vatrogasni brodovi i plovila

Sadržaj 

Godišnji pregled požara ................................................................................................................... 7 

Požari raslinja uz granicu ................................................................................................................ 11 

Eruptivni požari ............................................................................................................................ 18 

Pametna odjeća ............................................................................................................................. 21 

Vatrogasni brodovi i plovila .............................................................................................................. 27 

Lokomotiva dobrovoljnog vatrogastva ............................................................................................... 32 

Gjuro Stjepan Deželić ..................................................................................................................... 36 

Nova vozila ................................................................................................................................... 39 

Dani zaštite i spašavanja .................................................................................................................. 42 

Propisi: vodni doprinos ................................................................................................................... 51 

Županijske vijesti ........................................................................................................................... 53 

Dodatak: Program aktivnosti Vlade RH ........................................................................................ I - XII 

16 18 27 

42 

Vatrogasni vjesnik, 

Glasilo za zaštitu od požara i vatrogastvo 

Našička 14, 10000 Zagreb 

tel: +385(1)3689-160 

fax: +385(1)3025-026 

Internet adresa: www.hvz.hr 

e-mail: vatrogasni.vjesnik@gmail.com 

e-mail: vatrogasni.vjesnik@hvz.hr 

Nakladnik: 

Hrvatska vatrogasna zajednica 

Za nakladnika: 

mr. Željko Popović, načelnik HVZ 

Nakladnički savjet: 

mr. Ante Sanader, predsjednik 

Savjeta 

Đuro Poldrugač, zamjenik predsjednika 

Savjeta 

Mijo Brlečić, dipl. ing. 

Berislav Hengl, dipl. ing. 

Mladen Jurin, dipl. ing. 

mr. sc. Miroslav Kirinčić 

Stjepan Kovaček, dipl. ing. 

Miše Miloslavić 

Đuro Petrić 

mr. Željko Popović 

Gabriel Špehar, ing. 

Nikica Tramontana 

Urednik: 

mr. sc. Miroslav Kirinčić 

Uredništvo: 

Đulijano Grum, dipl. ing. 

(požari i intervencije) 


(struka i praksa) 

Branko Smrekar, dipl. ing. 

(obrazovanje u sustavu zaštite i 

spašavanja) 

mr. Neven Szabo 

(vatrogasna operativa) 

mr. Mario Starčević 

(vatrogastvo u svijetu) 

Gabriel Špehar, ing. (vatrogasne 

organizacije) 

Županijski 

dopisnici-koordinatori: 

Asim Čabaravdić, Istarska županija 

Boris Ožanić, 

Požeško-slavonska županija 

Berislav Hengl, 

Osječko-baranjska županija 

Nikola Tramontana, 

Primorsko-goranska županija 

Đuro Gajdek, 

Sisačko-moslavačka županija 

Denis Ružić, Grad Zagreb 

Dragutin Rendić, 

Koprivničko-križevačka županija 

Damir Marenić, 

Zagrebačka županija 

Josip Levatić, Varaždinska županija 

Krešimir Jelić, 

Vukovarsko-srijemska županija 

Stručni suradnik: 

Sandra Bodakoš 

Priprema i tisak: Grafika Markulin 

Omotnica: 

Požar broda Und Adriyatik

Uvodnik 

Ususret promjenama 

Nakon sjednice Skupštine Hrvatske 

vatrogasne zajednice, 

što je održana 30. siječnja 2008. 

godine u Jastrebarskom, ubrzane 

su aktivnosti u pogledu nekoliko 

pitanja važnih za hrvatsko vatrogastvo. 

Ta pitanja odnose se na 

izmjene i dopune rješenja dvaju 

zakona te na prijedlog Statuta 

Hrvatske vatrogasne zajednice. 

Navedena tri akta razmotrena su 

i donijeti su određeni zaključci na 

sjednicama koordinacija vatrogasnih 

zajednica županija, održanih 

tijekom druge polovice veljače 

2008. godine. Valja istaknuti da 

je o svim navedenim pitanjima 

postignut visoki stupanj suglasja, 

odnosno sve dosadašnje sporne 

odredbe, kako iz prijedloga Statuta, 

tako i iz prijedloga zakonskih 

rješenja usuglašene su s velikom 

većinom vatrogasnih zajednica 

županija. 

Veći dio protekle godine vodile 

su se rasprave u pogledu izmjena i 

dopuna Zakona o vatrogastvu, izmjena 

i dopuna Zakona o financiranju 

jedinica lokalne i područne 

(regionalne) samouprave te prijedloga 

novog Statuta Hrvatske 

vatrogasne zajednice. Namjera 

nam je svima zajedno, s novim 

predsjednikom na čelu, okončati 

te rasprave i na narednoj sjednici 

Skupštine, koja se planira održati tijekom 

svibnja – Mjeseca zaštite od 

požara, usvojiti navedene akte, koji 

su vrlo važni za djelotvornu provedbu 

vatrogasne djelatnosti i funkcioniranje 

vatrogasne organizacije. 

U sklopu održavanja naredne sjednice 

Skupštine Hrvatske vatrogasne 

zajednice planira se i svečano otvoriti 

nove uredske prostore ili kako to 

već mnogi nazivaju Vatrogasni dom 

HVZ.No, ponajprije valja pojasniti 

prijedloge zakonskih rješenja i Statuta 


Zakon o vatrogastvu 

Predsjedništvo Hrvatske vatrogasne 

zajednice je, neposredno 

prije održavanja sjednice Skupštine, 

donijelo odluku da se sačine izmjene 

i dopune Zakona o vatrogastvu koje 

neće zadirati u ustroj već će se njima 

samo poboljšati neke odredbe i ispraviti 

pogreške. Temeljem prijedloga 

Radne grupe, koju sačinjavaju predstavnici 

koordinacija vatrogasnih 

zajednica županija i Hrvatske vatrogasne 

zajednice, najvažnije izmjene 

odnose se na slijedeće: 

- korekcija članka 21. koji utvrđuje 

kadrovske uvjete za vatrogasce 

s posebnim 

ovlastima i odgovornostima ( 

predlaže se neobveznost obnove 

stručnih ispita, te da se zapovjednicima 

koji samostalno vode vatrogasne 

intervencije stručna zvanja propisuju 

aktom o unutarnjem ustroju vatrogasne 

postrojbe ), 

- nastojati, putem lokalne samouprave, 

utvrditi beneficije za dobrovoljne 

vatrogasce; 

- utvrditi institut ovrhe čije rješenje 

bi inspektori za vatrogastvo 

mogli izdati, nakon nadzora, temeljem 

kojeg bi se naplatila neisplaćena 

sredstva; 

- poboljšati sustav financiranja 

putem premija osiguranja i sredstava 

općekorisnih funkcija šuma, 

- izmijeniti članak 58.a na način 

da se Odluka o minimalnim financijskim 

standardima za decentralizirano 

financiranje redovne djelatnosti 

javnih vatrogasnih postrojbi odnosi 

na sve općine i gradove, a ne samo na 

one koji su osnivači javnih vatrogasnih 

postrojbi, 

- slijedom toga korigirati članak 

43. i 45. tako da sredstva koja će za 

vatrogastvo uprihoditi pojedina jedinica 

lokalne samouprave budu namijenjena 

za ukupno vatrogastvo. 

Statut HVZ 

Izmjene i dopune Statuta HVZ sačinjene 

su još 2006. godine. One nisu 

zadirale u ustroj Hrvatske vatrogasne 

zajednice, ali su bile brojne jer je bilo 

dosta nedorečenosti, preklapanja 

nadležnosti između pojedinih tijela 

Hrvatske vatrogasne zajednice. Pojedini 

sadržaji bili su prenormirani, 

dok neki nisu bili obuhvaćeni ili su to 

bili u nedovoljnoj mjeri. Budući da 

se putem tih izmjena i dopuna zadiralo 

u više od 50% članaka, Predsjedništvo 

HVZ se opredijelilo da Radna 

grupa sačini cjeloviti tekst Statuta, 

koristeći već sačinjene izmjene i dopune 

Statuta iz 2006. godine. 

Navedene izmjene i dopune Statuta 

HVZ, koje su implementirane 

u pročišćeni tekst Statuta, ne zadiru 

u ustroj već utvrđuju, pojašnjavaju i 

usklađuju: 

- članstvo u Hrvatskoj vatrogasnoj 

zajednici, 

- kvorum za donošenje Statuta, 

- predstavljanje i zastupanje, 

- izbor dužnosnika HVZ, 

- verifikaciju predstavnika VZŽ u 

tijelima i odborima HVZ, 

- nadležnosti Predsjedništva i 

Skupštine HVZ u pogledu izbora i 

verifikacija, 

- struktura Predsjedništva i Operativno-tehničkog 

stožera, 

- način razrješenja predstavnika 

VZŽ u tijelima i odborima HVZ, 

- struktura, djelokrug rada i nadležnosti 

Kolegija Predsjedništva i 

potpredsjednika HVZ, 

ožujak [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 

3

Uvodnik 

- zastupljenost članica u Skupštini 

HVZ, te način glasovanja pri izboru 

dužnosnika HVZ i donošenja Statuta 

HVZ, 

- nadležnosti u Stručnoj službi 

HVZ, 

- usklađivanje odredaba kojima 

se utvrđuje financiranje HVZ sa Zakonom 

o vatrogastvu. 

Radna grupa u cijelosti je pročistila 

tekst Statuta i dostavila je Predsjedništvu 

na usvajanje. 

Zakon o financiranju… 

Treće, a po mišljenju mnogih, i 

najvažnije pitanje su izmjene i 

dopune Zakona o financiranju jedinica 

lokalne i područne (regionalne) 

samouprave, kojima se namjerava 

osigurati dio sredstava (minimalne 

potrebe) za financiranje vatrogastva 

svim jedinicama lokalne samouprave, 

a ne samo onim gradovima i 

općinama koji su osnivači ili suosnivači 

javnih vatrogasnih postrojbi, 

kako je to bio slučaj do sada. Ističem 

minimalne potrebe jer bi svi gradovi 

i općine, sukladno potrebama zaštite 

od požara i svojim mogućnostima, 

trebali dodatno izdvajati financijska 

sredstva za financiranje provedbe vatrogasne 

djelatnosti. 

Taj prijedlog ima uporište i u 

drugim propisima. Naime, počevši 

od odredaba Ustava Republike Hrvatske 

i članka 19. Zakona o lokalnoj 

i područnoj (regionalnoj) samoupravi 

(„Narodne novine“ broj: 33/01., 

60/01. i 129/05.) jedinice lokalne samouprave 

u svom samoupravnom 

djelokrugu obavljaju poslove lokalnog 

značaja, a između ostalog i 

poslove protupožarne zaštite. 

Nadalje, člankom 3. Zakona o vatrogastvu 

(„Narodne novine“ broj: 

116/99., 117/01., 96/03., 139/04.- pročišćeni 

tekst i 174/04.) utvrđena su 

prava i obveze općinskih, gradskih i 

županijskih poglavarstava u pogledu 

skrbljenja o potrebama građana na 

svom području, te za organiziranjem 

djelotvorne vatrogasne službe. 

Dakle, temeljem navedenih odredaba 

razvidno je da obvezu provedbe 

vatrogasne djelatnosti i organiziranja 

vatrogasne službe imaju sve jedinice 

lokalne samouprave a ne samo one 

koje imaju osnovanu javnu vatrogasnu 

postrojbu. Zbog toga bi valjalo, 

temeljem toga Zakona i Odluke 

o minimalnim financijskim standardima 

za decentralizirano financiranje 

redovite djelatnosti javnih vatrogasnih 

postrojbi, osigurati minimalna 

sredstva svim gradovima i općinama 

za provedbu vatrogasne djelatnosti. 

Slijedom te odluke Država bi svim 

gradovima i općinama doznačivala 

sredstva temeljem utvrđenih kriterija: 

broj stanovnika i turista, površina, 

objekti I. i II. kategorije ugroženosti. 

Drži se da bi 8% poreza na dohodak 

(sada se putem Odluke o minimalnim 

financijskim standardima 

za decentralizirano financiranje redovne 

djelatnosti javnih vatrogasnih 

postrojbi izdvaja 5%) bilo dovoljno 

za financiranje minimalnih potreba 

ukupnog vatrogastva. Ne treba zaboraviti 

činjenicu da Država sada s 5% 

poreza na dohodak financira vatrogastvo 

u 65 gradova i 61 općini, što 

obuhvaća 59,96 % stanovnika i 30,06 

% površine Hrvatske, dok bi s 8% poreza 

na dohodak Država financirala 

minimalne standarde za provedbu 

vatrogasne djelatnosti na cijelom području 

Hrvatske. 

Ističem, po ko zna koji put, da 

često spominjane posebne potrebe 

za provedbu protupožarne ljetne sezone 

na priobalju treba i nadalje rješavati 

temeljem Programa aktivnosti 

u provedbi posebnih mjera zaštite od 

požara od interesa za Republiku Hrvatsku, 

a ne putem redovitih vatrogasnih 

postrojbi. Dakle, ne povećavati 

redovne vatrogasne snage, kao što se 

to čini u nekim županijama, već te 

probleme valja rješavati privremenim 

mjerama budući da su i problemi sezonskog 

karaktera. 

Minimalni financijski 

standardi 

Slijedom usvojenih izmjene i 

dopuna Zakona o financiranju 

jedinica lo-kalne i područne 

(regionalne) samo-uprave sačinila 

bi se i nova Odluka o minimalnim 

financijskim standardima za 

decentralizirano financiranje 

redovite djelatnosti javnih 

vatrogasnih postrojbi, koja bi u sebi 

sadržavala sve općine i gradove u 

Hrvatskoj. Dakle temeljem nje bi se 

financirao minimalni (podvlačim 

minimalni) standard za provedbu 

vatro-gasne djelatnosti. Samim time 

i naziv odluke bi se promijenio u 

Odluka o minimalnim financijskim 

standardima za decentralizirano 

financiranje vatro-gasne djelatnosti 

iz članka 1. Zakona o vatrogastvu u 

općinama i gradovima. 

Prilikom prezentacije tabličnog 

prikaza raspodjele financijskih sredstava 

po općinama i gradovima došlo 

je do nezadovoljstva jednog dijela 

vatrogasnih zajednica županija jer 

temeljem tog izračuna (dakle ne 

konačnom prijedlogu) za pojedine 

općine i gradove utvrđen je manjak 

financijskih sredstava u odnosu na 

sadašnje dotacije. Valja istaknuti da 

Hrvatska vatrogasna zajednica neće 

predlagati ništa što bi rezultiralo 

smanjenjem financijskih sredstava 

bilo kojoj vatrogasnoj postrojbi, ali 

će se svakako boriti za ispravljanje 

nepravednog sustava financiranja 

vatrogastva što je rezultiralo velikim 

razlikama u stupnju zaštite od 

požara pojedinih općina i gradova. 

Pojednostavljeno rečeno, gradovima 

s jakim fiskalnim kapacitetima Država 

putem navedene odluke financira 

(ili većim dijelom sufinancira) 

redovito djelovanje javne vatrogasne 

postrojbe. Uz to ti isti gradovi, koji 

u pravilu imaju znatna proračunska 

sredstva, mogu vrlo solidno (što je 

jako dobro) financirati i dobrovoljno 

vatrogastvo putem vatrogasnih zajednica. 

S druge strane ruralne sredine 

i manji gradovi ne mogu zadovoljiti 

niti najosnovnije potrebe u pogledu 

financiranja vatrogastva. Slikovito 

prikazano u županijskim centrima 

su dobro opremljene i profesionalne 

i dobrovoljne vatrogasne postrojbe s 

vatrogasnim vozilima ne starijim od 

dvije-tri godine nabavljenim putem 

državnog programa (još jedan vid 

4 Vatrogasni vjesnik ožujak [ 2008 ]

Uvodnik 

pozitivne diskriminacije), dok je u 

ostalim dijelovima županija opremljenost 

vatrogasnih prostrojba neprimjerena. 

Zbog toga je i opredijeljenje da 

određena sredstva Država doznačuje 

svim općinama i gradovima 

temeljem određenih kriterija (broj 

stanovnika, površina, objekti I. i II. 

Kat.,…), dakle da financira minimalne 

potrebe za provedbu vatrogasne 

djelatnosti iz sredstava koja bi 

se akumulirala na državnoj razini. 

Odstupilo se od prijedloga da Država 

ustupi svima određeni postotak poreza 

na dohodak, jer ista stopa poreza 

na dohodak ne mora značiti niti 

približno ista financijska sredstava u 

jednakim gradovima (ovisi o gospodarskim 

aktivnostima). 

Nakon izračuna iskazan je minus 

za određeni broj gradova i općina. 

Valja istaknuti da je to izračun a ne 

prijedlog, ali također treba skrenuti 

pozornost da nije slučajno što 

je došlo do toga. Naime, koeficijent 

broja profesionalnih vatrogasaca na 

1000 stanovnika u pojedinim jedinicama 

lokalne samouprave kreće se od 

0,41 do 12,6. Ili, pojednostavljeno rečeno, 

ako se usporedi te gradove (općine) 

broj profesionalnih vatrogasaca 

u odnosu na broj stanovnika kreće se 

u omjeru 1:30, što je i rezultiralo tim 

"minusom". 

Valja istaknuti da je na svim koordinacijama 

zaključeno da će se za 

iskazani minus morati naći rješenje 

prije nego što se prijedlog izmjena i 

dopuna Zakona o financiranju jedinica 

lokalne i područne (regionalne) 

samouprave i Odluke o minimalnim 

financijskim standardima za decentralizirano 

financiranje vatrogasne 

djelatnosti uputi na usvajanje unutar 

Hrvatske vatrogasne zajednice, te 

nakon toga na donošenje nadležnim 

državnim tijelima. 

Često puta na sjednicama sami 

sebe kritiziramo za inertnost i sporost 

donošenja određenih odluka, 

a posebice za usvajanje zakonskih 

i podzakonskih prijedloga kao primjerice 

navedenih u ovom tekstu. 

Nemajući namjeru opravdavanja, 

ipak treba istaknuti da je vatrogastvo 

u Hrvatskoj ustrojeno dosta heterogeno, 

odnosno da postoje različiti 

modeli organiziranja vatrogasne 

službe od županije do županije, a također 

i različito organiziranje ureda 

vatrogasnih zajednica županija. Slijedom 

toga predstavnici vatrogasnih 

zajednica županija, koji odlučuju u 

donošenju navedenih odluka u tijelima 

Hrvatske vatrogasne zajednice, 

dosta su opterećeni modelom ustroja 

vatrogastva i vatrogasne zajednice u 

svojoj županiji te teško prihvaćaju 

modele koji nisu identični njihovom. 

To, između ostaloga, ima za posljedicu 

sporost donošenja navedenih 

prijedloga i odluka. 

No, raduje činjenica, da je na 

sjednicama koordinacija vatrogasnih 

zajednica županija postignut visoki 

stupanj suglasja. Dakle, svi navedeni 

prijedlozi usuglašeni su s velikom 

većinom vatrogasnih zajednica županija, 

što je dobar temelj da se u 

narednom razdoblju ti prijedlozi i 

usvojene na sjednicama nadležnih tijela 



Sudionici Koordinacije u Hrašću 


5

USKRS 

Uskrsni blagdan je više od obilate čokoladne 

svečanosti s kršćanskom pozadinom. 

Tisućama godina ljudi slave početak 

proljeća. Posvuda su u središtu simboli 

plodnosti - jaja, zečevi, pilići, janjad, 

rode, svjetlo i voda. Simboli i običaji iz 

vremena prije rođenja Krista zadržali su 

se sve do danas. Oni se ponekad međusobno 

jako razlikuju. Ipak, bilo s kršćanskog 

ili svjetovnog stajališta, jedno stoji: 

Uskrs je svečanost posvećena životu. 

Pretpostavlja se da današnje slavljenje 

Uskrsa ima svoje početke kod starih 

Germana, ali to nitko ne može potvrditi. 

Sigurno je jedno: oduvijek se slavio povratak 

proljeća. To vrijedi i za Rimljane; 

njihova je godina započinjala u ožujku. 

Proljeće je vrijeme buđenja prirode; ponovno 

oživljavanje livada, šuma i polja 

poslije zimske ukočenosti. Dani postaju 

duži od noći. Svjetlo istiskuje tamu. Započinju 

mjeseci obilja i rasta. Priroda 

pokazuje svoju raskoš, snagu i prije svega 

plodnost. Usjevi niču, većina životinja 

dobiva mladunčad. S proljećem život 

pobjeđuje zimsku smrt. U kršćanskoj 

religiji život pobjeđuje smrt uskrsnućem 

Isusa. 

Plodnost je središnja tema Uskrsa. U 

tom pogledu ni kršćanska vjera nije ništa 

promijenila. Gotovo svi simboli odnose 

se na rast, rasplođivanje, a putem toga i 

na preživljavanje. Uskrs je zapravo svetkovina 

obožavanja plodnosti. Njezin najpoznatiji 

simbol je jaje. 

Uskrsno jaje 

Oduvijek je jaje očaravalo ljude diljem 

svijeta. Dok je samo još prividno 

beživotno, iz njega se poslije kratkog 

vremena rađa novi život. Neke religije u 

jajetu vide čak i postanak svijeta. 

Jaje nije samo obvezni sastavni dio 

uskrsne kuhinje - od prženog do tvrdo 

kuhanog - ono se kao donositelj sreće sakriva 

i traži, zaorava se u zasijanu njivu, 

njegove ljuske se raznose po dvorištu i 

u staje, kako bi raslinje i životinje dobro 

napredovale. 

Umjetnički oblikovane staklene kugle, koje u 

ovom slučaju poručuju “radostan Uskrs” 

Osim toga, umjetnički urešena jaja 

već stoljećima ukrašavaju uskrsne stolove. 

U nekim krajevima Češke i Slovačke 

obljepljuju ih sitnim slamnatim 

uzorcima, na sjeveru Njemačke finom 

se iglom stružu religiozne teme na prethodno 

obojenoj ljusci jajeta ili se bojama 

za tekstil (batik*) na jaje nanose šareni 

motivi. U Litvi i na zapadu Austrije (Innsbruck) 

još se uvijek izrađuju uskrsni 

cvjetni ukrasi od urešenih jaja i suhog 

cvijeća ili obojene blanjevine. 

Najdragocjenija jaja izrađivao je 

za carsku obitelj ruski dvorski zlatar i 

draguljar Peter Carl Fabergé. Umjesto 

boja za tekstil on je upotrebljavao zlato 

i emajle, umjesto slame najplemenitije 

kamenčiće. U unutrašnjosti jaja zlatara 

Fabergéa uvijek je bilo i poneko iznenađenje 

za članove carske obitelji: jednom 

pile s malenom zlatnom krunom na 

glavi, drugi puta umanjena carska kočija 

od zlata ….. 

Uskrsni zec & Co 

Neosporno je uskrsni zec kao donositelj 

uskrsnih darova postao 

simbol br.1. Kao što to biva i on ponegdje 

ima konkurente. Kao on sam - njegovo 

rasplođivanje je već postalo poslovično 

– pa su i njegovi suparnici na glasu u 

pogledu plodnosti: pijetao u zapadnoj 

Češkoj, Austriji i dijelovima Njemačke. 

U Švicarskoj i nekim drugim dijelovima 

Njemačke tu ulogu dijele kukavica, ždral 

i tetrijeb. 

Plodnost zečeva više i nije tako obljubljena 

uz uskrsno veselje. Ali je zato povezana 

s drugim događanjima. Snježne 

ili seksi zečice česte su riječi u svijetu 

erotike, a dugonogi simbol poznatog 

časopisa za muškarce već je postao dio 

medijske povijesti. 

Uskrsne igre 

Uz Uskrs postoje i prigodne igre. Uz 

ponegdje uobičajeno traženje uskrsnih 

jaja u kući, u vrtu ili u prirodi, na 

prvom su mjestu igre s jajima. 

U utrci s jajima natjecatelj mora zadržati 

sirovo jaje na čajnoj žličici i pri tome 

prevaliti unaprijed određenu udaljenost. 

U drugoj igri, kotrljanju jaja, potrebna 

je više sreća nego spretnost. Sudionici 

u igri kotrljaju jaja niz strminu. Čije se 

jaje najdalje otkotrlja i pri tome najmanje 

ošteti, taj je pobjednik. 

Nadaleko je poznato tucanje uskrsnih 

jaja. U toj igri jaja se, jedno s drugim, 

tucaju svojim zaobljenim vrhovima. 

Čije jaje ostaje najdulje cijelo, taj je pobjednik. 

Uskrsna vatra 

Uskrsna vatra je događanje povezano 

s polarnim svjetlom, a održala se 

na sjeveru Europe. Zapaljene lomače bile 

su nekada kopije Sunca, koje je poslije 

izjednačenja dana i noći ponovno steklo 

prevlast. 

Brojni običaji i predaje, vesele igre 

i samogradnje polako nestaju iz našeg 

svetkovanja Uskrsa. Umjesto radosnog 

pozdravljanja svijetlih i plodonosnih 

mjeseci koji dolaze, danas često gledamo 

prigodničarske filmove na televiziji uz 

obilje kalorija iz tvornice bombona i 

čokolade. Da ne bi trebalo biti tako potvrđuju 

brojne stare knjige s napisima 

o Uskrsu, pobudama za igru i za samogradnju. 

Nekada ljudi nisu tom prigodom 

obilno jeli i pili, već su početak 

proljeća svetkovali tamo, gdje se je i 

dogodio: veselo, u probuđenoj prirodi. 

Danas bi možda rekli: velikim uskrsnim 

posijelom, uz igru, pa i jelo i piće. 

* batik je tehnika penganja, kod čega 

se rastopljeni pčelinji vosak prikladnim 

alatom (na primjer pribadačom zabodenom 

u komad lozinog drva ili na 

drugi način) brzim pokretima nanosi 

u željenim ornamentima na ljusku jajeta. 

Napengana jaja kuhaju se u vodi s 

bojom na laganoj vatri, sve dok se vosak 

ne otopi. 

Izvornik: INTERMEZZO 

Pripremio Željko Medvešek 

Svako jaje, koje je 

izradio Peter Carl 

Fabergé, udružuje 

znanje 40 različitih 

obrtničkih 

zvanja, između 

ostalog kovinorezbara 

i granulatora, 

emajlera i giljošera 

(gravera) 


Požari i intervencije 

GODIŠNJI PREGLED BROJA POŽARA ZA 2007. 

GODINU I USPOREDBA S 2006. GODINOM 

razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2007. godine u Republici Hrvatskoj zabilježeno je ukupno 8.945 požara, od kojih 

U 3.490 na objektima (2.787 na građevinama i 703 na prometnim sredstvima), te 5.455 požara raslinja, s opožarenom površinom 

od 67.992 hektara. 

Tijekom 2006. godine u Republici Hrvatskoj zabilježen je ukupno 7.117 požara, od kojih 3.543 na objektima (2.807 na građevinama 

i 736 na prometnim sredstvima), te 3.574 požara raslinja, s opožarenom površinom od 18.782 hektara. 

Tablica 1. Broj požara 

Godina 

Ukupno 

požara 

Objekti 

Raslinje 

Opožarena površina u 

hektarima 

IOP 

ha/požaru 

2007. 8945 3490 5455 67.992 12,46 

2006. 7117 3543 3574 18.782 5,26 

Usporedbom s prethodnom godinom, razvidno je da je u 2007. godini zabilježeno: 

• povećanje ukupnog broja požara za 25,7%, 

• smanjenje broja požara građevina za 0,7%, 

• smanjenje broja požara prometnih sredstava za 4,5%, 

• povećanje broja požara raslinja za 52,6%, uz 3,6 puta veću opožarenu površinu, 

• indeks izgorjele površine (IOP) po nastalom požaru raslinja je 2,4 puta veći. 

Grafikon 1. Broj požara po kategorijama u 2007. i 2006. godini 

broj požar 

6000 

5000 

2007. 

2006. 

4000 

3000 

2000 

1000 

0 

građevine prometna sredstva raslinje 

mjesto nastanka 

Materijalna šteta 

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2007. godine u Republici Hrvatskoj zabilježeno je ukupno 8.945 požara, dok je 

ukupna materijalna šteta iznosila jednu milijardu i 15,34 milijuna kuna. 

Tijekom 2006. godine u Republici Hrvatskoj zabilježen je ukupno 7.117 požara, dok je ukupna materijalna šteta iznosila 

170,38 milijuna kuna. 

Tablica 2. Pregled materijalne štete u požarima prema mjestu nastanka u 2007. i 2006. godini 

broj požara mat.šteta/mil. kn tisuća kn/požar 

ukupno 

građevine 

promet 

raslinje 

šume 

2007. 8.945 1.015,34 824,1 

2006. 7.117 170,38 23,9 

2007. 2.787 103,25 37,05 

2006. 2.807 63,65 22,68 

2007. 703 47,90 68,14 

2006. 736 21,41 29,09 

2007. 5.455 864,20 158,42 

2006. 3.574 85,32 23,87 

2007. 576 720,62 1.251,08 

2006. 250 9,97 39,88 


7


Iz tablice 2. razvidno je u 2007. godini, u odnosu na 2006. godinu: 

• šest puta veća ukupna materijalna šteta u požarima, 

• veća materijalna šteta u požarima građevina za 62,2%, 

• 2,2 puta veća materijalna šteta u požarima prometnih, 

• 10,13 puta veća materijalna šteta u požarima raslinja, 

• 72,3 puta veća materijalne štete u požarima šuma. 

Način izazivanja požara 

Tijekom 2007. godine nehatom je izazvano 7.003 požara (78,3% od ukupnog broja), namjernih požara je 485 (5,4%), a na 

neutvrđen način izazvano je 1.237 požara (13,8%). 

U 2006. godini nehatom je izazvano 5.269 požara (74,0% od ukupnog broja), namjernih požara je 594 (8,3%), a na neutvrđen 

način izazvano je 1.048 požara (14,7%). 

Tablica 3: Način izazivanja požara 

Godina 

Ukupno 

požara 

Nehat Dječja igra Namjerno 

Prirodna 

pojava 

Neutvrđeno 

2007. 8945 7003 127 485 93 1237 

2006. 7117 5269 138 594 68 1048 

Iz tablice 3 i navedenih udjela, razvidno je u 2007, u odnosu na 2006. godinu, da je broj nehatno izazvanih požara razmjerno 

povećan. Kako je prikazano, u obje godine tri od četiri požara izazvani su nepažnjom ili tehničkom neispravnošću. Uočava se 

manji broj požara, u odnosu na 2006. godinu, koji su izazvani s očitom, odnosno utvrđenom namjerom, ali i povećanje broja 

požara kojima način izazivanja nije utvrđen. 

Namjerno izazvani požari najčešći su na građevinama: u 2007. godini 47,4 %, a u 2006. 48,8% namjernih požara. 

U obje godine požari raslinja najčešće izbijaju zbog nepažnje: u 2007. 61,9%, a 48,5% u 2006. godini. 

Na otvorenom prostoru najčešći uzrok nehatnog požara je spaljivanje biljnog otpada: u 2007. godini 1.920 požara (ili 44,3%), 

te u 2006. godini 1037 požara (ili 40,6%). 

Na grafikonu 2. uočava se u posljednje dvije godine naglo povećanje udjela namjernih požara raslinja i zadržavanje broja namjernih 

požara građevina u granicama oko 2,2% u odnosu na ukupni broj požara. 

Grafikon 2. Relativni udjeli namjernih požara raslinja i građevina u razdoblju od 1998. do 2007. godine 

4,5% 

4,0% 

3,5% 

požari raslinja- namjera 

požari građevina- namjera 

3,0% 

2,5% 

2,0% 

1,5% 

1,0% 

0,5% 

0,0% 

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 



Na grafikonu 3. razvidno je da udjel nehatno izazvanih požara raslinja u posljednjih nekoliko godina opada, dok je udjel nehatno 

izazvanih požara građevina u posljednjih nekoliko godina u blagom porastu. 

Grafikon 3. Relativni udjeli nehatno izazvanih požara raslinja i građevina u razdoblju 1998. do 2007. godine 

60,0% 

požari raslinja- nehat 

50,0% 

požari građevina- nehat 

40,0% 

30,0% 

20,0% 

10,0% 

0,0% 

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 

Ozlijeđene i smrtno stradale osobe u požarima: 

Do 31. prosinca 2007. godine, u požarima u Republici Hrvatskoj smrtno je stradala 51, a ozlijeđeno 112 osoba, dok je u istom 

razdoblju 2006. godine Hrvatskoj smrtno stradala 31, a ozlijeđeno 102 osoba. 

Požari šuma 

U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2007. godine, od ukupno 5.455 požara raslinja, nastalo je 576 požara šuma u kojima 

je opožaren 19.121 hektar šumske površine. 

U istom razdoblju 2006. godine od ukupno 3.574 požara raslinja, nastalo je 250 požara šuma u kojima je opožareno 1.694 

hektara šumske površine. 

Tablica 4. 

Godina 

Ukupno požara na otvorenim 

prostorima 

šuma 

šuma/ha ha/požaru 

Ukupno požara Opožarena površina Odnos 

2007. 5455 576 19121 33,2 

2006. 3574 250 1694 6,8 

Iz prikazanih podataka razvidno je povećanje broja požara šuma zabilježenih tijekom 2007. godine za 2,3 puta, uz 11,3 puta 

veću opožarenu površina, a indeks izgorjele površine po požaru nastalom na šumskom zemljištu je 4,9 puta veći u odnosu na 

2006. godinu. 

Tablica 5: Pregled broja požara raslinja i požara šuma po mjesecima 

OTVORENI PROSTOR 

ŠUME 

mjesec 2006. 2007. 2006. 2007. 

I 170 4,8% 335 6,1% 6 2,4% 29 5,0% 

II 331 9,3% 345 6,3% 19 7,6% 46 8,0% 

III 536 15,0% 637 11,7% 51 20,4% 70 12,2% 

IV 280 7,8% 538 9,9% 18 7,2% 78 13,5% 

V 113 3,2% 206 3,8% 3 1,2% 31 5,4% 

VI 231 6,5% 362 6,6% 6 2,4% 25 4,3% 

VII 826 23,1% 1378 25,3% 79 31,6% 169 29,3% 

VIII 207 5,8% 806 14,8% 8 3,2% 66 11,5% 

IX 163 4,6% 253 4,6% 6 2,4% 28 4,9% 

X 250 7,0% 227 4,2% 13 5,2% 15 2,6% 

XI 210 5,9% 161 3,0% 17 6,8% 12 2,1% 

XII 257 7,2% 207 3,8% 24 9,6% 7 1,2% 

3.574 100% 5455 100% 250 100% 576 100% 

U tablici 5 prikazani su podaci o broju požara raslinja i požara šuma nastalih po mjesecima tijekom 2006. i 2007. godini. Iz 

prikazanih podataka u tablici razvidno je: 

• isticanje maksimuma broja požara raslinja u srpnju i 2006. i 2007. godine. Kao i prethodnih godina (uobičajena dva maksimuma: 

jedan tijekom veljače/ožujka i drugi tijekom srpnja/kolovoza) razvidno je iz tablice da se u obje godine uočavaju 

neznatna odstupanja. 


9


• broj požara šuma u obje promatrane godine prati trend karakterističan za višegodišnje prosjeke. 

Tablica 6: Pregled ukupnog broja požara te požara na građevinama i prijevoznim sredstvima po mjesecima 

UKUPNO GRAĐEVINE PROMETNA SREDSTVA 

mjesec 2006. 2007. 2006. 2007. 2006. 2007. 

I 604 8,5% 649 7,3% 269 9,7% 387 13,8% 45 6,4% 47 6,4% 

II 676 9,5% 617 6,9% 228 8,2% 295 10,5% 44 6,3% 50 6,8% 

III 868 12,2% 946 10,6% 265 9,5% 283 10,1% 44 6,3% 49 6,7% 

IV 529 7,4% 865 9,7% 266 9,5% 193 6,9% 61 8,7% 56 7,6% 

V 339 4,8% 499 5,6% 219 7,9% 163 5,8% 74 10,5% 63 8,6% 

VI 484 6,8% 602 6,7% 183 6,6% 184 6,6% 57 8,1% 69 9,4% 

VII 1.111 15,6% 1.698 19,0% 219 7,9% 197 7,0% 101 14,4% 88 12,0% 

VIII 423 5,9% 1.046 11,7% 165 5,9% 162 5,8% 75 10,7% 54 7,3% 

IX 408 5,7% 488 5,5% 172 6,2% 178 6,3% 63 9,0% 67 9,1% 

X 509 7,2% 486 5,4% 209 7,5% 198 7,1% 50 7,1% 61 8,3% 

XI 515 7,2% 447 5,0% 248 8,9% 231 8,2% 38 5,4% 74 10,1% 

XII 651 9,1% 602 6,7% 344 12,3% 336 12,0% 51 7,3% 58 7,9% 

7.117 100,0% 8.945 100,0% 2.787 100,0% 2.807 100,0% 703 100,0% 736 100,0% 

Obje promatrane godine pokazuju identične trendove koji su ujedno usklađeni s višegodišnjim prosječnim trendovima: 

znatan maksimum ukupnog broja požara u srpnju i kolovozu, manji maksimum u ožujku i travnju. Sasvim je razumljivo 

da broj požara raslinja u znatnoj mjeri utječe na te trendove. 

Požari na građevinama u obje promatrane godine nastaju uglavnom u razdoblju od studenog do ožujka, odnosno 

tijekom hladnijeg dijela godine. U 2006. godini tijekom siječnja, veljače, ožujka, studenog i prosinca (pet mjeseci) 

nastalo je 1.354 požara ili 48,6% od ukupnog broja požara na građevinama, dok je u 2007. godini tijekom navedenih 

mjeseci nastalo 1.532 požara ili 54,6% od ukupnog broja požara na građevinama. 

Mjesečna raspodjela požara na prometnim sredstvima u obje promatrane godine ne pokazuje značajnija odstupanja 

od višegodišnjih trendova. Od travnja do rujna 2006. godine zabilježen je 431 požar ili 61,3%, a u istim mjesecima 

2007. godine 397 požara ili 53,9%, od ukupnog broja požara prometnih sredstava. 

Važno je na kraju naglasiti da je 2007. godina zabilježena kao do sada najteža godina. Pogibija dvanaest vatrogasaca 

na otoku Kornatu ostavit će dubok ožiljak u hrvatskom vatrogastvu. 

Đulijano Grum 

pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika 



POŽARI RASLINJA UZ GRANICU 

Osvrt na požare raslinja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji uzduž državne granice sa 

Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom tijekom 2007. 

Tijekom 2007. područje Dubrovačko-neretvanske županije 

(DNŽ) imalo je proporcionalno najmanji broj požara 

u odnosu na druge županije priobalja. Naime, stanovnici te 

županije znaju kakve štete i nevolje uzrokuju požari i većina 

ih poduzima potrebite preventivne radnje koje se odnose na 

neposredno izazivanje požara. Ono požara što izbije plod su 

nebrige pa i namjere manjeg broja pojedinaca. 

Međutim, tijekom 2007. velike probleme uzrokovali su požari 

raslinja pristigli s područja drugih država, slikovito rečeno 

požari koji su „nadirali“ preko dugačke državne granice. Požari 

pristigli s područja uz južnu granicu BiH i uz zapadnu u CG u 

DNŽ zahvatili su ukupno 8311 hektara površine pa su, uz troškove 

gašenja, napravili velike posredne štete u gospodarstvu, 

prvenstveno u turizmu. Stradale površine bile su prekrivene 

raslinjem rijetkih šuma čempresa i drugih šuma, maslinika, vinograda 

(toplina ih „uguši“), makije, gariga i kamenjare. 

Specifičnosti 

odnosu na druge dijelove Hrvatske pa i šire, u prostoru 

U DNŽ-e neke posebnosti zahtijevaju dodatne mjere i radnje 

u pogledu zaštite od požara: 

• turizam kao glavna gospodarska grana juga Hrvatske 

povećava požarne rizike zbog velikog broja turista, 

• karakteristično tople zime s dosta oborina i izrazite 

ljetne suše, koje za posljedicu imaju visok udio zimzelene 

vegetacije podložne požarima i vjetrovi koji daju 

biljeg vremenu i klimi i tako pojačavaju opasnost od 

požara raslinja, 

• zaštićeni dijelovi prirodne baštine, kojih je na području 

Županije 43, i potencijalno vrijednih još 16, obuhvaćaju 

29,9% kopnenog dijela županije, 

• opasne tvari u količinama koje pripadaju rizičnoj skupini, 

a nalaze se na području delte Neretve u lučkim i 

drugim tranzitnim terminalima, 

• požari raslinja koji, nošeni sjevernim vjetrovima preko 

duge kopnene državne granice s Bosnom i Hercegovinom 

i Crnom Gorom, ugrožavaju usko izduženo priobalje 

DNŽ-e (ukupno 164 km ili 8 % kopnene granice 

RH). 

Sve navedeno, pojedinačno i skupno, uz druge potencijalne 

opasnosti zahtijevaju snažnu zaštitu od požara i razgranatu 

mrežu dobro organiziranih vatrogasnih postrojbi. Izrazito 

izduženo i razvedeno područje Županije od krajnjeg jugoistoka, 

od rta Oštro na Prevlaci na vratima Bokokotorskog zaljeva, 

preko sjevernog Otrić Seoca do zapadnog otoka Sušaca 

na pučini Jadranskoga mora, ima razdaljinu blizu 200 km. U 

tome izduženom, otočnom i poluotočnom prostoru DNŽ-e 

živi svega 122.870 stanovnika (za usporedbu grad Rijeka ima 


11


144.043, grad Split 188.694 stanovnika). U tim okolnostima 

obrana područja od požara organizirana je kroz 6 JVP-a, 36 

DVD-a i jednu DIP, s tim što se tijekom ljetnih mjeseci organiziraju 

pojačanja sezonskim dislokacijama i vatrogascima. Sve te 

postrojbe tijekom najvećeg požarnog opterećenja obavljaju 24 

satno operativno dežurstvo na čak 23 lokacije (za usporedbu 

milijunski Zagreb ima 5 ispostava JVP). 

Područje najjužnije hrvatske županije teritorijalno je organizirano 

u 5 gradova i 17 općina, a po broju stanovnika je na 

15. mjestu od 20 hrvatskih županija. 

U DNŽ-i 9 gradova i općina graniči s Bosnom i Hercegovinom, 

a od toga 1 općina graniči i s Crnom Gorom. 

DNŽ-a graniči s jednom općinom u CG, a u BIH s 1 općinom 

u RS, i 4 općine u FbiH, od kojih 3 pripadaju jednom a 

jedna drugom županiji/kantonu. 

Područje uzduž južne granice u BiH slabo je naseljeno, 

ustvari uglavnom nenaseljeno, a u inače malo sela, poslije rata 

živi malo, uglavnom starijih ljudi. 

Sporazum 

Sve to je važno znati zbog složenosti provođenja Sporazuma 

između Vlade RH i Vijeća ministara BIH o suradnji u zaštiti 

od prirodnih i civilizacijskih katastrofa. Sa CG nije potpisan 

sličan sporazum. 

Sporazumom su uređeni okvirni uvjeti suradnje: 

• planiranje i provedba preventivnih mjera za zaštitu od 

poplava, potresa, požara, plovidbenih nezgoda, radioloških 

opasnosti te industrijskih i drugih civilizacijskih 

katastrofa, 

• međusobno obavještavanje o opasnostima, nastanku i 

posljedicama katastrofa, 

• međusobna pomoć pri zaštiti, spašavanju i uklanjanju 

posljedica katastrofa, 

• obrazovanje i osposobljavanje pripadnika civilne zaštite, 

vatrogasaca i drugih pripadnika spasilačkih ekipa 

i stručnjaka za zaštitu i spašavanje kroz informativne 

sastanke, tečajeve, obuke, seminare i drugo te organiziranje 

i obavljanje zajedničkih vježbi za zaštitu i spašavanje, 

• razmjena znanstvenih i tehničkih podataka te drugih 

dokumenata bitnih za zaštitu od katastrofa, 

• suradnja pri razvitku i proizvodnji opreme za spašavanje. 

Karakteristike pograničnog područja 

Područje uzduž granice RH s BIH i CG nalazi se u brdskom, 

dinarskom, krškom i kopnenom sustavu gdje je teška prohodnost 

i gotovo nepristupačno podneblje. Krško područje 

karakterizira nedostatak površinskih voda. Zbog toga je važna 

uporaba zrakoplovstva i retardanata kao sredstva za sprječavanje 

i gašenje požara na teško dostupnim područjima. 

Kao što je naglašeno u ovome podneblju prisutni elementi 

mediteranske klime s posebno izraženim duljim sušnim razdobljima 

i visokim temperaturama. Izloženost suncu, nagib 

obronka i kut sunčevih zraka utječe na povećanje topline i suše 

pa su time požarom jako ugroženi južni, jako strmi pristranci 

priobalnih brda, na čijim padinama je smješten kontinentalni 

dio Županije. 

Stalna pojava je vjetar. Zbog razlike u zagrijanosti kopna 

odnosno mora, važan element za širenje požara je vjetar, najčešće 

sjeverni. 

U širem graničnom prostoru uzduž DNŽ susreću se dva tipa 

raslinja koja se razlikuju po stupnju zapaljivosti i brzini širenja 

požara. Jedan je brdski sredozemni (eumediteranski) pojas, sa 



Tijekom 2007. područje DNŽ zahvatilo je 11 većih požara raslinja koji su se razvili iz područja BiH i CG. 

primorskim vazdazelenim šumama i šikarama sa raslinjem bogatijim 

eteričnim uljima i visoke temperature tijekom i noći i 

dana, a drugi u BiH brdski polusredozemni (submediteranski) 

pojas s listopadnim šumama i šikarama i većim temperaturnim 

razlikama između dana i noći, te se može reći da su ta područja 

nešto otpornija na posljedice požara. Upravo uskim, brdskim, 

prirodnim graničnim prostorom prolazi i državna granica. 

Vremenske prilike pogoduju nastajanju i širenju požara raslinja. 

Dugotrajna suša tijekom ljetnih mjeseci pravilo je koje ni 

ljetni pljuskovi ne mogu ublažiti kada se spoje s jakim stalnim 

ili jakim vjetrovima. Stalni vjetar je dnevni zmorac i maestral 

koji uz pomoć sunca isušuje raslinje a jaki je vjetar bura koja 

nesmiljeno nosi i razmahuje vatre do dimenzija velikih požara. 

Požari uz granicu nastaju od vatri i požara na teritoriju BiH 

koji se prošire na područje RH. Požari u pograničnom području 

uglavnom se gase neposredno uz rijetke kuće a ostali 

nesmetano gore. Kako je to uglavnom listopadno raslinje ono 

nije podložno nepopravljivim štetama. Naime, za razliku od 

crnogorice, ono se već sljedećeg proljeća obnovi. Granica nije 

samo državna nego i prirodna i klimatska granica. 

Na satelitskim snimcima vidi se koliko je požara prijetilo 

uskom priobalnom području DNŽ. 

Malobrojni stanovnici uglavnom se bave stočarstvom. U 

oskudici zbog suše pale osušene površine na kojima nakon 

požara izraste mlada trava kojom se prehranjuju domaće životinje. 

Ti običaji nekad nisu bili opasni, jer bi se vatre dolaskom 

hladnije noći primirile ili same pogasile. Međutim, u uvjetima 

klimatskim promjena i globalnog zatopljena postaju opasne 

budući da se ne mogu same zaustaviti. Nekada su obilne noćne 

rose držale bar noću određenu vlažnost i sprječavale širenja 

vatri. Prirodni činitelj sprječavanja požara danas su svedeni na 

minimum, te se požari prošire i prođu kroz listopadno raslinje 

i tako raspaljeni stižu u RH u uski pojas i raslinje koji nije otporno 

na požar. 

Uzduž graničnog područja vodile su se teške ratne operacije 

pa još uvijek prijete zaostala eksplozivna sredstva iz Domovinskog 

rata. 

Sve te okolnosti oblikuju zahtjevne situacije u kojima trebaju 

intervenirati vatrogasci. 

Dubrovačko-neretvanska županija – Požari raslinja pristigli preko državne granice u 2007. 

Datum Vrijeme Požar Grad/općina ha u RH Prešao iz 

1. 14.03.07 22:30 Plat Župa dubrovačka 35 Federacija BiH 

2. 17.07.07 20:25 Debeli brijeg Konavle 555 Crna Gora 

3. 19.07.07 06:40 Trnovica 

Dubrovačko primorje 

541 Federacija BiH 


13


4. 21.07.07 04:00 Šibenica Metković 70 Federacija BiH 

5. 21.07.07 10:18 Čepikuće 

Dubrovačko primorje 


6. 25.07.07 17:00 Glušci Metković 10 Federacija BiH 

7. 28.07.07 16:00 Sanković Metković 20 Federacija BiH 

8. 29.07.07 05:30 Zažablje Zažablje 1800 Federacija BiH 

9. 

