Prostorni plan uređenja Grada Kraljevice - Multilink

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
2

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
NARUČITELJ:
Gradonačelnik:
Koordinator:
ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Oleg Butković, dipl.ing.
Vesna Mrzljak,dipl.jur.
IZVRŠITELJ:
Direktor:
Koordinator Plana:
Voditelj izrade Plana:
Stručni suradnici:
URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE, d.d.
mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.
Lidija Škec, dipl.ing.arh.
Renata Fakin, ing.građ.
• demografska obilježja:
mr.sc. Rafaela Kovačević-Pašalić, dipl.geog.
• zaštita prirode:
Miroslav Rukavina, dipl.ing.šum.
• vodoopskrba i odvodnja:
- INSTITUT GRAĐEVINARSTVA HRVATSKE
POSLOVNI CENTAR RIJEKA
- UIH, d.d. – Mladen Kardum, ing.građ.
• geološka građa i geotehničke značajke:
dr. Čedomir Benac
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI
• šumske površine:
Dean Švob, dipl.ing.
HRVATSKE ŠUME, ŠUMARIJA RIJEKA
• elektroopskrba
Lovro Matković, dipl.ing.el.
Dragutin Gecan,
HEP, DISTRIBUCIJA, D.O.O.,
DP ELEKTRO-PRIMORJE RIJEKA
• telekomunikacijski sustav
Milan Mataija, ing.
HT RIJEKA
• vrednovanje zemljišta:
dr. sc. Matko Bogunović
AGRONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA
U ZAGREBU
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
3

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
4

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
S A D R Ž A J :
str.
A) TEKSTUALNI DIO
I. Obrazloženje
1. POLAZIŠTA........................................................................................................................ 13
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Novi Vinodolski u odnosu
na prostor i sustave županije Primorsko-goranske i Republike Hrvatske............................ 13
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru ..................................................................................... 14
1.2.1. Prirodni sustavi .................................................................................................................... 17
1.2.1.1. Geološka obilježja................................................................................................................ 17
1.2.1.2. Klimatska obilježja .............................................................................................................. 21
1.2.1.3. Zemljopisna obilježja........................................................................................................... 21
1.2.1.4. Hidrološke značajke............................................................................................................. 21
1.2.1.5. Vrednovanje prostora i tala područja Grada Novi Vinodolski ............................................ 23
1.2.1.6. Živi svijet ............................................................................................................................. 25
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje .................................................................................................... 28
1.2.2.1. Promjene broja stanovnika................................................................................................... 28
1.2.2.2. Dobna struktura.................................................................................................................... 29
1.2.2.3. Struktura po aktivnosti......................................................................................................... 30
1.2.2.4. Stanovi i kućanstva .............................................................................................................. 31
1.2.3. Naselja ................................................................................................................................. 32
1.2.3.1. Povijesni razvoj naselja ....................................................................................................... 32
1.2.3.2. Struktura naselja .................................................................................................................. 33
1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti................................................................. 36
1.2.4.1. Državna uprava i lokalna samouprava................................................................................. 36
1.2.4.2. Predškolsko i školsko obrazovanje ...................................................................................... 36
1.2.4.3. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb ..................................................................................... 36
1.2.4.4. Kulturne i ustanove i vjerske zajednice ............................................................................... 37
1.2.4.5. Udruge građana, sport i rekreacija....................................................................................... 37
1.2.5. Gospodarstvo ....................................................................................................................... 38
1.2.5.1. Radna snaga i zaposlenost ................................................................................................... 38
1.2.5.2. Struktura zaposlenosti.......................................................................................................... 39
1.2.5.3. Osnovne gospodarske grane ................................................................................................ 40
1.2.5.4. Gospodarski subjekti i poslovni prostor .............................................................................. 44
1.2.5.5. Dostignuta razina gospodarskog razvoja ............................................................................. 44
1.2.6. Prometna i komunalna infrastruktura................................................................................... 45
1.2.6.1. Prometni sustav.................................................................................................................... 45
1.2.6.2. Sustav telekomunikacija i pošte........................................................................................... 47
1.2.6.3. Vodnogospodarski sustav .................................................................................................... 48
1.2.6.4. Energetski sustav ................................................................................................................. 50
1.2.6.5. Groblja ................................................................................................................................. 51
1.2.6.6. Postupanje s otpadom .......................................................................................................... 51
1.2.7. Zaštita prostora .................................................................................................................... 52
1.2.7.1. Zaštita prirode...................................................................................................................... 52
1.2.7.2. Kulturno-povijesna baština .................................................................................................. 53
1.2.7.3. Kakvoća zraka...................................................................................................................... 54
1.2.7.4. Vode ................................................................................................................................... 55
1.2.7.5. More ................................................................................................................................... 56
1.2.7.6. Buka ................................................................................................................................... 57
1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke................................................................................ 58
1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja i ocjena postojećih prostornih planova.................................................................. 60
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
5

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu
na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje ........................................ 69
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ........................................................ 72
2.1. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja....................................................................... 73
2.2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja .................................................................. 73
2.2.0. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava............................................... 74
2.2.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora................................................................................ 75
2.2.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša.................................................. 75
2.3. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja....................................................................... 80
2.3.1. Demografski razvoj.............................................................................................................. 81
2.3.2. Odabir prostorno-razvojne strukture.................................................................................... 83
2.3.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture........................................ 85
2.3.3.1. Osnove razvoja naselja ........................................................................................................ 85
2.3.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti................................................................................. 87
2.3.3.3. Osnove razvoja sustava prometne i komunalne infrastrukture ............................................ 88
2.3.3.4. Zbrinjavanje otpada ............................................................................................................. 91
2.3.3.5. Groblja ................................................................................................................................. 91
2.3.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih cjelina .................................................................................................. 92
2.3.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti ........................................................................................... 92
2.3.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti ............................................................................ 93
2.3.4.3. Zaštita kulturno povijesne baštine ....................................................................................... 93
2.4. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada....................................................... 94
2.4.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora ............................................................................... 94
2.4.1.1. Zaštita prostora .................................................................................................................... 95
2.4.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći
i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost
i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza,
prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina ................................................................................ 96
2.4.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture................................................... 97
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA.................................................................................. 99
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Novi Vinodolski u odnosu
na prostornu i gospodarsku strukturu županije .................................................................... 99
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora ......................................... 101
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)................................... 104
3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene .................................................................... 109
3.2.3. Građevine izvan građevinskog područja............................................................................ 116
3.2.4. Poljoprivredne površine..................................................................................................... 117
3.2.5. Šumske površine................................................................................................................ 117
3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.......................................................... 118
3.2.7. Vodne površine.................................................................................................................. 118
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti ..................................................................... 121
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti ......................................................................................... 121
3.3.1.1. Globalna projekcija razvoja ............................................................................................... 121
3.3.1.2. Značajnije gospodarske grane............................................................................................ 122
3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti.............................................................................................. 125
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora...................................................................... 129
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora................................................................................................... 129
3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju ...................................................................... 137
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora..................................................................................................... 141
3.4.2.1. Građevinska područja naselja ............................................................................................ 141
3.4.2.2. Izgrađene strukture izvan naselja....................................................................................... 152
3.4.2.3. Građevine izvan građevinskog područja............................................................................ 159
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
6

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.4.2.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite......................................................... 168
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora ........................................................................................................ 169
3.4.3.1. Zaštita prirode.................................................................................................................... 169
3.4.3.2. Zaštita kulturno-povijesne baštine ..................................................................................... 172
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava ......................................................................................... 176
3.5.1. Prometni sustav.................................................................................................................. 177
3.5.1.1. Kopneni promet ................................................................................................................. 177
3.5.1.2. Pomorski promet................................................................................................................ 183
3.5.1.3. Zračni promet..................................................................................................................... 185
3.5.1.4 Sustav telekomunikacija i pošta......................................................................................... 185
3.5.2. Energetski sustav ............................................................................................................... 186
3.5.2.1. Elektroopskrba................................................................................................................... 186
3.5.2.2. Plinoopskrba ...................................................................................................................... 187
3.5.2.3. Obnovljivi izvori energije.................................................................................................. 187
3.5.3. Vodnogospodarski sustav .................................................................................................. 188
3.5.3.1. Vodoopskrba...................................................................................................................... 188
3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda.................................................................................................... 189
3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja........................................................ 191
3.6. Postupanje s otpadom ........................................................................................................ 192
3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš....................................................................... 193
3.7.1. Zaštita tla ........................................................................................................................... 193
3.7.1.1. Šumsko tlo ......................................................................................................................... 193
3.7.1.2. Poljoprivredno tlo .............................................................................................................. 193
3.7.1.3. Tlo za planiranje izgradnje ................................................................................................ 194
3.7.2. Zaštita zraka....................................................................................................................... 195
3.7.3. Zaštita voda........................................................................................................................ 196
3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda ............................................................................... 196
3.7.4. Zaštita mora ....................................................................................................................... 198
3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke.............................................................................................. 198
3.7.6. Mjere posebne zaštite......................................................................................................... 199
3.7.6.1. Sklanjanje ljudi .................................................................................................................. 199
3.7.6.2. Zaštita od rušenja............................................................................................................... 199
3.7.6.3. Zaštita od potresa............................................................................................................... 200
3.7.6.4. Zaštita od požara................................................................................................................ 200
II. Odredbe za provođenje................................................................................................................ 203
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU
GRADA NOVI VINODOLSKI......................................................................................... 211
1.1. Površine naselja ................................................................................................................. 212
1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene ................................................................... 212
1.3. Poljoprivredne površine..................................................................................................... 213
1.4. Šumske površine................................................................................................................ 213
1.5. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.......................................................... 213
1.6. Vodne površine.................................................................................................................. 214
1.7. Infrastrukturni sustavi........................................................................................................ 214
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA............................................................................. 215
2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju.................................... 215
2.2. Građevinska područja naselja ............................................................................................ 216
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja .......... 216
2.2.2. Građevine stambene namjene ............................................................................................ 220
2.2.2.1. Obiteljska kuća .................................................................................................................. 220
2.2.2.2. Stambene građevine........................................................................................................... 221
2.2.2.3. Vikend građevine............................................................................................................... 224
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
7

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2.2.3. Građevine društvene (javne) namjene ............................................................................... 227
2.2.4. Građevine gospodarske namjene ....................................................................................... 229
2.2.4.1. Građevine poslovne namjene............................................................................................. 229
2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine.............................................................................. 231
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene....................................................................... 232
2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene .............................................................. 234
2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi isl.......................................................................... 236
2.3. Izgrađene strukture izvan naselja....................................................................................... 237
2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene ............................................... 237
2.3.1.1. Površine gospodarske namjene – poslovne (K) ................................................................. 237
2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T) ................................................................... 239
2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R) ..................................................................... 243
2.3.1.4. Površine infrastrukturnih sustava (IS) ............................................................................... 245
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja............................................................................ 246
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI............................................ 257
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ................................................. 258
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH
I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ............................................................. 260
5.1. Prometni sustav.................................................................................................................. 260
5.1.1. Kopneni promet ................................................................................................................. 261
5.1.1.1. Cestovni promet................................................................................................................. 261
5.1.1.2. Željeznički promet ............................................................................................................. 266
5.1.2. Pomorski promet................................................................................................................ 267
5.1.3. Zračni promet..................................................................................................................... 268
5.2. Energetski sustav ............................................................................................................... 269
5.2.1. Elektroopskrba................................................................................................................... 269
5.2.2. Plinoopskrba ...................................................................................................................... 270
5.2.3. Obnovljivi izvori energije.................................................................................................. 270
5.3. Vodnogospodarski sustav .................................................................................................. 270
5.3.1. Vodoopskrba...................................................................................................................... 270
5.3.2. Odvodnja otpadnih voda.................................................................................................... 271
5.3.3. Uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja........................................................ 273
5.4. Sustav telekomunikacija i pošta......................................................................................... 274
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA.................................................................................................... 275
6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti i staništa ................................................................ 275
6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti..................................................................................... 276
6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode................................................................................................... 276
6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine ........................................................................... 278
7. POSTUPANJE S OTPADOM........................................................................................... 280
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ ............................ 281
8.1. Zaštita tla ........................................................................................................................... 282
8.1.1. Šumsko tlo ......................................................................................................................... 282
8.1.2. Poljoprivredno tlo .............................................................................................................. 282
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje ................................................................................................ 283
8.2. Zaštita zraka....................................................................................................................... 283
8.3. Zaštita voda........................................................................................................................ 284
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda ............................................................................... 284
8.4. Zaštita mora ....................................................................................................................... 285
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
8

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
8.5. Zaštita od prekomjerne buke.............................................................................................. 286
8.6. Mjere posebne zaštite......................................................................................................... 286
8.6.1. Sklanjanje ljudi .................................................................................................................. 286
8.6.2. Zaštita od rušenja............................................................................................................... 287
8.6.3. Zaštita od potresa............................................................................................................... 287
8.6.4. Zaštita od požara................................................................................................................ 287
9. MJERE PROVEDBE PLANA .......................................................................................... 288
9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja............................................................... 288
9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja........................................................................ 288
9.1.2. Urbanistički planovi uređenja............................................................................................ 288
9.1.3. Detaljni planovi uređenja................................................................................................... 291
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera...................................................................... 292
9.2.1. Uređenje zemljišta i zaštita posebnih vrijednosti i obilježja.............................................. 292
9.2.2. Ostale mjere razvoja .......................................................................................................... 292
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ............................ 293
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE........................................................................... 293
III.
Prilozi
Suglasnosti i mišljenja nadležnih državnih tijela
B) GRAFIČKI DIO
a) Kartografski prikazi u mj. 1:25 000
1.1 Korištenje i namjena površina – površine za razvoj i uređenje 1:25000
1.2 Korištenje i namjena površina – promet, pošta i telekomunikacije 1:25000
2. Infrastrukturni sustavi i mreže 1:25.000
3.1 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
- područja posebnih uvjeta korištenja 1:25.000
3.2 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
- područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25.000
3.3 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
- Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25.000
b) Kartografski prikaz u mj. 1:5 000
4.1- 4.7 Građevinska područja
4.1 Novi Vinodolski NA1 1-2 , Donji Zagon NA16, Povile NA6
4.2 Breze NA4 1-4 , Gornji Zagon NA8 1-5
4.3 Bater Bater NA2 1-7 , Ledenice NA13 1-6 , Crno NA5 1-7 , Breze NA4 5-11 , Gornji Zagon NA8 6
4.4 Klenovica NA11 1-2 , Drinak NA7 1-3 , Podmelnik NA15 1-2 , Luka Krmpotska NA14 1-3 ,
Ledenice NA13 7-8 , Ruševo Krmpotsko NA17 7 , Zabukovac NA20 6 , Crno NA5 8-9
4.5 Jakov polje NA9 1-3 , Smokvica Krmpotska NA18 1-2 , Bile NA3 1-11 ,
Ruševo Krmpotsko NA17 1-6 i NA17 8 , Zabukovac NA20 1-5
4.6 Sibinj Krmpotski NA19 1-9
4.7 Krmpotske Vodice NA12.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
9

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
10

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
I. OBRAZLOŽENJE
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
11

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
12

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA NOVI
VINODOLSKI U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO-
GORANSKE ŽUPANIJE I REPUBLIKE HRVATSKE
Područje Grada Novi Vinodolski nalazi se u sastavu Primorsko-goranske županije, na
njezinom jugoistočnom dijelu, a graniči sa Općinama Baška, Vrbnik, Vinodolska, Mrkopalj te
Gradom Crikvenicom u Primorsko – goranskoj županiji, te područjem Grada Ogulina, Općine
Brinje i Grada Senja u Ličko-senjskoj županiji.
U ranijem teritorijalnom ustroju je područje Grada Novog Vinodolskog bilo u sastavu općine
Crikvenica. Površina Grada NovogVinodolskog iznosi 265,08 km 2 , što je 7,37 % prostora
Primorsko-goranske županije i po tomu je četvrta jedinica lokalne samouprave u Županiji, iza
gradova Vrbovsko, Čabar i Cres. Površina akvatorija u Velebitskom kanalu iznosi 65,24 km 2 .
Na području Grada Novi Vinodolski je prema konačnim rezultatima popisa stanovništva od
31. ožujka. 2001. godine bilo 5.282 stanovnika 1 , što je 1,7 % populacije Županije.
Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 19,9 stanovnika na km 2 , što je na razini gustoće Grada
Opatije i Općine Lovran, ali ispod prosjeka Županije koji iznosi 85,2 st/km 2 . Zbog veličine
prostora područje Grada Novog Vinodolskog je slabije naseljeno u županijskim okvirima i
slabije naseljeno na obalnom području Županije.
Područje Grada Novog Vinodolskog danas obuhvaća dvadeset naselja. To su pored samog
Novog Vinodolskog naselja: Bater, Bile, Breze, Crno, Donji Zagon, Drinak, Gornji Zagon,
Jakov polje, Javorje, Klenovica, Krmpotske Vodice, Ledenice, Luka Krmpotska, Novi
Vinodolski, Podmelnik, Povile, Ruševo Krmpotsko, Sibinj Krmpotski, Smokvica Krmpotska i
Zabukovac. Od toga su nenaseljena naselja Krmpotske Vodice, Podmelnik i Zabukovac.
Sadašnja dostignuta razina razvoja je ispod županijskog prosjeka i još izraženije ispod
prosjeka obalnog područja Županije. Prisutni su opadanje broja radno aktivnog stanovništva,
niska stopa zaposlenosti i izražene dnevne migracije.
Prirodne pogodnosti Grada Novog Vinodolskog izražene kroz zemljopisni položaj, klimatske
uvjete, bogatstvo šuma, ljepotu krajolika i čistoću mora, odredile su ovo područje kao izrazito
turističko. Da je turizam bio odrednica razvitka svjedoče izgrađeni turističko-ugostiteljski
kapaciteti.
1 Državni zavod za statistiku – Konačni rezultati popisa, Internet, lipanj 2002.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
13

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru
U nastavku iznosimo pregled osnovnih pokazatelja o stanju u prostoru na području Grada
Novi Vinodolski.
Tablica br.1: Osnovni podaci o stanju u prostoru
Primorsko-
P O V R Š I N A S T A N O V N I C I
goranska
županija
Grad Novi Vinodolski
km 2 %
Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001.
Broj % Broj % Broj %
BATER 5,24 1,98 196 4,31 144 2,89 116 2,19
BILE 6,21 2,34 18 0,39 13 0,26 8 0,15
BREZE 103,18 38,92 10 0,22 6 0,13 5 0,09
CRNO 10,72 4,04 11 0,24 3 0,06 1 0,02
DONJI ZAGON 3,89 1,47 192 4,22 148 2,97 141 2,67
DRINAK 3,30 1,29 15 0,33 7 0,14 10 0,19
GORNJI ZAGON 26,10 9,85 24 0,52 11 0,22 9 0,17
JAKOV POLJE 1,55 0,58 48 1,05 30 0,60 25 0,47
JAVORJE 4,18 1,58 4 0,09 4 0,08 3 0,05
KLENOVICA 3,81 1,44 242 5,32 309 6,20 352 6,66
KRMPOTSKE
VODICE
30,47 11,49 - - - - - -
LEDENICE 6,84 2,58 214 4,70 181 3,63 172 3,25
LUKA KRMPOTSKA 8,72 3,28 12 0,26 - - 2 0,03
NOVI VINODOLSKI 10,05 3,79 3343 73,52 3851 77,36 4119 77,98
PODMELNIK 3,92 1,47 - - - - - -
POVILE 2,59 0,97 166 3,65 199 3,99 211 4,0
RUŠEVO
KRMPOTSKO
3,69 1,39 11 0,24 3 0,06 5 0,09
SIBINJ KRMPOTSKI 5,97 2,25 21 0,46 40 0,80 55 1,04
SMOKVICA
KRMPOTSKA
2,76 1,04 20 0,43 29 0,58 48 0,9
ZABUKOVAC 21,89 8,25 - - - - - -
UKUPNO: 265,08 100 4547 100,0 4978 100,0 5282 100
Primorskogoranska
županija
Grad Novi Vinodolski
S T A N O V I DOMAĆINSTVA
Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. 2 Popis
1981.
Popis
1991.
Popis
2001.
Gustoća
naseljenosti
2001.
broj % broj % broj % broj broj broj broj/km 2
BATER 82 3,01 79 2,05 72 1,39 62 54 39 22,1
BILE 25 0,91 26 0,67 20 0,39 9 9 4 1,29
BREZE 47 1,72 85 2,20 73 1,41 2 2 3 0,48
CRNO 23 0,84 18 0,46 20 0,39 7 3 1 0,09
DONJI ZAGON 71 2,60 84 2,18 98 1,89 54 51 53 36,3
DRINAK 25 0,91 15 0,39 22 0,42 5 2 4 3,03
GORNJI ZAGON 86 3,15 60 1,56 18 0,35 11 6 3 0,34
JAKOV POLJE 32 1,17 27 0,70 37 0,71 16 14 11 16,1
JAVORJE 18 0,66 14 0,36 19 0,37 3 3 3 0,71
KLENOVICA 139 5,10 556 14,44 721 13,88 72 103 124 91,66
KRMPOTSKE
VODICE - - - - - - - - - -
LEDENICE 113 4,14 113 2,93 119 2,29 80 77 67 25,14
LUKA KRMPOTSKA 17 0,62 10 0,26 14 0,27 4 - 2 0,23
NOVI VINODOLSKI 1797 65,96 2427 63,07 3515 67,67 1129 1331 1470 412,7
PODMELNIK 5 0,18 - - 3 0,06 - - - -
POVILE 156 5,72 200 5,19 280 5,39 69 77 76 82,4
RUŠEVO
KRMPOTSKO 22 0,80 19 0,49 23 0,44 6 1 3 1,35
SIBINJ KRMPOTSKI 11 0,40 28 0,72 33 0,64 8 16 17 9,15
SMOKVICA
KRMPOTSKA 49 1,79 82 2,13 79 1,52 7 14 20 17,2
ZABUKOVAC 6 0,22 5 0,13 7 0,13 - - - -
UKUPNO: 2724 100,0 3848 100,0 5194 100 1544 1763 1912 19,9
2 Broj stanova podrazumijeva zbroj stanova za stalno stanovanje i stanova za povremeno stanovanje.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
14

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Shematogram br. 1. - Teritorijalni ustroj - naselja na području Grada Novi Vinodolski
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
15

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Tablica br.2: Osnovni podaci o stanju u prostoru po funkcionalnim cjelinama 3
Područje Grada
POVRŠINA
km 2
udio u
površini
Grada
%
STANOVNICI
POPIS 1981. POPIS 1991. POPIS 2001.
Broj % Broj % Broj %
GUSTOĆA
NASELJENOSTI
POPIS POPIS POPIS
1981. 1991. 2001.
Broj Broj Broj
st/km 2 st/km 2 st/km 2
PRIOBALJE 18,47 7 3801 83,59 4398 88,35 4732 89,58 205,79 238,12 256,19
PRIJELAZNE
PADINE
BRDSKI
PREDJELI
81,50 30,71 736 16,19 574 11,53 540 10,44 9,03 7,04 6,63
165,12 62,29 10 0,22 6 0,12 10 0,20 0,06 0,04 0,06
UKUPNO 265,08 100 4547 100 4978 100 5282 100 17,15 18,79 19,9
5000
4500
4000
3500
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
1981.god. 1991.god. 2001. God.
Priobalje
Prijelazne padine
Brdski predjeli
Prikaz broja stanovnika po funkcionalnim područjima Grada Novog Vinodolskog
3 Navedena funkcionalna područja označena su na shematogramu br. 2, točka 1.3.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
16

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.2.1. Prirodni sustavi
1.2.1.1. Geološka obilježja
Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za
građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog pa i seizmičkog hazarda. Naime, izvedba
građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih
objekata. Uz to, troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko
povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje.
Pogodnost terena za građenje odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija
povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja
uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna. Iz toga proizlaze
osnovni geotehnički pokazatelji nekog terena:
-fizičko-mehaničke značajke naslaga;
- stabilnost u prirodnim uvjetima;
- deformabilnost;
- nosivost.
Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese kao
što su erozija i pojava nestabilnosti na padinama.
Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 list
Crikvenica, koji obuhvaća područje Grada Novog Vinodolskog. Tu su sistematizirana podaci
o geološkoj građi terena. U ovom tekstu ti podaci su dopunjeni rezultatima novijih
istraživanja.
Temeljna podloga za izdvajanje inženjerskogeoloških kompleksa odnosno određivanje
geotehničkih značajki na području Grada bile su studije:
• Inženjerskogeološke značajke stijena i tala Županije primorsko-goranske” u sklopu koje
su priložene Litološka karta 1:100.000 i Inženjerskogeološka karta 1:100.000;
• “Stanje, namjena i zaštita mora Županije primorsko-goranske” u okviru koje je izrađena
karta sedimenata podmorja u mjerilu 1:100.000.
Također su korišteni rezultati iz slijedećih studija:
• “Studija korišenja i namjene obalne crte općine Crikvenica” iz 1991.godine.
• “Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Osnove korištenja i zaštite”, knjiga 1.
Prilikom izdvajanja inženjerskogeoloških cjelina, uzeto je u obzir da je najmanja izdvojena
površina veća od 10 ha.
a) Geološka građa
Na području Grada Novog Vinodolskog ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa
koje prema geološkoj starosti pripadaju trijasu, juri, kredi, paleogenu i kvartaru.
U naslagama gornjeg trijasa (T 3 ) prevladavaju dolomiti i dolomitizirani vapnenci. Naslage
su vidljive na površini planinskom istočnom dijelu teritorijaa: u dva razdvojena pojasa
sjeverno i južno od Kolovratskih stijena.
Naslage jurske epohe razvijene su u cijelom rasponu od donje (lijas), srednje (doger) do
gornje jure (malm). Lijaske naslage (J 1 ) po sastavu su dolomiti i vapnenci u izmjeni ili
dolomitizirani vapnenci, zatim oolitični vapnenci s ulošcima dolomita i laporoviti vapnenci.
Dogerske naslage (J 2 ) po sastavu su vapnenci s lećama dolomita i kalcitične breče. Malmske
naslage (J 3) ) sačinjavaju različiti varijeteti vapnenaca, laporovitih vapnenaca i dolomita.
Najmlađi horizonti sastoje se od grebenskih vapnenaca i kalcitičnih breča koji prelaze u
laporovite vapnence. U jurskim naslagama oblikovan je predplaninski i planinski dio teritorija
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
17

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
grada sjeveroistočno od Vinodolske udoline. Južno od Klenovice, jurske naslage izgrađuju
primorske padine gotovo do obale Vinodolskog kanala.
U naslagama donje krede (K 1 ) prevladavaju breče, vapnenci i mjestimično dolomiti. Breče se
sastoje od fragmenata tamnosivog vapnenca i kalcitičnog veziva koji sadrže leće kristalastih
vapnenaca. Vapnenci su izražene slojevitosti i sive do tamnosive boje. Sadrže leće breča i
dolomita. Naslage donje krede nalaze se također sjeveroistočno od Vinodolske udoline.
Protežu se u širokom pojasu smjera SZ-JI. Južno od uvale Žrnovnica, njihovo površinsko
protezanje na kopnu se bitno sužava.
Prijelazne kredne naslage (K 1,2 ) obilježavaju granicu između donje i gornje krede.
Zastupljene su pretežito kalcitično-dolomitičnim brečama. Sastoje se od krša vapnenačkog i
dolomitnog podrijetla te kalcitičnog veziva. Ustanovljene su samo sporadično na malim
površinama.
Naslage gornje krede cenomana do turona (K 2 1,2 ) satoje se od dolomita i vapnenaca u
izmjeni. Dolomiti su slabo uslojeni, šećerasti i sivosmeđe boje. Vapnenci su kristalasti,
izražene slojevitosti i sivosmeđi. Ove naslage pružaju se u relativno uskom pojasu
jugozapadno od donjokrednih naslaga, na zaravni uz sjeroistočni rub Vinodolske udoline.
Izgrađuju veći dio primorskog bila između Vinodolskog kanala i udoline.
Naslage gornje krede turona do senona (K 2 2,3 ) čine gornji dio litološkog stupa gornje krede.
Većinom su to bijeli do ružičasti jedri rudistni vapnenci, kriptokristalasti do kristalasti.
Obično su debeloslojeviti do bankoviti. U njima su oblikovane stjenovite padine koje
okružuju Vinodolsku udolinu.
Paleogenski foraminiferski vapnenci (E 1,2 ) pripadaju donjem i srednjem eocenu. Sivkaste su
do svijetlosmeđe boje i kristalinične do detritične strukture. U starijem dijelu su pločasti i
miliolidni, a u mlađem detritični, slabije izražene slojevitosti i s alveolinama i numulitima.
Foraminiferski vapnenci protežu se u uskom, često isprekidanom pojasu na padinama oko
Vinodolske udoline.
Paleogenski klastiti odnosno naslage fliša (E 2,3 ), sastoje se pretežito od siltita i pješčenjaka te
u podređenom udjelu lapora, brečokonglomerata i vapnenaca. Najčešće je jasno izražena
graduirana slojevitost. Dominantno je učešće sitnozrnastih naslaga u kojima prevladavaju
glinoviti do pjeskoviti siltiti, a povećanjem učešća pijeska naslage prelaze u siltozni
pješčenjak. Sitnozrnasti članovi fliša su u svježem stanju prepoznatljive sivoplavičaste boje. S
povećanjem stupnja raspadanja njihova boja prelazi u žućkastosivu do smeđežućkastu. Siltiti
su homogenomasivne teksture i lome se na iveraste komadiće. Lapori su znatno homogeniji i
tvrđi. Pješčenjaci su u petrografskom smislu grauvake do subgrauvake. Pješčenjaci imaju
homogenomasivnu teksturu. Susreću se u flišnom kompleksu u obliku vrlo tankih proslojaka
do bankova debljine nekoliko metara. U svježem stanju su sive boje, a zahvaćeni raspadanjem
poprimaju sivosmeđu boju. Brečokonglomerati sadrže uglaste do poluzaobljene fragmente
porijeklom iz starijih naslaga, a najčešće iz foraminiferskih vapnenaca. Sivo siltozno do
laporovito vezivo potpuno ispunjava prostor među zrnima. Vapnenci ustanovljeni unutar
flišnog kompleksa su škriljavi i smeđe boje. Naslage fliša nalaze se na površini u velikom
kontinuiranom pojasu na nižim dijelovima padine i u dnu Vinodolske udoline. Također su
nađeni na manjoj izoliranoj površini jugoistočno u samom središu Novog Vonodolskog.
Eocensko-oligocenske breče (E 3 Ol 1 ) sadrže slabo sortirane do nesortirane odlomke uglastog
do poluuglastog oblika podrijetlom iz naslaga krede i naslaga starijeg paleogena te kalcitno,
rjeđe dolomitno do glinovito vezivo koje može biti onečišćeno limonitom. Nalaze se
povremeno na starijim karbonatnim stijenama.
Na području Grada Novi Vinodolski naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkog
sastava i geneze. To su: crvenica, koluvijalno-deluvijalni nanos, aktivni sipar, vezani sipar,
naplavine i marinski sedimenti.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
18

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Crvenica se često susreće kao pokrivač na karbonatnim naslagama, posebice vapnencima. Po
sastavu je pretežito glinovito-prašinasti materijal znakovite smeđecrvene boje. Naslage koje
se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Neke od
tih naslaga imaju značajke recentnih, druge reliktnih, a treće paleo tala. Na uzvišenjima i
padinama crvenica sadrži odlomke podrijetlom iz stjenovite podloge. Ti odlomci su najčešće
uglasti do poluuglasti i centimetarskih dimenzija. Naslage crvenice su različite debljine: od
vrlo tankih na uzvišenjima i padinama do debljine više metara u ponikvama. Deblje nakupine
crvenice nalaze se u dnu brojnih ponikava sjeveroistočno i hiposmetriski više u odnosu na
Vinodolsku udolinu. Veće površine pokrivene crvenicom nalaze se uz naselja Ledenice, Crno,
Krmpote i Crni kal.
Koluvijalno-deluvijalni nanos vrlo je raširen na matičnim stijenama flišnog kompleksa u
Vinodolskoj udolini. Vrlo je raznolikoga sastava. Prevladava mješavina odlomaka i
pjeskovito - prašinasto - glinovitog materijala. Kod toga su moguće sve kombinacije sitnih i
krupnih frakcija. Odlomci vapnenačkog podrijetla su uglastog do poluzaobljenog oblika te
najčešće milimetarskih do centimetarskih dimenzija. Susreću se i veći odlomci pa čak i
pojedinačni blokovi metarskih dimenzija.
Vezani sipar sastoji se od uglastih odlomaka do blokova karbonatnih stijena. Vezivo je
najčešće prašinasto-pjeskovita kruta glina crvenkaste do smeđe boje. Vezivo rijetko dosiže 50
% učešća u sedimentnom tijelu. Najčešće su nesortirani do slabo sortirani, ali se susreću i
naslage dobre sortiranosti kod kojih je zamjetna stratifikacija. Višemetarske naslage vezanog
sipara ustanovljene su na sjeveroistočnim padinama Vinodolske udoline.
Aktivni sipar sastoji se od uglastih odlomaka različite veličine, najčešće 5 do 20 cm, ali ima i
većih blokova. Materijal je nevezan i lako pokretljiv. Debljine je najčešće 1 do 3 m, a iznimno
i više. Sipari su česti u podnožju litica na sjeveroistočnoj strani Vinodolske udoline.
Naplavine su pjeskovito-glinovito-prašinastog sastava. Povremeno se nalaze i leće
zaglinjenog šljunka. Ovaj litogenetski tip ustanovljen je u hipsometrijski najnižim dijelovima
Vinodolske udoline: oko toka Novaljske Ričine.
Bujične naplavine sastoje se pretežito od valutica i šljunka. Nalaze se u nizvodnom,
zaravnjenom dijelu bujičnih vodotokova: u Povilama, Klenovici, Kozici i Sibinju.
Marinski sedimenti tvore cjeloviti pokrivač koji prekriva dno Vinodolskog kanala, a
djelomično i podmorske priobalne padine. U litoralnoj i sublitoralnoj zoni odnosno u plićem,
priobalnom dijelu podmorskih padina, morsko dno je kamenito. Na stijenovitoj podlozi
povremeno se nalaze sedimenti nastali marinskom erozijom obale ili pak donešeni s kopna
bilo vodom ili gravitacijom. Pretežito sitnozrnaste naplavine nalaze se i u podmorju na ušću
Novaljske Ričine. Šljunkovita dna karakeristična su za podmorske nastavke bujičnih tokova.
Prema dubini, gdje je utjecaj valova manji, prevladavaju sitni šljunak i krupni pijesak
pomiješani s ostacima ljuštura. Dno Vinodolskog kanala posve je zaravnjeno i prekriveno
višemetarskim naslagama mulja.
b) Seizmičnost
Seizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa u
promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja
seizmičnosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od
djelovanja potresa. U užem smislu seizmologija obuhvaća istraživanje zakonitosti pojave
kinematičkih značajki potresa i to koordinata žarišta, vremena nastanka potresa, dinamičke
značajke energije, odnosno magnitude potresa. Razvoj istraživanja seizmičnosti teži što
potpunijem analitičkom prikazu potresa pri čemu su metode istraživanja u funkciji poznatih
podataka o potresima. Stoga se istraživanje seizmičnosti stalno razvija na temelju novih
seizmoloških mjerenja.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
19

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Područje Hrvatskog primorja je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok
seizmičke aktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u
dubini, a bliže površini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene
odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim
spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 15 0 , dok se ploha
Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih
gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15
km, čiji nagib dosiže 30 0 . Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km
koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka.
Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km. Sile
stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva
potrese. Vinodolska udolina i priobalni dio teritorija, dakle naseljeni dio općine, nalazi se
unutar opisane seizmotektonski aktivne zone. Ostali, većinom nenaseljeni dio teritorija općine
smješten je sjeveroistočno od te zone.
Osnovna značajka seizmičnosti u Kvarnerskom području je pojava većeg broja relativno
slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze
se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne
zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno od Omišlja i
između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini. Prema Seizmičkoj mikrorajonizaciji Rijeke,
u sklopu koje je najdetaljnije obrađen priobalni dio Primorsko-goranske županije, u toj
aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 7 0 MCS ljestvice, a prema Klani i Bribiru
povećava se na 8 0 . Idući prema jugozapadnom rubu (Cres i Lošinj) kao i sjeveroistočnom
(dio Gorskog kotara) osnovni stupanj se smanjuje na 6 0 do 5 0 MCS ljestvice.
Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. upravo u zoni Bribir-Grižane.
Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentu I o = 7-8 0 MCS. Prema novim saznanjima
najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu
doći do teritorija općine Vinodolske i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i
ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda.
Vrijeme pojavljivanja potresa gotovo da i ne podliježe nekoj zakonitosti. U pojedinim
slučajevima jakom potresu prethode slabi potresi; a češće iza jakog potresa slijedi serija
slabijih nakanadnih potresa. Razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s
razdobljima smanjene seizmičke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno su različita.
Na temelju dosadašnjih podataka priobalno naseljeno područje ima slijedeće maksimalne
očekivane intenzitete seizmičnosti:
I o = 7 0 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.);
I o = 7 0 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);
I o = 6 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.);
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.);
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).
Hipsometrijski viši i pretežito nenaseljeni dio teritorija ima slijedeće maksimalne očekivane
intenzitete seizmičnosti:
I o = 7 0 MCS (Seizmotektonska karta iz 1974.);
I o = 7-8 0 MCS (Seizmološka karta iz 1982.);
I o = 6 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.);
I o = 7-8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.);
I o = 7-8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.);
I o = 8 0 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.).
Rezultati istraživanja potvrdili su uzročno-posljedičnu vezu seizmičnosti i tektonskih pokreta,
pa se može govoriti o sezmotektonskoj aktivnosti nekog područja. Poznavanje prostornih,
energetskih i vremenskih značajki seizmičnosti, te odnosa seizmičke i tektonske aktivnosti su
osnova za istraživanja prognoze mjesta, jačine pa i vremena nastanka potresa.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
20

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.2.1.2. Klimatska obilježja
Na području Grada Novi Vinodolski prevladavaju tri tipa klime.
U obalnom području prema Koppenovoj i Thomthwaitovoj klasifikaciji dolazi umjereno
topla sredozemno kišna klima, ljeta su vruća sa srednjom mjesečnom temperaturom iznad
22 °C, zimsko kišno razdoblje je široko raspoređeno sa zimskim maksimumom listopad -
studeni, te na proljetno razdoblje travanj - lipanj. Srednja godišnja temperatura je 13,1 °C,
između izoterma 14 i 10 °C. Srednja godišnja količina padalina je od 1.250 mm do 2.000
mm, a nadmorska visina do koje se prostire ova klima je cca 700 m n.v. To je granica između
brdskog višeg submediteranskog i niskog gorskog orografskog područja i bioklimata. To je
područje klimazonalne zajednice hrasta medunca i bijelog graba, mješovite šume medunca i
crnog graba i šume crnog graba s jesenskom šašikom.
Drugi tip klime je prelazni tip šumske klime koji se visinski nastavlja na prethodni. To je
umjereno topla kišna klima koja se proteže na glavni dio Gorskog Kotara. Srednja godišnja
temperatura je 7 °C. Ova klima nema sušnog razdoblja, padaline su jednoliko razdjeljene na
cijelu godinu, a najsuši dio godine je ljeto. Maksimum padalina je početkom ljeta, što je
povoljno za vegetaciju, a drugi maksimum pada u kasnu jesen i veći je od prvoga. Srednja
godišnja temperatura je između izoterme 8 °C i 5,5 °C. Srednja količina padalina je između
izohijeta od 2.500 do 3.000 mm godišnje. Područje ove klime obuhvaća bukove šume s
jesenskom šašikom, šumu bukve i jele, zajednice jele na kamenim blokovima te bujne
travnate livade. Najniži pojas ovog bioklimata je oko 700 m n.v.
Planinski borealni tip klime iznad 1.200 m n.v. To je tip planinske klime vezan uz najviše
vrhove općine: Velika Javornica (1.375 m n.v.), Bijele Stijene , Veliki Smolnik (1.279 m
n.v.), Bijela Greda (1.104 m n.v.), Ričićko Bilo ( 1.286 n.v.). Srednja mjesečna temperatura
najhladnijeg mjeseca je niža od -3 °C , a temperatura najtoplijeg mjeseca je iznad 10 °C s
izraženim toplim ljetom i oštrom zimom. Srednja godišnja temperatura je 3,8 °C, a srednja
godišnja količina padalina je iznad izohijete od 3.000 mm godišnje. Za ovo područje
karakteristično je jače učešće zračne vlage u vidu niske naoblake i magle pa čak 74 % više
padalina sakuplja kišomjerna mrežica u odnosu na klasične kišomjere. Vegetacijski to je niže
planinsko područje karakterizirano pretplaninskom šumom bukve.
1.1.2.3. Zemljopisna obilježja
Fizionomski se prostor Grada znatno razlikuje, te ga možemo podijeliti na tri osnovne zone:
1. priobalje koje se proteže od granice s Gradom Crikvenicom, zapadno od turističke
zone “Zagori” do Sibinja na jugoistočnoj granici Grada, u dužini od 17,5 km zračne
linije, odnosno 24,8 km razvedene obale, sa središtem Novim Vinodolskim. Visinski,
to se područje proteže do cca 150 m nadmorske visine.
2. prijelazne padine su područje gdje se lomi smjer pružanja dinarida SO-NW u pravac
SO/O - NW/W kojim se nastavljaju na području Općine Vinodolska. Reljef se
relativno brzo uzdiže do glavnog obalnog grebena Ričičkog Bila (1286 m.n.v. i
Velikog Smolnika (1279 m.n.v.). Na tom prostoru nalazi se niz naselja koja
karakterizira izrazita depopulacija, a u 3 statistička naselja (Krmpotske Vodice,
Podmelnik i Zabukovac) više nema stalnih stanovnika. Visinski to se područje
proteže do cca 800 m nadmorske visine.
3. brdski predjeli najviše su i rubne reljefne prirodne zone koje obuhvaćaju raznovrstan
prostor visokog vapnenačkog i dolomitnog pobrđa - obronke Velike Kapele (1375
m.n.v.), Bijele i Samarske stijene, a karakteriziraju ga velike površine šume bukve i
crnogorice, koje se izmjenjuju s planinskim pašnjacima.
1.2.1.4. Hidrološke značajke
Područje Grada Novi Vinodolski ima relativno slabo razvijenu površinsku hidrografsku
mrežu, što je prvenstveno posljedica propusne geološke podloge najvećeg dijela tog prostora.
Može se izdvojiti sedam površinskih uglavnom povremenih tokova i to:
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
21

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Naziv vrsta vodotoka pojava vode registracija
1. Suha Ričina, novljanska vodotok bujičnog karaktera veći dio godine registriran
2. Tok u Malom polju manji bujični tok ponornica povremena registriran
3. Rov, ledenički bujični tok povremena registriran
4. Tok u uvali Žrnovnica jaružni tok rijetka neregistriran
5. Tok u uvali Klenovice bujični tok povremena neregistriran
6. Dražetina, krmpotska bujični tok ponornica povremena registriran
7. Tomišina Draga jaružni tok rijetka neregistriran
8. Vodna Draga jaružni tok rijetka neregistriran
Suha Ričina, Tomišina Draga i Vodna Draga, samo su svojim nizvodnim dijelovima sliva i
toka u području grada Novog Vinodolskog, dok su drugi vodotoci i slivom i tokom u
potpunosti u području grada.
Na području Grada Novi Vinodolski nalazi se sliv izvora Novljanske Žrnovnice koji pripada
Jadranskom slivu. Prostire se od Lič polja kod Fužina do ponornih zona rijeka Gacke i Like
(površine oko 1585 km 2 ). Lič polje predstavlja razvodnicu koja dijeli vodu s jedne strane
prema Bakarskom zaljevu, a s druge strane prema izvorištu Novljanske Žrnovnice.
Razvodnica prema jugozapadu je rasjedni kontakt između dobro vodopropusnih karbonatnih i
vodonepropusnih fliških naslaga. Na sjeveroistočnoj strani sliv je ograničen odnosno
podudara se s razvodnicom između osnovnih hidrogeoloških jedinica (jadranskog i
crnomorskog sliva), a proteže se od mjesta Vrata na strukture B. Bitoraj, Kolovratske stijene
do područja Dulibe. Na jugoistoku obuhvaća dio slivova rijeka Gacke i Like.
Izvedenim trasiranjima utvrđeni su generalni smjerovi tokova podzemnih voda u slivnom
području izvorišta Novljanske Žrnovnice iz područja Lepenica i Lič polja.
Prema tektonsko-morfološkoj situaciji te analizi trasiranja pretpostavlja se da se raspodjela
podzemnih voda prema uvali Žrnovnica, odnosno uvali Teplo vrši u podzemlju u području
Ledenica. Uzrok tome je pojava dubokog neogenskog jezerskog sedimenta (B.Biondić i
V.Goatti, 1976.).
Mnogi izvori na području Hrvatskog primorja pa tako i u uvali Teplo (izvorište Novljanska
Žrnovnica) su vode koje pretežni dio vremena imaju sve karakteristike čistih podzemnih
voda, ali se u nekim hidrološkim prilikama (jake kiše nakon sušnih razdoblja) javljaju
onečišćenja vode koja ukazuju na njihovu ugroženost.
Izvorište Novljanska Žrnovnica je smješteno u dubokoj uvali na obali mora između Novog
Vinodolskog i Klenovice. Negativni utjecaj mora je saniran injekcijskom zavjesom. Geološka
građa je vrlo kompleksna, gdje uspor čine jelar naslage i nepovezane naslage fliškog
materijala u podlozi navučenih dobro vodopropusnih karbonatnih stijena.
Izvorište se sastoji od stalnih izvora: Stara i Nova kaptaža i Čardak, te dva povremena izvora:
izvor povremenog potoka Sušica i izvor iz špilje.
Maksimalna izdašnost stalnih izvora iznosi oko 7 m 3 /sec, a danas se koristi 250 l/sec
vode.
Kompleksni strukturni odnosi u zoni izviranja s flišom u podlozi razlog su izviranja slatke
vode na nivou mora. Istražno bušenje (1975.) je pokazalo da se prostiranje fliša iz vinodolske
doline nastavlja ispod karbonatnog masiva sve do izvorišta.
Izdašnost izvora ovisi o hidrološkim uvjetima u zaleđu retencijskih prostora. Ti retencijski
prostori su segment prostrane antiklinale, a pripadaju tektonskoj jedinici Fužine - Krivi put.
Na izvorištu su od 1972. - 1989. vršena opsežna istraživanja (s manjim prekidima) i sanacijski
zahvati s ciljem da se poveća kapacitet izvorišta u sušnom periodu i smanji utjecaj mora.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
22

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Ukupna bilančna rezerva za izvorište Novljanska Žrnovnica iznosi:
- sliv izvora Novljanske Žrnovnice 450 x 10 6 m 3
U slivu Novljanske Žrnovnice od ukupnih rezervi za vodoopskrbu je korišteno 8,8 mil m 3
vode, odnosno 0,3 % što je vrlo nisko u odnosu na potrebe priobalnog turističkog područja.
1.2.1.5. Vrednovanje prostora i tala područja Grada Novi Vinodolski
Vrednovanje prostora i tala područja Grada Novi Vinodolski temeljeno je na Zakonu o
poljoprivrednom zemljištu (NN br. 66/2001), Zakonu o prostornom planiranju (NN br.
30/1994), te Zakonu o zaštiti prirode (NN br. 30/1994) i nekih kasnije donesenih dopuna. Za
kartografsko prikazivanje i buduće korištenje prostora te izradu prostornih planova korištene
su upute Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN br. 106/1998).
Za ocjenu pedoloških prilika područja obuhvata plana korištene su pedološke karte
Primorsko-goranske županije, listovi Delnice 1, 3 i 4 (Bogunović, 1995), grada Novog
Vinodolskog (Bogunović, 1999), Vinodolske općine (Bogunović, 1999), grada Kraljevice
(Bogunović, 1997) i Vinodolske doline (Romić i dr., 1997).
Prema Zakonu treba za primarnu biljnu proizvodnju zaštititi zemljišta prvih pet bonitetnih
klasa (razreda), a to su na području Grada Novi Vinodolski kartirane jedinice od 1-5 (tablica
br.3) koje pripadaju bonitetnim razredima 31, 41, 42 i 51.
Utvrđeno je da na području Grada Novi Vinodolski postoji kategorija osobito vrijednih tala
P1 kategorije. To je tlo dijela Vinodolske doline (sjeverno i sjevernozapadno od naselja Novi
Vinodolski) kartirane jedinice broj 1. To su duboka, ilovasta tla, potpuno ravnog reljefa,
razvijena na aluvijalno koluvijalnom materijalu, oglejno skeletoidno.
Vrijedna obradiva tla (P2) zauzimaju tla:
- kartirane jedinice broj 2. To su tla sa rendzinom kao glavnom jedinicom u strukturi. Tla
kartirane jedinice broj 2 su tla okolice naselja Novi Vinodolski i predstavljaju glavno stanište
vinograda, vrtova i maslinika dijela Vinodolske doline. Rendzina na koluvijalnom nanosu, tj.
skeletoidno, karbonatno tlo predstavlja jedno od boljih tala ovog prostora.
- kartirane jedinice broj 3 nalaze se oko naselja naselja Donji Zagon, Gornji Zagon, Ledenice,
Crno, Luka Krmpotska, Podmelnik i Ruševo Krmpotsko na "Prijelaznim padinama". U tu
kategoriju uvrštena su slijedeća tla: smeđe na vapnencu i dolomitu duboko i srednje duboko –
Lesivirano na vapnencu. To su smeđa duboka i srednje duboka tla krških poljica, ponikvi i
dolaca.
- kartirane jedinice broj 4 i 5 močvarno glejno, mineralno i djelomično hidromeliorirano,
aluvijalno koluvijalno oglejeno, te močvarno glejno karbonatno tlo koja se nalaze u
Vinodolskoj dolini.
Ostala obradiva tla (P3) zauzimaju tla kartirane jedinice broj 6. To je rendzina na skeletnom
diluviju, odnosno flišu, koju nalazimo na sjevernim padinama iznad Velog polja.
U kategoriju ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) ulaze tla kartirane
jedinice broj 7, 8, 9, 10 i 11. To su poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima, donekle
oranicama. Različite su strukture, veoma plitka, stjenovita i nagnuta. Parcijalno su prekrivena
šumom, a djelomično se koriste kao travnjaci. Mogu služiti za ispašu sitne stoke, ali su
podložna jakom zaraštanju, jer je poljodjelaca i stočara na tom području ostalo vrlo malo.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
23

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Tablica 3: Rezultati vrednovanja zemljišta područja Grada Novi Vinodolski
Red.
broj
Naziv kartirane jedinice
Stjenovitost %
nagib %
Prostorna kategorija
korištenja zemljišta
1.
Koluvij od zemljišnog materijala, oglejeni, Aluvijalno
koluvijalno oglejeno skeletoidno
0
0-3
P1
2.
Rendzina na koluvijalnom nanosu, skeletoidna -
Aluvijlano-koluvijalno,
skeletoidno,karbonatno
0-1
3-8
P2
3.
Smeđe na vapnencu i dolomitu duboko i srednje
duboko – Lesivirano na vapnencu
0 -6
0-8
P2
4.
Močvarno glejno, mineralno, djelomično
hidromeliorirano
0
0-2
P2
5.
6.
7.
Aluvijalno koluvijalno oglejeno, duboko - Močvarno
glejno karbonatno
Rendzina na skeletnom deluviju, skeletna - Skeletni
koluvij, karbonatni, antropogenizirai - Rendzina na
flišu
Smeđe na vapnencu i dolomitu srednje duboko i
duboko - Rendzina plitka i srednje duboka - Lesivirano
na vapnencu i dolomitu
0
0
2-10
3-16
P2
P3
10-25
3-16 PŠ
8. Smeđe na dolomitu, plitko- Rendzina na dolomitu
9.
10.
11.
12.
13.
Smeđe na vapnencu i dolomitu - Rendzina karbonatna,
skeletoidna - Crvenica plitka
Rendzina na dolomitu -
Smeđe na vapnencu i dolomitu - Vapneno dolomitna
crnica - Lesivirano na vapnencu i dolomitu
Rendzina na detritusu vapnenca i dolomita - Smeđe na
vapnencu i dolomitu, plitko i srednje duboko-Kamenjar
Smeđe na vapnencu i dolomitu - Vapnenačko
dolomitna crnica - Lesivirano na vapnencu
Crnica organomineralna i posme-đena - Crnica
organogena-Smeđe na vapnencu
25-90
8-30 PŠ
50-90
16-45 PŠ
25-50
8-30 PŠ
25-90
16-45 PŠ
25-60
8-45 Š1
50-90
30-65 Š1
14.
15.
16.
Smeđe na vapnencu i dolomitu-Vapneno dolomitna
crnica-rendzina na dolomitu
Smeđe na vapnencu i dolomitu - Rendzina na dolomitu
- Vapneno dolomitna crnica - lesivirano na vapnencu
Crnica organogena i organomineralna - Smeđe na
vapnencu i dolomitu - Rendzina na dolomitu
25-50
8-30 Š1
25-50
16-30 Š1
50-90
16-30 Š1
17.
Rendzina skeletoidna i skeletna - Smeđe na vapnencu,
vapnenim brečama i konglomeratu-Skeletni koluvij
18. Kamenjar-Vapneno dolomitna crnica
19.
Gole stijene - Kamenjar na vapnencu - Rendzina
karbonatna, skeletna
25-90
25-65 Š2
70-90
30-65 Š2
preko 90
16-45 Š2
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
24

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.2.1.6. Živi svijet
A) Prikaz vegetacije
Proučavanje samonikle flore i raslinstva (vegetacije) ovog područja započeta su još davno s
Lorenzom (1860.) koji je dao prvi ekološko- biljnogeografski prikaz ovog područja.
Na području Grada razlikuju se slijedeće prostorne cjeline koje se međusobno razlikuju i
rasporedom biljnih zajednica:
• Niži planinski pojas
U ovo područje je uključeno visinski najviše područje Grada. To je područje pretplaninske
šume bukve s urezicom. Ova šuma dolazi u Rusovom Jarku do vrha Bijelih Stijena, na
Velikoj Javornici, Maloj Javornici, Velikom Smolniku, Miškovom brdu, Jasenovom Bilu,
Crnom Bilu te na Ričikom Bilu i Kolovratskim Stijenama, u visinskoj zoni od 950 do 1.500 m
n.v. Uslijed niskih temperatura vegetacijski period je kraći pa se gube elementi prizemnog
rašča bukovo-jelovih šuma. Za ovu šumu karakteristično je da su stabla u vratu korjena
sabljasto zakrivljena, od ostalog drveća ovdje dolazi gorski javor, od grmlja velelisna vrba,
šumska ruža, ribizl. Od prizemnog rašća dolazi urezica, a obzirom da neke vrste prizemnog
rašća koje dolaze ovise o zadržavanju snijega i količini humusa na tlu te djelovanja vjetra
javljaju se različite subasocijacije: s medvjeđim lukom, ognjinčicom ili pasjim zeljem, sivom
ljepikom i dr. Ova šuma raste na vapnencima i dolomitima dubine do 40 cm.
• Gorski pojas (montani)
Ovaj pojas je od 900 do 1.250 m n.v. i odlikuje se bujnim gospodarskim šumama bukve i jele.
Razlikujemo viši gorski (altimontanski) i niži gorski pojas (submontanski).
Viši gorski pojas
U višem gorskom pojasu dolazi klimazonalna vegetacija dinarske bukovo-jelove šume, na
različitim tipovima tala kako po dubini tako i po skeletnosti. Šume bukve i jele imaju
reletivno mali broj vrsta u sloju drveća: bukva, jela, gorski javor, gorski brijest, od grmlja
likovac, od zeljastog bilja muška i ženska paprat srebrenka, režuha i dr. Na području Grada
značajne su bukovo-jelove šume pod utjecajem sredozemne klime pa se razvila šuma bukve i
jele facies s jesenskom šašikom. Po novijem shvaćanju ta šuma svrstava se u posebnu biljnu
zajednicu asocijacije bukovo-jelove šume s jesenskom šašikom. Ove šume dolaze na
sjeveroistočnim padinama Ričićkog Bila, te se duboko uvlače u kontinent ispod Velikog
Smolnika te Bijelih i Samarskih Stijena.
Šuma jele s milavom (ili kako se još zove šuma jele na kamenim blokovima) javlja se u
gorskom području kao azonalna zajednica koja raste na vrlo teškim stanišnim prilikama na
vrlo plitkom tlu 15 do 20 cm, na nadmorskoj visini od oko 1.000 m. Svojstvene vrste ove
asocijacije su: trava milava, planinska pavit, siva ljepika i puzava oštropelutka. Najveće
površine ove šume su na Bijelim i Samarskim stijenama, te u pravcu Burnog Bitoraja. Na
ostalom dijelu to su male površine vezane uz specifične stanišne uvjete. Ova zajednica ima
kontinentalni karakter tako da dominira subasocijacija sa smrekom.
Na primorskoj padini, na granici s općinom Vinodolskom javlja se subasocijacija jele s
milavom s malolisnom lipom. Ova zajednica je pod vrlo jakim utjecajem sredozemne klime i
rubno je područje prostiranja jele prema moru. Prema novim istraživanjima Lovrić - Rac
1989. - 1992. svrstava ovu subasocijaciju kao novu asocijaciju šume crne jadranske jele s
crnim grabom koji smatraju da su to lokaliteti endemične vrste crne jadranske jele. Ova jela
spada u sredozemne jele i prelaz je između grčke jele i sicilijanske jele. Inače, ta reliktna
šumska zajednica s crnim grabom dolazi u području oko 800 - 850 m n.v. i tu nalazimo
brojne termofilne vrste. U Prostornom planu županije Primorsko-goranske predloženo je da se
dio tih šuma stavi pod zaštitu kao rezervat šumske vegetacije.
U gorski pojas područja ulazi i područje brdske bukove šume s mrtvom koprivom. Ovo je
klimazonalna šumska zajednica kontinentalnog djela dinarida i prostire se na nadmorskoj
visini od 400 do 750 m. Glavnina ovih šuma je izvan područja obuhvata ovog Plana Brinja i
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
25

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Drežnice. U sloju drveća dominira bukva, a pridružuju joj se gorski javor, javor mliječ,
obični jasen, gorski brijest. U nižim dijelovima pridružuju joj se hrast kitnjak i obični grab.
Od grmlja dolaze likovci, božikovina, crvena bazga, kozokrvine. Sloj prizemnog rašča je
bujan. Tu dolaze mrtva kopriva,volujsko oko, mišije uho, velikolisna gorska metvica,
plučnjak, šumarica, ljiljan i dr.
Niskogorski pojas (submontanski)
Niskogorski pojas čini bukova šuma s jesenskom šašikom (ili kako je još zovu “primorska
šuma bukve”). To je područje primorskih padina Ričičkog bila gdje primorska šuma bukve
prodire preko Mirova prema Ličkom polju (područje općine Vinodolska), a nalazi se ispod
zone bukovo-jelovih šuma odnosno ispod pretplaninske šume bukve. Ova zajednica je na
granici prema submediteranskom području kao termofilna bukova zajednica. Od drveća uz
bukvu dolaze javor gluhač, crni grab, gorski javor, mukinja, crni jasen. U sloju grmlja
nalazimo hudiku, bradavičastu kuriku, dren, dok u sloju prizemnog rašča dominira jesenska
šašika. Od ostalih biljaka dolaze šarena graholika, grozdasta ivančica, medenika. S ovim
područjem završava područje gospodarskih šuma i započinje područje niskih šuma i šikara.
• Brdsko polusredozemno (submediteransko) područje
Područje čini uzak pojas između Ričićkog Bila i mora u zoni nadmorske visine od 700 do
850 m. Ovaj pojas se širi na područje općine Vinodolske, a dijeli se na viši i niži pojas.
Viši brdski polusredozemni (submediteranski) pojas
U brdsko više submediteransko područje spada pojas šumske zajednice crnog graba s
jesenskom šašikom. To su termofilne šumske zajednice u kojim dominiraju niske šume i
šikare nastale pod jakim antropogenim utjecajem. Ove šume iako nemaju neki šumskogospodarski
značaj imaju veliku ekološku i estetsku vrijednost u krajoliku. U sloju drveća uz
crni grab dolazi crni jasen, drijen, ruj, a u prizemnog rašću dominira jesenska šašika, dubačac,
šaš crljenika, lastavičnjak, uskolisna šparoga, jasenak i dr.
Kao krajnji degradacijski stadij ovih šuma javljaju se kamenjarski pašnjaci šaša crljenike i
žute krške zečine. Zajednica zauzima područje više nadmorske visine, a pošto se na njoj
danas ne napasa stoka, postepeno prelazi u šumske površine. Uglavnom je izložena vjetru.
Ovaj kamenjarski pašnjak je otvorenog obrasta do 80 %, a kad obrast kamenjara prelazi 90 %
do 100 % onda je to livada sa brojnim cvijetnim vrstama. Nalazimo ih u području Krmpota,
Drinka i Ledenica.
U zoni šuma hrasta medunca i crnog graba dolaze kamenjarski pašnjaci primorskog vriska i
vlaska. Ovi pašnjaci su izloženi jačem udaru bure, a zbog medonosnog bilja povoljni su za
pčelarstvo, prvenstveno zbog bijelog vriska. Ovaj kamenjarski travnjak visinski se nalazi u
zoni između nižeg područja, gdje dominiraju kamenjarski travnjaci ljekovite kadulje i kovilja
i višeg kamenjarskog pašnjaka šaša crljenike i žute zečine. Ovi kamenjarski travnjaci
kadulje dolaze u uskom pojasu uz more.
Šume hrasta medunca i crnog graba se prostiru u zoni od 450 do 650 m n.v i upućuju na nešto
hladniji šumski pojas gdje dolazi hrast medunac. To su kvalitetnije šume (uglavnom niska
šuma, a manje šikara) i služe uglavnom za dobivanje ogrijevnog drveta. U sloju drveća uz
hrast medunac i crni grab veće je učešće drijena i crnog jasena. Od prizemnog rašća dominira
jesenska šašika, a pridolaze uskolisna šparoga, travolika perunika, bljušt dr.
Niži brdski polusredozemni (submediteranski) pojas
Ovaj pojas obilježava kserotermna šuma hrasta medunca i bijelog graba. Ta je listopadna
šumska zajednica najznačajnija šumska zajednica priobalnog područja Hrvatskog primorja.
Obrubljuje obronke Vinodolske doline što predstavlja vrlo mali dio područja Grada. U sloju
drveća uz hrast medunac i bijeli grab pridolazi crni jasen, makljen. U sloju prizemnog rašća
dolazi oštra veprina, oštra šparoga, ciklama, jesenska šašika i dr. Često se šume uz naselja
uzgajaju kao gajevi (niska šuma), a rijeđe kao šikara. Služe za dobivanje ogrijeva i sitne
građe.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
26

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
U zoni šume hrasta medunca i bijelog graba dolaze kamenjarski travnjaci ljekovite kadulje i
kovilja To su skeletna staništa izložena buri te uz ljekovitu kadulju dolazi kršin ružičasti slak,
kozlinac, jagodasta mlječika, brdski dubačac, sjajna smilica, šaš crljenika, ljubičasti kotrljan,
svilenasta žutilovka, smilje dr. Ove površine također su interesantne za pčelarstvo.
• Vlažna zona primorskih dolina
Ova zona obuhvaća manji dio područja Grada, pretežno Vinodolske doline. Prema Bertoviću
1987. to je područje primorskih šuma hrasta lužnjaka i običnog graba prilagođenih
specifičnim ekološkim prilikama. Ove šume dolaze tek u tragovima budući su većinom
iskrčene za poljoprivredne površine.
U zoni dolaze livade močvarnog smudnjaka i primorske beskoljenke, to su inače kvalitetne
livade košanice koje početkom ljeta obiluju brojnim cvjetnicama.
Sve travnjačke površine i njihove zajednice od livadskih površina, kamenjerskih travnjaka, pa
čak i dio planinskih rudina po svom postanku su antropogenog porijekla, dok su šume i
šumske zajednice primarni ekosistemi. Ove travnate površine važni su ekosistemi -
ekonomski interesantni za stočarstvo, a ono što je važnije oni pridonose raznolikosti broja
biljnih i životinjskih vrsta (biodiverzitet), što je važno za dio ovog djela Hrvatske. Ako
uspoređujemo primarni šumski ekosistem sa ovim travnatim biotopima oni po brojnosti vrsta
imaju čak i 10 puta veću raznolikost. Šumski ekosistemi imaju manji broj vrsta i vrlo su
jednoliki po svom sastavu pa ih stoga smatramo siromašnim biodiverzitetom. Uz raznolikost
biljnih vrsta vezana je također raznolikost životinjskih vrsta. Ove travnate površine doprinose
i krajobraznoj raznolikosti i ljepoti ovog djela Hrvatskog primorja.
Od ugroženih biljnih vrsta travnjačkih ekosistema najugroženije su iz porodice kačunovice ili
orhideja (Orchidaceae), a nešto manje ugroženi su neki predstavnici rodova šumarice
(Anemone), arnike (Armica), likovca (Daphne), karanfila (Dianthus), zvončića (Edraianthus),
kotrljana (Eryngium), sirištare (Gentiana), perunike (Iris), ljiljana (Lilium), jezičnjače
(Ligularia), lana (Linum), sunovrata (Narcissus), jaglaca (Primula), procjepak (Scilla),
čemerike (Veratrum) i dr. Zaštitom vrsta ovih rodova i porodica trebao bi se povećati popis
zaštićenih vrsta Hrvatske.
Zaštićene biljne vrste
Temeljem oduke o zaštiti biljnih vrsta na području Grada Novi Vinodolski zaštićeno je 17
biljnih vrsta od ukupno 44 zaštićene vrste biljaka u Hrvatskoj. Ovdje su zaštićene:
- tisa (Taxus bacata L.),
- kitajbelov pakujac (Aquilegia kitajbelli Scholt.), -
- planinčica (Trollius europaeus L.),
- božikovina (Ilex aquifolium L.),
- žuta sirištara (Gentiana lutea L. ssp symphyandra),
- runolist (Leontopodium alpinum cass. var. krasense Derg. Hay),
- kockavica ( Fritillaria meleagris L.),
- lukovičavi ljiljan (Lilium bulbiferum L.),
- Kranjski ljiljan (Lilium carniolicum Bernh. Ex Koch),
- Ljiljan zlatan (Lilium martagon L.),
-
-
širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum L.),
vratiželja (Anacamptis pyramidalis L.),
- vazdazeleni likovac (Daphne laureola L.),
- planinski kotrljan (Eryngium alpinum L.),
- bijela naglavica (Cephalantera damasonium),
- mirisavi vimenjak (Platanthera bifolia).
Osim ovih zaštićenih biljnih vrsta trebalo bi proširiti broj biljnih vrsta zaštićenih na ovom
području, a koje su navedene u “Crvenoj knjizi biljnih vrsta Republike Hrvatske”, Zagreb
1994., a gdje su biljke klasificirane kao ugrožene svojte, osjetljive i rijetke. Prema tim
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
27

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
podacima na djelu Kvarnerskog primorja 55 biljnih vrsta je uvršteno u crvenu knjigu i to: 13
vrsta kao rijetke vrste, 17 ugroženih vrsta i 25 osjetljivih vrsta (Šegunja 1996.).
Temeljem Pravilnika o zaštiti gljiva (N.N. br.115/1998.) štite se pojedine vrste gljiva.
B) Fauna područja Grada Novi Vinodolski
Zaštita faune vrši se na temelju Zakona o zaštiti prirode, te prema posebnim pravilnicima o
zaštiti pojedinih vrsta faune - Pravilniku o zaštiti sisavaca, Pravilniku o zaštiti gmazova,
Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta kukaca, a na snazi su i odštetni cjenici kojima se propisuje
odšteta za pojedinu zaštićenu vrstu i njene razvojne stadije. Za detaljno provođenje zaštite
trebalo bi izvršiti daljnje istraživanje faune područja Grada Novi Vinodolski.
Na području Grada Novi Vinodolski od krupne divljači dolaze: jelen obični, divokoza, divlja
svinja i mrki medvjed. Od sitne divljači jazavac, kuna bjelica, kuna zlatica, lasica mala, zec,
puh, lisica, tvor, lještarka, fazan, jarebica kamenjarka, prepelice, šljuke, divlji golubovi, divlje
grlice i više vrsta divljih pataka, te crna liska.
U lovnu sitnu divljač ulaze i ptice koje nisu zaštićene Zakonom o zaštiti prirode kao što su
vrana gačac, čavka, svraka, i šojka.
Na području Gorskog kotara zaštićena je divlja mačka, tetrijeb gluhan, ris i vuk.
U ovom području je divokoza prolazna i rijetka divljač, budući da dolazi sa sjevernih
lokaliteta (Mudna dol iznad Grobnika) ili sa lokacija Sjevernog i Srednjeg Velebita gdje je
reintroducirana 1971. i 1974. - 15 primjeraka. Nju bi trebalo štititi lovostajem tj. zaštititi
temeljem Zakona o zaštiti prirode.
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje
1.2.2.1. Promjene broja stanovnika
Cijelo gradsko područje Novi Vinodolski obuhvaća 20 naselja (Bater, Bile, Breze, Crno,
Donji Zagon, Drinak, Gornji Zagon, Jakov Polje, Javorje, Klenovica, Krmpotske Vodice,
Ledenice, Luka Krmpotska, Novi Vinodolski, Podmelnik, Povile, Ruševo Krmpotsko, Sibinj
Krmpotski, Smokvica Krmpotska, Zabukovac) u kojima je po popisu stanovništva,
kućanstava i stanova 2001. godine živjelo 5.282 stanovnika.
Kakve su promjene nastale unutar tog gradskog područja od 1948. godine, odnosno u zadnjih
deset godina vidi se iz tablice 4.
Najveće naselje Novi Vinodolski dominira u strukturi stanovništva Grada Novog
Vinodolskog jer ima udio 77,8%. Slijedećih pet srednjih naselja: Bater, Donji Zagon,
Klenovica, Ledenice i Povile s ukupno 954 stanovnika, imaju udio od daljnjih 18,5%. Ostalih
četrnaest naselja imaju svega 195 stanovnika, odnosno 3,7% od ukupne populacije Grada.
Prema demografskim istraživanjima rađenim za potrebe Prostornog plana Primorskogoranske
županije 4 , a na temelju podataka o popisu stanovništva iz 1991. godine u kretanju
stanovništva nakon toga razdoblja vidljiva su naselja s nepovoljnim demografskim
kretanjima. To su u pravilu manja naselja intenzivne ili ekstremne depopulacije s udjelom
najmlađeg stanovništva manjim od 10%. Analizirajući starosnu strukturu i dinamiku
depopulacije, najlošiju demografsku perspektivu imaju naselja Bile, Breze, Crno, Drinak,
Gornji Zagon, Jakov polje, Javorje, Luka Krmpotska i Ruševo Krmpotsko, pa su prepoznata
kao naselja koja izumiru. Njihovo oživljavanje može donijeti samo jači mehanički priliv
stanovnika, do kojeg može doći zbog oživljavanja gospodarskih djelatnosti.
4 Dr. I. Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
28

