Prostorni plan uređenja Grada Kraljevice - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Drežnice. U sloju drveća dominira bukva, a pridružuju joj se gorski javor, javor mliječ,
obični jasen, gorski brijest. U nižim dijelovima pridružuju joj se hrast kitnjak i obični grab.
Od grmlja dolaze likovci, božikovina, crvena bazga, kozokrvine. Sloj prizemnog rašča je
bujan. Tu dolaze mrtva kopriva,volujsko oko, mišije uho, velikolisna gorska metvica,
plučnjak, šumarica, ljiljan i dr.
Niskogorski pojas (submontanski)
Niskogorski pojas čini bukova šuma s jesenskom šašikom (ili kako je još zovu “primorska
šuma bukve”). To je područje primorskih padina Ričičkog bila gdje primorska šuma bukve
prodire preko Mirova prema Ličkom polju (područje općine Vinodolska), a nalazi se ispod
zone bukovo-jelovih šuma odnosno ispod pretplaninske šume bukve. Ova zajednica je na
granici prema submediteranskom području kao termofilna bukova zajednica. Od drveća uz
bukvu dolaze javor gluhač, crni grab, gorski javor, mukinja, crni jasen. U sloju grmlja
nalazimo hudiku, bradavičastu kuriku, dren, dok u sloju prizemnog rašča dominira jesenska
šašika. Od ostalih biljaka dolaze šarena graholika, grozdasta ivančica, medenika. S ovim
područjem završava područje gospodarskih šuma i započinje područje niskih šuma i šikara.
• Brdsko polusredozemno (submediteransko) područje
Područje čini uzak pojas između Ričićkog Bila i mora u zoni nadmorske visine od 700 do
850 m. Ovaj pojas se širi na područje općine Vinodolske, a dijeli se na viši i niži pojas.
Viši brdski polusredozemni (submediteranski) pojas
U brdsko više submediteransko područje spada pojas šumske zajednice crnog graba s
jesenskom šašikom. To su termofilne šumske zajednice u kojim dominiraju niske šume i
šikare nastale pod jakim antropogenim utjecajem. Ove šume iako nemaju neki šumskogospodarski
značaj imaju veliku ekološku i estetsku vrijednost u krajoliku. U sloju drveća uz
crni grab dolazi crni jasen, drijen, ruj, a u prizemnog rašću dominira jesenska šašika, dubačac,
šaš crljenika, lastavičnjak, uskolisna šparoga, jasenak i dr.
Kao krajnji degradacijski stadij ovih šuma javljaju se kamenjarski pašnjaci šaša crljenike i
žute krške zečine. Zajednica zauzima područje više nadmorske visine, a pošto se na njoj
danas ne napasa stoka, postepeno prelazi u šumske površine. Uglavnom je izložena vjetru.
Ovaj kamenjarski pašnjak je otvorenog obrasta do 80 %, a kad obrast kamenjara prelazi 90 %
do 100 % onda je to livada sa brojnim cvijetnim vrstama. Nalazimo ih u području Krmpota,
Drinka i Ledenica.
U zoni šuma hrasta medunca i crnog graba dolaze kamenjarski pašnjaci primorskog vriska i
vlaska. Ovi pašnjaci su izloženi jačem udaru bure, a zbog medonosnog bilja povoljni su za
pčelarstvo, prvenstveno zbog bijelog vriska. Ovaj kamenjarski travnjak visinski se nalazi u
zoni između nižeg područja, gdje dominiraju kamenjarski travnjaci ljekovite kadulje i kovilja
i višeg kamenjarskog pašnjaka šaša crljenike i žute zečine. Ovi kamenjarski travnjaci
kadulje dolaze u uskom pojasu uz more.
Šume hrasta medunca i crnog graba se prostiru u zoni od 450 do 650 m n.v i upućuju na nešto
hladniji šumski pojas gdje dolazi hrast medunac. To su kvalitetnije šume (uglavnom niska
šuma, a manje šikara) i služe uglavnom za dobivanje ogrijevnog drveta. U sloju drveća uz
hrast medunac i crni grab veće je učešće drijena i crnog jasena. Od prizemnog rašća dominira
jesenska šašika, a pridolaze uskolisna šparoga, travolika perunika, bljušt dr.
Niži brdski polusredozemni (submediteranski) pojas
Ovaj pojas obilježava kserotermna šuma hrasta medunca i bijelog graba. Ta je listopadna
šumska zajednica najznačajnija šumska zajednica priobalnog područja Hrvatskog primorja.
Obrubljuje obronke Vinodolske doline što predstavlja vrlo mali dio područja Grada. U sloju
drveća uz hrast medunac i bijeli grab pridolazi crni jasen, makljen. U sloju prizemnog rašća
dolazi oštra veprina, oštra šparoga, ciklama, jesenska šašika i dr. Često se šume uz naselja
uzgajaju kao gajevi (niska šuma), a rijeđe kao šikara. Služe za dobivanje ogrijeva i sitne
građe.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
26