Župa dubrovačka, Dubrovnik, Konavle 

04.08.07 19:00 proboj u Zavrelje Župa dubrovačka 

04.08.07 20:30 proboj u Postranje Župa dubrovačka 

04.08.07 22:00 proboj u Plat 

Župa dubrovačka, 

Konavle 

05.08.07 05:00 Proboj iz Ivanice Dubrovnik 

05.08.07 17:00 

proboj iz Golubova 

kamena 

Dubrovnik 


10 05.08.07 21:08 Duba-Stravča Konavle 764 Republika Srpska 

11 06.08.07 11:30 Ivan Križ - Stravča Konavle 810 

Republika Srpska, 

Federacija BiH 

Ukupno ha u RH 8311 

Požar Plat, općina Župa dubrovačka. 

Požar raslinja koji je izbio 14. ožujka 2007. u prostoru BiH i 

koji se širio prema urbanom području RH karakterizira činjenica 

da se širio preko 

miniranog područja. U 

vremenskim uvjetima 

gašenja, koji su drugačiji 

u odnosu na ljetne, 

pješačkim i zračnim 

djelovanjima uspjelo 

ga se zaustaviti. U RH 

izgorjelo je 35 ha površine. 

Granica, zona zahvaćena požarom 

Požar Plat 

Požar Debeli brijeg, općina Konavle. 

Iz područja Crne 

Gore 17. srpnja 2007. 

sjeverno od graničnog 

prijelaza Debeli brijeg, 

požar raslinja proširio 

se u RH također preko 

minskih polja, uz povremene 

snažne detonacije. 

Najprije je zahvatio područje 

sela Bani, gdje je u 

noćnim satima na dramatičan 

način zaustavljen, 

potom je sljedećih dana u 

valovima nadolazio preko 

granice prijeteći selima 

Vodovađa i Dubravka. U 

Debeli brijeg, Bani 

Mine (crveno) uzduž granice sa CG, 

zahvaćeno požarom kod Bana 



konačnici je požar potpuno zaustavljen u napredovanju prema 

Konavoskim selima dok je u području Crne Gore a potom i 

BiH još nekoliko dana gorio. U području RH izgorjelo je 555 

ha kako šume tako i niskog raslinja. 

Požar Trnovica, općina Dubrovačko primorje. 

Preko toga područja gotovo redovito se iz BiH šire požari 

raslinja nošeni burom. Područje 

je dijelom obraslo 

listopadnim raslinjem koje 

ne stradava jako i samo se 

obnovi, istina u degradiranom 

obliku, ali se stvaraju 

uvjeti za ponovno gorenje. 

Taj požar nije nanio 

Mine (crveno) oko Trnovice 

velike štete ali je stvorio 

velike troškove budući da 

se trebao gasiti kako se ne 

bi proširio na područje koje se nije u stanju samo obnoviti. Ne 

treba napominjati kako je i to područje pod minama. Požar se 

19. srpnja 2007. proširio s područja BiH u RH zahvativši 541 

ha površine. 

Požar Čepikuće, općina Dubrovačko primorje. 

Požar u istome 

podneblju i u istim 

okolnostima kao i 

požar u Trnovici zaustavljen 

je podalje od 

naseljenih mjesta a 21. 

srpnja 2007. zahvatio 

je 230 ha uglavnom 

degradiranog raslinja 

i gariga. 

Požari Trnovica i Čepikuće 

Čepikuće 

Požar Glušci, grad Metković. 

Dana 25. srpnja 

2007. požar raslinja 

zahvatio je na području 

RH koje gravitira 

selu Glušci 10 

ha crnogoričnog raslinja. 

Trnovica, duboko u kršu 

Požar Šibenica, grad Metković. 

Šibenica je područje neposredno s jugoistočne strane 

grada Metkovića. Prostor je 

bio obrastao borovom šumom 

i drugim vrijednim raslinjem 

i spada u zaštićena područja. 

Jedan u nizu požara koji su tijekom 

prošlih godina zahvaćali 

to područje došao je iz BiH 21. 

srpnja 2007. opasno zaprijetivši 

rubnim dijelovima grada. 

U požaru je izgorjelo 70 ha borove 

šume. 

Požar raslinja nadomak grada Metkovića 

Požar raslinja Glušci, Metković 

Požar Sankovići 

Požar raslinja Sanković, Metković 

Požar Zažablje, općina Zažablje. 

Požar raslinja Zažablje 

Samo nekoliko 

kilometara južno od 

požara u Glušcima 

28. srpnja 2007. 

požar raslinja pristigao 

s područja 

BiH zahvatio je oko 

sela Sankovića 20 

ha crnogoričnog raslinja. 

Taj dugotrajni 

požar stigao je na područje 

RH 29. srpnja 

2007. i opustošio 

je općinu Zažablje, 

posebno područje u 

zaleđu sela Mlinište, 

Mislina i Bađula 

opasno zaprijetivši 


15


samim mjestima. Izgorjelo je 1800 ha listopadnog raslinja i vrlo 

vrijedne crnogorične šume. 

Uočavanje požara u BiH iza brdskog lanca 

kojim se proteže državna granica 

Neposredno mjesto gorenja oko 1 km od 

granice BiH 

Požar prijeti selima u podnožju 

Požar Župa dubrovačka, Konavle, Dubrovnik 

Požar raslinja koji je započeo u području BiH 4. kolovoza 

2007. učinio je velike štete i troškove na područjima općina 

Župa dubrovačka i Konavle i gradu Dubrovnik. Na području te 

tri jedinice lokalne samouprave izgorjelo je 3476 ha raznolikog 

raslinja, od vrijednih šuma primjerice rijetke šume čempresa, 

prastare makije, listopadne šume do makije i gariga, više objekata, 

uz nekoliko povreda itd. Osim izravnih šteta i troškova, 

požar je nanio neprocjenjivu štetu ugrozivši i usporivši turističku 

i ugostiteljsku djelatnost. 

Plan zaustavljanja požara nije dao željene rezultate onog 

trenutka kada je pod nerazjašnjenim okolnostima nastao drugi 

požar na prioritetnom području gdje su zadržane znatne snage 

a potom kada je u području BiH odjednom u širini od više 

kilometara bočno od početnog požara došlo do širenja vatre, 

koja je tako razmahana na više mjesta prešla preko državne 

granice u RH. 

Proboj požara preko državne granice iznad Zavrelja 

Proboj požara preko državne granice preko Golubova kamena pa do Mokošice 

Požar Duba-Stravča, općina Konavle. 

To je jedan u nizu požara koje nije bilo moguće gasiti napadom 

odmah po uočavanju zbog minskih polja. Dana 5. kolovoza 

2007. požar raslinja pristigao je iz RS nošen burom u 

područje sela Duba i Stravča gdje je zaustavljen tek na prilazima 

brdskih putova. U RH zahvatio je 764 ha uglavnom listopadnog 

raslinja. Duba - Stravča Minska polja (crveno) zahvaćena 

požarom 



Požar Ivan križ – Stravča, općina Konavle. 

Taj se požar proširio s područja RS i FBiH na zapadnom 

dijelu granice, u odnosu na prethodni požar, zahvativši 810 ha 

raslinja. 

Problemi i rješenja 

Postavlja se pitanje zašto su se ti požari toliko razvili i zašto 

se u svim tim požarima nije pristupilo gašenju odmah po 

nastajanju 

Na pitanje lakonskim odgovorom može se uputiti na posljedice 

dugotrajne suše, orkansku buru, mine uz granicu, druge 

države, nadležnost, objektive okolnosti itd. 

Pitanje nije novo. Npr., najveći požar zabilježen u RH je 

požar raslinja 2000. godine kada je razmahali požar iz BiH u 

općini Dubrovačko primorje zahvatio 9135 ha, dok se površina 

u BiH nije nikada izmjerila. Tada je u jednom požaru izgorjelo 

više nego 2000. ukupno uz granicu. 

Stoga se intenzivno radi na stvaranju uvjeta kojim bi se poboljšala 

situacija. 

Požari u graničnom pojasu u BiH nastaju utjecajem prirode, 

prvenstveno djelovanjem gromova. Kada je u pitanju čovjekov 

utjecaj tada je to nehaj malobrojnih stanovnika, uglavnom starijih 

koji još razmišljaju na način koji je bio prihvatljiv u njihovome 

djetinjstvu, jer za sprječavanje šteta bilo je više radno 

sposobnih ljudi koji su mogli poduzeti gašenje. Na nastajanje 

požara utječu i ljudi koji misle da rat još traje te namjerno pale 

kako bi napravili štetu. 

Požari koji izbiju u pograničnom području u dubini od nekoliko 

kilometara u BiH manje-više odmah se iz RH uočavaju 

bilo sa zemaljskih osmatračnica bilo iz zračnog izviđanja ili 

dojavom građana odnosno posada brojnih zrakoplova čiji je 

koridor uz granicu. 

U području BiH uz južnu granicu u dubini od nekoliko kilometara 

upravo u onome području koji je potencijalno opasan 

za RH u pravilu požar se gasi oko kuća i sela, dok brdski teško 

dostupni prostori ne pripadaju prioritetima. Ako su povoljni 

vjetrovi, požar se brzo širi preko granice u RH, a u pravilu su 

povoljni, jer vjetar iz pravca mora, zmorac i maestral ne prodiru 

duboko preko brdskih masiva u kontinent. Uz to oni nikad 

ne dostižu olujnu snagu za razliku od bure koja puše orkanskom 

snagom u pravcu mora, baš u pravcu RH. 

Ono požara uz južnu granicu u BiH što se gasi oko kuća 

rješavaju slabo opremljene i nedovoljne vatrogasne snage. Poznato 

je da požari razmahani brdima ne predstavljaju veliku 

brigu jer na listopadnom raslinju neće biti velike štete budući 

da će se s proljeća oporaviti, a ako i bude štete, malo je stanovnika 

koji bi pored svojih egzistencijalnih problema još brinuli 

i o tome. 

Teško prohodno krško područje, uz to zagađeno minama, 

demotivira svaku pomisao odgovornih čelnika da možda i potroše 

neki novac za poboljšanje stanja. 

RH je zainteresirana za djelotvorno gašenje požara već na 

području BiH jer time sprječava štete na crnogoričnom raslinju 

koje je osjetljivije na požare. Zainteresirana je i zbog turističkog 

kontinuiteta koji je strateški interes. 

Još u bivšem zajedničkom državnom sustavu postrojbe iz 

RH gasile su u pograničnom području štiteći na taj način svoje 

područje. 

Radi toga je potpisan spomenuti Sporazum i Standardni 

operativni postupak u gašenju požara raslinja. Održane su simulacije 

i zahtjevna vježba ali kako je razvidno bez opipljivih 

rezultata. 

Procedura koja bi trebala osigurati postrojbama iz RH da 

gase u BiH manjkava je zbog sporosti u provođenju. Pored toga 

treba postojati konkretan poziv iz BiH za pomoć. Vođenje intervencijom 

je u nadležnosti odgovorne osoba iz BiH, a iz navedenog 

je razvidno da oni i nisu toliko na šteti te takvi događaji 

ne spadaju u prioritete. Opasnost na neobilježenim područjima 

zagađenim minama odbija odgovorne osobe da preuzmu rizik. 

Nemogućnost djelovanja zrakoplovstva van granica RH umanjuje 

djelotvornost. Nedorečena je odgovornost zapovjednika 

iz RH u drugoj državi itd. 

Općine i gradovi u RH u dijelu obveza zaštite od požara 

ugrađuju i mjere koje se dotiču pograničnog područja, Skupština 

DNŽ donijela je Program mjera zaštite od požara pograničnog 

područja kojim se koordinira aktivnosti zaštite od 

požara za što su osigurana financijska sredstva. Program obuhvaća 

izgradnju novih i održavanje postojećih protupožarnih 

putova, izgradnju novih i održavanje postojećih protupožarnih 

vodovodnih sustava, ozelenjivanje opožarenih površina, nadzor 

prostora, preventivno-operativne vatrogasne aktivnosti itd. 

Htjeli priznati ili ne to je ipak državni problem i država 

mora do kraja riješiti sve pravne i financijske nedorečenosti, 

osigurati da zrakoplovstvo može brzo i legalno reagirati na području 

druge države da bi zaštitila svoje interese. Nadalje, treba 

pomoći lokalnoj samoupravi da zajedno s lokalnom upravom 

graničnih područja druge države podignu zaštitu od požara na 

višu razinu. 

Dakle, BiH je suverena država i kao takva nadležna je za 

svoj teritorij. To što s njezina teritorija dolazi do opasnosti i nastajanja 

šteta u RH pokušava se riješiti, ali nema napretka. Ako 

u konkretnom prostoru u BiH nastaje opasnost, a „domaćin“ 

nema mogućnosti spriječiti je ili umanjiti, logično je da povjeri 

ugroženome, u ovome slučaju RH, da to uradi. Ako „domaćin“ 

zbog subjektivnih ili objektivnih razloga to ne odradi onda je 

logično da oštećeni, pravne i fizičke osobe, počnu podnositi račune 

za nastalu štetu. 

Miše Miloslavić 


17

Struka i praksa 

Svaki požar može biti i eruptivni požar 

Prof.dr.sc. Darko Stipaničev, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu 

Iako se u Hrvatskoj tek u posljednje vrijeme 

počelo više govoriti o načinu širenja 

požara otvorenog prostora, poznatom 

pod nazivom eruptivnom požar, ova 

je tema u svjetskoj znanstvenoj i stručnoj 

literaturi, što se odnosi na problematiku 

požara otvorenog prostora, prisutna već 

cijeli niz godina. Razlog je prije svega 

taj što se smatra da su upravo eruptivni 

požari krivi za veliki broj vatrogasnih 

nesreća koje su se dogodile pri gašenju 

požara otvorenog prostora. 

Svake četiri godine u portugalskom 

gradu Figueira da Foz održava se svjetska 

znanstvena konferencija u potpunosti 

posvećen istraživanjima što se odnose 

na požarime otvorenog prostora (International 

Conference on Forest Fire Research). 

Godine 2006. bio sam nazočan toj 

konferenciji i imao prilike slušati uvodno 

predavanje profesora Domingos Xavier 

Viegasa na temu ponašanja eruptivnog 

požara, a posjetio sam i Centar za istraživanje 

šumskih požara u mjestu Lousã 

(Laboratório de Estudos sobre Incendios 

Florestais). Profesor Viegas vodeći 

je svjetski znanstvenik u tom području, 

a laboratorij Centra za istraživanje šumskih 

požara posebno je opremljen za 

izučavanje problematike eruptivnog požara. 

Prof. Viegas bio je i poseban gost 

na seminaru Hrvatske vatrogasne zajednice 

i Udruge profesionalnih vatrogasaca 

što je održan u Splitu od 3. do 7. veljače 

2008. godine. Tijekom njegova boravka 

u Splitu, razgovarali smo satima o istraživanjima 

što se odnose na ponašanje 

požara otvorenog prostora i posebno o 

eruptivnim požarima. Kako sam profesor 

Viegas ističe i u Portugalu se pristupilo 

intenzivnijem istraživanju tog efekta 

tek nakon nekoliko velikih vatrogasnih 

nesreća za koje je na kraju ustanovljeno 

da su vjerojatno nastali kao posljedica 

eruptivnih širenja požara. 

O eruptivnim požarima ili, kako je 

meni draže kazati o modelu širenja požara 

raslinja koji uključuje i eruptivni 

efekt, može se napisati cijela knjiga, ali 

je meni osnovna namjera ovim kratkim 

tekstom razjasniti temeljnu zabludu koja 

se uz spomen eruptivnog požara javlja 

kod većine ljudi. Moram priznati da sam 

u početku mog bavljenja tom problematikom 

istu zabludu imao i ja. Problem 

mi je razjasnilo detaljno proučavanje fizikalnih 

zakonitosti koje se javljaju kod 

ovog efekta ali i razgovori s prof. Viegasom, 

pa ovim tekstom dio tih saznanja 

namjeravam podijeliti i s čitateljima ovog 

uvaženog časopisa. 

Osnovna zabluda koja se javlja u 

pogledu s eruptivnih požara je ta da se 

smatra kako je to neka posebna, specijalna 

vrsta požara. Većina ljudi smatra 

da postoji ‘’obični požar’’ i ‘’eruptivni 

požar’’. Često sam čuo izjavu tipa: ‘’Ja u 

svojoj praksi nikada nisam vidio eruptivni 

požar.’’ ili ‘’Eruptivni požari kod nas 

se ne javljaju često.’’ 

Istina je potpuno suprotna. Svaki 

požar se ponaša po zakonima eruptivnog 

požara samo što, na sreću, eruptivni efekt 

najčešće nije uvijek izražen i intenzivan, 

pa nam se čini da ga nema. Ali krenimo 

od početka. 

Požari raslinja 

Požari otvorenog prostora, pri čemu 

se prije svega misli na požare raslinja, 

složena su prirodna pojava u kojoj 

se isprepleću različita termodinamička i 

aerodinamička događanja. Na njih značajno 

utječe konfiguracija terena kojim 

se požar kreće, karakteristike vegetacije 

koja gori te lokalni meteorološki uvjeti 

na mjestu požarišta. Požari raslinja prirodne 

su pojave vremenski i prostorno 

dosta promjenjive, a često i teško predvidive, 

pa se matematički najčešće i 

modeliraju iskustvenim (empirijskim) 

i polu-iskustvenim (semi-empirijskim) 

modelima izvedenim na temelju dugogodišnjeg 

proučavanja njihovog širenja. 

Zbog toga je i dan danas kod izučavanja 

širenja požara otvorenog prostora važno 

eksperimentiranje na fizičkim modelima 

(skaliranim maketama terena i vegetacije), 

a često se organiziraju i eksperimentalna 

paljenja na prirodnim poligonima. 

Prije nešto više od 30 godina američki 

znanstvenik Richard Rothermel 

postavio je polu-iskustveni matematički 

model širenja požara raslinja koji je 

više-manje dominirao u svim analizama 

ponašanja požara. Rothermel je kazao 

da brzina širenja požarne fronte ovisi o 

vrsti vegetacije, nagibu terena, te brzini i 

smjeru puhanja vjetra. Njegova osnovna 

postavka bila je ta da je ta brzina širenja 

požara stalna (konstantna) ukoliko se 

vegetacija, nagib terena i vjetar ne mijenjaju. 

Ukoliko, primjerice, požar na 



travnatoj podlozi dođe na teren nagiba 

14%, a vjetar puše uz padinu (u smjeru 

širenja vatre) brzinom od 5.5 m/s na visini 

od 10 m, požarna fronta će se prema 

Rothermelovom modelu širiti uz padinu 

brzinom od približno 20 m/min, s tim da 

je Rothermel kazao da će brzina biti ista i 

na početku padine i na kraju padine, bez 

obzira koliko je padina duga. Drugim 

riječima kazano jednadžba kojom se 

određuje brzina širenja požara isključivo 

ovisi o tri vrijednosti: nagibu terena – vegetaciji 

– meteorologiji. 

Međutim, primijećeno je da u prirodi 

to baš i nije tako. Brzina širenja požarne 

fronte na kraju padine veća je od brzine 

kojim se požar počeo uspinjati uz padinu. 

I to svaki put, kod svakog požara, bez obzira 

što se niti nagib padine, niti vegetacija, 

niti vjetar nisu mijenjali. Požar se uz 

padinu ne kreće stalnom brzinom, već 

ubrzano. U jednadžbu kojom se određuje 

brzina širenja požara potrebno je 

dodati i četvrtu vrijednost – vrijeme, pa 

umjesto Rothermelovog trokuta: teren – 

vegetacija – meteorologija, imamo četverokut: 

teren – vegetacija – meteorologija 

– vrijeme. 

Eruptivni efekt 

Ta nadopuna matematičkog modela 

širenja svakog požara, koja uključuje 

i ubrzanje požarne fronte, naziva se eruptivni 

efekt i prvi ju je matematički izveo, 

te brojnim pokusima dokazao prof. Viegas. 

Danas se zbog toga u stručnim krugovima 

taj model često i naziva Viegasov 

model širenja požara. On je u stvari proširenje 

osnovnog Rothermelovog modela 

širenja požara na način da uključuje i 

efekt ubrzanog kretanja požara, te zbog 

toga bolje i točnije opisuje stvarna događanja. 

Sam Viegas je svoj model nazvao 

eruptivni požar (eng. eruptive fire), što 

je i unijelo zabludu i pomisao da se radi o 

posebnoj vrsti požara, iako bi točnije bilo 

kazati model širenja požara koji uključuje 

i eruptivni efekt. 

Naglasimo još jedanput da se eruptivni 

efekt javlja uvijek, kod svakog požara, 

ali često ubrzanja u širenju požara i 

nisu toliko velika pa ih je teško i primijetiti, 

pa se promatraču čini da eruptivnog 

efekta nema. Međutim, u određenim situacijama 

ubrzanja mogu biti tolika da 

brzina širenja požara na kraju padine 

bude i stotinu puta veća od brzine kojom 

je požar krenuo uz padinu. U tim slučajevima 

može se kazati da se požar razvio 

u eruptivni požar. Takvi slučajevi su od 

posebnog interesa, zato što se lako može 

dogoditi da se pojava ne prepozna na vrijeme, 

pa može rezultirati katastrofom. 

Eruptivni efekt može biti uzrokovan 

nagibom terena ali i vjetrom. Prof. Viegas 

je pokusima dokazao i izmjerio tu 

dvostruku prirodu eruptivnog efekta, 

pa se razlikuje eruptivni efekt izazvan 

padinom koji će se javiti i u slučajevima 

kada nema vjetra, ako je nagib padine 

dovoljan i eruptivni efekt izazvan vjetrom 

koji se javlja i na ravnom terenu 

ako je brzina vjetra dovoljna. Oba se 

efekta mogu potpomagati, pa je sigurno 

najgora situacija kada je terena dovoljno 

nagnut, a vjetar puše u smjeru padine. 

Ukoliko teren ima oblik klanca ili kanjona 

tada je efekt još dodatno pojačan, 

a prof. Viegas je sve te slučajeve detaljno 

ispitao, matematički opisao i provjerio na 

brojnim zabilježenim i dokumentiranim 

slučajevima velikih požara raslinja. 

Što se u biti fizikalno događa kod 

eruptivnog efekta Zašto požarna fronta 

ubrzava Pretpostavimo da u prvom 

trenu vjetra nema. Ukoliko se požar 

kreće po ravnom terenu brzina njegovog 

širenja bit će više-manje stalna i ovisit 

će prije svega o značajkama vegetacije, a 

oblik požarne fronte bit će kružni. Dolaskom 

do padine ili nagnutog klanca, 

požar se u početku nastavlja širiti ulaznom 

brzinom. Međutim, vrlo brzo visina 

plamena na početku požarne fronte 

počinje rasti, a brzina širenja požara postaje 

sve veća i veća. Razlog je pojava u 

tehnici poznata kao pozitivna povratna 

veza. Vatra na vrhu kontinuirano se potpomaže 

toplinom iz plamena ispod sebe, 

pa se gorenje na početku požara stalno 

pojačava a požarna fronta ubrzava. Povećanjem 

intenziteta gorenja pojačava 

se i strujanje zraka u njegovoj blizini što 

još više potpomaže gorenje na početku 

požara i još više povećava brzinu širenja 

požarne fronte. 

I tako redom, jedan efekt potpomaže 

drugog, pa požar vrlo brzo nekontrolirano 

eruptira. Zato ga je Viegas i nazvao 

eruptivni požar, iako se u Americi ovaj 

efekt često naziva i ‘’blow-up’’ što se hrvatski 

može prevesti kao eksplodirajući, 

uvećavajući ili napuhavajući požar. Zabilježeno 

je da se brzina požara, u odnosu 

na brzinu kojom je požar došao na ulaz 

padine ili klanca, može povećati i više 

od 100 puta. Takav nagli razvoj velike 

količine topline uzrokuje pojavu vrlo 

jakih vjetrova koji proizvode zvuk sličan 

zavijanju ili huku dolazeće lokomotive. 

To su svjedočili i brojni svjedoci koji su 

preživjeli nalet takvog ubrzanog kretanja 

požarne fronte. 

Prisustvo vjetra koji puše u smjeru 

padine ili u smjeru uspona klanca sve to 

još dodatno pojačava, na način da prividno 

povećava nagib terena. Zbog puhanja 

vjetra plameni jezici su polegnuti 

pa padina ili klanac izgledaju prividno 

ožujak 

[ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 

19


još više nagnuti, nego li su stvarno, čime 

je efekt erupcije brži i jači, pa ne treba 

velika duljina padine da do eruptivnog 

efekta dođe. Uz prisustvo vjetra eruptivni 

požar se javlja i u klancima u kojima ne 

bi bio toliko intenzivan da vjetra nema. 

Brzina dolaska do eruptivne faze 

ovisi i o vegetaciji na padini ili u klancu. 

Što je gorivo lakše to će do erupcije prije 

doći. Najopasnija je suha travnata podloga 

u kojoj do eruptivne faze dolazi i 

nekoliko puta brže nego, na primjer, na 

padini koja je obrasla grmolikom vegetacijom 

ili šibljem. Ukoliko je na padini 

šuma malim udjelom prizemne travnate 

podloge tada je dolazak do eruptivne 

faze još sporiji, pa se često dogodi da na 

šumovitim obroncima eruptivni efekt i 

ne bude toliko intenzivan, iako su nagib i 

duljina padine znatni. 

Obrana od eruptivnog požara 

Kako se braniti od eruptivnog požara 

Nikako. Količina energije koja 

se pri eruptivnom efektu oslobađa tolika 

je da se požar u toj fazi jednostavno ne 

može gasiti. Posljedica eruptivnog efekta 

je istovremeno gorenje velikog dijela 

padine ili klanca. Vegetacija na vrhu se 

upali prije nego prestane gorenje vegetacije 

na početku. Količina topline koja se 

oslobađa pri eruptivnom efektu jednaka 

je ukupnom zbroju količine topline oslobođene 

izgaranjem vegetacije na cijeloj 

padini, odnosno u cijelom klancu koji 

gori, a tu se radi o ogromnim količinama 

toplinske energije i u slučaju vrlo oskudne 

vegetacije. 

Zamislimo situaciju nagnutog klanca 

poluzatvorenog s gornje strane u kojem 

se razvio eruptivni efekt, a vjetar puše u 

smjeru osi klanca. Veliki dio energije izgaranja 

vegetacije na cijelom potezu koji 

gori biti će vjetrom ‘’nabijen’’ u gornji 

poluzatvoreni dio klanaca. Ilustrirati 

ćemo primjerom o kakvim se energijama 

može raditi i u slučaju relativno oskudne 

vegetacije. Neka je površina od 50.000 

m 2 , obrasla travnatom vegetacijom mediteranskog 

tipa s prosječno 0.6 kg/m 2 . 

Gornja toplinska moć takvog goriva je 

oko 18.000 kJ/kg. Uz 12% vlage u gorivu 

prosječna toplinska energija oslobođena 

u prostor izgaranjem takvog goriva je 

oko 5.500 kJ/m 2 , što znači da bi istovremeno 

gorenje površine od 50.000 m 2 , 

što otprilike odgovara području od 350 

x 145 m, oslobodilo količinu topline od 

275.000 MJ, odnosno oko 76 MWh. O 

kakvoj se energiji radi najbolje ilustrira 

podatak da je energija od 76 MWh dovoljna 

da žarulja od 100 W neprekidno 

gori 87 godina ! 

Jedino obrana od požara u eruptivnoj 

fazi je ne naći se na putu njegovog širenja. 

Eruptivni požar se ne može zaustaviti. 

Od eruptivnog požaru treba se skloniti. 

Portugal je zemlja koja po konfiguraciji 

terena i tipu vegetacije ima dosta mjesta 

na kojima se eruptivni požar može pojaviti. 

Zbog toga svi portugalski vatrogasci 

prolaze posebnu obuku što se odnosi na 

prepoznavanje uvjeta u kojima se eruptivni 

požar može pojaviti. Kao najjednostavnije 

pravilo, kojega se lako držati, 

navodi se da se požar raslinja, pogotovo 

lakih i brzo zapaljivih goriva poput 

suhe trave ne gasi s padine iznad požara 

ili s mjesta u gornjem višem dijelu 

nagnutog klanca iznad požara, ukoliko 

između požarne fronte i gasitelja postoji 

dovoljno gorive tvari. 

Štoviše, savjetuje se izbjegavanje položaja 

poput grebena i platoa iznad klanca 

ili strme padine. Velika količina topline 

i toplih plinova koju razvija eruptivni 

požar može svojim naglim dolaskom 

ugroziti živote vatrogasaca i na takvim 

mjestima. Uz to, posebno je opasno ukoliko 

vjetar puše u smjeru nagiba padine 

ili nagiba osnovne osi klanca. Događalo 

se da stradali zbog konfiguracije terena 

često i ne vide požar do trenutka kada se 

on eruptivnom brzinom penje uz padinu 

ili klanac, a tada je najčešće već kasno. 

Prof. Viegas, često ističe da je poseban 

problem podcjenjivanje požara travnatih 

površina, a one su u odnosu na eruptivni 

požar izuzetno opasne. 

I na kraju, naglasimo ono što svi 

znamo a to je da je posao vatrogasaca od 

izuzetnog društvenog značaja a po svojoj 

naravi to je i potencijalno opasan posao. 

Svaki požar, a pogotovo požar raslinja, 

često se ponaša drugačije nego li se u prvi 

tren čini da će se ponašati, ali se i tada 

ipak ponaša po prirodnim, fizikalnim zakonima. 

Na nama znanstvenicima je da 

ih što bolje izučimo i razumijemo kako 

bi savjetima, objašnjenjima i dodatnom 

obukom vatrogascima ukazali na potencijalno 

opasne situacije u kojima bi 

se, gaseći požare raslinja, mogli naći. A 

na društvu je da to podrži. Upravo zbog 

toga, potaknuti djelovanjem portugalskog 

laboratorija za izučavanje šumskih 

požara pokrenuli smo inicijativa koja bi 

trebala rezultirati osnivanjem hrvatskog 

Centra za izučavanja požara otvorenog 

prostora pri Fakultetu elektrotehnike, 

strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u 

Splitu. U njegovim bi se laboratorijima, 

uz suradnju i svih drugih u Hrvatskoj 

koji o toj problematici nešto znaju, trebala 

provoditi detaljna istraživanja požara 

prirodnog raslinja hrvatskog priobalju 

i otoka. 



TEHNOLOGIJA 

Pametna odjeća: Budućnost je već ovdje! 

Spasioci, koji tijekom svojih akcija 

rade pod najtežim uvjetima, izloženi su 

bolnim i po zdravlje opasnim opterećenjima. 

Uz psihičko opterećenje cijelo 

tijelo trpi od vrućine, para, mišićnih 

naprezanja ili opasnih tvari svake vrste, 

koje se mogu razviti pri jednom požaru. 

Često se voditelj jedne navalne akcije pita 

u kakvom se tjelesnom stanju nalaze članovi 

njegove skupine. Zahvaljujući istraživačkim 

radovima Švicarskog centra za 

elektroniku i mikrotehnologiju CSEM na 

temu komunicirajuća odjeća moglo bi se 

brzo dobiti odgovor na takva pitanja. Još 

bolje: Sa zaštitnim, daljinski upravljivim 

nadzorom nad navalnim osobljem, moći 

će se izbjeći nezgode, do kojih može doći 

zbog trenutnog tjelesnog stanja spasilaca 

u akciji ili zbog opasnosti kojima su izloženi 

pripadnici navalne skupine. 

Ciljevi 

veljači 2006. pokrenut je ProeTEX 

U (Protection e-textiles), projekt koji 

novčano pomaže od Europska komisija 

ima 23 sudionika. Cilj im je povećanje 

sigurnosti i djelotvornosti spasilaca na 

način da se opskrbe prenosivim osjetnicima 

i prijenosnim sustavima, s kojima 

se mogu u opasnim situacijama nadzirati 

njihove tjelesne funkcije, položaj i uvjeti 

u okolini. 

Područje primjene takve pametne 

odjeće proteže se na aktivnosti pri suzbijanju 

požara u urbanom i industrijskom 

okruženju, djelovanju u sklopu suzbijanja 

šumskih požara i spašavanja na vodi i u 

moru, pri uporabi maski za disanje, akcijama 

potrage u opasnom okruženju, 

ukratko: u svim vrstama djelovanja spasilačkih 

navalnih snaga. 

Uz to, primjena može biti djelotvorna 

i u području zdravstva, športa ili stručnih 

aktivnosti svake vrste. 

Projekt ProeTEX 

Projekt ProeTEX slijedi druge projekte 

kao Wealthy, MyHeart i Biotex, u 

kojima je CSEM prikupio opsežna znanja 

i iskustva na području prenosive elektronike 

i pametne odjeće. Cilj tog projekta 

je razvoj praktične odjeće za pripadnike 

spasilačkih službi kao i nadzornih sustava 

za ozlijeđene osobe. Sve to temelji 

se na mikro i nanotehnologiji i ugradnji 

osjetnika i pripadajućeg komunikacijskog 

ustrojstva u tekstil. 

Istraživači su radi toga razvili pametnu 

odjeću povezujući međusobno 

osjetnike i tekstil. Primjenom sučelja u 

odjeći moguće je nadzirati zdravstveno 

stanje sudionika u navalnoj akciji i na vrijeme 

prepoznati moguće rizične činitelje 

u njihovoj izravnoj okolini. Na taj način 

može se nositelja takvog sklopa odmah 

obavještavati ili u kritičnom slučaju upozoriti. 

To vrijedi i za voditelje akcije, koji 

se bežičnim prijenosom prikupljenim 

podacima mogu svakog trenutka upoznati 

sa stanjem u događanjima. 

Uloga CSEM-a 

Zadaća CSEM-a u sklopu tog projekta 

je razvijanje novih bio-osjetnika, 

izvedba (što manjih) modula za prikupljanje 

i prijenos fizioloških podataka, 

oblikovati razvrstavanje na taj način stvorene 

mreže i ugradnja u prenosiv modul 

za prikupljanje i prijenos elektroničkih 

podsustava, pomoću kojih će se podaci 

po potrebi voditi dalje i do – u složenim 

situacijama - središnjeg nadzornog 

sustava. Ubuduće će biti moguće kombinirati 

pasivne zaštitne mjere osobne 

zaštitne opreme s aktivnim postupcima 

neprekidnog zaštitnog nadzora navalnog 

osoblja. 

Posebni zahtjevi 

Sustav razvijamo u suradnji s Pariškom 

vatrogasnom brigadom kao i 

partnerima iz Državne uprave za zaštitu 

i spašavanje stanovništva i jedinicama 

talijanske civilne zaštite”, objašnjava 

usklađivač za razvoj posebne odjeće i 

prikladnih tekstilnih gradiva na CSEMu 

u Neuenburgu, Jean Luprano. 

U pogledu vatrogastva znanstvenici 

su vodili računa o posebnim okolnostima, 

ali i o jednostavnom rukovanju. 

Posao vatrogasca je, naime, već sam po 

sebi veoma zahtjevan. Tako, u njegove 

uobičajene zadaće spada uporaba osobne 

opreme, kaciga, radioprijamnik, maska 

za disanje kao i nošenje gipkih cijevi ili 

raznovrsnog alata. Ako se, osim toga, 

mora još misliti i na to da treba uključiti 

sustav osjetnika ili ako taj sustav zbog 

svojeg opsega ili mase otežava pokretljivost 

vatrogasca, to svakako ugrožava njegovu 

djelotvornost. Prema tome sustav 


21


otkrivanje vanjskih kemijskih utjecaja, 

otrovnih plinova ili para, 

bežična niskonaponska komunikacija 

uz pomoć antena ugrađenih u tekstilu, 

proizvodnja električne struje (fotonaponske 

i termoelektrične) kao i pohranjivanje 

pričuva energije. 

Jedini ručni zahvat pri oblačenju je spajanje utikača 

mora biti u najvećoj mogućoj mjeri jednostavan 

za korisnika, kako bi ga mogli 

prihvatiti i primjenjivati svi pripadnici 

navalnih postrojbi. 

“Zato se on uklapa potpuno automatski. 

Samostalno prepoznaje stanje 

i spaja u aktivan i automatski komunikacijski 

način traganja”, objašnjava Gabriela 

Dudnik, osoba odgovorna za razvoj 

elektronike i njezinu integraciju u 

ProeTEX-u. 

Otpornost svih sastavnica također je 

odlučujuća značajka, jer sustav po definiciji 

mora funkcionirati pod krajnje 

teškim uvjetima i u “neprijateljskom” 

okruženju. 

Zadaća sustava 

Sustav ima različite zadaće. Između 

ostaloga treba biti u stanju informirati 

navalnu skupinu da je jedan od sudionika 

ozlijeđen ili je u besvjesnom stanju i 

naznačiti mjesto na kojem se on trenutno 

nalazi. Nadalje, mora postojati mogućnost 

utvrđivanja, nalazi li se vatrogasac 

u teškoćama, da li je pod prekomjernim 

psihičkim opterećenjem odnosno da li 

mu prijeti opasnosti iz okoline. 

Uz to sustav treba osigurati komunikaciju 

između navalnih snaga koje 

djeluju na požarištu kao i između njih i 

primjerice voditelja akcije. On treba prenositi 

podatke o zdravstvenom stanju, 

razini psihičkog opterećenja sudionika 

akcije, njihovu pokretljivost i njihov položaj 

na mjestu događanja. 

I konačno mora omogućiti prikupljanje 

podataka iz okoline, koji će zajedno 

s osobnom zaštitnom opremom 

doprinositi sprječavanju ozljeđivanja ili 

nezgoda uslijed opeklina, vatrenog udara 

(flash over), “pregrijavanja” organizma, 

odnosno povećanja tjelesne temperature 

iznad 41°C (hipertermija), eksplozije, 

strujnog udara, kemijske, biološke, radiološke 

i atomske ugroze, djelovanja kiselina 

ili drugih izjedajućih gradiva. 

Mjereni parametri (karakteristične 

veličine) 

High-tech sustav koji je razvio CSEM 

povezivat će međusobno “e-textiles”- 

osjetnike, priključnu tehniku, bežične 

prijenosne naprave kao i opću opskrbu 

električnom energijom. Osobna zaštitna 

oprema pripadnika vatrogastva tako sadrži 

sve sastavnice, potrebne za najrazličitije 

zadaće. U to spada: 

neprekidan nadzor životnih parametara 

(biološki potencijal, promjene u disanju, 

kucanje srca, krvni tlak), 

neprekidan nadzor bio-osjetnicima 

sastava znoja, stanja dehidracije, elektrolita, 

pokazatelja psihičke (pre)opterećenosti 

kao i pojedinih krvnih parametara 

i opskrba kisikom, 

nadzor i raščlamba opće aktivnosti 

(stanke i kretanja), 

nadzor unutarnje temperature u 

osobnoj zaštitnoj opremi uz pomoć tekstilnih 

osjetnika, 

Vatrogasac budućnosti 

“Trenutno radimo na razvoju donjeg 

rublja i kaputa za zaštitu od vatre. 

Kasnije će se istraživati i druga rješenja”, 

naglašava Guy Voirin, osoba odgovorna 

za projekt u CSEM-u. 

Podaci se prikupljaju na različitim 

razinama. Tako se preko donjeg rublja, 

koje naliježe uz tijelo nositelja, mogu 

mjeriti životno važni parametri kao puls, 

disanje i tjelesna temperatura. Kaput 

za zaštitu od vatre sadrži osjetnike koji 

mjere unutarnju i vanjsku temperaturu, 

aktivnost nositelja kao i toplinski tok. 

Kaput je, nadalje, opskrbljen mjeračem 

ubrzavanja koji prikuplja podatke o kretanjima, 

a može biti i tako opremljen, da 

je moguće pomoću GPS sustava odrediti 

trenutni položaj njegovog nositelja. 

Čizme trebaju poslužiti za otkrivanje 

kemijskih ili otrovnih gradiva. 

Kaciga je predmet slijedećeg projekta. 

Putem nje bi vatrogasac trebao 

biti obazrivo, ali i sigurno i djelotvorno 

obavještavan o trenutnim postupcima 

i posebno o mogućim prekoračenjima 

graničnih vrijednosti, koje bi ga mogle 

ugroziti. Osjetnik smješten u unutrašnjost 

kacige mogao bi, osim toga, kao 

zaštitnu mjeru neprekidno slati obavijest 

o krajnje opasnim povišenjima temperature. 

Poznato je naime, da se u ljudi s 

prekomjerno visokom tjelesnom temperaturom 

(više od 40°C) pomućuje moć 

rasuđivanja, a time i sposobnost logičke 

pronicljivosti. 

Svi su osjetnici sustava umreženi. Za 

povezivanje sastavnica sustava između 

donjeg rublja i kaputa dovoljan je samo 

jedan utikač. To je ujedno i jedini ručni 

zahvat, koji mora učiniti vatrogasac pri 

oblačenju pametne odjeće. 

Analogna mjerenja se po potrebi 

pretvaraju i prenose u upravljački sklop, 

koji je sadržan u primjenskom modulu 

(određenom smislu “mozak” sustava). 

Pretvorene i raščlanjene informacije šalju 



se dalje preko antena u tekstilu odjeće do 

mjesta nadzora i upravljanja. Radi pouzdanog 

emitiranja u krugu od 360o (koje 

zbog mogućeg položaja čovječjeg tijela 

i primjerice zbog maske za disanje nije 

uvijek zajamčeno), kaput će se vjerojatno 

opskrbiti s još jednom antenom, za koju 

još nije određen točan položaj. 

Problem loše kakvoće prijenosa na 

određenim mjestima (javne garaže, tuneli 

i sl.) mogao bi se riješiti tako, da 

svaki vatrogasac sa svojom opremom 

bude ujedno i jedna vrsta komunikacijskog 

releja, koji će lančano skrbiti za 

siguran prijenos podataka do mjesta prijama. 

Zbog potrebne udobnosti nošenja 

nijedan sastavni dio – osim upravljačkog 

modula – ne smije biti u krutoj izvedbi. 

Opskrba električnom strujom, jednom 

kasnije, obavljat će se pomoću savitljive 

baterije, koja je trenutno još u fazi razvoja. 

Osim toga treba biti omogućeno i 

skidanje svih tih dijelova s odjeće , zato 

jer se odjeća treba povremeno prati i s 

druge strane, jer se određene sastavnice 

moraju tijekom uporabe održavati i/ili 

možda izmijeniti. 

Zajednički rad 

Kod takve vrhunske tehnologije 

važnu ulogu imaju i partneri (bilo 

državne ustanove ili industrija), koji 

trebaju ispitati praktičnu primjenu, ali i 

istraživati tržište. “Želimo razvijati korisne 

proizvode i ne pokrećemo istraživanje 

samo radi istraživanja”, ističe Jean 

Luprano. 

Samo pokusi pod stvarnim uvjetima 

mogu pritom znanstvenicima pomoći 

u razvoju djelotvornog sustava. “Naši 

kontakti, prije svega s pariškim vatrogascima, 

omogućuju nam ciljano usmjereno 

istraživanje u smislu razvoja praktično 

primjenjivog sustava”, naglašava dalje 

Jean Luprano. 

Na pitanje, zašto je odabrana baš 

pariška vatrogasna brigada, Luprano to 

potkrepljuje njihovom spremnošću na 

svaku suradnju. Glasovita brigada nije 

samo poznata i uvažavajuća na svim 

stranama, njihove su navalne snage (a to 

su zapravo pripadnici francuske vojske) 

poznate po spremnosti za pružanje svake 

pomoći, ali i na pozitivnu kritiku. 

Globalni sustav upravljanja 

Sustav se trenutno nalazi u fazi ispitivanja. 

Pariški vatrogasci ispitat će 

ga u vježbama i ponovljeno u požarnoj 

kući, ali još ne i u istinskoj primjeni. 

“Uz razvojne tehničke pojedinosti naš 

sustav mora savladati i administrativne 

zapreke. Sigurnost i pouzdanost sustava 

mora biti zajamčena, ne samo u odnosu 

na korisnika, nego i u očima osiguravatelja”, 

objašnjavaju znanstvenici CSEM-a. 

Ne radi se samo na razvoju sastavnica 

za ugradnju u odjeću, nego i na razvoju 

programske opreme za prikupljanje i prijenos 

podataka. Ta programska oprema 

mora biti primjenjiva izravno na mjestu 

događanja, na primjer uz pomoć prijenosnog 

računala, smještenog u vozilu za 

vođenje navalne akcije. U idealnom slučaju 

ustrojstvo sustava omogućit će da 

se u cijelosti može ugraditi u opći sustav 

upravljanja navalnim akcijama vatrogasne 

postrojbe. Središnja koordinacija 

i nadzor nad podacima mogao bi tada 

uslijediti na razini središnjica za uzbunjivanje. 

Ogromne prednosti te tehnologije su 

u njezinoj svestranosti. Na njoj se mogu 

zasnovati brojne inačice, bilo za industriju 

ili za široko tržište. Tehnologija se 

dalje razvija, posebno uvođenjem druge 

komunikacijske generacije s kojom se 

može zaobići “valne smetnje” izazvane 

određenim arhitektonskim zaprekama. 

Za maštu nema granica 

Razvoj sustava te vrste podsjeća na 

filmove kao Robocop ili na igre kao 

Robofirefighter kao znanstvena fantastika, 

a u stvarnosti predstavlja sigurnosnu 

dobit za spasilačke snage. Neovisno o 

djelovanju navalne skupine na najistaknutijoj 

navalnoj liniji, statistički podaci 

potvrđuju da, nažalost, mnogi pripadnici 

vatrogasnih postrojbi pri izvršavanju 

svojih zadataka “jednostavno” umiru 

zbog zastoja srca, bilo na putu do mjesta 

akcije ili odmah nakon nje. Sudionik 

opremljen pametnom odjećom nadziran 

je od početka službe i izravno je vidljivo, 

je li on spreman za sudjelovanje u akciji. 

Ako nije, može (ga) se povući iz akcije 

i time izbjeći moguća neželjena događanja. 

Zamislivi su i drugačiji akcijski 

sinopsisi: Potvrđivanje navalne skupine 

u akciji, automatski zahtjev za pojačanjem, 

prijenos slike s mjesta događanja 

do vodstva akcije, prijenos tehničkih informacija 

skupinama koje se nalaze na 

najistaknutijoj navalnoj liniji, daljinsko 

upravljanje… Sigurno je da mogućnosti 

djelovanja tehnike u tom području mogu 

biti ograničavane samo čovjekovom maštom. 

Izvornik: SF-Z 12/2007 


ožujak 

[ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 

23


Service4fire 

Kako bi se zajamčila najveća moguća 

radna sigurnost i raspoloživost vatrogasnih 

vozila neminovan je neprekidan 

nadzor i ispitivanje stanja i funkcionalnosti 

cjelokupne opreme. Pojačano 

održavanje zbog izbjegavanja ispada i 

radova popravaka ne smije pak voditi do 

većih troškova za to potrebnog osoblja 

– zato je i ovdje dobrodošla automatizacija. 

Na temelju veoma brzog rasta broja 

elektroničkih sastavnica u vozilima i na 

opremi te sve većoj raspoloživosti bežičnih 

usluga kao GPRS (bežični servis 

za primjenu preko GSM-a) dobivene su 

u automatizaciji postupaka održavanja 

potpuno nove mogućnosti. Rosenbauer 

ih je prvi učinio pristupačnima za svoje 

korisnike sa servisnim portalom service4fire. 

Serijska sabirnica CAN-Bus kao izvor 

informacija za utvrđivanje stanja 

Pomoću telematik modula ugrađenog 

u vozilo na raspolaganju su putem 

CAN-Busa važni pogonski podaci koji se 

pokretnom radiovezom prenose na servisni 

portal tvorničke službe za odnose 

s korisnicima. U prenošene podatke 

ubrajaju se, između ostaloga, oni koji se 

odnose na donji postroj vozila kao prijeđeni 

kilometri, brzina vrtnje motora, 

razina rashladne vode ili tlak ulja, zatim 

podaci koji se odnose na vatrogasne uređaje 

kao sati rada, količina protoka crpke 

ili radni parametri generatora, ali i u pojedinostima 

geografski prikazi (GPS podatci) 

o putovima i mjestima djelovanja. 

Time je zajamčena visoka kakvoća dokumentacije 

o korištenju vozila i uporabi 

opreme. 

Automatska izvješća putem računalne 

mreže 

Na portalu poduzeća ti se podaci raščlanjuju 

i uspoređuju sa zadanim vrijednostima. 

Tako se preventivno uočavaju 

mogući uzroci ispada vozila/opreme iz 

rada i/ili nepravilnosti, kao i izvori trošenja 

materijala ili pogrješke na osjetnicima. 