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Tablica 4. Promjene broja stanovnika Grada Novi Vinodolski po naseljima 1948-2001. godine
Naselje
G o d i n a p o p i s a
1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2001.*
Bater 309 327 307 247 196 144 116 120
Bile 131 138 81 52 18 13 8 8
Breze 238 337 426 62 10 6 5 5
Crno 116 118 101 28 11 3 1 1
D.Zagon 201 207 197 216 192 148 141 141
Drinak 84 85 70 46 15 7 10 10
G.Zagon 428 444 324 109 24 11 9 9
Jakov Polje 147 132 90 66 48 30 25 25
Javorje 112 88 55 23 4 4 3 3
Klenovica 208 185 204 221 242 309 352 352
Krmpotske
Vodice
- 19 3 - - - - -
Ledenice 468 449 379 317 214 181 172 176
Luka Krmpotska 97 98 76 40 12 - 2 2
Novi Vinodolski 1.505 1.956 2.075 2.671 3.343 3.851 4119 4227
Podmelnik 52 63 44 6 - - - -
Povile 142 140 137 156 166 199 211 215
Ruševo
Krmpotsko
147 122 94 29 11 3 5 5
Sibinj Krmpotski 54 40 18 22 21 40 55 55
Smokvica
Krmpot.
47 35 26 28 20 29 48 50
Zabukovac 77 49 14 - - - - -
UKUPNO 4.563 5.032 4.721 4.339 4.547 4.978 5282 5410
* prema definiciji stalnog stanovništva iz popisa 1991. godine
Struktura stanovništva
1.2.2.2. Dobna struktura
Odnos muškog i ženskog stanovništva kao i karakteristike fiziološkog okvira dobiju se
analizom spolne strukture, a vitalnost i biodinamika stanovništva analizom dobne strukture.
Tablica 5. Dobna struktura stanovništva Grada Novog Vinodolskog 2001. g.
Grad Novi
Vinodolski
BROJ STANOVNIKA UDIO U STRUKTURI U %
0-19 g. 20-64 g. 65 - g. Ukupno 0-19 g. 20-64 g. 65- g.
Muškarci 642 1.602 350 2.594 24,7 61,8 13,5
Žene 564 1.612 512 2.688 21,0 60,0 19,0
UKUPNO
GRAD NOVI
VINODOLSKI
1.206 3.214 862 5.282 22,8 60,9 16,3
UKUPNO PGŽ 62.691 191.684 51.130 305.505 20,5 62,7 16,8
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001.-Stanovništvo prema spolu i starosti po
naseljima - Internet
Rezultati popisa stanovništva iz 2001. godine pokazuju povoljniju dobnu strukturu
stanovništva Grada Novog Vinodolskog od prosjeka Županije. To je u prvom redu zbog
bitno većeg udjela populacije mlađe dobi i manjeg udjela populacije starije dobi. Srednja dob
je u strukturi manje zastupljena od prosjeka Županije.
U strukturi prema spolu blago prevladavaju žene, jer čine 51,0% stanovništva Grada. Po
dobnim skupinama u mlađoj dobi značajniji je udio muške populacije (više za 3,7%), kao i u
srednjoj dobi (više za 1,8%), dok je kod starije populacije udio žena veći (za 4,55%).
Grad Novi Vinodolski ima povoljnu demografsku strukturu, zahvaljujući ponajviše velikom
udjelu u strukturi populacije samog naselja Novi Vinodolski, na kojeg otpada više od 3/4
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
29

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
stanovništva. To je potvrđeno demografskim vrednovanjem populacije gradova i općina
Primorsko-goranske županije prema istraživanju rađenom za potrebe planiranja javnih
funkcija u okviru Prostornog plana Primorsko-goranske županije 5 .
Sažetak kategorizacije za Grad Novi Vinodolski može se svesti na slijedeće:
- opći demografski parametri (prirodni prirast, migracijski saldo, kretanje stanovništva) -
II. kategorija od mogućih 6, (što je na razini prosjeka Županije),
- parametri demografske mladosti (natalitet, prirodni prirast, kontingent stanovništva od 1-
19 godina) – III. kategorija od mogućih 6 (prosjek Županije je II.)
- parametri demografske starosti (mortalitet, kontingent stanovništva starijeg od 60
godina), također povoljan i bitno povoljniji od prosjeka Županije.
Ukupna je ocjena da je demografska slika Grada Novi Vinodolski dobra, zbog porasta broja
stanovnika, većeg udjela mlade populacije i radno aktivnog stanovništva a manjeg udjela
populacije starije dobi, te ostalih demografskih parametara koji ne odstupaju od županijskog
prosjeka. Na povoljnu ocjenu najviše utječe dominantna demografska slika samog naselja
Novi Vinodolski, te u znatno manjoj mjeri obalna naselja Klenovica i Povile.
1.2.2.3. Struktura po aktivnosti
Odnos aktivnog stanovništva, osoba s osobnim prihodom i uzdržavanog stanovništva rezultat
su dobne strukture stanovništva i društveno-gospodarskog razvoja.
Analizirajući podatke kroz desetgodišnje razdoblje (1991-2001. godina) vidi se da je porastao
udio aktivnog stanovništva kao i osoba s osobnim prihodom (penzionera), te se smanjio udio
uzdržavanog stanovništva (djece).
Tablica 6. Stanovništvo u zemlji po mjestu stanovanja prema aktivnosti 1991. godine
Ukupno
Osobe s osobnim Uzdržavano
Aktivno stanovništvo
Naselja stanovništvo
prihodom
stanovništvo
Broj % Broj % Broj % Broj %
Bater 142 100,0 37 26,0 38 26,8 67 47,2
Bile 13 100,0 3 23,1 8 61,5 2 15,4
Breze 6 100,0 3 50,0 1 16,7 2 33,3
Crno 3 100,0 - 0,0 3 100,0 - 0,0
Donji
Zagon
143 100,0 61 42,6 38 26,6 44 30,6
Drinak 7 100,0 3 42,8 2 28,6 2 28,6
Gornji 11 100,0 2 18,2 5 45,5 4 36,5
Zagon
Jakov Polje 29 100,0 3 10,3 16 55,2 10 34,5
Javorje 4 100,0 1 25,0 3 75,0 - 0,0
Klenovica 298 100,0 113 37,9 57 19,1 128 43,0
Krmpotske - 0,0 - 0,0 - 0,0 - 0,0
Vodice
Ledenice 178 100,0 63 35,4 48 27,0 67 37,6
Luka
- 0,0 - 0,0 - 0,0 - 0,0
Krmpotska
Novi 3685 100,0 1547 42,0 739 20,0 1399 38,0
Vinodolski
Podmelnik - 0,0 - 0,0 - 0,0 - 0,0
Povile 179 100,0 79 44,1 39 21,8 61 34,1
Ruševo 3 100,0 2 66,7 - 0,0 1 33,3
5 Analiza sadržaja javnih funkcija –završni izvještaj – URBING, Zagreb 1997.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
30

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Krmpotsko
Sibinj 35 100,0 15 42,8 10 28,6 10 28,6
Krmpotski
Smokvica 28 100,0 14 50,0 4 14,3 10 35,7
Krmpotska
Zabukovac - 0,0 - 0,0 - 0,0 - 0,0
UKUPNO 4764 100,0 1946 40,8 1011 21,2 1807 37,9
Tablica 7 Stanovništvo u zemlji po mjestu stanovanja prema aktivnosti 2001. godine
Osobe s osobnim Uzdržavano
Ukupno stanovništvo Aktivno stanovništvo
Naselja
prihodom
stanovništvo
Broj % Broj % Broj % Broj %
Grad Novi
Vinodolski
5282 100 2477 46,9 1316 24,9 1489 28,2
1.2.2.4. Stanovi i kućanstva
Na području Grada Novi Vinodolski popisom stanovništva iz 2001. godine evidentirano je
5.194 stambenih jedinica odnosno stanova, što je 1.346 stanova više od podatka za 1991.
godinu, kada ih je bilo 3.848. To znači da je ukupan stambeni fond u deset godišnjem
razdoblju povećan za 13,5%, odnosno da je nova stambena izgradnja na ovom području vrlo
intenzivna.
Tablica 8. Broj stanova Grada Novi Vinodolski
STANOVI
1991. 2001.
broj udio u % broj udio u %
Za stalno stanovanje 2.047 53,2 2.198 42,3
Ostali stanovi 1.801 46,8 2.996 57,7
UKUPNO 3.848 100,0 5.194 100,0
Izvor: - Statistički ljetopis hrvatskih županija, 1993
- Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. - Prvi rezultati po naseljima,
Statističko izvješće Državnog zavoda za statistiku br. 1137, 2001.
Struktura stanova s obzirom na njihovu namjenu je izrazito nepovoljna, jer se od ukupnog
broja stanova manji dio koristi za stalno stanovanje, njih 2.198 ili 42,3%. Preostala 2.996
stana ili 57,7% su stanovi za vikend stanovanje, napušteni stanovi ili privremeno nenastanjeni
stanovi. Iz prethodne tablice je također vidljivo da se broj stalno, povremeno ili
privremeno nenastanjenih stanova u desetgodišnjem razdoblju povećao za čak 66,4%,
što upozorava na i dalje prisutnu izuzetno intenzivnu izgradnju vikend stanova.
U 1991. godini je evidentirano 2.047 stanova za stalno stanovanje od kojih je 266 bilo
privremeno nenastanjenih, 1.702 stanova za odmor i 99 napuštenih stanova. Ukupna
stambena površina iznosila je 289.464 m 2 a prosječna veličina stana 75,22 m 2 , što je bilo za
6,4 m 2 više od prosjeka Županije i za 6,9 m 2 više od prosjeka Primorskog područja
Županije. Stanovi koji su se koristili za stanovanje su bili bitno veći od prosjeka Županije (za
oko 18,6%), jer je prosječna veličina tog stana bila 82,9 m 2 njihova ukupna površina je bila
138.270 m 2 . Iste godine je evidentirano 86 stanova za poslovnu djelatnost.
U desetgodišnjem razdoblju između 2 popisa stanovništva povećan je broj stanova za stalno
stanovanje za 151 odnosno 7,3% i ostalih stanova (uglavnom za vikend stanovanje) za 1.195.
Ukupna stambena površina 2001. godine se može procijeniti na 391.000 m 2 .
Broj stanova po naseljima zadovoljava stambene potrebe, pa tako u gotovo svim naseljima
ima više stanova za stalno stanovanje od broja kućanstava, a gotovo sva naselja imaju
nenastanjenih stanova. U stanovima za stanovanje evidentirano je 1.912 kućanstava.
Prosječan broj članova po kućanstvu iznosi 2,8 što je iznad prosjeka Županije koji iznosi 2,7.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
31

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Najbrojnija domaćinstva su u zapadnom dijelu “Riječkog prstena”, gdje kućanstvo prosječne
veličine broji 3,1 članova.
Raspoloživi podaci upućuju na zaključak da je postojeći broj stanova veći od stvarnih potreba
stanovništva, što je najizraženije u samom naselju Novi Vinodolski. Stoga će ubuduće biti
primaran zadatak zadržati dostignuti visoki standarda stanovanja.
Tablica 9. Stanovi i kućanstva 2001. godine
NASELJA
Stanovnika
Kućanstva
Procjena
veličina
kućanstva
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
32
Ukupno
stanova
Stanovi za
stalno
stanovanje
Razlika
stanovi za st.
stan. i
kućanstva
Bater 116 39 3,0 77 54 15
Bile 8 4 2,0 20 4 0
Breze 5 3 3,3 73 4 1
Crno 1 1 1,0 20 1 0
Donji Zagon 141 53 2,7 98 67 14
Drinak 10 4 2,5 22 4 0
Gornji Zagon 9 3 3,0 18 8 5
Jakov polje 25 11 2,4 37 11 0
Javorje 3 3 1,0 19 3 0
Klenovica 352 124 2,6 721 137 13
Krmpotske
- - - - - -
Vodice
Ledenice 172 67 2,6 119 83 16
Luka Krmpotska 2 2 1,0 14 2 0
Novi Vinodolski 4119 1.470 2,7 3.515 1.674 204
Podmelnik - - - 3 - -
Povile 211 76 2,7 280 90 14
Ruševo
Krmpotsko
5 3 1,7 23 3 0
Sibinj Krmpotski 55 17 3,2 33 17 0
Smokvica
Krmpotska
48 20 2,5 79 20 0
Zabukovac - - - 7 - -
UKUPNO 5.282 1.912 2,8 5.194 2.198 286
Izvor:
Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. - Prvi rezultati po naseljima, Statističko
izvješće Državnog zavoda za statistiku br. 1137, 2001.
Posebnost ovog područja je velik broj stanova, apartmana, odnosno kuća za odmor i
nepovoljna struktura stanova, pa je planskim dokumentima potrebno ograničiti njihovu
daljnju izgradnju.
1.2.3. Naselja
1.2.3.1. Povijesni razvoj naselja
Razvoj i uređenje područja Grada Novi Vinodolski ne može se odvojiti od skrbi za očuvanje
njegovog povijesnog i kulturnog identiteta. Kao nekadašnje sjedište plemićke obitelji
Frankopana, Novi je integralni dio povijesnoga Vinodola i njegovo nekadašnje upravno
središte, te je baštinik srednjovjekovnoga hrvatskog kulturnog sloja i glagoljaške civilizacije.
Osim toga, arheološka baština nosi tragove bogatog prethistorijskog, antičkog i
ranosrednjovjekovnog života ovog područja.
Za najraniju naseljenost ovog područja nema materijalnih dokaza jer nisu provedena
istraživanja - na području npr. špilje Peć na Zagori (pod novljanskom Kalvarijom) koja je
vjerojatno bila sklonište paleolitskog čovjeka. Najstariji prethistorijski nalaz je iz enolita s
područja Krmpota (dvosjekla sjekira nađena 1952.), a iz prethistorijskog su razdoblja i Velika

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
gradina na Velom Ospu iznad Novog Vinodolskog i manja na Kalvariji u gradu. Njihovi su
graditelji ilirska plemena Japodi i Liburni što su nastavali ovo područje sve do dolaska
Rimljana početkom nove ere. Još od prethistorije Vinodolom prolazi najkraći put paralelan sa
obalom, od kojeg su se odvajale poprečne ceste spajajući obalu sa zaleđem. Taj važni
prometni pravac pratio je sustav lančano povezanih prethistorijskih gradina, nastalih do kraja
brončanog doba i kasnije.
Na trasi ovih prometnica je i antička cesta Tarsatica - Senia, uz koju je sagrađena
kasnorimska utvrda Lopar u Novome. Postojanje ranosrednjovjekovnih nalaza uz antičke
govori o kontinuitetu naseljenosti i u doba slavenskih prodora i doseljenja Hrvata.
U srednjem se vijeku spominje hrvatska župa Vallis Vinaria ili Valdevino (ime govori da se
vinova loza uzgajala još u rimsko doba), do 12. st. pripada Krčkoj biskupiji, a od tada
Splitskoj, do Splitskoga crkvenog sabora 1185. kada potpada pod Senjsku biskupiju. Godine
1225. kralj Andrija II daruje Vinodol knezovima Krčkim i Modruškim Frankopanima.
Ključna godina za povijest ovoga kraja je 1288. kada je zabilježeno hrvatsko običajno pravo,
te je postalo pisani zakon. Vinodolski su zakon sastavili knez i predstavnici vinodolskih
kotara (Novoga, Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Trsata i Grobnika) u
Frankopanskoj utvrdi (gradu) u Novome. To je ujedno sigurna potvrda srednjovjekovnog
postojanja, odnosno kontinuiteta spomenutih naselja.
Zbog slabljenja moći Frankopana, Vinodol je 1449. podijeljen, a s okolicom dolazi pod vlast
Frankopana Tržačkih.
Prekretnica u razvitku cijeloga područja nastupa nakon bitke na Krbavskom polju (1493.)
kada počinju višestoljetne borbe protiv Turaka. Ledenička se utvrda obnavlja i postaje ključna
za obranu Vinodola. Sela od Ledenica do Senja bivaju napuštena, a ponovno ih naseljavaju
Vlasi Krmpoćani iz Dalmatinske Zagore poslije austroturskog rata 1606. i u drugom valu
poslije 1627. Oni osnivaju Zagon, Bater i okolna sela, te daju ime cijelom području Krmpota.
Sa sobom donose običaje i gospodarstvo dinarskog kulturnog sloja. Dijelom su očuvani u
etnološkoj baštini ovoga kraja, osobito u nošnji i narodnim pjesmama što su utjecale i na
kulturnu tradiciju grada Novoga.
Propašću Frankopana u 17. st. njihova imanja vodi austrijska kruna preko svoje Komore.
Podaci o životu naselja u 19.st. pokazuju da su većinom zadržala ruralni način života, baziran
na stočarstvu i skromnom poljodjelstvu. Vinogradarstvo u okolici Novoga propalo je u to
vrijeme kao i u cijelom Vinodolu. Grad se razvija kao trgovačko i obrtničko mjesto (luka,
promet drvetom i sl.), a od kraja 19.st. i kao turističko središte.
1.2.3.2. Struktura naselja
Područje Grada Novi Vinodolski podjeljeno je na dvadeset statističkih naselja – Bater, Bile,
Breze, Crno, Donji Zagon, Drinak, Gornji Zagon, Jakov Polje, Javorje, Klenovica, Krmpotske
Vodice, Ledenice, Luka Krmpotska, Novi Vinodolski, Podmelnik, Povile, Ruševo
Krmpotsko, Sibinj Krmpotski, Smokvica Krmpotska i Zabukovac.
Prosječna veličina naselja je 258 stanovnika, što je manje od prosjeka Županije koji iznosi
509 stanovnika po naselju. Izuzme li se Grad Rijeka, tada prosječna veličina naselja iznosi
270 žitelja, pa je tada ovo područje gotovo na razini prosjeka Županije. U Gradu Novom
Vinodolskom većina naselja ima manje od 100 stanovnika. Iznimku čine naselja Bater,
Donji Zagon, Klenovica, Ledenice, Povile i sam Novi Vinodolski koji ima 76,0% populacije
Grada Novog Vinodolskog i dominantnu ulogu u demografskoj slici područja.
Na području Grada Novog Vinodolskog zahvaljujući udjelu samog naselja Novi Vinodolski,
u posljednjem desetljeću između 1991. i 2001. godine zabilježena su značajna pozitivna
kretanja stanovništva. Došlo je do povećanja broja stanovnika za 304 odnosno 6,1%, što znači
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
33

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
da se stanovništvo prosječno godišnje povećavalo za 0,58%. Ako se uzme u obzir
depopulirajući trend u Hrvatskoj i činjenica da je na cijelom području Županije zabilježen pad
stanovnika od 5,9%, onda je demografska slika Novog Vinodolskog vrlo povoljna. S obzirom
da povećanje broja stanovnika bilježe samo obalne i neke otočne jedinice lokalne samouprave
u Županiji, demografska se kretanja Grada Novog Vinodolskog uklapaju u ta kretanja, pa se
mogu ocijeniti primjerenim za obalno područje Županije.
Umjereno povećanje populacije ostvareno je zahvaljujući većem broju stanovnika isključivo u
obalnim naseljima Povile, Klenovica i Novi Vinodolski. Sva ostala naselja gube
stanovništvo. Nepovoljne demografske prilike prisutne kod malih međusobno udaljenih
naselja zabilježene su u zaleđu Grada Novog Vinodolskog, gdje proces iseljavanja i
odumiranja traje desetljećima.
STRUKTURA STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA 2001.
4%
0% 1%1%
2% 0%
3%
0%1% 0%
6%
78%
3%
0%
Bater Bile Breze Crno Donji Zagon
Drinak Gornji Zagon Jakov polje Javorje Klenovica
Ledenice Luka Krmpotska Novi Vinodolski Povile Ruševo Krmpotsko
Sibinj Krmpotski Smokvica Krmpotska
Najveće naselje sam Novi Vinodolski dominira u strukturi stanovništva Grada Novog
Vinodolskog jer ima udio 77,8%. Slijedećih pet srednjih naselja: Bater, Donji Zagon,
Klenovica, Ledenice i Povile s ukupno 954 stanovnika, imaju udio od daljnjih 18,5%. Ostalih
četrnaest naselja imaju svega 195 stanovnika, odnosno 3,7% od ukupne populacije Grada.
Prema demografskim istraživanjima rađenim za potrebe Prostornog plana Primorskogoranske
županije 6 , a na temelju podataka o popisu stanovništva iz 1991. godine i
međupopisnom kretanju stanovništva nakon toga razdoblja, vidljiva su naselja s nepovoljnim
demografskim kretanjima. To su u pravilu manja naselja intenzivne ili ekstremne
depopulacije s udjelom najmlađeg stanovništva manjim od 10%. Analizirajući starosnu
strukturu i dinamiku depopulacije, najlošiju demografsku perspektivu imaju naselja Bile,
Breze, Crno, Drinak, Gornji Zagon, Jakov polje, Javorje, Luka Krmpotska, Ruševno
6 Dr. I. Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
34

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Krmpotsko i Smokvica Krmpotska, pa su prepoznata kao naselja koja izumiru. Njihovo
oživljavanje može donijeti samo jači mehanički priliv stanovnika, do kojeg može doći zbog
oživljavanja gospodarskih djelatnosti.
Prema strukturi, naselja područja Grada Novi Vinodolski mogu se podijeliti na naselja
priobalnog pojasa i naselja u zaleđu.
Naselja priobalnog pojasa
Naselje Novi Vinodolski – Novi Vinodolski je administrativno središte Grada i jedino naselje
gradskog karaktera. Novi Vinodolski je grad koji uređenom površinom zauzima cca 160,0 ha,
a prema načinu korištenja možemo ga razdijeliti na stambene zone (obiteljske kuće i
višestambene zgrade), gradski centar (mješovita namjena), površine gospodarske namjene
(turističke zone uz obalni pojas) i površine prometne infrastrukture. Gradski centar se može
razdvojiti na uži i širi. Značajni udio u prostoru centra zauzimaju građevine povijesnog
graditeljskog nasljeđa. Naselje Novi Vinodolski je registrirani spomenik kulture.
Naselje Povile – nalazi se južno od grada Novi Vinodolski u priobalnom pojasu a broji 200
stanovnika. Kroz naselje prolazi Jadranska magistrala koja dijeli stambenu funkciju (sjeverno)
od ugostiteljsko – turističke namjene južno od prometnice, uz morsku obalu.
Ostala naselja uz obalni pojas sličnog su karaktera, a to su Klenovica, Smokvica Krmpotska
i Sibinj Krmpotski. Naselja su razvila samo stambenu funkciju, dijelom uz pružanje
ugostiteljsko-turističkih usluga (privatni smještaj).
Naselja unutar prostorne cjeline ”prijelazni predjeli”
Naselje Ledenice smješteno je u zaleđu područja Grada, uz stjenoviti brežuljak na
jugoistočnom rubu nekadašnje Vinodolske knežije. Na brežuljku se nalaze ruševine
srednjevjekovnog utvrđenog grada. Ledenice se prvi puta u povijesti spominju 1248. god., a
40 godina kasnije i u Vinodolskom zakoniku. Stari grad na brežuljku je napušten u 17. st.,
kada se stanovništvo seli u dolinu gdje nastaje današnje naselje. Osim starog grada značajno
je i povijesno groblje u vrtači kružnog oblika.
Danas se u sklopu naselja, osim stambene, nalazi i poslovna funkcija, pošta, nogometno
igralište i crkva. Ledenice su evidentirani spomenik kulture.
Naselje Bater smješteno je uz prometnicu Novi Vinodolski – Jezerane na prostoru
prijelaznih padina. Udaljeno je od obale cca 2 km zračne linije. Naselje je ruralnog karaktera i
nije razvilo drugu funkciju osim stambene.
U tip ruralnog naselja mogu se ubrojiti i Bile, Donji i Gornji Zagon, Drinak, Jakov polje,
Javorje i Ruševo Krmpotsko.
Krmpotske Vodice, Luka Krmpotska i Podmelnik su naselja u kojima je iseljeno
stanovništvo. Struktura naselja sastoji se od međusobno razdvojenih građevinskih sklopova
koji su danas napušteni.
Naselje Crno se također nalazi u nenaseljenom području gdje je gustoća manja od 1 st./km 2 .
Naselje se sastoji od nekoliko manjih zasebnih građevinskih sklopova čija je ukupna površina
cca 3 ha. Popis stanovnika iz 2001. pokazao je da u naselju ima svega 1 stanovnik.
Naselja unutar prostorne cjeline” brdski predjeli”
Naselje Breze nalazi se u brdskom području na cca 800 m.n.v., uz prometnicu Novi
Vinodolski – Jezerane – Jasenak. Gustoća naseljenosti tog područja manja je od 1 st./km 2 .
Osim stambene funkcije u sklopu naselja se nalazi pošta, nogometno igralište i pilana.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
35

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Naselje Zabukovac nalazi se na krajnjem jugoistočnom dijelu Grada, jedino je naselje, uz
Breze, koje je smješteno unutar prostorne cjeline” brdski predjeli.” Naselje nije nastanjeno, i
jedno je od tri naselja u kojima je iseljeno stanovništvo (uz Krmpotske Vodice i Podmelnik).
1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti
1.2.4.1. Državna uprava i lokalna samouprava
Raspored službi odnosno institucija državne uprave definiran je teritorijalnim ustrojstvom i
pratećim zakonima, koji državnu upravu na županijskoj razini (ispostave) zadržavaju u
sjedištima bivših općina. Mada Grad Novi Vinodolski u ranijem teritorijalnom ustrojstvu nije
bio samostalna općina, u njemu danas zahvaljujući nastojanjima lokalnih vlasti djeluju:
- Državna geodetska uprava – Područni ured za katastar Rijeka - Ispostava Crikvenica,
- Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda u Crikvenici – sjedište Novi Vinodolski.
- Matični ured Županijskog ureda za opći upravu – Ispostava Novi Vinodolski.
Grad ima samostalnu Lučku upravu – Novi Vinodolski i Lučku kapetaniju – Ispostava Novi
Vinodolski
Nastavljajući tradiciju najstarijeg hrvatskog pisanog zakona “Vinodolskog zakona” iz 1288.
godine, u Novom Vinodolskom je osnovan i ima sjedište Institut za ljudska prava Republike
Hrvatske.
Grad Novi Vinodolski je jedinica lokalne samouprave u kojoj djeluju:
- Gradsko poglavarstvo s 5 članova kao izvršno tijelo,
- Gradsko vijeće s 13 vijećnika kao predstavničko tijelo,
- 15 stalno zaposlenih djelatnika u četiri odjela.
Mjesni odbori djeluju u: Povilama, Ledenicama, Donjem Zagonu i Klenovici. Grad ima
javnog bilježnika, ali nema odvjetnički ured. U Novom Vinodolskom djeluje turistička
zajednica Grada.
1.2.4.2. Predškolsko i školsko obrazovanje 7
Dječji vrtić “Fijolica” u Novom Vinodolskom ima 124 djece raspoređenih u četiri starosne
skupine. Vrtić ima cjelodnevni i poludnevni program, te jaslice.
Osnovna škola “Ivan Mažuranić” u Novom Vinodolskom je osnovana davne 1786. godine.
Danas je osnovno obrazovanje organizirano u ovoj osnovnoj školi koja ima 8 razrednih
odjeljenja i oko 500 djece. Škola ima školsku sportsku dvoranu, ali nema vanjskog igrališta.
U sklopu škole djeluje i Osnovna glazbena škola. Djeca srednjoškolskog uzrasta pohađaju
srednju školu “A. Barac” u Crikvenici ili neku drugu u Rijeci.
Brigu o djeci bez roditeljske ili starateljske skrbi vodi Dječji dom “Braće Mažuranić” u kojem
trenutno boravi 28 štićenika. Ustanova je počela s radom 1946. godine, u početku kao prostor
za smještaj djece iz okoline radi pohađanja nastave, a kasnije je otvoren za svu nezbrinutu
djecu. Danas su predškolska djeca uključena u vrtić, a ostali pohađaju osnovnu školu.
Slobodne aktivnosti omogućuju uključivanje djece u literarnu, recitatorsku, likovnu, dramsku,
plesnu i sportsku sekciju, te zbor.
1.2.4.3. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
Zdravstvena djelatnost je od značaja za Hrvatsku a obavljaju je zdravstvene ustanove u
državnom vlasništvu, vlasništvu županija, te zdravstvene ustanove u vlasništvu domaćih i
stranih fizičkih i pravnih osoba. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definirane su 3 razine
7 Podaci za školsku godinu 2002/2003.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
36

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
zdravstvene zaštite: primarna, sekundarna i tercijarna. Na području Grada djeluju neke
zdravstvene ustanove na primarnoj razini, dok objekata sekundarne i tercijarne zdravstvene
zaštite nema.
Zdravstvenu zaštitu u Novom Vinodolskom organizira Dom zdravlja Crikvenica, tako da tu
djeluju tri ambulante opće medicine s tri liječnička tima i dvije stomatološke ambulante.
Također djeluje pedijatrijska ambulanta. Drugih ambulanti konzilijarno-specijalističkih
usluga nema pa su pacijenti prisiljeni koristiti usluge Doma zdravlja Crikvenica i Poliklinike
u Rijeci. U samom naselju Novi Vinodolski postoje dvije ljekarne.
Socijalna skrb ostvaruje se putem Centra za socijalnu skrb. Grad nema ustanova za socijalnu
skrb, kao što su centri za socijalni rad, zaštita maloljetnika, invalida ili starijih osoba itd.
Također nema centara organizirane socijalne zaštite, ispostave Zavoda za zapošljavanje niti
Republičkog fonda MIORH.
Gradsko društvo Crvenog križa sudjeluje u svim akcijama Hrvatskog crvenog križa, kao i u
slijedećim aktivnostima: prihvat i raspodjela humanitarne pomoći, dobrovoljno davalaštvo
krvi, prva pomoć, služba traženja, socijalna skrb, spasilačka služba, rad s mladeži,
međunarodna suradnja.
1.2.4.4. Kulturne ustanove i vjerske zajednice
Iz bogate kulturno-povijesne baštine ovog područje posebno valja spomenuti:
- povijesnu jezgru samog grada Novog Vinodola,
- gradinu Ledenice s raritetnim grobljem okruglog oblika,
- rimske zidine Lopar u Novom Vinodolskom,
- ostatke Pavlinskog samostana na groblju u Novom Vinodolskom,
- crkvicu Sv. Marin na istoimenom otočiću.
Od kulturnih ustanova u gradu djeluju Narodni muzej i galerija Grada Novi Vinodolski, te
Narodna čitaonica i knjižnica. Narodna čitaonica i knjižnica Novi Vinodolski osnovana je još
1845. godine, a predstavlja jednu od najznačajnijih kulturnih institucija Novog. Od velikog
utjecaja je izdavačka djelatnost knjižnice koja intenzivno podupire njegovanje narodnih
običaja. Fundus knjiga broji preko 15.000 naslova.
Svojim značajem ističe se i KUD “Ilija Dorčić” u kojem djeluju folklorna sekcija, limena
glazba, ženska klapa i mažoretkinje, te muška klapa koja djeluje kao zasebna udruga.
Cijelo područje Grada organizirano pokriva katolička crkva. U Klenovici je u izgradnji crkva
Sv. Margarete, dok danas djeluju crkve:
- Sv. Filip i Jakov u Novom Vinodolskom,
- Sv. Trojice u Novom Vinodolskom,
- Sv. Antona u D. Zagonu,
- Sv. Majka Božja od Karmena u Ledenicama, i
- Sv. Magdalena u Povilama.
1.2.4.5. Udruge građana, sport i rekreacija
Većina udruga i kulturno-umjetničkih društva djeluje u samom Novom Vinodolskom. Od
udruga su tu HVIDRA, UHDDR, UHVDR, Hrvatski časnički zbor, Udruga umirovljenika,
SAB Novi Vinodolski itd. Kulturno-umjetničkih društva su:
- KUD Ilija Dorčić,
- Katedra čakavskog Sabora – Novljansko kolo,
- Klapa “Vinčace”.
Od sportskih društava djeluju:
- NK”Vinodol”,
- Jedriličarski klub “Burin”,
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
37

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- Šahovski klub “Zrinski-Frankopan”,
- Ribarska društva “Liganj” i “Vrulja”,
- Boćarski klubovi “Polje”-Ledenice, “Drin”-Klenovica, “Donji Zagon”, “Povile” i
“Radinje”,
- Planinarsko društvo “Rujnik”,
- Kuglački klub “Vinodol”,
- ŠŠK “Delfin”,
- Rukometni klub “Vinodol”,
- Lovačka društva “Košutnjak” i “Gradina”,
- Plivački i vaterpolo klub “Vinodol”,
- Košarkaški klub.
Sportski tereni izvan turističke ponude odnose se na SRC “Bahalin” koji ima dva nogometna
igrališta i još nije u cijelosti izgrađen, jer je planirana izgradnja tenis centra, igrališta za male
sportove i sportska dvorana. Nadalje tu je igralište malih sportova na lokalitetu Lokvica i tenis
teren u parku. Boćališta su u Povilama, Klenovici, Donjem Zagonu i Ledenicama.
1.2.5. Gospodarstvo
Ocjenu stanja gospodarstva za potrebe Prostornog plana uređenja Grada Novi Vinodolski
moguće je dati na temelju podataka o ukupnom broju zaposlenih i broju zaposlenih po
djelatnostima, te financijskih pokazatelja poslovanja trgovačkih društava. Ti su se podaci po
novim jedinicama lokalne samouprave počeli pratiti tek nakon završetka njihova preustroja,
dakle 1994. godine. Dugogodišnje praćenje podataka iz gospodarstva nije mjerodavno, jer je
u posljednjem desetljeću prošlog stoljeća, zbog ratnih i poratnih događanja u Republici
Hrvatskoj i u njenim jedinicama lokalne samouprave, došlo do diskontinuiteta u svim
gospodarskim i društvenim kretanjima, pa ostvarivani trendovi nisu usporedivi s
novonastalom situacijom.
1.2.5.1. Radna snaga i zaposlenost
U 2001. godini godišnji prosjek za Grad Novi Vinodolski iznosi 885 zaposlenih 8 , a kako je
udio sezonskog zapošljavanja značajan, to prosjek ne reprezentira najbolje sliku zaposlenosti
u turističkoj sezoni niti izvan sezone. U odnosu na 1995. godinu kada je bilo 946 zaposlenih,
to je umjereno smanjenje za 6,9% odnosno za 61 zaposlenog. S obzirom na okolnosti
prisutne u gospodarstvu Županije ovaj je podatak relativno nepovoljan.
Usporede li se podaci o ukupnoj zaposlenosti sa strukturom stanovništva za Grad Novi
Vinodolski prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine 9 dobiva se brojnost
pojedinih skupina stanovništva s obzirom na njihovu radnu aktivnost, kao i dnevne migracije.
Tako slijedi da je 2001. godine Grad Novi Vinodolski imao 5.282. stanovnika od čega 2.477
ili 46,9% aktivnih. Prema istom izvoru osoba koje “obavljaju zanimanje” bilo je 1.963 ili
37,2% a osoba s osobnim prihodima bilo je 1.316 ili 24,9%, što je za 431 više od prosječno
zaposlenih iste godine. Uzdržavanih stanovnika bilo 1.489. Koeficijent ekonomske ovisnosti
izračunat je kao odnos između uzdržavanog i aktivnog stanovništva i iznosi 0,6.
Prema nekim procjenama oko 300 ljudi dnevno odlazi na rad u druga područja, najviše u
gradove Crikvenicu, Kraljevicu i Rijeku, pa je ovo područje s izraženim, uglavnom
jednosmjernim dnevnim migracijama.
8 Podaci Županijskog ureda za statistiku - Rijeka
9 Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001., - Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima -
Internet
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
38

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.2.5.2. Struktura zaposlenosti
U razdoblju između 1995. do 2001. godine došlo je do umjerenog smanjenja zaposlenosti.
2001. godine je većina zaposlenih bila u privrednim djelatnostima, 711 radnika ili 80,3%, a
174 ili 19,7% u neprivredi. 1995. godine je taj odnos bio još izraženiji u korist privrede jer je
798 ili 84,4% radnika radilo u privrednim granama, dok ih je 148 ili 7.156% bilo u
neprivredi. Ovi podaci ukazuju na relativnu stabilnost privrede.
Tablica 10. Zaposlenost po sektorima
SEKTORI
1995. 2001.
Broj zaposlenih % Broj zaposlenih %
Primarni 130 13,7 122 13,8
Sekundarni 236 25,0 242 27,3
Tercijarni 432 45,7 347 39,2
Kvartarni 148 15,6 174 19,7
UKUPNO 946 100,0 885 100,0
Izvor: Županijski ured za statistiku – Rijeka
Iako se iz iznesenih podataka u dovoljnoj mjeri ne vidi utjecaj sezonskog zapošljavanja, može
se ocijeniti da je sektorska struktura na temelju zaposlenih povoljna, jer pokazuje
zastupljenost svih sektora s poželjnim udjelima. Ovo posebno zbog toga što je primjereno
zastupljen primarni sektor, što je rijetkost među jedinicama lokalne samouprave u Županiji. I
polazne 1995. godine je zastupljenost pojedinih sektora bila povoljna, a u međuvremenu je
došlo do poboljšanja. Najizraženije smanjenje zaposlenih je u tercijarnom sektoru, a ostali
sektori imaju povećanje udjela u strukturi.
Tablica 11. Zaposlenost po djelatnostima
G O D I N E
DJELATNOSTI
1995. 2001.
1997. 1999.
broj %
broj %
Poljoprivreda lov i šumarstvo 130 13,7 109 124 122 13,8
Prerađivačka industrija 236 25,0 204 18 152 17,2
Opskrba el. energijom, plinom i
69 78 90 10,2
vodom
Trgovina i popravak vozila i 62 6,5 80 64 78 8,8
kućanskih predmeta
Hoteli i restorani 236 25,0 188 199 200 22,6
Prijevoz skladištenje i veze 19 2,0 25 23 58 6,5
Obrtništvo i osobne usluge 28 3,0
Financijsko posredovanje 5 0,5 9 9 9 1,0
Stambeno-komunalna djelatnost 82 8,7
Poslovanje nekretninama,
3 2 2 0,2
iznajmljivanje i poslovne
usluge
Javna uprava i obrana, obvezno 37 3,9 31 21 20 2,3
osiguranje
Obrazovanje 50 5,3 67 65 70 7,9
Zdravstvena zaštita i socijalna 61 6,4 43 32 30 3,4
skrb
Ostale društvene, socijalne i
uslužne djelatnosti
42 46 54 6,1
UKUPNO 946 100,0 870 681 885 100,0
Izvor: - Županijski ured za statistiku – Rijeka
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
39

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Iz strukture zaposlenih po djelatnostima se vidi da su osnovne gospodarske grane na području
Grada Novog Vinodolskog:
- turizam i ugostiteljstvo,
- prerađivačka industrija,
- poljoprivreda, lov i šumarstvo,
- opskrba električnom energijom,
- obrazovanje i odgojne ustanove.
Podaci o zaposlenosti u razdoblju 1995. – 2001. godine pokazuju manje promjene ukupno
zaposlenih, kao i neke pozitivne pomake posljednjih godina, jer je trend pada zaustavljen
1999. godine. Porast u dvogodišnjem razdoblju od 1999. do 2001.godine od 30,0% daje
prosječnu godišnju stopu rasta zaposlenosti od 14,0%, što je vrlo visoka stopa.
Promjene u strukturi su najizraženije u prerađivačkoj industriji koja bilježi značajniji pad.
Industrija je prije šest godina bila uz turizam vodeća djelatnost s udjelom u gospodarskoj
strukturi od 25,0% zaposlenih, da bi prošle godine njen udio pao na 17,2%.
Turističko-ugostiteljska djelatnost dominira s udjelom od 22,6%, mada je i tu došlo do pada
ukupnog broja zaposlenih u odnosu na 1995. godinu. Međutim, značaj turizma je veći kad se
zna da izneseni podaci daju prosjek zaposlenih, a da su kod turizma sezonske oscilacije
najizraženije.
Slijedi poljoprivreda, lov i šumarstvo, koje imaju isti trajan udio u strukturi s visokih 13,8%.
Još su značajne djelatnosti: opskrba električnom energijom, trgovina na veliko i na malo
(uključujući popravak motornih vozila i kućanskih aparata), prijevoz, skladištenje i veze,
obrazovanje, te ostale društvene i uslužne djelatnosti.
1.2.5.3. Osnovne gospodarske grane
Turizam i ugostiteljstvo
Turizam je tradicionalno vodeća grana gospodarstva Grada Novog Vinodolskog i okosnica
razvoja novljanskog područja. Prve turiste statistika bilježi krajem 19. stoljeća, dok veća
izgradnja turističkih kapaciteta započinje šezdesetih godina prošlog stoljeća izgradnjom
bungalova u Povilama i turističkog naselja “Zagori”, obnavljanjem i dogradnjom hotela
“Lišanj” u Novom Vinodolskom, te izgradnjom komplementarnih kapaciteta u kampovima
“Zagori” i “Povile”.
Najveće smještajne kapacitete je Grad Novi Vinodolski imao prijeratne 1990. godine s
12.737 postelja i 1.066 pomoćnih postelja, dakle sveukupno 13.802 postelja. Tada struktura
smještajnih kapaciteta nije bila povoljna jer je prevladavao smještaj u komplementarnim
kapacitetima, odnosno kampovima i kućanstvima. Za vrijeme rata (1991.-1995.) smještajne
jedinice su smanjene za 2.229 postelja odnosno za 16,1%. Od 1996. godine nadalje ponuda
smještaja kontinuirano umjereno raste što govori u prilog sve većoj turističkoj ponudi i većoj
ulozi ove grane u gospodarstvu.
2001. godine je u Gradu bilo ukupno 12.462 postelja, od čega 1.654 pomoćnih. Udio Grada
Novog Vinodolskog je u ponudi smještajnih kapaciteta Županije iznosio 7,4%. Međutim, udio
osnovnih kapaciteta (hoteli, hotelska naselja i pansioni) iznosio je svega 5,4%, što znači da je
ponuda kvalitetnih smještajnih kapaciteta Grada ispod prosjeka Županije. Prema podacima
Županijskog ureda za statistiku broj postelja namijenjenih turistima iznosio je na dan 31.
kolovoza 2001. godine, kako slijedi u tablici 12.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
40

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Tablica 12. Kapaciteti za smještaj turista - postelje
VRSTA
1990. 2001.
1996. 1999.
broj %
broj %
Osnovi kapaciteti 1.883 13,7 1.436 1.405 1.504 12,0
- hoteli 787 5,7 450 481 580 4,6
- pansioni 10 0,1 18 18 18 0,1
- turistička naselja 1086 7,9 968 906 906 7,3
Komplementarni
kapaciteti
10.853 78,6 8.893 8,906 9.304 74,7
- odmarališta za odrasle
mladež
843 6,1 823 522 389 3,1
- kampovi i kampirališta 5.930 43,0 3.400 3.610 2.580 20,8
- kućanstva 4.080 29,5 4.670 q4.774 6.335 50,8
Pomoćne postelje 1.066 7,7 1.244 1.874 1.654 13,3
UKUPNO 13.802 100,0 11.573 12.185 12.462 100,0
Izvor: - Županijski ured za statistiku,
- Dr. B. Blažević: Gospodarstvo Novog Vinodolskog u XX stoljeću, Novi Vinodolski 1998.
S ukupno 10.808 stalnih postelja Grad Novi Vinodolski je četvrti grad u Županiji iza gradova
Crikvenice, Raba i Malog Lošinja. Po broju postelja u kvalitetnim osnovnim kapacitetima,
kao što su hoteli, turistička naselja i pansioni Grad Novi Vinodolski s 1.504 postelja je na
sedmom mjestu u Županiji i ima manje smještajnih kapaciteta od Malog Lošinja, Crikvenice,
Opatije, Raba, Omišlja i Malinske-Dubašnice.
Iz iznesenih podataka je vidljiva nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta obzirom da se
samo 4,6% nalazi u hotelima, a s turističkim naseljima ukupno svega 12,0% kapaciteta.
Postojeći osnovni kapaciteti po opremljenosti nisu na visokoj razini. Najopremljeniji je hotel
“Ruža” s tri zvjezdice, dok su hotel “Lišanj” i depandanse “Lišanj” jednako opremljeni i
imaju dvije zvjezdice. Turističko naselje “Povile” ima tri zvjezdice, a turističko naselje
“Zagori” dvije.
Hoteli i turistička naselja (osim hotela “Ruža” koji je u privatnom vlasništvu) posluju u
sklopu trgovačkog društva Hoteli Novi d.d. Novi Vinodolski. Svi objekti osim hotela
“Lišanj” imaju strogo sezonsko poslovanje.
Više od polovice smještajnih kapaciteta nalazi se u kućanstvima što je također vrlo
nepovoljan podatak, pogotovo kad se zna da je manji dio apartmanski smještaj. Ponuda
smještaja u kućanstvima ubrzano raste, tako da je u promatranih jedanaest godina zabilježen
porast od 55,3% ili prosječno godišnje za visokih 4,1%. Ponuda smještaja u kampovima se u
promatranom razdoblju više nego prepolovila (manje za 56,5%) i danas na nju otpada 20,8%
ukupne ponude.
Ugostiteljski sadržaji raspolažu s oko 5.500 sjedala 10 od čega je veći dio pansionska ponuda u
smještajnim objektima i u manje kvalitetnim ugostiteljskim objektima. Osjeća se potreba za
većim brojem ugostiteljskih objekata sa specijaliziranom visokokvalitetnom ugostiteljskom
ponudom poput postojećih restorana “Maestral”, “Azur”, “Antika” i konoba “Lucija”,
“Studec” i “Vinodolska”-Pavlomir. Također je potrebno obogatiti ugostiteljsku ponudu
modernim kulinarskim trendovima i eko-gastronomijom kao i ponudom u lovačkim i
planinarskim domovima te objektima u zaleđu.
Ponuda sportsko-rekreacijskih sadržaja obuhvaća više sportskih terena u sklopu
kompleksa“Lišanj” i turističkog naselja “Zagori”, a odnosi se na po jedan zatvoreni i jedan
otvoreni bazen u svakom od njih, od kojih je dio trenutno zapušten. Ponuda nadalje obuhvaća
više teniskih terena, 4 polivalentna igrališta za male sportove, 2 mini golfa, dvadesetak
stolova za stolni tenis, 2 biljara, ručnu i vibracijsku podvodnu masažu, trim kabinete,
biciklističku stazu i drugo. Turistima su na raspolaganju dva izletnička broda.
10 Dr. B. Blažević: Gospodarstvo Novog Vinodolskog u XX stoljeću, Novi Vinodolski 1998
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
41

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Pored Turističke zajednice na području Novog Vinodolskog djeluje i šest privatnih turističkih
agencija (VETA-trade, Comodum tours, Dm tours, MARI tours, ATLAS i ADRIANA tours)
te jedna u Klenovici (Valentino).
Područje koncentrirane turističke izgradnje nalazi se u urbaniziranom litorarnom pojasu
Zagori-Povile, dok je prostor na području Klenovice (“Vila Lostura” i kamp) i Sibinja
(kamp), manje opterećen turističkom izgradnjom.
Prerađivačka industrija
Prerađivačka industrija Grada Novog Vinodolskog je bila zastupljena kroz drvnu industriju
kao jedinu koja je tu postojala. Njen se cjelokupni dosadašnji razvoj temeljio na vlastitoj
sirovini u zaleđu Grada. Začeci prerade drva sežu na kraj 19. stoljeća, a odnosili su se na
pilansku preradu, koja je kasnije prerasla u proizvodnju komadnog pokućstva, parketa i
sportskih rekvizita (skije, teniski reketi) u tadašnjem DIP “Vinodol”, koja je u najboljim
vremenima zapošljavala oko 450 radnika.
Izuzetno uspješno novljansko poduzeće DIP “Vinodol”, koje je imalo sirovinu, tekuću
imovinu, zalihe i tržište, zbog nesnalaženja ili nepoznavanja novih tržišnih odnosa nije
uspjelo opstati, pa stečajni postupak još traje. Jedan dio prostora DIP-a “Vinodol” je danas
neiskorišten, a u drugom dijelu posluju novi pogoni od kojih su prerađivački:
- Pilana “Sagena” d.o.o. Zagreb - Pogon Novi Vinodolski, s 61 zaposlenim radnikom,
- “Montaža” d.o.o. Zagreb - Pogon Novi Vinodolski, proizvodnja plastičnih plovila, s oko
15 zaposlenih,
- “Novi beton” d.o.o. betonara u kojoj se koristi kameni agregat iz kamenoloma
“Podbadanj”, s oko 20 zaposlenih.
U Ledenicama “Industrogradnja” Zagreb – Pogon Ledenice proizvodi plastičnu stolariju. U
najnovije se vrijeme u naselju Breze proširuje pilanski pogon, koji (uz pilanu “Sagena”)
nastavlja tradiciju prerade drva i zapošljava oko 10 radnika.
Poljoprivreda i ribarstvo
Vinogradarstvo s vinarstvom je u prošlosti bilo okosnica razvoja ovog područja. Sam naziv
Grada govori o poljoprivrednoj tradiciji ovog područja, koje je u povijesti bilo poznato po
vinogradarstvu i vinarstvu. Danas ovu djelatnost uspješno obnavlja i obavlja poduzeće
“Vupik” d.d. Vukovar – Poslovna jedinica “Pavlomir”, koje je obnovilo vinograde u
Novljanskom polju i proizvodi više sorti grožđa i stolnog vina (žlahtina, chardonnay,
cabernet sauvignon i druga). Od ukupno 42 ha zemljišta koje obrađuje “Vupik”, na 17 ha se
uzgaja vinova loza. “Vupik” raspolaže s podrumom za smještaj 60.000 lit vina, te konobom i
diskontnom prodajom. Prodajni centar otvoren je i u Rijeci. Tvrtka nastoji tehnologiju
proizvodnje, buteljiranja i čuvanja vina podići na višu razinu, uz uzgoj autohtonih sorti vina.
Manji proizvođač vina zadruga “Studec” uzgaja vinovu lozu na površini od oko 1 ha i
također ima konobu. Vinogradarstvom se bavi i jedan privatni vinogradar koji obrađuje oko 4
ha vinograda. Ukupne površine pod vinogradima iznose oko 22 ha. Ostala proizvodnja vina
je za vlastite potrebe.
Danas u Novljanskoj dolini “Vupik” pored vinove loze uzgaja i povrće, i to na površini od
oko 25 ha. Proizvodnja obuhvaća standardne vrste povrća (rajčicu, papriku, blitvu, salatu,
itd.), a dijelom i krmno bilje. Proizvodnja je namijenjena prvenstveno turističkoj privredi
Grada Novog Vinodolskog te potrebama lokalnog stanovništva i stanovništva okolnih
područja. Preostalo povrćarstvo je ostalo na razini proizvodnje za vlastite potrebe, a tek
manjim dijelom za lokalno tržište.
Na oko ½ ha zemljišta zasađeno je mladih smokava kao pilot program odnosno provjera
mogućnosti i isplativosti proizvodnje smokava za tržište (svježih, sušenih, prerađenih).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
42

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Međutim, Novljansko polje raspolaže s višestruko većim osobito vrijednim obradivim
površinama, pa je to jedan od većih resursa ovog područja. Glavni ograničavajući faktor je
rascjepkanost i usitnjenost parcela i složen imovinsko-pravni postupak privođenja tog
zemljišta svrsi. Može se zaključiti da poljoprivredni potencijali nisu odgovarajuće iskorišteni,
što je djelomično rezultat mogućnosti lakše zarade u drugim djelatnostima.
Stočarska proizvodnja nije razvijena, a peradarskom proizvodnjom se bavi farma “Pavlomir”.
Klenovica - tradicionalno ribarsko naselje do danas je zadržalo ovu djelatnost. Tu je
registrirano 24 profesionalnih ribara i to je jedino naselje na području Grada koje se uspješno
bavi morskim ribolovom.
Jedno od dva područja marikulture u Županiji nalazi se na području uvale Žrnovnice, gdje je
tvrtka “Salmo-Trota” d.o.o. iz Rijeke, 1999. godine dobila koncesiju za uzgoj riba i školjki na
području pomorskog dobra u ukupnoj veličini od 4.289 m 2 .
Šumarstvo i lovstvo
Područje Grada Novog Vinodolskog je bogato šumom, pa je značaj šumarstva kao
gospodarske djelatnosti u prošlosti bio izrazit. U šumama je najzastupljenija bukva vrlo
visoke kvalitete s oko 70%, zatim crnogorica oko 25% i hrast na oko 5% površine. Obzirom
na biljno-geografske karakteristike prisutna su tri tipa šumskog tla, pa su to:
- planinske šume, bukve jele i smreke,
- submediteranske šume,
- kamenjari i pašnjaci odnosno neobraslo šumsko tlo.
Državne šume područja Grada Novog Vinodolskog spadaju pod Upravu šuma Senj –
Šumarije Novi Vinodolski i Crikvenica. U administrativnim granicama Grada nalaze se
dijelovi gospodarskih jedinica Šumarije Crikvenica; Radinje i Drinak, te dijelovi ili cijele
gospodarske jedinice Šumarije Novi Vinodolski; Vučjak, Vidina greda, Ričičko bilo, Duliba,
Crna draga, Trojbukva, Smolnik, Treskavac i Planina.
Površina Šumarije Novi Vinodolski u kojoj je glavnina novljanskih šuma iznosi 21.715 ha, od
čega je obraslo 20.725 ha ili 95,4%, dok su gospodarske šume površine 20.107 ha odnosno
92,6%. Zaštićeno je 903 ha dok su šume s posebnom namjenom površine 704 ha. Ukupna
drvna masa iznosi 5.785.944 m 3 , od čega 2.603.675 m 3 crnogorice i 3.182.269 m 3
bjelogorice, što daje 279 m 3 /ha. Visoka gospodarska kvaliteta šuma Šumarije Novi
Vinodolski vidi se i po desetgodišnjem etatu koji iznosi 45 m 3 /ha, što je za 22% više od
prosjeka Županije.
Lovišta Grada Novog Vinodolskog su ili tipično primorska lovišta u blizini urbaniziranih
područja ili visoka planinska s raznolikom vegetacijom i brojnim životinjskim vrstama. Na
ovom području se nalaze četiri lovišta koja su djelomično ili u cijelosti u administrativnim
granicama Grada, i to:
- Državno lovište “Ričičko bilo” - korisnik J.P. “Hrvatske šume”; dobro opremljeno s više
objekata za smještaj. Posebna atraktivnost lovišta je strogi prirodni rezervat Bijele i
Samarske stijene.
- Državno lovište “Košutnjak” – lovozakupnik LD “Košutnjak” N. Vinodolski. Opremljeno
je infrastrukturom i dvama lovačkim domovima.
- Državno lovište “Krmpote-Ledenice” - lovozakupnik LD “Gradina” iz Ledenica. Ima
jedan lovački dom.
- Županijsko lovište “Vinodol”, - lovozakupnik LD “Vinodol” N. Vinodolski. U lovištu
djeluje mala fazanerija.
Na lovištima je prisutna raznovrsna divljač: smeđi medvjed, obični jelen, srna, muflon, divlja
svinja, lisica, kuna, zec, divlja mačka, ris, kamenjarka, fazan, šljuka itd.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
43

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Ostali sadržaji
Ostali gospodarski sadržaji odnose se na uslužnu djelatnost. Pored trgovine koja ima
značajne skladišne kapacitete (“Jadrankomerc”, MEL – trgovina građevinskog materijala) i
niz objekata trgovine na malo, tu su još financijske usluge, HP, računovodstveni servisi,
osobne usluge, autoservisi itd. Iz djelatnosti usluga značajno je spomenuti nove sadržaje na
prostoru bivšeg DIP-a “Vinodol”, garažu “Autotransa” i novi Poslovni centar u izgradnji
(aparhotel, poslovni prostori i stanovi).
1.2.5.4. Gospodarski subjekti i poslovni prostor
Prema podacima Zavoda za platni promet 11 u prosincu 2001. godine na području Grada Novi
Vinodolski je bilo registrirano 44 pravnih osoba. Prema podacima upravnih službi Grada veći
korisnici poslovnog prostora su tvrtke čija je djelatnost prerada drva, zatim hoteljerstvo te
trgovina i skladištenje. To su:
- Šumarstvo
otvoreni prostor 2.107 m 2
zatvoreni prostor 1.024 m 2
- Peradarska farma “Pavlomir”
otvoreni prostor 4.080 m 2
zatvoreni prostor 605 m 2
- DIP “Vinodol” u stečaju
otvoreni prostor 82.567 m 2
zatvoreni prostor 9.476 m 2
- “Sagena” d.o.o.
otvoreni prostor 9.545 m 2
zatvoreni prostor 5.269 m 2
- “Montaža” d.o.o.
otvoreni prostor 2.919 m 2
zatvoreni prostor 1.134 m 2
- “Novi beton” d.o.o.
otvoreni prostor 1.606 m 2
- Hoteli i kampovi 63.209 m 2
ugostiteljstvo 5.364 m 2
- Trgovina 19.075 m 2
1.2.5.5. Dostignuta razina gospodarskog razvoja
Prema podacima FINA-e u Gradu Novi Vinodolski 2001. registrirano je 44 poduzetnika 12 , što
je 0,84% od ukupnog broja poduzetnika u Primorsko-goranskoj županiji. U odnosu na 2000.
godinu kada je bilo 48 poduzetnika to je smanjenje za 10%, dok je istovremeno u Županiji
došlo do povećanja broja poduzetnika za 1%. Prema ovom izvoru prošlogodišnji prosječan
broj zaposlenih u Gradu Novi Vinodolski je bilo 432, što je 0,83% zaposlenih u Županiji, što
znači da je veličina tvrtki prema broju zaposlenih na razini prosjeka Županije. U godinu dana
broj zaposlenih je praktički ostao isti dok je u Županiji zabilježen porast od 4,1%.
Značajna razlika između broja zaposlenih prema FINA-i i Županijskom uredu za statistiku,
(koja iznosi 453 zaposlenih), rezultat je toga što više od polovice statistički evidentiranih
radnika, točnije njih 52%, nije evidentirano kroz financijske dokumente (jer ne dobiva plaću i
druga financijska sredstva), zbog stečaja ili nelikvidnosti poslovanja tvrtki. Ovi podaci
ukazuju na još uvijek prisutna nepovoljna gospodarska kretanja.
Ukupan prihod Grada u 2001. godini je iznosio 84.904.000,- kuna odnosno 0,4% ukupnog
prihoda Županije, što govori u prilog činjenici da je uspješnost poslovanja bila ispod prosjeka
Županije. U odnosu na prethodnu 2000. godinu to je pad od visokih 19,9%. Godine 2001. u
odnosu na 2000. su zabilježeni indeksi za ukupni prihod 84,1, a ukupni rashod 81,1.
11 ZAP-a Podružnica Rijeka za listopad 2001.
12 Izvor podataka: FINA, Obrada podataka HGK – Županijska komora Rijeka
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
44

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Ostvareni ukupan prihod po zaposlenom (izračunat na temelju broja zaposlenih prema FINAi)
iznosio je 196.537,- kuna, dok je Županijski ukupan prihod po zaposlenom iznosio
413.173,- kuna. U odnosu na prethodnu godinu (2000.) kada je ostvareni ukupan prihod po
zaposlenom u Gradu Novi Vinodolski iznosio 225.442,- kuna, to je smanjenje za 12,8%.
Ovi osnovni podaci ukazuju na negativne trendove u gospodarstvu Grada koji su prisutni
posljednjih godina. U okviru Priobalja Primorsko-goranske županije i Županije u cjelini,
Grad Novi Vinodolski ima ispodprosječno razvijeno gospodarstvo.
1.2.6. Prometna i komunalna infrastruktura
1.2.6.1. Prometni sustav
Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji
pružanja transportnih usluga, a čine ga prometni podsustavi kopnenog, pomorskog i zračnog
prometa.
▪
KOPNENI PROMET
a) Cestovni promet
Područje Grada Novog Vinodolskog neravnomjerno je naseljeno te je i cjelokupna cestovna
mreža u funkciji povezivanja postojećih naselja koncentrirana u vrlo malom dijelu područja -
u uskom obalnom pojasu i bliskom zaleđu.
Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (NN 25/98.) te Zakonom o javnim cestama (NN
100/96.) na području Grada Novi Vinodolski nalaze se:
• Državne ceste:
Dio državne ceste D 8 (GP Pasjak - Šapjane - Rijeka - Split - Dubrovnik - GP Karasovići)
prolazi područjem Grada u dužini od oko 19 km (od ukupno 659,8 km). Kroz Novi
Vinodolski i Povile to je gradska ulica sa infrastrukturom, sa i bez nogostupa i zelenog pojasa
i direktnim prilazima građevinama.Izvan naselja cesta je dijelom odmaknuta od same obale,
bez proširenja i nogostupa, dijelom sa zaštitnim ogradama i zidovima. U dužini oko 3 km
cesta se nalazi u najužem vodozaštitnom području Žrnovnice i to na dijelu trase sa najslabijim
tehničkim elementima.
Širina D-8 je različita - od 7,0 m izvan naselja do 12,0 m u užem gradskom području. Kolnik
je relativno dobar. Oštećeni dijelovi nastali su radi prekopavanja (postavljanje instalacija) i na
većim usponima radi neriješene odvodnje. U ljetnim mjesecima brzine se spuštaju i do 30
km/h, a u Novom su česti i zastoji.
• Županijske ceste
Na području Grada Novi Vinodolski nalaze se dionice slijedećih županijskih cesta:
- dio županijske ceste Ž 5062 (Ž5029 - Fužine - Lič - Lukovo - Bribir - Jargovo - D8) u
dužini 1,7 km od ukupno 44,6 km,
- dio županijske ceste Ž 5064 (Kraljevica D8 - Drivenik - Barci - Novi Vinodolski D8)
u dužini 2,2 km od ukupno 26,0 km,
- Ž 5093 (Ž 5062 - Novi Vinodolski - D8) u dužini 3,9 km ,
- dio županijske ceste Ž 5094 (Ž 5093 - Bater - D 32) u dužini od oko 28,2 km od
ukupno 37,3 km,
- Ž 5109 (D8 - Klenovica - D8) u dužini 2,8 km,
- dio županijske ceste 5110 (Klenovica D8 - Krivi Put - Prokike) u dužini 12,2 km od
ukupno 31,9 km.
Županijske ceste su također asfaltirane, širine 5 - 7 metara, sa tehničkim elementima,
uređenjem kolnika, odvodnje i zaštitama koje ne odgovaraju normativima i uvjetima za ovaj
rang cesta. Održavanje je minimalno, a postoje mogućnosti rekonstrukcija i poboljšanja.
U brdskim dijelovima ceste su uže od 5,0 metara, a dijelom oštećeni kolnici nisu sanirani.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
45

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
• Lokalne ceste
Samo je jedna razvrstana lokalna cesta: L 58083 (Ž5093 - Donji Zagon - Ledenice - Ž 5094) u
dužini 5,4 km. Širine je 4-6 metara, asfaltiranog kolnika. Sve napomene iz prethodnog stavka
vrijede i za ovu lokalnu cestu.
• Nerazvrstane ceste
Sve ostale ceste koje povezuju područje Grada Novi Vinodolski (ulice u naseljima, prilazni,
šumski, poljodjelski i protupožarni putovi) nerazvrstane su ceste sa lošim prometno-tehničkim
elementima.
Glavne ulice u naseljima uz obalu mora vezane su za D8 te je i gradski promet “pomiješan” sa
tranzitom.
• Javni promet
Cjelokupan međugradski promet vezan je za državnu cestu D8, a prigradski promet za
županijske ceste. U Novom Vinodolskom izgrađen je uređeni prostor za manji autobusni
kolodvor, uz državnu cestu D8.
• Promet u mirovanju
Javna parkirališta nisu uređena (s naplatom i čuvanjem vozila). Uz glavne gradske ulice ima
nedostatan broj mjesta i za žitelje Novog Vinodolskog (i to izvan sezone). Turistički objekti i
kompleksi također nemaju dovoljno prostora niti uređenih parkirališta. Isto se odnosi i na
javne gradske sadržaje uz pješačku zonu. Parkirališta i terminali za kamione i autobuse
također nisu riješeni.
b) Željeznički promet
Na području Grada do sada nije bilo željezničkih pruga, sadržaja i postrojenja. Najbliža
željeznička postaja na postojećoj željezničkoj pruzi Rijeka - Zagreb bila je stanica Drivenik,
nepovoljno locirana za racionalno korištenje.
▪ POMORSKI PROMET
Na području akvatorija Grada Novi Vinodolski postoje u funkciji javnog prometa luke
otvorene za javni promet – u Novom Vinodolskom i Klenovici te luka otvorena za javni
promet – teretna Porto Teplo. Luka u Novom Vinodolskom ima županijski značaj dok su luke
Klenovica i Porto Teplo lokalnog značaja. Temeljem Zakona o morskim lukama i Poslovnika
Županijskog poglavarstva Primorsko-goranske županije, a uz prethodnu suglasnost Vlade
Republike Hrvatske utvrđeno je lučko područje za prethodno navedene luke (SN br.07/99)
Luka Novog Vinodolskog ima 227 vezova (za, lučku upravu, brodove za prijevoz putnika,
ribarske brodove i domicilno stanovništvo) i 65 povremenih vezova - sidrište (samo u
sezonskom periodu) te izgrađeni lukobran. Luka Klenovica ima 40 vezova (za brodove za
prijevoz putnika, ribarske brodove i domicilno stanovništvo), dok luka Porto Teplo ima samo
lučki plato bez vezova.
U naselju Povile nalazi se privezište s 15 vezova za potrebe domicilnog stanovništva.
Javni pomorski promet nije organiziran. Mogućnosti luke Novi Vinodolski ostaju
neiskorištene. Lokalni i turistički (sezonski) pomorski promet do sada nije sustavno rješavan,
kao ni integralni promet.
▪ ZRAČNI PROMET
Postojeća zračna luka Rijeka na Krku može udovoljiti potrebe Primorsko-goranske županije,
ali je veza Novog Vinodolskog sa zračnom lukom na Krku prilično nepovoljna.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
46

