Prostorni plan uređenja Grada Kraljevice - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
podacima na djelu Kvarnerskog primorja 55 biljnih vrsta je uvršteno u crvenu knjigu i to: 13
vrsta kao rijetke vrste, 17 ugroženih vrsta i 25 osjetljivih vrsta (Šegunja 1996.).
Temeljem Pravilnika o zaštiti gljiva (N.N. br.115/1998.) štite se pojedine vrste gljiva.
B) Fauna područja Grada Novi Vinodolski
Zaštita faune vrši se na temelju Zakona o zaštiti prirode, te prema posebnim pravilnicima o
zaštiti pojedinih vrsta faune - Pravilniku o zaštiti sisavaca, Pravilniku o zaštiti gmazova,
Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta kukaca, a na snazi su i odštetni cjenici kojima se propisuje
odšteta za pojedinu zaštićenu vrstu i njene razvojne stadije. Za detaljno provođenje zaštite
trebalo bi izvršiti daljnje istraživanje faune područja Grada Novi Vinodolski.
Na području Grada Novi Vinodolski od krupne divljači dolaze: jelen obični, divokoza, divlja
svinja i mrki medvjed. Od sitne divljači jazavac, kuna bjelica, kuna zlatica, lasica mala, zec,
puh, lisica, tvor, lještarka, fazan, jarebica kamenjarka, prepelice, šljuke, divlji golubovi, divlje
grlice i više vrsta divljih pataka, te crna liska.
U lovnu sitnu divljač ulaze i ptice koje nisu zaštićene Zakonom o zaštiti prirode kao što su
vrana gačac, čavka, svraka, i šojka.
Na području Gorskog kotara zaštićena je divlja mačka, tetrijeb gluhan, ris i vuk.
U ovom području je divokoza prolazna i rijetka divljač, budući da dolazi sa sjevernih
lokaliteta (Mudna dol iznad Grobnika) ili sa lokacija Sjevernog i Srednjeg Velebita gdje je
reintroducirana 1971. i 1974. - 15 primjeraka. Nju bi trebalo štititi lovostajem tj. zaštititi
temeljem Zakona o zaštiti prirode.
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje
1.2.2.1. Promjene broja stanovnika
Cijelo gradsko područje Novi Vinodolski obuhvaća 20 naselja (Bater, Bile, Breze, Crno,
Donji Zagon, Drinak, Gornji Zagon, Jakov Polje, Javorje, Klenovica, Krmpotske Vodice,
Ledenice, Luka Krmpotska, Novi Vinodolski, Podmelnik, Povile, Ruševo Krmpotsko, Sibinj
Krmpotski, Smokvica Krmpotska, Zabukovac) u kojima je po popisu stanovništva,
kućanstava i stanova 2001. godine živjelo 5.282 stanovnika.
Kakve su promjene nastale unutar tog gradskog područja od 1948. godine, odnosno u zadnjih
deset godina vidi se iz tablice 4.
Najveće naselje Novi Vinodolski dominira u strukturi stanovništva Grada Novog
Vinodolskog jer ima udio 77,8%. Slijedećih pet srednjih naselja: Bater, Donji Zagon,
Klenovica, Ledenice i Povile s ukupno 954 stanovnika, imaju udio od daljnjih 18,5%. Ostalih
četrnaest naselja imaju svega 195 stanovnika, odnosno 3,7% od ukupne populacije Grada.
Prema demografskim istraživanjima rađenim za potrebe Prostornog plana Primorskogoranske
županije 4 , a na temelju podataka o popisu stanovništva iz 1991. godine u kretanju
stanovništva nakon toga razdoblja vidljiva su naselja s nepovoljnim demografskim
kretanjima. To su u pravilu manja naselja intenzivne ili ekstremne depopulacije s udjelom
najmlađeg stanovništva manjim od 10%. Analizirajući starosnu strukturu i dinamiku
depopulacije, najlošiju demografsku perspektivu imaju naselja Bile, Breze, Crno, Drinak,
Gornji Zagon, Jakov polje, Javorje, Luka Krmpotska i Ruševo Krmpotsko, pa su prepoznata
kao naselja koja izumiru. Njihovo oživljavanje može donijeti samo jači mehanički priliv
stanovnika, do kojeg može doći zbog oživljavanja gospodarskih djelatnosti.
4 Dr. I. Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
28