Kad su takva odstupanja kritična 

slijedi automatsko obavještavanje nadležnog 

djelatnika u vatrogasnoj postaji s 

uputama o mjerama koje treba poduzeti. 

Tako se može osigurati najbrže moguća 

pomoć, prije ispada odnosno kvara na 

vozilu i vatrogasnoj opremi. Osim toga 

na web-u su svi važni prikupljeni podaci 

na pregledan način dostupni korisnicima. 

Tako su npr. vožena brzina, temperatura 

crpke ili radni napon obrađeni i 

prikazani grafički tijekom vremena. 

Na taj je način dosadašnja servisna 

knjižica zamijenjena elektroničkim dokumentom 

(dnevnikom) u kojem su prikazani 

svi, za održavanje važni, činitelji. 

Umjesto radova održavanja u utvrđenim 

vremenskim razmacima, sada se može 

uzeti u obzir stvarno opterećenje vozila i 

pojedinih dijelova opreme – činitelj, koji 

održavanje čini gospodarstvenijim i istovremeno 

je zajamčena najbolja moguća 

radna sigurnost. 

Ušteda kroz najbolje moguće postupke 

servisiranja 

Primjenom portala za pružanje 

usluga service4fire višestruko će doprinijeti 

boljem radu vatrogasnim društvima 

i postrojbama. Zahvaljujući service4fire 

povećana je pogonska sigurnost 

i raspoloživost vozila i istovremeno to 

predstavlja rasterećenje proračuna korisnika, 

jer su zahvaljujući pro-aktivnom 

održavanju na vrijeme izbjegnuti radovi 

popravka. 

Manji broj ispada i ušteda u troškovima 

održavanja vatrogasnih vozila vodi 

automatski do većeg zadovoljstva u korisnika 

– a to je cilj svakog proizvođača, 

pa i Rosenbauera. Osim toga, može se 



saznanjima dobivenim primjenom service4fire 

doći do točnijih podataka o 

stvarnim uvjetima u primjeni vozila i 

odgovarajuće tome izvršiti potrebne izmjene 

u razvoju, proizvodnji i servisiranju 

svojih proizvoda. 

GPRS, General Packet Radio Service 

= prijenos podataka bežičnim putem 

kroz GSM mrežu. 

GPS, Global Positioning System = satelitski 

navigacijski sustav 

GSM, Global System for Mobile communications 

= opći sustav za mobilnu 

komunikaciju 

Izvornik: SFZ 12-2007 


SUZBIJANJE POŽARA IZ ZRAKA 

BERIJA Be-200 

Na tržištu letjelica za gašenje požara 

konkurira više proizvođača Uz 

Bombardiera, Lockheeda, Martin Marsa 

javljaju se sada i Rusi. Oni nude zrakoplov 

s turbo mlaznim pogonom za gašenje 

vodom. 

Berija Be-200 je amfibijska letjelica, 

jedna od najneobičnijih i najsvestranijih 

koje su predstavljene posljednjih godina. 

To je manja i u znatnoj mjeri prerađena 

inačica zrakoplova Berija Be-42. Be-200 

može polijetati s tla i s vodene površine. 

Moguća područja primjene su nadzor 

mora, zaštita okoliša, suzbijanje požara 

iz zraka, prijevoz putnika i roba. 

Prototip se zakotrljao u rujnu 1996., 

a prvi probni let imao je 24. rujna 1998. 

Za izvoz nudi se osim sa Progress motorima 

još i s pogonskim motorima Rolls 

Royce ili Allison, a ovisno o području 

primjene može biti različito opremljen. 

Ograničeno odobrenje kao zrakoplov za 

gašenje požara dobio je 10. kolovoza 

2001., a puno odobrenje od strane ruskih 

vlasti uslijedilo je 29. prosinca 2003. 

Stroj posjeduje trostruki razvučen 

(redudantni) sustav upravljanja zrakoplovom 

pomoću računala (fly-by-wire) 

i opširnu zrakoplovnu elektroniku (avionik) 

sa šest 15x20 cm zaslona u boji u 

pilotskoj kabini. 

Za akcije suzbijanja požara Be-200 

Berija Be-200: Tehnički podatci 

duljina: 

32,05 m 

raspon krila: 

32,78 m 

visina: 

8,9 m 

površina krila: 

117,44 m2 

izmjere kabine (d x š x v): 18,7 m x 2,4 m x 1,8 m 

pogonski motori: 

dva turbo mlazna motora Progress 

D-436TP, svaki sa po 73,6 kN 

masa praznog zrakoplova: 25 120 kg 

najveća poletna masa: 

37 200 kg s tla i 43 000 kg s vode 

najveća brzina: 

750 km/h na 7000 m 

putna brzina: 

550 do 610 km/h 

brzina pri slijetanju: 

185 km/h 

brzina pri polijetanju: 

220 km/h 

brzina pri uzimanju vode: 160 do 19’ km/h 

najviša radna visina: 

8000 m 

stopa uzlaznog nagiba: 8 m/s 

doseg sa 7,5 t opterećenja: 1700 km 

doseg u preletu: 

3850 km 

broj članova posade: 2 

nosivost: 

može u 8 spremnika ispod poda kabine 

preuzeti iz mora ukupno 12 tona vode. 

Dodatno se može u kabini instalirati 6 

spremnika s dodatcima za gašenje. Punjenje 

spremnika izvodi se tijekom klizanja 

iznad površine vode kroz 4 vodena 

ulaza i traje samo 18 sekunda. Zrakoplov 

ima ispod oba krila po jedan plovak za 

stabilizaciju na vodi. 

do 64 putnika ili 8000 kg tereta u kabini ili 12 

m3 vode za gašenje u spremnicima 


25


Inačice: 

• Be-200: osnovna inačica 

• Be-200schS-E: inačica s europskim odobrenjem 

(planirano do prosinca 2007.) 

• Be-210: planirana inačica sa 72 putnička mjesta 

• Be-220: vojna inačica za nadzor mora 

• Be-250: planirana inačica kao letjelica za rano upozoravanje 

Zrakoplov Berija Be-200 

Ruska zrakoplovna industrija 

Tvornica zrakoplova IAPO utemeljena je 1932. u Irkutsku, nedaleko Bajkalskog jezera. Irkut Grupa, u koju spada 

IAPO, od 2000. je u većinskom privatnom posjedu desetak vodećih poslovnih ljudi. Država sudjeluje sa 14,7 posto 

putem IAPO-a, proizvođača vojnih pa sada i putničkih zrakoplova Suhoj u Grupi, koja obuhvaća još tvornicu zrakoplova 

Berija, konstrukcijski ured za zrakoplove srednjeg dometa, udjel kod jednog proizvođača zrakoplovne elektronike 

i u marketinškoj zajedničkoj tvrtki (join venture). 

Velika očekivanja Grupe su u proizvodnji amfibijskog zrakoplova Berija Be-200 s mlaznim motorima, koji može u 

manje od 20 s preuzeti s površine mora/jezera dvanaest tona vode za gašenje. Planira se prodaja 320 zrakoplova te vrste. 

Rusko ministarstvo za zaštitu od katastrofa već je naručilo sedam takvih letjelica, a pomoć pri prodaji u svijetu pruža i 

europska aeronautička tvrtka EADS N.V. (European Aeronautic Defence and Space Co.). Osam zrakoplova opremljenih 

s Rolls-Royce turbinama kupila je američka tvrtka za suzbijanje požara Hawkins & Powers. 

Prije kratkog vremena Rusija je svoje dugove Pariškom klubu dijelom poravnala sa četiri Be-200 isporučena Portugalu. 

Irkut inače opskrbljuje s vojnim zrakoplovima SU-30MK i drugim inačicama iz niza Suhoj Kinu, Indiju, Venezuelu, 

Siriju i druge zemlje. Zanimljivo je da Ruske zračne snage nisu naručivale nove zrakoplove u pogonima Irkuta 

još od 1991. godine. 

Izvornik: www.welt.de/..., www.russland ohne zensur, www.lexikon-portal.de/Berijew_Be-200, 

www.de.wikipedia.org./wiki/Feuerl..., www.de.wikipedia.org./wiki/Berijew_Be-200 i dr. 


Berija Be-200 rvb21… 



AKUMULATORI U RADIOTEHNICI 

Kolika je trajnost jednog akumulatora 

za komunikacijski uređaj 

Uz redovitu njegu oko 1000 cikličkih 

punjenja/pražnjenja (kod NiCd 

akumulatora nešto više, a kod NiMH i 

Li-ionskih je nešto manji broj ciklusa). 

Preduvjet dugovječnosti je izbjegavanje 

memory effecta*, hladno i suho mjesto 

uskladištenja, onemogućavanje prekomjernog 

ispražnjenja. Nadalje treba 

izbjegavati mehanička oštećenja i voditi 

računa o čistoći kontakata. 

Pametni uređaj za punjenje s visokovrijednom 

sastavnicom za raščlambu i pripremu 

akumulatora protiv vraćanja u prvobitno 

stanje (memory – effekt); punjenje 

moguće i u vozilu 

Kako izbjegavati sposobnost zapamćivanja 

(memory effect) 

Ta pojava poznata je prije svega kod 

NiCd akumulatora, manje kod NiMH i 

uopće je nema kod litij-ionskih akumulatora. 

Puniti treba samo ispražnjene 

akumulatore, odnosno primijeniti uređaj 

za punjenje koji napaja samo ispražnjeni 

akumulator i iskapča ga po napunjenosti 

(zaštita od prepunjivanja). Ne smije se 

puniti akumulator s nepoznatim i neodređenim 

stanjem napunjenosti jer on 

to “pamti” (zato i naziv “memory”), a 

posljedica toga je skraćenje njegove trajnosti. 

Je li za prizivač (pager) preporučljiv 

akumulator ili baterija 

Pitanje je opravdano, ako postoji mogućnost 

odabira. Usporediti treba troškove, 

uzimajući u obzir da za bateriju nije 

potreban uređaj za punjenje, da ima veću 

trajnost (ali samo jedno pražnjenje, dok 

je kod akumulatora i do 1000 ciklusa!), 

ali je važan činitelj i očuvanje okoliša. 

Prema svemu ipak se preporučuje primjena 

akumulatora. 

Kako i gdje ukloniti u otpad istrošeni 

akumulator 

Budući da je prije svega, kadmij 

jako otrovan, neuporabivi akumulatori 

ne smiju se odlagati u obično (kućno) 

smeće! Svaki prodavač odnosno isporučitelj 

dužan je preuzeti natrag neuporabivi 

akumulator odnosno treba ga odložiti 

na mjesto određeno za prikupljanje 

posebnog otpada. 

VATROGASNI BRODOVI I PLOVILA 

Ručni reflektor s priborom tvrtke sunday 

batteries (Austrija) 

Kakva je budućnost aku-tehnologije 

Poslije litij-ionske sada u primopredajnu 

bežičnu tehniku ulazi i laganija 

litij-polimerna tehnologija. Velike nade 

polažu se srednjoročno još i na spremnike 

za pohranu električne energije u 

sada još neusavršenoj tehnologiji dvoslojnih 

kondenzatora (do 12 000 ciklusa 

punjenja/pražnjenja!) i na gorivne ćelije 

s danas još nezamislivim kapacitetima. 

Memory effect = sposobnost zapamćivanja/visoka 

sposobnost vraćanja u 

prvobitno stanje 

Izvornik: Der Salzburger Florian 

02/2007 i www.sundaybatteries.at 


Zaštita Riječke luke i vatrogasni brodovi 

Italija je davne 1939 godine kada se trebna zaštita, ali pomoć mogu dobiti iz 

pripremala za rat, donijela Zakon o luke prve i druge kategorije. 

zaštiti talijanskih luka, temeljem kojega 

vatrogasci u lukama dobivaju znatne prvu kategoriju, Rijeka (Fiume) u drugu, 

Primjerice Trst i Venecija su ušle u 

ovlasti u pogledu preventivne kontrole a Pula (Pola) u treću. 

brodova i tereta, ali i represivnu zaštitu Nabavu brodova financiralo je ministarstvo 

financija, a opremanje bro- 

luka. Taj zakon nije se bitno mijenjao do 

danas. Temeljem zakona objedinjeni su dova financirala je lokalna uprava grada 

gradski i lučki vatrogasci, te su kategorizirane 

luke u tri kategorije. 

stvo trgovačke mornarice financiralo je 

kojoj su brodovi dodijeljeni. Ministar- 

Luke prve kategorije međunarodnog održavanje brodova. Ministarstvo rata 

su i nacionalnog značaja, te vatrogasne obučavalo je posade brodova. Posade su 

postrojbe u svom sastavu trebaju imati morale završiti vatrogasnu obuku u Vatrogasnoj 

školi u Rimu, a zatim Morna- 

vatrogasne brodove. Luke druge kategorije 

i nacionalnog su značaja trebaju ričku školu u Puli i Napulju te praktičku 

imati vatrogasne čamce. 

obuku u Veneciji. 

Lukama treće kategorije nije po- 

Zaštita Riječke luke od 

1942. do 1945. 

Riječkom 21. vatrogasnom korpusu 

(21 corpo VF Fiume) dodijeljena su 

dva čamca. 

Čamci su 1942. preuređeni u malom 

brodogradilištu 3.MAJ i u njih su ugrađene 

pumpe od 3000 l/min i topovi za 

vodu te četiri tlačna izlaza za gašenje na 

kopnu. U čamce je ugrađen i rezervoar s 

pjenilom. 

Talijanska je mornarica obučila šest 

mornara vatrogasca koji su vršili službu 

u smjenama na čamcu, a ostala posada 

dolazila je u slučaju požara iz vatrogasne 

vojarne. Čamci su često bili dislocirani 


27


u lukama Opatija, Martišnica, Baroš i 

Riječkoj luci, te bi u svakoj luci vatrogasci 

dobivali i vatrogasno spremište za 

obitavanje posade i vatrogasaca i držanje 

opreme. Hrana im je dovožena iz Vatrogasne 

vojarne Centar. 

Jedan je čamac služio za gašenje i spašavanja, 

a drugi je imao ulogu logistike, 

odnosno odvozio spašene i ranjene, dovozio 

je nove snage, opremu, sredstva i 

po potrebi se uključivao u gašenje. Kada 

je jedan čamac bio dislociran u drugu 

luku ili je bio u remontu matična luka 

nije ostajala bez zaštite. 

Čamci su se iskazali u gašenju lučkih 

i industrijskih postrojenja Rijeke i Sušaka 

tijekom savezničkog bombardiranja. 

Tijekom bombardiranja Rijeke i 

Sušaka jedan čamac djelovao je na području 

Luke Sušak, a drugi na području 

Riječke luke. Gasilo se pomoću topa ili 

su se povlačile cijevne pruge na kopno iz 

tlačnih izlaza. Tijekom velike ratne opasnosti 

nikada čamci nisu zajedno djelovali, 

ali svaki od čamaca je za logističku 

podršku dobio motornu jedrilicu i stalne 

posade od šest vatrogasaca. 

U listopadu 1943. kada je bombardirana 

Opatija, jednim od čamaca spašavalo 

se djecu morskim putem, a u studenome 

1944. gasio se požar njemačkog 

ratnog broda Kieibitz ex Ramb III. 

Zaštita riječke luke 

od 1945. do 1960. 

sastavu riječke Vatrogasne postrojbe 

jedan od čamaca služio je do po- 

U 

četka šezdesetih. Njime se gasilo požare 

parobrodova, drvenih brodova (barkasa) 

i njihovih tereta u Riječkoj luci, a najčešće 

u luci Porto Baroš. Često se gasilo 

skladište ugljena za opskrbu brodova na 

Riječkom lukobranu. 

Posljednji izvještaj o sudjelovanju u 

gašenju vatrogasnog čamca požar je na 

brodu Olav Claus 4. svibnja 1960. 

Početkom šezdesetih godina prošlog 

stoljeća, izgradnjom modernih lučkih 

tegljača koji imaju opremu za gašenje, 

čamac preuzima Lučka kapetanija u čijoj 

floti je do početka Domovinskog rata. 

Zaštita luke od 1960. do danas 

Šezdesetih godina gore strojarnice 

broda uglavnom u remontnim brodogradilištima, 

za razliku od pedesetih 

kada ponajviše gore tereti. Tih godina 

nabavljena su četiri moderna tegljača sa 

sustavima za gašenje na moru i lukama, 

sve se više koristi modernije vrste pjenila, 

nabavljaju se prvi izolacijski aparati 

na komprimirani zrak, iako su kisikaši 

ostali u upotrebi. 

Sedamdesetih godina zabilježeni 

Mali vatrogasni brod brzina preko 30 milja 

su požari s ljudskim žrtvama, gorile 

su mnoge strojarnice brodova, tereti u 

skladištima, lučka skladišta, brodovi u 

izgradnji. Tada su nabavljena još četiri 

tegljača za gašenje požara i spašavanje na 

moru. Vatrogasci nabavljaju najmoderniju 

opremu, veliki broj izolacijskih aparata, 

kompresore, nova vozila, zaštitna 

termo odjela. Kontinuirano se uvježbavaju 

vatrogasci, odlazi se na upoznavanje 

brodova, organiziraju vježbe u brodogradilištima, 

Luci, brodovima. Vatrogasci su 

postali bitan činitelj sigurnosti na moru, 

brodovima, luci, i brodogradilištima riječkog 

područja. Aktivno su sudjelovali 

u kreiranju i opremanju lučkih tegljača. 

Tri tegljača dobila su najviša vatrogasna 

odlikovanja za hrabrost. Tih godina riječki 

vatrogasci umalo su dobili brod, ali 

je ipak odlučeno da postojeća koncepcija 

nije loša. Čak se predlagalo da na jednom 

tegljaču stalno, kao član posade, bude 

iskusni zapovjednik vatrogasnog odjeljenja, 

ali to se nije nikada realiziralo. 

Tih godina izgubljena je „luke zbrinjavanja“ 

za nasukavanje gorećih brodova 

Punta Tanka na otoku Krku zbog 

izgradnje pogona petrokemije i naftovoda, 

a i zaljev Preluka nije više pogodan 

zbog blizine naseljenog mjesta. 

Od početka sedamdesetih pa do kraja 

devedesetih gorilo je na desetine glisera i 



jahti i to uglavnom nakon točenja goriva, 

a u pravilu kod drugog ili trećeg pokušaja 

paljenja motora. Uglavnom posade 

su bile opečene, a bilo je dosta i smrtnih 

slučajeva, a olupina trupa često i potone 

tako da se događaju i eko incidenti. Nažalost 

te požare nije imao, a i danas nema 

tko gasiti. 

Osamdesetih godina naglo pada 

broj požara na brodovima. Pomorci se 

počinju obučavati za gašenje požara na 

brodovima. Sustavi i oprema za gašenje 

na brodovima su efikasniji, zaštitnu 

opremu gasitelja mora imati svaki brod, 

inspekcijske kontrole su strože. Zbog sigurnosti 

na moru poštuju se međunarodna 

pravila i dogovori. Na brodovima 

se redovito održavaju vježbe požara na 

brodovima. Sudjelovanje pomoraca u 

požarima brodova znatna je. 

Povećao se broj požara na linijskim 

trajektima. Te požare uglavnom je gasila 

posada broda u samom začetku. Često 

izbijaju požari plovila u turističkim marinama. 

Vatrogascima ti požari stvaraju 

probleme jer se teško gase s kopna, a nemaju 

u svom sastavu vatrogasne brodove 

i čamce. 

Početak posljednjeg desetljeća 

srećom prošao je bez tragičnih i velikih 

požara na moru i kopnu na našem 

području, ali se zbog toga ne smijemo 

opustiti. Požari s kopna dolaze do mora. 

Sve je veća potreba da se ti požari gase s 

morske strane. 

U požarima brodova od 1945. do 

danas u Riječkom akvatoriju je gorjelo 

115 brodova, poginulo je 39 ljudi, ozlijeđeno 

je 55 ljudi, te je ozlijeđeno 6 vatrogasaca 

Vatrogasni brod 

Za gašenje na plovnim objektima 

(brodovima, plovilima, čamcima, i 

td ) te u priobalju upotrebljavaju se vatrogasni 

brodovi. Vatrogasni brodovi 

su specijalno konstruirani i opremljeni 

s nekoliko monitor mlaznica i priključcima 

za tlačne cijevi. Imaju mogućnost 

gašenja vodom, pjenom, prahom. Monitori 

su tako postavljeni da mogu pravilno 

gađati susjedni plovni ili neki drugi 

objekt. Domet mlaza im može biti i do 

120 m. Osim što raspolažu s opremom za 

gašenje požara, vatrogasni brodovi imaju 

opremu za spašavanje na moru, eko 

opremu, te brzi transport ljudi i opreme 

vodenim putem. Vatrogasnim brodom 

upravljaju stalne vatrogasne posade, a 

prilikom gašenja požara zapovijeda vatrogasni 

zapovjednik. 

Veliki vatrogasni brod u akciji 

Florian u akciji 

Vatrogasni čamac 

Manje vatrogasne postrojbe za zaštitu 

luka u svom sastavu mogu imati 

vatrogasne čamce koji su po obliku i brzini 

slični gliserima sa snažnim motorima. 

Na sebi imaju ugrađene vatrogasne 

pumpe s topom i nekoliko tlačnih izlaza. 

Posjeduju i rezervoar s pjenilom. Imaju 

spasilačku i eko opremu. Osim gašenja 

trebali bi imati mogućnost spašavanja na 

moru, saniranje manjih eko akcidenata 

te prijevoza ljudi i opreme na požar plovila 

ili desantiranje vatrogasaca na kopno. 

Vatrogasni čamac mora imati mogućnost 

tegljenja manjeg drugog čamca 

i imati prostor za smještaj posade. Može 

djelovati sam ili kao logistička podrška 

vatrogasnom brodu. Vatrogasni čamac 

nema stalne posade već posada dolazi iz 

vatrogasne postrojbe. 

Tegljači 

Tegljači su brodovi koji služe za tegljenje 

brodova ili drugih plovećih 

objekata. Oceanski tegljači služe za 

opskrbu naftnih platformi i u slučaju 

požara na platformi ili tankeru svojim 

snažnim mlazovima iz daljine hlade ili 

gase platformu ili brod. Tegljači su predviđeni 

da u slučaju požara na moru ili u 

luci mogu gasiti nastali požar. Posjeduju 

snažne motore i pumpe za vodu, topove 

za vodu, pjenu i prah, tlačne izlaze, imaju 

sustav za samohlađenje svoga trupa, pa 

se s tegljača mogu provesti cijevne pruge 

na kopno ili na neki drugi brod. Imaju 

mogućnost stavljanje u tegalj zapaljenog 

broda iz luke i usput ga hladiti. U slučaju 

požara na nekom brodu na tegljač 

se mogu ukrcati vatrogasne ekipe radi 

gašenja požara. Vatrogasci moraju biti 

obučeni za takve akcije. Tegljač može na- 


29


stupati sam ili njime zapovijeda stožer za 

gašenje u kojem je i rukovodilac tegljača. 

S tegljačem ne zapovijeda vatrogasni 

zapovjednik. Ako zapovjednik tegljača 

procijeni da postoji opasnost po ljude 

tegljač ne mora poslušati zapovijed. Međutim, 

kada bi vatrogasci posjedovali vatrogasni 

brod, imali bi drugačiji pristup 

cijeloj situaciji, te mogu djelovati čak i 

na granici rizika. Zbog toga tegljači nisu 

vatrogasni brodovi, ali se mogu nazvati 

brodovi za gašenje, osim ako je tegljač u 

vlasništvu vatrogasne postrojbe. Veliki 

nedostatak jesu teškoće koje se javljaju 

pri gašenju malih plovila i gašenja u 

plitkim vodama. Luke u kojima su stalno 

prisutni tegljači nemaju potrebu za svoju 

zaštitu imati velike vatrogasne brodove. 

Tegljači gase i spašavaju uz naknadu i 

spadaju pod profesionalne spasioce, dolaze 

na gašenje, traganje i spašavanje po 

vlastitoj procijeni ili po pozivu. 

Plastični i gumeni motorni 

čamci 

Ti čamci ne pripadaju vatrogasnim 

čamcima iako često služe u vatrogastvu, 

uglavnom zbog toga što su jeftini, 

a vatrogasne postrojbe ne mogu nabaviti 

vatrogasne čamce. Oni se mogu vrlo lako 

zapaliti tijekom gašenja i spašavanja nekog 

gorućeg plovila i imaju još mnogo 

tehničkih, taktičkih te drugih nedostataka. 

Neke vatrogasne postrojbe ugradile 

su pumpu i manji top za vodu, te imaju 

mogućnost gašenja. Koriste se i plivajuće 

pumpe, a u nekim mjestima uz obalu 

takav čamac je predan vatrogascima na 

upotrebu od strane lokalne vlasti, i služi 

za prijevoz liječnika, bolesnika u hitnim 

Mali vatrogasni brod pumpa 22000 l min. 

slučajevima itd. S obližnjih manjih otoka 

u slučaju požara ukrcavaju vatrogasnu 

tehniku i opremu i kreću na gašenje. Temeljem 

takve organizacije ne može se 

računati na plovilo u slučaju požara ako 

je čamac na nekom drugom zadanom 

mu zadatku, osim ukoliko postrojba ne 

posjeduje još jedan. Najčešće gumeni i 

plastični čamci nalaze se u postrojbi na 

prikolici te se dovoze i spuštaju u vodu u 

trenutku odlaska na intervenciju. 

Plastični i gumeni čamci u vatrogastvu 

su dobri ukoliko se upotrebljavaju 

za logističku podršku vatrogasnog motornog 

čamca ili broda, za spašavanja 

na vodi, za brzi prijevoz ljudi i ronilaca, 

izviđanja, desantiranja, prijevoz posada 

vatrogasnog broda ili čamca itd. 

Vatrogasni eko čamac tipa 

FLORIJAN 

Osnovna uloga tog tipa vatrogasnog 

čamca je zaštita turističkih marina 

prve kategorije i služi kao eko čamac i 

vrlo je dobar radni čamac za akvatorije 

za koje je predviđen. Mobilan je i relativno 

brz za kratke razdaljine. Koncipiran 

je tako da na njega može stati i kontejner 

za otpad, ima eko opremu, može preuzeti 

jahtu u tegalj, posjeduje pumpu za 

vodu, top za vodu i pjenu te rezervoar s 

pjenilom. 

Iskustvo je pokazalo da u gašenju 

zapaljenog plovila na otvoreno more 

nema potrebnu brzinu. Eko brodovi su 

u vlasništvu turističkih marina i često 

ih vatrogasne postrojbe koriste za gašenje 

s time da je za dobivanje tog čamca 

potrebna određena procedura to jest 

pristanak vlasnika marine u što se troši 

dragocjeno vrijeme, a i vatrogasci koji se 

ukrcavaju nemaju baš neku obuku za gašenje 

i spašavanje na moru. Tim čamcem 

upravlja zaposlenik marine koji ima vatrogasnu 

obuku i najčešće je član nekog 

lokalnog DVD- a te uz manje probleme 

uglavnom dobro funkcionira. 

Plovila u pričuvi 

Središnjica za traganje i spašavanje na 

moru posjeduje popise plovila koje su 

im dostavile ispostave lučkih kapetanija i 

u slučaju potrebe traganja i spašavanja 

na moru može angažirati plovilo ili brod 

za te potrebe. To su plovila u privatnom 

vlasništvu različitih namjena za turističke 

ili privredne svrhe, te plovila pomorske 

policije, lučke kapetanije i vojske. U 

trenutku potrebe ta plovila izlaze iz luke 

ili se već nalaze negdje na otvorenom 

moru u blizini potrebe za traganjem i 

spašavanja. Ta organizacija je odlična 

za samo traganje i spašavanje te se tako 

spasi mnogo ljudi u nesrećama na moru. 

U slučaju požara uglavnom izvrši spašavanje, 

ne upuštajući se u gašenje. Praksa 

pokazuje da se nerado uzimaju vatrogasci 

na plovilo radi gašenja nekog plovila 

iz nekoliko razloga. Prvi je jer znaju da 

će, ako se upusti u gašenje, morati uči 

u rizik s vlastitim brodom. Drugi je što 

na takva plovila vatrogasci moraju prenijeti 

svoju opremu, pumpe, cijevi, dišne 

sprave, kante pjene, mješač, mlaznice, pa 

prilikom te manipulacije opremom pa i 

gašenja s opremom koja nije prilagođena 

brodu dolazi do štete na plovilu. Štetu 

koja je nastala nitko ne nadoknađuje i 

nema nadoknade za trud, pa vlasnici radije 

izbjegavaju takve situacije. 

Zato bi vatrogasci na priobalju i u 

unutarnjim vodama trebali posjedovati 

svoja vatrogasna plovila. 

Nabava vatrogasnog broda 

Za nabavu vatrogasnog brod treba 

uzeti u obzir mnoge okolnost. Način 

nabave uglavnom je uvijek sličan. Ponajprije 

se formira inicijativni odbor sastavljen 

od vatrogasnih stručnjaka. Odbor 

donese načelnu odluku o strategiji, vrsti 

i taktici vatrogasnog plovila. Zatim se 

pozivaju zainteresirane organizacije koje 

sudjeluju u razmatranju nabave plovila: 

vatrogasna postrojba, Hrvatska vatrogasna 

zajednica, gradska uprava, županijska 

uprava, a ako je nabava na razini 

države sudjeluje i nekoliko ministarstava, 

Državna uprava za zaštitu i spašava- 



nje, Središnjica za traganje i spašavanje 

na moru, lučke kapetanije, lučke uprave, 

pomorske škole, i td. 

Taj tim ljudi skuplja sve podatke te 

stvara koncept o nabavi. Dogovaraju se o 

tipu i veličini broda i njegovom dizajnu, 

financiranju projekta broda i izgradnje 

broda, opremanju broda, obuke posade, 

dodatnih troškova koji će se javljati pri 

realizaciji plana, kupovine i izgradnje 

veza u luci, i eventualno o izgradnji vatrogasnog 

spremišta. 

Posada na brod dolazi ili iz vatrogasne 

postrojbe sa službenim vozilom, koji posadi 

mora biti na raspolaganju zbog komunikacije 

na kopnu, ili iz postaje koja 

je izgrađena u blizini veza broda. 

Iz proračuna vatrogasne postrojbe 

i grada treba osigurati plaće i opremu 

mornara, stalnu obuku i trening ekipa, 

plaćanje veza,održavanje vatrogasnog 

spremišta na obali ili prijevoz mornara 

iz postrojbe, svakodnevno održavanje 

broda, manje servise i popravke i td. Kupovinu 

broda i velike kvarove i remonte 

trebala bi preuzeti država, a mogu se 

troškovi rasporediti i na više ministarstva 

i županiju. 

Ukupni troškovi ovise o veličini broda, 

a veličina broda ovisi o stupnju zaštite i 

tehničke opremljenosti broda kao što su 

veličina i snaga pumpe, broj mlazova, 

pjena, prah, CO 2 

, samozaštita broda, prostor 

za posadu, ronilačka oprema i td. 

Radi utvrđivanja veličine broda treba 

napraviti elaborate o opasnosti i taktici 

pri gašenju na obali, moru i unutarnjim 

vodama, kao što su rafinerije, lučka skladišta, 

terminali, vrste luka, brodogradilišta, 

opasni tereti, tankeri te ostali tipovi 

velikih i malih brodova, gašenje požara 

otvorenog prostora, te da li će plovila 

biti dodijeljena profesionalnim ili dobrovoljnim 

vatrogasnim postrojbama. U 

elaborat ulazi i veličina prometa, te procjena 

opasnosti. Valja podsjetiti da su u 

nas kategorizirane marine i zračne luke 

te prema kategoriji moraju imati zadani 

im stupanj zaštite. 

Iz taktičkih razloga vatrogasna postrojba 

mora imati više od jednog plovila. 

Izgled plovila ovisi o mjestu i opasnosti 

gdje se koristi. Veliki vatrogasni 

brodovi na moru moraju imati mogućnost 

gašenja visokih brodova, a brodovi 

u unutarnjim vodana nemaju te potrebe 

jer su brodovi koje gase male visine. 

Obuka posada 

vatrogasnim postrojbama uglavnom 

se radi u četiri smjene te bi 

U 

trebalo obučiti četiri nautičara i četiri 

strojara bez obzira na veličinu plovila te 

još dvojicu u pričuvi u slučaju odsustva. 

Ako postrojba posjeduje više od jednog 

broda ili plovila broj obučenih ljudi se 

uvećava. Veliki vatrogasni brodovi, poput 

tegljača imaju posadu do 12 obučenih 

ljudi u jednoj smjeni. 

Obuka mora biti jedinstvena i temeljita 

te se može podijeliti u nekoliko 

segmenata: nautička i strojarska obuka, 

vatrogasna obuka gašenja požara velikih 

i malih brodova i brodica, gašenje na 

kopnu i priobalju, spašavanje na moru, 

preživljavanje na moru, čovjek u moru i 

td, te praktička obuka s vatrogasnim brodovima 

i brodicama. 

Zaključak 

Republika Hrvatska opredijelila se 

za turističku i pomorsku orijentaciju 

zemlje. Počeo se primjenjivati ZERP. 

Uskoro se donosi zakon o pomorskoj 

straži u interesu očuvanja Jadrana, njegovih 

žitelja i turista, što je trajni interes 

Hrvatske. Sada je trenutak da vatrogasci 

pokrenu donošenja pravila o kategorizaciji 

luka i protupožarnu zaštitu na moru 

i vodama, lukama i priobalju. Ukoliko 

se vatrogasci ne uključe u rješavanje tih 

problema, vatrogasne brodove dobit će 

neka druga služba. Vatrogasci će riskirati 

svoje živote, a drugi će donositi odluke, 

često ne uvažavajući vatrogasne zapovjednike, 

što je razvidno i iz prakse suradnje 

sa zrakoplovnim snagama. 

Slavko Suzić 

Tegljač sirius JPS 


31

Reportaža 

Lokomotiva dobrovoljnog vatrogastva 

istinskoj, izvornoj, srčanoj predanosti 

spašavanju i zaštiti žitelja svo- 

O 

je lokalne zajednice svjedoče pripadnici 

Dobrovoljnog vatrogasnog društva Stupnik, 

nadomak Zagreba. Unatoč iskustvima 

za ogled, unatoč činjenicama da 

su ti vrijedni Stupničani u samo nekoliko 

godina svojom upornošću, ponajprije 

njihova predsjednika Ivice Klemenčića, 

uspjeli izgraditi ogledni hrvatski vatrogasni 

dom i organizirati stalnu dobrovoljnu 

vatrogasnu stražu, tek se na 

višegodišnje vapijuće pozive čelništva 

tog društva dužnosnicima hrvatskoga 

vatrogastva da posjete Društvo, odazvao 

urednik Vatrogasnog vjesnika. Urednik 

se, stoga, ispričava vatrogascima Dobrovoljnog 

vatrogasnog društva Stupnik što 

nije pravodobno reagirao i ukazao na 

probleme i primjerne rezultate stupničke 

oaze dobrovoljnog vatrogastva. 

Vatrogasna pravica 

Začudnom su snagom, posebno predsjednika 

Društva, vatrogasci Stupnika 

uspjeli, gotovo revolucionarnom 

snagom, skršiti otpore osnivanju i održavanju 

Društva i njegovu operativnom 

postavljanju na noge. Gotovo nevjerojatno 

zvuči da su ti uporni momci u samo 7 

godina uspjeli osnovati Društvo, održati 

ga u okružju nepovoljnom za dobrovoljno 

vatrogastvo, izgraditi suvremen vatrogasni 

dom i organizirati dobrovoljnu 

vatrogasnu postrojbu za usluge koje je 

zainteresiran i grad Zagreb. 

Dobrovoljno vatrogasno društvo Stupnik 

po svemu je bilo predziđe decentralizacije 

hrvatskoga vatrogastva. Osnovano 

u godinama grčevitih pokušaja da 

se ostane pri centraliziranom vatrogastvu 

u Hrvatskoj Društvo je pokazalo da se i 

čistog obraza mogu postići iznimni rezultati. 

Stupnički vatrogasci, predvođeni 

njihovim predsjednikom, odabrali su trnoviti 

put istine i konstruktivnog ukazivanja 

na zablude pokušaja centraliziranja 

vatrogastva i uništavanja dobrovoljstva. 

Premda su možda mogli “ugrabiti” više 

sredstava i pokoje novo vozilo stupnički 

vatrogasci odlučili su se za put koji je daleko 

teži, ali ima zdrave temelje za razvoj. 

Oslanjanje na politički i državno-upravni 

utjecaj u razvoju Društva predsjednik 

I. Klemenčić je odbacio kao bolesne temelje, 

ne samo za razvoj DVD-a Stupnik, 

već i za razvoj cjelokupnog dobrovoljnog 

vatrogastva u Hrvatskoj. Opredijelio se 

za argumentiranu borbu za racionalno i 

djelotvorno vatrogastvo u službi lokalne 

zajednice. Taj put je zaista bio težak. 

Ostaci pokušaja centralizacije vatrogastva 

još se i danas osjećaju u nastojanjima 

da se lokalni problemi zaštite od požara 

rješavaju osnivanjem lokalnih javnih vatrogasnih 

postrojbi koje bi financirala 

Država. Danas, kada se još uvijek nizom 

vrsnih primjera nastoji uvjeriti Državu 

da je pametnije decentralizirati sredstva 

za lokalnu zaštitu od požara nego otvarati 

apetite za osnivanjem novih profesionalni 

postrojbi i otvarati, političkim pogodovanjem, 

sve veći jaz između javnih 

i dobrovoljnih postrojbi, javnih koje 

financira Država i dobrovoljnih koje financira 

lokalna zajednica, DVD Stupnik 

upravo pokazuje da je jedini zdravi način 

održavanja lokalne zaštite od požara 

upravo razvoj lokalnog vatrogastva koje 

će se kvalitetno održavati decentraliziranim 

sredstvima s razine Države svim 

jedinicama lokalne samouprave. 

O borbi za pravicu dobrovoljnog vatrogastva 

rječito govori i primjer Ivice 

Klemenčića, protiv kojega je 2003. godine, 

samo dvije i pol godine od osnivanja 

DVD-a Stupnik, podignuta prekršajna 

prijava zbog neodgovarajuće i 

nepotpune vatrogasne opreme Društva. 

Tih godina je na temelju nalaza Inspekcije 

za zaštitu od požara podignuto niz 

prekršajnih prijava protiv predsjednika 

dobrovoljnih vatrogasnih društava diljem 

Hrvatske. U toj hajci na dobrovoljce 

Ivica Klemenčić se “usudio” javno progovoriti 

o tom problemu, dok su odgo- 


Reportaža 

Ivica Klemenčić, Josip Vađić, Miljenko Domović i Goran Tomečak 

vorne institucije taj problem pokušavale 

rješavati različitim kompromisima. U 

ljeto 2003. za Arenu, u rubrici Razgovor 

tjedna, Ivica Klemenčić javno progovara 

o problemima u hrvatskome vatrogastvu, 

u povodu podizanja prekršajnih 

prijava protiv predsjednika i zapovjednika 

dobrovoljnih vatrogasnih društava. 

Ivica Klemenčić u intervju za Arenu 

kaže: “Prijavljen sam kao predsjednik jer 

su zapovjednik i zamjenik pod mojom 

nadležnošću, a navodno nemaju odgovarajuće 

kvalifikacije. Druga je prijava 

zbog neposjedovanja potrebne opreme... 

To znači da naše društvo postoji samo 

dvije godine, da nas financira općina s 

450 tisuća kuna godišnje te da nemamo 

dovoljno novca i ne možemo u kratkom 

roku nabaviti sve što je potrebno. Trebali 

bismo imati cisternu, kombi i navalno 

vozilo, a imamo samo navalno. Riješili 

smo uzbunjivanje putem mobitela infolinijom, 

a praksa je pokazala da izlazimo 

van za manje od pet minuta s kompletnom 

posadom od šest ljudi. Točno 

je, nemamo opremu propisanu Pravilnikom 

o minimalnoj opremi, formalno 

jesmo u prekršaju, ali kad je inspekcija 

to ustanovila, postojali smo tek godinu 

i pol dana... Navalno vozilo je iz 1958. 

godine, ali smo ga prilagodili i možemo 

njime rješavati sve intervencije. Dodatnom 

opremom, koju smo montirali 

na vozilo i s odgovarajućom količinom 

vatrogasnih cijevi, riješili smo probleme 

cisterne. Naime, naselje je pokriveno magistralnim 

vodovodom pa bez problema 

dolazimo do vode. Operativno smo sposobni, 

nedostaju nam neke stvari koje ne 

možemo napraviti preko noći, ali imamo 

srednjoročni plan... Ovo je prijelomnica 

do suvremenije organizacije vatrogasaca, 

pa i nekih drugih službi, a pritisak na 

DVD-e je pokušaj dokazivanja da neke 

naše udruge i samostalan angažman nisu 

dovoljni. S druge strane, mislim da je 

jak utjecaj struktura u državnoj upravi 

koje si nastoje osigurati stalni posao... I 

tehnologija i suvremeni zahtjevi gašenja 

i spašavanja idu naprijed. Ne može se 

reći da država ne ulaže, ali ne ulaže na 

pravi način. Vrlo je loša organizacija vatrogastva 

jer se ne zna tko je zadužen za 

njegov razvoj. S jedne strane imamo Hrvatsku 

vatrogasnu zajednicu, a s druge 

službu unutar MUP-a koja bi trebala 

uskoro ući u Državnu upravu za zaštitu i 

spašavanje, i one se bore za ovlasti i svoje 

mjesto unutar društva... Naša je glavna 

preokupacija gradnja vatrogasnog doma 

da bismo zaštitili opremu koju držimo 

u mojoj šupi. Duša me boli zato što je 

sedam zaštitnih odijela koja koštaju po 

pet tisuća kuna u prostoru s miševima. 

Zato sam spreman uhvatiti se u koštac s 

birokracijom koja skače po glavi onima 

kojima ne bi smjela... Dobili smo lokaciju 

za gradnju doma, gotovi su procjena 

ugroženosti i plan zaštite od požara, a 

opremu prikupljamo. Nažalost, inspekcija 

to ne uvažava i nitko se ne može oteti 

dojmu da je njena namjera sasvim druge 

prirode. Mislim da je dobila zadatak da 

dokaže kako su DVD-i nesposobni za 

ono što zakon od njih očekuje. Ako je to 

i istina, za to su najmanje krivi ljudi koje 

se poziva na odgovornost... Našu dobru 

volju i htijenje birokracija koči, ne dopuštajući 

nam da se uhodamo”. Pročitavši 

taj intervju upitao sam se, kao urednik 

Vatrogasnog vjesnika, zašto Ivica Klemenčić 

nije te iskrene i direktne riječi 

izrekao putem vatrogasnog glasila. I, 

shvatio sam da je Ivica, kao obazriv čovjek, 

pomislio da bi uredniku i Hrvatskoj 

vatrogasnoj zajednici takve konstatacije, 

izrečene u Vatrogasnom vjesniku, mogle 

naštetiti u hrvanju s ministarstvom, odnosno 

državnom upravom. Eto, takav je 

Ivica Klemenčić, ali i njegovi vatrogasci. 

Nepokolebljivi, čista obraza i nadasve 

pažljivi i puni ljubavi prema bližnjem. 

Ovaj uvod u znatnoj mjeri ukazuje na 

činjenicu da, zaista vrijedni rezultati vatrogasaca 

DVD-a Stupnik, nisu slučajni. 

O osnivanju Društva, izgradnji Vatrogasnog 

doma, uspostavi stalnog dežurstva, 

te o problemima i planovima urednik je 

razgovarao proteklog prosinca s Ivicom 

Klemenčićem, predsjednikom, Josipom 

Vađićem, zapovjednikom i Goranom 


33

Reportaža 

Tomečakom, tajnikom Društva. Predsjednik 

I. Klemenčić prekaljeni je vatrogasac 

s navršenih 40 godina vatrogasnog 

staža. Sa 16 godina postao je članom 

DVD-a TOP Kerestinec u kojoj je tvrtki 

radio 22 godine. Potom je, do osnivanja 

DVD-a Stupnik bio članom DVD-a Kerestinec. 

Zvanje vatrogasnog dočasnika 

stekao je 1968. godine. Inženjer je elektrotehnike. 

Nakon dugogodišnjeg rada 

u tvrtki MG Rijeka u mirovinu je zbog 

bolesti otišao prije dvije godine. Zapovjedniku 

Josipu Vađiću tek je 21 godina. 

Završio je srednju ugostiteljsku školu, a 

potom se prekvalificirao za vatrogasca. 

Sada studira na Visokoj školi za sigurnost-smjer 

zaštite od požara. Tajniku 

Goranu Tomešaku 28 je godina, policajac 

je u Policijskoj postaji Centar u Zagrebu 

i također studira na Visokoj školi 

za sigurnost. 

Osnivanje Društva 

Općina Stupnik svojim je područjem 

klinasto ušla u područje Zagreba na 

jugozapadnom ulazu u Grad. Stoga nije 

ni čudno da se Stupnik posljednjih desetak 

godina ubrzano razvijao, posebice u 

pogledu otvaranja proizvodnih, uslužnih 

i trgovačkih tvrtki. Danas općina Stupnik 

ima 3800 stanovnika, od kojih su 

njih 1000 uposleni, ponajviše u Zagrebu. 

Na području općine registrirano je 120 

pravnih osoba - tvrtki. Međutim, tako 

veliki broj pravnih osoba donio je Općini 

samo glavobolje u pogledu eventualnih 

požara, ali ne i pogledu sredstava kojima 

bi se moglo kvalitetno organizirati vatrogastvo 

na tom području. Naime, kako je 

od prošle godine porez na dobit postao 

prihod Državnog proračuna, smanjio se 

i proračun općine Stupnik, pa i sredstva 

koje Općina izdvaja za stupničko vatrogastvo. 

Od premije osiguranja Društvo je 

za 2006. godinu dobilo samo 486 kuna, 

jer samo 4 tvrtke imaju osiguranje od požara. 

U slučaju požara područje općine 

Stupnik moglo je do osnivanja Društva 

računati na pomoć ispostave JVP Zagreb 

u Novom Zagrebu, vatrogascima koje je 

trebalo do 20 minuta da stignu do Stupnika 

ili, pak, pomoć DVD-a Kerestinec, 

vatrogascima kojeg je također trebalo 

dvadesetak minuta do Stupnika. Pored 

toga općina Stupnik jedina na području 

Zagrebačke županije nije imala DVD. 

Dakle, požarno opterećenje Općine 

svakako je nalagalo da se osnuje vatrogasna 

postrojba za područje Stupnika. 

Stoga je na inicijativu skupine građana, 

predvođenih Ivicom Klemenčićem, 31. 

ožujka održan inicijativni sastanak na 

temu osnivanja DVD-a za područje te 

općine, a potom je 16. travnja 2000. održana 

i osnivačka Skupština DVD-a Stupnik. 

Nazočnih 37 članova Skupštine izabrali 

su za predsjednika DVD-a Ivicu 

Klemenčića, za zapovjednika Darka Razuma, 

za tajnika Dubravka Miholića i za 

blagajnika Nenada Frankovića. Započinje 

se s organiziranim radom i okupljanjem 

novih članova Društva. Aktivnosti 

se financiraju iz proračuna Općine te uz 

pomoć Vatrogasne zajednice Zagrebačke 

županije i drugih sponzora. Krajem 2000. 

Društvo je brojalo 46 članova, a 27 članova 

steklo je zvanje vatrogasca. Društvo 

je 2001. nabavilo vatrogasno vozilo Magirus, 

proizvedeno 1958. te se prionulo 

njegovu uređenju. To je Društvo prvo u 

Hrvatskoj aktiviralo VIP.profisms uslugu 

davanja uzbune za vatrogasce direktno 

na njihove mobilne telefone. Danas 

Društvo broji 135 članova, od koji su njih 

50 operativno osposobljeni, liječnički 

pregledani i osigurani, 40 ih je podupirućih, 

25 je članova vatrogasne mladeži 

te 28 članova vatrogasnog podmlatka. 

Vatrogasna postrojba DVD-a godišnje 

izlazi na 50-tak različitih intervencija, od 

požara stambenih i gospodarskih objekata, 

požara raslinja i smeća, do požara 

dimnjaka i tehničkih intervencija. Vatrogasna 

oprema i navalno vozilo do listopada 

2007. kada je useljen Vatrogasni 

dom, bili su smješteni u kući i dvorištu 

predsjednika Društva. 


Reportaža 

Vatrogasni dom 

Od samih početaka rada Društva 

prostor za spremište vatrogasne 

opreme i vozila te rad bili su prioritet. 