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.2.6.2. Sustav telekomunikacija i pošte
Analiza postojećeg stanja i položaj u široj mreži
Na području Grada Novi Vinodolski u radu je pet udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS):
Novi Vinodolski, Kalvarija, Povile, Ledenice i Klenovica - Žrnovnica i šest udaljenih
pretplatničkih multipleksera (UPM) u naseljima Bater, Breze, Javorje (Gornje Krmpote),
Drinak, Bile i Sibinj. Svi udaljeni pretplatnički stupnjevi te udaljeni pretplatnički
multipleksori Bater i Breze vezani su optičkim sistemom prijenosa na digitalnu centralu tipa
AXE Sušak u Rijeci dok su ostali udaljeni pretplatnički multipleksori (Donje Krmpote,
Drinak, Bile i Sibinj) vezani RR preijenosom na digitalnu centralu tipa AXE Krk u Krku.
Trasa postojećeg optičkog kabela dolazi iz pravca Bribira. Područjem Grada ne prolaze trase
međunarodnih ni magistralnih vodova.
Pristupna tk mreža UPS Novi Vinodolski
Komutacijski kapacitet UPS-a Novi Vinodolski je 2432 telefonska priključka, a iskorišteni
kapacitet je 77 %. Kapacitet ISDN priključaka je 104, a njihova iskoristivost je 65%.
Kapacitet pristupne tk mreže je 5190 telekomunikacijskih vodova i njihova iskorištenost je
72%. Na dijelovima ne zadovoljava postojeće potrebe za priključcima. Ukupna duljina
pristupne podzemne kabelske mreže UPS-a iznosi 30.000 m od čega je 32 % izgrađena tk
kabelima sa pairnom izolacijom i olovnim omotačem.
Pristupna tk mreža UPS Povile
Komutacijski kapacitet UPS-a Povile je 384 telefonska priključka, a iskorišteni kapacitet je
62%. Kapacitet pristupne tk mreže je 1250 vodova i uglavnom zadovoljava postojeće potrebe
za priključcima. Iskorostivi kapacitet iznosi 87 %. Ukupna duljina pristupne podzemne
kabelske mreže UPS-a iznosi 6100 m.
Pristupna tk mreža UPS Ledenice
UPS Ledenice obuhvaća naselja Ledenice i Donji Zagon. Komutacijski kapacitet UPS-a je
256 telefonskih priključaka, a iskorišteni kapacitet je 57 %. Kapacitet pristupne tk mreže je
460 vodova i uglavnom zadovoljava postojeće potrebe za priključcima. Iskoristivi kapacitet je
83%. Ukupna duljina pristupne podzemne kabelske mreže UPS-a iznosi 6200 m.
Pristupna tk mreža UPS Klenovica - Žrnovnica
UPS Klenovica - Žrnovnica obuhvaća Klenovicu, Žrnovnicu, Kalanje, Smokvicu Krmpotsku i
Krmpote - Vodice. Komutacijski kapacitet je 640 telefonskih priključaka, a iskoristivo je 70
%. Kapacitet ISDN iznosi 15 priključaka a iskoristivo je 66 %. Kapacitet tk mreže je 1050
vodova i uglavnom zadovoljava postojeće potrebe za prilključcima, a iskoristivi kapacitet je
83 %. Ukupna duljina pristupne podzemne kabelske mreže UPS-a je 9600 m.
Pristupna tk mreža UPM Bater
Komutacijski kapacitet je 60 telefonskoh priključaka, a iskoristivi kapacitet je 75%. Kapacitet
tk mreže iznosi 560 vodova a iskoristivi kapacitet je 70 %. Duljina pristupne tk mreže iznosi
9500 m. i zadovoljava postojeće potrebe za priključcima.
Pristupna tk mreža UPM Breze
Komutacijski kapacitet je 30 telefonskoh priključaka, a iskoristivi kapacitet je 47 %.
Kapacitet tk mreže iznosi 330 telefonskih vodova a iskoristivi kapacitet je 62%. Duljina
pristupne tk mreže iznosi 3100 m. i zadovoljava postojeće potrebe za priključcima.
Pristupna tk mreža UPM Javorje (Gornje Krmpote)
Komutacijski kapacitet je 30 telefonskih priključaka, a iskoristivi kapacitet je 100%.
Kapacitet tk mreže iznosi 510 telefonski vodova i iskoristivo je 57%. Duljina pristupne tk
mreže je 8800m. i uglavnom zadovoljava postojeće potrebe za priključcima.
Pristupna tk mreža UPM Drinak
Komutacijski kapacitet iznosi 30 priključaka a iskoristivo je 30%. Prisatupna tk mreža
izgrađena je zračnim instalacijskim tk kabelima.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
47

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Pristupna tk mreža UPM Bile
Komutacijski kapacitet iznosi 30 priključaka a iskoristivo je 40%. Prisatupna tk mreža
izgrađena je zračnim instalacijskim tk kabelima.
Pristupna tk mreža UPM Sibinj
Komutacijski kapacitet iznosi 30 priključaka a iskoristivo je 87%. Prisatupna tk mreža
izgrađena je zračnim instalacijskim tk kabelima.
Zaključak
Na području Grada Novi Vinodolski izgrađena telekomunikacijska mreža kapacitetom i
kvalitetom uglavnom zadovoljava postojeću izgrađenost naselja sa stanovišta telefonske
mreže. Najlošija je situacija u Novom Vinodolskom. Visoki stupanj izgrađenosti
distribucijske tk kabelske kanalizacije omogućiti će povećanje kapaciteta tk mreže i prijelaz
na optički sustav prijenosa u pristupnoj mreži uz gotovo nikakve građevinske zahvate u
budućnosti.
1.2.6.3. Vodnogospodarski sustav
A) Vodoopskrba
Vodoopskrba područja Grada Novog Vinodolskog se vrši iz vodospreme Mala Draga
volumena 5.000 m 3 na koti 176/170 m n.m. U ovu vodospremu voda se dovodi crpkama na
izvorištu Novljanska Žrnovnica. Iz vodospreme Mala Draga voda se distribuira u tri pravca:
jugoistočno prema Klenovici, sjeverozapadno prema Novom Vinodolskom te Crikvenici i
Bribiru i sjeverno prema Ledenicama. Na lokaciji vodospreme Mala Draga postoji stara
vodosprema volumena 1.500 m 3 na koti 152/147 m n.m. s “booster” stanicom za podizanje
tlaka i protoke.
Jugoistočno se voda distribuira čeličnim cjevovodom profila 300 mm prema vodospremi
Klenovica od 1.000 m 3 na koti 118/114 m n.m., vodospremi Miletići od 170 m 3 na koti 74/70
m n.m. te prema vodospremi Smokvica od 2000 m 3 na koti od 71/67 m n.m. Na ovom
cjevovodu prije vodospreme Klenovica postoji odvojak s crpnom stanicom kojom se voda
diže u vodospremu Gornji Kalanji od 90 m 3 na koti 183/180 m n.m.
Sjeverozapadno se voda distribuira čeličnim cjevovodom profila 400 mm i lijevanoželjeznim
i azbestcementim cjevovodom profila 200 mm i 250 mm prema vodospremi Povile volumena
160 m 3 na koti 74/70 m n.m., vodotornju Osap 1 volumena 50 m 3 na koti 124/120 m n.m.,
vodospremi Osap 2 volumena 1.300 m 3 na koti 74/70 m n.m., vodospremi Šćedine volumena
250 m 3 na koti 74/70 m n.m. te vodospremi Zagori volumena 1.500 m 3 na koti 74/70 m n.m.
Voda ovim cjevovodom nastavlja put prema Crikvenici, a prije vodospreme Zagori se odvaja
za Bribir i okolna naselja. U Novom Vinodolskom se nalazi i vodosprema Krasa volumena
1.000 m 3 na koti 46/42 m n.m. koja trenutno nije u funkciji, ali će se uključiti u vodoopskrbni
sustav. Na čeličnom cjevovodu profila 400 prije vodospreme Zagori, a poslije odvojka za
Bribir ugrađena je “booster” crpna stanica koja podiže tlak u cjevovodu te povećava protok
sustava. Ovo je neophodno za osiguranje potrebnih količina vode u Crikvenici za vrijeme
turističke sezone.
Sjeverno se voda distribuira prema vodospremi Ledenice od 90 m 3 na koti 324/321 m n.m. U
ovu vodospremu voda se transportira tlačnim čeličnim cjevovodom profila 70 mm pomoću
crpki koje uzimaju vodu iz vodospreme Mala Draga.
B) Odvodnja otpadnih voda
Odvodnja otpadnih voda na području Grada Novog Vinodolskog je samo djelomično
izgrađena.
Postojeća kanalizacijska mreža u istočnom dijelu od Ričine naselja Novi Vinodolski najvećim
dijelom je izgrađena u sklopu jezgre, te djelomično u zoni Prisika i Pod Osap, mješovitog je
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
48

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
tipa – zajedničko prikupljanje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda. U zapadnom dijelu od
Ričine izgrađena je razdjelna kanalizacija na koju su priključeni veći dio naselja Zagori, niži
(priobalni) dio naselja na Bribirskoj obali te nekoliko objekata istočnog dijela naselja
Kalvarija. Postojeća kanalizacijska mreža izgrađena je uglavnom od od betonskih, PVC i
azbest-cementnih okruglih cijevi promjera od 200-500 mm, a manjim dijelom ima i starih
zidanih kanala.
Cjelokupni izgrađeni sustav odvodnje naselja Novi Vinodolski se prikuplja glavnim obalnim
kolektorima, s time da:
- cjelokupni zapadni dio (Zagori i Bribirska obala) dotiče na crpnu postaju Zagori (na
zapadnoj obali Ričine) od koje se voda tlači na mehanički predtretman na istočnoj obali
Ričine;
- istočni dio sustava dotiče na mehanički predtretman pomoću gravitacijskih kolektora, a
na samom kraju istočnog obalnog dijela nalazi se manja lokalna crpna stanica Crveni
križ;
- na lokaciji mehaničkog predtretmana (automatska rešetka otvora 20 mm) izgrađena je i
crpna stanica Ričina (dvije crpke pojedinačnog kapaciteta 75 l/s) od koje se otpadne vode
tlače u more putem podmorskog ispusta promjera 450 mm (L/D = 480m/40)
U naselju Klenovica kanalizacija je djelomično izgrađena za postojeće objekte. Izgrađen je
mehanički predtretman i podmorski ispust koji nije tehnički primljen.
Ostali objekti i građevine na području Grada N. Vinodolski koji nisu priključeni na sustav
javne odvodnje imaju vlastite septičke jame, uglavnom propusne, te se otpadna voda infiltrira
u podzemlje i priobalje.
C) Zaštita od štetnog djelovanja voda
Na području grada Novog Vinodolskog u sustavu zaštite od štetnog djelovanja voda nalazi se
manji dio toka i sliva Suhe Ričine, novljanske, njegov nizvodni dio, te bujice Rov, Ledenički,
Dražetina, Krmpotska, i tok u Malom polju. Ostali povremeni tokovi nisu od takvog značaja
da bi se na njima uspostavio takav sustav.
Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda Suhe Ričine, novljanske obuhvaća prirodne i
uređene vodne tokove Suhe Ričine i njenih pritoka u dijelu kojim prolaze područjem grada,
kao i mjere i zahvate na širem prostoru sliva sa svrhom smanjenja rizika od povodnja i erozije
tla. Sustav zaštite od poplava kroz područje grada dio je cjelovitog sustava sliva Suhe Ričine.
Zaštita od voda Suhe Ričine su u području grada bazira na uređenom koritu glavnog toka i
pritoke Brzet koji osiguravaju neškodljiv proticaj malih i srednjih voda, dok velike vode,
dužih povratnih perioda pojavljivanja, nisu u stanju u potpunosti provesti, pa u tim
slučajevima dolazi do povodnja okolnih površina. U tim slučajevima plave poljoprivredne
površine, prometnice i niži djelovi grada uz Suhu Ričinu. I ako je korito većim dijelom
uređeno, sustav kao cjelina nije izgrađen u potrebnoj mjeri. Na vodotoku nema hidrološke
postaje, ma da je ranije takva postaja postojala sa glavnom svrhom utvrđivanja mogućnosti
izgradnje višenamjenske akumulacije u dolini ispod Bribira. Karakteristična stanja sustava
obrane od poplava za Suhu Ričinu su (Plan obrane od poplava na lokalnim vodama
Primorsko-goranske županije, sektor II – Slivno područje Kvarnersko primorje i otoci):
1) Pripremno stanje (P) proglašava se na bazi prognoze oborina,
2) Izvanredno stanje proglašava se kad dođe do izlijevanja vode iz korita Suhe Ričine u st.
0+527 (DI Vinodol) na visini od 0,60 mm i st. 0+680 na visini od 2,69 mm.
Ukupna površina orografskog sliva Suhe Ričine, Novljanske iznosi 21,39 km 2 , dužina toka
7,0 km od čega približno 2,1 km prolazi područjem grada. Veći pritok u području grada je
Brzet, preko kojeg se odvodnjava izvor Ivanj i dolina Pavlomira.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
49

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Maksimalne protoka Suhe Ričine za pojedine profile su:
Profil
Povratni period
Utok u
more
Utok
Brzeta
Most za
Sv. Mikulu
Godina Maksimalni protok u m 3 /s
1,11 13,5 10,6 9,7
5 30,5 24,9 23,6
10 38,9 32,1 30,6
20 48,2 40,1 38,6
50 62,5 52,0 49,8
100 75,1 62,3 59,6
Rov, ledenički evidentiran je u katastru bujica sa površinom sliva od 27 km 2 , dužinom
glavnog toka 10 km, te maksimalnom protokom od 92 m 3 /s. Uređenost bujičnog toka je
nedovoljna, posebno u području naselja Breze.
Dražetina, krmpotska evidentirana je u katastru bujica kao ponornica površine sliva od 4,8
km 2 , dužine glavnog toka od 1,7 km, te maksimalnom protokom od 34 m 3 /s. Bujica je
uređivana sa svrhom zaštite poljoprivrednih površina. U novije doba nema saznanja o
eventualnim štetama.
Tok, u Malom polju evidentiran je u tehničkoj dokumentaciji kao ponornica. Korito i ponor
su uređivani sa svrhom zaštite od plavljenja poljoprivrednih površina. Već dugi niz godina i
ako polje plavi, nema većih šteta, budući se polje ne obrađuje.
1.2.6.4. Energetski sustav
Prijenosni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 380, 220 i 110 kV
Područjem Grada Novi Vinodolski prolaze, jednim dijelom svoje trase, slijedeći nadzemni
dalekovodi:
- DV 380 kV TS 380/220/110 kV Melina - TS 380/110 kV CHE Obrovac,
- DV 220 kV TS 380/220/110 kV Melina - TS 220/110/35 kV HE Senj,
- DV 110 kV TS 110/10(20) kV Crikvenica - HE Senj.
Navedeni vodovi su u funkciji cjelokupnog elektroenergetskog sistema prijenosne mreže
Hrvatske, a posebno u povezivanju HE Senj sa ostalim dijelom sistema.
Distributivni elektroenergetski objekti 35 kV naponskog nivoa
Najznačajnije elektroenergetsko postrojenje ovog napanskog nivoa je trafostanica 35/20 kV
Novi iz koje je na 20 kV naponskom nivou izvedeno napajanje za sve potrošače električne
energije na području ovog plana. Trafostanica je izgrađena i puštena u pogon 1969. godine, a
zadnja rekonstrukcija je izvedena 1995. godine. Izvedena je kao slobodnostojeći objekt u
kome je smješteno 35 i 20 kV postrojenje, dok su transformatori 35/20 kV smješteni na
otvorenom uz zgradu trafostanice. Izgrađena je za kapacitet od 2x8 MVA, a što odgovara
snazi danas ugrađenih transformatora. Vršno opterećenje trafostanice dostiglo je 7 MVA, što
znači da kapacitet zadovoljava današnje potrebe uz rad samo jednog transformatora i da
sadrži dovoljne rezerve za budući razvoj konzuma.
Na 35 kV naponskom nivou trafostanica se napaja iz TS 110/35 kV HE Vinodol preko jednog
nadzemnog 35 kV voda kapaciteta 20 MVA. Rezervno napajanje je osigurano preko 20 kV
nadzemnog voda iz TS 110/10(20) kV Crikvenica, uz mogućnost napajanja do 10-11 MVA.
Ovaj vod je izveden za 35 kV naponski nivo i preko njega se trafostanica 35/20 kV Novi
napajala iz trafostanice 110/35 kV Crikvenica sve do sredine 1999. godine, odnosno njene
rekonstrukcije za 110/20 kV. Na području obuhvata plana izveden je još jedan 35 kV
nadzemni vod, koji je danas u pogonu na 20 kV i koristi se za napajanje trafostanice 20/6 kV
Žrnovnica (najznačajnijeg potrošača na području Grada - CS Žrnovnica).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
50

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Distributivni elektroenergetski objekti 20 kV naponskog nivoa
Distribucija električne energije prema potrošačima na području Grada Novog Vinodolskog
vrši se iz 20 kV mreže TS 35/20 kV Novi preko 68 TS 20/0,4 kV, 18,3 km podzemne 20 kV
kabelske mreže i 67,9 km nadzemnih 20 kV vodova. Izvršenim prijelazom 1999. godine s 10
na 20 kV naponski nivo osigurano je na cijelom području kvalitetno napajanje. Sigurnost u
napajanju, odnosno rezervno napajanje na 20 kV, osigurano je samo za trafostanice 20/0,4 kV
unutar užeg gradskog područja i za područje prema Bribiru.
1.2.6.5. Groblja
Na području Grada Novog Vinodolskog smješteno je ukupno devet grobalja. U naselju Jakov
polje smještena su dva groblja dok je u naseljima Novi Vinodolski, Povile, Donji Zagon,
Ledenice, Klenovica, Luka Krmpotska i Sibinj Krmpotski smješteno po jedno groblje.
Upravljanje grobljima povjereno je Javnom komunalnom poduzeću Vinodol. Osim kod
groblja u Ledenicama koje se nalazi u vrtači te povremeno dolazi do plavljenja (izgrađen
bunar za drenažu) nema problema sa zemljištem. Pristup automobilom moguć je do svih
groblja. Groblja u Novom Vinodolskom, Klenovici, Ledenicama i na novijem groblju u
Krmpotskom polju imaju izgrađenu mrtvačnicu. Novije groblje u Krmpotskom polju ima
dovoljno grobnih mjesta dok groblja u Novom Vinodolskom (izrađen DPU “proširenje
groblja u Novom Vinodolskom”, S.N. 12/00), Povilama, Donjem Zagonu (postoje planovi za
proširenje i izgradnju mrtvačnica) i Ledenicama (izvan vrtače) ima mogućnost malih
proširenja. U ostalim grobljima širenje je ograničeno i ukop se vrši u postojeće porodične
grobove.
1.2.6.6. Postupanje s otpadom
Organizirano skupljanje i odlaganje otpada s područja Gradova Novi Vinodolski i Crikvenica
i Općine Vinodolske vrši se na prostoru deponije "Duplje" od 1969. godine. Osim kućnog
otpada, na deponij se dovozi i tehnološki optad iz objekata ugostiteljsko-turističke djelatnosti,
zdravstvenih ustanova i gospodarskih djelatnosti. Deponij je smješten uz prometnicu Novi
Vinodolski - Breze i prostire se na površini od cca 8000 m 2 . Ukupna zapremnina koju
zauzima otpad (iskorištenost) na lokaciji Duplje iznosi 47.000 m 3 dok je ukupni kapacitet
74.000m 3 . Smeće se cijelo vrijeme rada deponije palilo, tako da je ostao samo pepeo i
negorivi ostatak, dok je biorazgradivog otpada ostalo u zanemarivim količinama. Otpad se
samo istresao sa rampe i nakon toga palio, nije bio nabijan. Unatoč činjenici da su unazad
nekoliko godina na odlagalištu Duplje učinjeni mnogi zahvati, još nije riješen problem
zapaljenja i gotovo stalno prisutnog izgaranja otpada. Dosadašnja istraživanja ukazuju da
nema mogućnosti dotjecanja podzemnih voda u vrtaču (tijelo deponija). Poseban je problem
što se nalazi u III. Zoni vodozaštite Žrnovnica.
Premda je Zakonom o otpadu (NN br. 178/04) određeno da se otpad čija se vrijedna svojstva
mogu iskoristiti mora odvojeno skupljati i skladištiti, a posebno da se iz komunalnog otpada
izdvoji opasni otpad, na području Grada Novi Vinodolski sav se otpad zbrinjava na isti način,
jer sanitarno-tehnički uvjeti postojećeg odlagališta otpada na lokaciji "Duplje" ne
omogućavaju razvrstavanje, obrađivanje te mijenjanje svojstava otpada.
"Programom zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2006-2009. g."
postojeća deponija "Duplje" predviđena je za sanaciju i postupno zatvaranje, te je u tu svrhu
pribavljena sva potrebna dokumentacija i sanacija je u tijeku (izrađeni dokumenti: "Projekt
zatvaranja i sanacije odlagališta Duplje", IPZ Zagreb, 1997.g., "Studija utjecaja na okoliš
pogona za obradu biorazgradivog otpada Duplje" - "IPZ Uniprojekt MCF", d.o.o., Zagreb,
siječanj 2002. godine, te građevinska dozvola za sanaciju odlagališta (Ur.br.: 2170-80-02-00-
05-06/CT/, Crikvenica, 12.04.2005.godine).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
51

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.2.7. Zaštita prostora
1.2.7.1. Zaštita prirode
Na području Grada Novi Vinodolski danas je temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićeno
područje Bijelih i Samarskih stijena u kategoriji strogog rezervata.
"Strogi rezervat je područje s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom
prirodom, a namijenjen je isključivo znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka
raznolikost, izvornost prirode i ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa". (Zakon o
zaštiti prirode).
Bijele i Samarske stijene proglašene su strogim rezervatom temeljem Zakona o proglašenju
Bijelih i Samarskih stijena rezervatom N.N. br. 5/1985. , kao i ispravkom zakona N.N. br.
10/1985. kojim je došlo do korekcije površina tako da površina rezervata danas iznosi
1175,35 ha (11,7 km 2 ). Dio strogog rezervata koji pripada području Grada Novi Vinodolski je
dio gospodarske jedinice “Trojbukve” površine 589,2 ha. Ovaj planinski dio Velike kapele
još je davne 1928./29. god. proglašen Nacionalnim parkom. Karakteriziraju ga izuzetne
prirodne ljepote neobičnih geomorfoloških oblika, te očuvanost biljnog i životinjskog svijeta.
Ovdje su šume gotovo prašumske strukture. To nije jedinstveni planinski lanac, već ga čine
više manjih grebena pružajući se uglavnom dinarskim smijerom (sjeverozapad-jugoistok).
Između ovih grebena nalazi se specifični reljef krških uvala, vrtača i ponikava. Zbog svoje
izoliranosti i divljine stavljen je pod najstrožu kategoriju zaštite.
Samarske stijene čine bijeli vapneni otoci grebena koji se uzdižu iz šumskog kompleksa
specifičnim horizontalno uslojenim vapnencima gdje dominiraju razni oblici tornjeva i
čunjeva. Samarske stijene bile su pod jakim tektonskim utjecajem pa je teren razlomnjen sa
mnogo manjih gromadastih stijena koje se izdižu iz zaravnjene površine nadmorske visine od
1.100 do 1.150 m . Za razliku od Bijelih stijena koje se kompaktne i pružaju se u smjeru
Dinarida ovdje je tektonika skrenula smjer pružanja Samarskih stijena u pravcu sjever-jug.
Najveće površine Samarskih stijena su uključene u područje Grada. Na sjeveru je najviši vrh
(1.302 m n.v.), a u zapadnoj skupini su stijene: Stepenica (1.280 m n.v.), Piramida (1.570 m
n.v.), Kapa, Kovčeg (1.250 m n.v.) da bi preko Vidikovca i Doline suza došli u središnju
skupinu stijena gdje su: Veliki kanjon (1,274 m n.v.), Barijera (1.265 m n.v.), Glava šećera
(1.245 m n.v.) i Šerpas (1.245 m n.v.). U ovoj skupini stijena je i Ratkovo sklonište. Južna
skupina stijena započine s Dvorcem (1.240 m n.v.), Južnim vrhom (1.299 m n.v.),
Stjenovitom gredom (1.291 m n.v.), Anfiteatrom, Medveđom dolinom, Velikom pećinom -
snježnicom, a završava s Južnom barijerom (1.283 m n.v.).
U okolišu Samarskih Stijena dominiraju šume bukve i jele, dok se na samim stijenama nalazi
zajednica jele s milavom ("jela na kamenim blokovima"), s elementima pretplaninske šume
smreke. Glavni vrh Samarskih stijena je na 1302 m n. v. Kroz njih vodi mrkopaljski planinski
put s Ratkovim planinarskim skloništem.
Bijele stijene, za razliku od Samarskih stijena, čine jedinstveni greben s izraženim
užljebljenjem oštrih tornjeva između kojih su vrtače i ponikve. Glavni vrh Bijelih stijena je na
1334 m n. v. Uz stijene pojavljuje se zajednica jele s milavom i pretplaninska šuma smreke.
Značajne su površine pretplaninske šume bukve u području od Ruskovog jarka do Hirćeve
planinarske kuće.
Ovaj rezervat je botanički interesantan zbog vegetacije stijena, a na manjim površinama i u
vrtačama, gdje se duže zadržava snijeg i razvija humusno tlo, dolazi do pojave vegetacije tzv.
visokih zeleni, u narodu poznate kao "planinski vrtići" koji obiluju brojnim cvijetnicama
Ovdje je značajna pojava planinskog kotrljana, a na stijenama nalazimo i runolist.Tu se
razvila i specifična fauna Gorskog kotara (crni daždevnjak, planinski vodenjak, velebitska
gušterica, živoradna gušterica i dr.).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
52

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.2.7.2. Kulturno-povijesna baština
• Registrirani spomenici kulture
Na području Grada Novi Vinodolski registrirani spomenik kulture je gradsko naselje Novi
Vinodolski.
Novi Vinodolski smješten je na uzvisini iznad ušća Suhe Ričine u more. Povijesna gradska
jezgra sačuvala je obilježja srednjovjekovnog grada, koji je nekad bio opkoljen i zaštićen
gradskim bedemima (još djelomično sačuvanim na sjevernoj i južnoj strani). Najznačajnije
građevine su župna crkva Sv. Filipa i Jakova, župna crkva Sv. Stjepana, srednjovjekovna kula
“Kvadrac”, crkva Sv. Marije, kapela Sv. Jurja i dr.
Pregled postojeće registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine na području Grada
Novi Vinodolski je: 13
• Arheološka baština
A. Arheološke zone i lokaliteti
Red.br . Mjesto-Naselje Funk.oblik povj. Vrijeme- Oblik
građ. Vrsta zaštite
1. Ruševo
Krmpotsko
1.1. Vlaška Peć prapovj. stanište arh.zona eviden.
2. Ledenice prapovj. gradina,
nekropola,
srednjovj. Grad
kaštel arh.zona eviden.
na groblju kapela sv. Juraj romanika
arh.zona
eviden.
3. Novi Vinodolski
3.1. Kalvarija prapovj. gradina arh.zona eviden.
3.2. Osap prapovj. gradina arh.zona eviden.
3.3. Zagori (Peć) prapovj. stanište arh.zona eviden.
3.4. Sv.Marin (otok) antika,
ranokršć.
arh. i hidro-arh. zona
3.5. Lopar kasnoantič. utvrda arh. i hidro-
arh. zona eviden.
3.6. Pavlomir kapela Sv. Mihovil srednji vijek
arh. lokalitet eviden.
3.7. Pavlomir crkvica Sv. Marko srednji vijek
arh. lokalitet eviden.
3.8. Pavlomir crkvica Sv. Martin antika-srednji vijek
arh. lokalitet eviden.
3.9. Novi Vinodolski
uz groblje
ostaci pavlinske crkve
sv. Marije s ruš. samostana
arh. zona u priob. eviden.
3.10. Pavlomir
na brež. Humac objekt arh. lokalitet
antika
eviden.
3.11. uvala Kozica objekt arh. lokalitet
antika-kasna antika eviden.
4. Povile hidro-arh.zona eviden.
• Povijesna graditeljska cjelina
B. Gradska naselja (urbane cjeline)
Red.br. Mjesto Vrsta cjeline Oblik zaštite
1. Novi Vinodolski grad. cjelina registr.
13 Izvadak iz separata Prostornog plana Županije: “Kulturno-povijesno naslijeđe Primorsko-goranske županije” i
Prostornog plana područja posebnih obilježja Vinodolske doline: “Kulturno-povijesno naslijeđe”.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
53

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
__________________________________________________________________
C. Seoska naselja (ruralne cjeline)
Red.br . Mjesto Vrsta cjeline Oblik zaštite
1. Ledenice seos. cjelina eviden.
• Povijesni sklop i građevina
D. Povijesne građevine (kompleksi, pojed. građ., dijel.građ.).
Red.br . Mjesto-Naselje Funk.oblik povj. Vrijeme- Oblik
građ. Vrsta zaštite
1. Ledenice
Crkva Majka Božja XVII-XX st.
od Karmela sakralna građ. eviden.
Gradina Crkva Sv. Stipan XIII-XIV. st.
sakralna građ. eviden.
Gradina Crkva Sv.Juraj XIII-XVI st.
sakralna građ. eviden.
2. Novi Vinodolski
3. Zagon Donji
4.Zagon Gornji
Crkva Sv. Filip i
XIV-XX st.
Jakov sakral.građ. eviden.
Crkva Sv.Trojstvo XV st.
sakralna građ. eviden.
Frankopanski kaštel s kulom Kvadrac
XIII-XX st. regist.
Kuća biskupa
Krištofora
eviden.
Crkva Sv. Kuzma XIV st. eviden.
Crkva Sv.Antun
Crkva Sv.Antun
XIV.st.
sakralna građ.
XX st.
sakralna građ.
eviden.
eviden.
1.2.7.3. Kakvoća zraka
Praćenje kakvoće zraka na području Primorsko-goranske županije provodi Zavod za javno
zdravstvo Primorsko-goranske županije, no međutim na području obuhvata Plana ne postoji
instalirana niti jedna mjerna postaja za praćenje kakvoće zraka. Iz tog razloga preuzeti su
podaci iz najbliže mjerne postaje "Krasica".
Udio područja Grada Novi Vinodolski 14 u ukupnoj emisiji SO 2 vrlo je mali (Grad Novi
Vinodolski sudjeluje u ukupnom opterećenju sa 0,73 %). Prema Izvještaju o praćenju
onečišćenja zraka za područje Primorsko-goranske županije za 1999. godinu, prosječna
godišnja koncentracija sumpornog dioksida iznosi 13 μg/m³, što je znatno niže od
preporučene granične vrijednosti (50 μg/m³). Naime, rezultati mjerenja koncentracija
onečišćujućih tvari u zraku se uspoređuju sa preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće
zraka propisanim Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (N.N.
101/96. i 2/97.).
U ukupnoj emisiji NO x područje Grada Novi Vinodolski sudjeluje sa 3,65%, a u ukupnoj
emisiji NMVOC sa 1,26%.
Prosječne godišnje količine dima također su niske (1,78 μg/m³) i ispod su preporučene
vrijednosti (50 μg/m³).
Prosječna godišnja vrijednost kiselosti oborina (PH) iznosi 5,3 (oborine se smatraju kiselim
ako je PH manji od 5,6 (odnosno 5,0).
14 Podaci preuzeti iz “Osnove korištenja i zaštite prostora, knjiga 1”, Prostorni plan Primorsko-goranske
županije, točka 1.7. Zaštite prostora
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
54

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Druga mjerenja provođena su pokretnom mjernom postajom, na tri lokacije: Duplje, Donji
Zagon i Novi Vinodolski. Kakvoća zraka je narušena samo oko odlagališta otpada “Duplje”.
Na temelju izmjerenih vrijednosti navedenih onečišćujućih tvari vidi se da je kakvoća zraka
područja Grada Novi Vinodolski I kategorije. Prema Zakonu o zaštiti zraka (N.N. 48/95.) to
je čist ili neznatno onečišćen zrak gdje nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće
zraka, što znači da na tom području treba djelovati preventivno, kako se ne bi prekoračile te
dopuštene vrijednosti.
1.2.7.4. Vode
Kakvoća voda u prirodi varira u prostoru i vremenu. Prirodni sastav vode ovisi o nizu
faktora: osobinama oborinske vode, načinu kretanja vode kroz sliv, osobinama tla kroz koje
se procjeđuje, geološkom sastavu stijena vodonosnika, zadržavanju vode u podzemlju te (u
priobalju) o utjecaju morske vode.
Na primorskom dijelu Županije najvećem stupnju zaštite pripadaju vodoopskrbni rezervati i
neposredna zaleđa te područja prihranjivanja izvora vode. U ovim prostorima osnovni nosioci
onečišćenja su naselja bez kanalizacije (s pratećim zanatskim djelatnostima) te dionice
glavnih prometnica bez riješene odvodnje zagađenih oborinskih voda na pravcima prema
Zagrebu i Splitu.
U svrhu zaštite podzemnih voda i izvorišta definirane su zone sanitarne zaštite i donesena
odluka kojom se u najvećoj mogućoj mjeri nastojalo zaštititi Novljansku Žrnovnicu.
Elaborat o zaštitnim zonama za izvorište Novljanska Žrnovnica napravljen je 1983.god., a
Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na Crikveničko-Vinodolskom
području donesena je 1999.god. Izvorište predstavlja temeljni izvor vodoopskrbnog sustava
Novi Vinodolski - Crikvenica koji pitkom vodom opskrbljuje prostor od Jadranova do
Smokvice, zajedno sa svim naseljima u zaleđu obalnog područja. S obzirom da nema
alternative tom izvoru, neophodno ga je maksimalno zaštititi.
Kako je izrađena samo generalna karta zaštitnih zona u mjerilu 1: 50 000, to je 1996.god.
izrađena novelacija zaštitnih zona ( I i II ) izvorišta N. Žrnovnica. Definirane su zaštitne zone
izvora u Triblju i potencijalnog izvora Sušik u Triblju. Osim područja izvorišta detaljno su
snimljena (M 1: 5 000) područja Lič polja, Triblja i Ledenica.
Izvori u Novljanskoj Žrnovnici (Novo vrelo, Staro vrelo i Čardak) po kemijskim i
mikrobiološkim osobinama pripadaju u vode 1. vrste. Voda Starog i Novog vrela jače je
mikrobiološki onečišćena od vode vrela Čardak. Nalaz mineralnih ulja u vodi Novog vrela,
iako u koncentracijama ispod MDK, upućuje na ugroženost ovih vrela.
Osnovni kemijski sastav voda izvorišta Novljanska Žrnovnica
Sliv Oznaka vode Kationi, mekv/L Anioni, mekv/L
Novljanska Žrnovnica Novo vrelo 2,34 0,34 0,0 2,56 0,08 0,04
Kemijski sastav voda izvorišta Novljanska Žrnovnica
Sliv Naziv vode Alkalitet Ukupna tvrdoća Kloridi Sulfati
Žrnovnica Novo vrelo 0.91 0.89 0.36 0.50
Kakvoća voda voda izvorišta Novljanska Žrnovnica u 1995. godini
Sliv Izvor Kakvoća/ vrsta
vode
Sliv izvorišta Novo vrelo 1.
Novljanske Staro vrelo 1.
Žrnovnice Čardak 1.
Vrsta onečišćenja / uzroci
narušene kakvoće
Opaska
Za jačih kiša prisutna mikrobiološka
onečišćenja. Mineralna ulja u Novom
vrelu ispod MDK upućuju na
ugroženost izvora
Većina trasiranja na ovom području je starijeg datuma te je potrebno ponoviti neka trasiranja
koja nisu dala jednoznačne rezultate ili uopće nisu provedena. To se odnosi na trasiranje
ponora Ličanke (podno Kobiljaka i Gradine), toka Derašnice na Ledeničkom polju i jame u
Sušiku.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
55

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Poseban problem je dionica Jadranske magistrale koja prolazi kroz neposredno zaleđe
glavnog vodozahvata Novljanske Žrnovnice. Zbog velike frekvencije prometa, naročito u
turističkoj sezoni, povećana je opasnost zagađenja ovog izvorišta.
Sve prometnice koje prolaze kroz vodozaštitne zone predstavljaju izvor zagađivanja voda jer
se s izgrađenih prometnih površina ispiru istaloženi produkti sagorijevanja, ostaci goriva i
maziva, produkti korozije i trošenja guma i asfalta te soli i drugi materijali. Posebno je izražen
utjecaj prometa na deponiranje teških metala, naročito olova u tlo i biljke. Procjenjuje se da
oko 50 % olova emitiranog iz automobila deponira u pojasu od 30 m od ceste.
U slivu Žrnovnice problem su i postojeća naselja jer nemaju kanalizacijsku mrežu te je
potrebno izgraditi kanalizacijske sustave u naseljima i industriji koja se nalazi u zaleđu
izvorišta Novljanska Žrnovnica kao što su odvodnja otpadnih voda Drvenjače i naselja
Fužine, Lič i Vrata.
1.2.7.5. More
U Primorsko-goranskoj županiji uspostavljen je 1986. god. sustav trajnog praćenja stanja
sanitarne kakvoće priobalnog mora za kupanje i rekreaciju (monitoring). Kriteriji za
ocjenjivanje kakvoće mora na plažama, kao i metoda ispitivnja propisane su Uredbom o
standardima kakvoće mora na morskim plažama (N.N. 33/96.), koja je usklađena s direktivom
Europske unije o vodi za kupanje (76/160/EEC).
Na području Grada Novi Vinodolski, Zdravstveno ekološki odjel, Odsjek za kontrolu voda
Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Rijeka, vrši ispitivanja kakvoće
mora na morskim plažama i to na 11 lokaliteta (kupalište Zagori, Bribirska obala, Novi
Vinodolski-uvala, plaža hotela Lišanj, kupalište "Crveni križ", plaža Povile, Povile ispod
bungalova, plaža Klenovica, Smokvica, Kozica i Sibinj). Ispitivanja se provode 10 puta u
razdoblju od 01. svibnja do 30. rujna. Ispitivanja obuhvaćaju određivanje fizikalnih,
kemijskih i bakterioloških osobina morske vode.
Konačna ocjena kakvoće mora na pojedinim lokalitetima u sezoni kupanja 2005.g. (10
ispitivanja) na području Grada Novi Vinodolski ocjenjena je kao:
- more visoke kakvoće (kupalište "Crveni križ", plaža Povile i Kozica) i
- more pogodno za kupanje (kupalište Zagori, Bribirska obala, Novi Vinodolski-uvala,
plaža hotela Lišanj, Povile ispod bungalova, plaža Klenovica, Smokvica i Sibinj).
Izvori zagađenja i onečišćenja mora s kopna su stanovništvo, gospodarski sadržaji, turizam te
pomorski promet i djelatnosti.
Naseljeni dio područja kao izvor onečišćenja:
- uz stambene kuće postoje i prateće gospodarske djelatnosti. Manji broj domaćinstava
u naseljima drži stoku i perad, a obrađuju se i dijelovi poljoprivrednih površina. Ovdje se
javljaju kućanske otpadne vode i procjedne otpadne vode iz gospodarskih objekta (jame
gnojnice) čija je osnovna karakteristika organsko i mikrobiološko zagađenje;
- kanalizacijski sustav otpadne vode postoji području Grada Novi Vinodolski izgrađene
dijelove kanalizacijskog sustava (s mehaničkim predtretmanom i ispustom u more) ima samo
naselje Novi Vinodolski (na koji je priključeno i turističko naselje "Zagori") i naselje
Klenovica (na koji je priključen i kamp). Veliki problem je fluktuacija broja stanovnika i
opterećenje otpadnim vodama (ljeto/zima). Poseban problem je ispuštanje otpadnih voda iz
naselja Mikulja u rječicu Ričina;
- posebno aktualan problem je nekontrolirano pražnjenje i odlaganje sadržaja iz
septičkih i sabirnih jama (neredovito pražnjenje i neodređeno mjesto odlaganja) kao i veliki
broj propusnih septičkih jama,
- mogučnost zagađenja postoji i od pomorskih incidenata u lučkim područjima luka u
naseljima Novi Vinodolski, Povile, Klenovica i u teretnoj luci "Porto teplo" te od bujičnih
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
56

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
vodotoka (Suha Ričina, Rov ledenički, Tok u uvali Žrnovnica, Tok u uvali Klenovica,
Dražetina krmpotska, Tomšina Draga i Vodna Draga).
Poljoprivreda kao izvor onečišćenja:
- Poljoprivreda je uglavnom vezana za lokalne potrebe stanovništva. Postojeća
zagađivanja od peradarskog uzgoja su nešto intenzivnija (farma"Pavlomir"), ali također
organskog porijekla sastava sličnog kućanskim otpadnim vodama.
Gospodarske aktivnosti koji su potencijalni izvori onečišćenja:
- kamp u Povilama i Sibinju Krmpotskom te kamp"Kozica",
- manji servisni pogoni koji imaju samostalna rješenja odvodnje otpadnih voda
uglavnom sanitarnih, putem septičkih jama,
- spremnici goriva naftnih derivata za grijanje objekata (npr. škola, proizvodnih pogona
i dr.) koji često znaju biti veliki zagađivači naftom zbog propuštanja i uzrokom incidentnih
izlijevanja nafte,
- nekontrolirano odlaganje otpada i stvaranje smetlišta iz kojih postoji mogućnost
zagađenja podzemnih voda filtracijom procjedne vode kroz smetlišta,
- uz obalu mora prolazi i Jadranska magistrala koja predstava potencijalni izvor
onečišćenja u slučaju akcidentnih situacija, ali i trajnog zagađenja u pojasu uz trasu.
1.2.7.6. Buka
Na području Grada Novi Vinodolski nisu izvršena mjerenja razine buke, te nema podataka o
izvorima i razinama buke.
Jedinica lokalne samouprave nije izradila kartu buke i akcijske planove što je dužna sukladno
Zakonu o zaštiti od buke NN 20/03. Karta buke predstavlja stručnu podlogu za izradu
prostornih planova.
Izvori buke su značajno opterećenje postojećih prometnica, osobito u vrijeme turističke
sezone, te buka, također pojačana u vrijeme turističke sezone, pojedinih ugostiteljskih
objekata.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
57

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.3. PROSTORNO - RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE
Obzirom na osobitosti prostora, područje Novog Vinodolskog može se razlučiti na tri
prostorne cjeline:
- priobalje
- prijelazne padine,
- brdski predjeli.
Priobalje se proteže duž južne granice područja Grada, od granice s Gradom Crikvenica i
dijelom Općine Vinodolske do granice s područjem Grada Senja u Ličko – senjskoj županiji i
na udaljenosti 1000 metara od obale mora. Obuhvaća naselja Novi Vinodolski (Novi
Vinodolski, Grabrova), Povile, Klenovicu, Smokvicu Krmpotsku (Smokvica i Gornja
Smokvica) i Sibinj Krmpotski (Brižak, Sibinj i Šator). Površina iznosi 18,47 km 2 Na tom
području živi 89 % od ukupnog broja stanovnika područja Grada, a gustoća iznosi
250,14 st/ km 2 .
Područje karakterizira relativno gusta izgrađenost i koncentracija gospodarskih, društvenih,
turističkih i stambenih sadržaja u središtu područja grada Novi Vinodolski te gusta mreža
postojeće prometne i komunalne infrastrukture državnog, županijskog i lokalnog značaja.
Priobalje je područje u kojemu se očekuje i dalji pojačani razvitak. Najznačajnija prirodna
vrijednost ovog prostora je izvorište Novljanske Žrnovnice i more, čija su područja pod
određenim režimima zaštite.
Procesi prostorne transformacije nisu naročito izraženi (u segmentu naselja), dok se
najznačajnije promjene očekuju u izgradnji prometne i komunalne infrastrukture.
Pravci razvitka vezani su uz daljnju afirmaciju turističkih djelatnosti i rekreativnih sadržaja,
uz jačanje poslovnih, trgovačkih i uslužnih djelatnosti.
Prijelazne padine pružaju se od područja priobalja (duž slojnice od cca 150 m. n.v., sve do
800 m n. v.). Površina prostora iznosi 81,50 km 2 , a zauzima 30% ukupne površine Grada.
Područje obuhvaća statistička naselja Gornji Zagon (Plužnice, Valač, Tribotinj, Kal), Donji
Zagon, Ledenice (Ledenice-Frkovići-Komadine, Črvanac, Vinište, Drsnik), Bater (Krasnica,
Lupoglav, Jurčići, Krmpotići, Smolčići, Stilini, Šaini), Crno (Crno, Omar), Drinak (Drinak,
Dubrava, Poljice), Podmelnik (Podmelnik, Bačići), Luka Krmpotska (Grujići, Butorci,
Števići), Jakov polje (Jakov Polje-Staro Selo, Dubrava, Vukelić Draga), Bile, Ruševo
Krmpotsko (Podomar, Obor, Krpani, Veliko Ruševo), Javorje (Javorje, Jurići) i Zabukovac
(Zabukovac, Dakuša). Na tom prostoru živi 10% ukupnog broja stanovništva. To je područje
sa izraženim negativnim demografskim pokazateljima i nerazvijenim ostalim funkcijama
osim stambene.
Najznačajniji resurs ovog prostora predstavljaju očuvane prirodne vrijednosti, te se može
očekivati razvitak rekreacijskih sadržaja, uz mogućnost bavljenja stočarstvom i malom
privredom.
Brdski predjeli se protežu sjevernim dijelom područja Grada (iznad slojnice od cca 800 m
n. v.), a obuhvaćaju obronke Velike Kapele te Bijelih i Samarskih stijena.
Površina ove prostorne cjeline iznosi 165,12 km 2 (zauzima 62% ukupne površine Grada).
Naselja Breze, Zabukovac i Krmpotske Vodice sastavni su dio ove prostorne cjeline. Jedino
naseljeno mjesto su Breze sa 10 stanovnika.
Prostorom prolazi državna cesta Novi Vinodolski – Breze – Jasenak. Najznačajniji resurs
ovog prostora je očuvana priroda – velike površine šume bukve i crnogorice koje se
izmjenjuju s planinskim pašnjacima, te se može očekivati razvitak sportsko-rekreacijskih
aktivnosti i zdravstvenog turizma.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
58

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Shematogram br. 2: Funkcionalna podjela prostora Grada i okosnice razvitka
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
59

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG
UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH
PLANOVA
• PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
- Županijski zavod za razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Rijeka, 2000. g.
Prostorni plan Županije temeljni je i obvezatni dokument koji određuje osnovne segmente
strategije razvoja općina i Gradova, a izrađuje se sa ciljem da se putem njegove planske
projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogući:
− racionalno korištenje prirodnih resursa,
− zaštita prostora,
− usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, poljoprivreda, usluge
itd.),
− usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj društvenih
djelatnosti (sustav naselja) itd.
Grad Novi Vinodolski jedan je od 14 gradova i 21 općine u sastavu Županije, koja obuhvaća
ukupno 582 naselja.
Županijskim planom navedeni su slijedeći opći ciljevi razvoja u prostoru (SN 14/2000.g.
i 10/05.g.)
1. Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i
kakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od
15.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%.
2. Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprječavajući depopulaciju i
izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva
do 2015. godine treba optimalno iznositi 0,5% prosječno godišnje.
3. Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji.
4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za
nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske.
5. Izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima.
6. Razvitak i uređenje prostora, postaviti na načelima održivog razvitka.
7. Postaviti zaštitu okoliša, na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa
zaštite i razvitka, te sprječavanja onečišćenja okoliša.
8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom
i očuvanjem kakvoće susjednih područja.
9. Provesti uvjete i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove
zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.
Posebni ciljevi razvoja u prostoru razrađene su izvedenice iz općih ciljeva, kojima se
preciznije određuju ciljani pravci razvoja po pojedinim segmentima (Knjiga 1. Osnove
razvoja i zaštite):
• Stanovništvo i naselja
1. Dugoročno povećavati natalitet na čitavom području Županije od 0,10 na 0,15%
godišnje,
2. Poticati migracije prema željenim odredištima.
3. Poboljšavati određene demografske strukture pojedinih područja Županije (dob, spol,
radno-aktivno stanovništvo).
4. Regulirati daljnje stihijsko prenapučavanje pojedinih područja preusmjerenjem k
prostorima slabije naseljenosti.
5. Odrediti sustav naselja po funkcionalnom načelu, vodeći računa o novom teritorijalnom
ustroju.
6. Ustrojiti razvoj naselja u prostoru po načelima policentričnog sustava.
7. Ostvariti uvjete za očuvanje naseljenosti otoka, pogrnaičnih predjela i gorskog područja.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
60

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
8. Obnoviti i/ili uređivati povijesna središta gradova i ostalih naselja, kao jedinih mjesta
tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i
stanovanja.
• Gospodarstvo
1. Dostići razinu proizvodnje roba i usluga razvijenih europskih država.
2. Stvoriti uvjete za uravnoteženiji razvoj čitave Županije.
3. Prestrukturirati gospodarstvo i društvene djelatnosti i dostići slijedeću sektorsku
strukturu bruto domaćeg proizvoda: primarni 3%, sekundarni 25%, tercijarni 61% i
kvartarni 11%.
4. Ubrzati razvoj strateških djelatnosti Županije (razvoj luke i transporta, brodogradnje,
industrije nafte i petrokemije, metaloprerađivačke i drvene indusrije, turizma)
5. Infrastrukturu Županije tretirati kao preduvjet razvoja Županije i naročito države
Hrvatske.
6. Razviti malu privredu uz industrijsku djelatnost.
7. Na obalnom prostoru stimulirati razvoj litoralnih sadržaja.
• Prometni sustav
1. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (interregionalnim)
koridorima kao konkurentne susjednim državama.
2. Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za to.
3. Razviti luku Rijeka i željezničko čvorište Rijeka na razini konkurentnosti evropskim
lukama, te izgraditi željezničke pruge na niskim kotama i velikih brzina na međunarodnim
pravcima.
4. Izgraditi autoceste na pravcu M-12 Podunavlje - Zagreb - Rijeka i M-2 Trst - Rijeka -
Split.
5. Integrirati cestovnu i željezničku mrežu u urbanim prostorima na planirane interregionalne
pravce tako da se vrijeme prijevoza bitno smanji a učinkovitost prometnog
sustava radikalno poboljša.
6. Ustrojiti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, te uspostaviti
prometno povezivanje otoka, međusobno i s kopnom.
7. Osloboditi gradove i naselja prolaznog prometa (tranzit).
• Vodoopskrba i odvodnja
1. Osigurati dovod potrebne količine kvalitetne vode na čitavom prostoru Županije
primorsko-goranske.
2. Kategorizirati mreže vodoopskrbe i odvodnje te njihovu podjelu na županijsku i općinske -
gradske razine.
3. Intenzivirati izgradnju kanalizacijskog sustava i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom
vodoopskrbe.
4. Regulacijom vodotoka i vodnih pojava smanjiti eroziju tla, te spriječiti ili smanjiti štete.
• Energetika
1. Osigurati za Županiju primorsko-goransku prihvat (ili priključak) zemnog plina.
2. Otvarati pogodnosti za ostvarenje upotrebe prisutnih nekonvencionalnih obnovljivih
izvora energije i pristupiti racionalizaciji upotrebe energije.
• Zaštita prostora
1. U onečišćenim područjima (područja druge i treće kategorije kakvoće zraka) postići prvu
kategoriju kakvoće zraka.
2. U područjima koja imaju visoku kakvoću zraka, težiti očuvanju takve kakvoće.
3. Retencije podzemnih voda (vodoopskrbni rezervati) i površinske vode štititi na najvišoj
razini.
4. Očuvati i poboljšati kakvoću voda svih izvorišta vode za piće, stupnjevanom zaštitom
slivnih područja na osnovi opasnosti od onečišćavanja (osjetljivost područja).
5. Očuvati postojeću visoku kakvoću obalnog mora.
6. Na svim onečišćenim područjima poboljšati kakvoću obalnog mora namijenjenog kupanju
i rekreaciji, tako da zadovoljava propisane zahtjeve.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
61

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
7. Rehabilitirati ugrožena područja guste urbanizacije sa znatnom industrijskom i
prometnom djelatnošću.
8. Posebno zaštititi područja posebne namjene (uzgoj školjaka) i osjetljive dijelove obalnog
mora (područja zatvorenog mora - uvale, zaljevi i kanali sa slabom izmjenom morske
vode).
9. Očuvati biološku raznovrsnost na kopnenim i podmorskim prostorima, posebno područja
s visokim stupnjem biološke raznovrsnosti.
10. Komunalni i posebni otpad zbrinjavati na razini Županije.
11. Očuvati, revitalizirati i uključiti u suvremen život kulturno-povijesno nasljeđe sustavnim
uključivanjem u relevantne prostorne i posebne integralne planove uređenja.
Temeljna načela organizacije prostora Županije su slijedeća:
1. Policentrizam: Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na policentričnom
načelu, a to znači organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na
određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih
središta u prostoru počivat će na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja
inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i
uslužne strukture.
2. Prostor kao resurs: Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja.
Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s
iznimnim geoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs ove
sredine, s prostranstvima, obiljem kvalitetne podzemne vode, prirodnim ljepotama,
poljima, morem, podmorjem, obalama i pripadajućim živim svijetom. Ako se toj činjenici
doda kakvoća i zemljopisni položaj prostora, onda se njegovo značenje kao činitelja
razvitka uvećava.
3. Otvorenost prostora: Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama otvoreni
je prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županije
mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij kojim će se uspostaviti odnos prema
regionalnim prostorima i bližem i daljem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava
je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu
otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih,
intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.
4. Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora
Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće
gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3.
načelo). Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s
obodnim prostorima, što se ostvaruje preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih
prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.
5. Održivi razvitak: Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za
sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i
prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima. Održivi razvitak označava onaj razvitak
pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno
usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne
isključuje ekonomski rast, ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdavlje, biljne i životinjske
vrste, prirodne procese i prirodna dobra.
U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela a posebno onih iz područja
urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti
namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora
a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje
prirodnog bogatstva.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
62

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Prostornim planom Primorsko-goranske županije južni dio područja Grada u kojem su
smještena gotovo sva naselja, funkcionalno pripada prostornoj cjelini P 4 Crikvenica sa
središtima u Crikvenici i Novom Vinodolskom (središta VI. kategorije), dok sjeverni,
nenaseljeni dio pripada prostornoj cjelini G 5 Bjelolasica.
Unutar tih prostornih cjelina predviđene su poslovne zone, turizam i vikend naselja, a osim
toga, za osnovni cilj postavljeno je očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za
poljodjelsku i stočarsku svrhu, usklađivanjem svih interesa u prostoru. Na temelju toga
trebalo bi:
- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe,
- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,
- prednost dati tradicionalnim poljodjelskim granama koje imaju povoljne preduvjete za
proizvodnju (vinogradarstvo, maslinarstvo, proizvodnja krumpira itd.)
- poticati proizvodnju školjki i bijele ribe kroz akvakulturu, te ribolov kvalitetne bijele
ribe.
Dijelovi krajobraza osobite ljepote izdvojen PPPGŽ u prostornoj cjelini Priobalja i
Gorskog kotara a koji se nalaze na području Grada Novi Vinodolski su dio Vinodola,
dio Bijelih i Samarskih stijena i Kolovratske stijene.
Vinodol je izdvojena geografska cjelina na kojoj je izražena polarizacija aktivnosti između
obale i zaleđa s prisutnom naturalizacijom i napuštanjem starih naselja, uz zapostavljanje
tradicionalnih djelatnosti. Iz tog razloga na ovom području potrebno je:
- povezivati turizam i poljoprivredu, uz neminovno očuvanje najvrednijeg prirodnog i
kulturnog krajobraza,
- obratiti posebnu pozornost pri mikrolociranju trasa autoceste i željezničke pruge.
Bijele i Samarske stijene nalaze se unutar Velikokapelskog međuprostora. To je labirint
tornjeva, kukova i strmina što strše iz bujne šumske vegetacije. Zbog geomorfološke
izuzetnosti te bogate flore i faune dijelom je zaštićen kao strogi prirodni rezervat.
Kolovratske stijene nalaze se u južnom rubnom dijelu Velike Kapele na granici Primorja i
odlikuju se sličnim prirodnim vrijednostima potpune divljine kao i rezervat Bijelih i
Samarskih stijena. Zbog toga su predložene za zaštitu u kategoriji prirodnog rezervata, uz
potrebu valorizacije obližnjih udubljenih šumovitih dolaca koje nadvisuju ogoljele
vapnenačke stijene.
Područja i lokaliteti zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa izdvojeni PPPGŽ na području
Grada Novi Vinodolski su:
- područje: relativno uskog priobalnog pojasa do približno 300 m.n.v.
- lokalitet: povijesna građevina Ledenice.
Posebne postavke razvoja, koje naročito treba poticati za područje Priobalja, a koji se odnose
na područje Grada Novi Vinodolski, navedene u Prostornom planu Primorsko-goranske
županije su:
- Ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema
bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni
učinak.
- Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje.
- Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za razvitak.
- Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (interregionalnim)
koridorima, kao konkurentne susjednim državama.
- Dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati
infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih
mjera.
- izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i
najučinkovitiji izravni način zaštite mora, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih
voda i njihovo pročišćavanje primaran je zadatak.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
63

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru
u odnosu na planirane potrebe, određene su sljedeće mjere razvoja:
- Izgraditi i dograditi prometnice visokog prometnog standarda autocestu državna
granica Slovenija – Rijeka – Senj – Otočac – Split – Dubrovnik, te željezničke pruge
velikih učinkovitost na pravcu Trst – Kopar – Rijeka i Rijeka – Drežnik – Zagreb/Split.
- Prioritet ima i izgradnja dionice jugoistočno od granice s Slovenijom Križišće – Senj
– Otočac – Žuta Lokva.
- Ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe.
- Novelirati rješenja sustava odvodnje.
Posebne postavke razvoja, koje naročito treba poticati za područje Gorskog kotara, a koje se
odnose na Grad Novi Vinodolski, navedene u Prostornom planu Primorsko-goranske županije
su:
- Poticati intenzivniji rast naselja povoljnije demografske strukture radi ublažavanja
negativnog demografskog procesa.
- Planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru
provesti uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim
područjima stanovanja.
- Poticati razvoj veznih pravaca koji integriraju goranski prostor sa susjednim
županijama.
S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru
u odnosu na planirane potrebe, određene su sljedeće mjere razvoja:
- Potrebno je djelovanje osnovnih škola. Posebno antidepopulacijsko značenje imale bi
područne osnovne škole (tzv. male planinske škole i škole u udaljenim naseljima),
kako bi se uspostavili uvjeti za očuvanje pograničnog i gorskog područja.
- Razvijati mrežu srednjih škola.
- Objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u središta gradova i općina.
- Locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zaštite.
- Radne zone planirati disperzirano, a posebno odrediti i sačuvati izrazito vrijedne
prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost.
- Poticati poduzetništvo.
- Poticati poljoprivredne djelatnosti (stočarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, slatkovodno
ribarstvo, ratarstvo, povrćarstvo, kontinentalno voćarstvo, gljivarstvo i uzgoj
planinskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja)
- Kanalizacijske sustave graditi prema prioritetu zaštite izvorišta vode za piće i
vodotoka prve vrste.
Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru
Planom se određuju područja i lokaliteti na kojima je potrebno provoditi sustavna istraživanja
i praćenja pojava i procesa u prostoru. Praćenjem treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje
utječu na stanje okoliša, a osobito koje utječu na kakvoću: prirodne baštine, tla, zraka, vode i
mora.
Zaštita prirode
Za sva područja u moru koja su pod bilo kojim oblikom zaštite, ili su predviđena za zaštitu,
obvezno se provodi monitoring koji treba sadržavati:
- biocenološka istraživanja morskog dna i pridnenih biocenoza transektima uz
autonomno ronjenje,
- u području livada morske cvjetnice posidonije istraživanja dredžom,
- praćenje trendova podmorskih biocenoza (npr. sužavanje areala ugroženih morskih
cvjetnica).
Za sva područja u moru koja nemaju istraženo nulto stanje obaviti takva istraživanja i na
temelju njih izdvojiti eventualno i druga područja za zaštitu i monitoring.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
64

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Za sva područja na kopnu koja su pod bilo kojim oblikom zaštite, ili su predviđena za zaštitu,
obvezno se provodi monitoring koji treba sadržavati:
- biocenološka istraživanja kopnenih ekosustava s obzirom na fitocenoze i ciljane
životinjske skupine,
- praćenje trendova u ekosustavima,
- monitoring zaštićenih, rijetkih, ugroženih i osjetljivih vrsta,
- monitoring rijetkih i ugroženih zajednica,
- praćenje stanja u manjim ali osjetljivim biotopima – npr. lokve u priobalju, vrijedna a
ugrožena staništa u blizini gradova, naselja, industrijskih područja i infrastrukturnih
koridora i drugo.
Zrak
Radi omogućavanja intergralnog planiranja zaštite zraka i razvoja, uspostaviti sustav
upravljanja kakvoćom zraka Županije koji će obuhvatiti sljedeće:
- nadopuniti katastar emisije,
- u sustav nadzora uključiti i praćenje emisija većih izvora,
- unaprijediti monitoring kakvoće zraka,
- uspostaviti bioekološki monitoring osjetljivih receptora, posebno šumskog ekosustava,
- uspostaviti kvalitetan meteorološki monitoring i bazu meteoroloških podataka,
- razviti računski model onečišćenja grada i regije,
- razviti detaljni model onečišćenja prometa,
- nastaviti s kartiranjem kritičnog opterećenja i razina,
- razviti tehnoekonomski model za prognoziranje emisija.
Voda
Istraživanja i ispitivanja kakvoće podzemnih i površinskih voda te otpadnih voda obavljaju se
radi utvrđivanja kakvoće voda, uzroka, opsega i mogućih posljedica onečišćivanja. Program
ispitivanja kakvoće podzemnih, površinskih i otpadnih voda na području Županije određuje se
županijskim planom za zaštitu voda. Programom obuhvatiti ispitivanje podzemnih voda
izvora Novljanska Žrnovnica, a dodatnim istraživanjima bolje upoznati dinamiku vode i
definirati granicu sliva izvorišta Novljanska Žrnovnica. Praćenje rezervi podzemnih voda
mora biti stalna aktivnost kao preduvjet za racionalno gospodarenje vodama.
More
Istraživanja i ispitivanja mora obavljaju se radi praćenja promjena morskog okoliša zbog
utjecaja ljudskih djelatnosti, određivanja i kontrole provedbe mjera zaštite.
Istraživanja i ispitivanja obuhvaćaju:
- opterećenje mora iz kopnenih izvora (ispusti otpadnih voda naselja, turističkih
kompleksa i industrije),
- zdravstvena kakvoća mora na plažama,
- zdravstvena kakvoća mora u uzgajalištima školjaka,
- posljedice prekomjerne eutrofikacije,
- razina i utjecaj onečišćenja na području većih naselja i industrijskih postrojenja – “
vruće točke”, i
- praćenje ponašanja mora (struje, izmjena vodenih masa), modeliranje scenarija i
ostala istraživanja.
Buka
Istraživanje i ispitivanje buke obavlja se radi utvrđivanja ugroženosti okoliša. Program
ispitivanja određuje se županijskim planom za zaštitu od buke. Programom treba utvrditi
nulto stanje, obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva, provesti
monitoring, te uspostaviti sustav zaštite okoliša od prekomjerne buke.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
65

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Područje Grada u velikoj mjeri je pokriveno prostorno-planskom dokumentacijom, od
koje izdvajamo:
• PROSTORNI PLAN (BIVŠE) OPĆINE CRIKVENICA,
- Urbanistički institut Rijeka, 1988.god.
Prostorni plan, u granicama koje obuhvaćaju područja Gradova Crikvenica i Novi Vinodolski
i općine Vinodolske, izmjenjen je i dopunjen u nekoliko navrata manjim Izmjenama i
dopunama.
U nastavku iznosimo kratak osvrt na pojedine dijelove Plana: 15
Prirodni sustavi
Temeljem analize evidentno je da je za segment prirodne osnovice u PPO-e korištena
dokumentacija Zajedničkog prostornog plana općine Crikvenica, Opatija i Rijeka, 1984., iako
su za potrebe PPO bile nužne detaljnije analize.
Najbitniji dio prirodne osnovice - more nije posebno obrađivano za potrebe PPO-e, te je
nužno i prioritetno izraditi elaborat / studiju mora, koristeći sva dosadašnja saznanja.
Iz dosadašnje globalne ocjene postojeće dokumentacije proizlaze jasni i nedvosmisleni
zaključci, koji će zahtijevati određenu promjenu namjene prostora u skladu s registriranim i
evidentiranim prostornim potencijalima / ograničenjima. Ujedno se preporuča planirano
uređenje prostora s naglaskom na prirodne datosti (korištenje vrijednih poljoprivrednih
površina Vinodolske doline), zaštita mora, voda i šuma, te pažljivo planiranje na područjima
klizišta / nestabilnih zona.
Stanovništvo i naselja
Ocjenjuje se da su potpuno nerealne demografske prognoze izrađene za potrebe prostornog
planiranja metropolitanskog područja Rijeke (1977. god.), kada je bilo predviđeno da bi
2005. god. na području dosadašnje općine Crikvenica živjelo 31.233 stanovnika, odnosno za
potrebe Prostornog plana općine Crikvenica (1988.god.) kada je taj prostor dimenzioniran za
prihvat 36.800 stanovnika do 2005. odnosno do 2015. godine.
Uvažavajući negativna demografska zbivanja i činjenice u ovom prostoru, tokom izrade
Prostornog plana Zajednice općina Rijeka godine 1983. utvrđeno je da bi se realno moglo
očekivati da će u dosadašnjoj općini Crikvenica broj stanovnika do 2000. godine narasti na
25.000 stanovnika uz visoku prosječnu godišnju stopu rasta od 1,81%.
U radu na Prostornom planu Republike Hrvatske (1988.) i razradi demografskih prognoza
(1990.) išlo se znatno restriktivnije u planiranju budućeg kretanja broja stanovnika na
području Hrvatske uočavajući i uvažavajući negativne demografske trendove i pogoršanje
društveno-gospodarskih prilika u zemlji. Zato se smatralo da broj stanovnika dosadašnje
općine Crikvenica treba prognozirati do godine 2000. na 20.000 stanovnika, a do godine
2015. na 23.000 stanovnika. Budući unutarnji razmještaj stanovništva treba biti u skladu s
procesima razvitka u širem okruženju, te s namjenom površina unutar prostora dosadašnje
općine Crikvenica.
Građevinska područja
Prostornim planom bivše općine Crikvenica na području Grada Novi Vinodolski planirano je
ukupno 614 ha građevinskog područja stambeno-poslovne namjene, i to kako slijedi:
Red
br.
Ime naselja
Građevinsko
područje ha
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
66
Popis stanovnika
1991.
Gustoća stanovanja
1 BATER 35,5 144 4,05
Smolčići 2,0
Stilini 6,0
Šaini 2,0
Jurčići 1,5
Krmpotići 2,0
Bater 22,0
15 Izvješće o stanju u prostoru Grada Novi Vinodolski
stan/ha

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2. BILE 17,0 13 0,76
Bile 1 7,0
Bile 2 10,0
3 BREZE 41,0 6 0,14
Breze 24,5
Pleteno 1,0
Bulići 2,0
Lovasi 3,0
Mataija Draga 6,0
Mataija 2,0
Pemperi 2,5
4 CRNO
Crno 1 7,5
Crno 2 2,0
Crno 3 2,0
Omar 7,0
Palež 4,0
5 DONJI ZAGON 26 148 5,69
6. DRINAK 13,5 7 0,52
Dubrave 3,5
Drinak 5,0
Poljice 2,0
Klenovica 3,0
7 GORNJI ZAGON 7,5 11 1,46
Valač 1,5
Tribotinj 1,0
Plužnica 2,0
Veli Tribotinj 2,0
Kal 1,0
8 JAKOV POLJE 18,0 30 1,66
Dubrava 2,5
Vukelić Draga 1,5
Sv.Jakob 14,0
9 JAVORJE 10,0 4 0,40
Javorje
Jurići
10 KLENOVICA 71,0 309 4,35
11 KRMPOTSKE VODICE izvan obuhvata prostornog plana općine Crikvenica
12 LEDENICE 46,0 181 3,93
Ledenice 40,0
Črvanac 1 1,0
Črvanac 2 1,5
Vinište 1,5
Drsnik 2,0
13 LUKA KRMPOTSKA 14,0 0 0,00
14 NOVI VINODOLSKI 212,0 3.851 18,16
15 PODMELNIK 15,0 0 0,00
Podmelnik 7,0
Bačići 8,0
16 POVILE 19,0 199 10,47
17 RUŠEVO KRMPOTSKO 6,0 3 0,50
Krpani 2,0
Omar 4,0
Podomar
18 SMOKVICA KRMPOTSKA 23,5 29 1,23
Smokvica 21,0
Gornja Smokvica 2,5
19 SIBINJ KRMPOTSKI 8,0 40 4,00
Sibinj 1 2,0
Sibinj 2 2,0
Brižak 1 1,0
Brižak 2 3,0
Šator
na trasi planirane autoceste
20 ZABUKOVAC 8,5 0 0,0
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
67

