asocijacija florista), 1. siječnja 

2007. godine. Kao predstavnica Hrvatske Desinela Grenc stekla je pravo 

nastupa kao ukupna pobjednica Državnog prvenstva florista, održanog u 

organizaciji Hrvatske obrtničke komore 18. svibnja ove godine u Sisku. 

Iako nije ostvaren značajan uspjeh kao, na primjer, pobjeda na natjecanju, 

nastup naše natjecateljice nije prošao neopaženo. Radilo se u šest 

različitih disciplina/tema: prva tema bila je Pipi duga čarapa, za drugu 

temu bilo je potrebno izraditi svadbeni buket, treća tema je bilo aranžiranje 

cvijeća u teglicama, a materijal je osigurao organizator. Četvrta tema bio je 

rad na temu Jože Plečnika. Zadnja dva rada natjecatelji su radili pred publikom 

za vrijeme gala večere. Za petu temu izrađivao se slobodni buket, a 

za šestu temu, rad iznenađenja, natjecatelji su dobili od glavnog sponzora 

Gorenja hladnjak koji su morali urediti sa cvijećem i materijalima jedinstvenim 

za sve. Svim radovima, a pogotovo ovim zadnjim natjecatelji su 

pokazali svu raskoš i znanje. Na Europskom kupu sudjelovalo je dvadeset 

državnih prvaka, odnosno 20 zemalja, koji su tijekom dva dana u šest zadanih 

tema izradili 120 vrhunskih cvjetnih kreacija. 

Na samom natjecanju bili su prisutni i članovi vodstva Sekcije cvjećara 

HOK-a kao i g. Željko Vrbanus, potpredsjednik HOK-a. Za vrijeme boravka 

u Velenju održan je i sastanak sa slovenskim cvjećarima, na kojem su 

definirane mogućnosti suradnje u promicanju struke, stručne edukacije i 

dr., kao i razmjena iskustva u poslovanju i novim trendovima u ovoj djelatnosti. 

U sklopu Europskog kupa održan je i Kongres članica FEUPF-a, na 

kojem je sudjelovala predsjednica Sekcije cvjećara HOK-a Marija Crmarić. 

KREŠIMIR TOMIĆ

ObrtniÄke novine - broj 89 - Hrvatska obrtniÄka komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

ObrtniÄke novine - broj 89 - Hrvatska obrtniÄka komora