Stoga se otpočelo, na čelu s I. Klemenčićem 

već 2000. ozbiljno razmišljati o 

izgradnji vatrogasnog doma i idejnom 

rješenju. Pa, premda je to bio prioritet, 

predsjednik Društva nikako nije želio 

što brže i bilo kako pristupiti tom projektu, 

već je studiozno proučavao primjere 

projekata i izgrađenih domova u nas i u 

Njemačkoj i Austriji, kako bi se izgradio 

što bolji vatrogasni dom koji bi služio i 

vatrogasnoj operativi, ali i razvoju društvenog 

života DVD-a i lokalne zajednice. 

Dakle, prema ideji I. Klemenčića projektno 

rješenje izradila je tvrtka Hidrocommerce, 

Zagreb u srpnju 2002, a iste je 

godine to rješenje prihvatilo Općinsko 

vijeće te dodijelilo zemljište za izgradnju 

vatrogasnog doma na Ciglenici. Građevinska 

dozvola dobivena je u prosincu 

2005, da bi već u listopadu 2007. Dom 

bio i otvoren. Vatrogasni dom se nalazi u 

samom središtu Općine što omogućava 

izlaz u svim smjerovima, odnosno omogućen 

je izlaz na tri pravca, dok standardi 

zahtijevaju mogućnost izlaza na dva 

pravca. Na lokaciji Doma postojala je 

mlaka koju su vatrogasci sanirali tako da 

je uređeno jezero koje uz vizualni efekt 

ima ulogu sabirališta oborinskih voda i 

služi kao prirodni izvor za punjenje vatrogasnih 

vozila. 

Vatrogasni dom ima dva segmenta: 

operativni i društveno-edukativni, koji 

su i fizički odvojeni. Dom ima ukupno 

1014 metara četvornih prostora. U prizemlju 

je smještena garaža za tri vatrogasna 

vozila s pomoćnim prostorima - 

garderobom s 30 ormarića, radionicom, 

sanitarnim čvorom, višenamjenska dvorana 

s učionicom i spremišta. U prizemlju 

je i mala dvorana za vježbanje. Uz 

ulazni prostor nalazi se dispečerska soba 

s pogledom na ulazni prostor i na garažu 

s unutarnje strane. Na katu se predviđeni 

prostori za potrebe vatrogasne postrojbe, 

prostor dnevnog boravka te buduće spavaonice. 

Prostor na katu je projektiran 

kao promjenjiv te se raspored može prilagoditi 

potrebama. Tijekom 2006. općina 

Stupnik za izgradnju vatrogasnog 

doma izdvojila je 2.650.000,00 kn s kojim 

sredstvima je Dom podignut, zatvoren 

fasadnim elementima te je uređen krov 

i krovni otvori.Završeni su radovi na 

izgradnji tornja, postavljeni su prozori 

i vrata te je na tornju instalirana vatrogasna 

sirena. Izgrađeni su pregradni zidovi 

u prizemlju objekta te je Vatrogasni 

dom dobio izvana svoj konačan izgled, 

koji je zaista impresivan. S obzirom da 

je radi promjene zakonskih odredbi proračun 

Općine Stupnik bio u 2007. manji 

u odnosu na 2006, manji je i proračun 

DVD-a te je za izgradnju Doma Općina 

u 2007. izdvojila 1.300.000 kuna kojim su 

sredstvima izvršeni ostali radovi (prezidi, 

elektroinstalacije, vodovodne, kanalizacijske 

i toplinske instalacije), montirana 

su garažna vrata, postavljena stolarija. 

Do sada je za izgradnju Doma utrošeno 

4 milijuna kuna, a samo za uređenje okoliša 

bilo je planirano 1,6 milijuna kuna, 

a radovi su učinjeni uglavnom dobrovoljnim 

radom. Veliki je zalogaj predstavljalo 

asfaltiranje prostranog parkirališta 

na kojem se mogu izvoditi vježbe 

i natjecanja,što je učinjeno u suradnji s 

Općinom. Sam izgled i struktura Doma 

je impresivna, te je za preporučiti kao 

ogledni projekt i za vatrogasne domove 

u drugim mjestima. Vatrogasni dom je i 

službeno useljen u listopadu 2007. a 15. 

rujna je u Domu održano i vatrogasno 

natjecanje 2. Kup Stupnika, te 21. rujna 

proslava Dana općine Stupnik. 

Od 1. studenoga 2007. u Domu je 

uvedeno stalno dežurstvo, predviđeno 

Planom zaštite od požara, što je znatan 

operativni zalogaj, ne samo u strukovnom, 

već i u financijskom pogledu. 

Premda su vatrogasci Stupnika odradili 

ogroman posao, pred njima je još 

mnogo izazova. Valja dovršiti unutarnje 

uređenje prostora Doma, ali i prionuti 

nabavci novog vatrogasnog vozila, jer 

50 godina stari Magirus te kombi, što je 

nabavljen 2007, nisu dovoljni za ambiciozne 

stupničke vatrogasce. 

Uz naglasak na razvoj operativnog 

rada Društvo se orijentiralo na rad s mladima. 

Danas Društvo ima 50-tak članova 

vatrogasne mladeži i podmlatka. Znatna 

se briga posvećuje i natjecanjima te je u 

kolovozu 2006. osnovana natjecateljska 

ekipa seniora. Pored operativnih poslova 

stupničkim vatrogascima od iznimne 

je važnosti rad s lokalnom zajednicom 

i njenim subjektima te provođenje preventivne 

zaštite od požara u suradnji s 

građanima Stupnika. Vatrogasci ističu 

da ih je u svim vatrogasnim projektima 

svojom potporom pratila Općina Stupnik. 

O značaju što ga stupnički vatrogasci 

pridaju tradiciji i društvenim kontaktima 

s lokalnom zajednicom ukazuje i 

podatak da je DVD Stupnik financiralo 

obnovu kipa sv. Florijana starog 100 godina 

u Kapeli sv. Benedikta u Stupniku, 

sagrađenoj prije 350 godina. 

Uz čestitke stupničkim vatrogascima, 

kao i vijećnicima općine Stupnik 

koji su dali potporu izuzetno vrijednom 

projektu izgradnje Vatrogasnog doma i 

uspostave stalnog dobrovoljnog vatrogasnog 

dežurstva urednik od srca preporuča 

svima koji imaju prilike da posjete 

Vatrogasni dom u Stupniku i uvjere se u 

suvremeni pristup organiziranju prostora 

i sadržaja rada vatrogasne operative, ali i 

društvenih sadržaja koji su od interesa za 

cijelu lokalnu zajednicu. 

Priredio M. Kirinčić 


35

Povijest 

Domoljubna misija Gjure Stjepana Deželića (1) 

„Tko svoju domovinu, svoj narod ljubi, taj se veseli svakome njezinu napredku, taj ga po najboljoj mogućnosti podupire te 

prinosi na oltar domovine osobne svoje žrtve. To je prvi zahtjev patriotizma. 

A vatrogastvo je divna i upravo zamjerna zadaća: da čuva narodno blagostanje od požara i po tome diže gospodarstvo domovine, 

pak braneći i život čovječji, vatrogastvo je svojim čovjekoljubljem eto ponajčvršća poluga humanizma.“ 

Gjuro Stjepan Deželić 

Ivanićke uspomene 

Iznimno popularni javni djelatnik, 

pisac i publicist Đuro Stjepan Deželić 

(Ivanić Grad,1838. – Zagreb,1907.) 

nadaren posebnom enciklopedijskom 

intelektualnošću, posvetio je sve svoje 

umne, fizičke i organizatorske sposobnosti 

na sveopćem kulturno-povijesnom 

i političkom buđenju hrvatskog puka u 

odsudnim vremenima izrazite germanizacije 

i mađarizacije Hrvatske, boreći se 

uvijek za hrvatsku svijest i dušu hrvatskog 

naroda. 

On je pripadao prvom redu hrvatskih 

vođa-domoljuba, među kojima 

su bili Ljudevit Gaj, Ante Starčević, 

Josip Juraj Strossmayer i drugi koji su 

cijeli život služili sveopćem narodnom 

buđenju i poučavanju. Prema svojim 

djelima i organiziranim aktivnostima, 

posebno u vrijeme kad obnaša dužnost 

gradskog senatora i zamjenika gradonačelnika 

Zagreba (1871.- 1907.), on 

je ostao najuglednija, najzanimljivija i 

najangažiranija osoba druge polovice 

19. i početka 20. stoljeća u Zagrebu i 

najokretniji propagator narodne kulture. 

Popularan kao toranj 

Svetog Marka 

eseju o Gjuri Stjepanu Deželiću, 

U njegov suvremenik, slavni hrvatski 

književnik Antun Gustav Matoš, 

pored ostalog će zapisati u Hrvatskoj 

smotri,davne 1908. godine: 

„On je najtipičniji hrvatski prosvijećeni 

i svjesni građanin u Tukididovom 

klasičnom značenju, bivši istodobno 

pisac, političar i organizator, Deželić je 

upravo Zagrepčanin. Već odavna se u 

tom tužnom i veselom gradu ništa ne 

pokrenu bez naročitog njegovog dionikovanja…Pod 

Rambergom spasio je 

svoj grad od krvoprolića; na Mirogoj 

je nosio mrtvog Gaja; bio je perovođa 

prve naše izložbe 1864; išao je za lijesom 

Šenoe, Preradovića i Mažuranića; 

oplakao je ruševine strašnog potresa 

1880.; osnivao je škole, klaonicu, 

bio je popularan kao toranj Sv.Marka. 

Šenoine stare i poštene senatore gledali 

smo mi fakini i đaci u tome dobričini, 

zdravom, snažnom, crnomanjastom 

gospodinu kudrave kose i brade, čistog 

hrvatskog tipa.“ 

O njegovoj popularnosti u narodu 

najrječitije govore i riječi dr.Lavoslava 

Šrama, jednog od gradonačelnika Zagreba, 

izrečene u samom gradskom zastupstvu, 

kada je nesebično gradskim 

zastupnicima rekao: 

„Ja poznam u gradu Zagrebu 

našem, samog jednog muža, kojeg riječ 

može djelovati na naše pučanstvo više 

nego sve oblasti, više nego svi gradski 

stražari; ja poznam muža, koji je tako 

popularan, kao nijedan od nas četrdesetorice, 

koji ovdje sjedimo, pod kojega 

ugled, znanje i moć možemo mirne 

duše povjeriti naš imetak i naš život, a 

to je senator gospodin Đuro Deželić.“ 

Takvu popularnost, zbog koje ga 

Strossmayer naziva i gradskim gubernatorom 

(a ne senatorom) Deželić je 

zaslužio isključivo neumornim radom, 

još osebujnijim književnim, posebno 

novinarskim i uredničkim djelovanjem 

i zalaganjem za domoljubnu političku 

misao u Hrvata te moderan gospodarski 

ugled i izgled grada Zagreba. 

Kako navodi jedan od njegovih prvih 

biografa B.Brusina, upravo Deželiću 

imamo zahvaliti moderno uređenje 

javnih gradskih trgova i ulica, poimenice 

Akademičkog, Sveučilišnog, Nadbiskupskog 

i Iliričkog trga, zatim Draškovićeve 

ulice, Mirogojskog groblja te 

novog sajmišta, gradske pučke škole 

na Kaptolu kao i ostalih pučkih škola u 

Zagrebu i brojnih humanitarnih ustanova 

koje je osnivao. 

U hrvatskom narodu Đuro Sjepan 

Deželić osat će zapamćen i kao otac hrvatskog 

vatrogastva, prvi predsjednik 

Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice 

koji je punih 30 godina (1876. – 

1906.) aktivno sudjelovao u stvaranju 

suvremene vatrogasne stručne i humanitarne 

organizacije, kao nezaobilaznog 

dijela bogate hrvatske tradicije, kulture 

i povijesti. Jedno od najvećih životnih 

priznanja, uz ovo vatrogasno, bit će i 

proglašenje Đure Stjepana Deželića, 

prvim začasnim članom Družbe Braće 

Hrvatskog zmaja, čuvarice spomenika 

kulturne baštine Hrvata. 

Korijeni - iz kronike obitelji 

Deželić 

korijenima obitelji Deželić, najstarijim 

poznatim precima i njihovom 

O 

doseljavanju u Ivanić Grad, doznajemo 

iz obiteljske kronike dr. Velimira Deželića, 

starijeg, sina Gjure Deželića, 

koji je prikupljene podatke i istraživanja 

ostavio kao umnoženi rukopis u 

samo 25 otisaka članovima obitelji pod 

naslovom“Deželići – Prilog povijesti jed- 


Dodatak 

OBJAVLJENO U NN 27/2008 

Na temelju članka 3. stavka 5. Zakona o zaštiti od požara (“Narodne novine” broj 58/93, 33/05 i 107/07), Vlada Republike 

Hrvatske je na sjednici održanoj 29. veljače 2008. godine donijela: 

PROGRAM AKTIVNOSTI 

U PROVEDBI POSEBNIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA OD INTERESA ZA 

REPUBLIKU HRVATSKU U 2008. GODINI 

UVOD 

Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku 

Hrvatsku (u daljnjem tekstu: Program aktivnosti) temeljni je dokument koordinacije godišnjih 

aktivnosti državnih tijela, javnih ustanova, jedinica lokalne i regionalne samouprave, udruga 

građana te drugih organizacija u provedbi mjera zaštite od požara. Koordinaciju aktivnosti provodi 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje. 

Program aktivnosti koncipiran je uvidom u situaciju temeljenu inspekcijskim nadzorom te 

organizira zaštitu od požara u ljetnoj sezoni. Ista se vodi s državne razine pa ga donosi Vlada 

Republike Hrvatske i prenosi svoje ovlasti na Državnu upravu za zaštitu i spašavanje. 

Program aktivnosti podijeljen je na slijedeće cjeline: 

I. 

II. 

III. 

IV. 

V. 

VI. 

VII. 

NORMATIVNE I OPĆE PRETPOSTAVKE U ZAŠTITI OD POŽARA, 

AKTIVNOSTI U PRIPREMI LJETNE PROTUPOŽARNE SEZONE 

PREVENTIVNE AKTIVNOSTI S CILJEM SMANJENJA OPASNOSTI OD NASTANKA 

I ŠIRENJA POŽARA 

RAZVOJ I UVOĐENJE NOVIH SUSTAVA ZAŠTITE OD POŽARA 

AKTIVNOSTI UTVRĐENE DRŽAVNIM PLANOM ANGAŽIRANJA VATROGASNIH 

SNAGA I SNAGA KOJE SUDJELUJU U GAŠENJU POŽARA 

OPERATIVNE AKTIVNOSTI 

FINANCIRANJE I IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI AKTIVNOSTI IZ PROGRAMA 

I. 

NORMATIVNE I OPĆE PRETPOSTAVKE U ZAŠTITI OD POŽARA 

1. 

Nalaže se županijama, gradovima i općinama, koje još nisu usvojile Plan zaštite od požara dužne su isto 

žurno provesti. 

Sve županije, posebice županije na priobalju te gradovi i općine u njihovom sastavu dužne su žurno, temeljem 

iskustava tijekom protekle požarne sezone, izvršiti usklađivanje svih podataka i odrednica iz važećih 

planova zaštite od požara. 

Izvršitelji zadatka: 

Rok: 

Predstavničko tijelo županija, gradova i općina (donošenje planova), 

Poglavarstvo županija, gradova i općina (usklađivanje podataka) 

15. travnja 2008. godine 

2. 

Općine odnosno gradovi koji, sukladno člancima 11. i 13. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, nisu još propisali 

potrebne agrotehničke mjere kao i mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, dužni su 

takve mjere propisati u dijelu koji se odnosi na zaštitu od požara. 

Izvršitelj zadatka: 

Rok: 

Poglavarstvo županija, gradova i općina 



I

Dodatak 

3. 

Nalaže se gradonačelnicima gradova i načelnicima općina da temeljem analiza rada provedu promjene i 

ažuriranje u sastavu Stožera zaštite i spašavanja. 


Rok: 

Poglavarstvo gradova i općina 


II. 

4. 

AKTIVNOSTI U PRIPREMI PROTUPOŽARNE SEZONE 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje dužna je tijekom travnja organizirati i održati radni sastanak sa svim 

izvršiteljima i sudionicima u provedbi zadaća Programa aktivnosti. Na sastanku će se razmotriti tijek provedbe 

zadaća i daljnja aktivnost u pripremama za sezonu. 


Sudjelovatelji: 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje 

Subjekti provedbe zadaća Programa aktivnosti 

5. 

Županije su dužne održati sjednice županijskih Zapovjedništava zaštite i spašavanja za pripremu protupožarne 

sezone u 2008. godini. U svrhu pravodobne pripreme protupožarne sezone na sjednicama: 

a) temeljem analiza rada provedu promjene i ažuriranje u sastavu Stožera zaštite i spašavanja 

b) usvojiti Plan rada Stožera zaštite i spašavanja, 

c) usvojiti Plan aktivnog uključenja svih subjekata zaštite od požara (s ažuriranim popisom) na tom 

području, 

d) usvojiti Plan operativne provedbe Programa aktivnosti za područje županije te za to osigurati odgo- 

varajuća sredstva, 

e) usvojiti Županijski fi nancijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara. U navedeni 

plan potrebno je predvidjeti sredstva kojima će biti podmireni troškovi upućivanja vatrogasaca i tehnike 

na dislokacije iz kontinentalnog na priobalni dio Republike Hrvatske, a koji će biti refundirani iz 

Državnog proračuna redovitim putem nakon dostavljenih računa. 



Rok: 

Poglavarstvo županija 

Područni uredi za zaštitu i spašavanje 

Vatrogasne zajednice županija 


6. 

Poglavarstva županija, gradova i općina, Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima 

prirode i zaštićenim područjima na županijskoj razini te Hrvatske šume d.o.o dužni su, temeljem Planova 

operativne provedbe Programa aktivnosti za građevine i otvorene prostore posebno ugrožene od nastanka i 

širenja požara izraditi planove motrenja, čuvanja i ophodnje te propisati mjere zabrane nekontroliranog i neovlaštenog 

pristupa i boravka na tim prostorima ili građevinama za razdoblje visokog i vrlo visokog indeksa 

opasnost od nastanka požara. 

Sredstva za izradu planova motriteljsko-dojavne službe osiguravaju pravne osobe koje su vlasnici ili korisnici 

površine ili građevine kojima upravljaju. 

Sredstva za izradu planova motriteljsko-dojavne službe za prostore u vlasništvu fi zičkih osoba osiguravaju 

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 

Izrađene planove i propisane mjere dostaviti nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje i županijskom 

vatrogasnom zapovjedniku, najkasnije do 15. svibnja 2008. godine. 


Rok: 

Poglavarstvo županija, gradova i općina, 

Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i zaštićenim 

područjima na županijskoj razini, 

Hrvatske šume d.o.o. 


II 

Vatrogasni vjesnik ožujak [ 2008 ]

Dodatak 

7. 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje, glavni vatrogasni zapovjednik, izradit će smjernice, temeljem kojih 

će županijski vatrogasni zapovjednici sastaviti Plan aktivnog uključenja svih subjekata zaštite od požara za 

područje županije. 

Plan treba sadržavati popise vatrogasnih vozila, uređaja, opreme i sredstava s osnovnim podacima i popise 

profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasca s osnovnim podacima (koji udovoljavaju odredbama članka 22. Zakona 

o vatrogastvu i podzakonskih akata). Vozila, uređaji, oprema, sredstva i vatrogasci će se angažirati u 

slučaju nastanka složenijih vatrogasnih intervencija i upućivati na intervenciju temeljem članka 36. Zakona 

ili putem preventivnih dislokacija na ugrožena područja. Županijske vatrogasne zajednice su dužne za provedbu 

ove točke izvršiti smotru predloženih vatrogasnih vozila, uređaja, opreme, sredstava i vatrogasaca. 

Navedeni Plan županijski vatrogasni zapovjednici dužni su dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, 

glavnom vatrogasnom zapovjedniku. 

Hrvatska vatrogasna zajednica je dužna izraditi Plan angažiranja dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, kojim 

će se procijeniti i utvrditi snage dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi (vatrogasnih vozila, uređaja, opreme, 

sredstava i vatrogasaca), za angažiranje pri složenijim vatrogasnim intervencijama na području cijele države 

temeljem članka 36. Zakona o vatrogastvu ili putem preventivnih dislokacija na ugrožena područja. Vatrogasci 

moraju udovoljavati odredbama članka 22. Zakona o vatrogastvu i podzakonskih akata. 

Navedeni Plan Hrvatska vatrogasna zajednica dužna je dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, 

glavnom vatrogasnom zapovjedniku. 


Rok: 



Vatrogasne zajednice županije 


8. 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje, glavni vatrogasni zapovjednik utvrdit će sastav i zadaće Operativnog 

vatrogasnog zapovjedništva Republike Hrvatske te Operativnog vatrogasnog zapovjedništva za kontinentalni 

i priobalni dio Republike Hrvatske. 

Temeljem analiza dosadašnjih požara otvorenog prostora i usvojenih Planova operativne provedbe Programa 

aktivnosti Državna uprava za zaštitu i spašavanje, glavni vatrogasni zapovjednik izradit će Državni 

plan angažiranja vatrogasnih snaga i snaga koje sudjeluju u gašenju požara. 


Sudjelovatelj: 

Rok: 



15. svibnja 2008. godine 

9. 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Vatrogasne zajednice županija dužne su organizirati i održati informativno-savjetodavne 

sastanke s predstavnicima poglavarstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 

te drugih zainteresiranih za zaštitu od požara, na kojima će se razmotriti i analizirati tijek priprema 

i provedbe aktivnosti zaštite od požara pred turističku i žetvenu sezonu sukladno obvezama proizašlim iz 

ovog Programa aktivnosti. 


Rok: 




10. 

Zadužuje se Državna uprava za zaštitu i spašavanje za sezonsko planiranje, pripremanje i provođenje savjetovanja 

i seminare za dodatno osposobljavanje zapovjednika operativnih vatrogasnih zapovjedništava, 

te zapovjednike i članove zapovjedništava zaštite i spašavanja u svrhu učinkovitije provedbe svih planiranih 

aktivnosti. 



Rok: 




11. 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Hrvatska vatrogasna zajednica izradit će Program za provedbu 

informativno promidžbenih aktivnosti u cilju podizanja razine protupožarne kulture i upoznavanja pučanstva 

s opasnostima od nastanka požara i posljedicama koje požari izazivaju. 

U okviru programa razraditi, predložiti i organizirati objavljivanje poruka sa sadržajem vezanim uz zaštitu 


III

Dodatak 

od požara kroz emisije televizijskih i radio postaja te članaka u tisku, pripremiti predavanja, razgovore i 

reportaže na temu zaštite od požara, odnosno tiskati letke i plakate s porukama i odgovarajućim slikovnim 

rješenjima uz te poruke i sl. Posebnu pozornost usmjeriti informiranju pučanstva o zakonskoj regulativi i 

odlukama lokalne i područne (regionalne) samouprave pri spaljivanju biljnog i drugog otpada. U suradnji s 

uredništvima televizijskih i radio postaja te tiskovnih medija izraditi priloge i članke koji će se objaviti u posebnim 

programima ili prilozima (npr. za poljoprivredu, o turizmu, o zaštiti okoliša, i sl.). 

Provedbu programa informativno-promidžbenih aktivnosti prioritetno voditi kroz Hrvatsku vatrogasnu zajednicu. 



Rok: 



Hrvatske šume 


12. 

Hrvatski centar za razminiranje, u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Planom razminiranja 

uvrstit će područja koja je potrebno razminirati u svrhu lakšeg pristupa, odnosno gašenja požara. 



Rok: 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje, 

Hrvatski centar za razminiranje 



13. 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Hrvatska vatrogasna zajednica izradit će elaborat vježbe koja će se 

provesti u mjesecu svibnju – Mjesecu zaštite od požara. Cilj vježbe koordinacije snaga zaštite i spašavanja 

kao dio priprema za protupožarnu sezonu. 


Rok: 




14. 

Prije početka protupožarne sezone s Operaterima zračnih luka i zračnih pristaništa pravodobno i točno utvrditi 

način korištenja bez naknade za avione i helikoptere koji se koriste u akcijama gašenja požara. 



Rok: 

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 

Ministarstvo obrane 


15. 

Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. obvezuje se na neposrednu suradnju s Državnim centrom 112, na 

način da sve zaprimljene dojave od strane pilota o uočenim požarima prosljeđuju navedenom Centru. 


Rok: 

Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. 

trajno 

16. 

Nalaže se Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje, u suradnji sa Hrvatskom vatrogasnom zajednicom, izrada 

Standardnog operativnog postupka za djelovanje jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112 kod 

požara otvorenog prostora te uvrštenje istog u Državni plan iz točke 8. ovog Programa. 


Sudjelovatej 

Rok: 




IV 


Dodatak 

III. PREVENTIVNE AKTIVNOSTI S CILJEM SMANJENJA OPASNOSTI OD NASTANKA I ŠIRENJA POŽARA 

17. 

Hrvatske šume d.o.o, u suradnji sa zapovjednicima vatrogasnih postrojbi, vatrogasne zajednice općine, 

grada odnosno područja, dužne su izraditi godišnji Plan u skladu sa Šumsko-gospodarskom osnovom područja 

i pristupiti izgradnji protupožarnih prosjeka kroz posebno ugrožene šume Republike Hrvatske, a izgradnju 

dovršiti tijekom tekuće godine. S tim u vezi, obvezuju se Hrvatske šume d.o.o da prilikom izrade 

Šumsko-gospodarske osnove područja utvrde dužine (km) i točne lokacije izgradnje protupožarnih prosjeka 

kroz posebno ugrožene šume i šumska zemljišta. 

Hrvatske šume d.o.o će ovogodišnji Plan (uz supotpis nadležnog županijskog vatrogasnog zapovjednika) 

dostaviti teritorijalno nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje do 30. travnja 2008. godine. 



Rok: 

Hrvatske šume d.o.o, 

Šumarska savjetodavna služba 



18. 

Hrvatske željeznice dužne su, uz željezničke prometne pravce koji prolaze kroz područja razvrstana u veliki i 

vrlo veliki stupanj ugroženosti od požara te one koje su od posebnog značaja, tretirati, odnosno čistiti pružni 

pojas od lakozapaljivih tvari, odnosno tvari koje bi mogle izazvati požar i omogućiti njegovo širenje. Obaviti 

nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara uz željezničke pruge na području priobalja te, po potrebi, 

poduzeti odgovarajuće mjere u svrhu podizanja stupnja zaštite od nastajanja i širenja požara. 

Godišnji plan čišćenja sa dinamikom izvršenja, odmah po donošenju, dostaviti Ministarstvu mora, prometa i 

infrastrukture te teritorijalno nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje. 


Rok: 

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 

Hrvatske željeznice 


19. 

Hrvatske ceste d.o.o. i Županijske uprave za ceste te Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta Rijeka – Zagreb 

d.d, Autocesta Zagreb- Macelj d.d. i Bina-Istra d.d. dužne su izraditi Godišnji plan čišćenja cestovnog pojasa 

od lakozapaljivih tvari, odnosno onih tvari koje bi mogle izazvati požar ili omogućiti/olakšati njegovo širenje, 

uz javne prometnice koje prolaze kroz šume razvrstane u veliki i vrlo veliki stupanj ugroženosti od požara 

te one koje su od posebnog značaja. Osobitu pažnju potrebno je posvetiti na cestovne pravce lokalnog 

značaja, a koje su tijekom turističke sezone pojačano opterećene prometom (prilazi autokampovima, javnim 

plažama, kulturno povijesnim lokalitetima i sl.). Temeljem navedenog Godišnjeg plana provoditi redovna 

čišćenja cestovnog pojasa. 

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture utvrdit će cestovne pravce i odmorišta za vozila koja prevoze 

opasne tvari tijekom ljetne sezone te provesti nadzor nad istima. 

Zadužuje se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da s obvezama ove zadaće upozna ostale subjekte 

koji upravljaju, grade i održavaju prometnice i objekte od državnog, županijskog i lokalnog značaja. 

Godišnji plan čišćenja sa dinamikom izvršenja, odmah po donošenju, dostaviti Ministarstvu mora, prometa i 

infrastrukture te teritorijalno nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje. 


Rok izrade plana: 

Rok provedbe: 

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, 

Hrvatske ceste d.o.o. 

Županijske uprave za ceste, 

Hrvatske autoceste d.o.o. 

Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. 

Autocesta Zagreb- Macelj d.d. 

Bina-Istra d.d. 



20. 

Nalaže se Javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i zaštićenim područjima 

na županijskoj razini da za posebno štićena područja, posebice priobalja, nacionalne parkove, 

parkove prirode, stroge rezervate, posebne rezervate, park – šume, zaštićene krajolike, spomenike prirode i 


V

Dodatak 

spomenike parkovne arhitekture provode dodatne preventivne mjere zaštite od požara određene procjenom 

ugroženosti od požara te sustavno poboljšavati zaštitu od požara određenu odgovarajućim planovima. 

Za provedbu ove točke osigurati dostatna fi nancijska sredstva iz planiranih sredstava javnih ustanova (za 

nacionalne parkove i parkove prirode) i proračuna jedinica područne (regionalne) uprave. 


Rok: 

Ministarstvo kulture, 


područjima na županijskoj razini 


21. 

Nadležna tijela jedinica lokalne samouprave dužna su sustavno provoditi praćenje stanja odlagališta otpada 

na svom području i poduzimati mjere za sanaciju nekontroliranih “divljih” odlagališta. 

Inspekcije Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji sa inspekcijama Ministarstva 

unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dužne su u okviru svojih nadležnosti u 

svrhu kontrole provedbe mjera zaštite od požara, osobito na jadranskom području, izvršiti pregled odlagališta 

otpada na kojima se kontrolirano odlaže komunalni otpad. 

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti provedbi mjera uređenja lokacija i zdravstvene zaštite odlagališta 

otpada određenih posebnim propisima, odnosno poduzimanju odgovarajućih mjera u smislu uređenja, osiguravanja, 

čuvanja ili zabrane korištenja odlagališta, te ostalih mjera za sanaciju nekontroliranih “divljih” 

odlagališta. 


Rok: 

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, 

Poglavarstvo županija, gradova i općina na jadranskom području 


22. 

Hrvatska elektroprivreda d.d. dužna je u okolici elektroenergetskih objekata i ispod trasa elektroenergetskih 

vodova koji prolaze kroz područja razvrstana u veliki i vrlo veliki stupanj ugroženosti od požara te one koje su 

od posebnog značaja, tretirati, odnosno čistiti prostor od lakozapaljivih tvari, odnosno tvari koje bi mogle izazvati 

požar i omogućiti njegovo širenje. Obaviti nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara na trasama 

i pripadajućim elektroenergetskim građevinama na priobalnom i otočnom području te narediti odgovarajuće 

mjere u cilju podizanja stupnja zaštite. 

Plan čišćenja sa dinamikom izvršenja, odmah po donošenju, dostaviti Državnom inspektoratu te teritorijalno 

nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje. 


Rok: 

Hrvatska elektroprivreda d.d. 


23. 

Nalaže se Ministarstvu unutarnjih poslova da obavi nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara i tehnoloških 

eksplozija, posebno onih subjekata koji predstavljaju poseban gospodarski, poljoprivredni, turistički ili 

interes za zaštitu prirode i okoliša, a vezani su uz nadolazeću turističku i žetvenu sezonu. 


Rok: 

Ministarstvo unutarnjih poslova 


24. 

Sve inspekcijske službe državne uprave dužne su provesti inspekcijski nadzor provedbe zadaća Programa 

aktivnosti u svojoj nadležnosti najkasnije do 15. lipnja 2008. godine te o rezultatima nadzora izvijestiti Državnu 

upravu za zaštitu i spašavanje. 

Inspekcijska tijela državne uprave ovlaštena za nadzor nad provođenjem mjera zaštite od požara dužna su 

dosljedno provoditi odredbe Zakona o zaštiti od požara, Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, Zakona 

o vatrogastvu, Zakon a o zaštiti i spašavanju, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, 

Zakona o šumama, Zakona o javnim cestama i drugih zakona i odluka kojima su propisane mjere zaštite od 

požara te zbog povrede odredbi navedenih Zakona i odluka podnositi optužni prijedlog i prekršajne naloge 

za koje su zakonom ovlaštena, kako bi se omogućilo pravodobno i dosljedno kažnjavanje subjekata koji ne 

provode mjere zaštite od požara. 

VI 


Dodatak 

Izvršitelji zadatka: Ministarstvo unutarnjih poslova (t. 23.), 

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (t. 18. i 19.), 

Ministarstvo kulture (t. 20.), 

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (t. 21.), 

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (t. 17.), 

Državni inspektorat (t. 22.) 

Rok: 

15. lipnja 2008. godine 

IV. 

RAZVOJ I UVOĐENJE NOVIH SUSTAVA, TEHNIKA I TEHNOLOGIJA U ZAŠTITU 

OD POŽARA 

25. 

Zadužuje se DUZS da, sa zadaćom stalnog poticanja, razvijanja i uvođenja novih metoda, tehnika i tehnologija 

za gašenje požara, izradi Godišnji plan znanstveno-tehničkog unapređenja protupožarne zaštite u 

Republici Hrvatskoj. 

Plan za 2008. godinu DUZS izradit će najkasnije mjesec dana po donošenju ovog Programa i obuhvatit će 

nove, te projekte razvoja koji su u tijeku temeljem prethodnih Programa aktivnosti. 

Na poziciji Programa aktivnosti u Državnom proračunu za 2008. godinu Godišnji plan znanstveno-tehničkog 

unapređenja protupožarne zaštite u Republici Hrvatskoj bit će prikazan kao posebna podpozicija. 

Plan za 2009. godinu i potrebe za fi nanciranjem projekata DUZS će izraditi najkasnije do 30. listopada 2008. 

godine. 




Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 

Ministarstvo unutarnjih poslova, 

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, 

Hrvatska vatrogasna zajednica, 

Državni hidrometeorološki zavod, 

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 

Institut za fi ziku Sveučilišta u Zagrebu, 

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu 

Rok: 

kako je navedeno 

26. 

Zadužuju se Ministarstvo kulture i Državna uprava za zaštitu i spašavanje da nastave započete radnje i realizaciju 

drugog dijela Programa za uspostavu integralnog protupožarnog nadzornog sustava u nacionalnim 

parkovima i parkovima prirode Republike Hrvatske. 

Uvođenje i operativnu uporabu uskladiti s odgovarajućim aktivnostima i terminima iz navedenog Nacionalnog 

programa. 



Rok: 

Ministarstvo kulture 


Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode 

Ministarstvo unutarnjih poslova, 

Ministarstvo obrane, 

Ministarstvo fi nancija, 

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, 


31. prosinca 2008. godine 


VII

Dodatak 

V. 

AKTIVNOSTI UTVRĐENE DRŽAVNIM PLANOM ANGAŽIRANJA VATROGASNIH 

SNAGA I SNAGA KOJE SUDJELUJU U GAŠENJU POŽARA 

27. 

Nalaže se Državnom hidrometeorološkom zavodu da, svakodnevno određuje stvarni i prognostički indeks 

opasnosti od nastanka požara na otvorenom prostoru. Dobivene vrijednosti će svakodnevno, od 1. lipnja 

– 31. listopada 2008. godine, dostavljati Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje (Državnom centru 112 i 

Vatrogasnom operativnom središtu). 

Polutjedne i tjedne prognoze vremena, s posebnim naglaskom na mogućnost pojave munja u razdoblju od 

1. lipnja do 31. listopada Državni hidrometeorološki zavod će dostavljati Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje 

(Državnom centru 112 i Vatrogasnom operativnom središtu) i poduzeću Hrvatske šume d.o.o. 

Državni hidrometeorološki zavod dužan je svakodnevno izračunavati kratkoročnu prognozu za područje 

zahvaćeno velikim šumskim požarom, a posebno u svezi promjene smjera i brzine vjetra. Vatrogasno operativno 

središte će, temeljem dobivenih informacija, određivati slijed aktivnosti vatrogasnih snaga i opreme 

za moguće akcije gašenja požara, odnosno prosljeđivati indekse i druge potrebne podatke nadležnim zapovjedništvima. 

U pripremi sezone posebnu pozornost posvetiti prilagodbi i poboljšanju postojećih te razvoju i pripremi novih 

metoda izračunavanja indeksa opasnosti od nastanka požara na otvorenom prostoru. 


Rok: 

Državni hidrometeorološki zavod 


28. 

Nalaže se Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da utvrditi načine i uvjete korištenja plovila (remorkeri, 

brodice, trajekti, hidrogliseri i sl.) u akcijama gašenja požara i spašavanja ljudi i dobara uz obalu i na otocima 

te dopuniti planove njihovih korištenja i upisnike plovila te iste dostavi teritorijalno nadležnom područnom 

uredu za zaštitu i spašavanje i davateljima usluga. Na terenu osigurati mogućnost žurne uspostave veza 

između nadležnog tijela pružatelja usluga i korisnika (županijski vatrogasni zapovjednici, odnosno nadležno 

zapovjedništvo). 


Rok: 

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 


29. 

Ministarstvo obrane se zadužuje da, u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, sukladno 

Državnom planu angažiranja vatrogasnih snaga i snaga koje sudjeluju u gašenju požara utvrdi uvjete i 

način uporabe protupožarnih namjenskih organiziranih snaga (PP NOS) Hrvatskog ratnog zrakoplovstva; 

Hrvatske kopnene vojske i Hrvatske ratne mornarice koji djeluju u sustavu Vatrogasnog zapovjedništva Republike 

Hrvatske. Temeljem utvrđenih uvjeta donijeti Plan uporabe OS RH u protupožarnoj sezoni kao dio 

Državnog plana angažiranja vatrogasnih snaga i snaga koje sudjeluju u gašenju požara. 

Za sezonu 2008. spremnost NOS OS RH planirati za 20. svibnja, trajanje sezone od 1. lipnja do 31. listopada, 

a izmještanje provesti temeljem zapovijedi načelnika GS OS RH, sukladno prosudbi ugroženosti od 

požara. 


Rok: 

Ministarstvo obrane, 



30. 

Zadužuju se poglavarstva gradova i općina da sukladno Planu motriteljsko-dojavne službe u svim gradovima 

odnosno općinama na jadranskom području prije i tijekom turističke sezone te na žitorodnim područjima 

pred žetvenu sezonu, ustroje i opreme potrebnom opremom izviđačko-preventivne ophodnje, koje će na licu 

mjesta poduzimati mjere za uklanjanje potencijalnih izvora opasnosti, odnosno pravovremeno otkrivanje, 

javljanje i gašenje požara u samom začetku. U svrhu usklađivanja plana ophodnji i njihovih aktivnosti na 

području županije obvezno uključivati županijske vatrogasne zapovjednike. 

Hrvatske šume d.o.o. i Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i zaštićenim 

područjima na županijskoj razini zadužuju se da, temeljem indeksa opasnosti, u danima velikog i 

vrlo velikog razreda opasnosti od nastanka i širenja požara otvorenog prostora, obvezno planiraju i provode 

danonoćno dežurstvo, odnosno provode povećanje broja ophodnji i broja ekipa. 

Za građevine i površine koje su planom čuvanja predviđene za čuvanje uspostaviti odgovarajuću čuvarsku 

službu. 

Usklađeni županijski plan motriteljsko-dojavne službe, izviđačko-preventivnih ophodnji i popis građevina i 

VIII 


Dodatak 

površina koje su planom čuvanja predviđene za čuvanje dostaviti Područnom uredu za zaštitu i spašavanje 

i županijskom vatrogasnom zapovjedniku najkasnije do roka predviđenog za provedbu ove točke. 



Rok: 

Poglavarstva županija, gradova i općina, 



područjima na županijskoj razini 

Vatrogasne zajednica županija 


31. 

Temeljem već izrađenih Procjena i Planova zaštite od požara te pozitivnih rezultata provedbe Projekta zaštite 

otoka, nastaviti s istim i tijekom ljeta 2008. godine za Korčulu, Hvar, Brač, Lastovo, Vis, Dugi Otok i Mljet 

te poluotok Pelješac. 

Projekt zaštite otoka u 2008. godini, temeljeno na Procjeni i Planu zaštite od požara, proširiti za područje 

poluotoka Prevlaka. Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Ministarstvo unutarnjih poslova će, u suradnji 

sa županijskim vatrogasnim zapovjednicima, procijeniti potrebu proširenja Projekta iz prethodnog stavka na 

druga područja od posebnog interesa. 



Rok izrade Procjene: 

Rok za ustroj postrojbi: 


Poglavarstva gradova i općina, 

Ministarstvo unutarnjih poslova 




32. 

Utvrditi načine i uvjete korištenja raspoložive teške (građevinske) mehanizacije za eventualnu žurnu izradu 

prosjeka i probijanja protupožarnih putova radi zaustavljanja širenja šumskog požara. Uz navedeno, planirati 

načine i postupke brzog premještanja navedene mehanizacije, prvenstveno na priobalju. Za potrebe žurnog 

prebacivanja navedene mehanizacije s kopna na otoke i obratno predvidjeti sudjelovanje OS RH – NOS 

HRM (s odgovarajućim sredstvima i osposobljenim i uvježbanim ljudstvom). 

Popis raspoložive teške (građevinske) mehanizacije s razrađenim planom aktiviranja (angažiranja), odmah 

po isteku roka za izvršenje, dostaviti nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje te županijskom 

vatrogasnom zapovjedniku. 



Rok: 

Poglavarstvo županija, gradova i općina 


Vatrogasne zajednica županija 


33. 

Za potrebe intervencije gašenja požara i izrade šumskih prosjeka u akcijama sprječavanja širenja nastalog 

požara pri pravnim osobama koje gospodare šumama planirati, osposobiti i opremiti s odgovarajućom 

opremom i sredstvima veze radne ekipe šumarskih djelatnika. Sredstva veze moraju biti usklađena sa sustavom 

veza vatrogasnih postrojbi. 

Popis ekipa s opremom te Plan angažiranja dostaviti nadležnom Područnom uredu za zaštitu i spašavanje 

i županijskom vatrogasnom zapovjedniku najkasnije do 15. svibnja 2008. godine. 


Rok: 



34. 

Prije početka požarne sezone izvršiti pripravu, odnosno otklanjanje nedostataka na vozilima, opremi i tehnici 

potrebnoj za djelovanje na požarima. Po završetku sezone zapisnički utvrditi oštećenu opremu i tehniku. 

Temeljem navedenog zapisnika, načiniti selekciju i procjenu popravka te planirati i provesti sanaciju nužne 

opreme i tehnike. 


IX

Dodatak 



Rok: 

Poglavarstvo županija, gradova i općina, 





35. 

Temeljem procjena ugroženosti, sukladno planovima zaštite od požara županije, grada i općine, u suradnji 

s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje te Hrvatskom vatrogasnom zajednicom osnovati, ustrojiti i 

opremiti utvrđeni broj vatrogasnih postrojbi s odgovarajućom opremom. Radi dodatnog popunjavanja vatrogasnih 

postrojbi za vrijeme pojačane opasnosti od požara, odnosno za potrebe gašenja požara na cijelom 

priobalju i otocima, planirati i provesti od 1. lipnja do 30. rujna 2008. godine privremeno dodatno zapošljavanje 

vatrogasaca u vatrogasnim postrojbama prema modelu i broju izvršitelja kako je provedeno u 2007. 

godini. Tako zaposlene vatrogasce dodatno osposobiti i opremiti potrebnom opremom. 

Na područjima za koje se ustrojavaju privremene jedinstvene vatrogasne postrojbe iz točke 31. ovoga Programa, 

dio dodatno zaposlenih vatrogasca bit će u službi navedene postrojbe. 

Plan rasporeda po vatrogasnim postrojbama, broj i popis s osnovnim podacima vatrogasaca predviđenih 

za privremeno zapošljavanje te program dodatnog osposobljavanja i opremanja dostaviti na suglasnost Državnoj 

upravi za zaštitu i spašavanje najkasnije do 30. travnja 2008. godine. 


Rok: 


Poglavarstvo županija jadranskog područja te gradova i općina u sastavu tih 

županija 


36. 

Temeljem procjena opasnosti od požara na priobalnom području te moguće ispomoći iz susjednih županija, 

a uzimajući u obzir organiziranost vatrogastva i pokrivenost pojedinih područja vatrogasnim snagama 

(javne vatrogasne postrojbe i dobrovoljne vatrogasne postrojbe pojačane dodatno uposlenim vatrogascima) 

i opremom, utvrditi vatrogasne snage i potrebnu vatrogasnu tehniku, opremu i sredstva, koja će se iz unutrašnjosti, 

početkom ljetne požarne sezone planski dislocirati na posebno ugrožena područja. 

Navedene vatrogasne snage, prije njihova upućivanja na ugrožena područja, osposobiti za gašenje požara 

na otvorenom prostoru mediteranskog područja. 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Hrvatska vatrogasna zajednica izradit će do 15. svibnja 2008. 

godine Plan dislokacije. Temeljem Plana dislokacije Hrvatska vatrogasna zajednica dužna je provesti dislokaciju 

snaga i do 15. lipnja izvijestiti Državnu upravu za zaštitu i spašavanje o provedenom. 

Plan dislokacije mora sadržavati podatke o razdoblju dislokacije, broju ljudi, vozila i specifi čne opreme, 

mjestu i načinu smještaja i prehrane, planiranim redovnim zadaćama (ophodnja, motrenje i sl.), rasporedu 

redovnog javljanja i Vatrogasnom operativnom središtu (izvješćivanja o stanju i događanjima), načinima 

i sredstvima komuniciranja, procjenu troškova za svaku pojedinu lokaciju ugroženog područja te iznosu 

osiguranih sredstava za tu namjenu u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na 

čijem se području provodi dislokacija vatrogasnih snaga. 


Rok: 




37. 

Nalaže se Ministarstvu obrane da, u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija te 

Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, inicira sklapanje Tehničkih sporazuma sa susjednim zemljama 

u regiji o uporabi protupožarnih zračnih snaga na intervencijama gašenja požara i provedbi protupožarnih 

vježbi u graničnom području. 



Rok: 

Državna uprava za zaštitu i spašavanja, 

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 



38. 

Vozila iz Vladina Programa nabave, koja će sukladno odredbama sklopljena ugovora biti isporučena do kraja 

svibnja, prioritetno rasporediti jedinicama lokalne samouprave prije početka požarne sezone. 

X 


Dodatak 


Rok: 



VI. 

39. 

OPERATIVNE AKTIVNOSTI 

Pripadnike Državnih intervencijskih postrojbi dodatno osposobiti i opremiti odgovarajućom opremom za 

gašenje šumskih požara i sustavom veza, te provesti obuku dodatnog broja vatrogasaca javnih vatrogasnih 

postrojbi kojima se popunjava Državna intervencijska postrojba. Obuka mora obuhvaćati uporabu helikoptera 

pri svim vrstama intervencija, a posebice pri gašenju šumskih požara na nepristupačnim terenima u 

lošim vremenskim uvjetima. 

Obvezuje se Državna uprava za zaštitu i spašavanje da će u suradnji sa Ministarstvom obrane izraditi Plan 

obuke iz prethodnog stavka . 

Za potrebe većih intervencija tijekom ljetne požarne sezone planirati i provesti popunu intervencijskih postrojbi 

(dislokacija snaga i tehnike na priobalje) osposobljenim pripadnicima vatrogasnih postrojbi (profesionalnih 

i dobrovoljnih). 

Radi kvalitetne koordinacije zajedničkog djelovanja na terenu, planirati i do 1. svibnja 2008. godine provesti 

osposobljavanje pripadnika OS RH (zapovjednika satnija, vodova i desetina) u Učilištu vatrogastva i zaštite 

i spašavanja. 

Uz navedeno, za pripadnike Državnih intervencijskih postrojbi planirati i provesti obuku i za druge vrste intervencija 

(akcidenti, tehničke intervencije i dr.). 


Sudjelovatelj 

Rok: 




40. 

Do početka sezone osposobiti vatrogasne snage te ostale snage zaštite i spašavanja za intervencije u 

kojima sudjeluju zrakoplovi i helikopteri; za spašavanje na teško pristupačnim područjima; spašavanje iz 

vatrenog okruženja, prijevoz ozlijeđenih te traganje i spašavanje unesrećenih. Za provedbu osposobljavanja 

Ministarstvo obrane će po potrebi i sukladno mogućnostima staviti na raspolaganje Državnoj upravi za zaštitu 

i spašavanje letjelice. 

Obvezuje se Državna uprava za zaštitu i spašavanje izraditi Plan obuke i dostaviti ga Ministarstvu obrane 

najkasnije mjesec dana prije planiranih aktivnosti radi osiguranja planske uporabe zrakoplova. 


Rok: 




41. 