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Zabukovac 3,0
Javorje 5,5
UKUPNO 614,0 4.978 8,12
Površine građevinskog područja ostalih namjena izvan naselja za područje Grada Novi
Vinodolski iznose ukupno:
- RADNE ZONE............................................................................................................ 56,0 ha
- KOMERCIJALNI TURIZAM...................................................................................... 59,0 ha
- KAMPOVI ................................................................................................................ 50,0 ha
- ODMARALIŠTA ......................................................................................................... 50,0 ha
- VIKEND NASELJA .................................................................................................... 15,0 ha
- UKUPNO: .............................................................................................................. 187,5 ha
Zaključak:
Postojeći Prostorni plan bivše općine Crikvenica ne može više u cijelosti poslužiti pri organizaciji i
definiranju korištenja, uređivanja i zaštite prostora pojedinih novoformiranih jedinica lokalne
samouprave. Na to su utjecale bitno izmjenjene političke, društvene i gospodarske prilike, te drugi
bitni čimbenici.
U takvoj je situaciji potrebno utvrditi novo mjesto svake pojedine jedinice lokalne samouprave u
svom okruženju, novu politiku i strategiju razvitka.
• Detaljna prostorno-planska dokumentacija
U nastavku iznosimo pregled Detaljnih planova uređenja (i bivših Provedbenih urbanističkih
planova) za područje Grada Novi Vinodolski koji su:
a) doneseni:
-
-
PUP “Stari grad” Novi Vinodolski (SN 24/88, 20/89 i 5/91),
PUP “Prisika” izmjena i dopuna (SN 13/89, 46/89 i 16/95, prov. odredbe 8/99 i 10/99),
- PUP “Prisika” II. izmjena i dopuna (SN 13/89, 46/89 i 16/95, prov. odredbe 8/99 i 10/99),
-
-
PUP “Prisika” III. izmjena i dopuna (SN 13/89, 46/89 i 16/95, prov. odredbe 8/99 i 10/99),
DPU “Smokvica Krmpotska” (SN 23/96,),
- Izmjene i dopune DPU “Smokvica Krmpotska” (SN07/04),
-
-
DPU “Dijela Obale Petra Krešimira IV (SN 26/96),
Izmjena i dopuna DPU-a “Dijela Obale Petra Krešimira IV” (SN 21/00),
- DPU “Autobusni kolodvor-ulaz” (SN 24/99),
-
-
DPU “Žrnovnica - Klenovica” (SN 26/95),
DPU “Korzo Vinodolskog zakona” (SN 21/98),
- DPU “Centar Klenovice” (SN 21/98),
-
-
DPU “Šetalište Povile - Crveni križ” (SN 21/98),
DPU “SRC Bahalin” (SN 21/98),
- DPU “Turist - Lopar - Crveni križ” (SN 21/98, SN24/99),
-
-
DPU “Dječje odmaralište Bjelovar” (SN 9/00),
DPU “Poslovni objekt u Mikulji” (SN 9/00),
- DPU “Stambeni objekt Kalvarija” (SN 12/00),
-
-
DPU proširenja groblja u Novom Vinodolskom (SN 12/00),
DPU “Stambeni objekt na Korzu Vinodolskog zakona” (SN 21/00),
- DPU “Marina” Novi Vinodolski (SN 21/00),
-
-
DPU “Šetalište Zagori - Ričina” (SN 21/00),
DPU ”Zona Ričina-Studenac” (SN 21/00)
- DPU “Igrališta malih športova” (SN 28/00),
-
-
DPU “Ulaz u marinu” s izmjenama i dopunama (SN 22/01),
DPU “Dogradnje poslovnog prostora” (SN 22/01),
- DPU “Stambeno-poslovni objekt Pridol” (SN 22/01),
-
-
DPU “Izgradnje hotela” (SN 22/01),
DPU “Dogradnja i nadogradnja stambenog objekta na k.č.br:5847/259 k.o. Novi”(SN10/03),
- DPU “Stambeni objekt Klenovica” (SN 26/02),
-
-
Izmjene i dopune DPU “Centra Klenovice” (SN 18/03),
Izmjene i dopune DPU “Zone Ričina-Studenac” (SN 18/03).
b) u izradi:
- UPU “Kozica”,
- IV Izmjene i dopune PUP “Prisika”.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
68

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
• PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA VINODOLSKE
DOLINE (PPPPO VINODOL),
- Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje;
Prostorni plan područja posebnih obilježja utvrđuje na dijelu koji obuhvaća područje Grada
Novog Vinodolskog, obzirom na zajednička prirodna, kulturna i druga obilježja:
- temeljnu organizaciju prostora;
- mjere korištenja;
- mjere uređenja i zaštite s aktivnostima koje imaju prednost;
- mjere unapređenja i zaštitu okoliša;
PPPPO Vinodol je plan višeg reda stoga PPUG NoviVinodolski mora preuzeti dijelove koji se
odnose na razgraničenje poljoprivrednih, pašnjačkih i šumskih površina te uvjete uređenja,
korištenja i zaštite prostora. Za građevinska područja naselja i površine za izdvojene namjene
određeno je minimalno uređeno građevinsko zemljište.
Prostorni plan uređenja Grada Novi Vinodolski će temeljem smjernica i kriterija PPPPO
Vinodol odrediti:
- razgraničenje površina naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene
određivanjem granica građevinskih područja;
- uvjete korištenja i uređenja građevinskih područja;
- razgraničenje površina izvan naselja za infrastrukturu, određivanjem granica za
infrastrukturne koridore i infrastrukturne građevine;
1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU
NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE
POKAZATELJE 16
Na području Grada uočljive su tri prostorne cjeline različite po strukturi i tipovima naselja,
gustoći naseljenosti, te prirodnim, gospodarskim i demografskim karakteristikama:
To su:
- priobalje, kojeg karakterizira najveća naseljenost, ali i najveći “pritisak” nove izgradnje
stambenih i ugostiteljsko-turističkih sadržaja, sa potrebom očuvanja vodozaštitnog
područja Novljanske Žrnovnice,
- prijelazne padine, na kojima je prisutan veći broj naselja za koje je zajednička osobina pad
broja stanovnika,
- brdski predjeli najvećim dijelom namijenjeni šumarstvu.
Demografski pokazatelji
Rezultati popisa stanovništva iz 2001. godine pokazuju povoljniju dobnu strukturu
stanovništva Grada Novog Vinodolskog od prosjeka Županije. To je u prvom redu zbog
bitno većeg udjela populacije mlađe dobi i manjeg udjela populacije starije dobi. Srednja dob
je u strukturi manje zastupljena od prosjeka Županije.
U strukturi prema spolu blago prevladavaju žene, jer čine 51,0% stanovništva Grada. Po
dobnim skupinama u mlađoj dobi značajniji je udio muške populacije (više za 3,7%), kao i u
srednjoj dobi (više za 1,8%), dok je kod starije populacije udio žena veći (za 4,55%).
Grad Novi Vinodolski ima povoljnu demografsku strukturu. To zahvaljujući velikom udjelu u
strukturi populacije samog naselja Novi Vinodolski, na kojeg otpada više od 3/4 stanovništva.
To je potvrđeno demografskim vrednovanjem populacije gradova i općina Primorsko-
16
Korišteni podaci iz “Uvodnih načela i smjernica gospodarskog razvoja općine Kraljevica”, 1995. god. i
“Studije gospodarskog i turističkog razvitka na području Grada Kraljevice”, 1997. god.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
69

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
goranske županije prema istraživanju rađenom za potrebe planiranja javnih funkcija u okviru
Prostornog plana Primorsko-goranske županije 17 .
Sažetak kategorizacije za Grad Novi Vinodolski može se svesti na slijedeće:
- opći demografski parametri (prirodni prirast, migracijski saldo, kretanje stanovništva) -
II. kategorija od mogućih 6, (što je na razini prosjeka Županije),
- parametri demografske mladosti (natalitet, prirodni prirast, kontingent stanovništva od 1-
19 godina) – III. kategorija od mogućih 6 (prosjek Županije je II.)
- parametri demografske starosti (mortalitet, kontingent stanovništva starijeg od 60
godina), također povoljan i bitno povoljniji od prosjeka Županije.
Ukupna je ocjena da je demografska slika Grada Novi Vinodolski dobra, zbog porasta broja
stanovnika, većeg udjela mlade populacije i radno aktivnog stanovništva a manjeg udjela
populacije starije dobi, te ostalih demografskih parametara koji ne odstupaju od županijskog
prosjeka. Na povoljnu ocjenu najviše utječe dominantna demografska slika samog naselja
Novi Vinodolski, te u znatno manjoj mjeri obalna naselja Klenovica i Povile.
Gospodarski pokazatelji
U razdoblju nakon 1990. godine kada su nastale teže okolnosti privređivanja, koje do danas
još nisu prevladane, smanjene su gospodarske aktivnosti na području Hrvatske i Primorskogoranske
županije.
Ublaženi negativni trendovi posljednjih godina utjecali su na ocjenu da je gospodarstvo Grada
u datim okolnostima relativno stabilno, odnosno da bilježi manje oscilacije od drugih jedinica
lokalne samouprave. Također je stabilna i uravnotežena gospodarska struktura s značajnim
udjelom primarnog sektora.
Bogatstvo kvalitetnih šuma, plodna Novljanska dolina i ribarska tradicija, utjecali su na
razvoj i opstanak tradicionalnih grana, šumarstva, poljoprivrede (posebno vinogradarstva i
povrtlarstva) i ribarstva. Najpozitivnija strana gospodarstva Grada je visok udio ovih grana u
strukturi. Po tome je Grad Novi Vinodolski među rijetkim jedinicama lokalne samouprave na
obalnom području i u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji, s visokim udjelom primarnog
sektora u gospodarstvu. Međutim, kvalitetne poljoprivredne površine samo su manjim
dijelom iskorištene za proizvodnju tradicionalnih poljoprivrednih grana, pa ostaju mogućnosti
njenog proširenja i uvođenja novih grana proizvodnje hrane.
Najveće promjene nastale su u prerađivačkoj industriji gdje je došlo do stečaja prerađivačkih
pogona drvne industrije. Novi proizvodni pogoni na istom prostoru imaju prve pozitivne
pokazatelje, koji s vremenom mogu pokazati sigurnost i stabilnost poslovanja.
Osnovna gospodarska djelatnost turizam, od početka rata nadalje zaostaje ili stagnira. Postoje
relativno veliki smještajni kapaciteti, ali je njihova struktura s obzirom na vrstu smještaja vrlo
nepovoljna. Prevladavaju kućanstva, dok su osnovni smještajni objekti (hoteli, turistička
naselja i pansioni) nedovoljno zastupljeni. Razina usluge također nije visoka, jer za sada
samo jedan hotel ima tri zvjezdice, a samo jedan objekt nije strogo sezonski. Prateći
sportsko-rekreacijski sadržaji su samo djelomično u funkciji, jer su neki devastirani ili
zapušteni.
Ugostiteljska ponuda nije dovoljno raznovrsna, jer ima premalo objekata specifične
ugostiteljske ponude npr. kvalitetnih ribljih specijaliteta, zdrave hrane i etno gastronomije,
divljači itd. U turističku ponudu su nedovoljno uključeni objekti bogate kulturno-povijesne
baštine i posebno vrijedni dijelovi prirode kao što su Bijele i Samarske stijene, zaštićena spilja
Zagori (stanište šišmiša), vrhovi Burnog Bitoraja, Veliki Smolnik itd.
17 Analiza sadržaja javnih funkcija –završni izvještaj – URBING, Zagreb 1997.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
70

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Mogućnosti razvoja
Prednosti područja koje se naziva “vinodolski kraj” sastoje se od relativno razvedene i duge
obalne crte i vrlo interesantne i u velikoj mjeri sačuvane unutrašnjosti, tj. planinskog zaleđa.
Nadalje, bogatstvo prirodne i graditeljske baštine, zadovoljavajuća prometna i ostala
infrastruktura, već izgrađeni turistički kapaciteti i relativno razvijeni turistički mentalitet
stanovništva upotpunjuju turistički potencijal vinodolskog kraja.
Činjenica je, međutim, da turističke aktivnosti utječu i na socijalni, kulturni, ekološki i
gospodarski razvitak dotičnog područja. Uz evidentno pozitivne utjecaje, nužno je da postoje
i granice nosivosti kapaciteta (mogu se definirati kao ona razina prisutnosti turista koja stvara
pozitivne utjecaje na domicilno stanovništvo i okolinu). Nekontrolirani mehanički priliv
stanovništva i “vikendaša” kroz politiku kolektivne stambene izgradnje, mogući su čimbenici
kojima se može ugroziti dosadašnja socijalna, kulturna i ekološka struktura Grada.
Stoga je od izuzetne važnosti upravo kvalitetno gospodarenje prostorom koje ima zadaću da
ne samo sačuva, nego i unaprijedi postojeću vrijednost područja Grada. Iskustvo dosadašnjeg
razvitka upućuje na neke opće pretpostavke na kojima bi se trebao zasnivati razvitak čitavog
vinodolskog kraja.
Razvitak područja Grada mora cjelovito obuhvatiti područje omeđeno ne upravnim
granicama, već prirodnim uvjetima i gospodarskim, te ostalim interesima. Razvitak mora
obuhvatiti sve prirodne resurse i ostale potencijale, a to znači skladno razvijati, uz turizam i
ostale proizvodne grane, kao što su stočarstvo, poljoprivreda, ribarstvo i dr. Time se širi
“lepeza” privredne djelatnosti, potpunije se iskorištavaju privredni, ljudski i ostali resursi, a
umanjuju se rizici turističke monokulture.
U budućem razvitku treba napustiti politiku kvantitativna rasta (u kojem je bio važan
pokazatelj porast broja hotela, broja soba, broja noćenja, a razvitak bi trebalo zasnivati na
visokoj kvaliteti okoline i uopće, visokoj kvaliteti življenja).
Ograničenja razvitka
Ograničenja u razvoju vezana su za potrebu očuvanja poljoprivrednih, šumskih i vodnih
površina - mora, te obzirom na karakteristično krško područje, i potrebu zaštite podzemnih
voda, tj. poštivanje odredbi vezanih za zone sanitarne zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica.
Poljoprivredno zemljište obuhvaća male i međusobno odijeljene površine, dok šumske
površine zauzimaju čak oko cca 68% površine Grada.
Akvatorij obuhvaća oko cca 20% površine Grada, a predstavlja izuzetno vrijedno područje sa
gospodarskog aspekta, stoga je nužna provedba mjera za zaštitu mora (detaljnije u točki
3.7.4.).
Područje Grada većinom ima pogodne geotehničke karakteristike, a samo su neka područja
osjetljiva zbog smanjene stabilnosti i veće podložnosti djelovanju erozije. Ograničavajući
utjecaj reljefa ima samo lokalno značenje.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
71

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
Na koncepciju dugoročnog razvitka Grada Novog Vinodolskog bitno će utjecati politika
gospodarskog razvitka Hrvatske kao i mjere ekonomske politike koje će se na razini države
donositi. Globalni ciljevi te politike su povećanje proizvodnje roba i usluga, povećanje
izvoza, podizanje produktivnosti rada (intelektualnog i izvršnog), povećanje profitabilnosti
poslovanja i porast životnog standarda.
U istraživanju gospodarstva Grada Vinodolskog 18 autor definira ciljeve razvoja ovog područja
kao:
- povećanje kapaciteta komunalne infrastrukture,
- razvitak turizma kao glavne ali ne i jedine gospodarske grane,
- otvaranje novih radnih mjesta ali ne i mehanički priliv stanovništva,
- povećanje nacionalnog dohotka i stope rentabilnosti privrede.
Na lokalnoj razini koncepcija razvitka gospodarstva temelji se na prirodnim resursima,
lokalnom ljudskom potencijalu, izgrađenim kapacitetima i dostignutom stupnju razvitka, te
komplementarnosti s okolnim područjima Županijskog priobalja (Gradom Crikvenicom i
Općinom Vinodolskom) te otokom Krkom.
Područje Grada Novog Vinodolskog u okviru Primorsko-goranske županije je višestruko
vrijedno područje jer ima povoljan zemljopisni položaj, prirodne ljepote, čisto more, bogato
šumsko zaleđe, izgrađenu infrastrukturu te izgrađene značajne gospodarske u prvom redu
turističke kapacitete. Istovremeno to se područje nalazi u sastavu jedne od najjačih turističkih
destinacija u Hrvatskoj, priobalja Županije i u blizini druge destinacije, otoka Primorskogoranske
županije.
Jedan od najznačajnijih zahvata u prostoru predstavlja planirani prometni koridor za izgradnju
nove željezničke pruge Rijeka – Josipdol – Split i autoceste Rupa – Rijeka – Senj – Zadar –
Split. Prostornim planom područja obuhvata posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i
željezničke pruge, koji je u fazi izrade, obuhvaćen je značajan dio Novljanskog polja, što će
direktno utjecati na mogućnost razvoja poljoprivrede na tom području. Izgradnjom tih
prometnica izgubit će se dio plodnog zemljišta Novljanske doline i dio vrijednih šuma.
Istovremeno, te će prometnice približiti Grad Novi Vinodolski ostatku Hrvatske i srednjoj
Europi čime će ta tržišta biti dostupnija za gospodarstvo ovog područja. Stoga će na daljnji
razvoj Grada najviše utjecati slijedeći resursi:
- prirodni potencijali visokokvalitetne šume,
- prirodne ljepote i čistoća mora,
- osobito vrijedno obradivo tlo Novljanske doline i druga vrijedna i obradiva tla,
- izgrađeni smještajni kapaciteti i prateći sadržaji,
- ugostiteljska ponuda i tradicija,
- uključenost u turističko područje županijskog priobalja,
- izgrađeni gospodarski potencijali prerađivačke industrije,
- pripremljene ili djelomično pripremljene i samo djelomično iskorištene radne površine u
okviru postojećih radnih zona, npr. prostor DIP-a “Vinodol”,
- izgrađena prometna infrastruktura i ostala infrastruktura,
- planirani novi prometni objekti unutar planiranog koridora,
- ljudski-kadrovski potencijali samih novljana i susjednih područja.
18 B. Blažević: Gospodarstvo Novog Vinodolskog u XX stoljeću, Novi Vinodolski 1998.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
72

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRŽAVNOG ZNAČAJA
Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su slijedeće građevine i zahvati od
značenja za državu:
1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Željezničke građevine
- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka -
Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split – Dubrovnik;
b) Cestovne građevine
- Autocesta i brza cesta:
- (Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar – Split:
- I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj – Otočac.
2. Telekomunikacijske građevine međunarodne razine:
- međunarodni TK kabel I. razine:
- alternativni pravac Rijeka – Senj.
3. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Građevine sustava vodoopskrbe:
- regionalni vodoopskrbni sustav;
4. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Elektroenergetske građevine
- dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje:
- prijenosni dalekovod 380 kV: Melina - CHE Obrovac (postojeći),
- prijenosni dalekovod 2 x 220 kV: TS Melina - HE Senj (postojeći) i Melina - HE
Senj (planirani).
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
Prostornim planom Primorsko-goranske županije postavljeni su opći prostorni ciljevi na
razini Županije, a na temelju Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Ciljevi razvoja u prostoru navedeni Prostornim planom Županije, kao i načela organizacije
prostora prikazani su u točki 1.4. Obrazloženja.
Prostornim planom Primorsko-goranske županije određene su građevine i zahvati u prostoru
od važnosti za Županiju, od kojih za područje Grada Novi Vinodolski izdvajamo:
1. Građevine društvenih djelatnosti:
a) srednja škola - Novi Vinodolski
2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Luke otvorene za javni promet:
- Novi Vinodolski;
b) Luke posebne namjene
- luka nautičkog turizma - marina: Novi Vinodolski
3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Ostale državne ceste:
- čvor Šmrika (JTC) Crikvenica - Novi Vinodolski – Senj;
b) Osnovne županijske ceste:
- Klenovica - Alan - Krivi put
- Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak
- Novi Vinodolski - Bribir
- Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - “Lujzijana”.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
73

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
a) Telekomunikacijske građevine:
- magistralni TK kabeli II razine (državi i županijski): alternativni pravac Rijeka-Senj.
5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:
- podsustav “Novi Vinodolski”.
6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i nstalacijama:
- Novi Vinodolski.
7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i nstalacijama:
a) Transformacijske stanice:
- Novi Vinodolski (planirana 110/20 kV);
b) Distribucijski dalekovod 110 kV:
- Crikvenica – Senj.
8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
- županijska plinska mreža.
9. Građevine za postupanje s otpadom:
a) - reciklažno dvorište s transfer stanicom u Gradu Novom Vinodolskom (Crikvenica).
2.2.0. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
Pravci razvoja, sustav naselja i razvojnog središta određuju ciljeve prostornog razvoja naselja.
U sustavu naselja Primorsko-goranske županije, u središnjem naselju Novi Vinodolski
osigurati će se stupanj održivog razvoja, koji omogućava prihvaćanje i obavljanje funkcije
Gradskog centra.
Ciljevi gospodarskog razvoja:
- razvoj turizma,
- gradnjom i obnavljanjem infrastrukture postaviti preduvjete razvoja,
- razviti malu privredu.
Pomorski promet:
- omogućiti razvoj unutarnjih plovnih puteva na moru (lokalnu mrežu plovnih puteva),
te ih povezati sa cestovnim sustavima na kopnu.
Cestovni promet:
- rekonstrukcijom mreže postojećih prometnica postići max. sigurnost, ekonomičnost i
funkcionalnost prometnog sustava,
- izgradnjom i organizacijom novih prometnica omogućiti razvoj funkcionalnosti i
razvoj gospodarskih (ugostiteljsko-turističkih) djelatnosti,
- prilikom izgradnje novih prometnica posebnu pažnju posvetiti smanjivanju negativnog
utjecaja na okoliš, posebno prirodni.
Telekomunikacije:
- povećanje vrste usluga u suvremenoj telekomunikacijskoj mreži (ISDN priključci,
ADSL priključci i dr.).
- povezivanje na višu prometnu razinu isključivo optičkim sistemom prijenosa,
- razvoj telekomunikacije kroz povećanje broja priključaka, kvalitetno pokrivanje
cjelokupnog područja Grada Novi Vinodolski, ako se za to ukaže potreba.
Vodoopskrba i odvodnja:
- osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode za sve korisnike,
- izgraditi kanalizacijski sustav i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom vodoopskrbe.
Plinoopskrba:
- stvoriti preduvjete za plinifikaciju područja Grada,
- obzirom na malu zastupljenost potrošnje energije u industriji, kao i na području Novi
Vinodolski cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP),
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
74

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- ukapljeni naftni plin se može koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog
broja potrošača.
Energetika:
- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije, te
racionalzirati uporabu energije.
2.2.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Racionalno korištenje prirodnih izvora korak je prema reafirmaciji prostora kao humane i
kvalitetne sredine za život ljudi. Put prema takvoj humanoj sredini je racionalno uređenje
prostora, prilagođenog prirodnim i stvorenim datostima i različitim uvjetima funkcioniranja i
korištenja.
Čuvanje i optimalno korištenje prirodnih datosti nužan je preduvjet kvalitetnom uređenju
prostora. Kompleksnim pristupom baziranim na prirodnoj osjetljivosti cjelokupnog prostora i
svih njegovih dijelova moguće je ostvariti kvalitetno korištenje, unapređivanje i zaštitu
prostora sa ciljem zaustavljanja negativnih posljedica i povećanja kvalitete života.
Od strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Grada Novi
Vinodolski mogu se izdvojiti slijedeći:
− zaštita mora i voda od zagađivanja,
− zaustavljanje procesa smanjivanja šumskih površina,
− očuvanje i zaštita krajobraza.
Na području Grada potrebno je staviti naglasak na zaštitu mora i voda od zagađenja i zaštitu
krajobraza.
Zaštita mora i voda od zagađivanja
Očuvanje kvalitete voda i zdravlja ljudi glavni je cilj zaštite voda, a odnosi se prvenstveno na
racionalizaciju potrošnje i provođenje slijedećih mjera:
− sačuvati vode koje su još čiste (posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu
vodom, te ukloniti ili sanirati zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja
vode za piće na postojećim izvorištima,
− očuvati kvalitetu voda i mora tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, provođenjem
i održavanjem mjera zaštite, kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za
pročišćavanje voda, te osigurati poboljšanje ekoloških funkcija tamo gdje su one narušene.
“Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom
području” od 27.04.1999. godine, određene su veličine i granice zona sanitarne zaštite
izvorišta Novljanska Žrnovnica, a propisane su i posebne mjere radi zaštite od zagađenja.
Zaštita krajobraza
Karakteristike krajolika u prostorno-planskom kontekstu podrazumijevaju cjelovitu prostornu,
biofizičku i antropogenu strukturu u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo
potpuno antropogene - urbanizirani prostori.
U cilju zaštite krajobraza potrebno je, među ostalim, prvenstveno spriječiti neprikladnu
gradnju stambenih građevina (pogotovo vikend izgradnje) lokacijom i arhitekturom, gradnju
na pejzažno eksponiranim lokacijama i obali.
2.2.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Glavni ciljevi zaštite okoliša su učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačene razine
kvalitete života, razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom i
uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
75

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave jačat će se svijest o vrijednostima prirodnog
i kulturno-povijesnog okruženja, te se može očekivati i veća obaveza zaštite vrijednosti
prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost.
Stoga prostorno planiranje, koje sadrži i planiranje zaštite prostora, danas postaje ključni
čimbenik preventivne zaštite okoliša. U procesu prostornog planiranja svaku plansku
postavku treba preispitati sa stanovišta svih sastavnih dijelova okoliša, kako bi se postigla
optimalna namjena prostora, odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti.
Glavni ciljevi zaštite okoliša su:
- učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačene razine kvalitete života,
- razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom,
- uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u
postupak planiranja, što znači da je status planiranja krajolika izjednačen sa planiranjem
površina namijenjenih za izgradnju.
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog
prostora smatraju se i strogu zaštitu posebno vrijednih resursa imaju:
- rezerve pitke vode,
- prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma),
- zaštićena područja prirode,
- spomenici graditeljske baštine,
- nezagađena tla,
- termalni izvori i
- očuvani prirodni i kultivirani krajobraz.
Na području Grada zastupljeni su svi navedeni resursi, osim termalnih izvora, a razlikuju se
prema važnosti, kvaliteti, količini i prostornom obuhvatu.
Jedan od najvažnijih prirodnih resursa je izvor Novljanske Žrnovnice.
Dijelovi prirode predloženi za zaštitu samo su najpoznatiji prirodni predjeli koje je
potrebno naglašeno štititi.
Dijelovi prirode predloženi za zaštitu određeni su u skladu sa odredbama Prostornog plana
Primorsko-goranske županije.
Spomenici kulture, kao najvredniji dio kulturne baštine (s naročitim kulturno-povijesnim
značajem) sastavni su i nerazdvojivi dio okoliša.
Slojevitost i bogatstvo kulturne baštine na području cijelog Grada Novi Vinodolski, nalažu
njezino sustavno čuvanje i prezentiranje. To se posebice odnosi na sam grad Novi Vinodolski,
povijesno i današnje središte te na naselje Ledenice.
Graditeljska baština Grada Novi Vinodolski podjednako je zastupljena unutar naseljenih
područja (naročito sam grad Novi Vinodolski), kao i izvan naseljenih prostora, a zastupljena
je s pojedinačnim građevinama, sklopovima i grupama.
Postupanje s otpadom
Ciljevi gospodarenja otpadom su (Zakon o otpadu, NN178/04):
1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava
otpada i to posebice:
- razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora,
- tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj
mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja,
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
76

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu
namijenjenom oporabi,
2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim
postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u
energetske svrhe,
3. zbrinjavanje otpada na propisan način,
4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša.
Primorsko-goranska županija odgovorna je za gospodarenje svim vrstama otpada na svom
području, osim opasnog i spaljivanja otpada. U tu svrhu, sukladno Zakon o otpadu (NN
178/04) u suradnji s gradovima i općinama na svom području treba donijeti plan gospodarenja
otpadom županije.
Ciljevi skupljanja, skladištenja i prijevoza otpada (NN 178/04):
- otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti
kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama Zakona,
- opasni otpad mora se skupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog
otpada za sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada,
- prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad i
njime gospodariti u skladu s Zakonom,
- na prijevoz opasnog otpada primjenjuju se propisi koji se primjenjuju na prijevoz
opasnih tvari.
Sustav gospodarenja otpadom (PPPGŽ) sačinjava centralna zona za gospodarenje otpadom,
reciklažna dvorišta i transfer stanice. PPPGŽ određeno je da se jedno reciklažno dvorište s
transfer stanicom nalazi i u Gradu Novom Vinodolskom.
Zaštita tla
- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,
- djelovati na očuvanje šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajobrazima,
- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih
negativnih utjecaja na njih,
- potrebno je zaštititi kvalitetne poljoprivredne površine (P1, P2) od prenamjene,
- osigurati ekološki prihvatljivu, intenzivnu i rentabilnu poljoprivrednu proizvodnju,
- poboljšati kvalitetu i proizvodnu sposobnost poljoprivrednog zemljišta primjenom -
odgovarajućih agrotehničkih mjera, a prioritetno rješavanjem odvodnje i
navodnjavanja,
- unaprijediti vinogradarstvo, voćarstvo i intenzivnu proizvodnju povrća,
- planirati komasacijske zahvate i potaknuti razvoj obiteljskih gospodarstava,
- osigurati kontrolu onečišćenosti tla teškim metalima.
Zaštita zraka
- preventivnim mjerama zaštite treba sačuvati postojeću kakvoću zraka promicati
uporabu plina u kotlovnicama namijenjenim grijanju većih objekata,
- planirati istraživanje utjecaja prometa s buduće autoceste na onečišćenje zraka i
poljoprivrednog zemljišta,
- na odlagalištu otpada provoditi skupljanje bioplina i energetski ga koristiti.
Zaštita voda
Radi zaštite podzemnih i površinskih voda određene su dvije osnovne skupine zaštitnih mjera:
- mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, i
- mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja.
Mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima na prostoru Grada Novog
Vinodolskog određene su “Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na
crikveničko-vinodolskom području” za izvorište prvog reda Novljanska Žrnovnica.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
77

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Radi zaštite izvorišta Novljanska Žrnovnica prioritetno je, na području Grada Novog
Vinodolskog, sanirati:
- Jadransku magistralu koja prolazi neposredno iznad izvora u Novljanskoj Žrnovnici, u
I. i II. Zoni zaštite,
- odlagalište otpada u slivu Novljanske Žrnovnice.
Zaštita mora
Mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna su:
- Izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda. Izgradnja kanalizacijskih sustava
osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i najučinkovitiji izravni način zaštite mora.
- Izgradnja središnjih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustima
(Novi Vinodolski). Obvezno je kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja
pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih građevina za taloženje (s aeracijom)
prije podmorske dispozicije, čime bi se uskladili s zahtjevima Evropske unije za
smanjenje (50 %) suspendiranih tvari prije upuštanja u more.
- Obrada i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. To treba
riješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava
gospodarenja otpadom na razini Županije.
- uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora određeni Uredbom (NN
128/04).
Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima
potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,
- u marinama i lokalnim lukama instalirati uređaje za prihvat i obradu sanitarnih voda s
brodica, kontejnere za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,
- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.
Zaštita od buke
Mjerama zaštite od buke (Zakon o zaštiti od buke, NN 20/03) mora se spriječiti nastajanje
buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine.
Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:
1. odabir i uporaba malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,
2. promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i
područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata),
3. izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni
prostori,
4. primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima
emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,
5. akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,
6. povremeno ograničenje emisije zvuka.
Grad Novi Vinodolski sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) dužan je izraditi kartu
buke i akcijske planove. Karta buke je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša
Republike Hrvatske i predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornih planova. Potrebno je
utvrditi nulto stanje, obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva, provesti
monitoring, te uspostaviti sustav zaštite okoliša od prekomjerne buke.
Zaštita vegetacijskih značajki prostora
Ekosistemi su u sferi interakcije živih bića i njihovih biotopa. Oni posjeduju svojstvo
samoreguliranja, odnosno samoodržanja u dinamičnoj ravnoteži. Svaka šuma, livada,
kamenjarski pašnjak, potok, akumulacija predstavljaju određeni ekosistem u funkciji biljke,
životinje i mikroorganizma. Svi producenti, potrošači i razgrađivači tvari povezani su
međusobno preko određenog kruženja tvari. Iako svaka lokva ili dio rijeke može biti
ekosistem sam za sebe, oni u mnogočemu ovise međusobno. Stupanj stabilnosti ekosistema
kao i njegova veličina veoma je različita. Čovjek zahvaća u prirodnu ravnotežu i mijenja te
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
78

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
odnose u svoju korist, bilo da krči i uništava šumu za prehranu stoke (pašnjaci), bilo za
poljoprivredne površine.
Zahvatima čovjeka u prirodi stvaraju se novi ekosistemi. Na taj su način na području
Hrvatskog primorja nastale velike površine novih ekosistema - sekundarnih zajednica
kamenjarskih pašnjaka, livada, šume sjemenjače degradirane su i dovedene u stadij šikara i
niskih šuma, a najbolja tla su iskrčena za poljoprivredu. Ovako stvoreni ekosistemi razlikuju
se od prirodnih po tome što u velikoj mjeri ovise o međusobnim odnosima, a njihova
ravnoteža je labilna. Osim ovog direktnog djelovanja čovjeka na prirodu javljaju se na
području Hrvatskog primorja i indirektna djelovanja čovjeka (pojava kiselih kiša i propadanje
šuma). Ove spoznaje sve su prisutnije u svijesti današnjeg čovjeka pa se postavlja pitanje
granica dozvoljenih poremećaja prirodne ravnoteže preko kojih dolazi do katastrofa.
Jedna od tih pojava je sušenje jele u gospodarskim šumama dijela općine Vinodolske, koje je
poprimilo zabrinjavajuće razmjere, a taj prostor je jedno od najugroženijih područja Gorskog
kotara i općenito Europe. Tome su doprinjele velike količine prekograničnih transporta
onečišćenih zračnih masa nošenih ciklonom iz industrijskih područja zapadne Europe. Jela je
u ovom području na granici svog prirodnog areala prema moru pa je stoga najosjetljivija na
promjene ekosistema kao i na vanjske utjecaje. Tako je prema istraživanjima Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a na temelju fotointerpretacije izvršene 1989. s
komparacijama oštećenja na terenu, ovo područje općine Vinodolske zahvaćeno jakim
oštećenjem jele (40 do 60%), a danas je ono i znatno više.
Šume područja Novi Vinodolski tijekom istih istraživanja su nešto manje oštećene - srednja
oštećenost jele (26 do 40%) što je danas također povećano. Ova razlika između oštećenosti
šuma općine Vinodolske i Novi Vinodolski može se prepisati boljim stanišnim prilikama te
nešto dubljim i svježijim tlima područja Novi Vinodolski, tako da su jele ovog područja bile
vitalnije i lakše su podnosile oštećenja za razliku od ekstremnih siromašnih ekoloških uvjeta
rasta jele na području općine Vinodolske.
Sve travnjačke površine i njihove zajednice - od livadskih površina, kamenjarskih travnjaka,
pa čak i dio planinskih rudina - po svom postanku su antropogenog porijekla, dok su šume i
šumske zajednice primarni ekosistemi. Ove travnate površine važni su ekosistemi -
ekonomski interesantni za stočarstvo, a što je još važnije oni pridonose raznolikosti broja
biljnih i životinjskih vrsta (biodiverzitet). Ako uspoređujemo primarni šumski ekosistem s
travnatim biotopima, oni po brojnosti vrsta imaju čak i 10 puta veću raznolikost biljnih vrsta.
Šumski ekosistemi imaju manji broj vrsta i vrlo su jednoliki po svom sastavu pa ih stoga
smatramo siromašnim biodiverzitetom. Uz raznolikost biljnih vrsta vezana je također
raznolikost životinjskih vrsta. Ove travnate površine doprinose i krajobraznoj raznolikosti i
ljepoti ovog dijela Hrvatskog primorja.
Od ugroženih biljnih vrsta travnjačkih ekosistema najugroženije su iz porodice kačunovice ili
orhideja, a nešto manje ugroženi su neki predstavnici rodova šumarice, arnike, likovca,
karanfila, zvončića, kotrljana, sirištare, perunike, ljiljana, jezičnjače, lana, sunovrata, jaglaca,
procjepak, čemerike i dr. Zaštitom vrsta ovih rodova i porodica trebalo bi se povećati popis
zaštićenih vrsta Hrvatske.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
79

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2.3. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA
Osnovni cilj prostornog razvoja definiran je kao dostizanje visoke kvalitete življenja kroz
poticanje razvoja gospodarstva, uz nužnost očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturnog
identiteta područja.
Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće gospodarske strukture, demografske
prognoze i prirodnih uvjeta, temeljna obilježja prostornog razvitka Grada Novi Vinodolski
usmjerena su na:
- razvoj turizma,
- razvoj poljoprivrede, stočarstva i ribarstva,
- razvoj proizvodnih i uslužnih djelatnosti,
- podizanje razine komunalne opremljenosti prostora,
- očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, te šumskih površina,
- očuvanje i zaštitu i revitalizaciju kulturno – povijesnog nasljeđa,
- razvoj društvene infrastrukture.
Razvoj turizma, uz nužno očuvanje i zaštitu prirodnih i stvorenih vrijednosti, treba biti
usmjeren na:
- povećanje turističkog prometa,
- proširenje ponude raznovrsnim oblicima turističkih usluga,
- povećanje udjela osnovnih tj. kvalitetnijih smještajnih kapaciteta,
- stimuliranje povezanosti turizma s autohtonim proizvodima, a pogotovo proizvodnjom
zdrave hrane,
- povećanje smještajnih kapaciteta u zaleđu ostvariti kroz unapređivanje seoskog
turizma,
- proširenje obrazovne razine zaposlenih u turizmu,
- zaštita okoliša te autohtonih i etnografskih elemenata življenja stanovništva i
- uvođenje suvremenih metoda upravljanja i operativnog poslovanja, optimalno
valoriziranje postojeće ponude i stvaranje kvalitetnije strukture turističkog proizvoda.
Planerska i razvojna gledišta koja vide poljoprivrednu proizvodnju kao jedan od važnih
gospodarskih sektora u prostoru Grada Novog Vinodolskog, realna su prvenstveno zbog
razvoja turizma, kroz koji se treba realizirati promocija i valorizacija poljoprivredne
proizvodnje. Stoga je uz daljnji razvitak tradicionalno prisutnih i dominantnih grana
poljoprivrede (vinogradarstva) kao nedjeljivih i kompatibilnih djelatnosti razvoja turizma, u
budućnosti potrebno i nadalje stimulirati i jačati.
Da bi se mogla razviti poljoprivredna proizvodnja potrebno je:
- razvoj poljoprivrede treba se usmjeriti na vinogradarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo,
- stimulirati razvoj stočarstva, posebice ovčarstva i kozarstva, te pčelarstva na
obiteljskim gospodarstvima,
- povećati i modernizirati kapacitete morskog ribarstva i marikulture,
- poljoprivredne površine zaštititi donošenjem i provođenjem stimulativne zemljišne
politike,
- omogućiti okrupnjavanje zemljišnih čestica – arondacije, i druge mjere za unapređenje
i poticanje poljoprivrede i priozvodnje,
- u korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno preći sa konvencionalne na ekološku
poljoprivredu,
- osigurati županijsku i državnu potporu izaradi katastra nekretnina kako bi se uskladili
katastar i gruntovnica, kao prvi korak za provedbu arondacije,
- zakonom bi trebalo regulirati obavezu davanja zemlje u zakup, ukoliko vlasnik ne
može sam obraditi, s obvezom osiguranja pravične naknade,
- osigurati državne mjere potpore i poticaja, zatim potpore županijske i lokalne
samouprave,
- osigurati odgovarajuću stručnu službu za prijenos stručnih i znanstvenih dostignuća,
posebno u obiteljskim gospodarstvima.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
80

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Poticajnim mjerama potrebno je omogućiti daljnji razvitak poslovnih i uslužnih djelatnosti,
te je uz zadržavanje postojećih djelatnosti, potrebno stimulirati otvaranje novih poslovnih,
trgovačkih i uslužnih sadržaja.
Nedovoljno razvijena društvena infrastruktura, osim u naselju Novi Vinodolski, jedan je
od ograničavajućih čimbenika razvitka, a izgradnja kvalitetnije mreže ustanova društvene
infrastrukture jedan je od osnovnih preduvjeta revitalizacije područja s demografski
nepovoljnim kretanjima.
Vezano na razvoj komunalne infrastrukture, razvoj cestovnog prometa (realizacija novih te
rekonstrukcije tj. poboljšanja prometno-tehničkih elemenata postojećih trasa), pomorskog i
zračnog prometa, pošte i telekomunikacija, izgradnja cijelog vodoopskrbnog sustava i
izgradnja kanalizacijskog sustava s centralni uređajem za pročišćavanje otpadnih voda na
području Grada Novi Vinodolski, preduvjet su razvoja i revitalizacije. Navedene elemente
infrastrukture treba graditi na način da se u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na ekosustav te da
se štite iznimne vrijednosti krajobraza.
Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima, kako bi prostor Grada
Novog Vinodolskog i nadalje zadržao osobine visokog stupnja očuvanosti prirodnog i
kultiviranog krajobraza. Zaštita mora od zagađenja i onečišćenja prvenstveno se sastoji u
ispravnom prostornom planiranju i određivanju namjene u zaštićenom obalnom području, te u
rješenju odvodnje, pročišćavanja i dispoziciji otpadnih voda.
Otpad:
- Grad Novi Vinodolski odgovoran je za gospodarenje komunalnim otpadom na svom
području,
- Poglavarstvo grada, odnosno gradsko vijeće, dužni su na svom području osigurati
uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom,
- Grad Novi Vinodolski dužan je u surađivati s županijom i uz njenu koordinaciju
osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada,
- Vijeće Grada Novog Vinodolskog dužno je donijeti Plan gospodarenja otpadom na
svom području koji mora sadržavati osobito:
1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,
2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,
3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,
4. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,
5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.
Buka:
- potrebno je spriječiti nastajanje buke, a postojeću buku smanjiti do dopuštene razine,
- jedinice lokalne samouprave trebaju izraditi kartu buke.
Lovstvo
- poticati razvoj lovstva kao jedne od razvojnih oblika turističke ponude,
Šumarstvo
- očuvanje i racionalno gospodarenje, zaštita vrijednih šuma (posebno Š2,Š3) zaštita od
požara, nametnika i bolesti.
2.3.1. Demografski razvoj
Prognoza stanovništva i radne snage
U demografskim prognozama rađenim za potrebe Prostornog plana Primorsko-goranske
županije 19 područje Grada Novog Vinodolskog je prepoznato kao područje s povoljnim
demografskim kriterijima, te je svrstano u visoku II. kategoriju što je i prosjek županije.
19 Analiza sadržaja javnih funkcija - Završni izvještaj, Separat za PPPGŽ, URBING/1997
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
81

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Povoljniju demografsku sliku imaju samo gradovi Crikvenica, Krk, Mali Lošinj i Rijeka te
Općine Čavle, Malinska-Dubašnica, Matulji i Viškovo. Na temelju prognoza iz navedenog
istraživanja mogu se izračunati ulazni parametri temeljem kojih je moguće izvesti pokazatelje
neophodne za dimenzioniranje gospodarskog rasta i razvoja društvenih djelatnosti ovog
područja.
Iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije slijedi da će Grad Novi Vinodolski 2015.
godine imati 5.729 stanovnika odnosno 8,5% više nego 2001. godine. U odnosu na 1991.
godinu to je povećanje za 15,1%, što znači da je trend povećanja stanovništva bio veći u
posljednjem desetljeću i da se to povećanje može očekivati i ubuduće. Ova prognoza sadrži
pretpostavku da domaće stanovništvo po svojim demografskim karakteristikama može
osigurati pozitivan prirodni prirast, te da se mehanički prirast manjih razmjera može
očekivati na litorarnim područjima Grada.
Tablica 13. Prognoza broja stanovnika
Naselja
Broj stanovnika
Prognoza
1991. 2001. 2001.* Broj Stopa
Bater 144 116 120 100 -1.30
Bile 13 8 8 4 -4.95
Breze 6 5 5 4 -1.59
Crno 3 1 1 - -
D. Zagon 148 141 141 120 -1.15
Drinak 7 10 10 15 2.90
G. Zagon 11 9 9 10 0,75
Jakov Polje 30 25 25 25 0,0
Javorje 4 3 3 3 0,0
Klenovica 309 352 358 360 0,04
Krmpotske Vodice - - - - -
Ledenice 181 172 176 150 -1,14
Luka Krmpotska - 2 2 3 2,90
Novi Vinodolski 3851 4119 4227 4600 0,60
Podmelnik - - - - -
Povile 199 211 215 215 0,0
Ruševo Krmpotsko 3 5 5 - -
Sibinj Krmpotski 40 55 55 60 0,62
Smokvica Krmpotska 29 48 50 60 1,30
Zabukovac - - - - -
UKUPNO 4978 5282 5410 5729 0,41
* prema definiciji stalnog stanovništva iz popisa 1991. godine
Podloga za izradu projekcije broja stanovnika po aktivnosti su podaci iz već spomenutog
istraživanja demografskog razvitka autora Dr. Ivana Lajića. Ukupan broj djece do 14 godina
(predškolska i školska djeca) povećat će se od 872 iz 2001. godine na 1.145 u 2015. godini.
Vidljive su manje promjene u velikim dobnim skupinama, gdje se smanjuje udio radno
aktivnog stanovništva a povećava udio najstarije populacije. U cijeloj Primorsko-goranskoj
županiji udio stanovništva radno aktivne dobi bit će manji u apsolutnom i relativnom iznosu,
što će smanjiti demografski pritisak na novo zapošljavanje.
Tablica 14. Projekcija broja stanovnika po aktivnosti
2001. 2015.
Stanovnika Udio % Stanovnika Udio %
Predškolska djeca 392 7,4 527 9,2
Školska djeca 480 9,1 618 10,8
Aktivno stanovništvo 2.477 46,9 2.623 45,8
Stanovništvo starije dobi 862 16,3 1.083 18,9
Ostalo 1.071 20,3 878 15,3
UKUPNO 5.282 100,0 5.729 100,0
Da bi se ostvarilo što manje dnevnih migracijskih kretanja radne snage potrebno je ostvariti
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
82

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
što viši stupanj iskorištenosti radnog kontingenta, pa je stopa iskorištenosti od 75,3%
pozitivan pokazatelj u tom smjeru.
U istraživanju demografskog razvitka Primorsko-goranske županije 20 navodi se da će buduće
razdoblje biti razdoblje ubrzane modernizacije, afirmacije tržišne privrede i privatizacije.
Ukupan broj zaposlenih u privredi Županije će se povećavati (na između 89,2% i 87,9%), a
u neprivredi smanjivati ( između 10,8% i 12,1%) u strukturi zaposlenih 2015. godine. Na
području Grada Novog Vinodolskog aktualni udio u je privredi 80,3% zaposlenih, a realno je
njegovo povećanje na 83,3%, (što je manje od navedenog za Županiju), budući da se tu
planira otvaranje nove srednje škole a time i značajno više zaposlenih u neprivrednim
(kvartarnim) djelatnostima.
Realno je očekivati da će velik broj djelatnosti značajnih za gospodarstvo Grada doživjeti
porast zaposlenosti. Među onima vidljivijeg rasta izdvaja se područje uslužnih djelatnosti
posebno turizma, poljoprivrednih djelatnosti i prerađivačke industrije. Očekuje se također
oživljavanje obrtništva, (proizvodnog i uslužnog), što će u novonastalim okolnostima
zahtijevati veće angažiranje osobnog rada. Prognoze također pokazuju da će dio stanovništva
dnevno migrirati na radna mjesta u druge jedinice lokalne samouprave (Crikvenicu,
Kraljevicu, Rijeku).
Tablica 15. Bilanca radne snage za 2015. godinu
Broj stanovnika % od ukupnog
broja stanovnika
Ukupan broj stanovnika 5.729
Radno aktivni kontingent 3.483 60,8
Aktivno stanovništvo 2.623 45,8
Broj zaposlenih 2.337 40,8
Zaposleni u inozemstvu 287 2,4
Nezaposleni i izvan aktivnosti 92 1,6
Pošto je broj stanovnika utvrđen popisom 2001. godine manji od prognoziranog broja, u
obračun za izračun građevinskog područja naselja na području Grada Novi Vinodolski uzet će
se broj od 5.729 stanovnika prema Prostornom planu Primorsko – goranske županije –
Provedbene odredbe – članak 62.
2.3.2. Odabir prostorno-razvojne strukture
Dugoročni razvitak područja Grada mora biti zasnovan na njegovim komparativnim
prednostima koje proizlaze iz raspoloživih resursa - prirodnih i stečenih - i na uvažavanju
međuzavisnosti i funkcionalnih veza među pojedinim djelatnostima, te na potrebi osiguranja
boljih uvjeta života domicilnog stanovništva.
Presudan utjecaj na koncepciju dugoročnog razvitka Grada Novog Vinodolskog ima politika
gospodarskog razvitka Hrvatske kao i mjere ekonomske politike koje će se na razini države
donositi. Globalni ciljevi te politike su već navedeni; povećanje proizvodnje roba i usluga,
povećanje izvoza, podizanje produktivnosti rada, povećanje profitabilnosti poslovanja i
porast životnog standarda.
Na lokalnoj razini koncepcija razvitka gospodarstva temelji se na bogatim prirodnim
resursima, dosadašnjim rezultatima i dostignutom stupnju razvitka te komplementarnosti s
okolnim područjima, priobaljem Županije i brdsko-planinskim zaleđem.
Razvoj područja Grada bazirat će se na postojećim prirodnim, prostornim, izgrađenim,
ljudskim resursima, te na povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog i društvenog
razvoja. Budući razvitak gospodarstva ima velike mogućnosti u sva tri privredna sektora:
20 Dr. Ivan Lajić: Demografski razvitak Primorsko-goranske županije, 1996.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
83

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
• Primarni sektor:
- šumarstvo,
- oživljavanje i obnavljanje tradicionalnih i uvođenje novih poljoprivrednih djelatnosti u
okviru interesnih udruga ili obiteljskih domaćinstava, kao što su vinogradarstvo,
voćarstvo, povrćarstvo, uzgoj krmnog bilja, proizvodnja šumskog voća, gljivarstvo,
- stočarstvo, u prvom redu ovčarstvo i kozarstvo te peradarstvo,
- uzgoj zdrave hrane, ljekovitog i začinskog bilja, cvjećarstvo,
- morsko ribarstvo i marikultura,
- pčelarstvo,
- lovstvo,
- prerada i dorada poljoprivrednih i stočarskih proizvoda, (vino i ostali proizvodi od grožđa,
voće, povrće, ljekovito bilje, mlijeko i mliječne prerađevine itd.).
•Sekundarni sektor:
- drvna industrija, (proizvodnja rezane građe, furnira, građevne stolarije i elemenata, drvene
ambalaže, namještaja i drvene galanterije),
- prerada proizvoda od plastike (plovila, plastična stolarija),
- proizvodno obrtništvo komplementarno s industrijom,
- građevinarstvo.
•Tercijarni sektor:
- turizam i ugostiteljstvo kroz različite oblike, kao što su boravišni, nautički, zimski,
sportski, rekreacijski, lovni, gastro-turizam, eko-turizam itd.
- intelektualne usluge u funkciji lokalnog stanovništva i šireg područja.
Za sagledavanje mogućeg razvoja Grada Novi Vinodolski potrebno je pravilno procijeniti
raspoložive resurse tog područja, ali i neposrednog okruženja. Područje Grada je u okviru
Primorsko-goranske županije višestruko vrijedno područje jer ima vrlo povoljan zemljopisni
položaj, relativno izgrađenu infrastrukturu te značajne gospodarske kapacitete. Istovremeno to
se područje nalazi u neposrednoj blizini jakog lučkog, prometnog, industrijskog, urbanog i
županijskog središta Grada Rijeke, jaka je turistička destinacija, a u sastavu je turističke
destinacije priobalja Županije.
Utvrđene prostorne cjeline: priobalje, prijelazne padine, te brdski predjeli, danas, u prošlosti,
ali i u budućnosti imaju specifičan utjecaj na urbani i gospodarski razvitak prostora Novi
Vinodolski. To znači da će prostorno-razvojna struktura Grada ovisiti o ranije utvrđenim
karakteristikama tog područja, te opisanim podsticajnim faktorima uvažavajući sve zatečene
resurse i pogodnosti tih osnovnih prostornih jedinica vezano uz njihovo usmjerenje prema
posebnim vrstama gospodarskog razvitka.
Priobalje je područje guste izgrađenosti i koncentracije gospodarskih, društvenih, turističkih i
stambenih sadržaja te guste mreže postojeće prometne i komunalne infrastrukture državnog,
županijskog i lokalnog značaja.
Glavni pravci razvoja su:
- Turizam će biti prioritetni pravac i okosnica razvoja. Razvoj turističkih sadržaja bit će
usmjeren na podizanje razine postojećih smještajnih jedinica i obogaćivanje novim
sadržajima. Osim toga potrebno je revitalizirati i očuvati povijesnu plansku matricu naselja
Novi Vinodolski kao i potez rezidencijalne i turističke zone, izgraditi luku nautičkog turizma
u naselju Novi Vinodolski, završiti izgradnju sportskog centra "Bahalin", izgraditi nove
građevine za vodoopskrbu i odvodnju u svim obalnim naseljima, sanirati Jadransku
magistralu koja prolazi duž cijele obale, sanirati i zatvoriti odlagalište otpada "Duplje".
- Poljoprivreda, osobito uzgoj vinove loze i povrća na predjelu Novljanskog polja i
ribarstvo (Klenovica kao tradicionalno ribarsko naselje i uzgoj marikulture u uvali Žrnovnica)
su važni razvojni pravci, koji su i u prošlosti bili dominantni na području Grada Novog
Vinodolskog. Te djelatnosti su komplementarne s razvojem turizma, a mogu biti i nosioci
razvoja (razvitak ekološkog i seoskog turizma uz obiteljska poljoprivredna gospodarstva). Za
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
84

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
realizaciju je potrebno stvaranje uvjeta za proizvodnju zdrave hrane, naročito grožđa, smokve
i meda i drugog, te razvoja ribarstva, kao potpore turističkom razvoju.
- Drugi razvojni pravac obuhvaća daljnje proširenje prerađivačke djelatnosti i razvoja
male privrede kao i razvoj uslužnih djelatnosti trgovine, prometa, skladištenje i veze.
- Razvojni pravac su i sve ostale uslužne djelatnosti. U cjelini usluge su vezane uz
proizvodnju i promet roba, za zadovoljenje potreba stanovništva i turista. Njihovo širenje i
razvoj može se osigurati jedino uz zadovoljavanje sve raznovrsnijih potreba stanovništva i
turista i povećanog turističkog razvoja.
Prijelazne padine s očuvanim prirodnim vrijednostima razvijati će dodatno svoj prirodni
potencijal kroz:
- revitalizaciju evidentiranih povijesnih graditeljskih cjelina (Ledenice) te povijesnih sklopova
i građevina (Ledenice, Gornji i Donji Zagon),
- razvoj male privrede,
- razvoj stočarstva i pčelarstva,
- proizvodnju zdrave hrane, eko i gastro turizama.
Glavni razvojni pravac naselja na području Prijelaznih padina biti će povezivanje turizma i
poljoprivrede, uz neminovno očuvanje najvrednijeg prirodnog i kulturnog krajobraza.
Brdski predjeli protežu se iznad 800 m.n.v., uglavnom su pod šumama i sa značajnom
zaštićenom i predloženom za zaštitu prirodnom baštinom. Glavni razvojni pravac ovog
područja osim proizvodnje drvne mase treba biti zdravstveni, izletnički i lovni turizam te
rekracija uz zaštitu i unapređenje stanja okoliša.
2.3.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.3.3.1. Osnove razvoja naselja
Sustav naselja unutar Županije određen je prvenstveno u odnosu na postavljene prostorne
cjeline. Prostorno-funkcionalne cjeline predstavljaju specifična razvojna područja koja
gravitiraju svom središnjem naselju.
Koncepcijom prostornog uređenja Županije određena je pozicija Županije u odnosu na
osnovni sustav razvojnih područja Republike Hrvatske. Unutar nje određena su “težišta
razvitka” - mikroregije, kao temeljne cjeline prostorne organizacije Županije. Za svako
“težište” prepoznato je područje (“žarište razvitka”) koje ima ulogu generatora razvoja
pojedinog “težišta”. Stoga je u koncepciji predložen sustav središta razvitka do razine središta
mikroregija. Nadalje, prostor mikroregija diferenciran je u manje funkcionalne (homogene)
cjeline specifičnih obilježja - “prostorne cjeline”.
Crikvenica i Novi Vinodolski središnja su naselja VI kategorije istoimene prostorne cjeline -
prostorne cjeline P4.
Putem sustava središnjih naselja koji je određen za područje Županije, odnosno kroz
određivanje pozicije središnjeg naselja unutar sustava, određuju se osnovne poticajne
razvojne aktivnosti i određuje mreža školskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih funkcija,
koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i gravitirajućeg područja. Time je
formirana osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja, centri
manjih prostornih cjelina (lokalni centri).
Na području Grada niti jedno naselje ne izdvaja se kao “lokalni centar”, već su sva naselja
svrstana u kategoriju “ostala naselja”.
Prostornim planom Primorsko-goranske županije 21 određene su planirane funkcije središnjih
naselja prikazane u tablici 16.
21 Knjiga 2, točka 4.2. Gravitacijski odnosi i centralitet naselja - sustav središnjih naselja
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
85

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Tablica br. 16 Planirane funkcije središta prostorne cjeline
Rang Središnje naselje Središnje uslužne funkcije
VI skupina minimalni sadržaji
Uprava i pravosuđe
- ispostave županijske uprave
- gradski organi samouprave
- općinski sud
- prekršajni sud
- sjedište javnog bilježnika
- porezna uprava - ispostava
- policijska stanica
Školstvo
- viša škola i/ili više srednjih škola
Središte prostorne
cjeline
Novi Vinodolski
Kultura i informacije
Zdravstvo
Financijske i slične usluge
Opskrba i usluge
Sport
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
86
- kino
- knjižnica, čitaonica
- muzej, galerija
- primarna zdravstvena zaštita
- sekundarna zdravstvena zaštita
- banka - ispostava
- OZ - ispostava
- ZAP - ispostava
- manji uslužni i trgovački centri
- skladišta, manje hladnjače
- specijalizirane trgovine, servisi i obrtničke
radionice
- pojedinačni sportski objekti
- sportski klubovi
Sustav ostalih naselja na području Grada Novi Vinodolski utvrđen je prema: demografskim
kriterijima, ovisno o mreži javnih funkcija, prostornoj komponenti (gravitacijske cjeline),
ovisno o prirodnoj datosti prostora (prostorne mogućnosti za razvoj).
Lokalno središte Grada je naselje Novi Vinodolski. Manje lokalno (poticajno razvojno)
središte, naselje Klenovica, dok su ostala naselja svrstana u kategoriju ostalih naselja.
Obzirom na turistički potencijal područja, potrebno je osim naselja Novi Vinodolski unutar
naselja Klenovica povećati udio društvenih, uslužnih, ugostiteljskih, sportsko-rekreacijskih i
kulturnih sadržaja. Također, bilo bi potrebno za naselja na području prijelaznih padina i
brdskih predjela donošenje poticajnih mjera (od strane Županije, ili države) za razvoj eko
(agro) turizma, za što ovaj kraj ima izrazite prednosti.
Razvoj naselja Povile, Donji Zagon, Ledenice i Bater koja imaju povoljnije uvjete za razvitak
od ostalih naselja, treba biti baziran prvenstveno na kvalitetnijoj prometnoj povezanosti,
opremljenosti komunalnom infrastrukturom, te jačanju uslužnih i turističkih funkcija, tj.
sadržaja.
Ostala naselja bilo bi potrebno revitalizirati, a razvoj treba biti baziran prvenstveno na
kvalitetnijoj prometnoj povezanosti i opremljenosti komunalnom infrastrukturom.
Posebnu pažnju treba posvetiti obnovi i revitalizaciji povijesnih graditeljskih cjelina, kako
gradskog naselja (Novi Vinodolski) tako i seoskih naselja (Ledenice) i dijelove naselja
(Drinak, Krmpotske Vodice, Bater, Crno, Plužnica, Valač, Valač, Vinište, Podmelnik, Kal,
Krasnica, Trbotinj i Bile).
Sva naselja i dijelovi naselja na području Grada Novi Vinodolski koja se nalaze unutar
Zaštićenog obalnog područja (Novi Vinodolski, Povile, Klenovica, Smokvica Krmpotska,
Sibinj Krmpotski) trebaju ostvariti II. kategoriju uređenosti naselja, što podrazumijeva
optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu i
osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju.
Sva ostala naselja i dijelovi naselja na području Grada Novi Vinodolski trebaju ostvariti I.
kategoriju uređenosti, što podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje
obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu i pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup
građevnoj čestici.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2.3.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti
Opremljenost objektima društvenog standarda i njihova brojnost samo djelomično
zadovoljavaju potrebe stanovništva, i to na užem obalnom području oko naselja Novi
Vinodolski. To je posljedica činjenice da je područje Grada relativno slabo naseljeno,
pogotovo u zaleđu gdje je prisutna nepovoljna populacijska slika.
Obilježja sadašnjeg stanja društvenih djelatnosti su nedostatak kapaciteta i njihova nedovoljna
opremljenost. To se u prvom redu odnosi na nedostatak srednje škole, sportskih objekata i
skromnu ponudu sportskih sadržaja.
Osnovni problem zdravstva je što na jednog liječnika otpada relativno velik broj pacijenata,
(više od 1700) i to dijelom starije dobi, koji žive na većoj udaljenosti. Trajno je prisutan
problem nedostatka konzilijarno-specijalističkih pregleda. Nema liječnika za djecu i mladež,
za zaštitu žena, dok hitna medicinska pomoć dolazi iz Crikvenice. Problem predstavlja i
relativna udaljenost Rijeke za gotovo sve zdravstvene usluge, kao i usluge socijalne skrbi.
Ponudu kulturnih sadržaja moguće je dopuniti uređenjem kulturno-povijesnih lokaliteta,
sakralnih objekata i etnografskih zbirki.
Na određivanje koncepcije razvoja društvenih djelatnosti utječu prostorne mogućnosti
odnosno ograničenja, organizacija prostora koja uključuje i prometnu povezanost, regionalna
pripadnost, administrativno-teritorijalna podjela i demografska slika područja.
Osnovni cilj razvoja društvenih (neprivrednih) djelatnosti je podizanje opće kulturne,
obrazovne i zdravstvene razine stanovništva. Razvoj ovih djelatnosti slijedit će razvoj i
razmještaj njihovih korisnika i na taj način poboljšavati standard i razinu kvalitete života.
Javne ustanove kao središnje uslužne funkcije (središta društvenih djelatnosti) imaju svoje
područje utjecaja i prema njima se usmjerava stanovništvo odgovarajućeg gravitacijskog
područja.
Ponuda usluga javnih funkcija treba biti u skladu s potrebama lokalnog stanovništva,
stanovništva gravitirajućeg područja, te gostujućih turista. Raznovrsnost ponude može se
ostvariti kroz nadopunjavanje sadržaja koji su komplementarni s ponudom na širem
gravitacijskom području.
Opći ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su:
- zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti,
- ponuditi nove sadržaje, i u ostalim naseljima a ne samo u Novom Vinodolskom,
- osobito ponuditi nove sadržaje u naselju Klenovica obzirom na njegove mogućnosti
razvoja kao manje lokalno (poticajno razvojno) središte,
- unapređivati razvoj sporta i rekreacije, pogotovo kao dopunu ugostiteljsko-turističkim
sadržajima i kapacitetima na priobalju,
- za turiste i izletnike urediti nove terene, parkove pješačke šetnice, postaje u vlasništvu
sportskih klubova itd.
Državna uprava i pravosuđe, lokalna samouprava
- osigurati uvjete za rad Općinskog suda i osnovati policijsku ispostavu u Novom
Vinodolskom kao minimalane sadržaje te djelatnosti u lokalnom središtu,
- osigurati prostorne uvjete za potrebe Dobrovoljnog vatrogasnog društva Novom
Vinodolskom.
Predškolsko i školsko obrazovanje
- proširenje i poboljšanje standarda postojećeg vrtića u naselju Novi Vinodolski,
- osigurati uvjete rada ispostave dječjeg vrtića u naselju Klenovica obzirom na njegove
mogućnosti razvoja kao manje lokalno (poticajno razvojno) središte,
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
87

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- u postojećoj osnovnoj školi u Novom Vinodolskom poboljšati uvjete rada
(organizirati dodatne i dopunske nastave, omogućiti rano učenje stranih jezika) i
osigurati prostorne uvjete za izgradnju sportske dvorane,
- poboljšati uvjete rada u Đačkom domu (postoje indikacije potrebe preseljenja pa će u
tom slučaju trebati osigurati prostorne uvjete za izgradnju novog),
- osigurati prostorne uvjete za organiziranje srednje škole, odnosno IV i V stupnja
obrazovanja u Novom Vinodolskom,
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb:
- osnivanje ustanove za pružanje hitne medicinske pomoći u Novom Vinodolskom,
- osigurati uvjete doma za smještaj starijih osoba u Novom Vinodolskom,
- proširivati ponudu zdravstvene zaštite specijalističkim, stomatološkim ambulantama i
sadržajima u privatnom vlasništvu u ostalim naseljima osobito u naselju Klenovica.
Kultura i sport
- u naselju Novom Vinodolskom osigurati uvjete za otvoreno ili pučko učilište i
kinematograf koji mu kao središnjem naselju nedostaju,
- poticati skrb o potrebi zaštite spomenika kulture na području Grada, a također je
poželjno urediti etnografsku, povijesnu, arheološku, ribarsku, turističku, lovačku,
zidarsku i iseljeničku zbirku u Novom Vinodolskom i Ledenicama,
- promicati kulturne resurse ovoga kraja uz aktivno uključivanje svih umjetničkih
društava i pojedinaca, ugostiteljskih tvrtki, škola, sportskih klubova i lokalne
samouprave,
- kompletiranje sadržaja u SRC “Bahalin” u naselju Novi Vinodolski,
- nadalje potrebno je poboljšati uvjete za nogomet, rukomet, košarku i slične discipline,
te poboljšati uvjete za razvoj biciklizma. Također je potrebna izgradnja više dječjih
igrališta i parkova, više terena za boćanje i više teniskih terena u svim naseljima
osobito u Klenovici,
- njegovati maritimne sportove i stvarati uvjete za vrhunska natjecanja međunarodnog
značaja.
2.3.3.3. Osnove razvoja sustava prometne i komunalne infrastrukture
A) PROMETNA INFRASTRUKTURA
Cestovni promet
Najznačajniji zahvat u odnosu na postojeće stanje predstavlja planirana priobalna dionica
Jadranske autoceste (brze ceste) Trst-Rijeka-Split-Dubrovnik. Jadranska autocesta ima dvije
osnovne zadaće: povezivanje i integriranje dužobalnog prostora te servisiranje tranzitnog
prometa, naročito turističkog. U smjeru od Rijeke prema Senju, prognoze za 2015. godinu
govore o čak 60.000 vozila na dan, što ukazuje na potrebu izgradnje navedenog pravca.
Cjelokupni prostor kroz koji će prolaziti navedena priobalna dionica autoceste i željezničke
pruge obuhvaća područje pet jedinica lokalne samouprave - Grad Bakar, Grad Kraljevicu,
Grad Crikvenicu, Općinu Vinodolsku i Grad Novi Vinodolski. Prostornim planom Županije
za navedenu dionicu utvrđena je obavezna izrada Prostornog plana područja posebnih
obilježja.
Mrežu državnih cesta na području Grada Novi Vinodolski sačinjava, uz planiranu priobalnu
dionicu autoceste Trst (Pasjak)/Ljubljana – Rupa – Rijeka – Senj – Zadar - Split, i dionica
postojeće državne ceste čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj.
Županijska mreža cesta povezuje sva gradska i općinska središta sa županijskim centrom i
međusobno, te sa susjednim županijama (Ličko-senjskom županijom). Na području Grada
Novi Vinodolski županijska mreža cesta neće doživjeti bitne izmjene, već je u narednom
razdoblju potrebno voditi brigu o poboljšanju tehničkih elemenata pojedinih prometnica i
njihovom redovitom održavanju.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
88

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Mreža lokalnih cesta čini tkivo ostalih cestovnih veza važnih u funkcioniranju županijskog
prometa, te ulice u naseljima. Radi kvalitetnijeg povezivanja pojedinih područja Grada
potrebno je planirati nove lokalne ceste, odnosno spojeve sa županijskim cestama, i to na
pravcima Ledenice - Krmpote, Breze - Mrkopalj i Luka Krmpotska - Krmpotske Vodice.
Željeznički promet
Nužno je izgraditi novu željezničku prugu koja će omogućiti revalorizaciju prvenstveno
lučkog potencijala i ponuditi ga na taj način u ukupnu međunarodnu prometnu uslugu
(PPPGŽ).
Trasa planirane nove željezničke pruge velikih učinkovitosti (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka
- Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik (PPPGŽ) prostorno je definirana dijelom i
na području Grada Novi Vinodolski.
Trasa željezničke pruge tunelom dolazi iz smjera Ličko-senjske županije (izlaz je istočno od
Ledenica), a na dijelu koji prolazi područjem Grada Novi Vinodolski predviđena je izgradnja
željezničke stanice, tj. putničkog kolodvora Bribir.
Pomorski promet
Postojeće morske luke otvorene za javni promet Novi Vinodolski (županijskog značaja) i
Klenovica (lokalnog značaja) te luka otvorena za javni promet - teretna Porto Teplo u blizini
Klenovice razvijati će se na postojećim lokacijama sukladno cilju uspostave javnog prijevoza
na moru radi bolje integracije prostora Županije i ravnomjernijeg gospodarskog razvitka.
Luka Novi Vinodolski ima manje manje mogućnosti za proširenje te bi se povećanjem
kapaciteta luke otvorila mogućnost realizacije priveza za veći broj domaćeg stanovništva kao
i vezova za potrebe sportskih klubova te nautičare povremenog karaktera. Ujedno je potrebno
razmotriti mogućnost realizacije nove luke u naselju Novi Vinodolski (uvali Muroskva)
obzirom da je kapacitet postojeće luke ograničen i nedovoljan za potrebe priveza.
Planirano proširenje lučkog područja luke Klenovica na prostoru južno od današnje luke
temelje se na izgradnji zaštitnog sustava lukobrana. Rješenjem lučkog područja omogućiti će
se povećanje kapaciteta za privez ribarskih brodova, brodova za prijevoz putnika te plovila
domaćeg stanovništva. Također bi se otvorila mogućnost realizacije vezova sportskih klubova
i za nautičare povremenog karaktera.
Također je je potrebno razmotriti mogućnosti relizacije novih luka otvorenih za javni promet i
to proširenjem postojećeg privezišta u naselju Povile i nove u naselju Smokvica Krmpotska.
Rješenjem lučkog područja Povile omogućila bi se realizacija većeg broja priveza za plovila
domaćeg stanovništva kao i mogućnost realizacije vezova za nautičare povremenog karaktera.
Rješenjem lučkog područja luke Smokvica Krmpotska omogućila bi se realizacija za privez
plovila domaćeg stanovništva.
PPPGŽ određena je u naselju Novi Vinodolski luka posebne namjene – luka nautičkog
turizma, marina od max. 400 vezova.
Zračni promet
Za potrebe hitnih intervencija Prostornim planom uređenja nužno je osigurati pogodnu
površinu za helidrom, a u cilju razvoja turizma predvidjeti mogućnost izgradnje manjeg
sportskog aerodroma.
B) IFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA
Na području Primorsko-goranske županije potrebno je ostvariti gustoću od oko 50 priključaka
na 100 stanovnika.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
89