Izvršiti dodatno specijalističko osposobljavanje protupožarne zrakoplovne skupine s dovoljnim brojem posada 

(letačko osoblje) i opsluživanje (tehničko osoblje) protupožarnih zrakoplova (Canadair i Air tractor) i 

helikoptera za gašenje šumskih požara, uzimajući u obzir maksimalno naprezanje (sati leta) posada. Uz 

navedeno, kontinuirano osposobljavati tehnički sastav zrakoplovnih grupa odgovarajućim brojem stručnih 

djelatnika prema potrebnim specijalnostima za održavanje letjelica. 


Rok: 



42. 

Za provedbe zadaća iz ovoga Programa, tijekom protupožarne sezone, osigurati najveći mogući broj 

ispravnih zrakoplova i helikoptera i dovoljan broj (za korištenje maksimalnih dnevnih resursa zrakoplova i 

helikoptera) osposobljenih posada s odgovarajućim letačko-tehničkim osobljem. Okvirni broj zrakoplova i 

helikoptera je: 

• 4 (četiri) zrakoplova tipa Canadair CL 415; 

• 4 (četiri) helikoptera MI8-MTV1; 

• 4 (četiri) izviđačko-navalna zrakoplova Air Tractor AT-802F; 

• 1 (jedan) helikopter za izviđanje i rukovođenje iz zračnog prostora (BELL 206B); 

• 1 (jedan) zrakoplov PC-9 PILATUS za izviđanje i nadzor požarišta. 

U razdoblju izvan ljetne protupožarne sezone imati u stanju ispravnosti i spremnosti najmanje 1 (jedan) zrakoplov 

Canadair CL 415 i 1 (jedan) helikopter MI8-MTV1. 


XI

Dodatak 


Rok: 



43. 

Pratiti stanje i korištenje resursa postojećih aviona tipa »Canadair« CL-415 i »Air tractor« AT 802F i helikoptera 

te, sukladno potrebama, žurno poduzimati odgovarajuće aktivnosti u svrhu pravodobnog servisiranja, 

nabavke potrebnih rezervnih dijelova, alata, opreme, goriva, maziva i zaštitnih sredstava. 

Izvršitelj zadatka obvezuje se da o stanju i tijeku priprema zračnih snaga za protupožarnu sezonu, izvijesti 

Državnu upravu za zaštitu i spašavanje najkasnije do 30. travnja 2008. godine. 


Rok: 


tijekom godine 

VII. FINANCIRANJE I IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI AKTIVNOSTI IZ PROGRAMA 

44. 

Za provedbu ovog Programa u dijelu osiguranja potrebnih fi nancijskih sredstava, Ministarstvo fi nancija će 

sredstva koja su za tu namjenu osigurana u Državnom proračunu za 2008. godinu – pozicija Programa aktivnosti 

doznačivati Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje u skladu s odredbama članka 3. i 4. Zakona o izvršavanju 

Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu. Državna uprava za zaštitu i spašavanje 

će, sukladno rokovima za izvršenja aktivnosti, dobivena sredstva angažirati, odnosno proslijediti navedenim 

izvršiteljima. Ministarstvo fi nancija će potrebna fi nancijska sredstva dostaviti i Ministarstvu obrane Republike 

Hrvatske sukladno njihovu fi nancijskom planu za 2008. godinu – sredstva za protupožarnu zaštitu. 


Ministarstvo fi nancija 

45. 

46. 

47. 

48. 

Izvršitelji zadataka obvezni su dostaviti ime i prezime, funkciju i broj telefona osobe za koordinaciju zadaća 

Programa aktivnosti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje do 31. ožujka 2008. godine. 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje, kao resorno tijelo iz područja vatrogastva te zaštite i spašavanja, 

zadužuje se za koordiniranje, praćenje, usklađivanje i usmjeravanje svih aktivnosti vezanih uz provedbu 

ovoga Programa. 

Inspekcijske službe državnih tijela dužne su dostavljati mjesečna izvješća Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje 

o provedbi zadaća Programa aktivnosti tijekom svibnja (do 5. lipnja) i lipnja (do 5. srpnja). 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje izradit će i dostaviti Vladi Republike Hrvatske izvješće o realizaciji 

Programa aktivnosti do 15. svibnja 2008. godine. 

Svi izvršitelji zadataka iz ovoga Programa obavezni su izvijestiti Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, o 

tijeku provedbi svojih zadaća najmanje deset dana prije roka navedenih u stavku I. ove točke (5. svibnja). 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje izradit će izvješće o realizaciji Programa aktivnosti do 15. studenog 

2008. godine. 

Pored navedenog, ministarstva i nositelji zadataka izvan ministarstava, obvezni su o svim obavljenim aktivnostima 

iz ovog Programa, zajedno s fi nancijskim izvješćem o sredstvima korištenim iz Državnog proračuna, 

dostaviti Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje s krajnjim rokom do 5. studenoga 2008. godine. 

XII 


Povijest 

Ivanić-Grad, Stari čardak (Koprićev – Deželić), crtež olovkom 

Ivan Milat (Kutina, 1922), akademski slikar. Na početku studija u Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu upisuje kiparstvo, a kasnije 

prelazi na slikarstvo, gdje je i diplomirao u klasi prof. Otona Postružnika 

ne porodice.“ Iz njega je očevidno „da se 

ime Deželić spominje u Hrvatskoj i to 

među plemićkim obiteljima u Goričkoj 

županiji iza godine 1500., u kojoj su tada 

najvažniji gradovi-utvrde bili Budački 

i Klokoč. Osobito se ime Deželić nalazi 

vezano uz toponime Goricu i Klokoč.“ 

Pred turskim osvajanjima tijekom 

16. stoljeća dolazi do velike migracije 

Hrvata iz tih predjela, a nakon stvaranja 

Vojne krajine, većina obitelji s prezimenom 

Deželić, naselila je područje 

između Ivanić Grada i Čazme, posebno 

selo Palančani. Podrijetlo Gjure Stjepana 

Deželića, seže iz tog mjesta, petnaestak 

kilometara udaljenog od Ivanić 

Grada. U crkvenim knjigama, zapisano 

je tako i ime Matije Deželića (1708. – 

1760.), graničara-seljaka u Palnčanima. 

U toj velikoj i uzornoj seljačkoj zadruzi 

živjelo se u slozi, a jedan od članova 

Josip II Deželić (1760. – 1817), unuk 

Matije, prvi se izdvojio iz zadruge i 

otišao u tadašnju Ivanić Tvrđu (danas 

Ivanić Grad) gdje je izučio čizmarski 

obrt. Iz njegove mnogočlane obitelji 

potječe Imbro (Emerik - Mirko) Deželić 

(1807. – 1878.), otac Gjure Stjepana 

Deželića, omiljeni krojački majstor 

u Ivanić Gradu. 

Prestankom ratnih opasnosti do razvojačenja 

Vojne krajine, Ivanić Grad, 

smješten na samom rubu te Krajine 

(1871), razvija se kao slobodna vojna 

općina pod direktnim zapovjedništvom 

Varaždinskog generalata, kao 

vojno uporište ali i trgovačko središte 

u kojem obrtnički stalež ima poseban 

značaj i ugled. Mladi Imbra Deželić, 

učio je krojačku vještinu kao kalfa i 

kod poznatog zagrebačkog krojača Josipa 

Kiseljaka 1827. godine, gdje osim 

što upoznaje gradski život susreće i 

poznate sugrađane, zemljake, među 

kojima i Blaža Šoštarića, koji je tada 

završio studij prava te njegova ujaka, 

svećenika i Ilirca Ivana Šveara. Po 

povratku u Ivanić Grad on se oženio 

s kćerkom stolara Mirka Kranjčića, 

mladom Janom. O njihovim prvim danima 

i svom najranijem djetinjstvu, u 

Ivanićkim uspomenama, svojevrsnim 

memoarima, objavljenim u kalendaru 

Dragoljubu, Gjuro Stj. Deželić je zapisao: 

„Ja sam svagdje bio ponosan na 

ivanićke lončare, možda zato što sam 

se rodio u Lončarskoj ulici, u Golubićkinoj 

kući jednokatnici. Tu su moji 

mladenci roditelji unajmili dvorišnu 

tijesnu sobicu s kuhinjicom, stan tada 

dovoljan za sretan život i za krojački 

obrt koji su oboje zajednički vodili. 

Dosta je bio prostran i kasnije za njihovo 

dijete, sina jedinca. 

Kad sam navršio dvije i pol godine, 

kupili su u srednjoj varoši za 94 srebrna 

forinta drvenu jednokatnicu, kuću s 

dva prozora. Razizemno je imala sobu 

i nadzemni podrum, a na prvom katu 

sobu, kuhinju i prostrani hodnik. Još 

su onda bili tako siromašni da nisu 

imali ni jednog kositrenog pladnja, a 

moda je bila imati pune police kositra. 

Jeli su žlicom od rumena roga od kakva 

su se radili i ženski češljevi. Takve su 

žlice bile nešto uglednije od limenih i 

drvenih. Meni su za zajutrak dali kuhano 

mlijeko, a sami su jeli prevreli sir 

s kruhom ili što mesa ako je ostalo od 

sinoć. U jesen donesoše na stol punu 

zdjelu šljiva bistrica ili bresaka što su 

jeli s kruhom i zasladili čašicom rakije. 

Moj je otac bio muški i ženski 

krojač. Radio je za građane i seljake 

oba spola. Mati je bila na glasu švelja 

i pralja bijele rubenine. Sajmovnom se 

trgovinom otac nije bavio jer je bio slabunjav 

i boležljiv. I tako su se moji roditelji 

mučili tankom iglom, a iglene uši 

slabo hrane. Za zaslužbinu su umjesto 

novaca znali primati i živež. Radili su i 

na veresiju. Pod izlikom nove prodaje 

išli bi na zaprežnim kolima u mjesecu 

kolovozu i rujnu utjerivati dug. Zaredali 

su po župama Bregi, Čazma, Draganac, 

Dubrava Ivanska, Križ, pa po 

selima Dubrovčaka, Oborovo, Prozorje 

(Dugo Selo). Obično bi i mene sobom 

poveli da se vozim, Tako sam od rane 

mladosti poznavao svako selo spomenutih 

župa“- navodi u svojim sjećanjima 

na dječaštvo u Ivanić Gradu 

Gjuro Stj. Deželić. 

Dok je dječak Đuro bio abecedarac, 


37

Povijest 

Čardak Koprić-Deželić u Ivanić-Gradu 

Pred kućom ove drvene kuće stoji prof. dr. Josip Badalić (snimljeno krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća) 

učenik početnog razreda ivanićke Elementar 

schule, otac Imbro se teško 

razbolio a obitelj se našla u besparici 

i bezizglednoj situaciji. Tada im je priskočio 

u pomoć župnik Nikola Vučinovec, 

koji je moralno i materijalno pomogao, 

dok krojač Imbro nije ozdravio 

i nastavio radom. Taj odnos župnika 

posebno je impresionirao malog Đuru 

i njihovo daljnje druženje bit će kasnije 

presudno za njegovu odluku da nastavi 

školovanjem za svećenika. Uz mjesnog 

župnika, svojom dobrotom i blagošću 

te izravnim utjecajem na odgoj ističe se 

i mjesni učitelj Stjepan Posezi, jedan 

od ivanićkih uglednika. Na tvrđavskom 

nasipu, nedaleko obala rijeke Lonje on 

je s učenicima, obrađivao školski vrt i 

provodio slobodno vrijeme. Tu su se 

djeca igrala, učila plivati, kupala, doznavala 

zgode iz bogate povijesti mjesta 

i slušala rodoljubne pjesme starijih, 

posebno davorije, nakon ustoličenje 

bana Josipa Jelačića i velike proslave 

održane u cijelom mjestu i okolnim 

selima te na samom gradskom trgu. 

Pored glazbenih sastava, vojne muzike 

i seoskih hegeduša i djeca su svirali sa 

svojom muzičkom bandom u kojoj je 

mali Đuro svirao piščala. 

U njegovom dječačkom odrastanju, 

osim navedenih događaja i ljudi, poseban 

događaj za pamćenje bio je i 

veliki požar koji je zahvatio dio Ivanić 

Grada. Dječaku su zauvijek ostale stravične 

slike gašenja požara, u kojem 

je plamen gutao male drvene kuće, 

stiješnjene u uskim uličicama, dok 

su nemoćni mještani pokušali starim 

razvalnim oruđem, iz stare carske vojarne, 

ugasiti požar. 

Na pragu mladenačkog života Đuro 

je doživio i svoju prvu neuzvraćenu 

ljubav. Njegova školska generacija rado 

se okupljala u kući trgovca Bulata gdje 

su naučili mnoge društvene igre a sam 

Đuro i po prvi put počeo igrati šah. 

No njegov razlog dolaska bila je mlada 

Marica Bulat, koja unatoč obostranim 

simpatijama, ostade neuzvraćena 

ljubav. Jer majka Janica svojem je sinu 

namijenila poziv svećenika, a trgovac 

Bulat htio je svoju kćer što bogatije 

udati. 

Kako je učitelj Stjepan Posezi 

mladog Đuru ocijenio kao najboljeg 

đaka u njegovoj generaciji, Đurini roditelji, 

unatoč oskudnim materijalnim 

prilikama, odlučili su Đuru poslati 

na školovanje u Zagreb. U Zagrebu je 

živio Janin otac Mirko Kranjčić, koji 

je stigao kao udovac, a zatim se oženio 

po drugi put Marom Haramustek, sestrom 

kanonika zagrebačkog Haramusteka. 

Kanonik je bio poznat i ugledan 

kao jedan od hrvatskih delegata u 

Ugarsko-hrvatskom parlamentu u Požunu 

(Bratislavi) gdje je držao govore 

protiv mađarizacije hrvatskih zemalja. 

Tako je u jesen 1850. godine, trinaestogodišnji 

Gjuro Sjtepan Deželić, 

s ljubavlju prema rodoljublju, s predodžbom 

o društveno korisnim osobama 

spremnim služiti puku, poput 

njegova učitelja i neutaživom željom za 

znanjem, stigao u tridesetak kilometara 

udaljeni Zagreb, u dom svog djeda 

u Novoj Vesi, spremajući se za daljnje, 

svećeničko školovanje i novi život, pun 

nepoznanica. 

Đuro Gajdek 


Noviteti 

Dva nova vozila MG Rijeke 

Riječka tvrtka MG 

Rijeka predstavila je 

21. veljače 2008. na Automotodromu 

Grobnik 

svoja dva nova vatrogasna 

vozila koja predstavljaju 

najnovija dostignuća 

razvojnog tima i u 

pravom smislu su vozila 

21. stoljeća. Riječ je o 

velikom navalnom industrijskom 

vozilu, vrijednom 

čak 3,5 milijuna 

kuna, namijenjenom za 

Jadranski naftovod te 

malom urbanom vozilu 

pogodnom za gašenje 

požara u starim gradskim 

jezgrama, koje je 

vrijedno 350 tisuća kuna, 

i kojemu tek predstoji 

prezentacija u Hrvatskoj. 

- Ova vozila su potpuno 

naši proizvodi i u 

njih je ugrađeno znanje, 

kao i tehnička i dizajnerska rješenja 

tehničkog i razvojnog tima MG Rijeka. 

Ovim vozilima naša se tvrtka dokazuje 

kao vodeći proizvođač vatrogasnih vozila 

u ovom dijelu Europe i u tehničkorazvojnom 

smislu kao ravnopravan partner 

bilo kojem proizvođaču u Europi, 

kazala je direktorica MG Rijeke Korina 

Barešić, koja je potom predstavila i dio 

voznog parka novih vatrogasnih vozila 

te vatrogasne opreme koju proizvodi MG 

Rijeka, među kojom i mlaznice, monitore 

i naprtnjače. Barešić je dodala kako 

vozila i oprema riječkog MG-a svoje naručitelje 

ima i u mnogim europskim zemljama, 

među kojima i u Nizozemskoj. 

Riječ je o drugom vatrogasnom vozilu za 

JANAF jer je prvo, slično ovom novom, 

isporučeno prije godinu dana. 

Na prezentaciji novih vozila bili su 

nazočni, među ostalima, zamjenik predsjednika 

HVZ Mijo Brlečić, zamjenik 

načelnika HVZ Slavko Gauš, zamjenik 

ravnatelja DUZS Damir Trut i pomoćnik 

glavnog vatrogasnog zapovjednika Tomislav 

Vuko. 

Vatrogasno vozilo za JANAF izrađeno 

je na podvozju MAN (6x6). Konstrukcija 

nadogradnje je od inox-a obloženog 

aluminijskim limom. U vozilo je 

ugrađena vatrogasna pumpa CMU 8.500 

l/10 bara s CAFS-om, proizvođača Waterous, 

USA, zatim spremnik vode od 

4.000 litara od inox-a, spremnik pjenila 

B od 5.000 litara od inox-a, spremnik 

pjenila A od 300 litara od inox-a, spremnik 

praha 2x500 kg s monitorom i vitlima. 

Upravljanje nadogradnjom vozila 

je putem LCD monitora. 

Malo urbano vatrogasno vozilo izrađeno 

je na podvozju Effedi s motorom 

Iveco Daily. Nadogradnja je izrađena od 

aluminijske konstrukcije obložena aluminijskim 

limom. U vozilo je ugrađena 

vatrogasna pumpa s visokim tlakom 100 

l/40 bara, spremnik vode od umjetnih 

materijala za 1.000 litara, spremnik pjenila 

za 20 litara, brzonavalno vitlo 13/60 

m s pištolj mlaznicom, 2 dišna aparata, 

ljestve i mnogo druge vatrogasne 

opreme. 


39

Noviteti 

Zigler Zagreb isporučio dva nova vozila 

Vozilo za gašenje požara raslinja 

Zigler Zagreb isporučio je Javnoj 

vatrogasnoj postrojbi Drniš 

srednje vatrogasno terensko vozilo 

za gašenje požara raslinja ( TLF 

16/30-1,5). Vozilo je izrađeno na 

podvozju MAN–TGM 13.280 4x4 

BL. Vozilo ima kabinu za 1+2 vatrogasca. 

Nadogradnja je tipa Ziegler-Alpas. 

Ugrađena je vatrogasna 

pumpa FP 10-2000-1HH, spremnik 

vode od 3000 litara, spremnik pjene 

od 150 litara, sustav za brzu navalu, 

Alco –monitor voda /pjena i Warnvitlo 

za izvlačenje.Prostor za opremu 

sastoji se od stabilne aluminijske 

konstrukcije od laganih alu profila. 

Vatrogasna pumpa je protoka 1600 l/ 

min pri tlaku od 8 bara. Visokotlačna 

pumpa je protoka 250 l/min pri 40 

bara i 300 l/min pri 30 bara. 

Tunelsko vatrogasno vozilo 

Zigler Zagreb isporučio je specijalno 

vatrogasno vozilo za tunele 

prema posebnim zahtjevima naručioca 

Bina Istra. Vozilo je izrađeno na 

podvozju ISUZU NKR K 85, dozvoljene 

ukupne težine 3500 kg. U kabinu 

stanu dva vatrogasca sa izolacijskim 

aparatima Draeger. Prostor za 

opremu načinjen je stabilnih aluminijskih 

profila. U vozilo je ugrađen 

sustav za gašenje POLY CAFS SL 100 

sa spremnikom vode od 100 litara, 

načinjen od nehrđajućeg čelika, navalno 

vitlo, vitlo za izvlačenje, termo 

kamera i druga vatrogasna oprema. 

Mi Star isporučio 

MSA-Gallet kacige 

Javna vatrogasna postrojba Zagreb 

nabavila je putem Mi Stara iz Zagreba 

kacige za gašenje požara F1SF 

MSA-Gallet. To su kacige visokih 

performansi za zaštitu vatrogasaca 

od požara, udara, probijanja, dima, 

agresivnih tekućina i kemikalija u 

gašenju požara infrastruktura. Kaciga 

zadovoljava normu EN 443/97 

opcije E2 i E3. Školjka kacige izrađena 

je od ubrizganog copoliamida 

integriranim nosačima za dodatnu 

opremu: prednja ploča, viziri, set za 

masku, nosači za svjetiljku, remen za 

nošenje. Masa kacige je 1450 gr. Ima 

sustav za brzo fiksiranje i potpunu 

stabilnost kacige. 


Aktualnosti 

Seminar za vatrogasne zapovjednike iz BiH 

Između Vlade RH i Vijeća ministara 

BiH potpisan je Sporazum o suradnji 

u zaštiti od prirodnih i civilizacijskih katastrofa 

koji uređuje okvirne uvjete suradnje 

na tome polju. Suradnja poglavito 

uređuje planiranje i preventivne mjere, 

međusobno obavješćivanje i pomoći pri 

požarima, industrijskim i drugim civilizacijskim 

katastrofama. 

Prošlogodišnji požari uzduž granice 

pokazali su mnoge manjkavosti u provedbi 

Sporazuma. Kako bi Sporazum u 

praksi mogao zaživjeti jedan od članaka 

predviđa obrazovanje i osposobljavanje 

vatrogasaca i drugih pripadnika ekipa i 

stručnjaka zaštite i spašavanja kroz sastanke, 

seminare, vježbe itd. 

Temeljem Sporazuma Državna 

uprava za zaštitu i spašavanje RH i Ministarstvo 

sigurnosti BiH sporazumjele su 

se u pogledu Standardnog operativnog 

postupka koji uređuje uvjete suradnje u 

pružanju prekogranične pomoći u gašenju 

požara na otvorenom prostoru. 

SOP nalaže da su za vođenje akcije 

pružanja pomoći nadležna tijela države 

primateljice, dok se zadaće povjeravaju 

isključivo voditeljima postrojbi države 

pošiljateljice. Stoga se valjalo upoznavati 

s praktičnim operativnim radnjama. 

U RH postupak traženja i slanja postrojbi 

i opreme započinje pozivom s terena 

prema Vatrogasnom operativnom 

središtu, odnosno Državnom centru 112 

(DC 112) u Zagrebu koji potom stupa 

u vezu s Operativnim centrom Državne 

granične službe (DGS) u Sarajevu u BiH, 

koji dalje komunicira sa svojim terenom. 

Isti postupak u BiH kreće obrnuto, s terena 

se uspostavlja kontakt s DGS u Sarajevu, 

a ovaj s DC 112 u Zagrebu itd. 

Na osnovu navedenog voditelj Državne 

potkomisije iz RH T. Vuko osmislio 

je tematski seminar. U prostorima 

Vatrogasnog operativnog središta u Divuljama 

od 5. do 7 veljače 2008. godine 

održan je Seminar pod nazivom Seminar 

o gašenju požara otvorenog prostora. 

Sudionici seminara bili su 23 vatrogasna 

zapovjednika iz graničnih prostora 

Bosne i Hercegovine, iz gradova Livno, 

Neum, Velika Kladuša, Bihać, Laktaši, 

Banja Luka, K. Dubica, Lastva, Gradiška, 

Bileća, Prijedor, Šamac, Tomislavgrad, 

Derventa, B. Brod, Brčko, Ljubuški i Čapljina. 

Čelni ljudi iz lokalne samouprave 

uzduž granice poslavši svoje najodgovornije 

stručnjake na seminar pokazali 

su razumijevanje za te pogranične probleme. 

Program seminara sastojao se od 

nastavnih tema: Organizacija vatrogastva 

u RH, obrazovanje u vatrogastvu u 

RH, uporaba helikoptera i kanadera pri 

gašenju požara na otvorenom, gašenje i 

opasnosti pri požaru na otvorenom, intervencije 

s opasnim tvarima i ispitivanje 

i certificiranje vatrogasne opreme, tehnike 

i sredstava za gašenje. 

Predavači su bili T. Vuko, N. Puljević, 

D. Turković, S. Purgar, D. Knežević, Ž. 

Boričević i M. Miloslavić. 

Nakon završetka Seminara polaznici 

su dobili certifikate koje im je uručio načelnik 

Vatrogasne škole S. Purgar. 

Svi polaznici iskazali su zadovoljstvo 

sadržajem Seminara te su pozdravili 

kontinuitet u bavljenju tom temom. Voditelj 

potkomisije iz RH za međudržavnu 

suradnju T. Vuko predložio je a voditelj 

potkomisije iz BiH M. Trivić i drugi zapovjednici 

prihvatili su, da se obiđu sve 

uzduž granične lokalne uprave i vatrogasne 

postrojbe kako bi se utvrdile neposredne 

operativne teškoće i pokušalo 

izravno na terenu riješiti probleme do 

ovogodišnje sezone požara raslinja. 

MM 


41

Aktualnosti 

Treći dani zaštite i spašavanja u Osijeku 

U povodu Međunarodnog dana civilne 

zaštite i Dana civilne zaštite Republike 

Hrvatske, Državna uprava za zaštitu 

i spašavanje u Osijeku je od 29. veljače 

do 1. ožujka organizirala manifestaciju 

Treći dani zaštite i spašavanja. 

Dvodnevni program započeo je polaganjem 

vijenaca za sve poginule, nestale 

i umrle pripadnike sustava zaštite i spašavanja 

kod spomen obilježja stradalnicima 

Domovinskog rata na Trgu slobode 

u Osijeku u nazočnosti predstavnika 

Državne uprave za zaštitu i spašavanje, 

tajnice Grada Osijeka Jadranke Nikolov i 

predstavnika službi zaštite i spašavanja. 

Okrugli stol 

Nakon polaganja vijenaca održan je 

Okrugli stol o Postignućima i pravcima 

razvoja sustava ZiS-a, s naglaskom 

na klimatske promjene s oko osamdesetak 

sudionika. Klimatske promjene koje 

pogađaju i Hrvatsku na različit način i s 

različitim intenzitetom ugrožavaju ljudske 

živote i imovinu. Namjera Okruglog 

stola bila je ukazati na cjelovitu problematiku 

u pogledu svjesnosti, opremljenosti i 

obučenosti različitih ustanova za posljedice 

koje izazivaju klimatske promjene te 

da se na jednom mjestu što više, koliko 

je to u sadašnjim uvjetima moguće, sistematizira 

ta problematika. Na Okruglom 

stolu sve prisutne pozdravili su Stjepan 

Huzjak, pomoćnik ravnatelja DUZS i 

Josip Sajko, zamjenik zapovjednika CZ 

RH. Uvodno izlaganje o klimatskim promjenama 

i ekstremnim meteorološkim 

događajima podnijela je Ksenija Zaninović 

iz DHMZ-a. Zoran Đuroković, 

direktor Hrvatskih voda Osijek, govorio 

je o obrani od poplava u Osječko-baranjskoj 

županiji. Tema izlaganja Berislava 

Hengla, pročelnika Vatrogasne zajednice 

Osječko-baranjske županije, bila je Požari 

otvorenog prostora u tendenciji rasta 

na kontinentu. Denis Čosić, tajnik Crvenog 

križa Osijek, govorio je o pripremama 

MTS-a i djelovanju u katastrofama, 

a Pavao Britvić, pomoćnik ravnatelja 

DUZS u svom izlaganju Težišna postignuća 

i razvoj sposobnosti sustava ZiSa, 

nazočnima je ukratko objasnio ulogu 

Državne uprave za zaštitu i spašavanje, 

te ukazao na rezultate u dosadašnjem 

radu i upozorio na probleme s kojima 

se susreće.Valja očekivati da će Okrugli 

stol biti poticajem daljnjem izučavanju 

fenomena klimatskih promjena, što će 

dati nove kvalitete organiziranju, pripremanju 

i osposobljavanja za zaštitu i 

spašavanje stanovništva i materijalnih 

dobara. Radi informiranja sudionika zaštite 

i spašavanja i informiranja javnosti 

pripremljen je Vodič kroz Okrugli stol s 

obrađenim temama. 

Tomislav Vuko, Mladen Jurin, Goran Violić i Stjepan Simivić 

Svečana sjednica 

dvorani Vijećnice Osječko-baranjske 

županije održana je svečana 

U 

sjednica DUZS-a na kojoj je ravnatelj 

Đuro Poldrugač dodijelio godišnje nagrade 

DUZS-a Tomislavu Vuki, pomoćniku 

glavnog vatrogasnog zapovjednika 

za priobalje, Državnoj intervencijskoj postrojbi 

Dubrovnik i Hitnoj medicinskoj 

pomoći Gospić. Priznanja su uručena 

Područnom uredu za zaštitu i spašavanje 

Požega, Javnoj vatrogasnoj postrojbi Slatina 

i Marku Boriću, djelatniku Hrvatskog 

autokluba. 

Na središnjem osječkom Trgu Ante 

Starčevića organizirana je prezentacija 

službi zaštite i spašavanja. Tehničke mogućnosti 

i materijalni resurse predstavili 

su Gradsko društvo Crvenog križa 

Osijek, PU Osječko-baranjske, Dobrovoljna 

vatrogasna društva i JPVP grada 

Osijeka, Učilište vatrogastva zaštite i spašavanja, 

Služba Civilne zaštite, radio-klubovi, 

Hrvatska gorska služba spašavanja, 

Veleučilište Velika Gorica i tvrtke AEKS, 

Vatropromet, Ziegler, Drager Safety, 

Werkos Osijek, Teh-projekt inženjering. 

Vježba Drava 2008 

sklopu obilježavanja Dana zaštite i 

U spašavanja organizirana je združena 

pokazna vježba Drava 2008. Vježba je 

održana na dravskoj obali u blizini Zimske 

luke i pješačkog mosta. Sam događaj 

okupio je zavidan broj građana koji su 

promatrali zanimljivu simulaciju nesreće. 

Simulacija je započela improviziranim 

sudarom dvaju brodova, putničkog i 

teretnog, pri čemu je došlo do zapaljenja 

oba te zagađenja rijeke. Na putničkom 

brodu nalazilo se nekoliko desetaka putnika, 

koji su prilično realno dočaravali 

nesreću. Brodovi šalju poziv za pomoć 

u centar 112 Osijek koji uzbunjuje hitne 

službe i nastavlja s koordinacijom djelovanja 

svih službi zaštite i spašavanja. 

Ubrzo se formira Stožer zaštite i spašavanja 

koji koordinira akcijom spašavanja 

budući da se radi o nesreći većih razmjera. 

Kako postoji opasnost od istjecanja 

brodskog goriva u rijeku Dravu te do 

njezinog zagađenja širih razmjera saziva 

se i Eko stožer Županije čiji članovi izlaze 

na teren te utvrđuju načine sprječavanja 

zagađenja i eventualne sanacije ako bi 

zagađenje nastupilo. 

Pripadnici JPVP Grada Osijeka i DIP 

DUZS-a gase brod i spašavaju unesrećene 

s broda korištenjem užeta i specijalne 

opreme za podizanje i spašavanje. 

Osječka JPVP nadalje postavlja ekološke 

brane preko rijeke Drave nizvodno od 

akcidenta kako bi se spriječilo veće onečišćenje. 

U Vježbi je prvi puta upotrije- 


Aktualnosti 

bljen vatrogasni čamac 

JPVP Osijek i specijalna 

brana za sakupljanje 

onečišćenja na rijekama 

koju vatrogasci 

odnedavno posjeduju. 

Dio pripadnika JPVP 

Grada Osijeka i Belog 

Manastira, uz pomoć 

prijenosne opreme, započinju 

s gašenjem kao 

i s ispumpavanjem vode 

koja nadire kroz oštećenje 

na brodu. Policijsko 

plovilo osigurava 

mjesto nesreće na rijeci 

i koordinira traženjem 

i spašavanjem. Spasioci 

Ronilačkog kluba 

Mursa iz Osijeka i ronioci 

MUP-a vrše pregled 

stupnja oštećenja 

brodova. Hitna medicinska 

pomoć obavlja 

trijažni postupak ozlijeđenih 

osoba. Na mjesto 

intervencije dolazi i specijalizirana 

tvrtka AEKS d.o.o. s autocisternom i 

opremom za uklanjanje ugljikovodika s 

površine vode. Pripadnici civilne zaštite 

PU ZiS Osijek na obali u blizini nesreće 

podižu šatore u kojima se organizira psihološka 

pomoć, prva pomoći i trijaža 

ozlijeđenih, te privremena mrtvačnica i 

utvrđivanje identiteta mrtvih. Podiže se i 

šator za stožer i informiranje javnosti. Za 

potrebe izviđanja i praćenja eventualnog 

zagađenja rijeke i za traženje unesrećenih 

u vodi koristi se sustav besposadne 

letjelice tvrtke PASTOR. 

Cilj vježbe bio je usklađivanje djelovanja 

službi zaštite i spašavanja u gradu 

Osijeku kao i provjera znanja i vještina 

pojedinih pripadnika različitih službi. 

Isto tako u Vježbi su isprobana materijalna 

sredstva i tehnika koja služi za 

spašavanje ljudi i imovine u slučajevima 

prirodnih i civilizacijskih katastrofa. Simulacija 

je trajala četrdesetak minuta, a 

u nju su bili uključeni Državna uprava za 

zaštitu i spašavanje, Služba za vatrogastvo, 

PU Osječko-baranjska, VZŽ Osječko-baranjske, 

JVP gradova Osijek i Beli Manastir 

te DVD-i Retfala, Donji Grad, Gornji 

Grad i Energa Đakovo, Hitna medicinska 

pomoć Osječko-baranjske županije, 

Gradsko društvo Crvenog križa Osijek, 

Društvo za podvodne aktivnosti Mursa, 

Ministarstvo mora i prometa, Lučka kapetanija, 

Služba za civilnu zaštitu, županijski 

Eko-stožer, Hrvatske vode, AEKS 

d.o.o. i Hrvatski radioamaterski savez. 

Koordinaciju vježbe vodio je Područni 

ured DUZS Osijek, a detaljan i dobro 

pripremljen elaborat izradio je uime 

Službe za vatrogastvo Mladen Vinković, 

načelnik Odjela operative i vatrogasnog 

dežurstva dok je logističku potporu dala 

Služba za civilnu zaštitu DUZS. 

Posebnu pohvalu valja uputiti članovima 

Gradskog društva Crveni križ 

Osijek koji su pokazali brojnost, obučenost 

i spremnost da sudjeluju u zaštiti i 

spašavanju kao i smjelim osječkim vatrogascima 

koji su tom prilikom pokazali 

izvanredna znanja u radu s alpinističkospeleološkom 

opremom i opremom za 

radove na vodi (čamac i brana) čime su 

zvanično započeli s novim poglavljem u 

razvoju vatrogasne struke. 

Berislav Hengl 


43

Aktualnosti 

Obilježen Dan zaštite i spašavanja 

Europa već dugi niz godina 1. ožujka 

obilježava Dan zaštite i spašavanja, 

što je nekada bio Dan Civilne zaštite. Taj 

je dan i Hrvatska izabrala kao svoje središnje 

obilježavanje prikaza rada i aktivnosti 

na planu ukupne zaštite pučanstva 

i vrijedne imovine, kroz objedinjavanje 

ukupnog djelovanja svih službi – policije, 

hitne medicinske pomoći, Gorske službe 

spašavanja, Crvenoga križa i vatrogastva, 

odnosno struktura vlasti nadležnih za 

provođenje zaštite i organiziranje službi 

koje toj svrsi moraju dati posebnu važnost. 

Na području Požeško-slavonske županije 

Dan zaštite i spašavanja obilježen 

je kroz nekoliko sadržaja, pripremljenih 

u Područnom uredu DUZS Požega, te 

u suradnji sa svim subjektima zaštite i 

spašavanja, kao i nadležnim općinskim, 

gradskim i županijskim organima vlasti. 

Dan uoči 1. ožujka, u velikoj Županijskoj 

vijećnici, pod predsjedanjem župana dr. 

Rastislava Navratila, održana je svečana 

sjednica Županijskog stožera zaštite i 

spašavanja, uz nazočnost predstavnika 

svih struktura koje pojedinačno djeluju 

u slučaju potrebe. Tako su uz čelne ljude 

Županije, bili nazočni predstavnici PU, 

GSS-a, medicinske službe, vatrogasaca, 

te nažalost, veoma mali broj čelnih ljudi 

gradova i općina. 

Poslije pozdravnih riječi i uvodnih 

napomena župana dr. R. Navratila, sudionicima 

svečane sjednice obratio se u 

ime Područnog ureda DUZS Požega načelnik 

Odjela zaštite i spašavanja Mirko 

Košturijak. On se posebice osvrnuo na 

provedene aktivnosti u minulih godinu 

dana, naglasivši kako su svi subjekti toga 

sustava dali puni doprinos ukupnoj sigurnosti 

ljudi i njihove imovine na području 

Požeško-slavonske županije. Također 

je naglasio kako su putem Centra 

112 objedinjeni pozivi za sve službe, pa 

se distribucijom poziva na teren upućuju 

upravo one snage koje najučinkovitije 

mogu doprinijeti rješavanju nastale situacije. 

Upravo je koordinacija djelovanja 

temeljni uvjet za cjelovito funkcioniranje 

službe zaštite i spašavanja i djelotvorne 

učinkovitosti u svim uvjetima i u svakom 

trenutku. 

Bitno je isto tako – istaknuo je M. 

Košturijak – da se izmjenama i dopunama 

Zakona od sredine prošle godine 

sustav počeo prilagođavati europskim 

normama, pa je došlo do jačanja lokalne 

uprave u smislu uređenja, planiranja, organiziranja, 

financiranja i provođenja zaštite 

i spašavanja na lokalnom području. 

U Županiji se organiziraju intervencijske 

specijalističke postrojbe, kao i jedinice 

opće namjene, a u narednom razdoblju 

valja ojačati kadrovsku i materijalnu 

osnovu svih tih postrojbi. 

Tijekom proteklih godinu dana provedene 

su brojne redovite, ali i izvanredne 

aktivnosti. Treba istaknuti dvije uspješne 

potrage za nestalim osobama, provedbu 

mjera za ublažavanje posljedica suše, 

organiziranje i provođenje velike vježbe 

zaštite i spašavanja Babin vir 2007., kao 

i velik broj uspješnih protupožarnih intervencija. 

Djeluje se i na normativnom 

reguliranju sustava zaštite i spašavanja, 

imenovanjima odgovornih osoba, a posebice 

na osiguranju materijalne osnove 

u opremanju jedinica, te provode odgovarajuće 

promidžbene aktivnosti. 

Svakako valja naglasiti kako je središnja 

proslava Dana zaštite i spašavanja 

u Republici Hrvatskoj održana 

u Osijeku, gdje je uz svečanu sjednicu 

upriličen Okrugli stol na temu zaštite i 

spašavanja i održana velika vježba. Ne 

smije se zanemariti da je upravo na svečanosti 

u Osijeku pročelnik Područnog 

ureda DUZS Požega Cvjetko Obradović 

primio posebno priznanje, koje je kao 

jedinoj Područnoj službi u Hrvatskoj dodijeljeno 

za ostvarene rezultate od strane 

ravnatelja DUZS Hrvatske. 

Zaključni dio obilježavanja Dana zaštite 

i spašavanja održan je u subotu, 1. 

ožujka, na središnjem požeškom Trgu 

Svetoga trojstva. Na izložbenom prostoru 

predstavljene su postrojbe koje 

djeluju u sustavu zaštite i spašavanja i 

provedena demonstracija djelovanja u 

slučaju potrebe. Bili su tu vatrogasci, pripadnici 

GSS-a, članovi Crvenog križa, 

kao i stručne osobe iz Područnog ureda 

DUZS i Centra 112, dijeleći propagandni 

materijal i objašnjavajući građanima zanimljive 

pojedinosti iz djelovanja službi 

zaštite i spašavanja. 

B. O. 

DIP-u Dubrovnik Godišnja nagrada DUZS 

Na prijedlog povjerenstva za provođenje 

postupka za dodjele nagrada 

i priznanja sudionicima zaštite i spašavanja 

i odlukom ravnatelja Državne uprave 

za zaštitu i spašavanje, Đura Poldrugača, 

Državna intervencijska postrojba Dubrovnik 

dobitnik je godišnje nagrade 

DUZS-a. 

Nagradu su u Osijeku, na svečanoj 

sjednici u sklopu Dana zaštite i spašavanja 

preuzeli zapovjednik postrojbe 

DIP-a Stjepan Simović i Goran Violić, 

pročelnik PUZS Dubrovnik, u čijem sastavu 

djeluje DIP. 

Preustrojem vatrogastva u RH 2000. 

g. dolazi do osnivanja Državnih intervencijskih 

postrojbi (DIP) na priobalju, 

te je tada osnovan i DIP Dubrovnik. Postrojbu 

čine profesionalni vatrogasci –instruktori, 

s dugogodišnjim iskustvom. 

Od ustrojavanja Državne uprave za 

zaštitu i spašavanje (DUZS) 2005., kao 

krovne organizacije za zaštitu i spašavanje 

u RH, DIP Dubrovnik djeluje u sastavu 

Područnog ureda za zaštitu i spašavanje 

Dubrovnik. 

DIP djeluje u raznim vrstama intervencija 

zaštite i spašavanja, posebno onih 

složenijih, većih i zahtjevnijih razmjera, 

te sudjeluje kao pomoć na području 

drugih zemalja po nalogu glavnog vatrogasnog 

zapovjednika RH. 

DIP djeluje u akcijama gašenja požara 

te koordinira gašenje sa zračnim 

snagama. Tijekom požarne sezone zapovijeda 

na vatrogasnim dislokacijama, 

otocima i poluotocima, te prihvaća i 

raspoređuje vatrogasce s kontinentalnog 

dijela RH. 

DIP također provodi obuku protupožarnih 

namjenski organiziranih snaga 

OS RH, kojima daje instrukcije u gašenju 

većih šumskih požara. DIP je sudjelovao 

na više međunarodnih vježbi među kojima 

valja istaknuti najveću do sada 

NATO civilnu vježbu IDASSA 2007. 

2007. godina posebno je bila teška 

za vatrogastvo u RH, a isto tako i za djelatnike 

i sve one vatrogasce koji su bili 

dislocirani u DIP Dubrovnik. Tijekom 

cijele 2007. godine DIP je imao veliki 


Aktualnosti 

broj intervencija gašenja šumskih požara 

koji su bili velikih razmjera, a posebno bi 

stavili naglasak na slijedeće intervencije 

gdje su djelatnici DIP Dubrovnik nadljudskim 

snagama vršili gašenje požara i 

spašavanje ljudi i imovine. 

Između brojnih intervencija naročito 

valja istaknuti sljedeće: 

• poplava HE Dubrovnik, 

• požar u Župi dubrovačkoj, 

• požar na brdu Srđ, 

• više požara u Metkoviću, 

• požari u Konavlima, 

• požar u Hutovu i Neumu (BiH) i 

• sudjelovanje na najtežoj intervenciji 

u RH požaru Kornata 

Zapovjednik DIP i pročelnik PUZS 

Dubrovnik ističu posebno dobru suradnju 

sa svim profesionalnim i dobrovoljnim 

vatrogasnim postrojbama na 

području Dubrovačko-neretvanske županije. 

mr. Goran Violić 

Muzej vatrogastva u Rijeci 

Vatrogasci Rijeke prionuli su ostvarenju 

Projekta: Vatrogasni muzej u 

Rijeci. Na inicijativu Komisije Vatrogasne 

zajednice primorsko-goranske županije 

za očuvanje baštine otpočelo se s 

pripremama za osnivanje muzeja. Posebno 

aktivni članovi Komisije na tom projektu 

su Slavko Suzić i Sanjin Blažević, 

zapovjednik smjene, odnosno voditelj 

smjene Javne vatrogasne postrojbe Rijeka, 

te Mladen Sćulac, zapovjednik JVP 

Opatija. Povod za razmišljanje o osnivanju 

muzeja u Rijeci u kojem bi se prezentirala 

vrijedna povijesna građa ne samo 

riječkog, već i hrvatskoga vatrogastva 

svakako je i JVP Rijeka, koja je najstarija 

vatrogasna postrojba u Hrvatskoj i koja 

je 26, siječnja obilježila 145. obljetnicu 

osnivanja. 

Suočeni s činjenicom da se predmeti 

vezani uz vatrogastvo sve više otuđuju 

i dolaze u privatne ruke, došli smo na 

ideju da bi bilo dobro osnovati muzej u 

kojemu bi se vatrogasna baština čuvala 

na primjeren način. Nedavno smo 

posjetili muzej u Mantovi u kojemu je 

izložena oprema vatrogasaca i mogu 

vam reći da je to jedan od najposjećenijih 

muzeja u Italiji. Siguran sam da bi i 

riječki muzej posvećen vatrogastvu bio 

privlačan posjetiteljima, između ostalog 

i Talijanima jer je tradicija riječkog 

vatrogastva vezana uz talijansku.Naglasio 

bih i da je na ovom području vatrogastvo 

pratilo razvoj industrije, pa sukladno 

tome i ono pripada industrijskoj baštini. 

Tvornica papira, recimo, imala je svoje 

vatrogasce, no danas ne znamo što se 

dogodilo s tom opremom i namjera nam 

je prikupiti arhivsku građu Tvornice 

papira koja se odnosi na vatrogastvo. U 

tome, kao i u izradi elaborata i koncepta 

muzeja o kojemu razmišljamo, pomaže 

nam viša kustosica Muzeja grada Rijeke 

Nada Sabljić-Butorac, a sa svojom 

nakanom želimo upoznati i Odjel za 

kulturu Grada Rijeke.Mislimo da bi bilo 

dobro da se uključi i Turistička zajednica, 

jer doista imamo što pokazati i smatramo 

da bi se Rijeci isplatilo imati jedan takav 

muzej – ističe Slavko Suzić. 

Voditelj smjene riječkog JVP-a Sanjin 

Blažević, ujedno i zapovjednik 

DVD-a Halubjan u Viškovu, podsjeća 

da je u Varaždinu 1994. godine otvoren 

Muzej hrvatskog vatrogastva, koji se ipak 

uglavnom temelji na lokalnoj varaždinskoj 

zbirci. U Tehničkom muzeju u Zagrebu 

također postoji Odjel vatrogastvu, 

a razni predmeti razbacani su i po etnografskim 

zbirkama, od kojih su neke pri 

osnovnim školama i bez sustavne registracije. 

Zbog takve situacije mnogi predmeti 

završili su u privatnim kolekcijama, 

ili su bačeni ili čekaju na prašnjavim 

tavanima da ih netko pronađe.Privatnu 

zbirku vatrogasne opreme posjeduje 

i Sanjin Blažević, 

a predmeti koje je 

sakupio jednom bi 

trebali biti izloženi 

u riječkom muzeju. 

Vrijedne vatrogasne 

kacige, sablje, sjekire, 

vozila i pumpe, ali i 

zastave, medalje, ordeni 

i slično, samo 

su dio bogate zbirke 

budućeg muzejskog 

postava. U dvorištu 

riječkog JVP-a čuva 

se, na primjer, atraktivna 

vatrogasna kočija iz 1887. godine. 

Dugu tradiciju vatrogastva ima i Opatija, 

čije je Dobrovoljno vatrogasno društvo 

sačuvalo dio vatrogasne prošlosti, između 

ostalog dvije vatrogasne kočije s 

kraja 19. stoljeća. Prema riječima zapovjednika 

JVP-a Opatija Mladena Šćulca 

povijest opatijskog vatrogastva također 

bi našlo svoje mjesto u muzeju vatrogastva 

u Rijeci. U kratkim crtama povijest 

hrvatskog vatrogastva iznio je Hinko 

Mance, zamjenik zapovjednika JVP-a 

Rijeke, koji je podsjetio da DVD Sušak 

djeluje od 1899. godine, a još starija 

društva imaju Delnice i Fužine. Zbog 

povijesnih razloga i čestih smjena vlasti 

na ovim prostorima, mnogo je vrijednih 

predmeta zauvijek izgubljeno. Svaki novi 

osvajač uništavao je arhive, no poneki 

primjerak vatrogasne opreme iz austrougarskih 

vremena i razdoblja kad je Rijeka 

bila pod Italijom ipak su sačuvani. 

Kad je riječ o mogućem prostoru budućeg 

muzeja vatrogastva u Rijeci, naši 

sugovornici smatraju da bi kotlovnica 

bivše tvornice bila idealna. Stvarnom 

muzeju, ukoliko do njegove realizacije 

dođe, prethodit će virtualni muzej koji je 

pokrenula Hrvatska vatrogasna zajednica 

i u koji se otpočelo puniti arhivsku građu 

i predmete iz povijesti vatrogastva. 


45

Aktualnosti 

Međunarodna vatrogasna vježba u Mađarskoj 

malom Mađarskom gradu Balatonfoldvarra 

kod jezera Balaton održan 

U 

je sastanak Povjerenstva za međunarodnu 

vatrogasnu vježbu pod imenom “Balaton 

2008.”. Nazočni su bili predstavnici 

Republike Mađarske koje je predvodio 

Heizler Gyorgy, i predstavnici Republike 

Hrvatske koje je predvodio pomoćnik 

glavnog vatrogasnog zapovjednika Darko 

Lovrić. U Hrvatskoj delegaciji bili su: 

Ivica Markač, zapovjednika protupožarne 

eskadrile, Slavko Tucaković, vatrogasni 

zapovjednik VZ Koprivničko-križevačke 

županije, Ivan Skec, pročelnika 

Područnog ureda DUZS Koprivnica i 

Milan Penzara, djelatnik JVP Grada Koprivnice. 

Na sastanku je utvrđeno da će se 

Vježba održati 13., 14. i 15. svibnja ove 

godine. Za 13. svibnja predviđen je dolazak 

kanadera i helikoptera u Republiku 

Mađarsku, te pripadnika intervencijske 

postrojbe i glavnog stožera koji će biti 

smješten u zračnoj luci i bazi Balatonfoldvarra. 

Istoga dana održat će se i probne 

vježbe kanadera i helikoptera na jezeru 

Balaton. 

Vježba će se odvijati na više lokacija 

i sadržavati će više elemenata protupožarnog 

i inog djelovanja predviđenih 

planom vježbe. Od šumskog požara i 

požara otvorenog prostora do izlijevanja 

opasne tvari koja je nastala uslijed sudara 

dviju cisterni. Gasit će se požari sa 

zemlje i iz zraka, mjeriti koncentracije 

opasnih i otrovnih plinova specijalnim 

vatrogasnim vozilom, evakuirat će jedno 

naselja (osnovne škole), i desantirati vatrogasne 

intervencijske snage. U vježbu 

će se uključiti snage RH s 11 vatrogasnih 

vozila i 33 vatrogasca. 

- Očekujemo da će na vježbi biti prisutan 

veliki broj gledatelja koji će imati 

priliku vidjeti na djelu brzinu, spretnost 

i učinkovitost hrvatskih vatrogasaca u 

vježbi sa svojim mađarskim kolegama, 

istaknuo je Slavko Tucaković jedan od 

začetnika i pobornika Međunarodne 

vježbe. 

Na fotografiji detalj sa sastanka hrvatske 

i mađarske delegacije u Balatonfoldvarra 

D. Rendić 

Osigurati ravnopravnost 

Petnaestak izmjena i dopuna pojedinih 

zakonskih propisa, uglavnom 

usmjerenih na bitna financijska pitanja, 

predloženo je od strane čelništva Hrvatske 

vatrogasne zajednice. Ima i nekih 

tehničkih pitanja, kojima bi se uredilo 

djelovanje ukupnog vatrogastva u Republici 

Hrvatskoj, ali za većinu pripadnika 

vatrogasnih postrojbi u najvećem broju 

županija bitne su četiri ključne predložene 

izmjene i dopune, a one se odnose 

na ravnopravniji položaj svih županija 

u financiranju profesionalizma i dobrovoljnosti. 

O tim su se izmjenama i dopunama 

jednoglasno izjasnili i najodgovorniji 

predstavnici društava i zajednica u 

Požeško-slavonskoj županiji. Posebno je 

važno naglasiti da je upravo tim financijskim 

pitanjima poklonjena pozornost i 

proteklih godina, ali različitim lobijskim 

i drugim ‘marifetlucima’ to jednostvno 

nije moglo proći’. Sada se na tome temelje 

i prijedlozi najviših institucija vlasti, 

pa valja očekivati da će konačno prevladati 

razum i osigurati ravnopravniji položaj 

svih struktura u vatrogastvu naše 

domovine. 

Kada je riječ o prijedlozima izmjena i 

dopuna zakonskih propisa, ponajprije se 

to odnosi na četiri ključna pitanja – povratak 

PDV-a, raspodjelu sredstava koja 

za zaštitu šuma izdvajaju Hrvatske šume, 

ravnomjerniju raspodjelu novca iz Proračuna 

Hrvatske na sve gradove i općine, 

te raspodjelu sredstava iz premije osiguranja. 

Svaku od tih očekivanih promjena 

valja i malo pojasniti. 

Plaćanje PDV-a zakonski je utvrđeno, 

ali i predviđen je povrat. Do sada je bilo 

više izmjena i dopuna toga propisa, pa su 

upravo vatrogasna društva ‘zakinuta’, jer 

je omogućen povrat PDV-a pri nabavci 

opreme i materijala, dok na obavljene 

usluge povrata nije bilo. To znači da je 

ulaganjem više stotina tisuća kuna u izgradnju 

spremišta, u kapitalni popravak 

vozila i za neke druge usluge, onemogućen 

povrat PDV-a. Sada se predlaže, 

a očekivanja su i da će to Vlada i Sabor 

napokon prihvatiti, da se povrat PDV-a 

omogući za uložena sredstva pri nabavci 

vozila i opreme, za kupljeni materijal, ali 

i za plaćene usluge. Drugi dio se odnosi 

na raspodjelu sredstava iz premije osiguranja, 

jer su ukupni iznosi uplaćivani 

i korišteni isključivo u mjestima sjedišta 

pojedinih tvrtki. Konkretno, to znači da 

je INA sa sjedištem u Zagrebu odgovarajući 

iznos uplaćivala samo u Zagrebu, 

dok ostala područja, a koja također 

‘brane i opslužuju vatrogasci’ na terenu 

nisu dobivala ništa. Sada se to želi rav- 


Aktualnosti 

nomjernije raspodijeliti po županijama 

u kojima će iznos premije osiguranja biti 

usmjeren u zajednice i društva na tomu 

području. Dodatni je prijedlog da se za 

početak svi novci iz premije osiguranja 

objedinjavaju na posebnom računu 

HVZ-a i prema odgovarajućim kriterijima 

usmjeravaju u svaku županiju. To 

će za male i siromašne županije značiti 

dodatni namjenski prihod, kojega do 

sada nije bilo, a obveza je usmjeriti novce 

u opremanje vatrogastva. 

Što se tiče izdvajanja Hrvatskih šuma 

po dosadašnjim kriterijima sva prikupljena 

sredstva u iznosu od preko deset 

milijuna kuna usmjeravana su u sedam 

priobalnih županija. Kao da u ostalom 

dijelu Hrvatske nema šumskih površina s 

vrijednim sastojinama. Sada bi se to promijenilo, 

pri čemu bi se izradili posebni 

kriteriji, prema kojima bi odgovarajuće 

iznose dobile praktički sve županije. 

U tim kriterijima vodilo bi se računa o 

ukupnim šumskim površinama, ugroženosti 

od požara, te vrijednosti šuma, pa 

bi i kontinentalne županije, u kojima se 

izuzetno puno skrbi o zaštiti šuma od 

požara, dobile odgovarajuća sredstva. 

Možda najznačajnije izmjene i dopune 

odnose se na preraspodjelu novca 

koji su do sada isključivo dobivali gradovi 

i općine u kojima su ustrojene profesionalne 

vatrogasne postrojbe. U principu 

riječ je o najbogatijim gradovima i 

općinama u tek šezdesetak sredina, dok 

preostalih petstotinjak gradova i općina 

s te osnove nije dobivalo niti jednu kunu. 

To znači da su ‘bogati’ dobivali, a ‘siromašni’ 

su se i nadalje morali snalaziti 

kako znaju i umiju. Prijedlog te izmjene i 

dopune zasniva se na odredbama Ustava 

Republike Hrvatske da su sva područja 

jednako odgovorna za sustav zaštite od 

požara na svome području i doista nije 

logično da netko dobiva ‘kruha preko 

pogače’, dok je drugima onemogućeno 

da ravnomjerno koriste namjenska sredstva 

za vatrogastvo. Istina, velikih otpora 

ima i bit će ih, jer povlašteni se ne žele 

odreći svojih pogodnosti, ali će zasigurno 

– ukoliko se takav model prihvati 

– i oni biti prisiljeni ‘uklopiti se’ u mjere 

ravnopravnosti. To će značiti da oni koji 

su imali ‘velike apetite’, nesrazmjerno se 

širili kroz brojnost profesionalnih postrojbi, 

neće više moći nekontrolirano 

trošiti novac. Morat će se uklopiti u 

iznose koji će im prema posebnim kriterijima 

pripadati. S druge strane, oni 

koji su bili razumniji, štedljiviji i skromniji, 

imat će mogućnost da iz dijela 

toga novca, uz već uobičajene iznose iz 

lokalnih proračuna, porade na jačanju 

materijalne, kadrovske i organizacijske 

sposobnosti društava i zajednica, jer će 

raspolagati s više novca nego do sada. 

Te četiri bitne naznake drugačijega 

promišljanja u pogledu financiranja ukupnog 

hrvatskog vatrogastva, napokon će 

osigurati daleko ravnopravniji položaj 

malih i velikih. 

Boris Ožanić 

Neprimjereno financiranje vatrogastva 

Posjet nuklearnoj elektrani Paks 

Suradnja na županijskoj razini između 

vatrogasnih zajednica Osječkobaranjske 

i mađarske Županije Baranya 

(Baranya Megyei Tuzoltoszovetseg) traje 

već dugi niz godina. Potpisivanje i razmjena 

Sporazuma između dvije vatrogasne 

zajednice objavljeno je u Sigetvaru u 

Republici Mađarskoj, 26. svibnja 2001. 

godine. 

Nakon mnogobrojnih aktivnosti tijekom 

protekle godine, koje su se ogledale 

kroz međusobna sudjelovanja na 

vatrogasnim natjecanjima, vatrogasnim 

vježbama, stručnim savjetovanjima i 

tehničkim pomoćima prilikom visokih 

vodostaja Drave i Dunava, početkom 

2008. godine vatrogasci Baranya Megye 

pozvali su vatrogasce Osječko-baranjske 

županije u obilazak nuklearne elektrane 

Paks. 

NE Paks udaljena je od hrvatske 

granice 75 km, a zračna linija do Belog 

Govoreći o nepravednom i nekorektnom 

financiranju vatrogastva 

u Hrvatskoj Velibor Topolovec, tajnik 

DVD-a Novi Vinodolski na Skupštini 

tog Društva rekao je: “Iako će nam možda 

neki zamjeriti što iz godine u godinu 

ponavljamo, ali i nadalje smo uvjereni u 

nepravdu koja naš grad i naše vatrogastvo 

prati kada je u pitanju financiranje s 

razine Države. 

Da nije žalosna, bila bi smiješna činjenica 

da Država pomaže bogatim gradovima, 

a male gradove, poput našeg, 

ostavlja da se sami brinu za svoje vatrogastvo 

koje nije ništa manje uspješno 

od onog profesionalnog. Sve su naše 

intervencije odrađene apsolutno profesionalno 

u kratkom vremenu i s minimalnim 

posljedicama. Ponovno ću 

se zapitati: zar Rab i Cres nisu hrvatski 

otoci isto kao Krk i Lošinj. Zar Otočac 

nije hrvatski koliko i Gospić, zar Čabar, 

Vrbovsko i Ravna Gora nisu isto hrvatski 

koliko Delnice. I na koncu zar Novi Vinodolski 

nije u istoj Državi u kojoj je 

Crikvenica, jer Crikvenica za svoje vatrogastvo 

dobiva preko 2 milijuna kuna 

godišnje od Države, a Novi Vinodolski 

niti jednu jedinu lipu. 

Sretna je okolnost da naše dobrovoljno 

vatrogasno društvo uživa maximalno 

uvažavanje od svih struktura 

vlasti koje su do sada vodile naš grad. 

Uz sva redovna izdvajanja za učinkovitu 

vatrogasnu djelatnost u Gradu, 

garnitura aktualne vlasti ušla je i u rješavanje 

dva velika projekta koja su neophodna 

za daljnji razvoj vatrogastva, 

a to su izgradnja novog Vatrogasnog 

doma i nabavka novog vatrogasnog vozila. 

U proračunu Novog Vinodolskog za 

2008.godinu za vatrogastvo je osigurano 

2.300.000,00 kn. Svojim radom i zalaganjem 

naša postrojba, članstvo i mladež 

pokušavaju zadržati ukazano povjerenje 

i opravdati sredstva koja se u nas ulažu. 

Iskreno se nadamo da će državne 

strukture konačno progledati kada je u 

pitanju ravnomjerno i pošteno financiranje 

operativnog vatrogastva. 

Manastira je 90 km, a do grada Osijeka 

120 km. Instalirani kapacitet te elektrane 

je 1900 MWe i ona je presudna za dobivanje 

električne energije u Mađarskoj 

budući da obuhvaća 40% ukupne proizvodnje 

električne energije. Elektrana se 

rasprostire na površini od 400 ha i sastoji 

se od 4 nuklearna reaktora od kojih svaki 

ima kapacitet od 475 MWe. U planu je 

proširenje kapaciteta s još jednim nuklearnim 

reaktorom. 


47

Aktualnosti 

Prilikom posjeta domaćin nas je 

upoznao s poviješću izgradnje elektrane 

kao i o tehničkim podacima vezanim za 

proizvodnju električne energije. Prvi reaktor 

pušten je u pogon 1982. godine, pa 

su zatim otvarani 1984., 1986. i 1987. godine. 

Nakon obilaska same proizvodnje 

unutar elektrane organiziran je posjet vatrogasnoj 

postrojbi koja se nalazi u krugu 

elektrane. Postrojba je počela s radom 

1992. godine i danas je u njoj uposleno 

73 vatrogasca. To je najbolja opremljena 

postrojba u Republici Mađarskoj i svi 

vatrogasci održavaju vrlo visoki stupanj 

fizičke i psihičke pripremljenosti. 

Nakon posjeta zahvalili smo domaćinu 

na otvorenosti kojom nas je primio 

i dopustio da saznamo nešto posve novo 

o čemu bi vatrogasci morali biti potpuno 

upoznati kako bi znali i adekvatno 

reagirati u slučaju nuklearnih nesreća. 

Osobito one postrojbe koje se nalaze u 

blizini ovakvih postrojenja. (U idućem 

broju donosimo tekst o nuklearnim nesrećama). 

Dražen Hećimović 

120 godina DVD-a Grubišno Polje 

subotu 17. studenog 2007. godine 

U pod pokroviteljstvom grada Grubišnog 

Polja vatrogasci DVD-a Grubišno 

Polje svečano su obilježili 120 godina 

svoga uspješnog rada. 

U prostorijama Centra za kulturu 

i informiranje dr. Franjo Tuđman u 

Grubišnom Polju održana je svečana 

sjednica povodom velikog jubileja. Svečanosti 

su bili nazočni predstavnici 25 

vatrogasnih društava, gradonačelnik 

Grubišnog Polja Zlatko Mađeruh, tajnik 

Hrvatske vatrogasne zajednice Gabriel 

Špehar, predsjednik i zapovjednik Vatrogasne 

zajednice Bjelovarsko-bilogorske 

županije Đuro Petrić i Željko Jambrek, 

direktor Vatroprometa Nenad Radojčić, 

te mnogobrojni predstavnici ustanova i 

privrednih organizacija. 

Predsjednik DVD-a Grubišno Polje 

Ivan Krajačić pozdravio je nazočne, a 

tajnik DVD Grubišno Polje Nenad Matijašević 

o dugom povijesnom putu grubišnopoljskih 

vatrogasaca upoznao je 

nazočne goste i članove DVD-a. 

Kao najznačajniji događaji u dugoj 

povijesti navedeni su: nabava ručne 

vozne štrcaljke 1891. godine i proslava 40 

godina postojanja DVD Grubišno Polje 

1927. godine. Najveći uspjeh i šezdesetogodišnja 

želja članova DVD Grubišno 

Polje rezultirala je gradnjom vlastitog 

vatrogasnog doma od 1951. do 1958. 

godine s dvadesetpetmetarskim tornjem 

ukupne površine 500 m 2 . Zgrada ima 

jedan kat, dvije garaže, dvoipolsobni 

stan i nekoliko prostorija. Članovi su ga 

sami izgradili uz utrošenih 43000 radnih 

sati. 1965. godine kupuje se prva a 1982. 

druga vatrogasna cisterna. Proslava 100 

godina DVD Grubišno Polje održana je 

1987. godine uz svečani mimohod i veliku 

javnu vježbu. 

Tajnik VZG Grubišno Polje i zapovjednik 

DVD Grubišno Polje Ivica 

Sokolić upoznao je nazočne sa stanjem 

obučenosti i opremljenosti članstva, kao 

i sa stanjem vatrogasne tehnike. DVD 

Grubišno Polje ima 61 člana, od kojih 

3 vatrogasna časnika, jednog višeg počasnog 

vatrogasnog časnika, 26 vatrogasnih 

dočasnika i 18 pripadnika vatrogasne 

mladeži. 

Slavljenicima je čestitao gradonačelnik 

Grubišnog Polja Zlatko Mađeruh 

te im uručio Povelju Grada Grubišno 

Polje. Tajnik HVZ Gabriel Špehar predao 

je u ime HVZ povelju s plaketom Mirka 


Aktualnosti 

Kolarića. Istom prigodom gradonačelnik 

je uručio predsjedniku DVD Grubišno 

Polje zastavu poželjevši Društvu mnogo 

uspjeha u budućem radu. 

Na svečanoj sjednici uručene su vatrogasne 

spomenice HVZ za 50 godina 

rada u vatrogastvu Malounek Zdravku i 

Herman Vjekoslavu. 

Zlatne medalje primili su Trandler 

Franjo, Trandler Josip, Palko Željko, Malounek 

Zdravko, Herman Vjekoslav, Sokolić 

Ivica i Matijašević Nenad. 

Srebrne medalje primili su Koruc 

Ivica, Kisela Ivan, Zita Vlado, Tuček Vladimir, 

Toth Šandor, Bernat Zlatko i Dobrinčić 

Zlatko. 

Brončane medalje primili su Kovač 

Goran, Novotny Darko, Pretula Marko, 

Martinović Zoran, Kanjski Slavko, Pretula 

Ivan, Vereš Goran, Krajačić Ivan, Bukovac 

Mario, Polić Tomislav, Matijašević 

Miroslav, Petak Adela, Ružička Zdenko, 

Herout Vlado, Čoić Dražen, Šamu Danijel, 

Poljak Damir i Poljak Pero. 

Nakon završetka svečane sjednice u 

Župnoj crkvi Sv. Josipa održano je misno 

slavlje i posveta zastave koje je predvodio 

velečasni Imbro Valjak. Po završetku 

mise gosti i članovi DVD Grubišno Polje 

u Vatrogasnom domu upoznali su se sa 

spomen sobom DVD Grubišno Polje u 

kojoj se nalaze dragocjeni dokumenti i 

slike iz vatrogasne povijesti Društva. 

Na fotografiji s lijeva na desno: Nenad 

Matijaševć, Ivan Krajačić i Ivica Sokolić 

Nenad Matijašević 

Posljednji pozdrav Ivanu Košaku 

U Belom Manastiru 

je 

u 61 . godini života 

17. siječnja 

2008. godine nakon 

duge i teške 

bolesti preminuo 

dugogodišnji član 

DVD-a Beli Manastir 

Ivan Košak. 

Rođen je 10. siječnja 1947. godine u mjestu 

Belica u Međimurskoj županiji. Kao 

osnovnoškolac došao je s roditeljima u 

Baranju poslije Drugog svjetskog rata 

i tu pronašao novi dom. Prve poslovne 

korake otpočeo je sa sportašima u tadašnjoj 

sportskoj ustanovi SOFK-i kao 

tajnik. Uspostavljanjem samoupravnih 

interesnih zajednica 1976. godine obavljao 

je poslove tajnika SIZ-a stanovanja 

u kojim poslovima je prepoznat kao vrhunski 

stručnjak. Od značajnijih funkcija 

obavljao je poslove predsjednika 

Mjesne zajednice Belog Manastira, a u 

vrijeme Domovinskog rata u Čakovcu 

1991. godine osniva Zavičajno društvo 

Međimuraca, koje je pružilo utočište svima 

koje je zadesila ratna oluja, ljudima 

svih narodnosti, s prvom toplom riječi, 

prvom utjehom. Želja za povratkom u 

Baranju ostvarila mu se 1997. godine i 

već tada je organizirao uspostavu Fonda 

u stambenom gospodarstvu. Zahvaljujući 

njegovim nastojanjima registrirano 

je trgovačko društvo Stanouprava d.o.o. 

Beli Manastir. Kao direktor tog društva 

postigao je izuzetne uspjehe u očuvanju 

stambenog fonda i zaštiti najmoprimca i 

za to nagrađen priznanjima najuspješniji 

poduzetnik 2001. godine od Zavoda za 

poslovno istraživanje RH te plaketu najuspješniji 

poduzetnik za 2005. godinu od 

Instituta Biznis Inteligent iz Zagreba. 

Sa svojim vatrogasnim korijenima 

koji potiču iz rodnog Međimurja, počeo 

je kao vatrogasac u Luču 1963. godine, 

te ga je njegov vatrogasni duh vodio sve 

do posljednjeg dana života. Obnašao je 

dužnost predsjednika DVD-a Beli Manastir 

od 1985. Bio je tajnik DVD-a Beli 

Manastir (1989.-1991), osnivač i tajnik 

prvog SIZ-a protupožarne zaštite općine 

Beli Manastir, član Predsjedništva bivšeg 

Vatrogasnog saveza općine Beli Manastir 

kao i predsjednik VZ Baranja od 1999. 

godine, dopredsjednik VZŽ Osječko-baranjske 

županije te član Skupštine HVZ. 

Radio je na razvoju suradnje vatrogasaca 

Hrvatske i Mađarske, posebice između 

Grada Mohača i Belog Manastira kao i 

Županije Baranya i Osječko-baranjske 

županije. Tijekom okupacije Baranje do 

njene mirne reintegracije sudjelovao je 

u ponovnom pokretanju rada vatrogasnih 

društava, Javne profesionalne vatrogasne 

postrojbe i Vatrogasne zajednice 

u Baranji. Za svoj rad odlikovan je visokim 

odličjima: Brončanom medaljom 

(1978.), Srebrnom medaljom (1999.), 

Zlatnom medaljom (2003.), Poveljom i 

plaketom s likom Đure Deželića. 

Nad njegovim odrom u ime svih vatrogasaca 

Baranje od Ivana se oprostio 

toplim riječima njegov dugogodišnji 

prijatelj i suradnik Franjo Bartolić, zapovjednik 

VZ Baranja. 

Stjepan Kožić 

Kipovi sv. Florijana u Zagorju 

proteklom vremenu druženja s 

U mnogim vatrogasnim društvima u 

hrvatskom zagorju, naišli smo i na pitanja 

npr. “gdje bi si mogli nabaviti kipić 

Sv. Florijana”. A upravo stoga što nam 

se blagdan Sv. Florijana bliži, jer svibanj 

će doći začas, pokušali smo se raspitati o 

tome gdje se prigodni kipovi mogu nabaviti. 

U svom svakodnevnom novinarskom 

poslu došli smo do podatka o 

jednom obiteljskom obrtu u srcu najvećega 

marijanskog svetišta, onoga u 

Mariji Bistrici. Obiteljski obrt Gimeka 

svoju tradiciju lijevanja obojenih metala 

njeguje već dvadesetak godina. 

Josip Ivak, kao najstariji majstor toga 

zanata, tim se poslom bavi već tridesetak 

godina. 

– Pa, ja sam desetak godina radio 

u ljevaonici u Zlatar Bistrici, da bi se 

nakon početnih iskustava i učenja odlučili 

na svoj, obiteljski posao u Mariji 

Bistrici – rekao nam je Josip, koji 

svoje iskustvo već prenosi na svoga 

sina Roberta. 

– Osim drugih vrsta naših proizvoda, 

u tih smo dvadesetak godina 

proizveli podosta kipova Sv. Florijana, 

uglavnom za vatrogasna društva i zajednicu 

u Mariji Bistrici, no, kako su 

oni zadovoljni našim radovima, počeli 

su upiti i s drugih strana – rekao nam 

je Robert Ivak, vlasnik obrta Gimeka. 

Da bi se uvjerili u kvalitetu njihovih 

proizvoda, prisustvovali smo i 

procesu proizvodnje. 

– Prvo se izrađuje model u kalupu 

s pijeskom, gdje dobivamo tzv. otisak 


49

Aktualnosti 

od pijeska. Zatim, rezultat toga je šupljina 

koja se puni vrućom talinom 

aluminija, ali i drugim materijalima, 

kao što su bronca. Isto tako, kipove 

možemo napraviti i od poliestera, ali 

onda kipove lijevamo u silikonskoj 

gumi – objašnjava nam Robert. Otac 

i sin, Josip i Robert objašnjavaju nam 

također kako je potrebno oko mjesec 

dana da bi kip bio spreman za isporuku. 

– Inače, naši se kipovi sv. Florijana 

boje njegovim tradicionalnim 

bojama. Dakle, u crvenoj. No, mi ga 

možemo obojiti i drugim bojama. Sve 

po želji – rekli su nam Josip i Robert. 

U njihovoj obiteljskoj radionici u Mariji 

Bistrici mogli smo tom prilikom 

pogledati i ostale proizvode koje oni 

izrađuju za zagorske vatrogasce, kao 

što su vatrogasne sjekirice, privjeske 

za ključeve, modele plaketa i drugo. 

Naravno, kipove sv. Florijana izrađuju 

u svim veličinama i kao što smo spomenuli, 

od različitih materijala. Više 

informacija možete saznati na Internet 

adresi www.gimeka-ljevaona.hr, 

a možete im i pisati na e-mail adresu: 

robert.ivak@kr.t-com.hr. 

Dean Stulić 


Zakoni i propisi 

VATRU GASI – BRATA SPASI, ALI PRIJE TOGA VODNI DOPRINOS (DRŽAVI) PLATI! 

Da bi vatru gasili i brata spasili prije svega neophodno je da izgradimo 

i nove (suvremene) vatrogasne domove, garaže odnosno 

spremišta koji će zamijeniti naša stara zdanja u kojima radimo u neadekvatnim 

uvjetima. A da bi za te objekte dobili građevinsku dozvolu 

uvjetovani smo (od 16. veljače 2006.) plaćanjem visokih iznosa vodnog 

doprinosa kao novog javnog davanja (ako vam je jednostavnije čitajte: 

nameta) i to ni manje ni više nego našoj državi za koju obavljamo 

vatrogasnu djelatnost koja je kao stručna i humanitarna djelatnost, 

vjerovali ili ne, od njezinog interesa. 

Stoga pokrećem inicijativu (kad to već nije predviđeno Uredbom 

o visini vodnog doprinosa) da se u članku 49. Zakona o vatrogastvu 

doda novi stavak 3. koji bi glasio: 

„Jedinice lokalne samouprave, dobrovoljna vatrogasna društva 

i javne vatrogasne postrojbe oslobađaju se od plaćanja vodnih naknada 

(vodnog doprinosa i naknade za uređenje voda) propisanih 

Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva.“ 

Obrazloženje inicijative 

Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva (NN br.107/95, 19/96, 

88/98, 150/05; u nastavku: Zakon) propisana je obveza plaćanja 

vodnog doprinosa. Navedeni se doprinos plaća na gradnju građevina, 

sukladno Uredbi o visini vodnog doprinosa (NN 14/06, 35/06 i 39/06) 

koju donosi Vlada Republike Hrvatske, a obveznici su investitori u smislu 

propisa o gradnji. 

Osnovica za plaćanje doprinosa je prostorni metar stvarnog obujma 

nove građevine, koja nije građevina iz čl. 2 ili 3 čl. 5b Zakona, odnosno, 

razlike između stvarnog obujma građevine koja se uklanja radi gradnje 

nove građevine stvarnog obujma nove građevine, odnosno, razlike između 

stvarnog obujma postojeće građevine koja se dograđuje ili nadograđuje 

i stvarnog obujma dograđene ili izgrađene nove građevine. 

Za prometnice i druge otvorene građevine: osnovica je četvorni 

metar tlocrtne površine. 

Za produktovode i druge vodove: osnovica je dužni metar. 

Obračun i naplatu obavljaju Hrvatske vode, a plaća se temeljem 

rješenja. 

Zbog burne reakcije javnosti u Republici Hrvatskoj, Uredbom 

o izmjeni Uredbe o visini vodnog doprinosa (NN br. 35/06) izmijenjena 

je visina vodnog doprinosa te visina navedenog doprinosa 

trenutno iznosi: 

Tarifni br. Osnovica Jedinica Zona A Zona B Zona C 

1. Poslovne prostorije,osim proizv.pogona m 3 70,00 42,00 21,00 

2. Stambene građevine za stalno stanovanje: m 3 

a)Obiteljske kuće do 400 m2 30,00 20,00 7,50 

b)Ostale stambene građ. za stalno stan. 4,00 28,00 10,50 

3. Stambene građevine za povr. stan. m 3 56,00 35,00 17,50 

4. Objekti društvenog stand. i religijski objekti m 3 17,50 10,50 3,50 

5. Proizvodni pogoni m 3 12,50 7,50 2,50 

6. Prometnice m 2 4,90 1,40 0,70 

7. Produktovodi M 10,50 7,00 3,50 

8. Telekomunikacijske kanalizacije M 21,00 14,00 7,00 

9. Otvorene poslovne građevine m 2 35,00 21,00 7,00 

10. Druge otvorene građevine m 2 17,50 10,50 3,50 

Vodni doprinos se plaća na gradnju građevina za koje se zahtjev 

za izdavanje građevinske dozvole podnosi od 16. veljače 2006. pa 

nadalje. Izdavanje građevinske dozvole odnosno potvrde glavnog 

projekta uvjetovano je plaćanjem vodnog doprinosa. 

Vodni doprinos se plaća u 3 zone: 

Zona A - Zagreb i zaštićeno obalno područje mora, 

Zona B - ostalo područje Hrvatske, 

Zona C - područja posebne državne skrbi. 

Naknada za uređenje voda 

Naknada za uređenje voda još je jedan namet još ljepšeg naziva 

(prije: slivna vodna naknada) plaća se na: 

- poslovni prostor koji je namijenjen obavaljanju gospo- 

- 

- 

- 

- 

darskih i drugih djelatnosti, uključujući djelatnosti neprofitnih 

osoba, te tijela Republike Hrvatske, jedinica područne 

i lokalne samouprave, 

stambeni prostor, uključujući kuće za odmor i garažni 

prostor, 

izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište, 

objekte komunalne infrastrukture, na sportske objekte i 

druge nekretnine u javnoj uporabi, 

zemljište pod prometnicama, te pod dalekovodima i produktovodima, 

šume i šumsko zemljište, 

- 

- zemljište koje pripada pomorskom dobru na koje je izdana 

koncesija. 

Ovu naknadu (koliko ih samo ima) plaćaju pak vlasnici ili drugi 

nositelji ovlasti korištenja ili upravljanja nekretninama. (Tarifa naknade 

za uređenje voda namjerno se izostavlja jer ne predstavlja 

značajno financijsko opterećenje kao što je to slučaj kod vodnog doprinosa). 

Inicijativu za dopunu članka 49. stavka 3. predlažem s razloga 

jer se na području Republike Hrvatske vrlo rijetko grade nove građevine 

(vatrogasni domovi, garaže, spremišta i sl.) u svrhu obavljanja 

vatrogasne djelatnosti propisane člankom 1. Zakona o vatrogastvu. 

Kao investitori u pravilu se pojavljuju jedinice lokalne samouprave, 

dobrovoljna vatrogasna društva ili javne vatrogasne postrojbe a kojima 

je plaćanje vodnog doprinosa (od 16. veljače 2006.) dodatno financijsko 

opterećenje (uz ionako skupu tehničku dokumentaciju) te 

u praksi iznosi i nekoliko desetaka tisuća kuna (ovisno o volumenu 

građevine). 

Nadalje, dopunu predlažem i stoga što je Uredba o visini vodnog 

doprinosa izrazito restriktivnog karaktera jer određena oslobađanja 

od plaćanja vodnog doprinosa Uredbom uopće nisu predviđena odnosno 

propisana. Navedeni objekti (vatrogasni domovi) mogli bi se 

svesti pod tarifni broj 4 jer u smislu Uredbe izraz »Objekti društvenog 

standarda i religijski objekti« su škole i druga učilišta, ustanove za 

predškolski odgoj, dječji vrtići i dnevni boravci, bolnice, klinike, 

poliklinike i domovi zdravlja, objekti studentske prehrane, objekti 

javne prehrane (javne kuhinje), muzeji i vjerski hramovi. Zatvoreni 

poslovni prostori koji su namijenjeni obavljanju drugih djelatnosti 

osim gospodarskih, uključivo djelatnosti neprofitnih osoba, te tijela 

Republike Hrvatske, jedinica područne (regionalne) samouprave i 

jedinica lokalne samouprave izjednačeni su s objektima društvenoga 

standarda i religijskim objektima“. 

Napose, svima nam je poznato da je odredbom stavka 2. članka 1. 

Zakona o vatrogastvu propisano da je „vatrogasna djelatnost stručna 

i humanitarna djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku“ a 

stavkom 2. članka 6. istog Zakona da su „dobrovoljna vatrogasna 

društva i vatrogasne zajednice od interesa za Republiku Hrvatsku“. 

Dosljedno navedenom, dopuna stavka 3. članka 49. Zakona o vatrogastvu 

predlaže se navedenom odredbom stimulirajućeg karktera 

i između ostalog što javna davanja (vodni doprinos i naknadu za 

uređenje voda) ne bi trebali plaćati oni subjekti koji imaju zakonsku 

obvezu obavljati stručnu i humanitarnu djelatnost od državnog interesa 

kao što je vatrogasna. 

Milan Šulter 


51

Najave 

1. Vatrogasna natjecanja u 2008. 

i ispiti za vatrogasne suce 

Povjerenstvo za natjecanja, što je održano 28. veljače 2008. 

utvrdilo je sljedeće odluke: 

• 5. Državno natjecanje vatrogasne mladeži Hr- 

vatske održati će se u Makarskoj od 16. do 18. 

svibnja ove godine. Sve vatrogasne zajednice 

županija i Grada Zagreba dužne su prijaviti broj 

natjecateljskih desetina koje će sudjelovati na 

natjecanju vatrogasne mladeži i to 10 članova 

mladeži i 2 voditelja po desetini u Hrvatsku vatrogasnu 

zajednicu i zapovjedniku VZ Splitskodalmatinske 

županije. 

• Sve vatrogasne zajednice županija i Grada Zagreba 

koje nisu u prošloj 2007.g. održale izlučna 

županijska natjecanja, dužna su to učiniti do 15. 

travnja ove godine. 

• Državno natjecanje odraslih održati će se u 

Splitu. Predložena su dva termina i to do 27. do 

29. rujna i 03. do 5. listopada. Točan datum održavanja 

objavit će se u sljedećem Vatrogasnom 

vjesniku. 

• Održavanje 3. KUP-a HVZ-a organizirati će se 

na slijedeći način tako da se do kraja ožujka mjeseca 

održi sastanak predsjednika povjerenstva 

s predstavnicima domaćina KUP-a HVZ-a. Termini 

održavanja su: 

2. KUP Dalmacije i 1. kolo 3. KUP-a 

HVZ-a - 31. svibnja 2008.- mjesto održavanja 

još nije definirano 

29. Memorijal «Mirka Kolarića» i 2. kolo 

3. KUP-a HVZ-sa - u subotu 07. lipnja 

2008.g. u Varaždinu, 

11. Memorijal «Gjure Stjepana Deželića» 

i 3. kolo 3. KUP-a HVZ-a u nedjelju 15. 

lipnja 2008.g. u Ivanić Gradu 

25. KUP Posavine i 4. kolo 3. KUP-a 

HVZ-a – u subotu 30. kolovoza 2008.g. 

u Desnom Trebarjevu, 

6. KUP Grada Đakova i 5. završno kolo 

3. KUP-a HVZ-a u subotu, 13. rujna 

2008. u Đakovu. 

• Seminari za dosadašnje vatrogasne suce kao i 

ispiti za nove održat će se poslije Državnog natjecanja 

odraslih, tj. krajem 2008.g. i početkom 

2009.g. radi usklađivanja i eventualnih izmjena 

Pravilnika CTIF-a i početka novog ciklusa natjecanja. 

• Za vatrogasne suce koji će biti određeni za suđenje 

na državnim natjecanjima i 3. KUP-u 

HVZ-a održat će se seminari. Za dosadašnje vatrogasne 

suce slične seminare mogu organizirati 

i vatrogasne zajednice županija i Grada Zagreba 

prije početka natjecateljske sezone. 

Povjerenstvo za natjecanja HVZ-a donijelo je zaključak 

da za produženje statusa vatrogasnog suca treba 

svaki sudac zadovoljiti članak 13. Pravilnika o polaganju 

ispita za vatrogasnog suca. Prije početka održavanja seminara 

za vatrogasne suce potrebno je dostaviti popis 

vatrogasnih sudaca i potvrdu o suđenju na pojedinim natjecanjima 

u razdoblju od zadnje provjere putem preslike 

članske knjižice ili rasporeda sudaca na spomenutim 

natjecanjima. Obavijest Povjerenstva za natjecanja svim 

sucima koji žele produžiti status vatrogasnog suca da se 

uključe u rad natjecateljskih desetina kao suci, natjecatelji 

ili voditelji. 

Obvezno je prisustvovanje seminaru za produženje 

statuta vatrogasnog suca. Testiranja za dosadašnje vatrogasne 

suce neće se provoditi. 

Sva pojašnjenja daje predsjednik Povjerenstva 

-Mijo Brlečić. 

2. Memorijal Marije Badl – Krapinske Toplice 

ove godine DVD Krapinske Toplice organizira natjecanje u 

I spretnosti rukovanja sa starim vatrogasnim kolima, koje će 

se održati u subotu 10. svibnja ove godine. Na natjecanju mogu 

sudjelovati sva društva koja posjeduju stara vatrogasna vozila, 

ali i ako ne posjeduju, mogu se natjecati na vozilu u vlasništvu 

DVD-a Krapinske Toplice koja su stara 138 godina. 

Prijave se primaju do 1. svibnja ove godine uz kotizaciju 

od 450 kuna. Svaki sudionik dobiva medalju i prigodno 

priznanje, najstarija ekipa dobiva pehar, najbolja 

ekipa dobiva prelazni pehar, a prva tri mjesta dobivaju 

pehare. Osim toga, najstariji od vatrogasaca sudionik 

dobiva prikladno priznanje. Prijave se mogu izvršiti na 

brojeve telefona predsjednika društva Nikole Kurunda 

098/17-39-439, ili na broj g. Salatka Josipa 098/575-050. 

3. Stručni posjet u Mađarsku 

Hrvatska vatrogasna zajednica organizira stručni posjet 

pod nazivom Vatrogastvo u Republici Mađarskoj radi 

upoznavanja s radom i ustrojem profesionalnih i dobrovoljnih 

vatrogasaca i njihovih vatrogasnih zajednica u susjednoj Republici 

Mađarskoj. 

Stručni posjet organizira se 2. i 3. travnja 2008. godine, 

a svaka vatrogasna zajednica županje, odnosno VZG Zagreba 

može uputiti po dva svoja predstavnika. 


Županijske vijesti 

Brodsko-posavska 

Skupština DVD 

Slavonski Kobaš 

nazočnosti predsjednika VZŽ 

U Brodsko-posavske Milana Šultera, 

direktora Vatroprometa Nenada Radojčića, 

predsjednika i zapovjednika Vatrogasne 

zajednice općine, mnogobrojnih 

mještana, te gostiju i uzvanika iz dobrovoljnih 

vatrogasnih društava s kojima 

Dobrovoljno vatrogasno društvo Slavonski 

Kobaš uspješno surađuje, početkom 

veljače održana je 78. redovita Skupština 

DVD-a. Ovdje je ulaganje u modernizaciju 

opreme, školovanje, te sustavno 

opredjeljenje za rad s vatrogasnom 

mladeži rezultirao odličnim rezultatima 

te osvajanjem značajnih priznanja na 

Općinskom i Županijskom natjecanju. 

Planom rada u ovoj godini predviđa se 

sanacija i uređenja društvenih prostorija, 

izobrazbu vatrogasnih kadrova, nabavka 

skupne i osobne zaštitne opreme za pripadnike 

vatrogasne postrojbe, uključujući 

i kupnju, vozila za prijevoz vatrogasaca 

i opreme. Plan je težak, prema riječima 

Mije Delića, predsjednika i Marka Jagodara, 

zapovjednika VP DVD 157 tisuća 

kuna. 

Karlovačka 

Skupština u Pravutini 

Dobrovoljno vatrogasno društvo Pravutina 

održalo je sredinom siječnja 

godišnju Skupštinu. 

Predsjednik Društva Jure Andrišević 

u svom je izvješću naveo da su članovi 

prošle godine uređivali prostorije, kontrolirali 

aparate za gašenje, hidrante, 

tlačne cijevi, održali pokaznu vježbu 

gašenja visokim tlakom i aparatima za 

prah. Natjecateljska ekipa sudjelovala 

je na Kupu VZO Netretić, Pokalu PGD 

Štrekljevec, Pokalu općine Semič, Pokalu 

PGD Brezovica, Kupu Lipnik, Pokalu 

PGD Lokvica, Pokalu PGD Črešnjevec, 

Međunarodnom kupu Jurovski Brod, 

Kupu DVD Ribnik, Županijskom natjecanju 

u Karlovcu. Vatrogasci su tijekom 

prošle godine gasili požare u Brihovu 

(gorio sjenik), Zaluki Lipničkoj (požar 

na njivama) te u Maloj Paki (paljenje korova). 

U 2007. četiri vatrogasca su osposobljena 

za dočasnika I. klase, četiri vatrogasca 

za časnika te dvojica za časnika I. 

klase. Tajnik Ivan Lukač izvijestio je da 

DVD Pravutina ima 150 članova (18 primljenih 

tijekom godine). 

DVD Bukovlje 

DVD Bukovlje jedno je od dva vatrogasna 

društva u općini Generalski 

Stol. Osnovano je 4. rujna 1977. godine, 

pedesetak, pretežito mladih članova. 

Vodi ga predsjednik, iskusni vatrogasac, 

Ivan Fudurić, uz tajnika Marinka Krivačića, 

zapovjednika Davora Krivačića i 

blagajnika Željka Luketića. 

Krajem siječnja u lijepom Vatrogasnom 

domu u Bukovlju održana je 

godišnja Skupština kojoj su se odazvali 

i predstavnici susjednih vatrogasnih 

društava. Lani su vatrogasci gasili osam 

požara, od toga čak šest šumskih, svi u 

ožujak [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 53


Perjasici na području općine Barilović. 

U gašenju je sudjelovalo trideset i šest 

vatrogasaca. Veliki trud tijekom protekle 

vrlo sušne godine uložen je u dopremu 

vode domaćinstvima u Bukovlju, 

ali i žednima u okolnim mjestima: Zvečaju, 

Trnovu, Protulipi, Lipovom Pesku, 

Mračinu, Generalskom Stolu i Perjasici. 

Prevezli su 206 cisterni, s više od milijun 

litara vode. To pokazuje da su puno 

koristili, ali i dobro održavali svoju staru 

TAM cisternu. Za posebno zalaganje 

brončanom Vatrogasnom plamenicom 

nagrađeni su: Davor, Goran i Dragutin 

Krivačić, Marko, Josip i Miroslav Stojković, 

Goran Luketić i Luka Fudurić. 

Priznanje za desetogodišnje članstvo dobili 

su: Josip i Marko Stojković, Dragutin 

Krivačić, Boris i Goran Luketić te Luka 

Fudurić. 

Novcem se gospodarilo marom dobrog 

domaćina, a glavni izvor prihoda 

dolazi iz Općinskog proračuna i od najamnine 

prostora. 

Društvo se još brinulo o nabavci i 

održavanju nužne vatrogasne opreme, 

o zdravstvenim pregledima i osiguranju 

članova, te je uređivalo okoliš Doma. Sudjelovali 

su na vatrogasnim susretima i 

vježbama, a za svibanjski župski blagdan 

Gospe Fatimske u Bukovlju su organizirali 

narodno veselje. 

Vatrogasci ne zaboravljaju ni šestoro 

svojih kolega i mještana koji su u Domovinskom 

ratu založili živote za neovisnu 

Hrvatsku. Njima u počast su na Vatrogasnom 

domu postavili spomen – ploču. 

Skupština je prihvatila i prijedlog da 

se, u suglasnosti s DVD-om Generalski 

Stol i Općinskim poglavarstvom, uskoro 

osnuje samostalna Vatrogasna zajednica. 

Ante Jozo Ramić 

Skupština DVD-a Zagorje 

Po vodstvom predsjednika Franje Kolića 

održana je 56. godišnja Skupština 

DVD-a Zagorje. Iz podnesenog izvješća 

razvidno je da su članovi DVD-a bili 

osobito vrijedni u dogradnji Vatrogasnog 

doma. U prošloj godini provedena 

je preventiva u kućanstvima, obilježena 

je hidrantska mreža, redovito su se održavala 

vozila i nastupilo se na nekoliko 

natjecanja.. Tijekom godine vatrogasci 

su sudjelovali na dva požara gospodarskih 

objekata s preko 60 članova DVD-a. 

U ovoj godini planiraju se preventivne 

djelatnosti, natjecanja i tečajevi osposobljavanja 

vatrogasnih kadrova, te useljenje 

u dograđeni dio doma. Na Skupštini 

su članovima dodijeljene diplome za 10 i 

20 godina rada u DVD-u. 

Mladen Žilić 

Koprivničko-križevačka 

Uspješan rad 

petak 22. veljače održana je Skupština 

DVD-a Podravka u Podravkinom 

U 

rekreacijskom centru. Nakon pozdravnih 

riječi predsjednika Zvonimira Gudana, 

izvješće o radu Društva za 2007. g. podnio 

je tajnik Zlatko Vratić. Upoznao je prisutne 

da su u prošloj godini imali svega dva 

požara, natjecateljska ekipa osvojila prva 

mjesta na gradskom i županijskom vatrogasnom 

natjecanju te je osigurala sudjelovanje 

na ovogodišnjem Državnom 

natjecanju. Društvo broji 87 članova, a zapovjednik 

Goran Kresl upoznao je nazočne 

s planom rada za ovu godinu u kojoj 

se planira združena vježba na pogonima 

Mesne industrije Danica. Predsjednik VZ 

grada Koprivnica Ivan Golubić obratio 

se skupu i čestitao natjecateljskoj ekipi 

na postignutim uspjesima, upoznao ih s 

radom zajednice 

grada i VZŽ, te 

s planovima za 

2008. godinu. Od 

gostiju nazočni su 

bili županijski zapovjednik 

Slavko 

Tucaković, tajnik 

VZ grada Koprivnice 

Josip Krček, 

predsjednik natjecateljske 

komisije 

VZ Županije 

Stjepan Varmuža 

i delegacija IDVD Plive. 

Na fotografiji detalj sa Skupštine 

DVD-a Podravka 

D. Rendić 

Prekvalifikacija vatrogasaca 

utorak 26. veljače započela je nastava 

za prekvalifikaciju 26-torice 

U 

vatrogasaca koji nisu imali potrebnu 

stručnu spremu. Završetkom nastave osposobit 

će se za profesionalne vatrogasce. 

Nastava koja se sastoji od teoretskog 

i praktičnog dijela u trajanju od oko 650 

nastavnih sati provodit će se u prvom 

dijelu u Koprivnici i Đurđevcu, te u drugom 

dijelu od oko 550 sati u Zagrebu. 

Budućim profesionalcima predavači 

su predsjednik 

VZŽ Koprivničko-križevačke 

Marijan Kicivoj, 

županijski zapovjednik 

Slavko 

Tucaković i Ivan 

Tomašek, zamjenik 

zapovjednika 

JVP Đurđevac. 

Polaznici 

za prekvalifikaciju 

su iz Koprivnice, 

Đurđevca, Križevaca, 

Grubišnog 

Polja, Pitomače i Bjelovara. 

- Prvi dio nastave najprije će se održati 

u prostorijama JVP Koprivnica, a 

kasnije u Đurđevcu. Polaznici nakon 

završetka nastave moći će se zaposliti 

u profesionalnim vatrogasnim postrojbama 

gradova i firmi, rekao nam je 

Slavko Tucaković 

Na fotografiji detalj s prekvalifikacije 

D. Rendić 



Krapinsko-zagorska 

DVD Brestovec Orehovički 

prostorijama DVD-a Brestovec 

U Orehovički održana je 66. Skupština 

Društva. Mnogobrojne čestitare 

dočekali su Dragutin Gulija, predsjednik 

Društva, zapovjednik Damir Habjanec i 

Vlado Kobeščak, tajnik Društva. 

– Naš DVD nezaobilazan je čimbenik 

svih društvenih događanja na kojima se 

okuplja veliko mnoštvo mještana Brestovca 

Orehovičkog- rekao je u uvodu 

66. godišnje skupštine DVD-a Brestovec 

Orehovički tajnik Vlado Kobeščak. U 

zadnjih nekoliko godina Društvo je započelo 

s obnovom svojih prostorija, prvenstveno 

uređenjem garaže. Uredili su 

vodovodni priključak, postavili novu 

električnu mrežu. Nabavili su zaštitne 

kacige, brentače i radnu odjeću za djecu i 

mladež, kojih ima više od polovice ukupnog 

broja aktivnih članova. Društvo je 

prošle godine sudjelovalo u vježbama 

VZO Bedekovčine i na Općinskom natjecanju, 

a ostvarili su i vrlo dobar rezultat 

na Županijskom natjecanju u Mihovljanu. 