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Planirani zahvati na području Grada Novi Vinodolski odnose se na montažu novih udaljenih
pretplatničkih stupnjeva, a duž planiranih prometnica treba predvidjeti i izgradnju
distribucijske kabelske kanalizacije. Osnovni ciljevi razvitka sustava veza su:
- povezivanje postojećih i planiranih dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva na
višu prometnu razinu, digitalnim sistemom prijenosa,
- izgradnja pristupne telekomunikacijske mreže kod podzemne TK mreže.
C) INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE
Vodoopskrba
Opskrba vodom za piće ima prioritet u odnosu na korištenje voda u druge svrhe. Na
županijskoj razini planira se povezivanje podsustava “Rijeka”, “Lokve” i “Novi Vinodolski”,
te samostalnih sustava otoka Raba i Cresa-Lošinja u jedinstveni sustav.
Prostornim planom Županije za podsustav “Novi Vinodolski” navedena je potreba proširenja
zahvata na izvorištu Novljanska Žrnovnica (najmanja izdašnost 450 l/sek, najveća 7000
l/sek.), te izgradnja vodovoda do Senja, kako bi se ostvario prihvat voda iz Hrmotine
(planiranih u budućnosti na oko 2,0 m 3 sa izvora Gacka).
Navedeni zahvati obuhvaćeni su tkz. III koridorom na razini Županije, od izvorišta
Novljanske Žrnovnice prema sustavu Rijeka, duž trase nove autoceste ili željezničke pruge
prema Ličko-senjskoj županiji.
Na lokalnoj razini potrebno je proširiti vodoopskrbni sustav na naselja koja danas nemaju
vodu: Krmpote – Poljice, Sibinj i Breze – Bater.
Naprekidno treba ulagati napore i na smanjenju gubitaka vode u sustavu.
Odvodnja
Odvodnja na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije, što znači da će
se oborinske vode rješavati zasebno prema lokalnim uvjetima, a odvodnja otpadnih voda
putem javnih sustava odvodnje. Iznimno se za dijelove starih gradskih jezgri pod zaštitom
mogu primjeniti i mješovita rješenja odvodnje.
Od građevina i instalacija sustava odvodnje od značenja za Županiju naveden je i planirani
uređaj za pročišćavanje s pripadajućim kolektorima i ispustima u Novom Vinodolskom.
Na prostoru Županije, u priobalju, dopušta se izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda po fazama i to:
1. faza: mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na
dovoljnoj dubini,
2. faza: kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu
odgovarajućih građevina za taloženje,
3.faza:
ili viši stupanj pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu rezultati
sustavnog istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i
kakvoće mora.
Na lokalnoj razini potrebana je dogradnja postojećih sustava odvodnje i to zajedničkog za
naselja N.Vinodolski – Povile i zasebnog naselja Klenovica kao i izgradnja novih zasebnih
kanalizacijskih sustava za naselja Sibinj, Smokvica, Donji Zagon, Ledenice i Bater.
U izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene i površinama
ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja u zaštićenom obalnom području mora,
odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s
pročišćavanjem.
Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s odredbama Zakona o
vodama, Državnog plana za zaštitu voda i dr. odluka.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
90

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Obrane od poplava
Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava na prostoru grada Novog Vinodolskog je
županijskog značaja i neodstatno je izučen i izgrađen. Razvoj tog sustava treba osigurati
neškodljivo zbrinjavanje velikih voda izgradnjom građevina uređenja vodotoka i drugim ne
građevinskim mjerama. Kako se u pravilu radi o vodotocima bujičnog karaktera posebno je
važno utvrditi područje stvarno i potencijalno ugroženo poplavljivanjem, a u svrhu reguliranja
odnosa u prostoru. Uređenjem vodotoka i slivnih površina smanjiti eroziju, osigurati
nesmetan protok voda, te smanjiti učestalost i štete od poplava.
D) ENERGETSKA INFRASTRUKTURA
Elektroopskrba
Glavni pravac razvoja u elektroprivredi usmjeren je na dogradnju postojećeg sustava, koja u
prvom redu podrazumijeva izgradnju trafostanice 110/20 kV Novi Vinodolski. Postojeći
dalekovodi 110-220-380 kV zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas, a planira se izgradnja
novog 220 kV dalekovoda TS 380/220/110 kV Melina - TS 220/110/35 kV HE Senj.
Plinoopskrba
Cilj plinarskog gospodarstva na području Grada Novi Vinodolski je opskrba prirodnim
plinom, a koncepcija plinifikacije predviđa priključak iz MRS Rijeka istok, izgradnju dviju
redukcijskih stanica (RS N.Vinodoski 1 i RS N.Vinodoski 2) te opskrbu plinom svih
kućanstava, industrijskih i uslužnih djelatnosti na području Grada
2.3.3.4. Zbrinjavanje otpada
Sanacija odlagališta otpada na deponiji “Duplje” sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli za
sanaciju odlagališta (Ur.br.: 2170-80-02-00-05-06/CT/, Crikvenica, 12.04.2005.godine),
Zakonu i posebnim propisima te izgradnja reciklažnog dvorišta s transfer stanicom.
Uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje
otpada.
Donijeti godišnji plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta (u daljnjem
tekstu neuređena odlagališta) na svom području i u isti unijeti lokacije neuređenih odlagališta
prema redoslijedu sanacija utvrđenom u Listi prioriteta iz "Plana sanacije otpadom
onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije" (SN br.
34/04).
2.3.3.5. Groblja
Osnovni problem groblja na području Grada Novi Vinodolski je pomanjkanje ukopnih mjesta.
Obzirom na ograničene mogućnosti širenja postojećih groblja, troškova koji se javljaju kod
otvaranja svakog novog groblja (kao zamjena postojećim na području svakog mjesnog
odbora), povoljne demografske strukture a i mogućeg jačeg mehaničkog priliva stanovnika
(poglavlje 1.2.2. Stanovništvo i stanovanje) cilj je formiranje jedinstvenog groblja za buduće
potrebe ukopa za cijelo područje Grada Novog Vinodolskog.
Institut građevinarstva Hrvatske – poslovni centar Rijeka izradio je 1992 godine “Studiju
groblja” na području bivše Općine Crikvenica. Studijom je obrađena i potencijalna lokacija na
području današnjeg Grada Novog Vinodolskog i to južno od ceste Novi Vinodolski –
Ledenice u predjelu Muroskva.
Obzirom da su analizirana sva ograničenja koja su prisutna kod ovakvih radova (geološki
radovi, vodoprivredne suglasnosti i dr.) te se predmetna lokacija pokazala vrlo povoljnom. Da
bi poslovi za određivanje nove potencijalne lokacija trajali duže nego što ima vremena do
pojave ozbiljnih problema s ukopima na području Grada. Isto tako troškovi potrebni za
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
91

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
formiranje jedinstvenog groblja za buduće potrebe ukopa za cijelo područje Grada manji su
od formiranja više manjih novih grobalja.
Zbog svih prethodno navedenih zaključaka odabrala se lokacija “Muroskva” za formiranje
jedinstvenog groblja za buduće potrebe ukopa cijelog područja Grada Novog Vinodolskog.
Za postojeća groblja na području Grada Novog Vinodolskog, osim mogućeg manjeg
proširenja groblja (grobnih mjesta) u Novom Vinodolskom (izrađen DPU “proširenje groblja
u Novom Vinodolskom”, S.N. 12/00), Povilama (grobnih mjesta i izgradnja mrtvačnice),
Donjem Zagonu (grobnih mjesta i izgradnja mrtvačnice) i Ledenicama (grobnih mjesta),
predlaže se nakon popunjenja koristiti samo na način da se ukapaju neposredni nasljednici, da
se u budućnosti groblja urede kao park-groblja (spomenici kulture), a ukopi bi se trebali vršiti
na novom groblju.
2.3.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnih
cjelina
2.3.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti
Prostor Grada Novog Vinodolskog ističe se raznolikošću i bogatstvom svojih prirodnih i
antropogenih krajolika. Osnovni cilj očuvanja vrijednih dijelova prirodne i graditeljske
baštine, kao i krajobraznih vrijednosti, jest da se zaštitom očuva identitet prostora Grada, ali i
da ta baština bude osnova za daljnji turistički razvitak.
Pojam krajolik ili krajobraz označava cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu
u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene.
Velik dio područja Grada zauzima potpuno prirodni predjel, a jedan od ciljeva očuvanja
prostornog identiteta jest da se upravo ti prirodni predjeli sačuvaju u najvećoj mogućoj mjeri.
S obzirom da povijesni krajolik nije očuvan u svojim funkcionalnim oblicima
(vinogradarstvo, poljodjelstvo itd.), te je uglavnom zapušten, ne predviđa se stupnjevana
zaštita, nego se ona prije svega odnosi na zaštitu širega prostora naselja i fortifikacija na
uzvisinama, u svrhu očuvanja njihovih izvornih vizura i povijesnoga identiteta (Ledenice,
Novi).
Prostornim planom Županije kao područja, odnosno ambijenti koncentracije osobito vrijednih
elemenata izdvojeni su:
- Vinodol, koji obuhvaća manji jugozapadni dio područja Grada Novi Vinodolski. Na
ovom je području nužno povezati turizam i poljoprivredu, uz neminovno očuvanje
najvrednijeg prirodnog i kulturnog krajobraza. Posebnu je pozornost potrebno obratiti
pri mikrolociranju trasa autoceste i željezničke pruge,
- Bijele i Samarske stijene, zbog geomorfološke posebnosti i bogatstva flore i faune
(dijelom zaštićeno u kategoriji strogog rezervata),
- Kolovratske stijene, za koje se zbog prirodnih vrijednosti predlaže zaštita u kategoriji
posebnog rezervata, uz potrebu valorizacije obližnjih šumovitih dolaca.
Ovim Planom izdvojeni su osobito vrijedni potezi obale - stijene koje treba sačuvati bez bilo
kakvog narušavanja postojećeg stanja i predloženi za zaštitu od lokalnog interesa:
- dio predjela “pod sv.Mikulj” u građevinskom području naselja Novi Vinodolski NA1 1-3 i
- dio predjela “pod vilu Katicu” ispod Glavice u građevinskom području naselja Novi
Vinodolski NA1 1-9 .
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
92

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2.3.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti
Prostornim planom Primorsko-goranske županije određeni su slijedeći dijelovi prirode koje bi
trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode (pored već zaštićenih Bijelih i Samarskih
stijena u kategoriji strogog rezervata):
- u kategoriji park prirode/regionalni park : Bjelolasica (obuhvaća samo krajnje sjeverne
dijelove područja Grada Novi Vinodolski),
- u kategoriji posebnih rezervata: - Tomišina, Bukova i Vodna Draga,
- Padine Velog vrha iznad Tomšine drage,
- Kolovratske stijene.
- u kategoriji zaštićenog krajobraza: - Vinodol,
- Pleteno,
- u kategoriji spomenika prirode: - špilja Va Zagori (Novi Vinodolski),
- vrulja u uvali Žrnovnica.
2.3.4.3. Zaštita kulturo-povijesne baštine
Cilj zaštite graditeljske baštine je uspostavljanje i provođenje takvog sustava zaštite koji će s
raznih gledišta (prostorno planiranje, graditeljstvo, turizam i dr.) utjecati na ispravan odnos
društva i pojedinih korisnika ne samo prema kulturnoj, već i prirodnoj baštini, čime će se
postići integracija zaštite u strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja.
Stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru
potrebno je pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika
graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih
cjelina. Time će se uz očuvanje njihovih izvornih povijesnih vrijednosti, omogućiti i njihovo
korištenje za stambenu, turističku, kulturnu, odgojno-obrazovnu i znanstveno-israživačku
namjenu.
Prvenstvenu brigu u kontekstu zaštite graditeljske baštine treba usmjeriti na registriranu i
evidentiranu baštinu (navedenu u Polazištima, točka 1.2.7.2.), a prvenstveno u sanaciji i
prezentaciji trebaju imati najugroženiji spomenici, odnosno oni koji će se na najbolji način
moći uklopiti u programe razvoja.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
93

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2.4. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA
2.4.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Racionalno korištenje prostora ima za cilj postići učinkovitiju organizaciju prostora i štednju
resursa. To se prije svega odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za
izgradnju naselja, te na gradnju, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža.
“Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i
štednja resursa. S gledišta temeljnih odrednica prostornog planiranja, to se prioritetno
odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih
kapaciteta (formiranje građevinskih područja) te na gradnju, obnovu, rekonstrukciju i
modernizaciju infrastrukturnih mreža.
Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti (a
po potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih
površina šuma, vrijednih poljodjelskih površina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i
turizmu. U prostornim planovima moraju se odrediti područja vrijednih resursa na kojima je
isključena prenamjena prostora.
U planiranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja
postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa (osobito
prosjecanje vrijednih poljodjelskih i šumskih površina).
Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora,
osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se
poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor.” 22
Osim promoviranja načela racionalnog korištenja prostora, Strategija prostornog uređenja
Republike Hrvatske kao strateški cilj određuje “Utvrđivanje kriterija i mjera za racionalno
planiranje prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno
potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima”.
U pogledu određivanja prostora za razvoj naselja, kao prioritetne navedene su slijedeće
smjernice:
• “Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano
širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih
građevinskih područja. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja
građevinskih područja (kroz prostorne planove uređenja prostora općina i gradova) i
njihovoga drastičnog smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama. Za novu stambenu
gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno
koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom
infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili
neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i
nadogradnjom). Pri tome urbanom obnovom (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) očuvati
graditeljski identitet povijesnih središta naselja a dati prioritet održavanju ili uređenju
postojećeg stambenog fonda.”
• “Kada je nužno povećati tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih u
obalnom području, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u
pravilu na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu.
Takvim planskim pristupom čuvanja što više prirodnih neizgrađenih prostora, između
izgrađenih područja obalnih naselja, istovremeno se i štiti javni interes i osigurava
različitim subjektima višenamjensko i optimalno korištenje ovoga najvrijednijeg dijela
nacionalnog teritorija.”
22 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
94

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
• “Novu stambenu gradnju usmjeravati i interpolacijama, prije svega, u nedovoljno ili
neracionalno izgrađene dijelove gradova i naselja kao i dogradnjama ili nadogradnjama
postojećih objekata. Aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg
stambenog fonda davati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u
povijesnim urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu
djelatnost.”
2.4.1.1. Zaštita prostora
Prostor je nacionalno, neobnovljivo dobro od posebnog interesa i resurs koji ima svoje nosive
kapacitete, specifičnosti i održivost.
Temeljem odrednica Prostornog plana Županije (knjiga 2 i Odredbe za provođenje), prostor
se prema načinu korištenja razgraničuje temeljem kriterija zaštite prostora, a način korištenja
prostora uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora.
Prema osjetljivosti, prostor Grada Novi Vinodolski se dijeli na 4 kategorije zaštite, a kriteriji
razgraničenja su slijedeći:
I. kategorija zaštite odnosi se na:
- sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - I i II zona i vodoopskrbni rezervat,
- zaštićeno poljoprivredno tlo - I. kategorije,
- obala mora - zabrana gradnje.
I. kategorija zaštite je područje zabrane gradnje i zahvata u prostoru u kojem se ne mogu
formirati nova građevinska područja i širiti postojeća izgrađena područja. Dopušteno je
planiranje nužne infrastrukture.
II. kategorija zaštite odnosi se na:
- sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - zona djelomičnog ograničenja i neistraženo
područje,
- zaštita prirode - strogi rezervat
II. kategorija zaštite je područje ograničene gradnje i zahvata u prostoru u kojem je iznimno
dopušteno širenje postojećeg izgrađenog područja naselja. Zabranjeno je formiranje
novog građevinskog područja ili širenje izgrađenog područja za gospodarsku namjenu.
III. kategorija zaštite odnosi se na:
- sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - III zona,
- zaštita prirode - park prirode i posebni rezervat,
- zaštićeno obalno područje – jaka ograničenja,
III. kategorija zaštite je područje regulacije u kojem je nužna pojačana pažnja pri formiranju
građevinskih područja, planiranju izgradnje ili drugih zahvata u prostoru.
IV. kategorija - ostalo područje.
IV. kategorija zaštite je područje u kojem se određivanje građevinskih područja, planiranje i
korištenje površina izvan građevinskog područja obavlja sukladno Prostornom planu
Primorsko-goranske županije.
Poštujući navedene kategorije, Prostornim planom uređenja Grada Novi Vinodolski određeno
je razgraničenje prostora prema namjeni (Kartografski prikazi u mjerilu 1:25 000, katastarske
podloge u mj. 1:5 000).
Racionalno korištenje ima za cilj postići učinkovitiju organizaciju prostora - prvenstveno u
smislu zaustavljanja nepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja i infrastrukturnih
površina, građevina i koridora.
Područje Vinodolske doline je zaštićeni krajolik. S gledišta načina korištenja tog prostora
cijeli je prostor zbog svojih karakteristika pod posebnim ograničenjima u načinu korištenja,
koja se odnose na zaštitu voda, zaštitu od voda, zaštitu tla, zaštitu kulturne baštine itd. Upravo
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
95

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
se na tom primjeru mora ostvariti provjera koncepta održivog razvitka unutar kojeg je
potrebno krenuti od vrednovanja ciljeva razvoja i vrednovanja prirodnih, kulturnih dobara,
vodnog dobra i tla. Provođenjem mjera zaštite za svaki ponaosob, ostvarivati će se održivi
razvitak predmetnog područja.
Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu ZOP) obuhvaća pojas kopna u širini od
1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Uvjeti i mjere za
uređenje ZOP-a u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog
korištenja određeni su Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora NN
broj 28/04 (u daljnjem tekstu Uredba).
Građevinska područja - potrebno je u skladu sa polaznim smjernicama locirati na već
formiranim zonama, bez zauzimanja površina šuma i vrijednih poljodjelskih površina - to
osobito vrijedi za građevinska područja izvan naselja, tj. u segmentu otvaranja novih
poslovnih djelatnosti na prostoru zaštićenog krajolika. Potrebno je naglasiti potrebu za
provedbu svih mjera za otklanjanje budućih štetnih posljedica po okoliš, stoga se na području
Grada Novi Vinodolski ne planiraju građevinska područja proizvodne, već isključivo
poslovne namjene - manje proizvodno obrtništvo i dr.
U tu svrhu prvo se iskorištavaju raspoloživi kapaciteti manjih proizvodnih zona koje se nalaze
uglavnom unutar izgrađenog dijela građevinskih područja.
U ZOP-u sukladno Uredbi nisu određena nova građevinska područja izvan naselja poslovne
namjene osim postojećih, dok su nova građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene
izvan naselja određena sukladno Usklađenju PPPGŽ sa Uredbom (SN 10/05).
2.4.2.. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj
stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti,
obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturnopovijesnih
cjelina
Naseljem se razumijeva struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u
planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.
Građevinska područja naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje
postojećeg naselja. U njima se, osim stanovanja, smještavaju sve spojive funkcije sukladne
namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, gospodarska
namjena (zanatska, poslovna, ugostiteljsko-turistička, turistička - luke posebne namjene i sl.),
sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava,
groblja itd.
Razgraničavanje površina naselja obavlja se određivanjem granice građevinskog područja,
prema kriterijima i smjernicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i
Prostornog plana Županije Primorsko-goranske.
Postojeći i planirani broj stanovnika
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području Grada živjelo je 4.978 stanovnika, a
2001. godine 5282 stanovnika.
Temelj za izračun građevinskog područja naselja na području Grada Novi Vinodolski uzeta je
projekcija broja stanovnika u 2015. godini od 5.729 stanovnika prema Prostornom planu
Primorsko – goranske županije.
Gustoća stanovanja
Minimalna planirana gustoća određena Prostornim planom županije za prostornu cjelinu P4 i
Grad Novi Vinodolski iznosi 20 stanovnika / hektaru.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
96

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Iz toga proizlazi da se maksimalna planirana površina građevinskog područja svih naselja na
području Grada (P) dobiva iz omjera projiciranog broja stanovnika (b) i određene minimalne
gustoće stanovanja (c).
P =
b
c
5729
20
= 286 ,45 ha
Obzirom da površina već izgrađenog građevinskog područja svih naselja na području Grada
Novi Vinodolski iznosi 430,71 ha, sukladno odredbama Prostornog plana županije
primjenjuje se drugi kriterij, koji glasi:
“Ukupno građevinsko područje naselja, općine ili grada, ne može biti manje od površine
izgrađenog dijela građevinskog područja naselja uvećanog za 20% (čl. 62).”
Najveća dopuštena površina građevinskog područja svih naselja na području Grada Novi
Vinodolski iznosi dakle:
P = 430,71 + 20% = 430,71+ 86,14 = 516,85 ha
Izgrađenost
Izgrađenost građevinskog područja temeljni je podatak za dimenzioniranje planiranog
građevinskog područja naselja. Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko
zemljište na kojem su izgrađene građevne čestice, izgrađene infrastrukturne građevine i
površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže i sl.).
Detaljnom analizom stanja na terenu utvrđeno je da ukupna površina izgrađenog dijela
građevinskog područja svih naselja na području Grada Novi Vinodolski iznosi 430,71 ha.
Detaljni izračun po pojedinom naselju prikazan je u tablici 17. (u nastavku, u točki 3.2.1.).
Za potrebe određivanja izgrađenog dijela naselja, izvršena je detaljna anliza stanja na terenu,
poštujući smjernice Prostornog plana Primorsko – goranske županije da se iz izgrađenog
dijela građevinskog područja izuzima :
- svaka neizgrađena površina veća od 5000 m2,
- svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara.
2.4.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
Novi Vinodolski kao lokalno središte i sjedište područja Grada spada u grupu većih gradova
na području Županije. Novi je i kulturno i gospodarsko središte i sjedište upravnih,
zdravstvenih i drugih sadržaja društvene infrastrukture.
Smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na kvalitetnoj interpolaciji
unutar već izgrađenog dijela naselja opremljenog komunalnom infrastrukturom i osiguranju
uvjeta za formiranje ostalih sadržaja (gospodarske, javne i društvene namjene), koje mu
nedostaju za jačanje uloge lokalnog središta.
Naselje Klenovica (obzirom na položaj, pozitivne demografske pokazatelje, luku otvorenu za
javni promet lokalnog značaja, središte ribarstva te turističke kapacitete) ima povoljne uvjete
za razvoj u manje lokalno središte, pa je potrebno osigurati uvjete za formiranje ostalih
sadržaja javne i društvene namjene. Pri tome će važnu ulogu imati i izrada urbanističkog
plana uređenja kojim će se utvrditi detaljan način korištenja i uređenja prostora i sadržaji
javnih funkcija.
Naselja Povile, Donji Zagon, Ledenice i Bater imaju povoljnije uvjete za razvitak od ostalih
naselja, pa je potrebno jačati i druge funkcije osim stambenih osobito uslužnih, kulturnih,
sportskih i turističkih sadržaja.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
97

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Ostala naselja bilo bi potrebno revitalizirati, a među mogućim mjerama i smjernicama za
razvitak navodimo neke:
− osiguranje dobre prometne povezanosti s ostalim naseljima i opremanje komunalnom
infrastrukturom,
− osiguranje uvjeta za kvalitetnu stambenu izgradnju, uz uvažavanje tradicijskog
graditeljstva koje se odražava u veličini građevne čestice, strukturnim značajkama i
materijalima,
− donošenje poticajnih mjera za razvoj seoskog turizma u naseljima u zaleđu,
− poticanje akcije obnove i zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i baštine.
Pri određivanju građevinskih područja naselja nastojalo se zadržati upravo identitet svakog
naselja, formirajući koncentrirana i zaokružena građevinska područja, što za posljedicu ima
racionalnije korištenje prostora, manje skupu izgradnju prometne i komunalne infrastrukture i
očuvanje vrijednog krajolika samih naselja (pretežito poljoprivrednih površina).
Među mogućim mjerama i smjernicama unapređenja uređenja naselja i komunalne
infrastrukture navodimo:
- u svim naseljima, a posebno u naseljima Priobalja potrebno je poboljšati uvjete
stanovanja unutar postojećih naselja opremanjem potrebnom komunalnom
infrastrukturom,
- rekonstrukcije i adaptacije postojećih građevina provoditi u skladu s oblikovnim
karakteristikama naselja,
- osim završetka sportskog centra Bahalin u naselju Novom Vinodolskom uz naselje
Klenovicu i Breze odrediti zonu sportskog centra u cilju poboljšanja turističke ponude,
- za naselja s većim razvojnim prednostima (Povile, Donji Zagon, Ledenice i Bater) -
potrebno je osigurati provođenje programa infrastrukturne rekonstrukcije, koji bi trebali
imati za cilj poboljšanje cjelokupne infrastrukturne mreže. Također je potrebno poticati
i daljnje jačanje ugostiteljsko-turističkih, uslužnih i gospodarskih funkcija (namjena),
kako bi se omogućilo "širenje ponude" izvan samog naselja Novi Vinodolski,
- uz naselje Donji Zagon, izvan poljoprivrednih i šumskih površina odrediti lokaciju za
poslovnu zonu i lokaciju za zonu ugostiteljsko turističke namjene - smještajni
kapaciteti, u pravilu pojedinačne građevine (hoteli, izletišta, domovi i sl.) s pratećim
sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne, zabavne te slične
namjene koji čine zaseban kompleks,
- ispod evidentiranog povijesnog sklopa i građevine Ledenice (Gradina) u cilju razvoja
povijesnog i kulturnog turizma odrediti lokaciju turističko-informativnog punkta
(muzejskog, trgovačkog, uslužnog i ugostiteljskog sadržaja),
- naselja koja su evidentirana kao povijesne graditeljske cjeline - dijelovi naselja (Drinak,
Krmpotske Vodice, Bater, Crno, Plužnica, Valač, Valač, Vinište, Podmelnik, Kal,
Krasnica, Trbotinj i Bile) koja bilježe stalan pad broja stanovnika potrebno je
revitalizirati donošenjem poticajnih mjera za razvoj turizma, poticanjem akcije obnove i
zaštite kulturne baštine, osiguranjem uvjeta za kvalitetnu stambenu izgradnju, uz puno
uvažavanje tradicijskog gospodarstva, te nužno opremanje svom potrebnom
infrastrukturom,
- u naselju Breze određivanjem lokacija zimskog centra, sportskog centra kao i
ugostiteljsko turističke namjene - smještajni kapaciteti, u pravilu pojedinačne građevine
(hoteli, izletišta, domovi i sl.) s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
sportske, rekreativne, zabavne te slične namjene koji čine zaseban kompleks omogućiti
razvoj turizma.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
98

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA NOVI
VINODOLSKI U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU
STRUKTURU ŽUPANIJE
Prostorni plan Županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora. Unutar
funkcionalnih cjelina određene su prostorne cjeline prema prostornim mogućnostima,
odnosno ograničenjima, te organizaciji prostora. Područje Grada Novi Vinodolski
obuhvaćeno je funkcionalnim cjelinama “Priobalje” i “Gorski Kotar”.
Funkcionalna cjelina “Priobalje” dijeli se na slijedeće prostorne cjeline:
- P1 A Rijeka - centar
- P1 B Rijeka - prsten
- P2 Opatija
- P3 Rupa
- P4 Crikvenica - Novi Vinodolski
Prostorna cjelina P4 obuhvaća dio područja Općine Vinodolske, područje Grada Crikvenice i
dio područja Grada Novi Vinodolski.
Funkcionalna cjelina “Gorski Kotar” dijeli se na slijedeće prostorne cjeline:
- G1 Delnice
- G2 Čabar
- G3 Vrbovsko
- G4 Risnjak
- G5 Bjelolasica
Prostorna cjelina G5 obuhvaća dio Grada Novi Vinodolski i dijelove općina Ravna Gora,
Mrkopalj i Vinodolska.
Prostornim planom Primorsko-goranske županije (Odredbe za provođenje određene su
posebne postavke razvoja koje naročito treba poticati za područje priobalja:
1. Treba ublažiti pritisak na usku obalnu crtu, preusmjeravajući migracijske tokove prema
bližem zaleđu (implicitne migracijske mjere) čime bi se polučio dvostruki pozitivni učinak.
2. Obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje.
3. Razviti lučki sustav i osigurati prostorne uvjete za razvitak.
4. Razviti prometni sustav integrirajući sve segmente na međunarodnim (inter-regionalnim)
koridorima kao konkurentne susjednim državama.
5. Dograđivati ostvareno djelomično spajanje vodoopskrbnog sustava Rijeke i Opatije, te
Krka.
6. Dugoročno, onečišćenju zraka zbog prometa treba posvetiti posebnu pažnju i pojačati
infrastrukturu koja će omogućiti iznalaženje pravovremenih i djelotvornih zaštitnih mjera.
7. Izgradnja kanalizacijskih sustava osnovni je sanitarno-zdravstveni standard i
najučinkovitiji izravni način zaštite mora, pa rješavanje problema prikupljanja otpadnih
voda i njihovo pročišćavanje primaran je zadatak.
S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru,
u odnosu na planirane potrebe, određene su slijedeće mjere razvoja:
1. Pojedine pogone iz industrijskih zona u gradovima i naseljima dislocirati,
2. Izgraditi i dograditi prometnice visokog prometnog standarda autoceste Zagreb - Rijeka i
državna granica Slovenija - Rijeka - Senj - Otočac - Split - Dubrovnik, te željezničke
pruge velikih učinkovitosti na pracu Trst-Koar-Rijeka i Rijeka-Drežnik-Zagreb/Split.
3. Apsolutni prioritet ima izgradnja odnosno dovršenje, do prometno funkcionalne
cjelovitosti cestovno čvorište Rijeka od Matulja do Križišća sa svim pripadajićim
čvorovima i spojnim cestama na bazene luke Rijeka, te prometne zone i terminale od
značaja za državu. Također imaju prednost i dionice zapadno od granice sa Slovenijom
Šapjane - matulji i jugoistočno Križišće - Senj - Otočac - Žuta Lokva.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
99

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
4. Ulagati u razvoj i saniranje mreže vodoopskrbe na područjima Mošćenička Draga,
Lovran, Matulji Bakar, Opatija, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolski.
5. Novelirati rješenja sustava odvodnjena područjima: Opatija, Mošćenička Draga, Rijeka,
Kostrena, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski i Vinodolska.
6. Graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih
voda i obalnog mora.
7. Poboljšati i zaštititi kakvoću zraka u Rijeci planiranim preseljenjem rafinerije Mlaka na
Urinj, izgradnjom zatvorenih sustava za pretovar u lukama, te promicanjem upotrebe
plina u svim izvorima u središtu grada Rijeke ili spajanjem na centralizirane toplinske
izvore.
Prostornim planom Županije prostorne mogućnosti razvoja ocijenjene su kao trajno povoljne i
dostatne za planirani dugoročni razvoj. Kao jedna od osnovnih smjernica navedena je uputa
da je obalne prostore potrebno planirati isključivo za litoralne sadržaje. Također, za razvitak
priobalja od presudnog je značenja razvitak infrastrukture, ali i zaštita prirodnih resursa,
posebno zraka i mora.
Posebne postavke razvitka koje osobito treba poticati za područje Gorskog kotara su:
1. Poticati intenzivniji rast žarišnih naselja i naselja povoljnije demografske strukture radi
ublažavanja negativnog demografskog procesa.
2. Planom predviđeni raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru provesti
uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja.
3. Poticati razvoj veznih pravaca koji osigurava razvoj pokupskog graničnog područja
Županije i integriraju goranski prostor sa susjednim županijama i Republikom
Slovenijom.
S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru
u odnosu na planirane potrebe, određuju se sljedeće mjere razvoja:
1. Potrebno je djelovanje minimalno 10 osnovnih škola. Posebno antidepopulacijsko
značenje imale bi područne osnovne škole (tzv. male planinske škole i škole u udaljenim
naseljima), kako bi se uspostavili uvjeti za očuvanje pograničnog i gorskog područja.
2. Razvijati mrežu srednjih škola.
3. Objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u središta gradova i općina.
4. Locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zaštite.
5. Radne zone planirati disperzirano, a posebno odrediti i sačuvati izrazito vrijedne prostore
za poljoprivredno-stočarsku djelatnost.
6. Poticati poduzetništvo.
7. Poticati poljoprivredne djelatnosti iz Članka 40. odluke.
8. Ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe i to prioritetno na područjima gdje je sustav
neispravan (Čabar) i gdje je rad sustava nesiguran zbog nedovoljnih količina ili kvalitete
vode (Skrad i Ravna Gora).
9. Kanalizacijske sustave graditi prema prioritetu zaštite izvorišta vode za piće i vodotoka
prve vrste.
10. Radi zaštite izvorišta vode za piće potrebno je sanirati postojeći magistralni naftovod za
međunarodni transport.
Bitan preduvjet razvitka jest izgradnja osnovne infrastrukture (prometnice, vodoopskrba,
odvodnja i energetika), uz očuvanje prirodnih osobitosti područja.
Žarišta razvitka i vezni pravci u Primorsko-goranskoj županiji 23
Snažno žarište razvoja u priobalju je područje Grada Rijeke, dok su na istočnom dijelu
priobalja to Crikvenica i Novi Vinodolski. Žarište razvitka je naselje i njegovo okružje koje se
svojim kompleksnim funkcijama i potencijalima ističe u odnosu na naselja u njegovom
okružju. Također, to je u pravilu urbano područje višeg stupnja centraliteta, u subregionalnoj
mreži funkcija javnih sadržaja i sa strukturom zaposlenih višeg ranga (sekundarni, tercijarni),
23 Prostorni plan Primorsko-goranske županije, Knjiga 1, točka 4.3.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
100

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
te stoga i povoljnijim uvjetima za demografski razvitak. Sve navedeno odnosi se i na središnje
naselje Grada - Novi Vinodolski.
Vezni pravci su oni pravci na kojima se fomiraju gospodarske i društvene silnice razvoja i na
kojima je razvijena prometna infrastruktura. Područje Grada Novi Vinodolski leži na
jadranskom obalnom pravcu koji alpsko područje preko Postojnskih vrata povezuje s
Jadranom i Bliskim istokom.
Mrežu primarnih veznih pravaca čine magistralne ceste i pruge, naftovod, telekomunikacijski
vodovi, luke (morske i zračne) i terminali. Na ovim je pravcima nužno izgraditi autocestu
granica Slovenije - Rijeka - Split - Dubrovnik i željezničku prugu velike učinkovitosti Trst-
Rijeka-Split. Obje navedene prometnice prolaze područjem Grada Novi Vinodolski.
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE
PROSTORA
Prostorni plan ima za cilj uskladiti razvojne potrebe sa zaštitom prirodne i kulturno-povijesne
osnove i pomiriti različite interese korisnika prostora. Osnovnom namjenom prostora
određuju se i osiguravaju površine za daljnji razvoj naselja, gospodarskih djelatnosti i
infrastrukturnih sustava, te dijelovi prostora koji, obzirom na svoje prirodne značajke, sadrže
predodređenost za određenu namjenu, kao što su šumske površine, kvalitetno tlo -
poljoprivredne površine, te morske površine. Posebice su identificirana vrijedna područja koja
su svrstana u odgovarajuću kategoriju zaštite ili usmjerenog korištenja.
Planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a pretpostavke
za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina za pojedine
kategorije korištenja prostora. Namjena prostora iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju
bitne značajke načina korištenja, uređenja i zaštite prostora.
Te funkcije dijele se na:
- antropogena područja i
- prirodna područja.
Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru
kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno planiranim aktivnostima,
prostor se dijeli na:
- površine naselja i
- površine izvan naselja za izdvojene namjene.
Prirodna područja su područja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima
se prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su
poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo i sl., a prostor se prema namjeni dijeli na:
- poljoprivredne površine,
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,
- šumske površine i
- vodne površine.
Osnovna namjena površina sastoji se u podjeli na:
- površine naselja,
- površine izvan naselja za izdvojene namjene,
- poljoprivredne površine,
- šumske površine,
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,
- vodne površine.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
101

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili
izvan građevinskog područja naselja.
Razgraničenjem se određuju:
1. Građevinska područja za:
- površine naselja,
- površine izvan naselja za izdvojene namjene.
2. Građevine izvan građevinskog područja.
(1) Ako ovim Prostornim planom nije drugačije određeno, pojedini izrazi upotrebljeni u
Prostornom planu imaju slijedeća značenja:
1. Grad Novi Vinodolski je teritorijalna jedinica kao posebna jedinica lokalne samouprave
sa statusom grada;
2. grad Novi Vinodolski je naselje Novi Vinodolski sa statusom grada;
3. naselje je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom
(izgrađenom) opsegu;
4. granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe za građenje
naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz
Prostornog plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama
katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u
građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica;
5. građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno
proširenje postojećeg naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji
razvoj (neizgrađeni dio).
6. naselja u zaštićenom obalnom području (ZOP-u) su naselja čija se građevinska
područja s više od polovice površine nalaze unutar 1000 metara od obale mora (obalna crta je
crta plimnog vala na obali). To su građevinska područja: Novi Vinodolski NA1 1-2 , Klenovica
NA11 1-2 , Povile NA16, Smokvica Krmpotska NA18 1-2 i Sibinj Krmpotski NA19 1-9 ;
7. površine za izdvojene namjene su površine za specifične funkcije koje svojom
veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. Osnovne grupe izdvojenih
namjena su: gospodarska namjena – poslovna, ugostiteljsko-turistička namjena, sportskorekreacijska
namjena, površine infrastrukturnih sustava i groblja izvan građevinskih područja
naselja.
8. građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se na:
a) obiteljsku kuću – građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici sa
najviše 3 stana;
b) stambenu građevinu – građevina sa najviše 4 stambene odnosno samostalne
uporabne cjeline;
c) vikend građevinu – građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevnoj
čestici, najveće dopuštene tlocrtne projekcije do 50 m 2 .
9. slobodnostojeća građevina je građevina čija su sva pročelja odmaknuta od granica
susjednih građevinskih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina. Uz
građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;
10. poluugrađena građevina je građevina čija se jedna strana nalazi na granici građevne
čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, a sa ostalih strana ima neizgrađen
prostor. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;
11. interpolacija je gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom
uličnom potezu, odnosno pretežno izgrađenom predjelu;
12. građevine ugostiteljsko-turističke namjene jesu građevine namijenjene smještaju i
prehrani smještene unutar građevinskog područja naselja (namijenjene smještaju i prehrani, tj.
ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti i to: smještajni, ugostiteljski i catering objekti, Zakon o
ugostiteljskoj djelatnosti, NN 49/03);
13. pomoćne građevine jesu građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne
građevine (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne
kuhinje, zatvoreni bazeni, roštilji do 2,5 m 2 i sl.);
14. manje građevine gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene jesu građevine koje se
grade na građevnoj čestici uz obiteljske kuće i to s pretežito zanatskom, uslužnom,
trgovačkom, ugostiteljskom i sl. djelatnošću koja ne smeta okolini i ne umanjuje uvjete
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
102

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama te ne privlači povećan promet teretnih
vozila;
15. poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja jesu sjenici, pčelinjaci,
staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.;
16. poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja jesu staje, kokošinjci,
kunićnjaci i sl.;
17. građevine poslovne namjene – su pretežito uslužne, trgovačke, komunalno servisne i
manje zanatske građevine;
18. podrum i podzemna etaža P 0 - dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa
svih strana u teren, s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100
cm od najniže kote prirodnog terena (slojnica terena) kojeg pokriva građevina;
Obiteljske kuće, stambene i vikend građevine mogu imati samo jedan podrum (P 0 ) i isti
se ne uzima u izračun bruto izgrađene površine građevine. Kada se garaža izvodi u podrumu
građevine, otvorenost dijela pročelja podrumske etaže može biti samo u širini pristupne
rampe, odnosno širine garažnih vrata;
Građevine društvene (ili javne) namjene, gospodarske, ugostiteljsko-turističke i sportske
namjene te javne garaže mogu imati do dvije (2) podzemne etaže (2P 0 ) i iste se ne uzimaju u
izračun bruto izgrađene površine građevine ukoliko su isključivo namijenjeni za garaže i
pomoćne prostorije (spremišta i prostorije koje služe tehnološkom ili drugom procesu kojem
je namijenjena građevina);
19. prizemlje je etaža građevine čija je kota poda najviše 100 cm iznad najniže kote
prirodnog terena kojeg pokriva građevina;
20. potkrovlje je prostor između stropne konstrukcije posljednjeg kata građevine i krovne
konstrukcije građevine.
- Najveći gabarit potkrovlja oblikovanog kosim krovom u zaštićenom obalnom
području i prijelaznim padinama određen je najvećom visinom nadozida do 150 cm (mjereno
od gornjeg ruba stropne konstrukcije do unutarnjeg presjecišta krovne konstrukcije i zida), te
nagiba krova do 23 o , mjereno u visini nadozida i može se koristiti u stambene svrhe. Najveća
visina sljemena (mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije) je 3,5 metra;
- Najveći gabarit potkrovlja oblikovanog kosim krovom u brdskim predjelima određen
je najvećom visinom nadozida do 90 cm (mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije do
unutarnjeg presjecišta krovne konstrukcije i zida), te nagiba krova do 45 o odnosno nagiba
definiranog odabranim materijalom pokrova, klimatskoj zoni te zahtjevima arhitektonskog
oblikovanja u skladu s lokalnim uvjetima i može se koristiti u stambene svrhe;
21. tavan je prostor isključivo ispod kosog krovišta s visinom nadozida od najviše 50
centimetara, bez namjene i s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje, čija visina do
sljemena iznosi najviše 2,5 metra.
22. etaža – etažom se smatraju:
- bilo koji kat građevine, prizemlje uključujući podrum i podzemnu etažu ukoliko nije
drugačije navedeno ovim Planom;
- potkrovlje;
Broj etaža na kosom terenu određuje se na nepovoljnijoj strani;
23. građevinska (brutto) površina građevine (BRP) je ukupna površina zatvorenih,
otvorenih natkrivenih (osim prizemlja u režimu javne služnosti) i otvorenih prostora osim
balkona, svih etaža građevine, uključivši i površinu terase u prizemlju građevine kada je ista
konstruktivni dio podzemne etaže, te podruma i podzemne etaže ukoliko nije drugačije
utvrđeno ovim Planom;
24. samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu
djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku
cjelinu i imaju poseban ulaz. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu
uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline;
25. koeficijent izgrađenosti (K ig ) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim
građevinama na građevnoj čestici (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih
zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na
građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio
podzemne etaže) i ukupne površine građevne čestice. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne,
septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren i obrađene kao
okolni teren, solarni kolektori od max. 6m 2 ukupne osunčane površine i max. 1,20 m visine od
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
103

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
razine okolnog tla, nadzemni spremnici plina do 10 m 3 , otvoreni bazeni, nadstrešnice
otvorene min. s tri strane (pokrivene crijepom) do max. 15 m 2 , terase na terenu do h = 0,8
metra (ukoliko nisu konstruktivni dio podzemne etaže), vrtne sjenice, pergole, brajde, roštilji
do 1,5 m 2 i parkirališne površine;
26. koeficijent iskorištenosti (K is ) je odnos građevinske (bruto) površine (BRP) svih
građevina na čestici i površine građevne čestice;
27. nivelacijska kota je kota gotovog poda najniže nadzemne etaže, koja iznosi najviše
1,0 metra iznad najniže točke prirodnog terena (slojnica terena) kojeg pokriva građevina;
28. visina građevine do vijenca (V) je u metrima mjerena udaljenost od najniže točke
prirodnog terena (slojnica terena) kojeg pokriva građevina do gornje kote stropne konstrukcije
(za građevine s kosim krovom) odnosno do završnog ruba vijenca (za građevine s ravnim
krovom);
29. regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i
drugo) i građevne čestice osnovne namjene;
30. građevni pravac određuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela građevine,
uključujući i balkon, prema čestici javne površine;
31. infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija
infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja;
32. građevna čestica je čestica određena za gradnju;
33. gradivi dio građevne čestice je površina unutar koje se smještava građevina osnovne
namjene, a čije su granice određene s jedne strane građevinskim pravcem a od ostalih granica
građevne čestice ovim Planom propisanim udaljenostima.
34. lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske,
komunalne, prometne, tipologija, morfologija gradnje u krugu cca 200 metara i sl.).
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)
Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg
naselja. Razgraničenje površina naselja obavljeno je određivanjem granica građevinskog
područja, uvažavajući kriterije Prostornog plana Županije i smjernice Strategije prostornog
uređenja Republike Hrvatske.
Prostornim planom uređenja Grada Novi Vinodolski također je razgraničen izgrađeni i
neizgrađeni dio građevinskog područja naselja.
Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene
građevine i privedene namjeni ostale površine - parkovi, igrališta, uređene plaže i dr te.
Neizgrađeni dio građevinskog područja predviđen je za daljnji razvoj naselja.
Izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja prikazani su na katastarskim podlogama
4.1- 4.7. “Građevinska područja”, mj. 1:5000 i grafičkom prikazu br. 1."Korištenje i namjena
površina", mj. 1:25 000.
Temelj za dimenzioniranje je veličina, tj. površina već izgrađenog dijela građevinskog
područja naselja, koja iznosi 430,71 ha. Poštujući taj kriterij, određena su građevinska
područja naselja na području Grada Novi Vinodolski koja iznose:
- ukupna površina građevinskog područja naselja: 513,43 ha,
- površina izgrađenog dijela građevinskog područja naselja: 430,71 ha,
- površina neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja: 82,72 ha.
Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja u sastavu Grada Novi
Vinodolski, kao racionalno organizirani i oblikovani prostori, i to:
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
104

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1. Građevinska područja naselja unutar priobalja i obuhvata zaštićenog obalnog područja (u
daljnjem tekstu ZOP-a):
NA1 1-2 Statističko naselje Novi Vinodolski :
- NA1 1 Novi Vinodolski
- NA1 2 Grabrova
NA16
NA11 1-2
Statističko naselje Povile
Statističko naselje Klenovica :
- NA11 1 Klenovica - Miletići
- NA11 2 Kalanji (dio pod koridorom)
NA18 1-2 Statističko naselje Smokvica Krmpotska :
- NA18 1 Smokvica
- NA18 2 Gornja Smokvica
NA19 1-9 Statističko naselje Sibinj Krmpotski :
- NA19 1-3 Brižak
- NA19 4-6 Sibinj
- NA19 7-9 Šator
2. Građevinska područja naselja na području prijelaznih padina:
NA2 1-7 Statističko naselje Bater :
- NA2 1 Krasnica
- NA2 2 Lupoglav
- NA2 3 Jurčići
- NA2 4 Krmpotići
- NA2 5 Smolčići
- NA2 6 Stilini
- NA2 7 Šaini
NA3 1-11 Statističko naselje Bile :
- NA3 1-11 Bile
NA5 1-9 Statističko naselje Crno :
- NA5 1-7 Crno
- NA5 8-9 Omar
NA6
NA7 1-3
Statističko naselje Donji Zagon
Statističko naselje Drinak :
- NA7 1 Drinak
- NA7 2 Dubrava
- NA7 3 Poljice
NA8 1-6 Statističko naselje Gornji Zagon :
- NA8 1 Plužnice
- NA8 2 Valač
- NA8 3-5 Tribotinj
- NA8 6 Kal
NA9 1-3
- NA9 1
Statističko naselje Jakov Polje :
Jakov Polje – Staro Selo
- NA9 2 Dubrava
- NA9 3 Vukelić Draga
NA10 1-2 Statističko naselje Javorje:
- NA10 1 Javorje
- NA10 2 Jurići
NA13 1-8 Statističko naselje Ledenice :
- NA13 1-3 Ledenice-Frkovići-Komadine
- NA13 4-6 Črvanac
- NA13 7 Vinište
- NA13 8 Drsnik
NA14 1-3 Statističko naselje Luka Krmpotska :
- NA14 1 Grujići
- NA14 2 Butorci
- NA14 3 Števići
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
105

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
NA15 1-2 Statističko naselje Podmelnik :
- NA15 1 Podmelnik
- NA15 2 Bačići
NA17 1-8 Statističko naselje Ruševo Krmpotsko :
- NA17 1-4 Podomar
- NA17 5-6 Obor
- NA17 7 Krpani
- NA17 8 Veliko Ruševo
3. Građevinska područja naselja na području brdskih predjela:
NA4 1-11 Statističko naselje Breze :
- NA4 1 Breze
- NA4 2-3 3 kuće na ulazu u Breze
- NA4 4 Pleteno
- NA4 5-6 Bulići
- NA4 7 Lovasi
- NA4 8-9 Mataije
- NA4 10 Mataija Draga
- NA4 11 Pemperi
NA12
NA20 1-6
Statističko naselje Krmpotske Vodice
Statističko naselje Zabukovac :
- NA20 1-5 Zabukovac
- NA20 6 Dakuša
Vezano na potrebu izrade detaljnije prostorno-planske dokumentacije, odredbama Prostornog
plana županije utvrđena je obavezna izrada urbanističkih planova uređenja za centralno
naselje Novi Vinodolski kao i za neizgrađeni dio građevinskog područja unutar ZOP-a. Stoga
se ovim Planom propisuje obavezna izrada slijedećih urbanističkih planova uređenja za
naselja:
• UPU1 – naselja Novi Vinodolski – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih područja
(NA1 1 )
• UPU2 – naselja Grabrova – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (NA1 2 )
• UPU3 – naselja Povile – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (NA16)
• UPU4 – naselja Klenovica – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih područja (NA11 1-2 )
• UPU5 – naselja Smokvica Krmpotska – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog
područja (NA18 1 )
• UPU6 – naselja Sibinj Krmpotski - sjever – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih
područja (NA19 1-3 );
• UPU7 – naselja Sibinj Krmpotski - jug – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih
područja (NA19 4-6 ).
Iznimno, izgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja Smokvica Krmpotska i Sibinj
Krmpotski (NA18 2 i NA19 7-9 ) unutar ZOP-a nisu obuhvaćeni obaveznom izradom prostornog
plana užeg područja obzirom da za iste nije određen neizgrađeni dio građevinskog područja i
na njima se gradi neposrednom provedbom ovog Plana.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
106

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Tablica 17. Iskaz površina građevinskih područja naselja i gustoća stanovanja
1.1 POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA
1.1.1 A) NASELJA UNUTAR OBUHVATA ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA (ZOP-a)
Statističko
naselje
NOVI
VINODOLSKI
POVILE
KLENOVICA
SMOKVICA
KRMPOTSKA
SIBINJ
KRMPOTSKI
UKUPNO
1.1.1
Naselje
Oznaka
građevinskog
područja
Izgrađeni
dio GP
(ha)
Neizrađeni
dio. GP
(ha)
Površina
ukupno
(ha)
Novi Vinodolski NA1 1 176,80 35,00 211,80
Grabrova NA1 2 13,60 2,50 16,10
Površina ukupno 190,40 37,50
% od izgrađenog
dijela GP
NA1 1-2
100 % 19,7 %
Povile NA16 32,50 6,40 38,90
Površina ukupno 32,50 6,40
NA16
100 % 19,7 %
% od izgrađenog
dijela GP
Klenovica-Miletići NA11 1 54,00 11,00 65,00
Kalanji
(dio pod koridorom)
NA11 2 3,00 - 3,00
Površina ukupno 57,00 11,00
NA11 1-2
100 % 19 %
% od izgrađenog
dijela GP
Smokvica NA18 1 22,00 2,65 24,65
Gornja Smokvica NA18 2 0,60 - 0,60
Površina ukupno 22,60 2,65
NA18 1-2
100 % 12 %
% od izgrađenog
dijela GP
Brižak NA19 1-3 4,40 1,40 5,80
Sibinj NA19 4-6 3,40 1,50 4,90
Šator NA19 7-9 0,50 - 0,50
Površina ukupno 8,30 2,90
NA19 1-9
100 % 35 %
% od izgrađenog
dijela GP
POVRŠINA
UKUPNO
% od izgrađenog
dijela GP
NA1 1-2 +
NA16 +
NA11 1-2 +
NA18 1-2 +
NA19 1-9
310,80 60,45
100 % 19,4 %
% od
ukupne
površine
Grada
Stanovnici
projekcija
2015.g
Gustoća
(stan./ha)
227,90 0,9 4.600 20,2
38,90 0,14 215 5,5
68,00 0,25 360 5,3
25,25 0,09 60 2,4
11,20 0,04 60 5,4
371,25 1,4 5.295 14,3
1.1.2 B) NASELJA IZVAN OBUHVATA ZAŠTIČENOG OBALNOG PODRUČJA
Statističko
naselje
Predio
Oznaka
građevinskog
područja
Izgrađeni
dio GP
(ha)
Neizrađeni
dio. GP
(ha)
Površina
ukupno
(ha)
% od
ukupne
površine
Grada
Stanovnici
projekcija
2015.g
Gustoća
(stan./ha)
BATER
Krasnica NA2 1 2,42 - 2,42
Lupoglav NA2 2 9,90 1,70 11,60
Jurčići NA2 3 0,54 - 0,54
Krmpotići NA2 4 0,84 0,43 1,27
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
107

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.1.2 B) NASELJA IZVAN OBUHVATA ZAŠTIČENOG OBALNOG PODRUČJA
Statističko
naselje
Predio
Oznaka
građevinskog
područja
Izgrađeni
dio GP
(ha)
Neizrađeni
dio. GP
(ha)
Površina
ukupno
(ha)
% od
ukupne
površine
Grada
Stanovnici
projekcija
2015.g
Gustoća
(stan./ha)
BATER
BILE
BREZE
CRNO
Smolčići NA2 5 0,82 0,44 1,26
Stilini NA2 6 2,53 0,23 2,76
Šaini NA2 7 0,62 - 0,62
UKUPNO: NA2 1-7 17,67 2,80 20,47 0,08 100 4,9
Bile NA3 1-11 4,18 - 4,18
UKUPNO: NA3 1-11 4,18 - 4,18 0,02 4 0,9
Breze NA4 1 14,66 7,05 21,71
tri kuće na ulazu u Breze NA4 2-3 0,33 - 0,33
Pleteno NA4 4 0,33 - 0,33
Bulići NA4 5-6 0,75 - 0,75
Lovasi NA4 7 0,40 - 0,40
Mataije NA4 8-9 0,27 - 0,27
Mataija Draga NA4 10 1,38 - 1,38
Pemperi NA4 11 0,54 - 0,54
UKUPNO: NA4 1-11 18,66 7,05 25,71 0,1 4 0,2
Crno NA5 1-7 3,61 - 3,61
Omar NA5 8-9 0,85 - 0,85
UKUPNO: NA5 1-9 4,46 - 4,46 0,02 0 0,0
DONJI Donji Zagon NA6 14,30 6,62 20,92
ZAGON UKUPNO: NA6 14,30 6,62 20,92 0,08 120 5,8
DRINAK
GORNJI
ZAGON
JAKOV
POLJE
JAVORJE
Drinak NA7 1-2 8,42 - 8,42
Poljice NA7 3 1,61 - 1,61
UKUPNO: NA7 1-3 10,03 - 10,03 0,04 15 1,5
Plužnice NA8 1 1,67 - 1,67
Valač NA8 2 1,15 - 1,15
Tribotinj NA8 3-5 1,25 - 1,25
Kal NA8 6 1,33 - 1,33
UKUPNO: NA8 1-6 5,40 - 5,40 0,02 10 1,8
Jakov polje -
- Staro selo
NA9 1 6,60 4,10 10,70
Dubrava NA9 2 0,70 - 0,70
Vukelić draga NA9 3 0,30 - 0,30
UKUPNO: NA9 1-3 7,60 4,10 11,70 0,04 25 2,5
Javorje NA10 1 1,94 - 1,94
Jurići NA10 2 0,50 - 0,50
UKUPNO: NA10 1-2 2,44 - 2,44 0,01 3 1,2
KRMPOTS Krmpotske Vodice NA12 1,00 - 1,00
KE
VODICE UKUPNO: NA12 1,00 - 1,00 0,004 0 0,0
Ledenice,Frkovići,
NA13
Komadine
1-3 23,60 1,70 25,30
LEDENICE
Črvanac NA13 4-6 0,45 - 0,45
Vinište NA13 7 0,32 - 0,32
Drsnik NA13 8 0,33 - 0,33
UKUPNO: NA13 1-8 24,70 1,70 26,40 0,1 150 5,4
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
108

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.1.2.
POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA
B) NASELJA IZVAN OBUHVATA ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA
Statističko
naselje
Predio
Oznaka
građevinskog
područja
Izgrađeni
dio GP
(ha)
Neizrađeni
dio. GP
(ha)
Površina
ukupno
(ha)
% od
ukupne
površine
Grada
Stanovnici
projekcija
2015.g
Gustoća
(stan./ha)
LUKA
KRMPOTSKA
PODMELN
IK
RUŠEVO
KRMPOTSKO
ZABUKOV
AC
Grujići NA14 1 1,25 - 1,25
Butorci NA14 2 1,41 - 1,41
Števići NA14 3 1,16 - 1,16
UKUPNO: NA14 1-3 3,82 - 3,82 0,01 3 0,8
Podmelnik NA15 1 0,42 - 0,42
Bačići NA15 2 0,62 - 0,62
UKUPNO: NA15 1-2 1,04 - 1,04 0,004 0 0,0
Podomar NA17 1-4 1,84 - 1,84
Obor NA17 5-6 0,54 - 0,54
Krpani NA17 7 0,62 - 0,62
Veliko Ruševo NA17 8 0,25 - 0,25
UKUPNO: NA17 1-8 3,25 - 3,25 0,01 0 0,0
Zabukovac NA20 1-5 1,12 - 1,12
Dakuša NA20 6 0,24 - 0,24
UKUPNO: NA20 1-6 1,36 - 1,36 0,05 0 0,0
POVRŠINA 1.1.2. UKUPNO: 119,91 22,27 142,18 0,5 434 3,1
UKUPNA POVRŠINA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA NOVOG VINODOLSKOG
UKUPNO
1.1
POVRŠINA
UKUPNO:
NA1 -
- NA20
430,71 82,72
% od ukupnog izgrađenog
dijela GP na području Grada
100 % 19,2 %
513,43 1,9 5.729 11,2
3.2.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene
Izdvojene namjene su specifične funkcije koje se svojom veličinom, strukturom i načinom
korištenja razlikuju od površine naselja, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 1
“Korištenje i namjena površina”, mjerilo 1:25000, te na katastarskim podlogama br. 4. 1-6
“Građevinska područja” u mjerilu 1:5000. Unutar površina za izdvojene namjene ne mogu se
graditi građevine stambene namjene, a nova izgradnja moguća je samo temeljem planova užih
područja.
Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:
- gospodarsku namjenu – poslovnu (K),
- ugostiteljsko-turističku namjenu (T),
- sportsko-rekreacijsku namjenu (R),
- površine infrastrukturnih sustava (IS).
Ukupna površina građevinskog područja za izdvojene namjene iznosi 641,7 ha, od čega
izgrađeni dio iznosi 80,45 ha, a neizgrađeni 561,25 ha.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
109

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Površine gospodarske namjene – poslovne (K)
Površine za gospodarsku namjenu su izdvojene površine predviđene za poslovnu namjenu.
Prostorni razmještaj površina poslovne namjene baziran je na sadašnjem razmještaju
gospodarskih djelatnosti, prostornim mogućnostima, planiranom sustavu središnjih naselja i
povezanosti na prometnu i komunalnu infrastrukturu. Površine poslovne namjene namjenjene
su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke
ili komunalno servisne sadržaje. Prostorim planom predviđene su slijedeće zone poslovne
namjene:
- Dubrova – Poslovna zona zapad - K 1 , ukupne površine cca 20,63 ha, od čega je cca
12,90 ha izgrađeno i cca 7,73 ha neizgrađeno;
- Pavlomir 1 - K 2 , površine cca 1,15 ha, izgrađena,
- Pavlomir 2 - K 3 , površine cca 2,00 ha, izgrađena
- Pavlomir 3 - K 4 , površine cca 4,20 ha, izgrađena,
- Kargač - K 5 , površine cca 16,60 ha, neizgrađena,
- Ledenice - K 6 , površine cca 1,20 ha, izgrađena,
- Luka - K 7 , površine cca 0,50 ha, neizgrađena,
- Jakov polje - K 8 , površine cca 0,70 ha, neizgrađena,
Ukupna površina zona poslovne namjene na području Grada Novi Vinodolski iznosi 46,98 ha,
od čega izgrađeni dio iznosi 21,45 ha, a neizgrađeni 25,53 ha.
Obzirom na površinu, stupanj izgrađenosti i smještaj, a sukadno odredbama Prostornog plana
Županije, za zone poslovne namjene (K 1 , K 2 , K 3 , K 5 , K 6 , K 7 i K 8 ) određuje se obveza izrade
detaljnije prostorno-planske dokumentacije (UPU-a).
Za postojeću površinu peradarske farme (K 4 ) određenu ovim Planom ne utvrđuje se obaveza
izrade urbanističkog plana uređenja. Dozvoljena je samo adaptacija i održavanje postojećih
građevina, a rekonstrukcije u smislu prenamjene i nove izgradnje, moguća je samo sukladno
poglavlju 3.4.2.3."Izgradnja izvan građevinskog područja" – agro-turističke građevine na
području Vinodolske doline.
Ugostiteljsko-turistička namjena (T)
Obzirom da cjelokupni prostor područja Grada Novi Vinodolski predstavlja značajno
ugostiteljsko-turističko područje, Prostornim planom predviđene su ugostiteljsko-turističke
površine i lokaliteti u sklopu naselja, te površine u izdvojenim građevinskim područjima
izvan naselja.
Površine ugostiteljsko-turističke namjene u izdvojenim građevinskim područjima izvan
naselja utvrđene ovim Prostornim planom zauzimaju ukupno 111,60 ha, od čega izgrađeni dio
iznosi 56,50 ha, a neizgrađeni dio 55,10 ha.
Razgraničenje površina ugostiteljsko-turističke namjene određeno je za:
a) površine izvan ZOP-a:
• Turističko-informativni punkt – turističko-informativni punkt s muzejskim, trgovačkim,
uslužnim i ugostiteljskim sadržajem.
Ovim Planom određena je površina turističko-informativnog punkta “Gradina” (T) površine
0,30 ha, muzejskog, trgovačkog, uslužnog i ugostiteljskog sadržaja u cilju razvoja povijesnog
i kulturnog turizma (određeno na kartografskom prikazu br.4 “Građevinska područja
naselja” mj.1:5000) na području naselja Ledenice i na istoj se, iznimno, gradi neposrednom
provedbom ovog Plana.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
110

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
• Smještajni kapaciteti – smještajni kapaciteti, u pravilu pojedinačne građevine (hoteli,
izletišta, domovi i sl.) s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske,
rekreativne, zabavne te slične namjene koji čine zaseban kompleks.
Planom su određene dvije površine ugostiteljsko-turističke namjene izvan ZOP-a namijenjene
smještajnim kapacitetima i to jedna uz naselje Donji Zagon (T1 1 ) površine 10,0 ha i jedna uz
naselje Breze (T1 2 ) površine 2,30 ha (određeno na kartografskom prikazu br.4 “Građevinska
područja naselja” mj.1:5000) i na istim se gradi temeljem ovim Planom propisanim
Urbanističkim planom uređenja.
b) površine unutar ZOP-a:
• Smještajni kapaciteti iz skupine “Hoteli” (T1) – hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke,
uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne, zabavne te slične namjene koji čine zaseban
kompleks. Skupinu „Hoteli“ čine slijedeće vrste ugostiteljskih objekata: hotel i depadansa
hotela. Urbanističkim planom uređenja pojedinog građevinskog područja u skladu s
korisnikom/cima odrediti će se vrsta ugostiteljskih objekata.
Na području Grada Novi Vinodolski određena su građevinska područja izvan naselja za
izgradnju smještajnih kapaciteta iz skupine „Hoteli“ (T1) i to:
• Porto Teplo 1 (Klenovica)
• Porto Teplo 2 (Klenovica)
• Klenovica (Klenovica)
• Zagori 1 (N. Vinodolski)
• Povile 1 (Povile)
- T1 3 , površine cca 2,00 ha, od toga cca 0,5 ha izgrađeno i
cca 1,5 ha neizgrađeno – planirani kapacitet maksimalno 200
kreveta;
- T1 4 , površine cca 7,00 ha, neizgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 400 kreveta;
- T1 5 , površine cca 3,00 ha, neizgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 200 kreveta.
- T1 6 , površine cca 5,00 ha, neizgrađeno – planirani kapacitet
maksimalno 300 kreveta;
- T1 7 , površine cca 2,00 ha, neizgrađeno – planirani kapacitet
maksimalno 240 kreveta.
Ukupna površina zona smještajnih kapaciteta iznosi 19,00 ha, od čega izgrađeni dio iznosi
0,50 ha, a neizgrađeni dio 18,50 ha.
Detaljna namjena površina i uvjeti smještaja građevina u svim prethodno navedenim
građevinskim područjima izvan naselja za izgradnju smještajnih kapaciteta iz skupine
„Hoteli“ (T1) odrediti će se prostornim planom užeg područja (UPU-om).
• Turistička naselja (T2) – turistička naselja koja, koja sadrže sve vrste namjena u funkciji
turizma, kao što su: smještajne građevine (samo vrsta turističko naselje), luke nautičkog
turizma, sportske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd.
Na području Grada Novi Vinodolski određena su građevinska područja izvan naselja za
izgradnju turističkih naselja (T2) i to:
• Zagori 2 (N. Vinodolski)
• Panos (N. Vinodolski)
- T2 1 , površine cca 33,00 ha, izgrađeno – planirani kapacitet
maksimalno 2500 kreveta;
- T2 2 , površine cca 22,00 ha, neizgrađeno – planirani
kapacitet maksimalno 700 kreveta.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
111

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Urbanističkim planom uređenja pojedinog građevinskog područja u skladu s korisnikom/cima
odrediti će se vrste namjena u funkciji turizma i njihova zastupljenost.
Smještaj građevina i uređenje površina turističkih naselja određenih ovim Planom odrediti će
se Urbanističkim planom uređenja za pojedino građevinsko područje.
Iznimno, vrsta namjene u funkciji turizma za građevinsko područje (T2 1 ) određena je
"Detaljnim planom uređenja turističkog naselja Zagori" (Službene novine Primorskogoranske
županije br.31/06).
• Kamp – autokamp (T3) u kojima smještajne jedinice moraju biti pokretne, odnosno ne
mogu se povezivati s tlom na čvrsti način.
Kampovi čine područja pretežito sezonskog stanovanja s pratećim funkcijama (uslužnim,
rekreativnim, kulturnim, zabavnim itd.).
Na području Grada Novi Vinodolski predviđena su slijedeća građevinska područja
namijenjena smještaju kampova:
• Povile 2 (Povile)
• Klenovica (Klenovica)
• Kozica (Sibinj Krmpotski)
• Sibinj Krmpotski 1
• Sibinj Krmpotski 2
- T3 1 , površine cca 2,00 ha, izgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 240 kreveta.
- T3 2 , cca 10,00 ha, izgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 1200 kreveta;
- T3 3 , površine cca 8,50 ha, izgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 1000 kreveta;
- T3 4 , površine cca 2,50 ha, izgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 300 kreveta;
- T3 5 , površine cca 2,00 ha, neizgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 240 kreveta.
Smještaj građevina i uređenje površina odrediti će se izradom planova užih područja (UPU) u
skladu s korisnikom/cima i planiranom kategorijom kampa (ne manje od dvije zvjezdice),
zakonom i posebnim propisima.
Sportsko-rekreacijska namjena (R)
Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu predstavljaju područja namijenjena obavljanju
sportskih i rekreacijskih aktivnosti a razvrstane su na:
- sportske centre (R1),
- uređene morske plaže unutar građevinskih područja (R2),
- centar za zimske sportove (R3),
- golf igralište (R4).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
112

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
• Sportski centri (R1)
Sportski centri su određeni na slijedećim lokacijama:
- Bahalin - R1 1 , površine cca 8,80 ha, pretežito neizgrađeno (izgrađeno cca
2,50 ha i neizgrađeno cca 6,30 ha);
- Breze - R1 2 , površine cca 1,7 ha, neizgrađen.
Ukupna površina zona sportskih centara iznosi 10,5 ha, od čega izgrađeni dio iznosi 2,50 ha, a
neizgrađeni dio 8,0 ha.
Za zonu sportskog centra Breze (R1 2 ) propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana
uređenja, dok je za zonu Bahalin (R1 1 ), koja se nalazi unutar obuhvata UPU1, obavezan
detaljni plan uređenja (DPU 7).
• Uređene morske plaže unutar građevinskih područja (R2)
Površine sportsko-rekreacijske namjene određene kao uređene morske plaže unutar
građevinskih područja predviđene su za razvoj rekreacijskih sadržaja i djelatnosti kupališta, a
nalaze se unutar:
- građevinskih područja naselja,
- izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene,
Površine određene kao uređene morske plaže unutar građevinskih područja zauzimaju i
akvatorij mora širine cca 150 metara uz obalu.
- unutar g.p. Zagori 1 (T1 6 ) - R2 1
- unutar g.p. Zagori 2 (T2 2 ) - R2 2
- unutar g.p. Novi Vinodolski (NA1 1 ) - R2 3 i R2 4,
- unutar g.p. Grabrova (NA1 2 ) - R2 5,
- unutar g.p. Povile (T3 1 ) - R2 6 ,
- unutar g.p. Povile (NA16) - R2 7 i R2 8,
- unutar g.p. Porto Teplo 1 (T1 3 ) - R2 9,
- unutar g.p. Klenovica (T1 5 ) - R2 10,
- unutar g.p. Klenovica (NA11 1 ) - R2 11 i R2 12,
- unutar g.p. Klenovica (T3 2 ) - R2 13,
- unutar g.p. Smokvica Krmpotska sjever (neizgrađeni dio NA18 1 ) - R2 14,
- unutar g.p. Smokvica Krmpotska (izgrađeni dio NA18 1 ) - R2 15 i R2 16,
- unutar g.p. Kozica (T3 3 ) - R2 17,
- unutar g.p. Sibinj Krmpotski 1 (T3 4 ) - R2 18,
- unutar g.p. Sibinj Krmpotski 2 (T3 5 ) - R2 19.
Uređene morske plaže unutar građevinskih područja određene ovim Planom obuhvaćene su
obaveznom izradom urbanističkog plana uređenja propisanim za pojedina građevinska
područja naselja ili površine ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja unutar kojih se
nalaze, a kojim će se odrediti detaljniji uvjeti uređenja sukladno ovom Planu, Uredbi, Zakonu
i posebnim propisima.
• Centar za zimske sportove (R3)
Centar za zimske sportove “Breze” planiran je na području Malog i Velikog Rujnika, na cca
1000 m nadmorske visine, na površini od 373,40 ha. Uređenje površina za razvoj centra
“Breze” utvrditi će se urbanističkim planom uređenja.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
113

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
• Golf igralište (R4)
Golf igralište planirano je na području Malog polja površine od 97,00 ha. Uvjeti uređenja i
izgradnje na području golf igrališta biti će detaljno određeni urbanističkim planom uređenja.
Površine infrastrukturnih sustava (IS)
• CUPOV (IS 1 )
Prostornim planom određena je površina namijenjena centralnom uređaju za pročišćavanje
otpadnih voda (CUPOV) zajedničkog kanalizacijskog sustava naselja N.Vinodolski i Povile u
naselju N.Vinodolski, na lokalitetu “Lučica”, na desnoj obali Ričine i označena simbolom IS.
Na površini koja zauzima 0,72 ha predviđa se izgradnja centralnog uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda (CUPOV Novi) u sklopu kojeg će biti smješteni uređaji za daljnju mehaničku
obradu, biološko pročišćavanje i obradu mulja, izgradnja završne glavne crpne stanice (CP
Uređaj), kao i izgradnja prateće infrastrukture (upravno-pogonski objekt, skladište, radionice,
interne prometnice i dr.).
Uređenje površina i izgradnja uređaja na površini (IS 1 ) izvodi se neposrednom provedbom
ovog Prostornog plana temeljem “Idejnog rješenja odvodnje snitarnih voda Grada Novi
Vinodolski” (Rijeka, prosinac 2002.g.).
PPPGŽ (čl. 36. Odredbi) za sustave javne odvodnje izlaznog kapaciteta 2000ES
(ekvivalentnih stanovnika) i više propisana je izrada procjene utjecaja na okoliš.
• Muroskva (IS 2 ) i Portoteplo (IS 3 )
Prostornim planom određena su građevinska područja, tj. dio operativne obale u funkciji luka
otvorenih za javni promet (lokalnog značaja) i to:
- planiranu luku otvorenu za javni promet "Muroskva" (IS 2 ) i
- postojeću luku otvorenu za javni promet – teretnu "Portoteplo" (IS 3 ).
Detaljni uvjeti izgradnje i uređenje površina Muroskva (IS 2 ) i Portoteplo (IS 3 ) utvrditi će se
urbanističkim planom uređenja.
Tablica 18. Iskaz površina građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene
1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE IZVAN NASELJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Oznaka
Izgrađeni
dio(ha)
Neizgrađeni
dio(ha)
Površina
ukupno
(ha)
Postotak
od ukupne
površine
Grada*
1.2.1. GOSPODARSKA NAMJENA
Poslovna
K
DUBROVA – POSLOVNA ZONA ZAPAD K 1 12,90 7,73 20,63 0,1
PAVLOMIR 1 K 2 1,15 - 1,15 0,004
PAVLOMIR 2 K 3 2,00 - 2,00 0,01
PAVLOMIR 3 K 4 4,20 - 4,20 0,02
KARGAČ K 5 - 16,60 16,60 0,06
LEDENICE K 6 1,20 - 1,20 0,004
LUKA K 7 - 0,50 0,50 0,001
JAKOV POLJE K 8 - 0,70 0,70 0,003
GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA
UKUPNO
K 21,45 25,53 46,98 0,18
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
114

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE IZVAN NASELJA
1.2.2.
IZVAN ZOP-a
GRAD NOVI VINODOLSKI
UGOSTITELJSKO
TURISTIČKA NAMJENA
Oznaka
T
Izgrađeni
dio(ha)
Neizgrađeni
dio(ha)
Površina
ukupno
(ha)
Postotak
od ukupne
površine
Grada*
GRADINA T - 0,30 0,30 0,001
DONJI ZAGON T1 1 - 10,00 10,00 0,04
BREZE T1 2 - 2,30 2,30 0,009
UKUPNO IZVAN ZOP-a T + T1 - 12,60 12,60 0,05
UNUTAR ZOP-a
Smještajni kapaciteti
T1
PORTO TEPLO 1 (Klenovica) T1 3 0,5 1,50 2,00 0,01
PORTO TEPLO 2 (Klenovica) T1 4 - 7,00 7,00 0,03
KLENOVICA (Klenovica) T1 5 - 3,00 3,00 0,01
ZAGORI 1 (Novi Vinodolski) T1 6 - 5,00 5,00 0,02
POVILE 1 (Povile) T1 7 - 2,00 2,00 0,01
UKUPNO T1 0,50 18,50 19,00 0,07
Turistička naselja
T2
ZAGORI 2 (Novi Vinodolski) T2 1 33,00 - 33,00 0,12
PANOS (Novi Vinodolski) T2 2 - 22,00 22,00 0,08
UKUPNO T2 33,00 22,00 55,00 0,21
Kamp
T3
POVILE 2 (Povile) T3 1 2,00 - 2,00 0,01
KLENOVICA (Klenovica) T3 2 10,00 - 10,00 0,04
KOZICA (Sibinj Krmpotski) T3 3 8,50 - 8,50 0,03
SIBINJ KRMPOTSKI 1 T3 4 2,50 - 2,50 0,01
SIBINJ KRMPOTSKI 2 T3 5 - 2,00 2,00 0,01
UKUPNO T3 23,00 2,00 25,00 0,09
UKUPNO UNUTAR ZOP-a T1+T2+T3 56,50 42,50 99,00 0,37
UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA
UKUPNO
T 56,50 55,10 111,60 0,4
1.2.3.
SPORTSKO-REKREACIJSKA
NAMJENA
R
Sportski centar
R1
BAHALIN R1 1 2,50 6,30 8,80 0,03
BREZE R1 2 - 1,70 1,70 0,01
UKUPNO R1 2,50 8,00 10,5 0,04
Centar za zimske sportove
R3
BREZE R3 - 373,40 373,40 1,41
UKUPNO R3 - 373,40 373,40 1,41
Golf igralište
R4
MALO POLJE R4 - 97,00 97,00 0,36
UKUPNO R4 - 97,00 97,00 0,36
SPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA
UKUPNO
R 2,50 478,4 480,9 1,8
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
115

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.2.4.
POVRŠINE
INFRASTRUKTURNIH
IS
SUSTAVA
CUPOV IS 1 - 0,72 0,72 0,003
MUROSKVA IS 2 - 0,85 0,85 0,003
PORTOTEPLO IS 3 - 0,65 0,65 0,002
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
UKUPNO
IS - 2,22 2,22 0,008
GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA
IZDVOJENE NAMJENE IZVAN NASELJA
UKUPNO 80,45 561,25 641,70 2,4
Postoci za površine građevinskih područja za izdvojene namjene prikazani su u odnosu na
površinu Grada na kopnu koja iznosi 265,08 km 2 .
3.2.3. Građevine izvan građevinskog područja
Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju
građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća
izgradnja izvan građevinskog područja.
Za postojeće pojedinačne građevine stambene namjene izvan građevinskih područja
dozvoljava se rekonstrukcija (ne i prenamjena), adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom
za poboljšanje uvjeta života i rada, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni
koridor.
Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova
građevina u postojećim gabaritima,
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta
instalacija,
- dogradnja ili nadogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine od
najviše 20 m 2 neto korisne površine,
- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor,
- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.
Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih građevina izvan građevinskih područja u
građevine stambene namjene.
Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih ostataka građevina i ruševina koje se nalaze izvan
građevinskog područja (pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor) i to
u postojećim tlocrtnim gabaritima uz uvjet da je dozvoljena maksimalna visina građevine od
tri etaže (P 0 +P+1) i 6 metara do vijenca, a arhitektonsko oblikovanje građevina sukladno
Odredbama za provođenje ovog Plana. Stanje građevine i ruševine utvrđuje se izvadkom iz
katastra zemljišta, zemljišno-knjižnim izvadkom i, po potrebi arhivskom građom.
Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja naselja određuje se prvenstveno u
odnosu na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (morske površine, šume, poljoprivredno
zemljište, krajolik ili posebno vrijedno područje).
Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja utvrđeni su u točki 3.4.2.3. Obrazloženja
ovog Prostornog plana.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
116

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.2.4. Poljoprivredne površine
Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta
i utvrđenih bonitetnih kategorija (prikazano u točki 1.2.1.6. Obrazloženja), a prikazano je na
kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25000.
Poljoprivredno tlo osnovne namjene razgraničeno je na osobito vrijedno tlo (P1), vrijedno
obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3), a mora se štititi od svake izgradnje koja nije u
funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Osobito vrijedna obradiva tla (P1). To su tla Vinodolske doline, duboka, ilovasta, potpuno
ravnog reljefa, razvijena na aluvijalno koluvijalnom materijalu. To su najbolja tla na području
Grada Novi Vinodolski, a nalaze se na području dijela Velikog polja, odnosno uz glavni
vodotok suhe Ričine.
Vrijedna obradiva tla (P2). To su tla dijela Velikog i Malog polja te okolice naselja Donji
Zagon, Gornji Zagon, Ledenice, Crno, Luka Krmpotska, Podmelnik i Ruševo Krmpotsko na
"Prijelaznim padinama". Predstavljaju jedno od boljih tala ovog prostora.
Ostala obradiva tla (P3) nalazimo na sjevernim padinama iznad Velog polja. Njihovo
glavno ograničenje je nemogućnost mehanizirane obrade zbog malih čestica, skeletnosti,
manje dubine, nagiba i pojave stjenovitosti. Ova tla uglavnom su prepuštena zaraštanju,
naročito ona koja su pod maslinicima i vinogradima.
Pedološke podatke koji su korišteni prilikom vrednovanja zemljišta za izradu kartografskog
prikaza “Korištenje i namjena površina” trebalo bi novelirati i dopuniti s novim pedološkim
istraživanjima kako bi se potpunije sagledale sve poljoprivredne površine. Sve te podatke
moguće je objediniti kroz geografsko informatički sustav na razini Grada ili Županije pomoću
kojeg bi se gospodarilo prostorom i na brz i jednostavan način pronalazili adekvatni podaci o
svim prostornim resursima.
Poljoprivreda, kao gospodarska djelatnost, obrađena je u točki 3.3.1. Prikaz gospodarskih
djelatnosti.
3.2.5. Šumske površine
Šume na području Grada Novi Vinodolski nalaze se pod upravom J.P. Hrvatske šume, Uprava
šuma Senj, kojima gospodare dvije šumarije: Šumarija Crikvenica i Šumarija Novi
Vinodolski.
U obalnom području gdje dominiraju niske šume i šikare medunca i bijelog graba, te šume
medunca i crnog graba gospodari Šumarija Crikvenica. Područjem iznad Vinodolske doline
gdje ima nešto manje degradiranih šuma crnog graba s jesenskom šašikom, a većinom
dominiraju gospodarske šume (sjemenjače) gospodari Šumarija Novi Vinodolski. Ovdje
dolaze primorske šume bukve, šume bukve i jele, šume bukve i jele facies s milavom, šume
jele s milavom subasocijacija sa smrekom, te šume bukve i jele s jesenskom šašikom, šume
crne jele i crnog graba, te pojas pretplaninske šume bukve i šume bukve s milavom i
ljigovinom.
Ustroj šumarstva drugačiji je od općinske i županijske podjele budući da su šumsko
gospodarske jedinice formirane kao cjeline. One imaju svoje dugoročne gospodarske
programe, tako da se njihove granice nisu mijenjale prema promjenama općina, odnosno
formiranih županija. Na taj način ne mogu se podaci iz šumsko-gospodarskih osnova
primjeniti na novi teritorijalni ustroj.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
117

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Ovim Prostornim planom šumske površine na području Grada razvrstane su po namjeni na
gospodarske, zaštitne i šume s posebnom namjenom, a prikazane su na kartografskom prikazu
br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25000.
Gospodarske šume služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim
gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. Korištenje šuma na ovim prostorima
ima dugu tradiciju, prvenstveno kroz proizvodnju drvne mase. Sporedne funkcije šuma malo
su korištene. Značaj šuma na području grada Novi Vinodolski osim svoje gospodarske
važnosti u proizvodnji drvne mase treba biti valoriziran i kroz zdravstveni, izletnički i lovni
turizam te rekreaciju i zaštitu.
U odnosu na dosadašnju površinu gospodarskih šuma (cca 15.800 ha prema podacima Uprave
šuma Podružnica Senj), ovim je Prostornim planom, obzirom da je jedan dio gospodarskih
šuma određen kao šuma posebne namjene (Š3) i to uslijed planiranih kategorija zaštite
prirode, za gospodarske šume određena ukupna površina od cca 14.897,16 ha.
Ukupni drvni fond osigurava solidnu dugoročnu bazu na za razvitak primarne prerade drva
(pilane), kao i više stupnjeve obrade drva. U šumama učešće bukve visoke kvalitete iznosi
oko 70%, 25% otpada na crnogoricu, a 5% na hrast. Drvna zaliha će, zbog sporog prirasta,
ostati stabilna, a ulaganje u šumsko-uzgojne radove, zaštitu šuma, pošumljavanje i
mehanizaciju radova i izgradnju šumskih putova treba povećati.
Zaštitne šume prvenstveno služe kao zaštita od erozije ili zaštita vodenih tokova, često su na
strmim terenima, teško ih je obnavljati, a sječom bi se devastirao teren. Zaštitne šume na
području Grada zauzimaju površinu od cca 3.841,40 ha.
Šume s posebnom namjenom na području Grada Novi Vinodolski zauzimaju cca 1595,08 je
1527,59 ha površine određeno je temeljem planiranih kategorija zaštite prirode (poglavlje
3.4.3.1. Zaštita prirode), dok je cca 67,49 ha određeno temeljem podataka Uprave šuma
Podružnica Senj kao sjemenske sastojine. U šumama posebne namjene se dozvoljava
gospodarenje na način da se pejzažno ne izmjeni izgled krajolika te bez mogućnosti izgradnje
građevina.
Na području Parka prirode Bijele i Samarske stijene uvjeti korištenja i izgradnje građevina
odrediti će se Prostornim planom područja posebnih obilježja (obrazloženo u poglavlju
6.2.”Mjere zaštite prirodnih vrijednosti” ovih Odredbi i prikazano na kartografskom prikazu
br. 3.1” “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja” u
mj.1:25000).
3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) na području Grada Novi
Vinodolski zauzima površinu od cca 4.495,45 ha, a čine ga neobrađena tla, travnjaci i šikare.
Prostorno ta kategorija namjene zauzima središnje dijelove područja Grada Novi Vinodolski,
tj. prijelaz iz područja priobalja u kontinentalno područje.
3.2.7. Vodne površine
Vodne su površine, prema namjeni, razgraničene na morske površine i površinske (uglavnom
povremene) tokove.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
118

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Površinski tokovi su: Suha Ričina, novljanska; Tok u Malom polju; Rov, ledenički; Tok u
uvali Žrnovnica; Tok u uvali Klenovica; Dražetina, krmpotska; Tomšina Draga; Vodna Draga
te odvodni kanali I. i II. Reda u melioracijskom sustavu Pavlomir s bazenom za natapanje.
Ukupna površina u ovom trenutku, dok se ne odredi vodno dobro nije poznata.
Morske površine zauzimaju 65,24 km 2 , što predstavlja oko 20% ukupne površine Grada.
Dužina obalne crte iznosi oko 23,5 km.
Zoniranje akvatorija omogućava usklađeni razvitak postojećih i planiranih sadržaja -
prometnih djelatnosti u akvatoriju, nautičkog turizma, rekreacije, marikulture i dr.
Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:
- prometne djelatnosti,
- marikulturu,
- akvatorij uređene morske plaže unutar građevinskih područja,
- rekreacija,
- ostale morske površine.
Prometne djelatnosti u akvatoriju - plovni putevi i planirani sustav morskih luka detaljno je
obrazložen u točki 3.5.1.3. Prometni sustav - morski promet.
Planom je definirano područje za marikulturu u uvali Žrnovnica, a detaljnije obrazloženje je
dato u poglavlju 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora, točka 3.4.2.3. Izgradnja izvan građevinskog
područja.
Akvatorij uređene plaže unutar građevinskih područja (R2) obuhvaća dijelove akvatorija
mora uz građevinska područja naselja i ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja na
kopnu. Namijenjeno je kupanju i sportovima na vodi, a određeno je u širini od cca 150 metara
od obalne linije. Obuhvaćeno je ovim Planom propisanim urbanističkim planom uređenja za
odnosno naselje ili površine ugostiteljsko-turističke namjene uz koje se nalaze, a kojim će se
odrediti detaljniji uvjeti uređenja plaža i obale sukladno ovom Planu, Uredbi, Zakonu i
posebnim propisima.
Rekreacija obuhvaća dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju i rekreaciji. Na
tim je dijelovima obale pojas obalnog mora namijenjen za kupanje i rekreaciju širok
minimalno 300 metara. Iz njega je izuzet dio mora namijenjen akvatoriju uređene plaže
unutar građevinskih područja i lučka područja.
Ostale morske površine obuhvaćaju more izvan rekreacijskih, lučkih područja i područja za
uzgajalište (marikulturu).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
119

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Tablica 19.: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
1.0.
GRAD NOVI
VINODOLSKI
OZNAKA
izg. dio
UKUPNO ha
neizgr.
dio
ukupno
% OD
POVRŠINE
GRADA*
STAN/ha
ha/STAN”
1.1. Građevinska područja naselja NA 430,71 82,72 513,43 1,9 11,2
1.2.
Građevinska područja za izdvojene
namjene izvan naselja
GRAĐEVINSKA PODRUČJA
UKUPNO (1.1. + 1.2.)
1.3. Poljoprivredne površine P
K+T+R+IS 80,45 561,25 641,70 2,4 9,1
UKUPNO 511,16 643,97 1.155,13 4,3 5,0
Osobito vrijedno obradivo tlo P1 64,36 0,2 0,01”
Vrijedno obradivo tlo P2 433,00 1,6 0,08”
Ostala obradiva tla P3 26,42 0,1 0,005”
Poljoprivredne površine UKUPNO 523,78 2,0 0,09”
1.4. Šumske površine Š
Gospodarske šume Š1 14.897,16 56,2 2,6”
Zaštitne šume Š2 3.841,4 14,5 0,7”
Šume posebne namjene Š3 1.595,08 6,0 0,3”
Šumske površine UKUPNO 20.333,64 77,0 3,5”
1.5.
Ostalo poljoprivredno tlo, šume
i šumsko zemljište
PŠ 4.495,45 17,00 0,8”
UKUPNO (1.3.+1.4.+1.5.) UKUPNO 25.352,87 95,7 4,4”
GRAD NOVI VINODOLSKI
– KOPNENI DIO
(1.1. + 1.2.+1.3.+1.4.+1.5.)
1.6. Vodne površine
1.6.1. Morske površine
UKUPNO 26.508,00 100 -
Prometne djelatnosti (lučka područja) 25,00 0,4** 0,004”
Marikultura 0,43 0,3** 0,0007”
Akvatorij uređene morske plaže unutar
građevinskog područja 154,00 2,5** 0,03”
Rekreacija 160,57 2,1** 0,03”
Ostale morske površine 6.184,00 94,7** 1,1”
GRAD NOVI VINODOLSKI –
MORSKE POVRŠINE
GRAD NOVI VINODOLSKI
KOPNENI DIO
GRAD NOVI VINODOLSKI
MORSKE POVRŠINE
UKUPNO 6.524,00 100 -
UKUPNO 26.508,00 80,25*** 4,6”
UKUPNO 6.524,00 19,75*** 1,1”
GRAD NOVI VINODOLSKI UKUPNO 33.032,00 100 -
*Površina Grada Novi Vinodolski na kopnu: 265,08 km 2
**Površina Grada Novi Vinodolski na moru: 65,24 km 2
***Površina Grada Novi Vinodolski ukupno: 330,32 km 2
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
120

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti
3.3.1.1. Globalna projekcija razvoja
Na temelju dosadašnjih analiza, raspoloživih prirodnih i stvorenih potencijala, prometnog
položaja, infrastrukture i ljudskog potencijala može se procijeniti budući rast gospodarstva.
Činjenica da raspoloživi potencijali nisu do sada iskorišteni u dovoljnoj mjeri upućuje na
opravdanost prognoziranja na temelju optimističnih stopa rasta. Kao ograničavajući faktor
uzeto je planirano korištenje dijela poljoprivrednog zemljišta za potrebe koridora autoceste od
Rijeke prema Splitu, odnosno nove željezničke pruge i njenih pratećih objekata na istom
prometnom pravcu.
Za prognoziranje osnovnih razvojnih tendencija poslužilo je istraživanje rađeno kao podloga
prostornim planovima Rijeke 24 gdje su obrađene mogućnosti dugoročnog razvoja Grada
Rijeke i okolice. Ocjenjeno je da se budući razvoj Grada Novog Vinodolskog može kretati po
prosječnim stopama rasta Riječkog prstena u umjerenijoj varijanti. To znači da bi prosječne
stope rasta prilagođene za potrebe Grada za razdoblje 2001. do 2015. godine, iznose kako
slijedi:
- stope rasta ukupnog prihoda: 6,5%
- stope rasta investicija: 6,0%
- stope rasta zaposlenosti: 2,7%
Predložene stope rezultat su vjerojatnosti primjerenog gospodarskog rasta i boljeg korištenja
navedenih prednosti ovog područja. Istovremeno, ove stope ocijenjene su realnim i
ostvarivim. Prognoze obuhvaćaju sve privredne i neprivredne grane. Ukupni prihod povećao
bi se od 84.904.000,- kuna 2001. godine na 205.043.000,- kuna u 2015. godini. Planirane
investicije trebale bi se godišnje povećavati po prosječnoj stopi od 6,0%. Navedene veličine
daju realnu mogućnost, čije ostvarenje može najviše usporiti pomanjkanje odgovarajuće radne
snage.
Tablica 20. Projekcija zaposlenih po sektorima
ZAPOSLENI
SEKTORI
2001. 2015.
Broj % Broj %
Primarni 122 13,8 185 14,4
Sekundarni 242 27,3 285 22,1
Tercijarni 347 39,2 602 46,8
Kvartarni 174 19,7 215 16,7
UKUPNO 885 100,0 1.287 100,0
Planirani broj zaposlenih u 2015. godini prema bilanci stanovništva iz tablice 15 računa s
2.337 zaposlenih stanovnika Grada, što je 40,8% ukupno planirane populacije. Prema
projekcijama zaposlenih u trgovačkim društvima na području Grada očekuje se 2015. godine
1.287 zaposlenih. To znači da bi 1.050 ljudi ili gotovo svaki drugi zaposleni (točnije njih
44,9%) i ubuduće dnevno odlazilo na rad u Crikvenicu i druge okolne jedinice lokalne
samouprave. Međutim, stvaran broj dnevnih migranata može biti veći jer su vjerojatne
dvosmjerne migracije.
Očekivana struktura zaposlenosti imati će najveće smanjenje u sekundarnom, a najveće
povećanje u tercijarnom sektoru. Turizam će i dalje biti dominantna djelatnost, a povećanje
razine usluga ukupne turističke ponude zahtijevati će najveći porast zaposlenosti. Pomaci
prema tercijarizaciji očekuju se i zbog razvoja pratećih uslužnih djelatnosti u funkciji turizma
i lokalnog stanovništva. Proizvodne će djelatnosti i dalje biti jače zastupljene, ali će njihov
24 Dr .I. Žuvela: Koncepcija razvoja Grada Rijeke, Ekonomski fakultet, Rijeka 2000.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
121

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
udio u odnosu na polaznu godinu biti manji. To je rezultat toga što se očekuje revitalizacija
pojedinih segmenata drvne industrije i prerade plastike ali će povećanje zapošljavanja biti
manje, jer se očekuje da će nove tehnologije na području industrije biti kapitalno intenzivne i
zahtijevati manje radne snage. Također se očekuje manje povećanje primarnog sektora,
uglavnom zbog oživljavanja poljoprivrede i stočarstva te ribarstva, ali i daljnjeg razvoja
šumarstva.
3.3.1.2. Značajnije gospodarske grane
Turizam
Budući da je turizam djelatnost koja multiplikativno djeluje na razvoj ostalih gospodarskih,
javnih, kulturnih i sportskih aktivnosti, a istovremeno najbolje verificira postojeće kulturno i
povijesno nasljeđe kao i prirodne ljepote nekog područja, onda je nužno pronaći one oblike
turizma koji imaju bolje šanse na određenom prostoru. Dosadašnja istraživanja pokazuju
nedovoljnu valorizaciju raspoloživih resursa u smislu razvoja boravišnog turizma, čemu su
doprinijeli kratkoća turističke sezone, još uvijek nedovoljni prateći sadržaji kao i tek
aktivirana svijest o nužnosti obogaćivanja turističke ponude.
Turizam je za Grad Novi Vinodolski najperspektivnija privredna grana, koja će u budućnosti
biti okosnica razvoja ovog područja. Ono što predstoji u sljedećem razdoblju je podizanje
razine postojećih smještajnih jedinica i obogaćivanje turističke ponude novim sadržajima.
Prema ranije provedenim istraživanjima potrebno je: 25
•Kompleks “Lišanj” prilagoditi potrebama:
- ladanjskog odmora,
- rekreativnog odmora tijekom cijele godine uz mogućnost uživanja u prirodi,
manjih kongresnih manifestacija (Workshopovi, seminari, tečajevi i sl.).
- novi hotel “Lišanj” tehnološki odvojiti od starog hotela i njegovu prepoznatljivost graditi
na razini hotela s 4-5 zvjezdica,
- stari hotel “Lišanj” rekonstruirati i modernizirati u tip smještaja turističkih rezidencija, s
punim konforom na razini četiri zvjezdice (uključujući sobno usluživanje, a la catre
restoran, fitness, bridge salon, mali casino, manja dvorana za seminare,
- depadansu “Horizont” transformirati u hotel na razini tri do četiri zvjezdice.
•Kompleks “Zagori” - apartmansko naselje i kamp
- rekonstruirati kompleks “Zagori” u turističko naselje sa svim sadržajima uobičajenim za
četiri zvjezdice. Rekonstruirati stare i izgraditi nove apartmane ovisno o prostornim
mogućnostima. U naselju je potrebno izgraditi objekte za sport i rekreaciju djece i odraslih,
a slobodne površine oplemeniti zelenilom.
•Nautički turizam – Morska luka posebne namjene (Marina “Novi Vinodolski”)
- Izgradnja ove marine od važnosti je za turističku privredu ali i za Grad, jer će doprinijeti
urbanom identitetu čitave destinacije i poboljšati njezinu tržišnu poziciju.
Također je potrebno izgraditi više manjih hotela za koje su planirani lokaliteti na Glavici, te
na području Ričina-Studenac u okviru novog poslovnog kompleksa koji je već u izgradnji
(hotel s 111 apartmana). Izgradnja manjih hotela opravdana je i u naseljima Povile i
Klenovica.
Povećanje smještajnih kapaciteta u zaleđu ostvariti kroz unapređivanje seoskog turizma,
prvenstveno uređenjem i rekonstrukcijom postojećih građevina unutar građevinskih područja
naselja te uključivanjem planinarskih i lovačkih domova u ukupnu ponudu. Potrebno je
odgovarajuće uređivati i turizmu pratećih sadržaja.
25 B. Blažević: Gospodarstvo Novog Vinodolskog u XX stoljeću, Novi Vinodolski 1998.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
122

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Uređenje pratećih sadržaja odnosi se na:
- izgradnju, održavanje, signalizaciju i osvjetljavanje pješačkih staza,
- izgradnju i održavanje plaža,
- izgradnju i održavanje biciklističkih staza,
- formiranje i održavanje parkova,
- promoviranje povijesne i kulturne baštine te ostalih atrakcija,
- održavanje pročelja itd
- izgradnja sportskih i rekreacijskih sadržaja.
Značajne su mogućnosti proširenja ugostiteljske ponude, koja će u ponudu uključiti i domaći
autohtoni proizvod i zdravu hranu. Među projektima za ovo područje odgovarajući su:
- pansioni za oporavak osoba na moru i u planini,
- centar za podvodne aktivnosti,
- turističko etno-selo,
- poljoprivreda u funkciji obogaćivanja turističke ponude,
- “Škola mršavljenja u prirodi”,
- model poduzetništva u tenisu,
- škola jahanja itd.
Prerađivačka djelatnost
Prirodni potencijali šuma u zaleđu Novog, pored opće korisnih funkcija, mogu biti solidna
osnovica za oživljavanje drvne industrije. Uz tradicionalno dobre drvoprerađivače kao što su
novljani, dijelom upotrebljiva osnovna sredstva (poslovni prostor), bogatu i kvalitetnu
sirovinsku osnovicu i suvremenu tehnologiju moguće je obnoviti ovu djelatnost. U prvoj fazi
ne treba očekivati izgradnju manjih pogona drvne industrije na području bivše DIP
“Vinodol”. Pomak se može ostvariti u većoj preradi drva, što znači da bi dvije postojeće
pilane postupno započele proizvodnju drvenih elemenata namještaja ili građevnih elemenata.
Ovu prerađivačku djelatnost može pratiti proizvodni obrt (proizvodnja ljepila, lakova, okova
itd.). Uvjet za to je izbor proizvodnih programa potrebnih određenim tržištima, bolja
tehnološka opremljenost i značajne investicije u nove tehnologije. Moguća je obnova, dopuna
i razvoj nove proizvodnje, kao što je proizvodnja furnira i drvenih ploča, građevne stolarije i
elemenata (montažnih kuća i kliznih stijena), drvene ambalaže, namještaja ili dijelova
namještaja, drvene galanterije, briketa itd. Višegodišnja tehničko-tehnološka zaostalost drvne
industrije nameće potrebu intenzivnog ulaganja u novu opremu, suvremenu tehnologiju i
stručni kadar.
Moguć je daljnji razvoj prerađivačke industrije na području prerade plastike, kroz proširivanje
asortimana i povećanje fizičkog opsega proizvodnje. Također je moguće uvođenje novih
proizvodnih pogona, od kojih je već potvrđena opravdanost izgradnje pogona za eksploataciju
i punjenje izvorske vode s izvorišta u Žrnovnici i transport te vode preko postojeće teretne
luke Porto Teplo.
Planirana prerađivačka djelatnost zahtjeva proširenje postojećih zona poslovne namjene i
izgradnju novih.
Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo
Trend sadnje vinove loze na području Grada je posljednjih godina intenzivniji. “Vupik”
planira proširiti uzgoj vinove loze na ukupno 30 ha, a također planira povećati podrum na
ukupni kapacitet od 150.000,- lit vina. Planira se proširiti asortiman grožđa autohtonim
vrstama te proizvoditi kvalitetna vina i vina sa zaštićenim geografskim porijeklom.
Primorsko-goranska županija u okviru poticanja poljoprivrede namjerava nastaviti
financiranjem 1/3 cijene loznih cjepiva.
Pored vinove loze može se uzgajati i drugo voće posebno smokve, a također i povrće, gljive,
šumsko voće, cvijeće, ljekovito bilje i drugo. Obzirom na klimatske i zemljišne uvjete neke
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
123

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
vrste voća (malina, borovica, kupina, jagoda) su pogodne za robnu proizvodnju, dok su ostale
u manjem obimu za kućne voćnjake (kruška, trešnja, višnja, orah).
Poljoprivredne površine (oranice, voćnjaci) nisu dovoljno iskorištene, pa ih je potrebno
zaštititi donošenjem i provođenjem stimulativne zemljišne politike. Izradom agro-ekološke
studije Županije i programom optimalnog privođenja kulturi obradivih površina, izvršila bi se
selekcija poljoprivredne proizvodnje za čiji razvitak postoje prirodni, tržišni i drugi uvjeti za
podmirenje potreba u hrani stanovništva i turista.
Udio livada i pašnjaka u poljoprivrednim površinama ukazuje na činjenicu da ovo agroekološko
područje ima preduvjete za razvoj stočarstva, posebice ovčarstva i kozarstva. To
zahtjeva polu intenzivno ili intenzivno tovljenje, odnosno povećanje proizvodnje stočne
hrane. Ovčarsku i kozarsku proizvodnju valja sagledavati uz korištenje i aktiviranje
neiskorištenih pašnjačkih površina, manje pogodnih za druge namjene.
Postoje povoljni prirodni uvjeti i za razvoj pčelarstva jer je paša izdašna, raznovrsna i
kvalitetna. Nositelji obnove i razvoja ovih djelatnosti bit će obiteljska gospodarstva i njihova
interesna udruženja na razini općine ili agro-ekoloških područja.
Postojeći kapaciteti morskog ribarstva i marikulture uz osnovne resurse (čisto more, stručan
kadar i blizina tržišta), dobra su osnovica za razvoj ovih segmenata morskog ribarstva. Planira
se povećanje i modernizacija tih kapaciteta čime će se količine ulova i uzgoja ribe višestruko
povećati.
Značajne su mogućnosti prerade i pakiranja poljoprivrednih, stočarskih, ribarskih i drugih
proizvoda, što se može paralelno razvijati. Također se očekuje bolje povezivanje ovih grana s
turističkom privredom. Pogone za preradu je preporučljivo objediniti na razini više jedinica
lokalne samouprave, pa bi se mogli izgraditi npr. pogon za proizvodnju smrznutog povrća,
pakirnica povrća, pogon za preradu i pakiranje proizvoda od meda, pogon za zamrzavanje i
pakiranje ribe i sl.
Šumarstvo i lovstvo
Osnovni cilj gospodarenja šumama je njihovo privođenje u optimalno stanje za proizvodnju
drvne mase. Postizanje optimalne razine proizvodnje drvne mase može se ostvariti kroz
prirodnu obnovu šuma i razvoj poželjnih i gospodarski vrijednih vrsta drveća. Da bi se
spriječilo odumiranje šuma potrebno je provoditi mjere za djelomičnu sanaciju osušenih
šuma, tako da se korištenje drvne mase ostvaruje najprije kroz sječu suhih ili gotovo suhih
stabala.
Zbog postojeće centraliziranosti upravljanja šumama i raspodjele dobiti na razini Hrvatske, ne
koriste se prednosti i pogodnosti koje pruža ovaj razvojni resurs. Stoga je nužna
reorganizacija šumarstva na način da bi JP “Hrvatske šume” zadržale raspoređivanje
sredstava za biološku reprodukciju, nadzor nad osnovama gospodarenja šumama i poslovnu
politiku, a da Uprave šuma dobiju veću samostalnost u izvršavanju radova propisanih
osnovama gospodarenja. Za očekivati je da će se razvojna ograničenja u budućnosti uskladiti
s potrebama lokalne samouprave, promjenom zakona koji reguliraju ovu problematiku.
Značaj šuma na području grada Novi Vinodolski osim svoje gospodarske važnosti u
proizvodnji drvne mase treba biti valoriziran i kroz zdravstveni, izletnički i lovni turizam te
rekreaciju i zaštitu.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
124

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti
Uprava i pravosuđe
Svi segmenti prava i pravosuđa planirani su u županijskom središtu, dok se u središtima
gradova i općina koji su u prethodnom ustroju bili sjedišta općina, (ujedno i sjedišta
gravitacijskih područja), nalaze ispostave županijskih službi i sudbene vlasti s pratećim
službama. Grad Novi Vinodolski već ima neke ispostave Državne uprave, Županijskih ureda
i sudbene vlasti. U cilju poboljšanja standarda pravosudnih institucija, gradska uprava nastoji
osigurati uvjete za početak rada Općinskog suda.
Odredbe Zakona o područnoj (regionalnoj samoupravi) djelokrug općina i gradova definiraju
kao obavljanje poslova koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i
urbanističko planiranje te komunalnu djelatnost, odgoj i osnovno obrazovanje te brigu o djeci
i socijalnu skrb. Nadalje, jedinice lokalne samouprave brinu o primarnoj zdravstvenoj zaštiti,
kulturi, tjelesnoj kulturi i sportu, zaštiti i unapređenje prirodnog okoliša itd.
Grad Novi Vinodolski planiran je i ubuduće kao jedinica lokalne samouprave koja će bit
ustrojena u skladu s pravima i obavezama iz Zakona o područnoj (regionalnoj) samoupravi. U
svim sjedištima lokalne samouprave planirane su institucije policije odnosno policijske
postaje ili njihove ispostave.
Zakonom o područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/2001) djelokrug Gradova je i
obavljanje poslova koji se odnose na protupožarnu i civilnu zaštitu odnosno određivanje
mjera i aktivnosti zaštite od požara i akdicentnih situacija na području Grada. U tu svrhu
izrađeni su elaborati "Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija" i "Plan zaštite
od požara i tehnoloških eksplozija", a kojima je utvrđena potreba organizacije Dobrovoljnog
vatrogasnog društva (DVD).
Uvjeti smještaja Općinskog suda, policijske postaje ili ispostave i DVD-a odrediti će se
Urbanističkim planom uređenja naselja Novi Vinodolski (NA1 1 ).
Predškolsko i školsko obrazovanje
Planiranje predškolskih ustanova u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave. Obzirom da
se temeljem demografskih prognoza očekuje povećanje broja predškolske djece trebati će
osigurati uvjete rada ispostave dječjeg vrtića u naselju Klenovica kao min. sadržaj te
djelatnosti u manjem lokalnom (poticajnom razvojnom) središtu. Daljnji razvoj ove
djelatnosti ići će prema poboljšanju standarda predškolskog odgoja u okviru postojećeg vrtića
naselju Novi Vinodolski.
Osnovno školstvo planira se primjenom prihvaćenih standarda i normativa na temelju
planirane demografske slike. Osnovno načelo je da moraju postojati samostalne osnovne
škole u svim gradskim/općinskim središtima. Temeljem ovih postavki zadržava se postojeća
osnovna škola u Novom Vinodolskom uz koju se planira izgradnja nove sportske dvorane.
Planira se poboljšati njezine uvjete rada, organizirati dodatne i dopunske nastave, omogućiti
rano učenje stranih jezika.
Također se planira poboljšati uvjete rada u postojećem Đačkom domu. Obzirom da postoje
indikacije za potrebom preseljenja Đačkog doma potrebno je osigurati uvjete njegovog rada
na novoj lokaciji u naselju Novi Vinodolski. Uvjeti smještaja sportske dvorane i nove lokacije
Đačkog doma (ukoliko se u međuvremenu ukaže potreba) odrediti će se Urbanističkim
planom uređenja naselja Novi Vinodolski (NA1 1 ).
Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije Grad Novi Vinodolski bi u budućnosti
trebao imati srednju školu, odnosno IV i V stupanj obrazovanja. Buduća struktura gospodarstva
biti će presudna za određivanje profila škole (gimnazija, ekonomska struka, turističko i
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
125

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
ugostiteljsko usmjerenje, usmjerenje za drvno prerađivačku djelatnost i sl.), a prostorni uvjeti
organizacije srednje škole odrediti će se Urbanističkim planom uređenja naselja Novi
Vinodolski (NA1 1 ).
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
Zdravstvena djelatnost je od značaja za Republiku Hrvatsku, pa je obavljaju zdravstvene
ustanove u državnom vlasništvu, vlasništvu županija, te zdravstvene ustanove u vlasništvu
domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba. Način organizacije i provođenja zdravstvene
zaštite utvrđuju se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Pored postojećih sadržaja primarne
zdravstvene zaštite odnosno ambulanti opće medicine, daljnji razvoj zdravstva ostvarivat će
se kroz osnivanje ustanove za pružanje hitne medicinske pomoći. Grad također ima sve
preduvjete za razvoj zdravstvenog turizma pa se u ovom slučaju zdravstvena zaštita može
tretirati i kao komercijalna djelatnost u funkciji turizma.
Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena briga i
interes za socijalnu sigurnost radnih ljudi i građana, kojima je pored drugih društvenih mjera
potrebna i posebna pomoć društvene zajednice. Djelatnost socijalne skrbi je od posebnog
društvenog interesa, a obavljaju je organizacije socijalne zaštite u skladu s Programom
razvoja socijalne zaštite kojeg donosi Sabor RH.
Dok je briga za djecu na zadovoljavajućoj razini, skrb o starijim i nemoćnim osobama traži
organiziran pristup čiji bi krajnji cilj bio izgradnja doma za smještaj starijih osoba, koji bi se
organizirao dijelom i na komercijalnoj osnovi. Dom bi se izgradio u skladu s normativima i
standardima u svojoj kategoriji, uz uvjet da bude lociran u naselju gdje postoje uvjeti za
korištenje zdravstvenih i socijalnih ustanova kao i za društvenu aktivnost korisnika doma,
dakle u Novom Vinodolskom. Dom treba planirati za 80-120 ljudi, ukupne površine zemljišta
za gradnju veće od 50 m 2 po korisniku, i s površinom zatvorenog prostora doma većom od
38 m 2 po korisniku.
Uvjeti osnivanja ustanove za pružanje hitne medicinske pomoći i doma za smještaj starijih
osoba odrediti će se Urbanističkim planom uređenja naselja Novi Vinodolski (NA1 1 ).
Kultura i sport
Mreža kulturnih i sportskih sadržaja se zasniva na postavkama iz zakonske regulative ali i
usmjerenjima iz dokumenata prostornog uređenja. Prilikom utvrđivanja mreže maksimalno
treba respektirati postojeće stanje mreže. U središtu ranga Grada Novog Vinodolskog treba
biti smještena većina kulturnih sadržaja. Prema važećim planovima minimalni sadržaji su
knjižnica, čitaonica, muzej, galerije, zbirke, što Grad već ima. Nedostaje otvoreno ili pučko
učilište i kinematograf čiji će se uvjeti organiziranja dati Urbanističkim planom uređenja
naselja Novi Vinodolski (NA1 1 ).
Kulturi kao važnom segmentu ukupne politike mora se posvetiti posebna pažnja i veći značaj,
zbog turističkog karaktera Grada Novog Vinodolskog. Turisti sve više traže zabavu i
kulturno-umjetničke manifestacije. Poseban segment je revalorizacija kulturne baštine i
kulturno povijesnih spomenika, koje su sastavni dio turističke ponude. Folklor, čakavština,
glagoljaštvo, narodni običaji još nisu dovoljno prisutni u turističkoj ponudi. Također je
poželjno urediti etnografsku, povijesnu, arheološku, ribarsku, turističku, lovačku, zidarsku i
iseljeničku zbirku 26 u naselju Novi Vinodolski i Ledenicama.
Sportsko-rekreacijska područja se prema Prostornom planu dijele na sportske centre,
rekreacijska područja (kupališta određena na kopnu i moru), zimski centar Breze i golf
igralište. S obzirom da na području Grada ima više sportskih objekata ali ne i cjelovitog
sportskog centra to će buduća izgradnja ići u smjeru kompletiranja sadržaja u SRC “Bahalin”
26 B. Blažević: Gospodarstvo Novog Vinodolskog u XX stoljeću, N.V. 1998.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
126

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
u Novom Vinodolskom i izgradnja manjeg sportskog centra u Klenovici. Evidentna je potreba
za jednom polivalentnom dvoranom koja može imati i komercijalni karakter u naselju Novi
Vinodolski.
Vezano na ulogu sporta u Gradu, razvijati treba, osim sportskih igrališta i sadržaja
namijenjenih domicilnom stanovništvu, u prvom redu i one koji će biti u funkciji turizma, što
se odnosi prvenstveno na planirani zimski centar Breze i golf igralište.
Nadalje potrebno je poboljšati uvjete za nogomet, rukomet, košarku i slične discipline, te
poboljšati uvjete za razvoj biciklizma. Također je potrebna izgradnja više dječjih igrališta i
parkova, više terena za boćanje i više teniskih terena u svim naseljima osobito u Klenovici.
Također je potrebno njegovati maritimne sportove, jedrenje, plivanje i ronjenje, što znači
stvoriti uvjete za ove sportove najprije u moru, što bi moglo omogućiti vrhunska natjecanja
međunarodnog značaja.
Planirano povezivanje obalnom šetnicom (lungo mare) od današnjeg kampa Zagori do
lokaliteta Čardak omogućiti će šetnju i rekreaciju uz samu morsku obalu.
Udruge građana i vjerske zajednice
Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake
pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih
humanitarnih nastojanja. Zbog specifičnog karaktera ovih sadržaja javnih funkcija, ti se
sadržaji ne mogu planirati pa tako ni uvrštavati u dokumente prostornog uređenja. Planiranje
vjerskih sadržaja i objekata u je u domeni katoličke crkve u suradnji s planerima, s obzirom
na to da se ona jedina pojavljuje na tom prostoru.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
127

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Shematogram br. 3: Sustav sadržaja javnih funkcija
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
128

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora
A) Uvjeti korištenja građevinskih područja naselja
Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja (izgrađeni i neizgrađeni
dio) u sastavu Grada Novi Vinodolski, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora, a
navedena su i detaljno opisana u poglavlju 3.2.1 Razvoj i uređenje površina naselja
(građevinska područja naselja) i tablici br.17.
Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje
zemljišta i izgradnju (neizgrađeni dio). Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko
zemljište na kojem su izgrađene građevine stambene i druge namjene, izgrađene
infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta,
uređene plaže i dr.). Neizgrađeni dio građevinskog područja predviđen je za daljnji razvoj
naselja. Unutar građevinskog područja naselja smještaju se, osim stanovanja, i sve spojive
funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena,
gospodarska namjena (zanatska, poslovna, ugostiteljsko-turistička, turistička – luke posebne
namjene, i sl.), sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine
infrastrukturnih sustava, groblja, itd. Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja
naselja uređuju se i koriste na način propisan ovim Prostornim planom, a prikazani su na
kartografskim prikazima br.1.1“Korištenje i namjena površina-površine za razvoj i uređenje“
u mj. 1:25000 i br.4 1-7 “Građevinska područja” u mj. 1:5000.
Na građevinskim područjima naselja na području Grada Novi Vinodolski gradi se u skladu s
ovim Prostornim planom, Zakonom i posebnim propisima te detaljnijom prostorno-planskom
dokumentacijom propisanom ovim Planom kada se izradi.
Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana može se graditi unutar izgrađenog i
neizgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja na području prijelaznih padina i
brdskih predjela Grada Novi Vinodolski;
Na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja unutar ZOP-a (Novi Vinodolski
NA1 1-2 , Klenovica NA11 1-2 , Povile NA16, Smokvica Krmpotska NA18 1 i Sibinj Krmpotski
NA19 1-6 ) ne može se graditi dok se ne donese ovim Planom propisani plan užeg područja
pojedinog naselja.
U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja unutar ZOP-a (Novi Vinodolski
NA1 1-2 , Klenovica NA11 1-2 , Povile NA16, Smokvica Krmpotska NA18 1-2 i Sibinj Krmpotski
NA19 1-9 ) do donošenja ovim Planom propisanih planova užih područja može se graditi
sukladno ovom Planu, Zakonu i posebnim propisima.
Iznimno, izgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja Smokvica Krmpotska i Sibinj
Krmpotski (NA18 2 i NA19 7-9 ) unutar ZOP-a nisu obuhvaćeni obaveznom izradom prostornog
plana užeg područja obzirom da za iste nije određen neizgrađeni dio građevinskog područja i
na njima se gradi neposrednom provedbom ovog Plana.
Unutar dijela izgrađenog građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1 1 (određeno
kao zone: 1.3 – potez uz Ričinu i 1.4 – Glavica, Lišanj, park na kartografskom prikazu br. 4.1
"Građevinska područja" u mj.1:5000) i naselja Klenovica NA11 2 , do donošenja ovim Planom
propisanih planova užih područja (UPU1 i UPU4) moguća je izgradnja samo:
- infrastrukturnih i komunalnih građevina,
- rekonstrukcija građevina u vlastitim gabaritima uz zadržavanje namjene (osim unutar
obuhvata zone 1.4 – Glavica, Lišanj, park, gdje je moguća i prenamjena ali samo u
ugostiteljsko turističku namjenu),
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
129

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- održavanje i adaptacija svih vrsta postojećih građevina te izgradnja pomoćnih građevina
(garaže, spremišta, bazeni i sl.) do maksimalnih vrijednosti propisanih ovim Planom za
nove građevine.
Unutar dijela izgrađenog građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1 1 (označeno
kao zona 1.2 – dio Mikulja pod koridorom na kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska
područja" u mj.1:5000) do donošenja ovim Planom propisanog plana užeg područja (UPU1)
moguća je samo adaptacija, održavanje i rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim
gabaritima.
Za dio naselja Novi Vinodolski NA1 1 - registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu, sve
građevne aktivnosti i urbanističke intervencije moguće su temeljem ovog Prostornog plana uz
prethodno ishođenje posebnih uvjeta uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela
(označeno kao gradsko naselje – zone 14A i 14B na kartografskom prikazu br. 4.1.
“Građevinska područja” u mjerilu 1:5000).
Unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja uz obalu mora (Novi Vinodolski
NA1 1-2 , Povile NA16, Klenovica NA11 1 , Smokvica Krmpotska NA18 1 i Sibinj Krmpotski
NA19 1-2 i NA19 6 ), u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se planirati gradnja, niti se može
graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:
- proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom,
- trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m 2 , osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti
i konfiguracija terena.
U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja uz obalu mora (Novi Vinodolski NA1 1 ,
Smokvica Krmpotska NA18 1 i Sibinj Krmpotski NA19 4 i NA19 6 ) u pojasu najmanje 70 m od
obalne crte može se planirati izgradnja građevina sukladno Uredbi (NN br.128/04.) i prateći
sadržaji uređenih plaža određenih ovim Planom (tipizirana manja prizemna građevina
trgovačko-uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne površine do 40 m 2 , sukladne već
izgrađenim temeljem DPU-a “Šetalište Zagori – Ričina”, SN 21/00, otvoreni tuševi, sanitarni
uređaji i sl.) koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali.
Obalno more i kopneni dio unutar građevinskih područja naselja (izgrađenom i neizgrađenom
dijelu) uređivati će se temeljem ovim Planom propisanih planova užih područja (UPU) uz
uvjet da se u pojasu širine 15 m od morske obale mora osigurati prolaz i zabraniti svaka
izgradnja osim građevina koje po svojoj funkciji moraju biti na samoj obali ili koje su od
općeg interesa (luke i lučke građevine, središta naselja, prateći sadržaji uređenih plaža
(tipizirane manje prizemne građevine trgovačko-uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne
površine do 40 m 2 sukladne već izgrađenim temeljem DPU-a “Šetalište Zagori – Ričina”, SN
21/0), otvoreni tuševi, sanitarni uređaji i sl.). Do donošenja UPU-a omogućuje se
rekonstrukcija i održavanje postojećih uređenih plaža unutar izgrađenih građevinskih
područja i to: izgradnja prethodno navedene građevine kao i izgradnja infrastrukturnih
sadržaja kao što su rampe i liftovi za prilaz moru invalidnih osoba, otvoreni tuševi, kabine i
sanitarni uređaji, postavljanje urbane opreme (koševi za smeće, klupe i sl), dohranjivanje žala
i sl.
Na građevinskim česticama građevina stambene namjene određenih ovim Planom koje
graniče sa vodnim dobrom, granica gradivog dijela čestice od strane vodnog dobra odrediti će
se na način da je isti udaljen od gornjeg ruba vodnog dobra najmanje 9 metara.
Za izgradnju ostalih građevina određenih ovim Planom (društvene, poslovne i ugostiteljskoturističke)
na građevinskim česticama koje graniče s vodnim dobrom kao i za ostale
intervencije ili zahvate na i u blizini čestica “javnog dobra vode” koje mogu poremetiti vodni
režim mora se prethodno ishoditi suglasnost Hrvatskih voda.
Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće i planirane razvrstane i
nerazvrstane javne prometne površine određene ovim Planom. Ukoliko građevna čestica
nema mogućnost direktnog kolnog pristupa na javnu prometnu površinu (razvrstanu-lokalnu i
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
130

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
nerazvrstanu prometnicu) za građevine stambene namjene određene ovim Planom uvjet je
kolno-pješački put, direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici minimalne širine 3
m unutar izgrađenog dijela g.p. naselja odnosno 5 m unutar neizgrađenog dijela g.p. naselja
uz uvjet da od postojeće ili planirane razvrstane i nerazvrstane javne površine nije duži od 50
m. Iznimno, za rekonstrukcije i zamjene postojećih građevina te interpolacije novih građevina
unutar izgrađenog dijela svih g. p. naselja pristup se može osigurati i postojećim pješačkim
prolazom ili stubištem širine najmanje 1,50 m.
Građevine društvene, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi unutar
građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica
minimalno širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet, a ukoliko lokalni
uvjeti to ne dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,5 m.
Udaljenost građevine od regulacijskog pravca razvrstanih cesta državnih i županijskih ne
može biti manja od 10,0 metara, od razvrstanih-lokalnih i nerazvrstanih cesta ne može biti
manja od 6,0 metara (ali ne i poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja i
pčelinjaka čija udaljenost ne može biti manja od 15 metara u oba slučaja). Udaljenosti mogu
biti i manje, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice, prema
posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje cestama.
Ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim Planom, za sve građevine stambene namjene (4 stana
odnosno samostalne uporabne cjeline) kao i za građevine gospodarske–poslovne, društvene
(javne) i ugostiteljsko-turističke namjene (određene ovim Planom), veličine do max. 15 ES
unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav vodoopskrbe i odvodnje, a
određena I. kategorija uređenosti zemljišta uvjetuje se gradnja cisterni i nepropusnih sabirnih
jama.
Za sve građevine gospodarske-poslovne, društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke namjene
veće od 15 ES unutar građevinskih područja naselja u kojima nije izgrađen sustav
vodoopskrbe i odvodnje, a određena I. kategorija uređenosti zemljišta obavezno je
priključenje na sustav odvodnje odnosnog naselja, a ukoliko nije izgrađen, vlastiti sustav
kanalizacije s pročišćivaćem.
Za sve građevine ugostiteljsko-turističke namjene obavezna je ugradnja separatora masti.
Nakon obrade otpadne vode ispustiti u najbliži recipijent ili putem upojnih bunara u
podzemlje u slučaju vlastitog sustava.
Unutar građevinskih područja naselja (NA13 1 , NA13 8 , NA7 1 i NA9 2 ) koja se nalaze II.
Vodozaštitnoj zoni slivnog područja izvorišta Žrnovnica izgradnja nepropusnih sabirnih jama,
moguća je u skladu s “Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na
crikveničko-vinodolskom području” (SN 01/99) a prema posebnim uvjetima nadležne
komunalne službe.
Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja,
ukoliko to nije u suprotnosti s drugim odredbama ovog Prostornog plana, mogu se graditi
građevine:
stambene, društvene (ili javne), gospodarske, ugostiteljsko-turističke, infrastrukturne i
komunalne namjene, montažne građevine (štandovi, kiosci) temeljem odredbi ovog
Plana i to:
a) građevine stambene namjene (obiteljske kuće, stambene građevine i vikend građevine);
b) pomoćne građevine i manje građevine gospodarske - poslovne namjene (obrtničke) uz
građevine stambene namjene;
c) građevine društvene namjene i ostali sadržaji javnog interesa
d) građevine gospodarske namjene – poslovne namjene i poljoprivredne građevine;
e) građevine ugostiteljsko-turističke namjene i to: smještajni, ugostiteljski i catering objekti
(Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN 49/03). Iz skupine ugostiteljskih i catering objekata
mogu se graditi sve vrste građevina dok se iz skupine smještajnih objekata mogu graditi
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
131

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
samo građevine iz skupine hotela, vrste: hotel, pansion i guest house, određene
„Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti
smještajnih objekata iz skupine „hoteli“ (NN, broj: 48/02, 108/02 i 132/03);
f) građevine infrastrukturne i komunalne namjene i to: vodovi i građevine u funkciji
prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, sustava energetike,
građevine uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda, groblja unutar
građevinskih područja naselja, izgradnja na uređenim plažama tipizirane manje prizemne
građevine trgovačko-uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne površine do 40 m 2 ,
sukladne već izgrađenim temeljem DPU-a “Šetalište Zagori – Ričina”, SN 21/00;
g) montažne građevine (štandovi, kiosci i dr.).
Obavezna izrada urbanističkog plana uređenja određena je za:
• UPU1 – naselja Novi Vinodolski – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja
(NA1 1 ), površina izdvojene namjene sportskog centra "Bahalin" (R1 1 ), lučko
područje luke otvorene za javni promet (županijskog) te lučko područje luke
posebne namjene (luka nautičkog turizma - marina);
• UPU2 – naselja Grabrova – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (NA1 2 );
• UPU3 – naselja Povile – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (NA16) i
lučko područje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja;
• UPU4 – naselja Klenovica – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih područja (NA11 1-2 )
i lučko područje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja;
• UPU5 – naselja Smokvica Krmpotska – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog
područja (NA18 1 ) i lučko područje luke otvorene za javni promet lokalnog
značaja;
• UPU6 – naselja Sibinj Krmpotski - sjever – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih
područja (NA19 1-3 );
• UPU7 – naselja Sibinj Krmpotski - jug – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih
područja (NA19 4-6 );
Do donošenja Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (UPU1) unutar
izgrađenog dijela građevinskog područja (NA1 1 ) dozvoljava se:
- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukturnih i komunalnih građevina;
- rekonstrukcija (i zamjena) građevina stambene, gospodarske-poslovne, ugostiteljskoturističke
te društvene (javne) namjene prema uvjetima ovog Prostornog Plana za novu
izgradnju;
- postavljanje montažnih građevina – kioska, štandova i sl.;
- izgradnja pomoćnih građevina na građevinskoj čestici građevine osnovne namjene, te
izgradnja manjih građevina gospodarske-poslovne namjene (obrtničke) uz građevine
stambene namjene uz uvjet da se time ne prelazi dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) i
iskorištenosti (K is ) određen ovim Planom,
- izgradnja građevina temeljem važećih Detaljnih planova uređenja.
Iznimno, unutar dijela izgrađenog građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1 1
(određeno kao zone: 1.3 – potez uz Ričinu i 1.4 – Glavica, Lišanj, park na kartografskom
prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u mj.1:5000) i naselja Klenovica NA11 2 , do
donošenja ovim Planom propisanih planova užih područja (UPU1 i UPU4) moguća je
izgradnja samo:
- infrastrukturnih i komunalnih građevina,
- rekonstrukcija građevina u vlastitim gabaritima uz zadržavanje namjene (osim unutar
obuhvata zone 1.4 – Glavica, Lišanj, park, gdje je moguća i prenamjena ali samo u
ugostiteljsko turističku namjenu),
- održavanje i adaptacija svih vrsta postojećih građevina te izgradnja pomoćnih građevina
(garaže, spremišta, bazeni i sl.) do maksimalnih vrijednosti propisanih ovim Planom za
nove građevine.
Iznimno, unutar izgrađenog građevinskog područja dijela naselja Novi Vinodolski NA1 1
(označeno kao zona 1.2 – dio Mikulja pod koridorom na kartografskom prikazu br. 4.1
"Građevinska područja" u mj.1:5000) do donošenja ovim Planom propisanog plana užeg
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
132

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
područja (UPU1) moguća je samo adaptacija, održavanje i rekonstrukcija postojećih
građevina u postojećim gabaritima.
Do donošenja urbanističkih planova uređenja ostalih naselja (Grabrova NA1 2 , Klenovica
NA11 1-2 , Povile NA16, Smokvica Krmpotska NA18 1 i Sibinj Krmpotski NA19 1-3 i NA19 4-6 ),
unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, dozvoljava se:
- izgradnja, rekonstrukcija (i zamjena) te uređenje površina, svih vrsta građevina, sukladno
ovom Planu, Zakonu i posebnim propisima;
- izgradnja građevina temeljem važećih Detaljnih planova uređenja.
Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu
br.3.2“Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja i dijelovi primjene planskih
mjera zaštite” u mjerilu 1:25000.
B) Uvjeti korištenja građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene
Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene svojom se strukturom i načinom
korištenja razlikuju od naselja i u njima se ne može planirati nova stambena izgradnja, a nova
izgradnja moguća je samo temeljem planova užih područja. Granice obuhvata urbanističkih
planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br.3.2 “Uvjeti za korištenje, uređenje
i zaštitu prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite” u mjerilu 1:25000 i br.
4. 1-7 “Građevinska područja” mj. 1:5000.
Površine za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na
kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25000 i br. 4.1-7
“Građevinska područja”, u mjerilu 1:5000.
Ovim Prostornim planom određene su površine za slijedeće izdvojene namjene:
- gospodarsku namjenu - poslovnu (K),
- ugostiteljsko-turističku namjenu (T),
- sportsko-rekreacijsku namjenu (R),
- infrastrukturne sustave (IS).
Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan
naselja gospodarske namjene – poslovne (K):
• UPU8 - Poslovna zona zapad (K 1 ),
• UPU9 - Pavlomir 1 (K 2 ),
• UPU10 - Pavlomir 2 (K 3 ),
• UPU11 - Kargač (K 5 ),
• UPU12 - Ledenice (K 6 ),
• UPU13 - Luka (K 7 ),
• UPU14 - Jakov polje (K 8 )
Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja zona poslovne namjene K 1 , K 2 , K 3 , K 6 , K 7 i
K 8 do donošenja UPU-a moguća je:
- održavanje, adaptacija te rekonstrukcija u vlastitim gabaritima postojećih građevina te
izgradnja infrastrukturnih, komunalnih, pomoćnih i drugih građevina i sadržaja što
upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora,
- u slučaju rekonstrukcije u smislu izvođenja radova radi promjene namjene građevine ili
tehnološkog procesa obavezno je ishođenje vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda.
Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan
naselja ugostiteljsko-turističke namjene smještajnih kapaciteta (T) izvan ZOP-a:
• UPU15 - Donji Zagon (T1 1 ),
• UPU16 - Breze (T1 2 ).
Do donošenja prethodno navedenih UPU-a nije moguća izgradnja građevina niti uređenje
površina unutar obuhvata istih.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
133

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan
naselja ugostiteljsko-turističke namjene, hoteli (T1), unutar ZOP-a:
• UPU17 - Porto Teplo 1 (T1 3 ) izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja,
• UPU18 - Porto Teplo 2 (T1 4 ) neizgrađeni dio građevinskog područja,
• UPU19 - Klenovica (T1 5 ) neizgrađeni dio građevinskog područja.
• UPU20 - Zagori 1 (T1 6 ) neizgrađeni dio građevinskog područja,
• UPU22 - Povile 1 (T1 7 ) neizgrađeni dio građevinskog područja,
Do donošenja UPU-a za površine (T1 4 - 7 ) nije moguća izgradnja građevina niti uređenje
površina unutar obuhvata istih.
Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja Porto Teplo 1 (T1 3 ) do donošenja UPU-a
moguća je:
- rekonstrukcija, održavanje i adaptacija postojećih građevina,
- rekonstrukcija i izgradnja infrastrukturnih i komunalnih građevina,
- hortikulturno uređenje površina i postavljanje urbane opreme (koševi za smeće, klupe i
sl).
Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan
naselja ugostiteljsko-turističke namjene, turističkih naselja (T2), unutar ZOP-a:
• UPU21 - Panos (T2 2 ) neizgrađeni dio građevinskog područja,
Do donošenja UPU-a na površini (T2 2 ) nije moguća izgradnja građevina niti uređenje
površina unutar obuhvata iste.
Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan
naselja ugostiteljsko-turističke namjene, kamp-autokamp (T3), unutar ZOP-a:
• UPU23 - Povile 2 (T3 1 ) izgrađeni dio građevinskog područja;
• UPU24 - Klenovica (T3 2 ) izgrađeno građevinsko područje,
• UPU25 - Kozica (T3 3 ) izgrađeno građevinsko područje
• UPU26 - Sibinj Krmpotski 1 (T3 4 ) izgrađeno građevinsko područje,
• UPU27 - Sibinj Krmpotski 2 (T3 5 ) neizgrađeno građevinsko područje;
Do donošenja UPU-a na površini (T3 5 ) nije moguća izgradnja građevina niti uređenje
površina unutar obuhvata plana.
Unutar izgrađenog dijela građevinskih područja postojećih kampova (T3 1 ), (T3 2 ), (T3 3 ), i
(T3 4 ) do donošenja UPU-a moguća je:
- rekonstrukcija, održavanje i adaptacija postojećih građevina,
- rekonstrukcija i izgradnja građevina infrastrukturne i komunalne namjene,
- graditi i uređivati manji rekreativni sadržaji (boćališta, odbojka na pijesku, minigolf,
stolovi za stolni tenis, nenatkriveni bazeni, sanitarni uređaji, pokretni ugostiteljski
sadržaji, dječja igrališta, pješačke staze i sl.),
- hortikulturno uređenje površina i postavljanje urbane opreme (koševi za smeće, klupe i
sl),
- uređenje postojećih uređenih plaža sukladno poglavlju 3.4.2.2."Izgrađene strukture izvan
naselja" – Površine ugostiteljsko-turističke namjene.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
134

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan
naselja sportsko-rekreacijske namjene (R):
• UPU28 - Breze (R1 2 ),
• UPU29 - Centar za zimske sportove (R3),
• UPU30 - Golf igralište (R4)
Do donošenja prethodno navedenih UPU-a nije moguća izgradnja građevina niti uređenje
površina unutar obuhvata istih.
Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan
naselja infrastrukturnih sustava (IS) i lučkih područja:
• UPU31 - neizgrađeni dio građevinskog područja (IS 2 ) i lučko područje planirane luke
otvorene za javni promet lokalnog značaja "Muroskva",
• UPU32 - neizgrađeni dio građevinskog područja (IS 3 ) i lučko područje postojeće luke
otvorene za javni promet – teretne "Porto teplo".
Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka nije moguća izgradnja građevina niti uređenje
površina unutar obuhvata istih.
C) Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja
Površine izvan građevinskog područja obuhvaćaju poljoprivredne i šumske površine, ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište i morske površine.
U korištenju poljoprivrednih površina treba intenzivirati trend sadnje vinove loze, te
uzgajati i drugo voće (smokve, masline) te povrće, cvijeće, ljekovito bilje i dr. Poljoprivredne
površine potrebno je zaštititi donošenjem i provođenjem stimulativne zemljišne politike.
Znatni prirodni uvjeti postoje i za razvoj stočarstva, posebice ovčarstva i kozarstva, te
pčelarstva zbog očuvanih i kvalitetnih pašnjačkih površina.
Na poljoprivrednim površinama određenim ovim Planom ne smije se graditi osim nužne
infrastrukture i građevina izvan građevinskog područja određenih ovim Planom sukladno
kriterijima određenim u poglavlju 3.4.2.3. "Izgradnja izvan građevinskog područja" ovog
Plana.
Korištenje šumskih površina, razgraničenih na gospodarske šume (Š 1 ), zaštitne šume (Š 2 ) i
šume posebne namjene (Š 3 ) treba bazirati na temeljnom načelu da je postojeće šume potrebno
održavati pravilnim gospodarenjem, te da se njihove površine ne smiju smanjivati.
Osnovni cilj gospodarenja šumama gospodarske namjene je njihovo privođenje u optimalno
stanje za proizvodnju drvne mase. Postizanje optimalne razine proizvodnje drvne mase može
se ostvariti kroz prirodnu obnovu šuma i razvoj poželjnih i gospodarski vrijednih vrsta
drveća.
Korištenje zaštitnih šuma treba biti na način da je dozvoljena samo sanitarna sječa, a
najvažniji zadatak je, radi zadržavanja osnovne funkcije ovih šuma, očuvanje od bespravne i
nekontrolirane sječe i zaštita od požara.
Značajne površine šumskih površina zauzimaju šume posebne namjene u područjima koja su
zaštićena ili se predlažu zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode. Korištenje tih šuma
odvijati će se u skladu sa Zakonom o šumama i Zakonom o zaštiti prirode. U šumama
posebne namjene nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti osnovna obilježja prostora, nije
dopušteno branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, razni
oblici gospodarskog korištenja i sl.).
Na šumskim površinama određenim ovim Planom ne smije se graditi osim nužne
infrastrukture i građevina izvan građevinskog područja određenih ovim Planom sukladno
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
135