– Za sljedeću godinu planiramo urediti 

garažu i spremište za vatrogasnu 

opremu, nabaviti zaštitnu opremu koja 

nam nedostaje, a velika nam je želja nabavka 

novog navalnog vozila, rečeno je 

na Skupštini. Osim toga, u planu DVD-a 

Brestovec Orehovički formiranje je A i B 

odjeljenja djece i mladeži za buduća natjecanja. 

Društvo su pozdravili načelnik 

Općine Bedekovčina Rajko Vidiček i 

Željko Odak, predsjednik VZO Bedekovčina. 

Odlukom Izvršnog odbora, 

počasnim doživotnim predsjednikom 

DVD-a proglašen je Stjepan Herceg, 

koji je ujedno dobio i priznanje za 60. 

godišnji rad u Društvu. Priznanje za 30 

godina primio je Josip Šaronja, a za 20 

godina priznanja su primili Ivan Švenda, 

Ivica Topolovec, Krešo Galic, Damir Habjanec 

i Vlado Kobeščak. Osim DVD-a 

Vukovo selo, Orehovica, Poznanovec, 

Bedekovčina i Kebel te drugih prijateljskih 

društava, iz susjedne Slovenije redovito 

na skupštine dolaze predstavnici 

PGD-a Šentvid pri Grobelnom. Tom je 

prilikom potpisana Povelja o trajnoj suradnji 

DVD-a Brestovec Orehovički sa 

slovenskim društvom. 

Na fotografiji detalj sa Skupštine u 

Brestovcu Orehovičkom 

Dean Stulić 

Tek nam je 28 godina 

Tek nam je 28 godina, čulo se u društvu 

pripadnika najmlađeg Dobrovoljnog 

vatrogasnog društva u Hrvatskom zagorju, 

DVD-a Dubrovčan Ravnice. To je 

društvo osnovano u lipnju 1980. godine, 

a predsjednik Ivica Petek kao zaslužnog 

spominje Mladena Cvetka koji se odvažio 

na, kako se onda mislilo, «nemoguću 

misiju». Ipak, nakon 28 godina dolaskom 

pred njihove prostorije, mnogi su se usudili 

reći kako su učinili puno više od nekih 

puno starijih, ali i financijski «jačih» 

vatrogasnih društava u Zagorju. Dovoljno 

je samo spomenuti da su za uređenje 

vatrogasnog doma i spremišta utrošili 5 

tisuća kuna. Da, dobro ste pročitali. 

–Prije 28 let tu je rasla kopriva, a sad, 

vidite i sami - rekao nam je predsjednik 

Petek. Doista, imaju se i čime pohvaliti. 

Prostorije izgledaju skromno, ali posebno 

ukusno uređeno. Tu je zajednička 

sala koju ponekad iznajmljuju za potrebe 

mještana, odlično opremljena kuhinja i 

garaže. 

–Sve smo to sami uredili svojim dobrovoljnim 

radom u slobodno vrijemerekao 

nam je Petek. U uređenju prostorija 

Društva puno su im pomogli i dr. sc. 

Ivan Martinić, profesor na Šumarskom 

fakultetu u Zagrebu, a predsjednik također 

zahvaljuje Josipu Juraniću, zidaru 

koji je puno slobodnog vremena uložio u 

Društvo te Dragutinu Biščanu na neseožujak 

[ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 55


bičnoj financijskoj pomoći. U svom voznom 

parku posjeduju VW kombi vozilo 

za prijevoz vatrogasaca, TAM cisternu sa 

spremnikom vode od 5 tisuća litara, ali 

i pomalo «oldtimer» kombinirano vozilo 

marke Opel Blitz dobiveno donacijom 

iz austrijskog mjesta Villach. No, ono je 

kompletno uređeno u protekloj godini i 

spremno za sve vatrogasne zadaće. DVD 

Dubrovčan Ravnice ima u svom sastavu 

54 člana, od kojih je 6 njih u sastavu Profesionalne 

postrojbe i velika je pomoć 

društvu u programima osposobljavanja. 

Društvo ima u svom sastavu i 17 pripadnika 

mladeži od 12 do 16 godina 

koji se marljivo spremaju za nadolazeća 

natjecanja. Društvo je u protekloj godini 

sudjelovalo u 6 intervencija na otvorenim 

prostorima te na nekoliko čišćenja 

okolnih bunara, a sudjeluju i u drugim 

aktivnostima VZ Općine Veliko Trgovišće, 

čiji su član. Svečanost povodom 

28. Skupštine došli su uveličati predstavnici 

mnogobrojnih prijateljskih društava, 

a riječi pohvale uputili su mnogi. 

Među ostalima nazočne na Skupštini 

pozdravili su Ivica Glas, predsjednik VZ 

KZŽ, Dražen Sinković, županijski zapovjednik, 

predstavnik DUZS Bartol Ivan 

i predstavnici susjednih i prijateljskih 

društava. Priznanja za prošlogodišnji 

rad primili su pripadnici djece i mladeži, 

njih 17, te Zdenko Šimec, Ivan Režek, 

Mladen Cvetko i g. Iveković. 


DVD-a Dubrovčan Ravnice 

Dean Stulić 

Skromni i vrijedni 

Prošloga mjeseca svoju su skupštinu 

održali i članovi DVD-a Pavlovec, 

inače u sastavu zabočke vatrogasne zajednice. 

Društvo ima 120 članova, od 

kojih je čak 14 žena u stalnom i pričuvnom 

sastavu. U Društvu su 48 članova 

djece i mladeži, čijim su radom posebno 

ponosni. „Sve što smo zacrtali u prošloj 

godini, većinom smo i izvršili“, čulo se 

na izvještajnoj Skupštini, koju je članovima 

Društva i gostima prenio predsjednik 

Nikola Turk. Tom su prilikom naglasili 

kako ne raspolažu sa stalnim izvorima 

prihoda, ali svojim radom i zalaganjem 

članstva u slobodno vrijeme, posebno 

ženskog, uspijevaju napraviti jako puno 

za svoje Društvo. Osim što su redovito 

uređivali svoje prostorije i okoliš, odradili 

su i organizaciju tradicionalnog malonogometnog 

turnira i vrijedno i marljivo 

pripremali su se za sva natjecanja 

za koja imaju spremne ekipe. Upravo u 

tome prednjači također ženski dio članstva, 

koji će ove godine u Splitu predstavljati 

„boje zagorskih vatrogasaca“ na 

Državnom natjecanju. Ove godine DVD 

Pavlovec računa na 170 tisuća kuna sredstava 

koje im je obećalo vodstvo Grada 

Zaboka i s čime namjeravaju kompletno 

urediti svoj dom. 

Uspješne žene iz Pavlovca 

Uvijek dobrodošlu financijsku pomoć 

najavio je i stalni predavač pri VZ 

KZŽ Rudolf Zajec, najaviši pomoć za nabavku 

opreme za vježbanje za natjecanje 

i time izmamivši veliki pljesak uspješne 

i uvijek dobro raspoložene ženske ekipe. 

–Već ovaj tjedan dobivate prvi dio sredstava 

potrebnih za pripremu i nastup na 

Državnom natjecanju - rekao je Zajec. To 

će im zasigurno olakšati probleme u pripremama 

za natjecanja. VZ Grada Zaboka, 

po riječima Rudolfa Zajeca, vrlo je 

zadovoljna s radom DVD-a Pavlovec na 

svim područjima realizacije programa u 

kojima oni brojno i kvalitetno učestvuju. 

Također Zajec napominje kako su u 

VZG Zaboka svjesni da bi za realizaciju 

plana rada DVD-a Pavlovec bilo potrebno 

više financijskih sredstava, ali u ovom 

trenutku daju koliko najviše mogu. Nagrade 

i odlikovanja tom su prilikom uručena 

najuspješnijima za rad u Društvu 

za 40, 20 i 10 godina rada. Rad Društva 

pozdravili su predstavnici susjednih i 

prijateljskih društava iz Zagorja, ali i iz 

DVD-a Plešce u Primorsko-goranskoj 

županiji u koji će se već krajem lipnja 

uputiti mnogobrojna djeca i mladež zabočkih 

vatrogasaca na nezaboravni izlet 

u netaknutu prirodu. 

Na fotografiji ženska ekipa DVD-a 

Pavlovec 

Dean Stulić 

Skupština DVD-a Specijalna 

bolnica Krapinske Toplice 

Punih 45 godina prošlo je od osnutka 

Dobrovoljnog vatrogasnog društva 

Kupališno Lječilište, Bolnica, Industrijsko 

dobrovoljno vatrogasno društvo bolnica 

i sada DVD Specijalna bolnica. Datum 

je 25. srpnja 1962., a organizacija je 

osnovana, između ostaloga, radi zaštite 

pacijenata i slabo pokretnih pacijenata», 

rečeno je na Skupštini Društva održanog 

u Specijalnoj bolnici u Krapinskim Toplicama. 

DVD Specijalna bolnica u Krapinskim 

Toplicama član je Vatrogasne 

zajednice zdravstva Hrvatske i redovito 

održava susrete i razmjenjuje iskustva i 

znanja s drugim sličnim vatrogasnim 

društvima u Hrvatskoj. To društvo u sastavu 

VZ Općine Krapinske Toplice, ima 

u svom sastavu 45 članova. Od toga broja 

15 njih je operativnih, 16 pomažućih i 13 

pričuvnih. U sastavu imaju jednog počasnog, 

ali i 3 žene. 

Protupožarna preventiva u bolnički 

zgradama je dobra, a također i suradnja s 

vatrogasnom postrojbom, njezinim čla- 



novima i osobljem bolnice, rečeno je na 

skupštini. DVD Specijalna bolnica Krapinske 

Toplice sudjelovalo je na 23. susretu 

vatrogasaca zdravstva u Popovači. 

Društvo je sudjelovalo i na raznim natjecanjima. 

Od intervencija Društvo je zabilježilo 

jedan požar u bolničkoj kuhinji 

i dvadesetak tehničkih uzbuna zbog prevelike 

temperature na tavanu stare bolničke 

zgrade i slično. Vatrogasci Specijalne 

bolnice Krapinske Toplice imali su 

11 redovitih i dvije pokazne vježbe. Od 

vježbi valja izdvojiti onu za Dan općine, 

u kojoj su imali i jednu stvarno ozlijeđenu 

osobu. 1. Memorijalu Marije Badl 

u organizaciji DVD Krapinske Toplice, 

bolnički vatrogasci osvojili su 1. mjesto 

u konkurenciji 7 ekipa. Prošle godine osposobljeni 

su: jedan vatrogasac 1. klase, 

jedan dočasnik 1. klase te 4 vatrogasca. 

Prošle 2007. godine nabavili su potrebne 

vatrogasne radne i svečane odore za članove. 

U 2008. godini DVD Specijalna 

bolnica Krapinske Toplice planira preventivno 

pregledavati sve bolničke prostorije 

i prolaza te voditi brigu o svojoj 

opremi koja je prijeko potrebna za eventualnu 

pomoć pacijentima i osoblju bolnice. 

Dean Stulić 

Skupština DVD-a 

Sv. Križ Začretje 

DVD Sveti Križ Začretje jedno je od 

najstarijih u Hrvatskom Zagorju. 

Ove će godine, naime, proslaviti 125. 

rođendan. Nakon što je dosta godina u 

tom društvu vladala svojevrsna stagnacija, 

pa čak je prijetila i opasnost od gašenja, 

unatrag nekoliko godina dolaskom 

mladog i perspektivnog predsjednika 

Miljenka Šoštarića, to se društvo počelo 

oporavljati, Čak što više, osjeća se i lagani 

rast aktivnosti, i posebno opremljenosti i 

osposobljenosti. Intenzivno se počelo raditi 

na obnavljanju mladeži DVD-a. 

– Prošle smo godine u našim prostorijama 

održali i prvi Božićni domjenak 

za naše članove, njihove obitelji i prijatelje 

te tako započeli jedan novi vid druženja 

mještana. Kako ove godine slavimo 

visoku obljetnicu 125. godina postojanja, 

cilju nam je pučanstvo upoznati 

s našom poviješću putem monografije 

koju ćemo predstaviti na slijedećoj Skupštini- 

rekao je Miljenko Šoštarić, predsjednik 

Društva. On je također najavio 

dalje opremanje i uređenje vatrogasnih 

prostorija i posebne sportske aktivnosti 

za sve svoje članove, posebno nogomet i 

plivanje, čime se nadaju privući još više 

mladih u svoje okrilje. Ratko Mušica, zapovjednik 

Društva, posebno je spomenuo 

i 6 intervencija u prošloj godini, ali nije 

zaboravio najaviti usavršavanja, nabavku 

opreme i formiranje dvaju odjeljenja 

djece i mladeži iz Svetog Križa Začretja. 

Posebnu pohvalu vatrogascima uputio je 

općinski načelnik Ivan Kranjčić, koji je 

pohvalio oporavak Društva, ali i obnovu 

suradnje između domaćeg društva i susjednog 

DVD-a Brezova koja je «zamrla» 

proteklih godina. S njima će ove godine 

održati i jednu zajedničku pokaznu 

vježbu, ali i organizirati zajedničko osposobljavanje 

za nove vatrogasce. Domaće 

su vatrogasce pozdravili i čestitali na dosadašnje 

radu predstavnici JVP Krapina, 

DVD-a Pavlovec, Bedekovčina, Brezova, 

Žrnovnica, Brezovica i drugih, a svoje su 

čestitke izjavili i čelni gasilci iz Slovenskih 

Konjic iz Slovenije. Na Skupštini su 

iz ruku Jerka Krajačića, tajnika VZ KZŽ, 

13 novih vatrogasaca 1. klase DVD-a Sv. 

Križ Začretje primili zaslužena priznanja 

za uspješno osposobljavanje. 

Na fotografiji M. Šoštarić i J. Krajačić 

Dean Stulić 

Skupština VZ KZŽ 

Kontinuirani rast članstva, opremanje 

postrojbi i stalna briga o obrazovanju 

Na sam dan spomena na sv. Valentina 

u Mariji Bistrici održana je 15. Skupština 

Vatrogasne zajednice Županije. Misu 

za zagorske vatrogasce i goste održao 

je velečasni Zlatko Koren, rektor svetišta 

Majke Božje Bistričke. U kapeli sv. 

Petra, u kojoj je održana Skupština, on 

je pozdravio zagorske vatrogasce i njihove 

visoke goste i ukratko ih upoznao 

sa poviješću i sadašnjošću poznatog hrvatskog 

marijanskog svetišta. Na njenom 

početku odana je počast preminulim 

vatrogascima s Kornata, ali i pokojnom 

predsjedniku HVZ-a Marijanu Mlinariću, 

Josipu Skuliberu i Josipu Maršiću 

iz DVD-a Tugonica-Podgrađe, Mladenu 

Ciprišu iz DVD-a Marija Bistrica, Toniju 

Starešini iz DVD-a Kumrovec, Robiju 

Cvetku iz DVD-a Konjščina i Božidaru 

Jakušiću iz DVD-a Zlatar Bistrica. 

Sjednicu je otvorio Ivica Glas, predsjednik 

VZ KZŽ. Osim što zajednica 

ove godine bilježi 15 godina postojanja, 

Glas je naglasio kako Zajednica okuplja 

82 DVD-a i dvije javne vatrogasne postrojbe 

koji djeluju na području 32 grada 

i općina u Zagorju, sa 5658 članova, kojih 

je 60 u javnim postrojbama. Vatrogasna 

zajednica Zagorja može se pohvaliti sa 

760 djece u dobi od 6 do 12 godina, a 740 

njih učlanjeni su kao pripadnici mladeži 

od 12 do 16 godina. 2029 operativnih 

članova ima zvanje vatrogasac, dok ih je 

692 vatrogasaca prve klase. Nadalje, 630 

zagorskih vatrogasaca ima zvanje vatrogasnog 

dočasnika, a 332 su dočasnika 

prve klase, 270 vatrogasni časnici, i 124 

vatrogasci prve klase. VZ KZŽ također 

ima 60 viših vatrogasnih časnika, 15 

viših vatrogasnih časnika prve klase i 50 

počasnih viših vatrogasnih časnika. Svi 



oni djeluju mnogobrojnom i vrlo kvalitetnom 

opremom, od kojih valja izdvojiti 

28 auto-cisterni, 50 navalnih vozila, 

3 vozila za gašenje šumskih požara, 19 

lakih navalnih vozila, 7 lakih terenskih 

navalnih vozila, 70 kombi vozila i jednu 

auto-ljestvu. Zagorski vatrogasci posjeduju 

i jednu auto-platformu te mnogo 

vrijedne specijalne vatrogasne opreme, 

a novi županijski zapovjednik je Dražen 

Sinković iz Zaboka. 

Priznanja za najistaknutije 

Na Skupštini su, priznanja VZ KZŽ 

iz ruku Ivice Glasa primili Marijan 

Berić iz DVD-a Kačkovec za posebni doprinos 

u osposobljavanju za specijalnosti 

i Franjo Pavlek iz DVD-a Mihovljan za 

odličnu organizaciju Županijskog natjecanja. 

Posebnu Vatrogasnu plaketu VZ 

KZŽ iz ruku predsjednika Zajednice Ivice 

Glasa dobio je Marijan Lovrenčić, županijski 

zapovjednik proteklih 8 godina. 

– Osam godina je prošlo i ja sam zadovoljan. 

Posebno sam ponosan na sve 

generacije vatrogasaca koje smo školovali 

i ovo je prilika da se zahvalim svima 

s kojima sam radio, a radio sam s puno 

dobrih ljudi- rekao je Lovrenčić, dodavši 

kako zagorska vatrogasna zajednica jako 

dobro funkcionira. 

S općinom Marija Bistrica nazočne 

je upoznao načelnik Stjepan Muhek. 

Sjednici VZ KZŽ bio je nazočan Branko 

Smrekar, pomoćnik ravnatelja DUSZ i 

ravnatelj Učilišta vatrogastva i zaštite i 

spašavanja. 

– Pripremili smo jedan novi sustav 

školovanja vatrogasaca sa novim zanimanjima, 

pripremamo Visoku vatrogasnu 

školu, odnosno, stvaramo jednu 

Vatrogasnu akademiju te ćemo tako jačati 

našu učinkovitost. Isto tako, želimo 

u mlade usaditi jedan sustav vrijednosti 

kojega nam napada sveprisutna globalizacija. 

A to su obitelj, društvo, čovjek, 

domovina, Bog- rekao je Smrekar na 

svečanoj sjednici. Usput je podsjetio nazočne 

kako je Alojzije Stepinac bio tajnik 

DVD-a, a njegova braća predsjednik i 

zapovjednik. 

– Ni vatrogasci nisu ono kaj su nekad 

bili, jer, gledajući ovakav način prezentacije 

mislim da bi se i oni u Saboru mogli 

ugledati na vas. Županija pozorno prati 

rad vatrogastva u Zagorju i cijenimo vaš 

rad- rekla je Sonja Borovčak, županica 

KZŽ, najavivši i dalje dobru suradnju i 

pomoć županije. 

– Nastojati ću putem mandata u Saboru 

pomoći vašoj zajednici koliko bude 

trebalo i koliko budem mogla-rekla je 

okupljenima Danica Hursa, saborska 

zastupnica, ne zaboravivši spomenuti 

kako su njezina baka i djed govorili 

kak su u selu najvažniji župnik, liječnik 

i vatrogasac. Sve nazočne u ime čak 5 

zajednica, ali i kao načelnik HVZ-a, 

pozdravio je mr. Željko Popović, koji 

ih je upoznao s budućim aktivnostima 

HVZ-a, između ostaloga najavivši državna 

natjecanja mladeži u Makarskoj i 

natjecanje za odrasle u Splitu. Pohvalio 

je VZ KZŽ sa svojim članicama, na čelu 

s predsjednikom Glasom, rekavši kako 

ona provodi sve zacrtane ciljeve na odgovarajući 

način. Po prvi puta gost skupštine 

VZ KZŽ bio je Jordan Žaja, tajnik 

VZ Šibensko-kninske županije, koji je 

čuvši izvješće pohvalio rad vatrogasaca 

Hrvatskog zagorja. 

– Mislim da ćemo onome koji uspije 

ujediniti hrvatsko vatrogastvo u jednu 

jedinstvenu vatrogasnu kuću izgraditi 

spomenik, jer taj će biti blaženi među 

nama. Sve činimo kako bi zaštitili druge, 

a ništa nismo napravili da bi zaštitili 

sebe - rekao je u svom emotivnom govoru 

Žaja. On je tom prilikom poklonio 

upravitelju Svetišta MBB u Mariji Bistrici 

Zlatku Korenu sliku šibenske katedrale, 

rekavši kako će putem nje obitelji stradalih 

vatrogasaca u tragediji na Kornatu 

biti stalno prisutni u ovom svetištu. 

Ruže za žene vatrogasce 

Velečasni Zlatko Koren je zajedno s 

Ivicom Glasom Vlasti Hubicki, bivšoj 

i Sonji Borovčak, sadašnjoj županici 

Krapinsko-zagorske županije, poklonio 

ruže za Valentinovo. No, isto tako, ruže 

su dobile i sve žene vatrogasci i supruge 

zagorskih vatrogasaca koje su također 

bile pozvane na 15. Skupštinu u Mariji 

Bistrici. 

Dean Stulić 

Laz Bistrički, 

Druškovec, Mihovljan 

Protekloga su mjeseca svoje skupštine 

održali dobrovoljna vatrogasna 

društva u Lazu Bistričkom, Druškovcu 

i Mihovljanu. Tradicionalno okupljanje 

povodom sv. Florijana i hodočašće u 

Svetište Majke Božje Bistričke u Mariju 

Bistricu, obvezne su aktivnosti svih zagorskih 

društava, pa tako i navedenih. 

DVD Mihovljan posebno ističe «svoje» 

Miholjske dane, koji su zahvaljujući njihovoj 

organizaciji zabavnog programa 

izuzetno posjećeni. Osim vježbi, članovi 

mihovljanskog društva uspješno su sudjelovali 

u gašenju 6 požara na području 

općine. Nazočne vatrogasce na toj je 

skupštini pozdravio Ivica Glas, predsjednik 

VZ KZŽ. 

DVD Druškovec u prošloj je godini 

odradio sve postavljene zadaće i planove, 

a na Skupštini se iz izvješća vidjelo kako 

su trenutno dobro opremljeni. Prošle su 

godine nabavili i novo navalno vozilo i 

zaštitnu opremu, tako da su sada spremni 

za obavljanje svih zadaća i za potrebe 

eventualnih intervencija na svom području. 

Također, vodstvo DVD-a Druškovec 

zadovoljno je suradnjom s općinskim 

vlastima koja za njih redovito 

izdvaja financijska sredstva predviđena 

Zakonom. Prisutne vatrogasce tom su 

prilikom pozdravili načelnik općine 



Hum na Sutli Božidar Brezinščak-Bagola 

i Dražen Sinković, županijski vatrogasni 

zapovjednik. 

U Lazu Bistričkom vodstvo tamošnjeg 

DVD-a također je na svojoj Skupštini 

članove i goste izvijestilo o svojem 

radu u protekloj godini. Uz redovna 

izdvajanja, od općinskih vlasti DVD je 

dobio na dar i opremu vrijednu oko 15 

tisuća kuna, u što ulazi 10 vatrogasnih 

kaciga s reflektorima i 5 pari zaštitnih 

rukavica. Društvo je ove godine bogatije 

i za 4 nova člana, od kojih je jedan 

i Tomislav Petranović, župnik župe Laz. 

Članove Društva tom je prigodom u ime 

VZ KZŽ pozdravio njezin tajnik Jerko 

Krajačić. 

Dean Stulić 

Vrijedni vatrogasci Orehovice 

Protekloga su mjeseca svoje izvještajne 

godišnje skupštine održala 

mnogobrojna dobrovoljna vatrogasna 

društva diljem Hrvatskog zagorja. Spomenuti 

ćemo neka. Tu su primjerice 

članovi i vodstvo DVD-a Orehovica u 

sastavu VZ Općine Bedekovčina, koje 

također borbu vodi s financijskim sredstvima, 

ali zahvaljujući svojim vrijednim 

„mužima“ uspijeva odraditi većinu zacrtanih 

ciljeva. U izvješću koje je podnio 

predsjednik Tomica Meštrović, vidljivo 

je kako Društvo vrijedno radi na uređenju 

svojih prostorija i okoliša, a isto tako 

i aktivno sudjeluje na općinskim i županijskim 

natjecanjima. U ovoj radnoj godini, 

Društvo namjerava kompletno urediti 

svoj dom, a pri tome misle zamijeniti 

staro krovište, garažni prostor, spremište 

i ostale prostorije te i dalje intenzivno raditi 

na okupljanju i povećanju broja djece 

i mladeži u svom društvu. 

D. Stulić 

Međimurska 


Mali Mihaljevec 

Dana 23. veljače 2008. održana je 76 

godišnja Skupština DVD-a Mali 

Mihaljevec. Nažalost poglavari Općine 

nisu se odazvali Skupštini. 

Prošle godine Društvo je zabilježilo 

dvije intervencije, jednu otvorenog 

prostora i jednu kuhinje stambenog 

objekta. 

Vatrogasci Društva organizirali su 

preventivne preglede po domaćinstvima, 

natjecanja djece i mladeži VZO, sudjelovali 

su na natjecanjima VZO, VZMŽ, 

igrama mladeži i KUP-u HVZ-a u Ivanić 

Gradu. 

Tijekom žetvene sezone organizirane 

su preventivne ophodnje i dežurstva. 

Dobrovoljnim radom uredili su stazu 

za vježbe mladeži kod igrališta NK Mali 

Mihaljevec. 

Na Skupštini su spomenicu za 30 godina 

primili Dragutin Branilović, za 20 

godina Kristijan Horvat i za 10 godina: 

Miljenko Peras, Saša Babić, Denis Mesarić, 

Nenad Trupković i Davor Mesarić 

Diplome za položeni ispit za zvanje 

vatrogasac primili su Vedran Kovačić, 

David Bestijanić, Suzana Čanadi i Monika 

Mezga. 

Damir Novak 

Osposobljavanje 

Sv. Juraj na Bregu 

Vatrogasna zajednica Općine Sveti 

Juraj na Bregu bila je organizatorom 

tečaja za zvanje vatrogasac. Tečaju je 

pristupilo 7 članova i 17 članica dobrovoljnih 

vatrogasnih društava Brezje -1, 

Lopatinec -1, Mali Mihaljevec -4, Vučetinec 

-2, Zasadbreg -14 i iz susjedne općine 

DVD Knezovec -2 člana. Teoretski 

dio obavio se u Osnovnoj školi u Zasadbregu 

, a praktični dio na asfaltiranom 

dijelu iza škole. Predavanja i vježbovni 

dio obavili su licencirani predavači Međimurske 

županije. 

Završnom ispitu pristupili su svi polaznici, 

koji su prvo izvodili vježbovne 

radnje, a zatim i usmeno odgovarali. 

Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe 

grada Čakovca Ivan Krištofić ocijenio je 

uspješnim završetkom tečaja i obznanio 

rezultate s kojima su i sami sudionici bili 

zadovoljni. Predsjednik VZO Sveti Juraj 

na Bregu Damir Novak čestitao je svim 

sudionicima na uspješno obavljenom 

ispitu i pozvao ih na naredna osposobljavanja 

koja će se organizirati na razini 

Općine, Županije i Države. Nazočnima 

se obratio i predsjednik DVD-a Zasadbreg 

Josip Kovač uz riječi zahvale. 

Na fotografiji detalj s tečaja 

D. Novak 



Osječko-baranjska 

Biskup posjetio vatrogasce 

sklopu redovite tzv. biskupske vizitacije 

župe sv. Mateja Apostola u 

U 

Bizovcu, pomoćni biskup Đakovačke i 

Srijemske biskupije msgr. Đuro Gašparović, 

dana 14. veljače ove godine, među 

ostalim institucijama i udrugama, posjetio 

je i DVD Bizovac. 

To je prvi puta u 82 godine postojanja 

Društva da ga posjećuje jedan biskup, što 

svakako predstavlja veliku čast te poticaj 

za daljnji rad. Tom prigodom nazočni 

članovi Društva, na čelu s predsjednikom 

Stjepanom Sršićem, ukratko su upoznali 

biskupa Gašparovića, u čijoj je pratnji 

bio i domaći župnik vlč. Marin Knežević, 

o svom radu, o povijesti Društva, kao i o 

problemima s kojima se susreću u svom 

djelovanju. 

Biskup je pohvalio rad svih vatrogasaca, 

naglasivši da je i to jedan od djelotvornih 

načina provođenja u život i djelo 

Kristove i biblijske poruke kako smo svi 

dužni pomagati jedni drugima, posebice 

stoga što su vatrogasci često u situacijama 

izlaganja vlastitog života opasnostima, 

kako bi pomogli unesrećenima pri 

požarima, prometnim udesima ili nekim 

drugim sličnim situacijama. Još jednom 

zahvala msgr. Đuri Gašparoviću za posjetu 

i svaku riječ potpore, ohrabrenja i 

njegov biskupski blagoslov. 

Stjepan Sršić 

Požeško-slavonska 

Deset odjeljenja u Kamp HVZ 

Od prvih godina kako je u Hrvatskoj 

vatrogasnoj zajednici provedeno 

organizirano okupljanje mladeži tijekom 

ljetnih mjeseci, najprije u Novom Vinodolskom, 

a posljednjih desetak godina u 

Fažani, nadomak Pule, pripadnici mladog 

vatrogasnog naraštaja s područja 

Požeško-slavonske županije sudjeluju u 

radu Kampa HVZ-a. Korištenjem raspoloživog 

bungalova i podizanjem velikog 

šatora, zadnjih je godina osigurana 

mogućnost da tijekom srpnja i kolovoza 

u Kampu Fažana sudjeluje svake godine 

deset odjeljenja mladeži. 

Na temelju odluka nadležnih tijela 

VZ Požeško-slavonske županije, izrađeni 

su kriteriji za odlazak u Kamp, pri 

čemu se uvijek vodi računa da prioritet 

imaju ekipe DVD-a čija mladež nije bila 

u Kampu ili ona koja je odlazak u Fažanu 

koristila manje puta. Također se skrbi 

o ostvarenim rezultatima, pri čemu je 

bitno da ekipa mladeži nastupa na općinskom 

ili gradskom natjecanju. Isto 

tako je utvrđeno da pobjednička muška 

i ženska ekipa sa županijskog natjecanja 

kao nagradu dobiva odlazak u Kamp, što 

je slučaj svake druge godine. Isto tako je 

proporcionalno korištenje Kampa raspodijeljeno 

na područja obje vatrogasne 

zajednice – VZ Požeštine i VZ Pakrac- 

Lipik. 

Uvažavajući sve kriterije, predstojećega 

će ljeta u Fažanu putovati ekipe mladeži 

iz DVD Kutjevo, čije obje ekipe su 

bile pobjednici županijskog natjecanja, 

dok će u ostalih osam smjena u Kampu 

HVZ-a boraviti mladež iz DVD Badljevina, 

DVD Brezine, DVD Ruševo, DVD 

Podgorje, DVD Kaptol, DVD Ivandol, 

DVD Alilovci i DVD Čaglin. Ukoliko u 

narednih petnaestak dana neka od spomenutih 

ekipa odustane od putovanja u 

Istru, smjene će se popunjavati iz popisa 

pričuva, na kojemu su još 22 odjeljenja 

vatrogasne mladeži. 

Sjednica tijelaVZ Požeškoslavonske 

županije 

Potkraj veljače, zbog razloga štednje 

i domaćinskog ponašanja prema 

skromnim sredstvima s kojim raspolažu 

rukovodna tijela VZ Požeško-slavonske 

županije i tijela područnih zajednica VZ 

Požeštine i VZ Pakrac-Lipik, održana je 

zajednička sjednica svih rukovodnih tijela. 

Na okupu su se našli članovi Predsjedništva, 

Zapovjedništva i Savjeta mladeži 

VZŽ, kao i članovi Predsjedništva 

VZ Požeštine. Na toj zajedničkoj sjednici 

su o brojnim točkama dnevnoga reda 

odlučivali ‘u paketu’, a bilo je riječi o više 

od 25 točaka i pitanja od bitnog značaja 

za VZ Požeško-slavonske županije i VZ 

Požeštine. 

U prvom dijelu zajedničke sjednice 

tri tijela VZŽ Požega raspravljeno je 

dvadesetak tema, pri čemu je uz uobičajeno 

uvažavanje i usvajanje zapisnika 

s protekle sjednice, bez posebne rasprave 

usvojeno i izvješće o provedenim 

aktivnostima u proteklome razdoblju, 

prihvaćena su izvješća o aktivnostima i 

financijska izvješća, te ocjena skupštinskih 

aktivnosti u dva prva mjeseca ove 

godine. Razgovaralo se i o sudionicima 

hodočašća u francuski Lourdes i Mariju 

Bistricu, o aktivnostima u Mjesecu 

zaštite od požara, suradnji sa školama i 

drugim institucijama, o organiziranju seminara 

za voditelje «Vatrogasne mreže», 

a podnijeto je i cjelovito izvješće sa sjednica 

tijela HVZ-a i Koordinacije regije 

Slavonije i Baranje u svezi rješavanja financijske 

i statusne problematike u hrvatskom 

vatrogastvu. 

Na ovoj zajedničkoj sjednici prihvaćen 

je Program Vlade RH i utvrđene 

obveze vatrogasne organizacije, te dislokacija 

ljudstva i tehnike na priobalje i 

formiranje interventnih postrojbi. Poseban 

naglasak dat je operativnim aktivnostima 

u područnim zajednicama 

u operativnim aktivnostima, ažuriranju 

brojeva mobilnih uređaja operativnih 

članova i umrežavanju zapovjednika središnjih 

DVD-a u županiji. Utvrđeno je i 

područje djelovanja pojedinih središnjih 

i ostalih DVD-a i JVP Požega u požarima 

na otvorenom prostoru, te u slučaju 

tehničkih intervencija, a prezentirana je 

i operativna spremnost vatrogasnih postrojbi 

na području VZŽ. Raspravljeno 

je i o prijedlogu novog ustroja vatrogastva 

u VZ Požeško-slavonske županije, 

odnosno preustrojbi središnjih DVD-a, 

te o školovanju novih vatrogasnih tehničara. 

Pozornost je poklonjena i ponudi 

požeškog APP-a za održavanje vatrogasnih 

vozila, o čemu će pojedinačno odlučivati 

predstavnici pojedinih središnjih i 

ostalih DVD-a u Požeštini i županiji. 

Predstavnici Savjeta mladeži posebno 

su razmotrili odvijanje priprema za državno 

natjecanje ekipa mladeži u Makarskoj, 

koje se polovicom svibnja održava 

u Makarskoj i na kojemu nastupa čak 

šest ekipa s područja VZ Požeško-slavonske 

županije. Isto tako je pozornost 

bila usmjerena na prihvaćanje kriterija i 

redoslijed odlaska ekipa ženske i muške 

mladeži u Kamp HVZ-a tijekom predstojećega 

ljeta. 

Odmah nakon sjednice županijskih 

tijela, održana je i sjednica istovjetnih 

tijela VZ Požeštine, na kojoj su usvojeni 

zapisnik s prethodne sjednice, te prihvaćena 

izvješća o financijskom poslovanju 

i o rebalansu proračuna za 2007. godine, 

zatim izvješća odgovarajućih inventurnih 

komisija, donijeta je odluka o isknjiženju 

osnovnih sredstava i sitnog inventara 

(storniranje pojedinih stavki), usklađena 

je osnovica za izračun plaće i neoporezivih 

naknada djelatnicama VZP-e, a 



obavljen je i dogovor o tradicionalnom 

susretu s predstavnicima VZO Jalžabet iz 

Varaždinske županije. 

O svim tim temama zasigurno će još 

biti riječi u narednom razdoblju, ali na 

zajedničkoj sjednici vatrogasnih tijela 

županije i Požeštine utvrđene su osnovne 

smjernice i uokvireno područje djelovanja. 

Tako će dio zaključaka imati svoj 

učinak u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, 

dok će za drugi dio trebati nešto 

više vremena i realizacija će biti vidljiva 

u narednih nekoliko mjeseci. 

Skupštine pri kraju 

Proteklo dvomjesečno razdoblje na 

početku 2008. godine uobičajeno 

je bilo namijenjeno održavanju redovitih 

izvještajnih skupština. Sve je počelo 

još sredinom siječnja, da bi do polovice 

ožujka najveći broj skupština bio održan. 

Pri tomu valja istaknuti da je središnja 

pozornost usmjerena na rad i djelovanje 

središnjih, stožernih DVD-a na područjima 

gradova i općina cijele Požeško-slavonske 

županije. U skladu s programom 

održavanja izvještajnih skupština, uz 

veći broj ostalih DVD-a, skupštine su 

održali pripadnici središnjih društava 

u Brestovcu, Čaglinu, Jakšiću, Kaptolu, 

Kutjevu, Pakracu i Velikoj. S obzirom da 

DVD Lipik slavi 110-tu obljetnicu osnivanja, 

dogovoreno je da će uz proslavu 

jubileja biti i radni, izvještajni dio početkom 

travnja, dok će se posljednje nedjelje 

ožujka na okupu naći i pripadnici 

DVD Požega. Preostalo je i održavanje 

izvještajnih skupština u nekoliko manjih 

DVD-a u pojedinim općinama i na području 

gradova. 

Na svim skupštinama pozornost je 

uz izvješća o radu u protekloj godini i 

osiguranju potrebitih financijskih sredstava, 

bila usmjerena na programe rada 

u ovoj godini, pri čemu je prioritet na 

provođenju preventive, djelovanju operativnih 

postrojbi, opremanju neophodnom 

osobnom i skupnom opremom, 

osposobljavanju kadrova, održavanju 

smotri, vježbi i natjecanja, kao i nastupi 

ekipa na ovogodišnjim državnim natjecanjima 

u Makarskoj i Splitu. U tomu će 

imati punu potporu općinskih i gradskih 

vlasti, čiji najviši predstavnici su bili nazočni 

većini skupština stožernih, ali i 

ostalih DVD-a svoga područja. Najznačajnija 

je financijska potpora u okvirima 

zakonskih propisa, ali i dobra suradnja sa 

svim subjektima, ponajprije gospodarstvom, 

školama i drugim institucijama. 

Dogovoreni su i termini održavanja 

izvještajnih skupština u zajednicama. 

Tako će 11. travnja biti skupština u VZ 

Pakrac-Lipik, tjedan dana kasnije planirano 

je održavanje izvještajne skupštine 

u VZ Požeštine, dok bi se izvještajna 

skupština VZ Požeško-slavonske županije 

trebala održati 25. travnja 2008. godine. 

I na tim će skupovima u središtu 

pozornosti biti ocjena rada i aktivnosti u 

minuloj godini, razmotrit će se planovi 

za narednih godinu dana, te raspraviti 

o aktualnom stanju u vatrogastvu županije, 

ali i cijele Hrvatske. 

Boris Ožanić 

Obljetnice u 2008. godini 

Uvažavajući stajališta najviših vatrogasnih 

tijela u Republici Hrvatskoj, 

da se svakih deset godina obilježavaju 

‘pune’ obljetnice, a tek nakon stote obljetnice 

i one ‘polovične’ kao petogodišnjice, 

u VZ Požeško-slavonske županije u 

2008. godini svoje ‘pune i petogodišnje’ 

jubileje bilježi trinaest DVD-a. Tek tri 

društva obilježit će u ovoj godini svoje 

jubilarne obljetnice, pa će tako 80 godina 

od osnivanja i kontinuiranoga rada proslaviti 

DVD Orljavac u općini Brestovac 

na području VZ Požeštine, kao i DVD 

Prekopakra u VZ Pakrac-Lipik. Ipak, 

najvišu obljetnicu – 130 godina od osnivanja 

i djelovanja obilježit će jedno od 

najstarijih DVD-a u županiji – stožerno 

DVD Pakrac. 

Svakako valja spomenuti ‘poluobljetnicu’ 

od 125 godina DVD Lipik, koja će 

uz izvještajnu godišnju skupštinu biti 

obilježena 5. travnja ove godine, dok bi 

115 godina svoga rada trebali skromno 

obilježiti DVD Kaptol i DVD Kutjevo, 

te 105 godina DVD Ruševo iz općine 

Čaglin. U ovoj će godini 85 godina rada 

proslaviti DVD Badljevina u VZ Pakrac- 

Lipik, zatim 75 godina djelovanja DVD 

Djedina Rijeka iz općine Čaglin i DVD 

Zagrađe s područja grada Pleternica, dok 

će 55 godišnju obljetnicu imati pripadnici 

DVD Požeška Koprivnica s područja 

grada Pleterenice i DVD Zakorenje s 

područja općine Brestovac. I na kraju 

svakako valja zabilježiti 25-tu obljetnicu 

DVD Alilovci iz općine Kaptol. 

Dio ovih obljetnica DVD-a članovi 

i njihovi brojni gosti proslavit će u posebnoj 

prigodi, dok će dio jubileja biti 

obilježen u okviru održavanja drugih 

vatrogasnih svečanosti. No, sigurno je da 

će sve spomenute obljetnice imati svoje 

prigodno obilježavanje u lokalnoj sredini 

i šire, pri čemu će temeljna pozornost 

biti usmjerena na skromne svečanosti, 

usmjerene daljnjem jačanju vatrogastva 

u pojedinoj sredini. To i jeste najbolja potvrda 

humanosti i pune opredijeljenosti 

vatrogasaca prema ljudima i njihovoj 

vrijednoj imovini, što je u osnovi i bio 

razlog osnivanja DVD-a davnih godini. 

Valja svima jubilarcima, bez obzira da 

li je riječ o ‘punim ili poludesetljetnim’ 

obljetnicama poželjeti da ustraju na uzusima 

koje su njihovim precima bili dovoljni 

da se opredijele za djelatnost bez 

koje nema razvoja, te im čestitati ‘male i 

velike’ jubileje uz želje za još uspješnijim 

godinama koje predstoje. 

Ekipe mladeži putuju 

u Makarsku 

Prošle jeseni u Pleternici je održano 

Županijsko vatrogasno natjecanje za 

ekipe muške i ženske mladeži, na kojemu 

je nastupilo preko 50 ekipa s područja 

VZ Požeštine i VZ Pakrac-Lipik, kao područnih 

zajednica u Požeško-slavonskoj 

županiji. Bilo je to zanimljivo i dosta neizvjesno 

natjecanje, jer su sve ekipe došle 

na natjecanje sa željom da ostvare što 

bolje rezultate. No, kao i uvijek i na svim 

natjecanjima, neki su bili bolji. Tom su 

prigodom, poslije zbrajanja rezultata, u 

muškoj konkurenciji na pobjedničko postolje 

stale ekipe muške vatrogasne mladeži 

iz Kutjeva, Požege i Velike, dok je u 

ženskoj konkurenciji poredak bio slijedeći: 

DVD Kutjevo, DVD Bektež i DVD 

Brestovac. Ovih šest ekipa steklo je pravo 

nastupa na Državnom vatrogasnom 

natjecanju mladeži, koje će polovicom 

svibnja biti održano u Makarskoj. 

Iako je ostalo još podosta vremena 

do putovanja u Dalmaciju, u svim društvima 

čije će ekipe nastupiti na ovom 

značajnom nadmetanju mladih vatrogasaca, 

započele su pripreme. To se u 

prvom redu odnosi na organizacijska 

pitanja – program i način putovanja, osiguranje 

sve potrebite opreme, prehrana i 

smještaj ekipa i voditelja, prijave i slično. 

Dio tih poslova već se obavlja, drugi dio 

bit će ostvaren u narednom razdoblju, a 

vrlo brzo započet će i natjecateljske pripreme 

ekipa – vježbe za poligonu i stazi 



za štafetu. S obzirom na dosta dobre rezultate 

koje su ostvarile pojedine ekipe 

na prošlim nadmetanjima na razini Hrvatske, 

zatim na nekim većim natjecanjima 

mladeži u međunarodnim okvirima, 

dobra pripremljenost svih ekipa 

pruža nadu i očekivanje da će i ovom prigodom 

u Makarskoj, bar neke od ekipa 

polučiti vrijedne rezultate. 

Deset odjeljenja u Kamp HVZ 

Od prvih godina kako je u Hrvatskoj 

vatrogasnoj zajednici provedeno 

organizirano okupljanje mladeži tijekom 

ljetnih mjeseci, najprije u Novom Vinodolskom, 

a posljednjih desetak godina u 

Fažani, nadomak Pule, pripadnici mladog 

vatrogasnog naraštaja s područja 

Požeško-slavonske županije sudjeluju u 

radu Kampa HVZ-a. Korištenjem raspoloživog 

bungalova i podizanjem velikog 

šatora, zadnjih je godina osigurana 

mogućnost da tijekom srpnja i kolovoza 

u Kampu Fažana sudjeluje svake godine 

deset odjeljenja mladeži. 

Na temelju odluka nadležnih tijela 

VZ Požeško-slavonske županije, izrađeni 

su kriteriji za odlazak u Kamp, pri 

čemu se uvijek vodi računa da prioritet 

imaju ekipe DVD-a čija mladež nije bila 

u Kampu ili ona koja je odlazak u Fažanu 

koristila manje puta. Također se skrbi 

o ostvarenim rezultatima, pri čemu je 

bitno da ekipa mladeži nastupa na općinskom 

ili gradskom natjecanju. Isto 

tako je utvrđeno da pobjednička muška 

i ženska ekipa sa županijskog natjecanja 

kao nagradu dobiva odlazak u Kamp, što 

je slučaj svake druge godine. Isto tako je 

proporcionalno korištenje Kampa raspodijeljeno 

na područja obje vatrogasne 

zajednice – VZ Požeštine i VZ Pakrac- 

Lipik. 

Uvažavajući sve kriterije, predstojećega 

će ljeta u Fažanu putovati ekipe mladeži 

iz DVD Kutjevo, čije obje ekipe su 

bile pobjednici županijskog natjecanja, 

dok će u ostalih osam smjena u Kampu 

HVZ-a boraviti mladež iz DVD Badljevina, 

DVD Brezine, DVD Ruševo, DVD 

Podgorje, DVD Kaptol, DVD Ivandol, 

DVD Alilovci i DVD Čaglin. Ukoliko u 

narednih petnaestak dana neka od spomenutih 

ekipa odustane od putovanja u 

Istru, smjene će se popunjavati iz popisa 

pričuva, na kojemu su još 22 odjeljenja 


Primorsko-goranska 

Osposobljavanje 

vatrogasne mladeži 

Savjet vatrogasne mladeži Vatrogasne 

zajednice Primorsko-goranske županije 

započeo je sustavno osposobljavanje 

mladeži. Prvi u ciklusu, kojim bi trebalo 

biti osposobljeno djestotinjak pripadnika 

mladeži između 12 i 17 godina, održava 

se za požarna područja Liburnije 

i Kastavštine, a pohađa ga pedesetak 

kandidata iz dobrovoljnih vatrogasnih 

društava: Halubjana, Klane, Krasa i Škalnice. 

Tečaj je u nazočnosti županijskog vatrogasnog 

zapovjednika, predsjednika i 

zapovjednika dobrovoljnih vatrogasnih 

društava te voditelja mladeži dana 17. 

veljače započeo u Vatrogasnom domu 

u Škalnici gdje će se održavati teoretski 

dio. Vatrogasne vježbe paralelno će se 

održavati u vatrogasnim domovima u 

Klani i Gornjim Srokima. Predavači i instruktori 

voditelji su vatrogasne mladeži 

iz DVD-a Halubjana, Kastva, Klane te 

Opatije. 

Osposobljavanje se provodi temeljem 

Pravilnika o programu osposobljavanja i 

usavršavanja vatrogasnih kadrova i traje 

mjesec dana. Nakon osposobljavanja 

kandidati polažu ispite iz predmeta: gorenje 

i gašenje, vatrogasna preventiva, 

vatrogasne sprave i oprema, vatrogasna 

taktika i vatrogasne vježbe te stječu prvo 

vatrogasno zvanje vatrogasna mladež. 

Klaudijo Filčić 

In memoriam Franjo Miklauč 

Iz naših redova 

otišao je još 

jedan veliki vatrogasac. 

Uime 

Dobrovoljnog 

vatrogasnog 

društva Novi 

Vinodolski od 

Franje Miklauča 

oprostio se tajnik 

Društva Velibor 

Topolovec sljedeći riječima: 

“Ovo nije kraj, riječi su koje mi vatrogasci 

posljednjih mjeseci izgovaramo 

sa suzama u očima, riječi su s kojima se 

u ovom tužnom trenutku obraćam tebi, 

dragi naš Franjo, dragi naš predsjedniče! 