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
kriterijima određenim u poglavlju 3.4.2.3. "Izgradnja izvan građevinskog područja" ovog
Plana.
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) koristiti će se na način da se
mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta ne smije smanjivati na štetu šume. Dio tih
površina koristiti će se za izgradnju planirane mreže infrastrukture i građevina izvan
građevinskog područja određenih ovim Planom sukladno kriterijima određenim u poglavlju
3.4.2.3. "Izgradnja izvan građevinskog područja" ovog Plana.
Na području poljoprivrednog tla, šuma i šumskih površina, te ostalog poljoprivrednog tla,
šuma i šumskog zemljišta unutar koridora priobalne dionice autoceste i željezničke pruge, do
utvrđivanja njihovih trasa nisu dopušteni nikakvi zahvati niti prenamjena tih površina.
Korištenje morskih površina, razgraničenih na prometne djelatnosti, akvatorij uređene plaže
unutar građevinskih područja, rekreacijska područja, područje namijenjeno marikulturi i
ostale morske površine odvijat će se na način da se omogući nesmetano odvijanje pomorskih,
gospodarskih i turističkih aktivnosti.
Prometne djelatnosti u akvatoriju obuhvaćaju:
• trase unutarnjih plovnih puteva;
• sustav luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja
• luka posebne namjene:
- planirana luka nautičkog turizma – marina (LN)
Pomorske aktivnosti odvijat će se u skladu s Pomorskim zakonikom i važećom zakonskom
regulativom. Prometne djelatnosti u akvatoriju - plovni putevi i planirani sustav morskih luka
detaljno je obrazložen u točki 3.5.1.3. Prometni sustav - morski promet.
Planom je definirano područje za marikulturu u uvali Žrnovnica. Detaljnije obrazloženje je
dato u poglavlju 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora, točka 3.4.2.3. Građevine izvan građevinskog
područja.
Akvatorij uređene morske plaže unutar građevinskog područja obuhvaća dio mora uz obalu
koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi u pojasu od cca 150 metara. Određen je uz
uređene morske plaže unutar građevinskog područja određene ovim Planom, a koje se nalaze
unutar:
- građevinskih područja naselja,
- izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene,
Akvatorij uređene morske plaže unutar građevinskog područja obuhvaćen je ovim Planom
propisanim urbanističkim planom uređenja za odnosno građevinsko područje unutar kojeg je
određen, a kojim će se odrediti detaljniji uvjeti uređenja obale sukladno ovom Planu, Zakonu
i posebnim propisima.
Rekreacija obuhvaća dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju i rekreaciji. Na
tim je dijelovima obale pojas obalnog mora namijenjen za kupanje i rekreaciju širok
minimalno 300 metara, a iz njega je izuzet dio mora namijenjen akvatoriju uređene morske
plaže unutar građevinskog područja i lučkim područjima.
Ostale morske površine koristiti će se za tradicionalne gospodarske djelatnosti, prvenstveno
ribolov, koje se trebaju odvijati u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu. Lokalnom
stanovništvu dozvoljen je tradicionalni ribolov, uz povremeno praćenje stanja ribljeg fonda.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
136

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju
Na kartografskom prikazu br. 3.1 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja
posebnih ograničenja u korištenju", mj 1:25000, označeni su i prostori posebnih ograničenja u
korištenju koja se odnose na krajobraz, tlo (geotehničke značajke), istražni prostor mineralne
sirovine, lovišta, vode i more.
•Krajobraz
Prostornim planom područja posebnih obilježja Vinodolske doline, dio područja Vinodolske
doline unutar Grada Novi Vinodolski, određen je prema kategoriji osobito vrijednog predjela
kao kultivirani krajobraz obzirom na značajnu biološku i bogatu kulturnu raznolikost.
Vrijednosti i posebnosti kultiviranog krajobraza štititi će se i unaprijediti tako da se osigura:
- očuvanje prirodnih karakteristika u najvećoj mogućoj mjeri,
- zaštita osobito vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemljišta od prenamjene,
- redovita košnja ili ispaša stoke kako bi se spriječilo širenje šuma na pašnjačke i livadske
površine,
- zabrana nasipavanja terena iskopnim i otpadnim građevinskim materijalom izvan
građevinskog područja,
- zabrana ugrožavanja i mijenjanja postojećeg vodnog režima na biološki osjetljivim
lokalitetima uz vodotoke, izvore i na zamočvarenim mjestima,
- da nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom
budu primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih vrijednih obilježja.
U cilju zaštite navedenog područja određene su i točke i potezi značajni za panoramske
vrijednosti kultiviranog krajobraza, a to je na području Grada Novi Vinodolski vidikovac uz
cestu koja vodi strmom padinom od Bribira prema Lukovu - pogled prema Novom i
Pavlomiru. Vidikovac je potrebno urediti, a vizure sačuvati od neprimjerenih zahvata u
prostoru.
Zbog potrebe zaštite visoke vrijednosti pojedinih cjelina, a izvan prostora predloženih za
zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, na području Grada Novi Vinodolski određen je u
kategoriji osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza sjeverni dio područja Grada Novi
Vinodolski. Prirodni krajobraz štititi će se i unaprijediti tako da se osigura zaštita i primjereno
korištenje danas pretežno šumskih predjela, eventualni zahvati u prostoru izvan građevinskih
područja određenih ovim Planom trebaju se planirati na način da u što je moguće manjoj
mjeri narušavaju karakterističnu sliku prostora sukladno poglavlju 3.4.2.3.“Područja i
građevine izvan građevinskog područja” Obrazloženja ovog Plana. Kao posebnu vrijednost
treba očuvati obalno područje (prirodne plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki
vrijedna područja.
U cilju zaštite od lokalnog interesa određuju se ovim Prostornim planom potezi obale - stijene
na području Grada Novi Vinodolski koje također treba zaštititi u kategoriji osobito vrijednog
predjela – prirodnog krajobraza. To je dio predjela “pod sv.Mikulj” i “pod vilu Katicu” ispod
Glavice u građevinskom području naselja Novi Vinodolski NA1 1 . Ovim planom propisuje se
mjera zabrane uređenja ovih poteza odnosno mogućnost bilo kakvog narušavanja postojećeg
stanja, a nadzor provedbe ove mjere provoditi će Grad Novi Vinodolski.
U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine,
šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo
pretvaranje u obradive površine; osobito štititi područja prirodnih vodotoka i lokvi od
neprimjerenih zahvata i radnji.
Na kopnenom dijelu obuhvata PPU Grada Novog Vinodolskog utvrđeni su ugroženi i rijetki
tipovi staništa (submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci; kamenjarski pašnjaci i suhi
travnjaci eu- i stenomediterana; primorske, termofilne šume i šikare medunca) za koje treba
provoditi sljedeće mjere očuvanja:
- suhim travnjacima potrebno je racionalno gospodariti putem ispaše i režimom košnje
prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih
gnojiva;
- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva;
- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih
(alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama.
U dijelu obuhvata PPU Novi Vinodolski koji se odnosi na podmorje utvrđeni su ugroženi i
rijetki morski tipovi staništa (cirkalitoralna čvrsta dna i stijene; cirkalitoralni muljevi;
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
137

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
infralitoralni sitni pijesci s manje ili više mulja; naselja posidonije) za koje treba provoditi
sljedeće mjere očuvanja:
- očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su
pogoršana
- osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju
u more
- spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje kad god je
moguće.
Zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte karakteristične za stanišne tipove treba očuvati u
skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i
strogo zaštićenim (Narodne novine“, broj 7/06).
Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja odnosi se na oštećeni prirodni krajobraz uslijed
planirane eksploatacije mineralnih sirovina – kamena unutar površina istražnih prostora
određenih ovim Planom (određeno u poglavlju 3.4.2.3. Građenje izvan građevinskog
područja – G. Površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina), zatvaranje
postojećeg kamenoloma Hrvatskih šuma u Kolevratskom polju „Kolevrat-Rušica“ (G.J.
Ričičko bilo, odjel 49a), kao i sanaciju postojećeg odlagališta otpada “Duplja”. Prostorni plan
određuje sanaciju postojećeg kamenoloma Hrvatskih šuma u Kolevratskom polju „Kolevrat-
Rušica“, a što se provodi neposrednom provedbom ovog Plana sukladno zakonu o rudarstvu i
posebnim propisima. Postojeća deponija otpada “Duplja“ sanirati će se i zatvoriti
neposrednom provedbom ovog Plana sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli za sanaciju
odlagališta (Ur.br.: 2170-80-02-00-05-06/CT/, Crikvenica, 12.04.2005.godine), Zakonu i
posebnim propisima.
•Tlo - geotehnička prikladnost terena
Za potrebe izrade ovog Prostornog plana izdvojeni su litogenetski kompleki odnosno područja
koji se toliko razlikuju po svojim fizičko-mehaničkim značajkama, da su prikazani kao
posebne cjeline. U skladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije (Plan
prostornog uređenja, knjiga 2), izvršeno je geotehničko zoniranje terena pa su izdvojeni
slijedeći tipovi terena:
-zona krša (I geotehnička kategorija);
-zona pokrivenog krša (IA geotehnička kategorija);
-zona fliša (III geotehnička kategorija);
-zona riječnih naplavina (IVA geotehnička kategorija);
-zona bujičnih naplavina (IVB geotehnička kategorija),
-marinski sedimenti (bez kategorije).
Stijene karbonatnog kompleksa (zona krša: I geotehnička kategorija) su prostorno dominantne
na većem dijelu teritorija. Karbonatne stijene mjestimično su pokrivene crvenicom (IA
geotehnička kategorija). U naslagama paleogenskog fliša (III geotehnička kategorija)
oblikovana je Vinodolska dolina. Na dnu Vinodolske doline nalaze se riječne naplavine (IVA
geotehnička ketegorija), a u bujične naplavine u dolinama uz obalu (IVB geotehnička
kategorija).
Osnovno geotehničko zoniranje područja Grada Novi Vinodolski izvršeno je na temelju
raspoloživih podataka, bez dodatnih terenskih istraživanja, a prikazano je na kartografskom
prikazu br. 3.1 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih
ograničenja u korištenju”, mj. 1:25000.
I –zona krša
U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, a samo mjestimično je
pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema
opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima.
Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je
u cijelosti pogodan za građenje. Manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne
zone te vrlo strme padine.
IA –zona pokrivenog krša
U toj zoni karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2 m. Teren je
deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti.
Upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra,
mogućnost erozije postoji. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
138

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
geotehničkih značajki u odnosu na goli krš. Manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod
crvenice.
III -zona fliša
U ovoj zoni fliška stijenska masa je potpuno pokrivena glinovitom korom raspadanja
mjestimice debljom od 2 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina.
Dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima Velika je opasnost od pojave nestabilnosti
prilikom zasjecanja ili nasipavanja. Upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa
je vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti. Mogućnost erozije je znatna.
Teren je pogodan za građenje uz predhodno provedena detalja istraživanja.
IVA –zona riječnih naplavina
Naplavine su promjenljivog granulometrijskog sastava. Teren je jako deformabilan pod
dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se
mogu pojaviti prilikom zasjecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je slaba, a razina
podzemne vode je visoka. Teren je u cijelosti manje pogodan za građenje.
IVB geotehnička kategorija- zona bujičnih naplavina
Naplavine su debljine nekoliko metara i pretežito krupnozrnastog granulometrijskog sastava.
Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja.
Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka. Tijekom prodora
bujičnih voda može biti donešena veća količina nanosa. Teren je u cijelosti manje pogodan za
građenje.
Najveći dio područja Grada Novi Vinodolski zauzima područje golog krša (I geotehnička
kategorija), koje je s geotehničkog stanovišta i najbolja zona za građenje. Deblje naslage
crvenice na kršu (IA geotehnička kategorija) nalaze se u krškim udubljenjima. Osobito su
problematične sjeveroistočne padine Vinodolske doline oblikovane u flišu (III geotehnička
kategorija). Na naplavinama u dolini Novaljske Ričine (IVA geotehnička kategorija) može
doći do slijeganja građevina zbog niskog stupnja konsolidacije sedimenata.
U obalnim bujičnim dolinama (IVB geotehnička kategorija) je izražen rizik od naglih provala
bujičnih tokova koje mogu doplaviti veće količine nanosa. Oštećenja obalnih građevina jasna
su indikacija da se niti na morskom dnu ne može graditi bez posebnog opreza i dobrog
poznavanja geološke građe i geotehničkih značajki lokacije.
U Prostornom planu Primorsko-goranske županije (Odredbe za provođenje, knjiga 3)
navedeno je da će biti neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih
područja za urbanistički i detaljni plan uređenja na temelju topografske podloge mjerila
1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih
rezultata, biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina kao i zone koje
su nepogodne za građenje.
•Potencijalna područja za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
Ovim su planom određene površine istražnih prostora “Kolevrat” (E3 1 ), “Ričičko Bilo” (E3 2 )
i “Stalak” (E3 3 ) unutar kojih se, temeljem posebnog propisa, može odobriti eksploatiranje
mineralnih sirovina – kamena.
Prilikom postupka otvaranja kamenoloma građevinsko - tehničkog ili eventualno
arhitektonskog kamena treba se pridržavati odredbi precizno navedenih u Zakonu o rudarstvu
te pravilnicima o istraživanjima i eksploataciji mineralnih sirovina. U odredbama Prostornog
plana Primorsko-goranske županije navedeno je, da se za svaki kamenolom čije su utvrđene
eksploatacijske rezerve veće od 100.000 m 3 treba izraditi studija utjecaja na okoliš.
•Lovišta
Površine koje danas zauzimaju lovišta, koja koriste J. P. Hrvatske šume ili lokalna lovačka
društva su značajne i neće se u doglednoj budućnosti bitno mijenjati. Uz dodatna uređenja
lovišta i smještajnih kapaciteta u lovačkim domovima, moguć je brži razvoj ove djelatnosti
kao i njezino jače uključivanje u turističku ponudu Grada.
Lovište ne obuhvaća:
- neizgrađeno i izgrađeno građevinsko zemljište te površine do 300 metara od naselja,
- javne prometnice i druge javne površine uključivši i zaštitni pojas,
- zaštićene dijelove prirode, ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov,
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
139

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- rasadnike, voćne i lozne nasade namijenjene intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha,
ako su ograđeni ogradom koja sprečava prirodnu migraciju sve dlakave divljači,
- druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.
Pravo lova u lovištu izvršava se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarske osnove. Bez
lovnogospodarske osnove lov divljači nije dopušten.
U cilju zaštite lovnih resursa ovim se Prostornim planom utvrđuje mjera izbjegavanja
naseljavanja lovne divljači koja nije autohtonog porijekla.
•Vode i more
Vodne površine ovim su Prostornim planom razgraničene na morske površine i površinske
(uglavnom povremene) tokove.
Posebna ograničenja u korištenju odnose se na potrebu zaštite izvorišta Novljanska
Žrnovnica. Stoga su sukladno “Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na
crikveničko-vinodolskom području” (SN 01/99) preuzete zone sanitarne zaštite te određena
namjena površina na području Grada Novi Vinodolski i utvrđeni uvjeti korištenja, uređenja i
zaštite prostora.
Povremeni tokovi su: Suha Ričina, novljanska; Tok u Malom polju; Rov, ledenički; Tok u
uvali Žrnovnica; Tok u uvali Klenovica; Dražetina, krmpotska; Tomšina Draga; Vodna Draga
te odvodni kanali I. i II. reda u melioracijskom sustavu Pavlomir s bazenom za natapanje.
Ograničenja na ovim vodotocima, sukladno Zakonu o vodama odnose se na restrikciju
gradnje i korištenja prostora u i uz korito vodotoka koja nije u funkciji osiguranja poticaja
vode, obrane od poplava, gradnje vodnih građevina i njihovog održavanja. Do utvrđivanja
inundacijskog pojasa (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), što je u tijeku, minimalna širina
tog pojasa uz vodotok obuhvaća izgrađeno ili prirodno korito i obostrano po 5 m od gornjeg
ruba korita.
Ograničenja u korištenju morskih površina odnose se na lučka područja, a temeljem kriterija
Prostornog plana Županije određena je i kategorizacija obalnog mora.
Prema Prostornom planu Županije, obalno je more kategorizirano u dvije kategorije. U prvu
kategoriju svrstano je more u zaštićenim područjima (područja vrijedne prirodne baštine,
područja podobna za uzgoj školjaka), to je obalno more visoke kakvoće. U drugu kategoriju
svrstano je more na području veće izgrađenosti obalnog pojasa (more u zoni utjecaja otpadnih
voda). Obalno područje Grada Novog Vinodolskog svrstano je dijelom u I. kategoriju - more
visoke kakvoće (oko uvale Žrnovnica i južno od naselja Smokvica Krmpotska), te dijelom u
II. kategoriju (preostali dio obalnog područja).
Lučko područje obuhvaća dijelove akvatorija u kojima se sve djelatnosti odvijaju u skladu s
odredbama Lučke uprave. Ovim Planom lučka područja određena su u:
- Novom Vinodolskom,
- uvali Muroskva,
- Povilama,
- Klenovici,
- Porto Teplo i
- Smokvica Krmpotska.
Zaštićeno obalno područje (u daljnjem tekstu: ZOP) Grada Novi Vinodolski obuhvaća pojas
kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, a koju
podrazumijeva crta plimnog vala na obali.
Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (Nar. nov. br. 128/04)
određeni su uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove
zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Ova Uredba primjenjena je
u postupku izrade ovog Plana.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
140

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora
3.4.2.1. Građevinska područja naselja
Građevinska područja naselja na području Grada Novi Vinodolski utvrđena su na
kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i br.
4.”Građevinska područja”, mj. 1:5000, a razvrstana su na:
1. Građevinska područja naselja unutar priobalja i obuhvata zaštićenog obalnog područja (u
daljnjem tekstu ZOP-a):
NA1 1-2 Statističko naselje Novi Vinodolski :
- NA1 1 Novi Vinodolski :
- NA1 2 Grabrova
NA16
NA11 1-2
Statističko naselje Povile
Statističko naselje Klenovica :
- NA11 1 Klenovica - Miletići
- NA11 2 Kalanji (dio pod koridorom)
NA18 1-2 Statističko naselje Smokvica Krmpotska :
- NA18 1 Smokvica
- NA18 2 Gornja Smokvica
NA19 1-9 Statističko naselje Sibinj Krmpotski :
- NA19 1-3 Brižak
- NA19 4-6 Sibinj
- NA19 7-9 Šator
2. Građevinska područja naselja na području prijelaznih padina:
NA2 1-7 Statističko naselje Bater :
- NA2 1 Krasnica
- NA2 2 Lupoglav
- NA2 3 Jurčići
- NA2 4 Krmpotići
- NA2 5 Smolčići
- NA2 6 Stilini
- NA2 7 Šaini
NA3 1-11 Statističko naselje Bile :
- NA3 1-11 Bile
NA5 1-9 Statističko naselje Crno :
- NA5 1-7 Crno
- NA5 8-9 Omar
NA6
NA7 1-3
Statističko naselje Donji Zagon
Statističko naselje Drinak :
- NA7 1
- NA7 2
Drinak
Dubrava
- NA7 3 Poljice
NA8 1-6 Statističko naselje Gornji Zagon :
- NA8 1 Plužnice
- NA8 2 Valač
- NA8 3-5 Tribotinj
- NA8 6 Kal
NA9 1-3 Statističko naselje Jakov Polje :
- NA9 1 Jakov Polje – Staro Selo
- NA9 2 Dubrava
- NA9 3 Vukelić Draga
NA10 1-2 Statističko naselje Javorje:
- NA10 1 Javorje
- NA10 2 Jurići
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
141

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
NA13 1-8 Statističko naselje Ledenice :
- NA13 1-3 Ledenice-Frkovići-Komadine
- NA13 4-6 Črvanac
- NA13 7 Vinište
- NA13 8 Drsnik
NA14 1-3 Statističko naselje Luka Krmpotska :
- NA14 1 Grujići
- NA14 2 Butorci
- NA14 3 Števići
NA15 1-2 Statističko naselje Podmelnik :
- NA15 1 Podmelnik
- NA15 2 Bačići
NA17 1-8 Statističko naselje Ruševo Krmpotsko :
- NA17 1-4 Podomar
- NA17 5-6 Obor
- NA17 7 Krpani
- NA17 8 Veliko Ruševo
3. Građevinska područja naselja na području brdskih predjela:
NA4 1-11 Statističko naselje Breze :
- NA4 1 Breze
- NA4 2-3 3 kuće na ulazu u Breze
- NA4 4 Pleteno
- NA4 5-6 Bulići
- NA4 7 Lovasi
- NA4 8-9 Mataije
- NA4 10 Mataija Draga
- NA4 11 Pemperi
NA12
NA20 1-6
Statističko naselje Krmpotske Vodice
Statističko naselje Zabukovac :
- NA20 1-5 Zabukovac
- NA20 6 Dakuša
Ovim se Prostornim planom određuju slijedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta
za građevinska područja naselja Grada Novi Vinodolski:
I. kategorija uređenosti - sva naselja i dijelovi naselja na području Grada Novi
Vinodolski, s izuzetkom onih za koje je propisana II. kategorija
uređenosti;
II. kategorija uređenosti -
sva naselja i dijelovi naselja u obuhvatu ZOP-a - Novi
Vinodolski NA1 1-2, Povile NA16, Klenovica NA11 1-2 ,
Smokvica Krmpotska NA18 1-2 , Sibinj Krmpotski NA19 1-9 .
I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje
obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu i pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup
građevnoj čestici.
II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje
obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu,
odvodnju i električnu energiju.
Ovim Prostornim planom određen je samo slobodnostojeći tip gradnje za sve nove građevine
unutar svih građevinskih područja naselja na području Grada Novi Vinodolski, osim na
građevinskim parcelama, koje graniče s građevinskom parcelom na kojoj je izgrađena
poluugrađena građevina sukladno građevinskoj dozvoli ili je izdana građevinska dozvola (do
stupanja na snagu ovog Plana) za poluugrađenu građevinu, gdje se dozvoljava izgradnja
poluugrađene građevine.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
142

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Iznimno, od prethodno navedenog, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja
Novi Vinodolski i Klenovica dozvoljena je gradnja i dvojnih te građevina u nizu (tip gradnje)
kao i gradnja višestambenih građevina, ali samo u obuhvatu i u skladu s propisanim
graničnim vrijednostima donesenih planova užih područja (obuhvati određeni na
kartografskom prikazu br.4.1-7 „Građevinska područja naselja“ u mj 1:5000) i to:
- dvojne građevine: - DPU „Dijela obale Petra Krešimira IV“ s izmjenama i
dopunama (SN 26/96, 21/00),
- PUP “Prisika” s izmjenama i dopunama (SN 13/89, 46/89 i
16/95, prov. odredbe 8/99 i 10/99) i
- DPU “Centar Klenovice” s izmjenama i dopunama (SN
21/98, 18/03).
- građevine u nizu: - DPU „Dijela obale Petra Krešimira IV“ s izmjenama i
dopunama (SN 26/96, 21/00),
- PUP “Prisika” s izmjenama i dopunama (SN 13/89, 46/89 i
16/95, prov. odredbe 8/99 i 10/99) i
- DPU “Centar Klenovice” ” s izmjenama i dopunama (SN
21/98, 18/03).
- višestambene građevine: - PUP “Prisika” s izmjenama i dopunama (SN 13/89, 46/89 i
16/95, prov. odredbe 8/99 i 10/99) i
- DPU “Centar Klenovice” s izmjenama i dopunama (SN
21/98, 18/03).
Unutar građevinskih područja naselja na području Grada Novi Vinodolski mogu se graditi
građevine stambene, društvene (ili javne), gospodarske (poslovne i poljoprivredne),
ugostiteljsko-turističke, infrastrukturne i komunalne namjene, montažne građevine (štandovi,
kiosci) temeljem odredbi ovog Plana.
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna obiteljska kuća ili stambena građevina te uz
njih manje pomoćne građevine (garaže, zatvoreni bazeni, manja spremišta i sl.) i/ili jedna
manja građevina gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene i/ili poljoprivredno gospodarska
građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom.
Ovim Prostornim planom određene građevine stambene namjene dijele se na:
a) obiteljsku kuću – građevina stambene namjene sa najviše 3 stana,
b) stambenu građevinu – građevina sa najviše 4 stambene odnosno samostalne uporabne
cjeline,
c) vikend građevinu – građevina povremenog stanovanja.
Osim stambene namjene, u sklopu obiteljske kuće i stambene građevine omogućava se i
prisustvo tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, uz uvjet da ne zagađuju
zrak, ne uzrokuju povećanu buku ili prostori s izvorom buke jačine veće od 55 dB po danu i
45 dB po noći (u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara, Zakonom o zaštiti od buke,
Zakonom o zaštiti zraka) kao i djelatnosti koje ne privlače povećan promet teretnih vozila.
Poslovna namjena moguća je uz uvjet da je ukupna površina poslovnog prostora manja od
ukupne površine stambenog prostora, tj. obavezna je pretežito stambena namjena.
Izgradnja slobodnostojećih obiteljskih kuća i stambenih građevina visine P 0 +P+2kata
temeljem smjernica ovog Prostornog plana moguća je unutar svih građevinskih područja
naselja na području Grada Novi Vinodolski, osim unutar dijela naselja NA1 1 Novi Vinodolski
(označeno kao zona 1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u
mj.1:5000) gdje je moguća izgradnja samo do visine od P 0 +P+1kat.
U građevinskim područjima naselja unutar obuhvata ZOP-a (Novi Vinodolski NA1, Povile
NA16, Klenovica NA11, Smokvica Krmpotska NA18, Sibinj Krmpotski NA19) nije moguća
izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
143

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Izgradnja vikend građevina na području Grada Novi Vinodolski temeljem odredbi ovog
Prostornog plana moguća je unutar građevinskih područja naselja Breze (NA4 1-11 ), Gornji
Zagon (NA8 1-6 ), Bater (NA2 1-7 ), Crno (NA5 1-9 ), Javorje (NA10 1-2 ), Krmpotske Vodice (NA
12), Luka Krmpotska (NA 14 1-3 ), Podmelnik (NA15 1-2 ), Ruševo Krmpotsko (NA17 1-8 ) i
Zabukovac (NA20 1-6 ) najveće tlocrtne površine od 50 m 2 i visine
podrum+prizemlje+potkrovlje 5,0 metara do vijenca.
Obiteljska kuća - jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, sa najviše
3 stana. Prema tipu gradnje može biti slobodnostojeća, a iznimno, unutar izgrađenog
građevinskog područja dvojna.
Granične vrijednosti za građevinske čestice u postojećim izgrađenim dijelovima naselja ili u
planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja za izgradnju
slobodnostojećih građevina su:
• najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 300 m 2 ;
• najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m 2 ; U građevinskim područjima
naselja izvan obuhvata ZOP-a građevna čestica može biti i veća ali ne veća od 3.000 m 2 i
samo u slučajevima kada se uz građevinu osnovne namjene smještavaju manje građevine
gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene i poljoprivredne gospodarske građevine;
• širina građevnih čestica mjerena na mjestu građevne linije ne može biti manja od 14,0 m;
• najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 60 m 2 ;
• najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 150 m 2 ;
• najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) određuje se 0,3;
• najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,9;
• najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi četiri etaže (P 0 +P+2kata);
• najveća dopuštena visina građevine iznosi:
- prizemnica (P 0 +P) 4,5 metra do vijenca;
- katnica (P 0 +P+1) 7 metara do vijenca;
- dvokatnica (P 0 +P+2) 10 metara do vijenca.
Granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja, za
izgradnju poluugrađenih građevina:
• najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 200 m 2 ;
• najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m 2 ; U građevinskim područjima
naselja izvan obuhvata ZOP-a građevna čestica može biti i veća ali ne veća od 3.000 m 2 i
samo u slučajevima kada se uz građevinu osnovne namjene smještavaju manje građevine
gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene i poljoprivredne gospodarske građevine;
• širina građevnih čestica mjerena na mjestu građevne linije ne može biti manja od 12,0 m;
• najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 50 m 2 ;
• najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 150 m 2 ;
• najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) određuje se 0,4;
• najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 1,2;
• najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi četiri etaže (P 0 +P+2kata);
• najveća dopuštena visina građevine iznosi:
- prizemnica (P 0 +P) 4,5 metra do vijenca;
- katnica (P 0 +P+1kat) 7 metara do vijenca;
- dvokatnica (P 0 +P+2kata) 10 metara do vijenca.
Stambena građevina - jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, sa
najviše 4 stana. Prema tipu gradnje može biti slobodnostojeća, a iznimno, unutar izgrađenog
građevinskog područja dvojna.
Granične vrijednosti za građevinske čestice u postojećim izgrađenim dijelovima naselja ili u
planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja za izgradnju
slobodnostojećih građevina:
• najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m 2 ;
• najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ;
• širina građevnih čestica mjerena na mjestu građevne linije u neizgrađenim dijelovima
građevinskih područja naselja ne može biti manja od 16,0 m;
• najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 100 m 2 ;
• najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 200 m 2 ;
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
144

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
• najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) određuje se 0,3;
• najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,9;
• najveći dopušteni broj etaža iznosi četiri etaže (P 0 +P+2kata);
• najveća dopuštena visina građevine iznosi:
- prizemnica (P 0 +P) 5 metra do vijenca;
- katnica (P 0 +P+1) 8 metara do vijenca;
- dvokatnica (P 0 +P+2) 10 metara do vijenca;
Granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja, za
izgradnju poluugrađenih građevina:
• najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m 2 ;
• najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ,
• širina građevnih čestica mjerena na mjestu građevne linije ne može biti manja od 14,0 m;
• najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 100 m 2 ;
• najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 150 m 2 ;
• najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) određuje se 0,4;
• najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 1,2;
• najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi četiri etaže (P 0 +P+2kata);
• najveća dopuštena visina građevine iznosi:
- prizemnica (P 0 +P) 5 metara do vijenca;
- katnica (P 0 +P+1) 8 metara do vijenca;
- dvokatnica (P 0 +P+2) 10 metara do vijenca.
Iznimno, građevne čestice obiteljskih kuća i stambenih građevina unutar izgrađenog dijela
građevinskog područja naselja mogu biti i manje, u slučajevima:
- ukoliko su formirane parcelacijom koja je provedena u katastru temeljem elaborata
cijepanja izrađenog u skladu s detaljnim planovima uređenja (bivši PUP-ovi);
- kod rekonstrukcija i zamjena postojećih legalnih građevina izgrađenih prema građevnoj
dozvoli ili za koje je izdana konačna građevna dozvola do stupanja na snagu ovog Plana;
Na građevnim česticama obiteljskih kuća i stambenih građevina mora se osigurati min. 1
parkirališno mjesto po stanu, stambenoj odnosno samostalnoj uporabnoj cjelini prema
normativu do 100 m 2 min. 1 parkirališno mjesto, preko 100 m 2 min. 2 parkirališna mjesta.
Uz obiteljsku kuću i stambenu građevinu mogu se graditi pomoćne građevine (garaže,
zatvoreni bazeni, manja spremišta i sl.) i/ili jedna manja građevina gospodarske-poslovne
(obrtničke) namjene prema slijedećim graničnim vrijednostima:
- jednoetažne (P) visine do 4,0 metra do vijenca (do sljemena 6,0 metara), iznimno dvije
etaže (P+1) visine do 5,6 metara do vijenca (do sljemena 6,6 metara), kada se grade na
regulacijskom pravcu i ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude
izvedena u nivou kote višeg prirodnog terena (slojnica terena);
- u slučaju kada nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou
kote višeg prirodnog terena mogu biti i jednoetažne s ravnim krovom ukoliko se isti koristi
kao parkirališna površina i max. visine 5,5 m;
- krovišta bez nadozida;
- tlocrtne površine manje od tlocrtne površine građevine osnovne namjene, a u sklopu ovim
Prostornim planom zadanih vrijednosti izgrađenosti građevne čestice osnovne namjene.
Kod građenja građevina gospodarske (obrtničke) namjene, odgovarajući prostor za parkiranje
vozila mora se osigurati u okviru građevne čestice sukladno normativu iz poglavlja
3.5.1.1."Kopneni promet" ovog Plana.
Na građevnoj čestici građevine stambene namjene osim građevine osnovne namjene, u sklopu
ovim Prostornim planom zadanih vrijednosti izgrađenosti građevne čestice osnovne namjene,
mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne, s mogućnošću
izgradnje potkrovlja, tako da:
- građevna čestica nije manja od 800 m 2 ;
- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje poljodjelskih proizvoda;
- maksimalna dozvoljena visina građevine iznosi 5 metara do vijenca;
- građevinski pravac je iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene;
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
145

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora biti
minimalno 15 metara od građevine osnovne namjene i manjih gospodarskih-poslovnih
građevina na susjednoj građevnoj čestici. Iznimno, se može odobriti i bliže kada se
projektom prikaže potpuno rješavanje higijene u građevini i manipulacija otpadnim
tvarima.
Vikend građevine mogu se graditi u postojećim, djelomično izgrađenim ili u planiranim,
neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja isključivo kao slobodnostojeće
građevine (tip gradnje) prema slijedećim dopuštenim graničnim vrijednostima:
- površina građevne čestice iznosi: 180 – 1.000 m 2 ;
- najveća površina tlocrtne projekcije iznosi: 50 m 2 ;
- najveći dopušteni broj etaža iznosi tri etaže i to prizemlje + potkrovlje s mogućnošću
izgradnje podruma, najveće dopuštene visine 5,0 metara do vijenca.
- na građevnim česticama vikend građevina mora se osigurati min. 1 parkirališno mjesto.
Za građevine stambene namjene (do 4 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) veličine
do max. 15 ES, unutar građevinskih područja naselja u kojima se ovim Planom ne planira
izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, a određena je I. kategorija uređenosti
građevinskog zemljišta uvjetuje se gradnja cisterni i nepropusnih sabirnih jama neposrednom
provedbom ovog Plana. Na području gdje nema izgrađene vodovodne mreže korisnik zgrade
je dužan riješiti opskrbu pitkom vodom: iz cisterne na građevnoj čestici, ili iz najbližeg
valjanog korištenoga zajedničkog izvora ili spremišta pitke vode. Potrebno je izgraditi
višedjelnu nepropusnu septičku jamu, bez izljeva, prema prilikama na terenu, u skladu sa
sanitarno – tehničkim i higijenskim uvjetima i u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i
standardima. Septička jama mora biti pristupačna vozilima radi povremenog pražnjenja i
raskuživanja.
Za sve građevine stambene namjene – obiteljske kuće i stambene građevine (do 3 stana
odnosno samostalne uporabne cjeline) veličine do max. 10 ES, samo unutar izgrađenog dijela
građevinskih područja naselja, u kojima nije izgrađen sustav odvodnje, a određena je II.
kategorija uređenosti zemljišta, do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom,
moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta
nadležnih službi. Za građevine s više od 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline,
kapaciteta većeg od 10 ES, obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska. U
slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav
odvodnje.
Priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje te na građevine elektroopskrbe,
telekomunikacijsku i plinsku mrežu unutar građevinskih područja naselja utvrđuje se na
osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.
Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine društvene
namjene i ostali sadržaji javnog interesa, u svim građevinskim područjima naselja, tlocrtne
projekcije ne veće od 250 m 2 (iznimno sportske dvorane ne veće od 500 m 2 ) i ne više od 2
nadzemne etaže (prizemlje+1kat).
Unutar građevinskih područja naselja u obuhvatu ZOP-a, mogu se graditi građevine i većih
graničnih vrijednosti od prethodno navedenih, a što će se odrediti ovim Planom propisanim
prostornim planom užeg područja za pojedino naselje.
Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:
a) za predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)
- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m 2 po djetetu, za
dvoetažnu 25 m 2 po djetetu;
- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ;
- ukoliko se predškolske ustanove grade u dijelu građevine druge namjene (pretežito
stambene) tada se mora osigurati zasebni prostor od najmanje 5 m 2 po djetetu
neizgrađenog dijela građevne čestice za igru djece na otvorenom.
b) za osnovne i srednje škole
- bruto površina građevine je oko 4,8 m 2 /učeniku;
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
146

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i
rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.;
- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m 2 po učeniku za rad škole u
2 smjene. Iznimno u već izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja normativ
je 20-40 m 2 po učeniku;
- u naselju Novi Vinodolski planira se otvaranje srednje škole prilikom čijeg projektiranja
i gradnje treba osim gore navedenih normativa primjeniti važeće zakonske odredbe,
normative i standarde;
- optimalna srednja škola broji 16-24 razredna odjela, odnosno 480-720 učenika.
c) za sport i rekreaciju
- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportskorekreacijskih
građevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadržaja u skladu s
veličinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom
namjenom;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi
zatvoreni odnosno otvoreni sportski sadržaj iznosi najviše 0,4 (potreban broj parkirališnih
mjesta na građevnoj čestici) odnosno najviše 0,7 kada je potreban broj parkirališnih
mjesta osiguran unutar građevine ili kupnjom (zakupom) zemljišta u neposrednoj blizini
uz javnu prometnu površinu;
- unutar dijela zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) mogu se urediti manji
trgovački, poslovni, ugostiteljski i sl. sadržaji koji nisu u suprotnosti s osnovnom
namjenom građevine i nemaju štetne utjecaje na okoliš.
d) za zdravstvo i socijalnu djelatnost
- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se otvaranje stanice hitne medicinske
pomoći na području Grada Novog Vinodolskog, kao i mogućnost otvaranja
specijalističkih ambulanti i poliklinika;
- građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti grade se u skladu s veličinom i značenjem
naselja u mreži središnjih naselja i standardima, te na lokacijama i na način da pridonose
kvaliteti života u naselju i slici naselja;
- u djelatnosti socijalne skrbi planirano je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema
slijedećim standardima:
- gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih,
socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu
aktivnost korisnika doma,
- ukupna površina građevne čestice za gradnju doma iznosi najmanje 50 m 2 po
korisniku. Ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može
iznositi od 38-42 m 2 po korisniku doma,
- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma
umirovljenika,
- ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 m 2
po korisniku doma.
e) za kulturne djelatnosti
- građevine za kulturne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s
veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju i slici
naselja.
f) za vjerske građevine
- najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog
projekta.
Građevine društvene namjene i ostali sadržaji javnog interesa mogu se graditi u postojećim,
izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih
područja naselja uz slijedeće uvjete:
- površina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m 2 ;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice nije veći od 0,4, osim kod
građevne čestice za sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 0,7
poštivajući uvjete navedene u prethodnom pasusu;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 1,2;
- sve građevine (osim crkve, vatrogasnog doma i sl. građevina čija je izgradnja uvjetovana
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
147

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
posebnim propisima), mogu se graditi do visine od najviše pet etaža (2 podzemne
etaže+prizemlje+2kata);
- zatvorene sportsko-rekreacijske građevine (dvorane) mogu se graditi najviše do visine od
12 metara do vijenca, osim crkve, vatrogasnog doma i sl. građevina čija je izgradnja
uvjetovana posebnim propisima;
- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 5 metara za građevine
visine do 2P 0 +P+1 odnosno najmanje 6 metara za građevine visine do 2P 0 +P+2 i sportske
dvorane, uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od udaljenosti
propisanih važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora;
- građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30%
njene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja, gdje
taj postotak može biti i manji;
- parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u građevini i/ili na građevnoj čestici građevine
društvene ili javne namjene sukladno normativu iz poglavlja 3.5.1.1."Kopneni promet"
ovog Plana. Iznimno, unutar već gusto izgrađenih dijelova naselja (područja povijesnih
graditeljskih cjelina) moguće je utvrditi rješavanje parkirališnih mjesta i izvan građevne
čestice kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini uz javnu prometnu
površinu;
- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne
čestice i mogu zauzimati 100% površine gradivog dijela građevne čestice, ukoliko se
krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.
Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na
pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i
osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju
obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete
života i stanovanja i to:
- građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno servisne,
te manje zanatske),
- poljoprivredne gospodarske građevine.
Neposrednom provedbom ovog Prostornog Plana mogu se graditi građevine poslovne
namjene od najviše 600 m 2 i do 2P 0 +P+2, na prijelaznim padinama i brdskim predjelima svih
građevinskih područja Grada Novi Vinodolski.
U građevinskim područjima naselja unutar obuhvata ZOP-a, neposrednom provedbom ovog
Plana, mogu se graditi građevine poslovne namjene veličine od najviše 250 m 2 tlocrtne
projekcije i visine do 2P 0 +P+2. Uvjeti izgradnje građevina tlocrtne projekcije veće do najviše
600 m 2 i visine do 2P 0 +P+2 odrediti će se ovim planom propisanim planovima užih područja.
Unutar građevine poslovne namjene moguć je smještaj prostora stambene namjene bruto
površine manje od ukupne bruto površine namijenjene osnovnoj namjeni građevine odnosno
mora prevladavati poslovna namjena.
Unutar izgrađenog građevinskog područja naselja Breze (NA 4 1 ), postojeći gospodarski
subjekt – pilana, zadržava se uz uvjet osiguranja propisanih mjera zaštite okoliša, a postojeće
građevine (za potrebe pilane) se mogu rekonstruirati (bez mogućnosti prenamjene) do max.
2500 m 2 tlocrtne projekcije i visine P+1.
Građevine poslovne namjene mogu se graditi u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili
u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja uz slijedeće uvjete:
- da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 5 metara;
- površina građevne čestice ne može biti manja od 400 m 2 ;
- najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,4;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,8;
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
148

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- najveći dopušteni broj etaža građevine poslovne namjene je do četiri etaže (2P 0 +P+1).
Iznimno, građevine s pretežito uslužnim i trgovačkim sadržajem (pretežito uredi, banke,
trgovački centri i sl.) mogu biti i više do tri nadzemne etaže (2P 0 +P+2) s mogučnošću
izgradnje podruma i najvećim dopuštenim koeficijentom iskorištenosti 1,2;
- visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim
procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10 metara do vijenca kod četiri
etaže (2P 0 +P+1) odnosno 11 metara do vijenca kod pet etaža (2P 0 +P+2);
- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 5 metara za građevine
visine do 2P 0 +P+1 odnosno najmanje 6 metara za građevine visine do 2P 0 +P+2, uz uvjet
da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od udaljenosti propisanih važećim
Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređenju prostora;
- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo;
- parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u građevini i/ili na građevnoj čestici građevine
društvene ili javne namjene sukladno normativu iz poglavlja 3.5.1.1."Kopneni promet"
ovog Plana. Iznimno, unutar već gusto izgrađenih dijelova naselja (područja povijesnih
graditeljskih cjelina) moguće je utvrditi rješavanje parkirališnih mjesta i izvan građevne
čestice kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini uz javnu prometnu
površinu;
- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne
čestice i mogu zauzimati 100% površine gradivog dijela građevne čestice, ukoliko se
krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.
Granične vrijednosti za izgradnju poljoprivrednih gospodarskih građevina u postojećim,
izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog
područja naselja:
- površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m 2 ;
- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ;
- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 200 m 2 ;
- dopuštena je izgradnja najviše jedne etaže (P) najveće dopuštene visine 5,0 metara do
vijenca;
- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje poljodjelskih proizvoda;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 5 metara;
- udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora biti
minimalno 15 metara od građevine osnovne namjene i manjih gospodarskih-poslovnih
građevina na susjednoj građevnoj čestici. Iznimno, se može odobriti i bliže kada se
projektom prikaže potpuno rješavanje higijene u građevini i manipulacija otpadnim
tvarima.
- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo, a rubni dijelovi prema susjednim česticama moraju se urediti kao
odgovarajući pojasi zaštitnog zelenila u skladu s uvjetima zaštite okoliša;
- udaljenost građevina od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.)
određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi.
Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine namijenjene smještaju i
prehrani, tj. ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti i to: smještajni, ugostiteljski i catering
objekti (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN 49/03). Iz skupine ugostiteljskih i catering
objekata mogu se graditi sve vrste građevina dok se iz skupine smještajnih objekata mogu
graditi samo građevine iz skupine hotela, vrste: hotel, pansion i guest house, određene
„Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti
smještajnih objekata iz skupine „hoteli“ (NN, broj: 48/02, 108/02 i 132/03).
Neposrednom provedbom ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja
unutar ZOP-a, može se graditi nova, rekonstruirati, odnosno zamjeniti postojeća pojedinačna
ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene
površine 5 000 m 2 i manjoj, kapaciteta od najviše 80 kreveta i max. visine:
- građevine iz skupine hotela, vrsta hotel od najviše 6 etaža (2P 0 +P+3), osim unutar dijela
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
149

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
građevinskog područja NA1 1 Novi Vinodolski (Bribirska obala, označeno kao zona 1.1 na
kartografskom prikazu br. 4.1 1 "Građevinska područja" u mj.1:5000) gdje je moguća
izgradnja najviše 5 etaža (2P 0 +P+2),
- građevine iz skupine hotela, vrsta pansion i guest house od najviše 5 etaža (2P 0 +P+2), osim
unutar dijela građevinskog područja NA1 1 Novi Vinodolski (Bribirska obala, označeno kao
zona 1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 1 "Građevinska područja" u mj.1:5000), gdje je
moguća izgradnja od najviše 4 etaže (2P 0 +P+1),
- ugostiteljski i catering objekti od najviše 4 etaže (2P 0 +P+1).
Uvjeti izgradnje građevina na većim površinama i većeg kapaciteta, do max. vrijednosti
propisanih ovim Planom, u naseljima unutar ZOP-a odrediti će se ovim Planom propisanim
planovima užih područja.
U svim građevinskim područjima naselja, na prijelaznim padinama i brdskim predjelima na
području Grada Novi Vinodolski, neposrednom provedbom ovog Plana, mogu se graditi
ugostiteljsko-turističke građevine do max. vrijednosti propisanih ovim Planom.
Granične vrijednosti građevina ugostiteljsko-turističke namjene u izgrađenim ili u
neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljskoturističke
namjene iznosi 500 m 2 ;
- najveća dopuštena veličina građevne čestice nije ograničena;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,8;
- visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim
procesom, a najveća dopuštena visina iznosi za objekte 2P 0 +P+1 visine 8,0 m, za objekte
2P 0 +P+2 visine 10,5 m, za objekte 2P 0 +P+3 visine 12,5 m;
- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 5 metara za građevine
visine od max. 2P 0 +P+1, odnosno najmanje 6 metara za više građevine (od 2P 0 +P+1 do
2P 0 +P+3), uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od udaljenosti
propisanih važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora;
- najmanje 60% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo, u što je uračunata površina bazena, teniskih terena i sl., s tim da
hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 40% površine građevne čestice;
- parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u građevini i/ili na građevnoj čestici prema
normativu 1 parkirališno mjesto na 3-4 kreveta. Iznimno, unutar već gusto izgrađenih
dijelova naselja (područja povijesnih graditeljskih cjelina) investitor može osigurati
parkirališno mjesto i kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini uz javnu
prometnu površinu;
- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne
čestice i mogu zauzimati 100% površine gradivog dijela građevne čestice, ukoliko se
krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.
Pojedinačne građevine društvene, gospodarske i ugostiteljsko turističke namjene mogu se
graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena
prometnica minimalno širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet, a
ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,5 m.
Građevna čestica ugostiteljsko-turističke namjene 2 500 m 2 i veća određena unutar naselja
mora imati javni pristup minimalno širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni
promet.
Na području gdje nema izgrađene vodovodne mreže korisnik zgrade je dužan riješiti opskrbu
pitkom vodom: iz cisterne na građevnoj čestici, ili iz najbližeg valjanog korištenoga
zajedničkog izvora ili spremišta pitke vode.
Za sve građevine gospodarske-poslovne, društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke namjene
veličine do max. 15 ES, unutar građevinskih područja naselja za koja je određena I. kategorija
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
150

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
uređenosti zemljišta, uvjetuje se gradnja cisterni i nepropusnih sabirnih jama (ovisno o
smještaju unutar pojedine zone sanitarne zaštite izvorišta vode Novljanska Žrnovnica) a
prema posebnim uvjetima nadležne komunalne službe. Za građevine veće od 15 ES obavezna
je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska.
Ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim Planom, unutar građevinskih područja naselja za koja je
određena II. kategorija uređenosti zemljišta, i to samo unutar izgrađenog dijela građevinskog
područja do izgradnje javnih sustava odvodnje određenih ovim Planom, za sve građevine
gospodarske-poslovne, društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke namjene do veličine 10 ES
moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta
nadležnih službi. Za građevine veće od 10 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz
ugradnju bio diska. U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta
građevina na sustav odvodnje.
Za sve građevine ugostiteljsko-turističke namjene obavezna je ugradnja separatora masti.
Nakon obrade otpadne vode ispustiti u najbliži recipijent ili putem upojnih bunara u
podzemlje u slučaju vlastitog sustava.
U slučaju izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta
građevina na sustav vodoopskrbe i odvodnje.
Priključak pojedinačne građevine društvene, gospodarske i ugostiteljsko turističke namjene na
građevine vodoopskrbe i odvodnje, elektroopskrbe, telekomunikacijsku i plinsku mrežu
utvrđuje se sukladno ovom Planu i na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.
Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su vodovi i građevine u funkciji
prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, sustava energetike, te
groblja i uređene plaže unutar građevinskog područja naselja.
Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su: vodovi i građevine u funkciji prometnog
sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, sustava energetike, te groblja i
uređene plaže unutar građevinskog područja naselja. Grade se neposrednom provedbom ovog
Prostornog plana unutar svih naselja izvan obuhvata ZOP-a odnosno unutar izgrađenog dijela
građevinskog područja naselja u obuhvatu ZOP-a, a sukladno kriterijima određenim u
poglavlju 5.“Utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih
sustava“ ovih Odredbi. Proširenja postojećih i izgradnja novih luka otvorenih za javni promet
lokalnog značaja u naseljima Grada Novi Vinodolski, kao i građevine infrastrukturne i
komunalne namjene unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja unutar
obuhvata ZOP-a provoditi će se temeljem ovim Planom propisanim prostornim planovima
užih područja, a sukladno kriterijima određenim u poglavlju 5.“Utvrđivanje koridora ili trasa i
površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“ ovih Odredbi.
Unutar građevinskih područja naselja ne planiraju se nova groblja već samo zadržavanje
postojećih (dva postojeća groblja u Jakov polju NA9 1 ) odnosno moguća manja proširenja
postojećih groblja (u Novom Vinodolskom NA1 1 te u Donjem Zagonu NA6 i Povilama
NA16. U Povilama i Donjem Zagonu planira se i izgradnja mrtvačnice). Uređenje,
oblikovanje te planirana proširenja na postojećim grobljima provode se neposrednom
provedbom ovog Prostornog plana uz obaveznu izradu krajobraznog projekta kao sastavnog
dijela lokacijske odnosno građevinske dozvole. Osnovna jedinica za dimenzioniranje površine
groblja su grobna mjesta, na koja (za parkovno groblje) otpada 10-14 m 2 prostora. Uređenje
mora biti primjereno primorskoj tradiciji i usklađeno sa Zakonom o grobljima i ostalim
posebnim propisima.
Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana omogućuje se rekonstrukcija i održavanje
postojećih uređenih plaža unutar izgrađenih građevinskih područja i to: izgradnja
infrastrukturnih sadržaja kao što su rampe i liftovi za prilaz moru invalidnih osoba, otvoreni
tuševi, kabine i sanitarni uređaji, postavljanje urbane opreme (koševi za smeće, klupe i sl),
dohranjivanje žala i sl., te izgradnja tipizirane manje prizemne građevine trgovačko-uslužne
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
151

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne površine do 40 m 2 , sukladne već izgrađenim temeljem
DPU-a “Šetalište Zagori – Ričina”, SN 21/00.
Montažne građevine – kiosci, štandovi i sl. su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a
služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih
ugostiteljskih ili obrtničkih usluga i grade se neposrednom provedbom ovog Plana sukladno
„Planu lokacija za postavljanje privremenih objekata“ kojeg donosi Poglavarstvo Grada Novi
Vinodolski.
3.4.2.2. Izgrađene strukture izvan naselja
U smislu ovoga Prostornog plana izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja
čine građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene i građevine izvan građevinskog
područja.
Građevinska područja za izdvojene namjene utvrđena ovim Prostornim planom
razgraničena su na površine gospodarske namjene – poslovne (K), ugostiteljsko-turističke
namjene (T), sportsko-rekreacijske namjene (R) i površine infrastrukturnih sustava (IS).
U građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati novo
stanovanje, a nova izgradnja moguća je samo temeljem planova užih područja.
Površine za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na
kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25000 i br. 4.1-7
“Građevinska područja”, u mjerilu 1:5000.
• Površine gospodarske namjene – poslovne (K), namijenjene su poslovnim djelatnostima
koje obuhvaćaju manje proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne
sadržaje.
Uz osnovnu djelatnost iz ovoga članka moguće je na površinama gospodarske namjene razviti
i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti - na način da ona ne ometa
proces osnovne djelatnosti.
Za površine gospodarske namjene – poslovne propisuje se optimalno uređeno građevinsko
zemljište, koje obuhvaća pristupni put (direktni kolni pristup minimalne širine 4,5 metra za
jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni a ukoliko lokalni uvjeti to ne
dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,5 m), propisani broj parkirališnih
mjesta sukladno sukladno normativu iz poglavlja 3.5.1.1."Kopneni promet" ovog Plana,
odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu
kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi
posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.
Granične vrijednosti za novu izgradnju u građevinskim područjima za poslovnu namjenu:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice je 500 m 2 . Širina čestice ne može biti manja
od 20 metara. Iznimno, za već izgrađene građevne čestice poslovne namjene ne primjenjuju
se navedeni zahtjevi;
- ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja podruma i isti se ne uzima u izračun bruto
izgrađene površine građevine ukoliko je isključivo namijenjen za pomoćne prostorije
(spremišta i prostorije koje služe tehnološkom ili drugom procesu kojem je namijenjena
građevina) i/ili garaže;
- međusobnu udaljenost građevina odrediti u skladu s važećim Pravilnikom o mjerama zaštite
od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
152

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
• Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)
Ovim Prostornim planom određena su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke
namjene izdvojene iz građevinskih područja naselja a podijeljene su na:
a) površine izvan ZOP-a:
• T – Turističko-informativni punkt s muzejskim, trgovačkim, uslužnim i ugostiteljskim
sadržajem.
• T1 – Smještajni kapaciteti, u pravilu pojedinačne građevine (hoteli, izletišta, domovi i sl.)
s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne, zabavne te
slične namjene koji čine zaseban kompleks.
b) površine unutar ZOP-a:
• T1 – hotele s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne,
zabavne te slične namjene koji čine zaseban kompleks. Skupinu „Hoteli“ čine sljedeće
vrste ugostiteljskih objekata: hotel i depadansa hotela. Urbanističkim planom uređenja
pojedinog građevinskog područja u skladu s korisnikom/cima odrediti će se vrsta
ugostiteljskih objekata.
• T2 – turistička naselja koja, koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao što su:
smještajne građevine (samo vrsta turističko naselje), luke nautičkog turizma, sportske i
rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd. Urbanističkim planom uređenja pojedinog
građevinskog područja u skladu s korisnikom/cima odrediti će se vrste namjena u funkciji
turizma i njihova zastupljenost.
• T3 – kamp – autokamp u kojima smještajne jedinice moraju biti pokretne, odnosno ne
mogu se povezivati s tlom na čvrsti način.
Za površine ugostiteljsko – turističke namjene određene ovim Planom propisuje se optimalno
uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put (direktni kolni pristup minimalne
širine 4,5 metra za jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni), propisani broj
parkirališnih mjesta sukladno normativu iz poglavlja 3.5.1.1."Kopneni promet" ovog Plana,
odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu
kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi
posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.
U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za gradnju sadržaja ugostiteljskoturističke
namjene u ZOP-u (T1 3 , T1 5 , T1 6 , T2 1 , T3 1 , T3 2 , T3 3 , T3 4 i T3 5 ) planirana su
privezišta i prikazana na kartografskom prikazu br.1.1"Korištenje i namjena površina –
površine za razvoj i uređenje"u mj. 1:25000. Privezište podrazumijeva dio obale izgrađen za
privremeni privez plovnih objekata, izvan lučkog područja, a uz građevinsko područje na
kopnu.
a) površine izvan ZOP-a:
Ovim Planom određena je površina turističko-informativnog punkta Gradina (T), muzejskog,
trgovačkog, uslužnog i ugostiteljskog sadržaja na području naselja Ledenice i na istoj se gradi
neposrednom provedbom ovog Plana sukladno slijedećim općim smjernicama:
- najveći broj etaža građevine iznosi jednu etažu (P) i visine najviše 4,5 metara do vijenca,
krovišta bez nadozida, razvijene građevinske (brutto) površine od najviše 400 m 2 ;
- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 6 metara od vanjskih
granica površine ugostiteljsko turističke namjene,
- granica gradivog dijela površine za gradnju od prometnice lokalnog značaja Donji Zagon
– Ledenice utvrđuje se na temelju posebnih uvjeta nadležnih pravnih osoba za upravljanje
lokalnim cestama, ali ne manje od 6 metara;
- uz građevinu osnovne namjene moguća je izgradnja rekreacijskih građevina u koje
spadaju trim staze, šetnice, vježbališta, odmorišta, izletnički i slični prostori, namijenjeni
aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu;
- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno i/ili
prirodno zelenilo;
Ovim planom određene su dvije površine ugostiteljsko-turističke namjene izvan ZOP-a
namijenjene smještajnim kapacitetima. Određene su uz naselje Donji Zagon (T1 1 ) i uz
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
153

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
naselje Breze (T1 2 ), i na istim se gradi temeljem ovim Planom propisanim Urbanističkim
planom uređenja, sukladno korisnicima i slijedećim općim smjernicama:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti površine iznosi 0,3;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti površine (K is ) iznosi 0,8;
- visina građevina mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevina, te tehnološkim
procesom, a najveća dopuštena visina iznosi 11,5 metara do vijenca u D. Zagonu i 11,0 m
u Brezama odnosno 6 etaža (2P 0 +P+2+potkrovlje);
- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 6 metara od vanjskih
granica površine ugostiteljsko turističke namjene, uz uvjet da udaljenost do susjedne
građevine ne iznosi manje od udaljenosti propisanih važećim Pravilnikom o mjerama
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju
prostora;
- najmanje 60% površine mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo, u
što je uračunata površina bazena, teniskih terena i sl., s tim da najmanje 40% površine
mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno i/ili prirodno zelenilo;
- uz građevinu osnovne namjene moguća je izgradnja rekreacijskih građevina u koje spadaju
trim staze, šetnice, vježbališta, odmorišta, izletnički i slični prostori, namijenjeni aktivnoj i
pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu i ne ulaze u izgrađenost površine.
b) površine unutar ZOP-a:
Na području Grada Novi Vinodolski određena su građevinska područja izvan naselja za
izgradnju smještajnih kapaciteta iz skupine „Hoteli“ (T1) i to:
• Porto Teplo 1 (Klenovica)
• Porto Teplo 2 (Klenovica)
• Klenovica (Klenovica)
• Zagori 1 (N. Vinodolski)
• Povile 1 (Povile)
- T1 3 , površine cca 2,00 ha, od toga cca 0,5 ha izgrađeno i
cca 1,5 ha neizgrađeno – planirani kapacitet maksimalno 200
kreveta;
- T1 4 , površine cca 7,00 ha, neizgrađena – planirani
kapacitet maksimalno 400 kreveta;
- T1 5 , površine cca 3,00 ha, neizgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 200 kreveta.
- T1 6 , površine cca 5,00 ha, neizgrađeno – planirani kapacitet
maksimalno 300 kreveta;
- T1 7 , površine cca 2,00 ha, neizgrađeno – planirani kapacitet
maksimalno 240 kreveta.
Na području Grada Novi Vinodolski određena su građevinska područja izvan naselja za
izgradnju turističkih naselja (T2) i to:
• Zagori 2 (N. Vinodolski)
• Panos (N. Vinodolski)
- T2 1 , površine cca 33,00 ha, izgrađeno – planirani kapacitet
maksimalno 2500 kreveta;
- T2 2 , površine cca 22,00 ha, neizgrađeno – planirani
kapacitet maksimalno 700 kreveta.
Urbanističkim planom uređenja pojedinog građevinskog područja odrediti će se u skladu s
korisnikom/cima vrste namjena u funkciji turizma i njihova zastupljenost.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
154

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Iznimno, za građevinsko područje Zagori 2 (T2 1 ) ovim se Planom ne utvrđuje obaveza izrade
Prostornog plana uređenja užeg područja obzirom da je izrada "Detaljnog plana uređenja
turističkog naselja Zagori" započela po obvezi utvrđenoj Programom mjera za unapređenje
stanja u prostoru Grada Novi Vinodolski (Službene novine PGŽ, broj 25/04) kojim je
planirano, pored postojećih apartmanskih smještajnih kapaciteta, izgradnja luksuznih vila,
apartmana i hotela sa nivoom 4-5 zvjezdica te pratećim sadržajima, bez mogućnosti
prenamjene postojećih i planiranih građevina u građevine stambene namjene. Za "Detaljni
plan uređenja turističkog naselja Zagori" ishođena je suglasnost Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva, usvojilo ga je Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski i
Odluka o donošenju "Detaljnog plana uređenja turističog naselja Zagori" objavljena je u
Službenim novinama Primorsko-goranske županije br.31/06.
Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina izdvojenih namjena unutar ZOP-a (T1) i (T2)
odrediti će se obaveznom izradom planova užih područja (UPU) u skladu s korisnicima i
planiranom kategorijom (ne manje od tri zvjezdice), zakonom, posebnim propisima i
slijedećim općim uvjetima za novu gradnju:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti površine za gradnju (K ig ) iznosi 0,3;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti površine za gradnju (K is ) iznosi 0,8;
- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 6 metara od vanjskih
granica površine ugostiteljsko turističke namjene;
- međusobnu udaljenost smještajnih građevina odrediti u skladu s važećim Pravilnikom
o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređenju prostora;
- smještajna građevina mora biti izvan pojasa najmanje 100 metara od obalne crte;
- najveći broj nadzemnih etaža građevina osnovne namjene na površinama određenim
ovim Planom kao hoteli (T1) iznosi 3 nadzemne etaže (prizemlje + 2 kata s
mogučnošću izgradnje podruma). Iznad zadnje etaže kod izgradnje P+2 moguće je
izgraditi potkrovlje dok kod visine od P+3 dozvoljava se izgradnja samo tavana, a sve
u skladu s člankom 3. Ovih odredbi;
- najveći broj nadzemnih etaža građevina osnovne namjene na površinama određenim
ovim Planom kao turističkih naselja (T2) iznosi 3 nadzemne etaže (prizemlje + 2 kata
s mogučnošću izgradnje podruma);
- ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja dvije (2) podzemne etaže i iste se ne
uzimaju u izračun bruto izgrađene površine građevine ukoliko su isključivo
namijenjeni za garaže i pomoćne prostorije (spremišta i prostorije koje služe
tehnološkom ili drugom procesu kojem je namijenjena građevina);
- najveća dopuštena visina građevine (h) je 14,0 metara, mjereno od najniže kote
prirodnog terena (slojnica terena) do gornjeg ruba krovnog vijenca;
- u sklopu površine za gradnju mogu se predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni,
akvaparkovi, terase (uz uvjet da nisu konstruktivni dio podzemne etaže) i sl.
- sadržaji navedeni u prethodnoj alineji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice ako su
na terenu, iznimno, mogu biti i iznad kote prirodnog terena (slojnica terena) i to
maksimalno do vis. od 1 metra;
- najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno
i/ili prirodno zelenilo;
- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 metara uz obalu,
mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale;
- ako je neposredno povezano više vrsta ugostiteljskih objekata parkiranje se može
riješiti i dimenzionirati kao jedna cjelina;
- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost i
iskoristivost građevne čestice ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao
okolni teren (dječje igralište, sportski teren i sl.);
- u pojasu 15-100 metara od obalne crte mogu se graditi i uređivati manji rekreativni
sadržaji (boćališta, odbojka na pijesku, minigolf, stolovi za stolni tenis, nenatkriveni
bazeni, dječja igrališta, i sl.), otvoreni tuševi, sanitarni uređaji, pokretni ugostiteljski
objekti pješačke staze i sl. Površina navedenog pojasa ne može se izgraditi više od
30% a najmanje 50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
155

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Na području Grada Novi Vinodolski određena su slijedeća postojeća i planirana građevinska
područja namijenjena smještaju kampova-autokampova (T3):
• Povile 2 (Povile)
- T3 1 , površine cca 2,00 ha, izgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 240 kreveta.
• Klenovica (Klenovica)
• Kozica (Sibinj Krmpotski)
• Sibinj Krmpotski 1
- T3 2 , cca 10,00 ha, izgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 1200 kreveta;
- T3 3 , površine cca 8,50 ha, izgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 1000 kreveta;
- T3 4 , površine cca 2,50 ha, izgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 300 kreveta;
• Sibinj Krmpotski 2 - T3 5 , površine cca 2,00 ha, neizgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 240 kreveta.
Smještaj građevina i uređenje površina izdvojenih namjena izvan ZOP-a (T3) odrediti će se
izradom planova užih područja (UPU) u skladu s korisnikom/cima i planiranom kategorijom
kampa (ne manje od dvije zvjezdice), zakonom, posebnim propisima i slijedećim općim
uvjetima:
- smještajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 metara od obalne crte i
moraju biti pokretne odnosno ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način;
- prateći trgovačko-uslužni, ugostiteljski, sanitarni i drugi pomoćni sadržaji moraju biti
izgrađeni najmanje 70 metara od obalne crte,
- prateći trgovačko-uslužni, ugostiteljski i drugi pomoćni sadržaji te sanitarni čvorovi
mogu se graditi najviše kao prizemni (P) visine 5 metara do vijenca, kosog krovišta bez
nadozida;
- u pojasu 15-70 metara od obalne crte mogu se graditi i uređivati manji rekreativni
sadržaji (boćališta, odbojka na pijesku, minigolf, stolovi za stolni tenis, nenatkriveni
bazeni, sanitarni uređaji, pokretni ugostiteljski sadržaji, dječja igrališta, pješačke staze i
sl.). Površina navedenog pojasa ne može biti izgrađena više od 30% a njmanje 50% mora
biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo.
• Površine sportsko-rekreacijske namjene (R) predstavljaju područja namijenjena
obavljanju sportskih i rekreacijskih aktivnosti, a razvrstane su na sportske centre (R1),
uređene morske plaže unutar građevinskih područja (R2), centar za zimske sportove (R3) i
golf igralište (R4).
Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Novi Vinodolski, određene kao
sportski centar (R1), jesu:
- Bahalin - R1 1 , pretežito neizgrađen,
- Breze - R1 2 , neizgrađen.
Planom se propisuje optimalno uređeno građevinsko zemljište za g. p. sportskih centara, koje
obuhvaća pristupni put (direktni kolni pristup minimalne širine 4,5 metra za jednosmjerni
promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni), propisani broj parkirališnih mjesta sukladno
Odredbama za provođenje ovog Plana, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s
pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i
električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.
Za zonu sportskog centra Breze (R1 2 ) propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana
uređenja, dok je za zonu Bahalin (R1 1 ) donesen Detaljni plan uređenja DPU “SRC Bahalin”
(SN 21/98) i isti je obuhvaćen ovim Planom propisanim planom užeg područja za naselje
Novi Vinodolski NA1 1 (UPU1).
Detaljno uređenje površina sportsko-rekreacijske namjene odrediti će se prostornim
planovima užih područja propisanih ovim Planom u skladu s korisnicima, zakonom,
posebnim propisima i slijedećim općim smjernicama:
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
156