Petak je, 2. studenog 2007. leta, pet do 

tri zapolne, radno vrime polako pasiva. 

Prva smena se polako presučiva, a drugaj 

već prišla na tvon i našem Vatrogasnom 

domu. Telefon mi zvoni, poručak da je 

prestalo kucat tvoje veliko srce, iz tvog 

doma na placi, najprvo gre va tvoju 

drugu kuću na krasi. Muk, tišina, pogledi 

nevjerice, priopćavam dečkimi još 

jednu tužnu besedu, ovog tužnog 2007. 

leta. Pasal je naš predsjednik! 

Ali veruj mi Franjo ti nas nikad nećeš 

napustit. Tvoj lik se nemore zbrisat znašeg 

vatrogasnog društva, ono ča ostavljaš ni 

prolazno, ono ča ostavljaš trajat će zavavik. 

Tvojih 49 let neprekidnog i aktivnog 

dela va našem Društvu i va vatrogastvu 

je vridnost ka se nemore zmirit, 

skun se dičimo, mi ke si stvoril, sa kun se 

more dičit naš grad ki si toliko volil i saki 



čovik ki va njen živi. Na hiljade i hiljade 

intervencij, na požarin i drugin nesrićan 

va kin si spašaval ljudi, njihove kuće i 

se ća su imeli, odelal si brižno, sabrano, 

onako po tvoju, nikad nisi marel zase ni 

za svoj život. Život ki si živel po svoju. 

Rođen va Novome 6. rujna 1945. 

leta, ko ratno dite. Živiš uz mater mimu 

ku smo si jako voleli. Ovdi si va školu 

hodil, ovdi si postolarski zanat zučil. A 

va to vrime volel si se ča i tvoji pajdaši 

skin si se družil. Zapivat, popit i doma ne 

prit. Mima sej jadila, a jutroj bilo se po 

staron. Jako si volel teć za loptun. Igral si 

va svome Vinodolu od malih nog do veteranih 

skin si okolo hodil i vavik sa simi 

dobar bil. Jako si volel i naš mesopust va 

kon si sašta sopal i advitor bil. I neka mi 

niki ne zamiri ča se na ovaj način opraštan 

od tebe, malo po tvoju, malo po 

moju, jel smo mi dva vavik tako divanili i 

vavik se jako dobro sporazumili. 

U Dobrovoljno vatrogasno društvo 

Novi Vinodolski pristupaš 1958. godine. 

Od svog uključenja u rad našeg Društva, 

aktivno i marljivo odrađuješ sve zadaće 

s kojima se susrećeš. Tvoj vatrogasni put 

prelaziš stepenicu po stepenicu od vatrogasca 

do dočasnika, preko časnika do 

višeg vatrogasnog časnika. Prepoznat kao 

vrijedan i sposoban vatrogasac od tadašnjeg 

rukovodstva Društva, 1976. godine 

postaješ prvi profesionalni vatrogasac 

u Novom Vinodolskom. Postaješ zapovjednikom 

postrojbe DVD-a i profesionalne 

jezgre koja djeluje do 1984. godine. 

Formiranjem općinske Profesionalne vatrogasne 

jedinice u Crikvenici dekretom 

postaješ djelatnikom te Postrojbe u kojoj 

obnašaš funkciju zapovjednika smjene. 

Prolaziš sve golgote i transformacije u 

kojem se je našlo naše vatrogastvo. Po 

rasformiranju Profesionalne vatrogasne 

jedinice Crikvenica početkom Domovinskog 

rata ponovno radiš u jezgri u 

Novome do 1993. godine i ulaska vatrogastva 

u Ministarstvo unutarnjih poslova 

koje ponovno formira Postrojbu u Crikvenici, 

a ti ponovno postaješ zapovjednikom 

smjene. Godine 2000. formirana 

je Javna vatrogasna postrojba Grada Crikvenice 

u kojoj radiš do mirovine u koju 

odlaziš boreći se s opakom bolesti 2004. 

godine. Usprkos činjenici da su tvoj profesionalni 

vatrogasni put diktirali zakoni 

i novi propisi, ostaješ vjeran svom 

Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u 

kojem si ponikao kao vatrogasac. 

Godine 1988. bio si jedan od rijetkih 

koji je uopće vjerovao da će naše Društvo 

preživjeti u okolnostima koje su se događale. 

Stao si uz mladu generaciju koja je 

stasala i uz nas ostaješ do danas. Sve te 

godine ostaješ prvi čovjek DVD-a Novi 

Vinodolski na funkciji predsjednika 

Društva koje je danas jedno od najsnažnijih 

u Republici Hrvatskoj. 

Nažalost, imali smo još puno zajedničkih 

planova. Odlaziš prerano, a mi koji 

ostajemo iza tebe danas ti obećavamo da 

ćemo nastaviti onako kako si nas učio, 

marljivo, uporno, nikada ne odustajući 

do željenog cilja. Kada smo bili uvjereni 

da si pobijedio bolest s kojom si bio suočen, 

ona je ipak bila jača od tebe dragi 

naš Franjo. 

DVD Novi Vinodolski ostaje bez 

člana s najvećim aktivnim stažom, Vinodol 

ostaje bez svoga đenta, odlazi još 

jedan vjerni placar, ostala su mesopustarska 

zvona i bandira, ostal je zadnji 

novljanski fićo bez svog šofera dede, 

ostala je rodbina bez uzornog bratića, 

ostale su cure z butige na križu bez najdraže 

mušterije, a milka s obitelji bez 

svoga Franje. 

Dragi sugrađani opraštamo se od 

malog, ali velikog čovika. Kolege vatrogasci 

pristigli iz svih krajeva Lijepe 

naše, opraštamo se od velikog vatrogasca 

koji je za svoj rad u operativi odlikovan 

brončanom, srebrnom i zlatnom plamenicom, 

za svoj doprinos u stvaranju 

DVD-a Novi Vinodolski brončanom, 

srebrnom i zlatnom medaljom i najvišim 

Odlikovanjem za posebne zasluge. 

Dragi moj presidente, kako san te 

samo ja zval, pozdravi nan: deda Roku, 

Tomu, Mirka, Jasmina, Josu i dečke s 

Kornata, počivaj i odmori se va našem 

cimiteru, neka ti je laka ova naša primorska 

gruda. 


Novi Vinodolski 

Domu kulture u Novom Vinodolskom 

održana je 23. veljače 2008. 

U 

Izvanredna izborna Skupština DVD-a 

Novi Vinodolski. Uz dvjestotinjak nazočnih 

na Skupštini bili su i brojni gosti: 

pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika 

Tomislav Vuko, županijski vatrogasni 

zapovjednik Slavko Gauš, član 

Predsjedništva HVZ-e Zlatko Križanić, 

dogradonačelnik Novog Vinodolskog 

Miljenko Žanić sa suradnicima, predstavnici 

gospodarstva, proizvođača vatrogasne 

opreme i medija. Skupštini su 

bile nazočne i 24 delegacije dobrovoljnih 

vatrogasnih društava i postrojbi iz cijele 

Hrvatske, a posebno valja istaknuti delegaciju 

DVD-a Vodice. 

Skupština je imala i karakter izvanredne 

izborne Skupštine. Naime, protekle 

godine DVD Novi Vinodolski 

ostao je ,zbog prerane smrti, bez dugogodišnjeg 

predsjednika Franje Miklauča, 

a tragičnom smrću napustio je Društvo i 

dopredsjednik Josip Ježić. 

Izvješće o radu podnio je tajnik 

Društva Velibor Topolovec. Uz najznačajnija 

događanja u protekloj godini 

posebno je istaknuo preuzimanje novog 

navalnog vozila iz Programa Vlade RH i 

usvajanje Idejnog rješenja novog vatrogasnog 

doma u Novom Vinodolskom. 

V. Topolovec posebno se osvrnuo na 

nepravednost i nekorektnost u financiranju 

vatrogastva na teritoriju Republike 

Hrvatske. 

U izvješću zapovjednika Postrojbe 



istaknuto je da su 116 intervencija odrađene 

samostalno, te da je postrojba sudjelovala 

na 4 intervencije van područja 

Novog Vinodolskog. 

Na Skupštini je prezentiran Plan rada 

za 2008. godinu, a u kojem se poseban 

značaj pridaje pripremama za ljeto 2008. 

i nastavku aktivnosti na izgradnji novog 

vatrogasnog doma. 

Za novog predsjednika do izborne 

Skupštine izabran je dugogodišnji zapovjednik 

DVD-a Želimir Butorac, za 

dopredsjednika Marko Deranja, za v.d. 

dozapovjednika Boris Rečan. Na upražnjeno 

mjesto u Upravnom odboru izabran 

je predstavnik Grada - Alen Bruketa. 

Nazočne na Skupštini pozdravili su 

i pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika 

Tomislav Vuko i dogradonačelnik 

Miljenko Žanić istaknuvši da 

je danas funkcioniranje Grada Novog 

Vinodolskog gotovo nezamislivo bez 

DVD-a Novi Vinodolski čiji članovi sudjeluju 

u svim događajima na području 

Grada. Posebno je vrijedna mladež 

Društva kojoj je Gradsko vijeće dodijelilo 

godišnju nagradu za 2007. godinu. 

Na Skupštini su dodijeljene spomenice 

za 30 godina rada: Alenu Blaževiću 

i Miloradu Rubčiću za 10 godina, Vladimiru 

Šubertu, Ognjenu Sokoliću i Martini 

Rečan. Diplome za završen tečaj za 

zvanje dočasnik uručene su Alenu Blaževiću, 

Davoru Doriću, Renati Topolovec, 

Dariji Butorac, Sofiji Blažević i Tereziji 

Petrinović. 

Velibor Topolovec 

Pohvale DVD-u Ravna Gora 

Državnom i vatrogasnom himnom, 

te minutom šutnje za sve umrle i 

poginule vatrogasce i branitelje, uz pozdravne 

riječi predsjednika Josipa Burića 

u Domu kulture u Ravnoj Gori počela je 

redovna godišnja skupština DVD Ravna 

Gora. Osim članova skupštine nazočni 

su bili i predstavnici vatrogastva iz Kupjaka, 

Starog Laza, Stare Sušice, Delnica, 

Vrata, Skrada, Krašića, Pisarovine, Jablana, 

Plesci, Njivica, Pule, Donje Kupčine 

i Novog Vinodolskog, te predstavnici, 

javnog, kulturnog, gospodarskog, političkog 

i sportskog života Ravne Gore 

kao i predsjednik VZ PG županije Hinko 

Mance. 

Na Skupštini DVD-a Ravna Gora, 

kojoj su bili nazočni predsjednik 

VZGPŽ i mnogobrojni predstavnici 

društava, Josip Burić, predsjednik, nazočne 

je upoznao s održavanjem vježbi, 

kako starijih vatrogasaca tako i mladeži. 

Zajedničke vježbe održane su u Starom 

Lazu, Kupjaku i u Staroj Sušici. Bili su 

Ravnogorci i na natjecanjima mladeži na 

županijskom u Omišlju i na Memorijalu 

Marijan Majetić u Plescima. «B» ekipa 

je bila na Memorijalu «Goran Gašparc» 

u Delnicama. «A» ekipa je sudjelovala 

na Županijskom natjecanju na Kantridi. 

I jedne i druge i treće samo su sekunde 

dijelile od osvajanja odličja za jedno 

od prva tri mjesta. Ipak uspjeh je bio 

dobar. Burić je svoje izlaganje nastavio 

prikazom stanja opreme i tehnike, što je 

ocijenjeno dobrim time što će se za 120. 

obljetnicu Društva koja će se obilježiti za 

Dan Općine Ravna Gora, nabaviti jedno 

terensko navalno vozilo kao i 25 novih 

svečanih odora. 

Zapovjednik Dražen Krepenc izvijestio 

je o 32 intervencije što je 24 intervencija 

manje nego godinu ranije. Zabilježene 

su 3 uspješne intervencije na 

stambenim objektima, 11 gašenja trave, 

12 intervencija gašenja požara dimnjaka, 

4 tehničke intervencije i 2 slučaja gašenja 

vozila. Za uspjeh na natjecanjima 

pohvalio je njihove voditelje: Darija Erjavca, 

Vladimira Burića, Anđeljka Vančinu 

i Dejana Vančinu. 

Rad ravnogorskih vatrogasaca pozitivno 

je uz pohvalu ocijenio predsjednik 

VZ PG županije Hinko Mance obećavši 

potporu u nabavi novog vozila. 


Ravnoj Gori 

M.B.Wolf 

Uspješan rad vatrogasaca 

Domu kulture u Starom Lazu održana 

je Skupština DVD-a Stari Laz. 

U 

Skupštinu je otvorio predsjednik Velimir 

Stipeć, a zapovjednik Dalibor Pleše izvijestio 

je o radu Društva. Društvo u svo- 



jim redovima ima 38 članova od kojih su 

8 vatrogasnih dočasnika i 10 članica. 

Dalibor Pleše predstavo je novi Plan 

rada za 2008. godinu u kojemu se planira 

održati čak 10 do 15 vježbi, ali i sudjelovati 

na obilježavanjima obljetnica u susjednim 

vatrogasnim društvima. 

Za provedbu Plana treba osigurati 

60 tisuća kuna, a čak 30 tisuća odnosi 

se na postavljanje centralnog grijanja u 

spremištu. Goranu Cuculiću je za posebne 

zasluge u radu uručeno priznanje 

kojega mu je predao predsjednik Velimir 

Stipeć. 


Starom Lazu 

M.B.Wolf 

Potpora vatrogascima u Tršću 

Intervencija na požaru stambenog 

objekta Klepac, gašenje požara silosa 

Finaldrva, dva požara dimnjaka, osiguravanje 

radova na Lakirnici Finvest-corpa, 

trodnevno osiguranje brdske auto utrke 

te dostava vode udaljenim domaćinstvima 

samo su dio aktivnosti vatrogasaca 

u 2007. godini, rečeno je na Skupštini 

DVD-a Tršće kojoj je, uz ostale, bio nazočan 

i čabarski gradonačelnik Marijan 

Filipović. Uz to realizirana je i zajednička 

vježba u organizaciji JVP Delnice i VZG 

Čabra u Hrvatskom. Mladi su sudjelovali 

na županijskom natjecanju u Omišlju. 

Vatrogasci su se zahvalili Ivici Čopu i 

tvrtki Ingra za donaciju prepreka za natjecanje 

mladeži, a nisu zaboravili ni tragediju 

na Kornatima donirajući 5 tisuća 

kuna. Oboljelom članu Cvjetku Volfu 

donirali su tisuću kuna. 

Vrijedni vatrogasci za nabavu novog 

vozila već su osigurali oko 150 tisuća 

kuna. 

Tršćani ove godine pripremaju 

svečano obilježavanje 100. obljetnice 

Društva koju će obilježiti krajem kolovoza. 

Na skupštini u Tršću čabarski gradonačelnik 

Marijan Filipović obećao je 

potporu i kao gradonačelnik i kao mještanin, 

ali i privatni poduzetnik. 

Na fotografiji Livio Andlar i Marijan 

Filipović na Skupštini u Triću 

M.B.Wolf 

Akcija: Ravnopravnost 

u vatrogastvu 

Tajnik DVD Novi Vinodolski, Velibor 

Topolovec raspravljajući na 

Skupštini DVD-a Ravna Gora, potaknuo 

je nazočne na razmišljanje o financiranju 

dobrovoljnog vatrogastva u malim sredinama 

ustvrdivši da iz državne riznice 

vatrogastvo mora ubuduće dobiti više 

sredstava, jer situacija u dobrovoljnom 

vatrogastvu postaje sve složenija, odgovornosti 

sve veće, a sredstava iz općinskih 

i županijskih proračuna premalo je. 

Topolovec već dugo radi u vatrogastvu i 

bio je na važnim funkcijama i uvijek se 

zalagao da se rad u malim sredinama 

vrednuje bolje te da se primjereno financijski 

prati. Do sada se u tome nije uspjelo 

već se živjelo od obećanja. 

Prema riječima Topolovca broj 

mladih u malim sredinama opada pa je i 

logično da nema ni mladeži u DVD-ima 

ni na natjecanjima. U tome trebaju pomoći 

političari, jer se zakonskim odrednicama 

mogu poboljšati uvjeti rada i 

života u malim sredinama, kao što su 

mjesta u Gorskom kotaru, pa će i ljudi u 

tim mjestima ostajati, a time i djeca. No, 

nije samo u tome problem, mišljenja je 

Topolovec pa kaže: 

“Mislim da bi svi morali biti manje 

skromni i da bi trebali temeljem našeg 

posla koji obavljamo i mnogo poslova 

koje planiramo obaviti, i financijska 

sredstva morala biti puno veća. Da bi 

mogli privući mlade nije samo dovoljno 

imati brentaču, već mladima treba nešto 

više pružiti, organizirati im druženje 

s ostalima, a to sve košta. Općine i županijska 

Zajednica nam pomažu, ali na 

višoj razini postoji neravnomjerna raspodjela 

sredstava. Sredstva odlaze u velike 

gradove i veće sredine, gdje postoji 

jako profesionalno vatrogastvo, a male 

su sredine ostavljene da se same snalaze. 

U svom izvješću na Skupštini u Novom 

Vinodolskom rekao sam da mi nikada 

neće biti jasno po čemu Rab i Cres nisu 

hrvatski otoci, a Krk i Lošinj jesu. Nikad 

neću shvatiti da Delnice jesu hrvatske, a 

Ravna Gora, Vrbovsko i Čabar nisu. Na 

primjer, Crikvenica za svoje vatrogastvo 

dobiva od Države 2.5 milijuna kuna, a 

Novi Vinodolski niti jednu jedinu lipu. 

Dakle, moramo se organizirati ne čekajući 

naše vatrogasne institucije da riješe 

problem. Ne smijemo više tolerirati 

takvu raspodjelu sredstava na razini Hrvatske. 

Primjećujem, da će nadzor nad vatrogastvom 

biti sve rigorozniji, sve će se 

više od nas tražiti, a mi te uvjete nećemo 

moći zadovoljiti i jednostavno ćemo 

nestati jer nitko neće htjeti biti na čelu 

društva koje ne zadovoljava osnovne 

uvjete. Pozivam Vas da se uključite u Akciju 

Ravnopravnost u vatrogastvu na razini 

Hrvatske priznavanjem svim vatrogascima 

pravedne raspodjele državnog 

novca. Vi u Ravnoj Gori “koštate” ove 

godine 280 tisuća kuna, a toliko Državu 

koštaju dva profesionalna vatrogasca. 

Mislim da DVD Ravna Gora vrijedi više 

od dva profesionalca, ne samo Ravnoj 

Gori već i Gorskom kotaru i Hrvatskoj 

u cjelini. Pokušajmo sami sebi izboriti 

bolje sutra za male sredine.” 

Velibor Topolovec 

Mirko Božidar Wolf 



Virovitičko-podravska 

Nova donacija stigla 

u Gradinu 

subotu 9. veljače u Vatrogasnom 

U domu DVD-a Gradina, koje postoji 

od 1911. godine, održana je Skupština. 

Prošle godine su vatrogasci od sponzora 

Hrvoja Biuka primili na dar kip svetog 

Florijana, uradak firme "Vrisje" d. o.o. 

iz Virovitice, a i sami su darivali svoje 

pobratime vatrogasce iz Berkovca istim 

takvim kipom svetog Florijana. Radnim 

akcijama izgradili su vatrogasni poligon, 

neophodan za vježbalište. Uz pomoć županijskog 

zapovjednika Milana Majetića 

i Franca Kropea i njegove supruge Ursule 

Krope, Gradini je donirano navalno 

vozilo Magirus-Deutz s potrebnom 

opremom. Vozilo su 24. siječnja iz Kerpen-Sindorfa, 

pokraj Kölna iz Njemačke 

dovezli Milan Majetić, Dražen Peić, Ivica 

Dolinac i Mladen Lebinac, vatrogasci 

DVD-a Gradina. Zahvaljujući donatorima 

mladež DVD-a je 2007. bila u Kampu 

Fažani. Na području Općine u 2007. 

izbila su tri požara, koja su pogašena, 

srećom bez veće materijalne štete. DVD 

raspolaže s četiri ispravna vatrogasna vozila: 

Creina, traktorska cisterna, vatrogasno 

vozilo FORD kombi s kompletnom 

opremom, dar pobratimskog društva iz 

Berkovca, upravo dopremljeno vozilo 

Magirus-Deutz i vatrogasna kamionska 

cisterna. Društvo ima vozni park, ali ne 

i adekvatne garaže, pa koriste slobodne 

garaže Osnovne škole Gradina. Zbog 

toga su u planu za 2008. godinu predvidjeli 

izgradnju adekvatne garaže u svojem 

dvorištu. 

Novi počasni članovi DVD-a Gradina 

su bračni par Franc i Ursula Krope, 

donatore vozila Magirus-Deutz i posrednici 

za donaciju Forda Milan Majetić, i 

Ivica Kovačević, tajnik Vatrogasne zajednice 

Virovitičko-podravske županije. 

Milan Majetić, zahvalivši se na počasnom 

članstvu, najavio je sljedeću donaciju 

vatrogasnog vozila za DVD Brezovicu, 

pa će tako općina Gradina biti 

bogatija za još jedno vozilo. To je također 

dar Ursule i Franca Krope. Sjednici su bili 

nazočni i najstariji članovi DVD-a Luka 

Mihaljević, član DVD-a Gradina od 

1946., ranije dugogodišnji predsjednik. 

Karlo Meheš vatrogasac od 1946., Jurišić 

Franjo vatrogasac od 1948. i dr. 

Na Skupštini podijeljene su zahvalnice 

svim članovima DVD-a. Za 10 godina 

članstva diplome i medalje primili 

su Mladen Lebinac, Josip Lukačević, 

Marijo Milković, Mario Mikulić i Danijel 

Teri. Franji Jurišiću, na Skupštini je 

uručena diploma i zlatna medalja. Donator 

kipa svetog Florijana Hrvoje Biuk 

dobio je kipić vatrogasca, a maketu drvenih 

vatrogasnih kola donator Dragan 

Špoljarić koji je obećao da će s mještanima, 

počasnim članovima, Općinskom 

skupštinom i DVD-om Gradina financirati 

gradnju vatrogasnog spremišta, kao 

nužnu slijedeću investiciju. Uz tu investiciju 

naveo je realizaciju radova na izmjeni 

krovišta mjesne Crkve svetog Ilije 

Proroka i izgradnju nogometnog igrališta 

s tribinama. 

Barica Mihoković 

Na Državno natjecanje 

s tri ekipe 

Dobrovoljno vatrogasno društvo 

Kladare održalo je 23. veljače 2008. 

godišnju vatrogasnu Skupštinu, 78. po 

redu, u Domu Mjesne zajednice. Kladarski 

vatrogasci započeli su izgradnju vlastitog 

vatrogasnog doma i spremišta, u 

kojem namjeravaju za dvije godine proslaviti 

80. godišnjicu rada. Prošle godine 

uspjeli su novi prostor staviti pod krov. 

Ove godine planiraju izgradnju vatrogasnog 

tornja, uvođenje vode, struje, plina 

i daljnje radove na dovršenju zgrade. Dio 

radova, prekrivanje krovišta i uređenje 

okoliša obavili su dobrovoljnim radnim 

akcijama članstva. Kako spadaju u središnje 

vatrogasno društvo raspolažu s 

većinom potrebne opreme, a nedostaju 

im odijela za osobnu zaštitu vatrogasaca. 

Društvo ima 20 operativnih vatrogasaca 



i neophodna su im najmanje još tri vatrogasna 

zaštitna odijela. Nedozvoljeno 

je na požarišta odlaziti u kombinezonima, 

pa u ovoj godini planiraju nabaviti 

barem još tri kompletna odijela sa zaštitom 

od toplinskog isijavanja, jer na požarište 

mogu izaći samo ispitani, liječnički 

pregledani i opremljeni s odgovarajućom 

vatrogasnom opremom. Na Općinskom 

vatrogasnom natjecanju u 2007. godini 

održanom u Grabrovnici DVD Kladare 

sudjelovalo je s 5 natjecateljskih odjeljenja 

i svih 5 uvrstili su se na Županijsko 

natjecanje. Na Državno vatrogasno natjecanje 

iz Kladara u Makarsku u 2008. 

godini odlazi ekipa mladeži 12 – 16 godina 

sa osvojenim prvim mjestom na 

Županijskom natjecanju u Zdencima. 

Za odrasle, na Županijskom natjecanju 

u Velikoj Črešnjevici sudjelovali su 

s tri ekipe. Ekipa “B” osvojila je 2. mjesto, 

a ekipa “A” treće mjesto, tako da će s dvije 

ekipe odraslih sudjelovati na Državnom 

natjecanju u Splitu. Uz to, ekipa mladeži 

u 2007. nastupila je na turniru u Koprivnici 

na Susretu mladeži Republike 

Slovenije i Hrvatske u Garešničkom 

Brestovcu, gdje su kao županijski prvaci 

predstavljali Virovitičko-podravsku županiju. 

“B” ekipa, nastupila je na Međunarodnom 

turniru u Desnom Trebarjevu 

u Sisačko–Moslavačkoj županiji, koje se 

boduje kao KUP HVZ. 

Tijekom godine zabilježeno je 7 intervencija, 

od kojih jednu manju u selu 

Kladare, a sve ostale bile su intervencije 

požara otvorenih prostora u kojima su 

s ostalim društvima VZO sudjelovali u 

gašenju s 53 člana i 74 radnih sati. Naglasak 

daju preventivi, jer svaki požar je 

neizvjestan, opasan i skup. Tijekom godine 

osam članova položilo je tečaj za vatrogasce 

I klase. Od 2007. godine imaju 

u funkciji i kodno alarmiranje. U 9. mj. 

2007. imali su 2. po redu vatrogasnu 

berbu vinograda, i odgovarajući odaziv 

članstva, što je njihova specifičnost. 

Zdrav Fras, zapovjednik Vatrogasne zajednice 

općine Pitomača i zapovjednik 

DVD-a Kladare izrazio je želju da i ova 

godina bude puna pozitivnih aktivnosti 

sa što manje vatrogasnih intervencija. 

Skup je pozdravio Neven Milanović, 

tajnik Vatrogasne zajednice općine Pitomača 

i zapovjednik DVD-a Velike 

Črešnjevice. Naglasio je da je Vatrogasna 

zajednica općine Pitomača, po rezultatima 

i ljudstvu, na prvom mjestu u Virovitičko–podravskoj 

županiji, s posebnim 

naglaskom na središnja društva DVD-a 

Pitomače, Turnašice, Velike Črešnjevice 

i Kladara, te povećanoj odgovornosti, po 

planu zaštite od požara za općinu Pitomača. 

Posebno je naveo da u Pitomači 

ne postoji okosnica od 4 profesionalno 

zaposlena vatrogasca po planu zaštite 

od požara od 2002. godine. Pitomača bi 

morala zbog udaljenosti od Virovitice 

imati profesionalnu ekipu vatrogasaca, 

koji su plaćeni iz Državnog proračuna, 

jer lokalna samouprava to nije u stanju 

financirati. 

Na Skupštini diplome za zvanje vatrogasac 

I. klase primili su Mateja Fras, 

Darko Miloš, Josip Tambolaš, Dražen 

Badanjek, Matija Miloš, Marko Šubić, 

Stjepan Tišljar i Martin Šubić. 

Za 10. godina vatrogastva medalje 

i diplome primili su Darko Tkalčec i 

Antonio Fras. Za 30 godina diplomu i 

medalju primili su Zdravko Fras, Željko 

Zlatar, Željko Šubić, Ivan Tambolaš, 

Mirko Brlas i Tomislav Fras. Za 40 godina 

medalju i diplomu primio je Antun 

Špiranec 


Kladarama 


Skupština DVD-a Pitomača 

Skupština DVD-a Pitomača održana je 

17. veljače 2008. Vatrogasnom domu 

u Pitomači. 

U protekloj godini svi napori usmjereni 

su nabavi novijeg navalnog vatrogasnog 

vozila. Staro vozilo TAM zbog 

previsokog ulaganja nije se moglo registrirati. 

Pomogli su prijatelji iz DVD-a 

i Javne vatrogasne postrojbe Virovitica 

koji su privremeno ustupili svoje vatrogasno 

vozilo Magirus. Zahvaljujemo se 

na razumijevanju DVD-u i Javnoj postrojbi 

Virovitica, na sjednici je rekao 

Željko Živko, predsjednik DVD-a Pitomača. 

Tijekom godine 4 člana završilo je 

tečaj za vatrogasca I. klase, 4 člana za vatrogasnog 

dočasnika I. klase, a primljeni 

su i 5 novih članova. 

Livijo Lauš zapovjednik DVD-a Pitomača 

podvukao je da je protekla godina 

za cijelo vatrogastvo RH i za DVD Pitomača 

jedna od težih godina po broju požara 

i izlazaka na intervencije. Do 2007. 

prosjek intervencija bio je 15, a protekle 

godine taj se broj popeo na 29 intervencija. 

Od tog broja 15 intervencija bilo je 

u Pitomači, 6 u Otrovancu, 4 u Starogradačkom 

Marofu, 2 u Dinjevcu, 1 u 

Starom Gradcu i jedna u Maloj Črešnjevici. 

Zabilježeni su 6 tehničkih intervencija, 

11 požara otvorenog prostora i 12 

požara stambenih i gospodarskih zgrada. 

Održano je deset taktičkih vježbi. 

Muška A ekipa sudjelovala je na 

Općinskom vatrogasnom natjecanju u 

Grabrovnici. Prošle godine zapovjedno 

vozilo Puch i Ivan Ilinčić, član DVD-a 

Pitomača bili su na poluotoku Pelješcu 

na dislokaciji vatrogasnih snaga na priobalju. 

Povremeno su bila i još 2 vatrogasca 

na gašenju velikih požara, kod 

Metkovića i Dubrovnika. Organizirano 

je dežurstvo tijekom ljetnih mjeseci, posebno 

žetve. 

Dražen Rengel, pročelnik Državne 

uprave za zaštitu i spašavanje Virovitičko 

- podravske županije, rekao je da se vidi 

pomak u DVD-u Pitomača. Dobivanjem 

makar i na posudbu vozila MAGIRUS 

operativno su ojačali. Pohvalio je rad pitomačkog 

Dokumentacijskog centra kao 

nastavak rada pokojnog Ivice Šimunovića, 

osnivača tog centra. Prema procjeožujak 

[ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 67


nama i planovima u Pitomači trebala bi 

biti stacionirana profesionalna jezgra od 

4 vatrogasca. 

Iz pobratimljenog DVD Maksimir 

iz Zagreba skupu su bili nazočni Franjo 

Kelbas predsjednik, Gordan Horvat, blagajnik 

i Mladen Horvat, spremištar. 

Skupu su bili nazočni i pobratimi 

vatrogasci DVD-a Vukovar: Černok 

Stjepan, počasni član, Dorokaži Silvestar, 

predsjednik DVD-a, Tarle Mario i Kelava 

Ivan članovi. DVD-i Vukovar i Pitomača 

potpisali su Povelju o suradnji. 

Skupu se obratio Miroslav Perinić 

predstavnik DVD-a Kloštra Ivanića, 

podvukavši da za vatrogastvo uvijek 

nedostaje novac. Dosta je dobrovoljnih 

priloga. Vrijeme je da proradi svijest da 

vatrogasci nisu prosjaci. Znamo koliko 

se daje za nogomet i druge sportove. 

Znamo da je u Republici Hrvatskoj u 

2007. godini kupljeno 210 vatrogasnih 

vozila, a da Pitomača nije dobila ništa. 

Ovo vatrogastvo to ne zaslužuje. Ne dozvolimo 

da pojedinci drže ruku u našim 

džepovima. Da vatrogastvo stagnira vidimo 

i po tome da ni načelnik pitomačke 

općine nije među nama. Nekad su vatrogasci 

bili elita društva, a danas Pohvalio 

je rad Dokumentacijskog centra i 

naglasio da i ne znamo što sve o našem 

vatrogastvu skrivaju arhivi u Beču i Budimpešti. 



Osposobljavanje vatrogasne 

mladeži 

nedjelju 17. veljače 2008. Vatrogasna 

zajednica općine Pitomača 

U 

organizirala je polaganje ispita vatrogasne 

mladeži dobrovoljnih vatrogasnih 

društava Velike Črešnjevice, Kladara i 

Turnašice. Sudionici su u Domu DVD-a 

Velike Črešnjevice polagali ispite prema 

programu za vatrogasnu mladež iz predmeta: 

uvod u vatrogastvo, osnove zaštite 

od požara i vatrogastva, smjernice za 

voditelje vatrogasne mladeži i aktivnosti 


Predavači na tečaju bili su Neven 

Milanović, Zdravko Fras i Josip Nemet. 

Pred ispitnom komisijom u sastavu 

Milan Majetić i Zdravko Fras, ispite je 

položilo dvadeset dvoje mladih članova 

DVD-a Velika Črešnjevica, trinaestero iz 

DVD-a Turnašica i jedanaest članova iz 

DVD-a Kladare. 


Zagrebačka 

Skupština DVD Krašić 

Dobrovoljno vatrogasno društvo 

Krašić održalo je 16. veljače 113. 

Skupštinu, koju je otvorio predsjednik 

Društva Davorin Stepinac, a tajnik Društva 

Ivica Brebrić dao je iscrpan pregled 

rada Društva u protekloj godini. U kolovozu 

su organizirali vatrogasnu vježbu 

na kojoj je sudjelovalo 27 ekipa. U protekloj 

godini 19 vatrogasaca završilo je 

tečaj za zvanje vatrogasac. 

Tijekom prošle godine uređena je 

pomoćna prostorija uz dom (postavljene 

su i zabetonirane strop gredice, postavljena 

rasvjeta). Nabavljena su specijalna 

zaštitna odijela za gašenje požara, aluminijske 

ljestve te uređen vatrogasni 

kombi za hitne intervencije. Uređena je 

i prostorija za održavanje sastanaka te za 

čuvanje arhivskog materijala. Obojeni 

su stropovi, popločen hodnik, uređen 

namještaj, postavljen šank. Pri tome su 

se istaknuli Ivan Tržački, Željko Ilijanić, 

Josip Cipurić i Božidar Ćuk koji su sve 

poslove odradili besplatno. 

Vatrogasno društvo Krašić ima 111 

članova: 68 aktivnih, 11 pričuvnih, 10 

podupirajućih, 11 članova vatrogasne 

mladeži te 10 članica ženskog odjeljenja. 

Sredstva za rad crpili su iz dotacija, najma 

prostorija, organizacije domjenaka, prijevozu 

vode, članarine te prihoda od vatrogasnih 

zabava. 

Za tekuću godinu Društvo planira 

nabaviti vatrogasnu opremu, servisirati 

vozni park, pobrinuti se za liječničke 

preglede, školovati kadrove u organizaciji 

Vatrogasne zajednice općine Krašić, 

odazivati se natjecanjima, kontrolirati 

hidrantsku mrežu te nastaviti s aktivnostima 

na uređenju Vatrogasnog muzeja. 

Josip Fabina 



Skupština DVD Rakitje 

Na Skupštini koju je vodio predsjednik 

DVD-a Robert Matijašec 

tajnik DVD-a Goran Križanac pročitao 

je izvještaj, a izvještaj o radu vatrogasne 

mladeži u protekloj godini pročitala je 

voditeljica mladeži Karmen Matijašec. 

Potom je uslijedilo izvješće zapovjednika 

DVD-a Dario Devčić. 

Skupštini su, uz članove DVD-a i 

mještane Rakitja bili nazočni načelnik 

Svete Nedelje Krunoslav Markovinović, 

vijećnici Drago Prahin i Ivica Pavlić, 

predsjednik VZG-a Sveta Nedelja Goran 

Škarić, delegati VZG-a Drago Francetić 

i Marijo Švigir, potpredsjednik RA- 

CVIAC-a, te predstavnici DVD¬-a. 

Na Skupštini s uručene zahvalnice 

Josipu Obrazu, predstavniku RA- 

CVIAC-a te tvrtki Pastor. Predsjednik 

VZG-a Sveta Nedelja Goran Škarić 

uručio je diplome Dariju Zajec za zvanje 

vatrogasac i Damiru Ćoso za zvanje vatrogasnog 

dočasnika, te priznanja članovima 

DVD-a Rakitje za 10 godišnji 

rad u vatrogasnoj zajednici. Priznanja 

su dobili: Goran Križanac, Dražen Košarač, 

Marino Kuzmić, Krešimir Lenard 

i Mladen Stojanović. 

Gradonačelnik Krunoslav Markovinović 

najavio je uskoro osnivanje javne 

vatrogasne postrojbe grada Sveta Nedjelja. 


Rakitju 

Damir Marenić 

Skupština DVD-a Kerestinec 

Kerestinečki vatrogasci održali su 

svoju 54. Skupštinu. Predsjednik 

Društva Goran Škarić uputio je nazočnima 

pozdrave dobrodošlice. Skupštini 

su bili nazočni Miroslav Benić uime 

Gradskog poglavarstva Svete Nedelje, 

zapovjednik VZG-a Nevenko Čižmešija, 

delegati VZG-a Ivica Petravić i Damir 

Marenić i predstavnici DVD-a 

Umjesto dosadašnjeg zapovjednika 

Nenada Širanovića Društvo će voditi 

Martin Čižmešija, inače profesionalac 

u JVP Samobor, dok će umjesto dosadašnje 

tajnice Društva Martine Čakanić 

administrativne poslove preuzeti Ivan 

Špehar. 

Plaketama Društva nagrađeni su 

sponzori 11. Kupa Kerestinec: Goda-Kerestinec, 

Goreaplus, Trgofortuna, S-Atea, 

Termovod-montaža, V.S.T, Zagrebački 

centar za zaštitu od požara i zaštitu na 

radu, Brković d.o.o., Drager safety, Poglavarstvo 

Zagrebačke županije, župan 

Zagrebačke županije Stjepan Kožić, poglavarstvo 

Grada Sveta Nedelja, VZG 

Sveta Nedelja. 

Počasno članstvo u DVD-u Kerestinec 

za izuzetne zasluge dobio je zagrebački 

centar za zaštitu od požara i zaštitu 

na radu d.o.o. 

Nagrađeni su i članovi koji su se isticali 

tijekom godine: Stjepan Klemenčić i 

Ivana Režić. 

U ime VZG Sveta Nedelja zapovjednik 

Čižmešija uručio je diplome za 

vatrogasna zvanja: Ivana Režić postigla 

je zvanje vatrogasac I. klase, a Dario Klemenčić 

zvanje vatrogasnog dočasnika. 

Dopredsjednik VZG Sveta Nedelja 

Ivica Petravić uručio je vatrogasne spomenice 

za 10 godina Dušku Blagojević, 

Mladenu Čižmešija, Antoniu Širanović, 

Ivanu Špehar. Spomenicom 20 godina 

nagrađeni su Ivica Klemenčić i Mario 

Čižmešija. Tajnik VZG Sveta Nedelja 

Damir Marenić u ime Vatrogasne zajednice 

Županije zagrebačke uručio je vatrogasne 

spomenice 30 godina Damiru i 

Davoru Klemenčić. 


Kerestincu 




Skupština DVD Strmec 

Već tradicionalno, prve subote u veljači 

strmečki vatrogasci odrađuju 

godišnju Skupštinu. Domaćim vatrogascima 

Skupštini su se pridružili i predstavnici 

desetak vatrogasnih društava 

s područja grada Zagreba i Zagrebačke 

županije te predstavnici KUD-a , Lovačkog 

društva te Stari Kotači. U odnosu 

na prošlu godinu, Društvo je ostalo bez 

9 aktivnih članova koji zbog poslovnih 

obveza više ne mogu dati sve od sebe, ali 

su odlučili postati podupirajući članovi. 

Sada Društvo broji 33 aktivna i 20 podupirajućih 

članova. Prošla godina ostat će 

zapamćena po nabavci vatrogasnog vozila. 

Jest da je rabljeno, ali je u dobrom 

stanju. Uz pomoć grada Dom je napokon 

dobio i krov te su uređene prostorije. 

Društvo je sudjelovalo na 17 intervencija. 

Članovi Društva Marko Matijević 

i Matej Vlašić sudjelovali su u gašenju 

požara na zadarskom priobalju u 

sastavu intervencijske postrojbe VZG 

Sveta Nedelja. Natjecateljske ekipe sudjelovale 

su na 14 natjecanja i postigle 

solidne rezultate, a i sami su organizirali 

2. Kup Strmca na kojem su se okupile 23 

vatrogasne ekipe. 

Prošlogodišnji prihodi od 227 tisuća 

kuna bila su dostatna sredstva za napredak 

Društva. Najviše novaca utrošeno 

je za nabavku vatrogasne opreme. 

Za ovu godinu predviđena su sredstva u 

visini od 144 tisuća kuna. 

U novi Upravni odbor izabrani su: 

Drago Francetić, predsjednik, Ivica Petravić, 

dopredsjednik, Dean Katušić, 

tajnik, Marko Domitrović, zapovjednik, 

Hrvoje Francetić, dozapovjednik, Davor 

Galic, blagajnik, Josip Katušić, spremištar, 

Davor Bišćan i Marko Matijević, 

članovi. 

Tijekom 2008. godine planira se organizacija 

3. Kupa Strmca, nabava vatrogasne 

opreme, školovanje i edukacija 

članova te pokazne vježbe i sudjelovanje 

na natjecanjima. 

Za posebne zasluge u radu Društva 

priznanja su primili Dražen Županić, Renata 

Šikac, Mladen Šikac, Goran Škarić i 

Nevenko Čižmešija. Uvjerenja i Diplome 

za zvanje vatrogasaca primili su Marko 

Matijević, Hrvoje Francetić, Antonio 

Gec, Marko Domitrović i Ivica Petravić 

koji je uz završeno školovanje za specijalnost 

postao i vatrogasni dočasnik I klase. 

Posebnu nagradu i zlatni prsten Društva 

za uloženi trud opremanja navalnog vozila 

primila je Suzana Stevanović. 


Svetonedeljšćani željno 

očekuju dva nova vozila 

Prostor vatrogasnog doma skoro je bio 

premaleni da bi primio sve uzvanike 

koji su došli na 82. godišnju Skupštinu 

DVD Sveta Nedelja. U ime Gradskog 

poglavarstva Skupštini je bio nazočan 

Miroslav Benić, a bila je nazočna i donedavna 

gradonačelnica dr. Ines Balint. 

Vatrogasnu zajednicu predstavljali su 

Marko Domitrović i Nenad Širanović te 

predsjednik Vatrogasne zajednice Goran 

Škarić. Dijelu Skupštine bili su nazočni 

i gradonačelnik Svete Nedelje Krunoslav 

Markovinović te Dragutin Straga i Ratomir 

Slavić. 

Nazočne je pozdravio predsjednik 

Društva Marijo Švigir, a tajnik Društva 

Dario Ratešić izvijestio je da Društvo, 

osim što je radilo na unapređenju vatrogastva, 

nabavci opreme, natjecateljskom 

dijelu, nije zaboravila i starije i bolesne 

članove kojima su početkom godine uručene 

i prigodne košarice 

Iz izvješća koje je podnio zapovjednik 

Društva Nevenko Čižmešija razvidno je 

da je Društvo odradilo 28 intervencija, 

od toga 12 tehničkih intervencija, 6 požara 

otvorenog prostora, 2 požara automobila, 

3 požara stambenog objekta, 

2 požara skladišta, te požari ugostiteljskog 

objekta ,trgovine i termo-lakirnice. 

Članovi su sudjelovali na Vježbi Orešje 

2007., dva puta tjedno održavale su se 

vježbe članova ispred Vatrogasnog doma 

te na poligonu DVD-a, organizirali su i 

6. Kup „Pavla Ivanca“,a po prvi puta bili 

su i sudionici Kampa mladeži u Fažani. 

U 2008. godini planira se nabavka 

vatrogasnih vozila, vatrogasne opreme, 

rad sa djecom i mladeži, školovanje 

članova, organizacija 7. Kupa te sudjelovanje 

na vatrogasnim natjecanjima i 

obljetnicama. Spomenicama za 10 godina 

rada nagrađeni su Robert Dragozet, 

Tomislav Marušić, Dario Ratešić, vatrogasnim 

spomenicama 30 godina rada 

nagrađeni su trenutno najstariji aktivni 

članovi Mladen Prahin i Damir Marenić. 

Brončane vatrogasne plamenice dobili 

su Goran Čačković, Dario Ratešić, Ivo 

Skopljak, Dražen Šeketa. Brončane vatrogasne 

medalju primila je blagajnica 

DVD-a Marija Kovačić, dok su srebrne 

vatrogasne medalje dobili Nevenko 

Čižmešija, Boris Nađenović, Mladen 

Prahin, Marijo Švigir. Branko Šeketa 

dobio je diplomu za zvanje vatrogasac I. 

klase, Ivan Lacković za vatrogasnog dočasnika 

te Željko Šmerek za vatrogasnog 

dočasnika I. klase. 


DVD-a Sveta Nedelja 


Školovanje u 

VZG Sveta Nedelja 

Školovanje polaznika za vatrogasna 

zvanja vatrogasac, vatrogasac I. klase, 

vatrogasni dočasnik te vatrogasni dočasnik 

I. klase, koje je započelo 3. studenoga 

2007. godine, završilo je 27. siječnja 

2008. godine. Kao i prijašnjih godina, uz 

članice Zajednice: DVD Sveta Nedelja, 

Strmec, Rakitje i Kerestinec, školovanju 

su pristupili i članovi DVD-a Stupnik iz 

susjedne općine. Uz predavače Danielu 

Dekanić, Ivu Skopljak, Maria Čižmešija, 

Nevenka Čižmešija te Gorana Škarića, 

uz administrativnu potporu tajnika Zajednice 

Damira Marenića školovanje je 

uspješno privedeno kraju. Osim učioni- 



ce u Vatrogasnom domu DVD-a Sveta 

Nedelja, za potrebe nastave korišteni su 

poligoni DVD-a Sveta Nedelja te DVD-a 

Stupnik. Polaznici su iskušali i simulator 

JVP Zagreb u Savskoj gdje su bili pod 

budnim okom instruktora Mate Frančeševića. 

Pismeni ispit s uspjehom je završilo 

njih 16, dok su dva polaznika pala. 

Na poligonu DVD Sveta Nedelja trebalo 

je pokazati znanja i u praktičnom dijelu. 

S uspjehom je vatrogasna zvanja postiglo 

13 polaznika dok su trojica pala na 

praktičnom dijelu. 

Za zvanje vatrogasca položili su: 

Damir Jelić - DVD Stupnik , Damir Klemenčić 

- DVD Stupnik, Tomislav Perić 

- DVD Stupnik, Dario Zajec - DVD Rakitje. 

Za zvanje vatrogasac I. klase položili 

su: Miljenko Domović - DVD Stupnik, 

Ivana Režić - DVD Kerestinec, Branko 

Šeketa - DVD Sveta Nedjelja. 

Za zvanje vatrogasni dočasnik položili 

su: Damir Ćoso - DVD Rakitje, 

Dario Klemenčić - DVD Kerestinec te 

Ivan Lacković - DVD Sveta Nedjelja. 

Za zvanje vatrogasni dočasnik I. klase 

položili su: Ivica Petravić - DVD Strmec 

te Željko Šmerek - DVD Sveta Nedelja. 

Na fotografiji detalj s praktične 

obuke 


Seminar za operatere 

vatrogasne mreže 

prostorijama vatrogasnog doma 

U DVD Sveta Nedelja održan je seminar 

za operatere Vatrogasne mreže 

za područje zapadnog dijela Zagrebačke 

županije. Tako su se tu našli predstavnici 

Zajednica Pisarovina, Dubravica, 

Zaprešić, Jakovlje, Sveta Nedelja, Samobor, 

Brdovec, Klinča Sela, Jastrebarsko te 

samostalnih DVD-a Bistra, Luka, Marija 

Magdalena i Stupnik. Seminaru su bili 

nazočni i predsjednik Vatrogasne zajednice 

Zagrebačke županije Stjepan Ptićek. 

Predavač je bio Ivica Sikra iz Hrvatske 

vatrogasne zajednice. 

U Vatrogasnu mrežu do sada je upisano 

oko 22000 članova što je premašilo 

sva dosadašnja očekivanja te se s budućim 

operaterima očekuje još veći porast 

upisanih članova i podataka. 

U ime domaćina nazočnima se zahvalio 

zapovjednik Zajednice Nevenko 

Čižmešija dok je zahvalu u ime HVZ-a 

prenio Ivica Sikra.

vatrogasni brodovi i plovila

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?