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,4 u što je uračunata izgradnja
zatvorenog sportskog sadržaja, sportsko-rekreacijskih sadržaja otvorenog tipa, svih
manjih pomoćnih građevina, svlačionica, manjih trgovačko-uslužnih sadržaja i
ugostiteljskog sadržaja;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) može biti i veći ali ne veći od 0,6 i to
samo u slučajevima izgradnje sportsko-rekreacijskih sadržaja otvorenog tipa te manjih
pomoćnih građevina, svlačionica, manjih sadržaja trgovačko-uslužnog i ugostiteljskog
tipa;
- najviša visina građevine zatvorenog sportskog sadržaja određuje se sukladno osnovnoj
namjeni, ali ne više od 10 metara do vijenca;
- ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja dva (2) podruma i isti se ne uzimaju u izračun
bruto izgrađene površine građevine ukoliko su isključivo namijenjeni za garaže i pomoćne
prostorije (spremišta i prostorije koje služe tehnološkom ili drugom procesu kojem je
namijenjena građevina);
- prema susjednim česticama, granica gradivog dijela građevne čestice udaljena je najmanje
6 metara;
- međusobnu udaljenost smještajnih građevina odrediti u skladu s važećim Pravilnikom o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređenju prostora;
- manje prizemne pomoćne građevine, svlačionice, manji sadržaji trgovačko-uslužnog i
ugostiteljskog sadržaja mogu se graditi najviše kao prizemlje visine 4,5 m do vijenca i
najveće dopuštene površine tlocrtne projekcije 100 m 2 ;
- neizgrađene površine moraju biti uređene, a najmanje 20 % površine građevne čestice
mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.
Površine određene ovim Planom kao uređene morske plaže unutar građevinskih područja
(R2) nalaze se uz obalu mora:
- unutar građevinskih područja naselja,
- unutar izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene.
Površine određene kao uređene morske plaže unutar građevinskih područja (R2) zauzimaju i
akvatorij mora širine cca 150 metara uz obalu.
Uređene morske plaže unutar građevinskih područja (R2) određene su na slijedećim
lokacijama:
- unutar g.p. Zagori 1 (T1 6 ) - R2 1 ,
- unutar g.p. Zagori 2 (T2 1 ) - R2 2 ,
- unutar g.p. Novi Vinodolski (NA1 1 ) - R2 3 i R2 4,
- unutar g.p. Grabrova (NA1 2 ) - R2 5,
- unutar g.p. Povile (T3 1 ) - R2 6 ,
- unutar g.p. Povile (NA16) - R2 7 i R2 8 ,
- unutar g.p. Porto Teplo 1 (T1 3 ) - R2 9 ,
- unutar g.p. Klenovica (T1 5 ) - R2 10 ,
- unutar g.p. Klenovica (NA11 1 ) - R2 11 i R2 12 ,
- unutar g.p. Klenovica (T3 2 ) - R2 13 ,
- unutar g.p. Smokvica Krmpotska (uz neizgrađeni dio NA18 1 ) - R2 14 ,
- unutar g.p. Smokvica Krmpotska (uz izgrađeni dio NA18 1 ) - R2 15 i R2 16 ,
- unutar g.p. Kozica (T3 3 ) - R2 17 ,
- unutar g.p. Sibinj Krmpotski 1 (T3 4 ) - R2 18 ,
- unutar g.p. Sibinj Krmpotski 2 (T3 5 ) - R2 19 .
Uređene morske plaže unutar građevinskih područja određene ovim Planom obuhvaćene su
obaveznom izradom urbanističkog plana uređenja propisanim za pojedina građevinska
područja naselja ili površine ugostiteljsko-turističke namjene unutar kojih se nalaze, a kojim
će se odrediti detaljniji uvjeti uređenja sukladno ovom Planu, Uredbi, Zakonu i posebnim
propisima. U slučajevima nasipavanja mora potrebno je izraditi procjenu utjecaja na okoliš.
Iznimno, potezi obale (stijene) određeni ovim Planom za zaštitu (poglavlje 3.4.1.1."Područja
posebnih ograničenja u korištenju" – krajobraz) mogu se uređivati bez bilo kakvog
narušavanja postojećeg stanja (nasipavanja obale).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
157

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana omogućuje se rekonstrukcija i održavanje
postojećih uređenih plaža unutar izgrađenih građevinskih područja naselja i izvan naselja
ugostiteljsko-turističke namjene, i to: izgradnja infrastrukturnih sadržaja kao što su rampe i
liftovi za prilaz moru invalidnih osoba, otvoreni tuševi, kabine i sanitarni uređaji, postavljanje
urbane opreme (koševi za smeće, klupe i sl), dohranjivanje žala i sl.
Iznimno, na postojećim uređenim plažama unutar izgrađenog dijela građevinskih područja
naselja može se neposrednom provedbom ovog Plana graditi tipizirana manja prizemna
građevina trgovačko-uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne površine do 40 m 2 , sukladne
već izgrađenim temeljem DPU-a “Šetalište Zagori – Ričina”, SN 21/00.
Uvjeti uređenja za razvoj centra za zimske sportove “Breze” (R3) utvrditi će se u skladu s
korisnicima i zakonskom regulativom, obaveznom izradom prostornog plana užeg područja
(UPU-om), a površinu je moguće uređivati kao zonu zimskih sportova za sportsko i
rekreativno skijanje i daskanje, te za ostale sportove kao što su: skijaško trčanje, skijaški
skokovi i hodanje. Površine za ostale sportove moraju biti ograđeni od skijališta. U skladu s
važećom zakonskom regulativom u slučaju izgradnje skijališta s žičarom obavezna je izrada
Studije utjecaja na okoliš (SUO). Uz svako skijalište mora se osigurati prostor za parkiralište.
Na kapacitet od 1000 skijaša mora se osigurati:
- Parkiralište za 10 autobusa i 200 osobnih automobila (5-6 m 2 /skijašu),
- Prostor za službu spašavanja i pružanje prve pomoći, prijemni prostor i sanitarije za
korisnike, te prostori za pružanje ugostiteljskih usluga maksimalne visine 2 etaže (P 0 +P)
uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru.
Za izgradnju golf igrališta (R4) prema važećoj zakonskoj regulativi obavezna je izrada
Studije utjecaja na okoliš (SUO), kojom će prema sadržaju određenom važećim zakonom i
propisima biti obrađen mogući utjecaj igrališta na krajolik (prvenstveno se to odnosi na
prirodnu baštinu predloženu za zaštitu), eko sustave, gospodarstvo i druge djelatnosti.
Izgradnja smještajnih kapaciteta za potrebe golf igrališta moguća je samo u toku ili nakon
izgradnje samog golf terena, a uvjeti uređenja područja golf igrališta odrediti će se u skladu s
korisnicima i zakonskom regulativom, obaveznom izradom prostornog plana užeg područja
(UPU-om) temeljem slijedećih kriterija:
- područje izgradnje ne smije iznositi više od 1,5 % zemljišnog kompleksa s gustoćom
izgradnje 50-120 kreveta/ha, s time da su građevine grupirane na jednom njegovom
dijelu;
- nova izgradnja svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom treba biti
primjerena krajobrazu kako ne bi utjecala na promjenu njegovih vrijednih obilježja, a
posebno se to odnosi na zaštitu vrijednih vizura prema Novom i Pavlomiru (vidikovaca
uz cestu koja vodi strmom padinom od Bribira prema Lukovu). Moguća je izgradnja
smještajnog objekta iz skupine hotela, vrsta hotel s pratećim sadržajima u kategoriji pet
zvjezdica, maksimalne visine građevina do tri etaže (P 0 +P+1kat) i 7 metara do vijenca,
kosog krovišta nagiba 18 0 do 23 0 ;
- obavezna je izgradnja zatvorenog sustava pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda
kompleksa pratećih smještajnih turističkih sadržaja te ponovna uporaba istih voda radi
navodnjavanja;
- kvalitetni elementi krajobraza moraju se uklopiti u obuhvat i koncepciju golf igrališta bez
bitnih i radikalnih izmjena tih elemenata.
•Površine infrastrukturnih sustava (IS)
CUPOV (IS 1 ) na lokalitetu “Lučica” u naselju Novi Vinodolski predviđa se izgradnja
centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Novi) u sklopu kojeg će biti
smješteni uređaji za daljnju mehaničku obradu, biološko pročišćavanje i obradu mulja,
izgradnja završne glavne crpne stanice (CP Uređaj), kao i izgradnja prateće infrastrukture
(upravno-pogonski objekt, skladište, radionice, interne prometnice i dr.). Uređenje i izgradnja
uređaja treba biti primjereno primorskoj tradiciji, a izvodi se neposrednom provedbom ovog
Prostornog plana temeljem “Idejnog rješenja odvodnje snitarnih voda Grada Novi
Vinodolski” (Rijeka, prosinac 2002.g.). PPPGŽ (čl. 36. Odredbi) za sustave javne odvodnje
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
158

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
izlaznog kapaciteta 2000ES (ekvivalentnih stanovnika) i više propisana je izrada procjene
utjecaja na okoliš.
Muroskva (IS 2 ) i Portoteplo (IS 3 )
Prostornim planom određena su građevinska područja, tj. dio operativne obale u funkciji luka
otvorenih za javni promet lokalnog značaja (planirane "Muroskva" i postojeće teretne "Porto
teplo"). U kopnenom djelu luka moguće je smjestiti gospodarske djelatnosti koje su s ovima u
neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr. ugostiteljska djelatnost,
servisne djelatnosti, benzinska pumpa i dr., s time da visina građevina može iznositi samo
jednu etažu (P). Detaljni uvjeti izgradnje i uređenje površine operativne obale (IS 2 ) i (IS 3 ) te
lučkih područja utvrditi će se urbanističkim planom uređenja u skladu s korisnicima i
važećom zakonskom regulativom. Do donošenja urbanističkog plana uređenja za prethodno
navedene luke nije moguća izgradnja niti uređenje površina.
3.4.2.3. Građevine izvan građevinskog područja
Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje
pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene
su jednom građevnom česticom.
Stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene i za turizam na seoskim
gospodarstvima nisu mješovite namjene, nego iste namjene u funkciji poljoprivrede.
Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru jesu:
- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska, stočarska i
sl.),
- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih
voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.),
- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih
vrijednosti i autohtonog graditeljstva.
Izvan građevinskog područja mogu se graditi, u skladu s Zakonom i ovim Prostornim planom,
na površinama za koje se ne određuju građevinska područja, samo slijedeće građevine:
A. Građevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, vodnogospodarske i
komunalne – groblja, mrtvačnice, poklonci i sl.),
B. Zdravstvene i rekreacijske građevine (osim zatvorenih sportskih građevina),
C. Građevine koje služe poljoprivrednoj proizvodnji (staklenici i plastenici s pratećim
gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda – prvi stupanj
prerade poljoprivrednih proizvoda, farme za uzgoj stoke i vinogradsko-vinarski pogoni),
D. Agro-turističke građevine na području Vinodolske doline,
E. Stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene za vlastite potrebe i turizam na
seoskim domaćinstvima,
F. Građevine u funkciji gospodarenja šumama,
G. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,
H. Uzgajalište (marikultura).
Isključuje se izgradnja prethodno navedenih građevina (osim nužne infrastrukture i građevina
određenih ovim Planom) na slijedećim područjima:
- Poljoprivrednom tlu osnovne namjene razgraničenom kao osobito vrijedno poljoprivredno
tlo (P1) i vrijedno obradivo tlo (P2) (obrazloženo u poglavlju 8.1.”Zaštita tla -
poljoprivredno tlo” i prikazano na kartografskom prikazu br. 1”Korištenje i namjena
površina” u mj.1:25000). Dozvoljena je samo izgradnja agro-turističkih građevina u cilju
organizacije "vinske ceste" na predjelu Vinodolske doline, na površini (D), određenoj
ovim Planom i građevina koje služe poljoprivrednoj proizvodnji (staklenici i plastenici,
prateći gospodarski objekti za obradu poljoprivrednih proizvoda – prvi stupanj prerade
poljoprivrednih proizvoda i vinogradsko-vinarski pogoni);
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
159

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- Unutar obuhvata Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste
i željezničke pruge do utvrđivanja konačnih trasa (prikazano na kartografskom prikazu br.
1”Korištenje i namjena površina” u mj.1:25000);
- Unutar zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode na kopnu. Dozvoljena je samo
izgradnja:
- na području predloženom za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajobraza “Vinodolske
doline” dozvoljena je izgradnja agro-turističkih građevina na površini označenoj
simbolom (D) (prikazano na kartografskim prikazima br. 1 ”Korištenje i namjena
površina” u mj. 1:25000 i br. 4.”Građevinska područja” u mj.1:5000),
- na području predloženom za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajobraza “Pleteno"
dozvoljena je izgradnja građevina izvan građevinskog područja za uzgoj konja i turizam
na seoskim domaćinstvima (sukladno čl.91-93. Ovih Odredbi);
- Unutar obuhvata padina naselja Ledenice (obrazloženo u poglavlju 6.3.”Mjere zaštite
kulturno-povijesnih cjelina” ovih Odredbi i prikazano na kartografskom prikazu br. 3.1”
“Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja” u mj.1:25000
i kartografskim prikazom br.4.”Građevinska područja” u mj.1:5000);
- Unutar obuhvata I. i II. zone sanitarne zaštite (prikazano na kartografskom prikazu br.
3.2”Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju u
mj.1:25000);
Unutar zaštićenog obalnog područja (ZOP) na području Grada Novi Vinodolski izvan
građevinskih područja moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture i rekreacijskih
građevina - uređene morske plaže izvan građevinskog područja na lokacijama (B4, B5, B6 i
B7) određenih ovim Planom.
A. Građevine infrastrukture
Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza,
sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore te
komunalne građevine: građevine za uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja,
reciklažno dvorište, nova i proširenja postojećih groblja, izgradnja mrtvačnice, poklonaca i sl.
Izgradnja građevina infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava,
sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike provodi se neposrednom
provedbom ovog Prostornog plana. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina
infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 3.5. Obrazloženja Plana.
Izgradnja građevina za uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja, provodi se
neposrednom provedbom ovog Prostornog plana sukladno županijskim razvojnim planovima.
Prostornim planom određena je lokacija reciklažnog dvorišta s transfer stanicom na južnom
dijelu postojećeg odlagališta "Duplja" izvan III. zone zaštite izvorišta Novljanske Žrnovnice
(određeno na kartografskom prikazu br.2. " Infrastrukturni sustavi i mreže" u mj.1:25000 i
br.4.1"Građevinska područja" u mj. 1:5000). Izgradnja i uređenje reciklažnog dvorišta
provodi se neposrednom provedbom ovog Plana u skladu s zakonom, posebnim propisima i
slijedećim smjernicama:
- formiranje građevine i zaštitu od negativnih utjecaja građevine na okoliš odrediti sukladno
važećoj zakonskoj regulativi,
- građevina se priključuje na javne infrastukturne mreže, iznimno do izgradnje javne mreže
odvodnje moguć je vlastiti zatvoreni sustav odvodnje s pročiščavanjem u skladu s
vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda i Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta
vode za piće na crikveničko-vinodolskom području,
- prilaz građevini rješiti najmanjim pristupnim putem širine 5,5 metara,
- površina za odlaganje otpada mora biti ograđena, a smještaj vozila riješiti izvan ograđenog
dijela građevine.
Prostornim planom utvrđena je površina za razvoj novog gradskog groblja na području
naselja Novi Vinodolski i to južno od ceste Novi Vinodolski – Ledenice u predjelu Muroskva
(određeno simbolom (G 5 ) na kartografskim prikazima br.1.1”Korištenje i namjena površina-
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
160

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
površine za razvoj i uređenje” u mj. 1:25000 i br.4”Građevinska područja” u mj. 1:5000 ).
Uvjete uređenja i izgradnje groblja utvrditi će se Detaljnim planom uređenja u skladu sa
Zakonom i posebnim propisima i “Studijom groblja” (navedeno u poglavlju 2.3.3.3. “Osnove
razvoja sustava prometne i komunalne infrastrukture”).
Postojeća groblja izvan građevinskih područja naselja na području Grada Novog Vinodolskog
(određena simbolima: Klenovica(G 1 ), Sibinj Krmpotski(G 2 ), Ledenice(G 3 ) i Luka
Krmpotska(G 4 ) na kartografskim prikazima br.1.1”Korištenje i namjena površina-površine za
razvoj i uređenje” u mj. 1:25000 i br.4”Građevinska područja” u mj. 1:5000) ne predviđaju
se za proširenje osim mogućeg manjeg proširenja groblja (grobnih mjesta) u Ledenicama
(G 3 ).
Uređenje, oblikovanje i proširenja postojećih groblja provode se neposrednom provedbom
ovog Prostornog plana uz obaveznu izradu krajobraznog projekta kao sastavnog dijela
lokacijske odnosno građevinske dozvole. Najprihvatljiviji tip groblja je tzv. parkovno groblje
s akcentom na pejsažnom i hortikulturnim uređenju. Postojeće zelenilo na površini
predviđenoj za razvoj planiranog groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim
zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu. Osnovna jedinica za dimenzioniranje površine
groblja su grobna mjesta, na koja (za parkovno groblje) otpada 10-14 m 2 prostora.
B. Zdravstvene i rekreacijske građevine
Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se
odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja, kao što su za
zdravstvene djelatnosti posebni klimatski uvjeti, kakvoća zraka i sl., a za rekreaciju ljepota
krajolika, prirodni resursi, more i sl.
Izgradnja zdravstvenih građevina moguća je na područjima razgraničenim kao ostalo
poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ) i gospodarske šume (Š1) (određeno na kartografskom
prikazu br. 1 ”Korištenje i namjena površina” u mj.1:25000) na području “Brdskih predjela”
Grada Novi Vinodolski (poglavlje 1.3. Prostorno-razvojne i resursne značajke” i
shematogram br.2 “Funkcionalna podjela prostora Grada i okosnice razvitka”) najveće
tlocrtne projekcije građevine 300 m 2 , 8,0 metara do vijenca i najviše 4 etaže
(P 0 +P+1kat+potkrovlje). Međusobna udaljenost zdravstvenih građevina ne može biti manja
od 1500 m, osim pojedinačnih lokacija određenih ovim Planom.
U rekreacijske građevine spadaju trim staze, šetnice, vježbališta, otvoreni sportski tereni
odmorišta, izletnički i slični prostori, namijenjeni aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i izletničkom
turizmu sa svim pratećim sadržajima. Rekreacijske građevine mogu se graditi kao pojedinačni
objekti.
Izgradnja rekreacijskih građevina moguća je na područjima razgraničenim kao ostalo
poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ) i gospodarske šume (Š1) (određeno na kartografskom
prikazu br. 1 ”Korištenje i namjena površina” u mj.1:25000) na području “Prijelaznih
padina” i “Brdskih predjela” Grada Novi Vinodolski (poglavlje 1.3. Prostorno-razvojne i
resursne značajke” i shematogram br.2 “Funkcionalna podjela prostora Grada i okosnice
razvitka”). Međusobna udaljenost rekreacijskih građevina ne može biti manja od 1500 m,
osim pojedinačnih lokacija određenih ovim Planom.
Uz rekreacijske građevine na području “Prijelaznih padina” i “Brdskih predjela” Grada Novi
Vinodolski moguć je i smještaj ugostiteljskog sadržaja, svlačionica, spremišta i sl., najveće
dopuštene visine građevine prizemlje (P), 4,5 metra do vijenca, razvijene građevinske (brutto)
površine do 100 m 2 i to samo u toku ili nakon izgradnje sportsko-rekreacijskih građevina.
Površina mora imati postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 metra.
Ovim Prostornim planom određene su tri lokacije (B1, B2 i B3) namijenjene rekreacijskim
građevinama (otvoreni sportski tereni) i četiri lokacije (B4, B5, B6 i B7) namijenjene
uređenju kupališta - uređene morske plaže izvan građevinskog područja (označeno na
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
161

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
kartografskim prikazima br.1.1”Korištenje i namjena površina-površine za razvoj i uređenje”
u mj.1:25000).
Lokacije (B1) uz naselje Donji Zagon NA6, (B2) uz naselje Klenovica NA11 1 i (B3) uz
kamp Kozica T3 2-1 , namijenjene su izgradnji otvorenih sportskih terena uz mogućnost
izgradnje manjeg objekta (ugostiteljskog sadržaja, svlačionica, spremišta i sl., najveće
dopuštene visine građevine prizemlje (P), 4,5 metra do vijenca, razvijene građevinske (brutto)
površine do 100 m 2 . Površina mora imati kolni prilaz širine najmanje 3,0 metra) uz obavezno
ishođenje posebnih uvjeta gradnje od pravne osobe koja gospodari odnosnom šumom
obzirom da se nalaze unutar zaštitne šume (Š2).
Planirane uređene morske plaže izvan građevinskog područja (B4) uz naselje Povile NA 16 ,
(B5) u uvali “Mala draga” i (B6) na lokalitetu "Portoteplo"nalaze se uz ovim Planom
predviđenu obalnu šetnicu (lungo mare). Predviđeno je uređenje rekreacijskih sadržaja
otvorenog tipa gradnje (trim staze, šetnice, igrališta, boćališta, odbojka na pijesku, minigolf,
dječja igrališta, i sl.) te otvoreni tuševi, sanitarni uređaji, opremati urbanom opremom (koševi
za smeće, klupe i sl.), kioskom te javnom rasvjetom ali bez mogućnosti izgradnje čvrstih
objekata. Površina se ne može izgraditi rekreacijskim sadržajima više od 30% a najmanje
50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo. Potez obale unutar
obuhvata mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja s mogučnošću
postavljanja samo pokretnih stepenica za ulaz/izlaz u more. Za lokaciju B5 obavezno je
ishođenje posebnih uvjeta uređenja od Hrvatskih voda i pravne osobe koja gospodari
odnosnom šumom obzirom da se nalazi uz vodotok-bujicu "Rov, ledenički" i unutar zaštitne
šume (Š2). Za lokaciju B6 obavezno je ishođenje posebnih uvjeta gradnje od pravne osobe
koja gospodari odnosnom šumom obzirom da se nalazi unutar zaštitne šume (Š2).
Planirana uređena morska plaža izvan građevinskog područja (B7) na lokalitetu "Čardak"
može se uređivati prema slijedećim općim uvjetima:
- propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put
(direktni kolni pristup minimalne širine 4,5 metra za jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara
za dvosmjerni) s odgovarajućim parkiralištem, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski
sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na
vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih
poduzeća,
- moguće je uređenje rekreacijskih sadržaja otvorenog tipa gradnje (trim staze, šetnice,
igrališta, boćališta, odbojka na pijesku, minigolf, dječja igrališta, i sl.) te otvoreni tuševi,
sanitarni uređaji kao i opremanje urbanom opremom (koševi za smeće, klupe i sl.),
- postojeće ruševine mogu se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim gabaritima (trgovačkouslužnog
i/ili ugostiteljskog sadržaja bez mogućnosti stambene namjene i/ili smještajnih
kapaciteta), visine jedne etaže (P) i 4 m do vijenca, krovišta bez nadozida i kosog nagiba
između 18 0 i 23 0 . Stanje postojećih ruševina utvrđuje se izvadkom iz katastra zemljišta,
zemljišno-knjižnim izvadkom i po potrebi arhivskom građom,
- površina se ne može izgraditi rekreacijskim sadržajima više od 30% a najmanje 50%
mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo,
- potez obale unutar obuhvata mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja
s mogučnošću postavljanja samo pokretnih stepenica za ulaz/izlaz u more.
C. Građevine koje služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (staklenici i plastenici s
pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih proizvoda – prvi
stupanj prerade, farme za uzgoj stoke, peradarske farme i vinogradsko-vinarski pogoni)
Izgradnja građevina koje služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji moguća je uz uvjet da
je investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti uz obavezno ishođenje
vodopravnih uvjeta i vodopravnih dozvola od Hrvatskih voda za projektiranje i izgradnju.
Staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za primarnu obradu poljoprivrednih
proizvoda i vinogradsko-vinarski pogoni mogu se graditi na poljoprivrednim površinama
razgraničenim kao vrijedno obradivo tlo (P2) i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
162

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
zemljište (PŠ) na području “Prijelaznih padina” Grada Novi Vinodolski. Na površinama
vrijednog obradivog tla (P2) uvjet je da se najmanje 80 % predviđene površine obrađuje
jednom ili više kultura – vinove loze, maslina, voća, povrća, cvijeća i sl. (poglavlje 1.3.
Prostorno-razvojne i resursne značajke” i shematogram br.2 “Funkcionalna podjela
prostora Grada i okosnice razvitka”).
Farme za uzgoj stoke mogu se graditi samo na površinama razgraničenim kao ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) na području “Prijelaznih padina” i “Brdskih
predjela” Grada Novi Vinodolski (poglavlje 1.3. Prostorno-razvojne i resursne značajke” i
shematogram br.2 “Funkcionalna podjela prostora Grada i okosnice razvitka”) na
udaljenosti ne manjoj od 1,0 km od građevinskih područja obalnih naselja (određeno na
kartografskim prikazima br.4.”Građevinska područja” u mj.1:5000). Međusobna udaljenost
farmi za uzgoj stoke ne može biti manja od 1500 m.
Najmanja površina poljoprivrednog kompleksa za izgradnju građevina iz ovog članka ne
može biti manja od vrijednosti utvrđenih u slijedećoj tablici:
staklenici, plastenici s pratećim
gospodarskim sadržajima
na ostalom obradivom
poljoprivrednom tlu -
(P3)
ostalo poljoprivredno
tlo, šume i šumsko
zemljište - (PŠ)
10.000 m 2 5.000 m 2
farme za uzgoj stoke - 10.000 m 2
peradarske farme - 5.000 m 2
vinogradarsko-vinarski objekti 20.000 m 2 10.000 m 2
Iznimno, izgradnja samo staklenika i/ili plastenika moguća je i na površinama manjim od
navedenih u prethodnoj tablici odnosno neograničene veličine i bez vodopravnih suglasnosti
Hrvatskih voda uz uvjet:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,8 ,
- najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 1,0 metar,
- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane
prometnice iznosi 5,0 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim
uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim
cestama.
Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja
građevina (farma) za uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnih grla. Iznimno, može biti i manji
od 10, ali ne manji od 5 uvjetnih grla.
Iznimno ovim Prostornim planom, dozvoljava se i izgradnja građevina (štala i pomoćnih
građevina) na manjim površinama ali isključivo namijenjenih držanju konja te izgradnji
rekreacijskih građevina, jahaćih staza, vježbališta, izletničkog i sličnog prostora, a sve
namijenjeno aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu bez smještajnih kapaciteta i
stambenog prostora prema slijedećim općim uvjetima:
- najmanja površina čestice iznosi 800 m 2 ,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice (K ig ) iznosi 0,3 i to za površine do
veličine od 1300 m 2 . Za veće površine dozvoljena je izgradnja građevina od ukupno max.
400 m 2 tlocrtne površine.
Na području “Prijelaznih padina” Grada Novi Vinodolski (poglavlje 1.3. Prostorno-razvojne i
resursne značajke” i shematogram br.2 “Funkcionalna podjela prostora Grada i okosnice
razvitka”) dozvoljena je izgradnja štala namijenjena isključivo dnevnom držanju konja.
Najmanja udaljenost od građevinskih područja obalnih naselja mora biti 800 metara.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
163

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
D. Agro-turističke građevine na području Vinodolske doline
Ovim Prostornim planom određeno je područje za izgradnju građevina u cilju organiziranja
“vinske ceste” i unapređenja razvoja agroturizma koji uključuje njegovanje tradicionalnih
običaja, etno, kulturnih i gastronomskih vrijednosti na području Vinodolske doline (označeno
simbolom (D) na kartografskim prikazima 1.1”Korištenje i namjena površina-površine za
razvoj i uređenje” u mj.1:25000 i br.4.”Građevinska područja naselja u mj.1:5000).
Na prethodno navedenim površinama moguća je izgradnja građevina sa slijedećim
sadržajima: vinarski podrumi s odgovarajućim degustacijskim i drugim prostorom, trgovačkouslužni
i ugostiteljsko-smještajni sadržaji, otvoreni rekreacijski sadržaji, spremišta i sl.
Ovim Planom (na kartografskom prikazu br.4.”Građevinska područja naselja u mj.1:5000)
određene su i pojedinačne postojeće odnosno planirane lokacije unutar prethodno navedene
površine i to:
- lokacija D1 - postojeća,
- lokacija D2 - planirana,
- lokacija D3 - planirana,
- lokacija D4 - planirana,
- lokacija D5 - planirana,
- lokacija D6 - postojeća,
- lokacija D7 - planirana.
Građevine mogu graditi poljoprivredne zadruge, pravne osobe odnosno investitori registrirani
za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (prijavljeno poljoprivredno gospodarstvo). Iznimno,
na pojedinačnim lokacijama D4 i D5 investitor može biti fizička ili pravna osoba registrirana
za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga.
Gradi se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana u skladu s slijedećim općim
uvjetima:
- površina za gradnju ne može biti manja od 10.000 m 2 . Ovaj uvjet se ne odnosi za
pojedinačne lokacije određene ovim Planom;
- međusobna udaljenost površina ne može biti manja od 500 metara. Ovaj uvjet se ne
odnosi za pojedinačne lokacije određene ovim Planom kao niti za zonu Pavlomir 3 (K4);
- najmanje 80% površine mora biti zasađeno vinovom lozom odnosno nekom drugom
kulturom kao što su masline ili voće. Ovaj uvjet se ne odnosi za lokacije određene ovim
Planom (D4 i D5);
- građevine mogu imati i smještajne kapacitete i to od najviše 20 kreveta;
- uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu, direktni kolni
pristup minimalne širine 3 metra, propisani broj parkirališnih mjesta i priključak na
zatvorenu mrežu odvodnje otpadnih voda ili vlastiti zatvoreni sustav kanalizacije s
poročiščivaćem (sukladno posebnim uvjetima nadležnih komunalnih i javnih poduzeća);
- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 4 metara od vanjskih
granica površine;
- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice iznosi 10,0 metara;
- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru;
- prostorna cjelina mora imati smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta u skladu s
Odredbama za provođenje ovog Plana;
- u sklopu površine za gradnju mogu se predvidjeti otvoreni sportski i rekreacijski sadržaji i
sl.;
- područje izgradnje treba organizirati na način da su sve građevine grupirane na jednom
njegovom dijelu s time da površina pod svim građevinama ne prelazi 400 m 2 (zemljište
pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih
konstruktivnih dijelova građevina osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u
prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže), a moguća je
izgradnja jedne građevine osnovne namjene od najviše 3 etaže (P 0 +P+1), visine najviše 7
metara do vijenca i najveće tlocrtne projekcije građevine od 250 m 2 te više manjih
prizemnih građevina (P) visine najviše 4 metra te krovišta bez nadozida od max. 60 m 2
tlocrtne površine pojedinačne građevine (smještajni kapaciteti, spremišta, trgovina, uredi i
sl.);
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
164

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja podruma pod građevinom osnovne namjene i
isti se ne uzima u izračun bruto izgrađene površine građevine ukoliko je isključivo
namijenjen za vinski podrum. U slučaju izgradnje podruma namijenjenog vinskom
podrumu moguća je izgradnja istog i veće tlocrtne projekcije od osnovne građevine ali ne
veće od 400 m 2 s time da je ukopan u teren i obrađen kao okolni teren;
- područje izgradnje na lokacijama D1 i D6 moguće je rekonstruirati do graničnih
vrijednosti određenih u alinejama 9 i 10 ovog stavka ili na način da se postojeće građevine
rekonstruiraju u vlastitim gabaritima uz mogućnost izgradnje od najviše 10 manjih
prizemnih (P) građevina (smještajni kapaciteti, spremišta, trgovina, uredi i sl.) visine
najviše 4 metra do vijenca te kosog krovišta bez nadozida od max. 30 m 2 tlocrtne površine
pojedinačne građevine.
E. Stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene za vlastite potrebe i
turizam na seoskim domaćinstvima
Izgradnja stambeno-gospodarskih građevina poljoprivredne namjene za vlastite potrebe i
turizam na seoskim domaćinstvima moguća je uz uvjet da je investitor registriran za
obavljanje navedene djelatnosti (prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, pružanje
ugostiteljskih i turističkih usluga) i to samo na površinama razgraničenim kao ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) na području “Prijelaznih padina” i “Brdskih
predjela” Grada Novi Vinodolski (poglavlje 1.3. Prostorno-razvojne i resursne značajke” i
shematogram br.2 “Funkcionalna podjela prostora Grada i okosnice razvitka”). Međusobna
udaljenost pojedinačnih kompleksa ne može biti manja od 1500 m.
Izgradnja građevina na poljoprivrednim kompleksima kod stočarske proizvodnje mora biti na
udaljenosti većoj od 1,2 km od građevinskih područja unutar ZOP-a (određeno na
kartografskim prikazima br.4.”Građevinska područja” u mj.1:5000).
Izgradnja se dozvoljava na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje
opravdanost izgradnje, a potrebno je minimalno prikazati:
- površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje,
- vrstu/vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na zemljištu,
- broj i okvirnu veličinu potrebne građevine/građevina s predviđenim razmještajem, ovisno
o vrsti i količini namjeravane proizvodnje i obrade,
- pristup na javnu cestu,
- rješenje komunalne infrastrukture,
- moguću turističku ponudu seljačkog domaćinstva (seoski turizam), ako se predviđa,
- mjere zaštite okoliša,
- ekonomsku opravdanost ulaganja.
Područje izgradnje ne smije iznositi više od 50% zemljišnog kompleksa stambenogospodarske
cjeline. Ukoliko je na jednom poljoprivrednom posjedu smješteno više
građevina, potrebno je njihovo grupiranje na jednom njegovom dijelu. Preparcelacija
(smanjenje) poljoprivrednog zemljišta temeljem kojeg je dobivena lokacijska dozvola nije
moguće.
Utvrđuju se slijedeći opći uvjeti gradnje na površinama:
– najveći dopušteni broj etaža osnovne građevine iznosi 4 etaže (P 0 +P+1+potkrovlje),
visine 8,5 metara do vijenca kod građevina u prijelaznim padinama odnosno 8,0 metara
do vijenca kod građevina u brdskim predjelima, razvijene građevinske (brutto) površine
do 400 m 2 ;
– etažom se smatra i potkrovlje. Najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom visinom
nadozida do 150 cm na prijelaznim padinama odnosno 90cm u brdskim predjelima;
– uz građevinu osnovne namjene za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim
domaćinstvima (agroturizmom) moguća je i izgradnja građevina za smještaj visine do
jedne etaže P (krovišta bez nadozida) visine 3 metara do vijenca, odnosno dvije etaže
(P+potkrovlje) bez podruma ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude
izvedena u nivou kote višeg, prirodnog terena, visine 4,5 metra i površine tlocrtne
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
165

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
projekcije do 50 m2. Područje izgradnje treba organizirati na način da su sve građevine
grupirane na jednom njegovom dijelu s time da površina pod građevinama osnovne
namjene i smještajnih kapaciteta ne prelazi 400 m2. Na prijelaznim padinama nagib
krova iznosi najviše 23° odnosno na brdskim predjelim do max. 60°. Iznimno moguća je i
izgradnja tipskih montažnih (drvenih) građevina na području brdskih predjela koje su
arhitektonskim oblikovanjem primjereni brdskoj gradnji;
– pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici najviše kao jednoetažne – P;
– najmanja udaljenost građevina od granice građevne čestice ne može biti manja od 4,0
metra;
Poljoprivredni kompleks za izgradnju stambeno-gospodarskih građevina, koji mora biti u
jednoj cjelini, ne može biti manji od 8.000m 2 kod pretežito povrtlarske proizvodnje, niti manji
od 20.000m 2 kod pretežito stočarski orjentirane proizvodnje.
Pored navedenih površina potrebno je osigurati najmanje 4 ha obradivih površina van samog
kompleksa (po formuli 1 stočna jedinica/stanovniku x 4 člana domaćinstva x 1 ha), tj.
najmanje 4 ha mješovitih poljoprivrednih površina (obradivog zemljišta, livada, pašnjaka).
Za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim domaćinstvima (agroturizmom) potrebno
je minimalne prostorne normative za utvrđivanje samostalnog kompleksa utvrditi na slijedeći
način:
- najmanje 1000 m 2 obradivog zemljišta po prijavljenoj smještajnoj jedinici (postelji),
- najmanje jedna stočna jedinica + 1ha zemljišta van samostalnih stambenogospodarskih
objekata i kompleksa na 10 prijavljenih smještajnih jedinica (postelja).
Ove vrijednosti su kumulativne u odnosu na vrijednosti iz prethodnog članka.
Stambene jedinice unutar predmetnih kompleksa van građevinskih područja, kao i smještajne
jedinice agroturizma smatraju se pratećim građevinama te se ne mogu naknadno izdvajati iz
predmetnih kompleksa.
Pljoprivredni kompleks kod domaćinstava koja se bave uzgojem konja i turizmom na seoskim
domaćinstvima (agroturizmom) može biti i manji od određenog u ovom članku, ali ne manji
od 15.000 m 2 .
F. Građevine u funkciji gospodarenja šumama
Građevine u funkciji gospodarenja šumama unutar šuma mogu graditi isključivo šumarije,
planinarska i lovačka društva, a sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja
krajobraznih vrijednosti i tradicionalnog graditeljstva. Građevine u funkciji gospodarenja
šumama koje se grade u šumi ili na šumskom zemljištu, te građevine u funkciji lova na
području državnih šuma, omogućavaju se uz posebne uvjete korištenje šuma koje propisuje
nadležno Ministarstvo za gospodarenje šumama, a na području Grada Novog Vinodolskog
mogu se graditi slijedeće građevine:
- unutar šuma gospodarske namjene (Š1): šumarske postaje (lugarnice), planinarski
domovi i lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja
šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina;
- unutar zaštitnih šuma (Š2): šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi, znanstvenoistraživačke
stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, farme za uzgoj divljači.
Šumarske postaje (lugarnice), znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih
ekosustava i otkupne stanice šumskih plodina grade se uz uvjet da su u funkciji korištenja
prostora najveće dopuštene visine građevine prizemlje (P), 4,0 metra do vijenca, razvijene
građevinske (brutto) površine do 50 m 2 .
Planinarski domovi i lovačke kuće grade se uz uvjet da su u funkciji korištenja prostora,
najveće dopuštene visine građevine je četiri etaže (P 0 +P+1+potkrovlje), visine 8,5 metara do
vijenca kod građevina u prijelaznim padinama odnosno 8,0 metara do vijenca kod građevina u
brdskim predjelima, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m 2 . Međusobna
udaljenost pojedinačnih građevina planinarskih domova odnosno lovačkih kuća ne može biti
na udaljenosti manjoj od 2500m.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
166

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Postojeće građevine u funkciji gospodarenja šumama mogu se rekonstruirati u skladu s
odrednicama ovog Plana a kada nisu zadovoljeni uvjeti u vlastitim gabaritima građevine.
G. Površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
Ovim su planom na kartografskom prikazu br. 3.2 Uvjeti korištenja i zaštite prostora –
područja posebnih ograničenja u korištenju u mj. 1:25000 određene površine istražnih
prostora “Kolevrat” (E3 1 ), “Ričičko Bilo” (E3 2 ) i “Stalak” (E3 3 ) unutar kojih se, temeljem
posebnog propisa, može odobriti eksploatiranje mineralnih sirovina - kamena.
Eksploatacija mineralnih sirovina – kamena (označeno simbolom E3 1 , E3 2 i E3 3 na
kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina – površine za razvoj i uređenje“,
mj. 1:25000) unutar prostora utvrđenih ovim Planom može se obavljati pod slijedećim općim
uvjetima:
- prilikom otvaranja eksploatacijskih polja treba se pridržavati odredbi navedenih u važećem
Zakonu o rudarstvu te pravilnicima o istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina;
- metode eksploatacije moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu, ne smiju se
ugrožavati krajobrazne vrijednosti na taj način da se eksploatacija vrši potpunim uklanjanjem
istaknutih morfoloških elemenata (humaka, brdskih kosa itd.);
- rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih
propisa o rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati
prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske
djelatnosti (vađenje i oplemenjivanje sirovine);
- lokacijske dozvole za uređenje eksploatacijskih polja moraju se temeljiti na planovima i
projektima saniranja istih. Prijedlog sanacijskih radova odnosno konačni oblik i uređenje
čitavog prostora dat će se u okviru glavnog rudarskog projekta eksploatacije sukladno
posebnom propisu;
- minimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva I. kategoriju
uređenosti (pripremu i pristupni put);
- eksploatacija ne smije prekinuti prometnu i drugu infrastrukturnu mrežu. Korištenje i
uređenje eksploatacijskog polja mora poštivati postojeću infrastrukturu naselja ili osigurati
izgradnju nove koja treba unaprijediti komunalne uvjete u susjednim naseljenim prostorima;
- transport sirovine predvidjeti isključivo izvan područja naselja;
- skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj
udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora.
H. Uzgajalište (marikultura)
Marikultura je relativno mlada grana ribarstvene privrede koja se bavi uzgojem privredno
zanimljivih morskih organizama (uglavnom ribe i školjke), u komercijalne svrhe. Obzirom na
trajno siromašenje ribljih zaliha u Jadranu, marikultura će imati sve veći značaj za osiguranje
dovoljne količine hrane.
Mogućnosti za razvitak marikulture na području Primorsko-goranske županije i Grada Novi
Vinodolski su velike i za sada nedovoljno iskorištene.
Ovim Prostornim planom, na temelju ugovora o koncesiji na pomorskom dobru (SN 10/99),
određena je površina uzgajališta (marikulture) za uzgoj riba i školjaka, površine cca 0,43
hektara, a prikazano je na kartografskim prikazima br. 1.1 "Korištenje i namjena površina –
površine za razvoj i uređenje" i 3.2 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja
posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25000
Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša kako neposredno uz
uzgajalište tako i na širem području, kako bi se održala kvaliteta mora I. kategorije. Isključuje
se mogućnost uzgoja plave ribe.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
167

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.4.2.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
Ovim Prostornim planom utvrđena su područja na kojima se predviđa oblikovanje zemljišta
uz infrastrukturne građevine i zaštita posebnih vrijednosti i obilježja, a prikazana su na
kartografskom prikazu br.3.3”Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja primjene
posebnih mjera uređenja i zaštite”, mj. 1:25000.
Vezano na uređenje zemljišta, ovim Prostornim planom utvrđena su slijedeća područja na
kojima se predviđa oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine:
- područje unutar obuhvata koridora preuzetog iz SUO "Jadranska autocesta sektor Križišće
– Žuta lokva" (Rijekaprojekt d.o.o. travanj 2003.g),
- koridor planirane željezničke pruge velikih učinkovitosti i planiranih lokalnih prometnica.
Zemljište uz koridore planiranih prometnica, sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima,
uređivati će se ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim
tehnikama.
Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja
šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom. Za
šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama,
uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz
jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.
Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja odnosi se na oštećeni prirodni krajobraz uslijed
planirane eksploatacije mineralnih sirovina – kamena unutar površina istražnih prostora
određenih ovim Planom (određeno u poglavlju 3.4.2.3. Područja i građevine izvan
građevinskog područja – G. Površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina) te
planirane sanacije i zatvaranje postojećeg kamenoloma Hrvatskih šuma u Kolevratskom polju
„Kolevrat-Rušica“ (G.J. Ričičko bilo, odjel 49a) i postojećeg odlagališta otpada “Duplja”.
Prostorni plan određuje sanaciju za zatvaranje postojećeg kamenoloma Hrvatskih šuma u
Kolevratskom polju „Kolevrat-Rušica“, a što se provodi neposrednom provedbom ovog Plana
sukladno zakonu o rudarstvu i posebnim propisima.
Postojeća deponija otpada “Duplja“ sanirati će se i zatvoriti neposrednom provedbom ovog
Plana sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli za sanaciju odlagališta (Ur.br.: 2170-80-02-
00-05-06/CT/, Crikvenica, 12.04.2005.godine), Zakonu i posebnim propisima.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
168

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora
3.4.3.1. Zaštita prirode
Zaštićeni i za zaštitu predloženi dijelovi prirode prikazani su na kartografskom prikazu br. 3.1
“Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, u
mjerilu 1:25000.
Ukoliko naknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorije zaštite
i/ili obuhvata predloženog ovim Planom, isto će se provesti u postupku proglašenja zaštite.
Za prostornim planom izdvojene tj. predložene osobito vrijedne dijelove prirode potrebno je
izraditi stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o
utemeljenosti prijedloga za zaštitu ta područja treba štititi odredbama i mjerama za zaštitu
propisanih ovim Planom.
A) Zaštićena područja:
• Strogi rezervat prirode - Bijele i Samarske stijene
Na području Grada zaštićene su Bijele i Samarske stijene u kategoriji strogi rezervat prirode.
Razlozi proglašenja detaljno su navedeni u točki 1.2.7.1. Obzirom da je ovo jedna od
najstrožih kategorija zaštite prirode, nameću se i stroga ograničenja u korištenju. Kroz
rezervat prolazi markirana planinarska staza koja ima određene točke obilaska gotovo na
svakom vrhu Samarskih stijena. Potrebno je razmotriti trasu staze koja bi vodila samo do
nekih vrhova kako bi se priroda i mir u rezervatu što više sačuvali.
Tendenciju daljnjeg širenja planinarskih staza i izgradnju planinarskih skloništa treba svesti
na najmanju mjeru, a boravak turista i planinara na dnevni posjet čime bi se znatno smanjio
unos smeća u rezervat. Uz planinarsku stazu trebalo bi postaviti ploču s imenom strogog
rezervata i uputama o načinu ponašanja.
Smjernice zaštite u slijedeće:
- onemogućiti širenje planinarskih staza i izgradnju planinarskih skloništa,
- boravak turista i planinara ograničiti na dnevni posjet.
- za istraživanje te posjećivanje strogog rezervata u cilju obrazovanja potrebno je ishoditi
dopuštenje Ministarstva,
- u strogom rezervatu zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti.
B) Područja predložena za zaštitu:
Prostornim planom uređenja Grada predložena su i područja koje bi tek trebalo zaštititi
temeljem Zakona o zaštiti prirode. To su:
• U kategoriji parka prirode/regionalni park ∗ ,: Bjelolasica
“Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim estetskim,
ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno povijesnim i turističko rekreacijskim vrijednostima.
U Parku prirode su dopuštene djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne
značajke i uloge” (Zakon o zaštiti prirode).
Predloženo područje parka prirode/regionalni park Bjelolasica obuhvaća samo krajnje,
sjeverne dijelove područja Grada Novi Vinodolski. Ukupna površina predloženog Parka
prirode iznosi cca 82 km 2 , od čega na području Primorsko-goranske županije dolazi oko 55
km 2 , a na područje Karlovačke županije 27 km 2 . Unutar Parka prirode nalazi se strogi
rezervat Bijele i Samarske stijene, ukupne površine 11,7 km 2 .
∗ Sukladno novim odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) u postupku proglašavanja područja pod
zaštitu odrediti će se kategorija zaštite.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
169

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Prvobitno je predloženo da se, zbog vrijednog prirodnog pejzaža, u Park prirode uključi i
područje do Mrkoplja i Begovog Razdolja. Od proširenja se odustalo jer taj krajolik, s
vrijednim mozaikom šumaraka i livada košanica (pretežno u privatnom vlasništvu) zahtijeva
stalnu košnju i čišćenje koje se slabo provodi, pa postoji opasnost da ih šume vremenom
obrastu.
Predloženo područje, osim dijela Samarskih i Bijelih stijena obuhvaća najatraktivniji dio
planinskog masiva Velike Kapele i ostalih planinskih grebena karakterističnog smjera
pružanja Dinarida (SZ - JI). Između šumom obraslih grebena (većinom su to pretplaninske
šume bukve s.urezicom i bukovo-jelove šume, nešto manje i gorske smreke), nalaze se doline
i vrtače na nadmorskoj visini od 950 - 1000 m s planinskim livadama - nekoć livadama
košanicama s velikim bogatstvom visokoplaninskih cvjetnica.
U budućem parku prirode/regionalni park postoji više planinarskih skloništa koja se, nakon
obnove i uređenja, mogu koristiti za obilazak Parka prirode.
Za područje Parka prirode/regionalni park potrebno je izraditi smjernice zaštite i uskladiti
program gospodarenja šumama u skladu sa stupnjem zaštite. Također je potrebno pristupiti i
izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja kojim će se u potpunosti odrediti namjena
i uvjeti korištenja tog prostora, te predložiti, među ostalim, i trasa “poučne staze” na kojoj bi
posjetioci mogli dobiti potpune informacije o reljefu, geologiji, klimi, flori, fauni, šumskim
zajednicama i ekosistemima područja.
• U kategoriji posebnih rezervata: - Tomišina, Bukova i Vodna draga (ornitološki),
- Padine Velog Vrha iznad Tomšine drage(botanički)
- Kolovratske stijene (geomorfološki).
“Posebni rezervat je područje u kojem je osobito izražen jedan ili više neizmjenjenih
sastojaka prirode, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene. U posebnom rezervatu nisu
dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih se proglašuje rezervatom.”
(Zakon o zaštiti prirode).
Tomišina, Bukova i Vodna draga
Na granici Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije nalaze se tri dosada neistražene
drage kanjonskog tipa - Tomišina, Bukova i Vodna draga. Prema dostupnim podacima
postoje indikacije da se u njima gnijezde rijetke ugrožene i zaštićene ptice grabljivice, te na
području Primorsko-goranske županije petrofilna zajednica. Ovdje obitava i divlja mačka,
rijetka na području Primorja.
Potrebno je spriječiti bilo kakvo narušavanje postojećeg stanja kako se ne bi uznemiravala
obitavališta ptica grabljivica. Obzirom da u neposrednoj blizini područja predloženog za
zaštitu prolazi i koridor planirane autoceste, potrebno je planirati postavljanje odgovarajućih
barijera protiv buke.
Padine Velog vrha iznad Tomišina drage
Na padinama Velog vrha iznad Tomišine drage kod Sibinja 1999.g. otkriveno je nalazište
velebitske degenije (Degenia velebitica) koja se do tada smatrala isključivo velebitskim
endemom. Nalazište je pravokutnog oblika, površine oko jednog kvadratnog kilometra, na
350 m.n.v. i nalazi se na kamenitom terenu sa škarpama i kamenjarom prisojne padine
djelomično obrasle šikarom sastavljenom od za ovo područje uobičajenih drvenastih vrsta
(crni grab, hrast medunac, crni jasen, rašeljka, javor maklen idr.).
Potrebno je postaviti znakove zabrane branja biljaka, a budući se radi o zaštićenoj vrsti
prekršioce bi trebalo kažnjavati.
U dijelu koridora vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi kroz posebni rezervat velebitske
degenije na padinama Velog vrha te kroz posebni rezervat Tomšina, Bukova i Vodna draga
treba biti osobito oprezan prilikom projektiranja i vođenja trase cjevovoda zbog mogućih
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
170

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
negativnih utjecaja na populaciju ugrožene biljke velebitske degenije. Obavezna je
konzultacija sa stručnjacima koji provode monitoring populacije velebitske degenije.
Kolovratske stijene nastavljaju se na greben Ričičkog bila, nastale su tektonskim
poremećajima, a tvore interesantan labirint visine 10-15 metara koji se izdiže iz bukove šume.
Dužina grebena je cca 1 km, a širina od 200 - 250 metara. Iako manje atraktivne od Bijelih i
Samarskih stijena, interesantne su među ostalim i zbog prekrasnih vidika prema moru i
području Dulibe.
• U kategoriji zaštićenog krajobraza: - Vinodol
- Pleteno iznad Novog Vinodolskog.
“Zaštićeni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno-povijesne
vrijednosti, ili krajolik karakterističan za pojedino područje”. U zaštićenom krajobrazu nisu
dopuštene radnje koje narušavaju njegova karakteristična obilježja (Zakon o zaštiti prirode).
Vinodol
Prostornim planom Primorsko-goranske županije čitav je Vinodol predviđen za zaštitu u
kategoriji zaštićenog krajobraza. Argumenti za zaštitu su izuzetne vrijednosti flore i faune te
vrijednosti i ljepota očuvanog ruralnog i prirodnog krajobraza. Osobite zoološke vrijednosti
predstavljaju staništa ptica, sisavaca, vodozemaca, gmazova i vretenaca, a botaničke su npr.
ove posebnosti: mala zamočvarena staništa i poplavne livade močvarnog smudnjaka i trave
beskoljenke, ostaci poplavnih šumaraka, zajednice na strmim obroncima te vegetacija stijena i
točila s brojnim rijetkim i endemičnim vrstama. Geomorfološke i geološke vrijednosti
Vinodola su također vrlo zanimljive i brojne.
Flišni dijelovi udoline imali su u prošlosti važnu ulogu u ruralnom gospodarstvu, pa su se u
međuutjecajima prirode i čovjeka kroz dugogodišnju povijest razvili isprepleteni tipovi
staništa i prepoznatljivog krajolika. Neka staništa sačuvala su veći stupanj prirodnosti;
primjerice točila i litice, a druga su nastala i održavaju se čovjekovim aktivnostima – razni
tipovi travnjaka i poljoprivredne površine. Sva ona pridonose raznolikosti i vrijednosti
područja i podržavaju bogatstvo i raznolikost živog svijeta.
Vinodolska dolina spada u posebno vrijedno područje zbog gustoće lokaliteta kulturnopovijesnog
naslijeđa koji se nalaze u nedjeljivom kontekstu s okolnim krajolikom. S aspekta
zaštite prirodnih i čovjekom stvorenih vrijednosti ovaj prostor je posebno osjetljiv.
Brojni arheološki nalazi koji svjedoče o intenzitetu života na ovim prostorima u prošlosti još
su nedovoljno istraženi i prezentirani. Značajan dio arheološke baštine predstavljaju i ostaci
srednjovjekovnih utvrda, koje su nepristupačne i obrasle vegetacijom.
Zbog svih tih vrijednosti, Prostornim planom županije utvrđena je obaveza izrade Prostornog
plana područja posebnih obilježja Vinodolske doline. PPPPO Vinodolske doline utvrdio je
smjernice za primjereno korištenje i revitalizaciju naselja, infrastrukture i suprastrukture kao i
mjere zaštite kako bi se po principu održivog razvoja omogućio i potaknuo gospodarski
razvitak ali i primjerena zaštita.
Područje dijela Vinodolske doline unutar Grada Novog Vinodolskog predloženog za zaštitu
PPPPO Vinodolske doline svrstano je u zonu II - zonu usmjerene zaštite – zaštićeni
krajobraz, unutar koje se mogu obavljati radnje koje bitnije ne narušavaju izgled i prirodne
vrijednosti predjela, ne mijenjaju klasičnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni
način korištenja krajobraza.
Hidroakumulacije, melioracije i okrupnjivanje zemljišnih čestica treba provoditi oprezno
kako se ne bi znatnije narušila svojstva i specifičnost živog svijeta. Ove zahvate treba
planirati uz konzultacije sa stručnjacima za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.
Posebno se trebaju štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina,
šuma pašnjaka, autohtone šumske zajednice, vrijedne flore i faune, te karakteristične vizure.
Pleteno iznad Novog Vinodolskog
Područje se odlikuje velikom pejzažnom vrijednošću i posebice naglašenim vrijednostima
živog svijeta, prvenstveno faune (utvrđeno je prisustvo jedne od najugroženijih i najrjeđih
vrsta mrava koji se nalaze na IUCN listi najugroženijih životinja, te leptira plavca). Nakon
provedenih istraživanja, uže područje tih kolonija trebalo bi izdvojiti kao poseban zoološki
rezervat.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
171

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
• U kategoriji spomenik prirode - špilja Va Zagori
- vrulja Žrnovnica u uvali Žrnovnica
“Spomenik prirode je pojedinačni neizmjenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode,
koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost” (Zakon o zaštiti prirode). Na
spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju
njegova obilježja i vrijednosti.
Špilja Va Zagori nalazi se neposredno uz današnju Jadransku magistralu. Špilja predstavlja
značajno stanište za šišmiše jer u njoj obitava brojna kolonija sa čak 8 zabilježenih vrsta. Sve
vrste šišmiša u Hrvatskoj strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) i
Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/06). 17 vrsta
nalazi se i u Crvenoj knjizi sisavaca, a Republika Hrvatska kao potpisnica Sporazuma o zaštiti
evropskih vrsta šišmiša (EUROBATS) (NN – Međunarodni ugovori, broj 6/00) obvezala se
na zaštitu njihovih staništa. Uz to, u špilji su zabilježene i druge vrste faune (špiljski kornjaš)
pa je potrebno zabraniti turističke posjete špilji i uznemiravanje šišmiša, osobito tijekom
hibernacije, razmnožavanja i podizanja mladih, spriječiti odlaganje otpada, te za sve
aktivnosti u speološkom objektu ishoditi od Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode
prethodno dopuštenje s uvjetima zaštite prirode.
Vrulja Žrnovnica u Uvali Žrnovnica Nepoznavanje stanja na lokalitetu i njegovom okružju
nameće potrebu preventivne i rigorozne zaštite, prvenstveno obzirom na činjenicu da se u
neposrednom okruženju nalazi i vodocrpilište Žrnovnica sa pripadajućim zonama sanitarne
zaštite.
3.4.3.2. Zaštita kulturno-povijesne baštine
Pregled (redni broj) evidentirane i registrirane kulturno-povijesne baštine na području Grada
Novi Vinodolski u nastavku odgovara kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite
prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, mj. 1:25.000.
Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom, drugim pravnim
propisima i ovim Prostornim planom. Za nadzor provođenja propisanih mjera nadležan je
Konzervatorski odjel u Rijeci.
• Arheološke zone i lokaliteti
Arheološke zone i lokaliteti na području Grada Novi Vinodolski su:
1. Ruševo Krmpotsko (Vlaška peć) - prapovijesno stanište, evidentirano,
2. Ledenice - prapovijesna gradina, evidentirano,
3. Ledenice - Kaštel, evidentirano,
4. Ledenice – kapela sv. Juraj na groblju, evidentirano,
5. Novi Vinodolski (Kalvarija) - prapovijesna gradina, evidentirano,
6. Novi Vinodolski (Osap), prapovijesna gradina, evidentirano,
7. Novi Vinodolski (Va Zagori) - prapovijesno stanište, evidentirano,
8. Novi Vinodolski (otok Sv. Marin) - arheološka i hidroarheološka zona, evidentirano,
9. Novi Vinodolski (Lopar) - kasnoantička utvrda, evidentirano,
10. Novi Vinodolski (Pavlomir) - kapela Sv. Mihovil, arheološki lokalitet, evidentirano,
11. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvica Sv. Marko , arheološki lokalitet,evidentirano,
12. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvica Sv. Martin, arheološki lokalitet,evidentirano,
31. Novi Vinodolski (uz groblje) – crkva sv. Marije s ruš. samostana, arh. zona, evidentirano,
32. Pavlomir (na brežuljku Humac) – objekt, arheološki lokalitet, evidentirano,
33. uvala Kozica – objekt, arheološki lokalitet,evidentirano,
13. Povile - hidroarheološka zona, evidentirano.
Svi zahvati u navedenim zonama uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje,
sondiranje). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usaglašeni s
planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo
kakvih terenskih radova.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
172

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Za slijedeće arheološke zone i lokalitete potrebno je:
- Novi Vinodolski (unutar grada), lokalitet Lopar, stroga zaštita i konzervacija ziđa, za
sve radove u blizini ruševine potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog
Konzervatorskog odjela.
- Novi Vinodolski (izvan grada), lokalitet Veli Osap, stroga zaštita područja gradine, za
sve eventualne radove potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog Konzervatorskog
odjela.
- Novi Vinodolski, otočić Sv. Marin ispred naselja, stroga zaštita cijelog otoka, za sve
radove na njemu potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog Konzervatorskog odjela.
- Novi Vinodolski (unutar grada); Osap, ruševine srednjovjekovnog pavlinskog
samostana uz koje je i gradsko groblje. Predlaže se dodatno istraživanje i
dokumentacija cijelog područja između glavne prometnice i obale, s ciljem donošenja
konzervatorskih smjernica za zaštitu i uređenje. Za sve eventualne radove potrebno je
ishoditi mišljenje od nadležnog Konzervatorskog odjela.
Zahvati u prostoru unutar:
10. Novi Vinodolski (Pavlomir) - kapele Sv. Mihovil, arheološki lokalitet, evidentirano,
11. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvice Sv. Marko , arheološki lokalitet,evidentirano,
12. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvice Sv. Martin, arheološki lokalitet,evidentirano,
moraju biti pod kontrolom nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara i za sve
eventualne radove potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog Konzervatorskog odjela.
Nužna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih
arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce.
• Povijesne graditeljske cjeline - gradsko naselje
Novi Vinodolski je registrirana gradska cjelina, a pojedini dijelovi podliježu I i II stupnju
zaštite, i to:
I stupanj zaštite
14A - Zaštita obuhvaća strogo čuvanje povijesne planske matrice, prostornih odnosa unutar
naselja i stare građevne strukture. Za sve građevne i urbanističke intervencije unutar šire zone
zaštite prema Registraciji potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog
Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Zaštita urbane cjeline Novog Vinodolskog provodi se prema Rješenju o registraciji
spomenika kulture. Registracijom je obuhvaćena uža i šira zona nekadašnjeg 21.
Frankopanskog kaštela s kulom Kvadrac i njegove okolice.
II stupanj zaštite
14B - Rezidencijalna i turistička zona Novog Vinodolskog
Predlaže se istraživanje i dokumentiranje ovoga poteza unutar urbane cjeline Novog
Vinodolskog, te njegovo zoniranje i zaštita. Valja čuvati postojeće građevine i njima
pripadajuće zelene površine, te prostorne odnose. Građevne intervencije na pojedinim
građevinama moraju biti usklađene s povijesnim oblicima, za što je potrebno izraditi
konzervatorsku dokumentaciju i odrediti konzervatorske smjernice za pojedine građevine.
Za zone I i II stupnja zaštite treba izraditi Urbanistički plan uređenja, a obuhvati zona
označeni su kao zone 14A i 14B i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. “Građevinska
područja”, mj. 1:5000 i br.3. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta
korištenja” u mj. 1:25.000.
• Povijesne graditeljske cjeline - seoska naselja i dijelovi naselja
15. Ledenice je evidentirana seoska cjelina
Predlaže se istraživanje i dokumentacija cijelog naselja, te njegovo zoniranje. Zaštititi treba i
padine (označeno br.15 na na kartografskom prikazu br. 4.1. “Građevinska područja”, mj.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
173

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1:5000 i br.3. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja” u mj.
1:25.000) koje okružuju naselje u udolini. Građevine moraju biti pokrivene plitkim
dvostrešnim krovovima s pokrovom od kupe kanalice, mora se zadržati tradicijska veličina i
raspored prozora i vrata, te vanjska kamena stubišta (ako su postojala). Građevine se mogu
žbukati, a ako su očuvani kameni okviri prozora i vrata oni se ostavljaju neožbukani.
Za dijelove naselja (označena red. brojevima) 1-Drinak, 2-Krmpotske Vodice, 3-Bater, 4-
Crno, 5-Plužnica, 6-Valač, 7-Vinište, 8-Podmelnik, 9-Kal, 10-Krasnica, 11-Trbotinj i 12-Bile,
predlaže se dodatno istraživanje i dokumentiranje, te izrada konzervatorske dokumentacije
kojom bi se ova naselja revalorizirala, te utvrdile građevine koji podliježu zaštiti. Danas su to
mahom zapušteni ili ruševni dijelovi ruralnih naselja ili pojedini etnološki spomenici koji su
ranije bili evidentirani.
• Povijesni sklop i građevina
Na području Grada Novi Vinodolski nalaze se slijedeći povijesni sklopovi i građevine:
16. Ledenice - crkva Majke Božje od Karmela, evidentirano,
17. Ledenice (Gradina) - crkva Sv. Stipana, evidentirano,
18. Ledenice (Gradina) - crkva Sv. Jurja, evidentirano,
19. Novi Vinodolski - crkva Sv. Filipa i Jakova, evidentirano,
20. Novi Vinodolski - crkva Sv. Trojstva, evidentirano,
21. Novi Vinodolski - Frankopanski kaštel s kulom Kvadrac, registrirano.
22. Novi Vinodolski - Kuća biskupa Krištofora, evidentirano,
23. Novi Vinodolski (Pavlomir) – crkvica Sv. Kuzam, evidentirano,
24. Donji Zagon - crkva Sv.Antuna, evidentirano,
25. Gornji Zagon - crkva Sv. Antuna, evidentirano,
26. Zagori – kapela sv. Lucije, evidentirano,
27. Povile – kapela sv. Marije Magdalene, evidentirano,
28. Vrh Pridola – kapela sv. Francesce, evidentirano,
29. Na Krasi – kapela sv. Ivana Krstitelja, evidentirano,
30. Novi Vinodolski – Kalvarija – kapela sv. Križa, evidentirano,
Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze unutar povijesnih graditeljskih cjelina (Novi
Vinodolski i Ledenice), uvjeti zaštite zadani su unutar valoriziranih zona. Ovisno o
povijesnom i spomeničkom značaju pojedine građevine, one podliježu i određenom stupnju
zaštite. Za sakralne građevine koje se nalaze izvan povijesnih graditeljskih cjelina nužna je
zaštita, koja podrazumijeva očuvanje osnovnog volumena građevine, te kompozicije pročelja.
Zaštita povijesnih građevina izvan naselja
Za sve povijesne građevine izvan naselja vrijedi I stupanj zaštite jer su to pojedine sakralne
građevine ili ruševine fortifikacija, najveće povijesne važnosti i smještene na dominantnim
položajima u krajoliku. One zahtijevaju osobitu zaštitu s obzirom na očuvanje građevne
strukture - konzervacija ziđa, čišćenje od vegetacije, te omogućavanje pristupa i prezentacija.
Za svaki od tih pojedinačnih spomenika potrebno je utvrditi zonu zabrane gradnje kako bi se
očuvao njihov izvorni značaj i vizure, a svi zahvati na povijesnim građevinama moraju biti
pod kontrolom i prema smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.
• Etnološko područje
26. Novi Vinodolski (Pavlomir) – Vrelo Ivanj, evidentirano.
Zbog očuvanja ambijetalnih vrijednosti, tradicijskog življenja i gradnje Vinodolske doline,
zaštita etnološkog lokaliteta podrazumijeva sanaciju, rekonstrukciju i revitalizaciju pod
nadzorom i uvjetima nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
174

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Tablica br. 39
Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline
(prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline)
2.0. Z A Š T I Ć E N E C J E L I N E
GRAD NOVI VINODOLSKI OZNAKA UKUPNO ha
% OD
POVRŠINE ha/STAN
GRADA
2.1. ZAŠTITA PRIRODE
Strogi rezervat Bijele i Samarske
stijene*
SR 1.169,30 4,41 0,20
Park prirode Bjelolasica* PP 68,80 0,26 0,01
Tomišina, Bukova
i Vodna draga
PR 180,32 0,68 0,03
Pdine Velog vrha
Posebni rezervat iznad Tomšine
drage
PR 105,80 0,40 0,02
Kolovratske
stijene
PR 189,59 0,71 0,03
Zaštićeni Vinodol ZK 552,25 2,08 0,09
krajobraz Pleteno ZK 403,01 1,52 0,07
Spomenik Špilja Va Zagori SP - - -
prirode Vrulja Žrnovnica SP - - -
Zaštita prirode UKUPNO 2.669,07 10,1** 0,47
2.2. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA
BAŠTINA
I. stupanj zaštite gradsko naselje 14A 5,32 0,02 0,0009
II. stupanj
zaštite
Zaštićena graditeljska
baština
GRAD NOVI
VINODOLSKI
gradsko naselje 14B 14,08 0,05 0,002
UKUPNO 19,40 0,07 0,003
UKUPNO 2.688,47 10,1** 0,5
* Površine strogog rezervata Bijele i Samarske stijene i Parka prirode Bjelolasica se u znatno mjeri preklapaju.
** Računato u odnosu na ukupnu kopnenu površinu Grada Novi Vinodolski na kopnu (26.508 ha).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
175

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava, kao linijske,
točkaste i površinske infrastrukturne građevine i to za:
− prometni sustav (kopnenu, pomorsku i zračnu),
− energetski sustav (elektroopskrbu, plinoopskrbu, obnovljivi izvori energije),
− sustav vodoopskrbe i odvodnje,
− sustav telekomunikacija i pošte.
Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici br. 40.
Tablica 40. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora
PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE
SUSTAV
U naselju Van naselja
vrsta kategorija vrsta
(m)
(m)
autocesta autocesta - 200
državna ostale 30 70
ceste županijska županijska 20 40
PROMETNI
SUSTAV
lokalna lokalna 12 20
ostale nerazvrstana do 10 15
željeznica državna
velikih
učinkovitosti
- 400
SUSTAV
TELEKOMU
-NIKACIJE
PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE
postoj.
vrsta kategorija vrsta
planir. (m)
(m)
kablovska
županijski magistralni 1,5 1-3
kanalizacija lokalni 1,2 1-2
VODO-
OPSKRBA I
ODVODNJA
ENERGE-
TIKA
vodovodi
kolektori
dalekovodi
županijski ostali 6 10
lokalni 4 4
županijski 6 6
lokalni 4 4
državni
dalekovod 380 kV 38
dalekovod 220 kV 23
dalekovodi županijski dalekovodi 110 kV 19
200
(60) projektirani
100
(50) projektirani
70
(25) projektirani
plinovod županijski magistralni - 60
plinovod lokalni lokalni -
unutar koridora
ceste - udaljenost
plinovoda od ostalih
instalacija prema
važećim propisima
izvan koridora
ceste – širinu
koridora određuje
distributer
Razvrstaj građevina infrastrukture od županijskog značaja prikazan je u poglavlju 2.1.
Obrazloženja ovog Prostornog plana. Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani
su na kartografskom prikazu br. 1.2 “Korištenje i namjena površina-promet, pošta i
telekomunikacije” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mj. 1:25.000.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
176

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.5.1. Prometni sustav
3.5.1.1. Kopneni promet
Kopneni promet, kojeg sačinjavaju podsustavi cestovnog i željezničkog prometa, te sustav
telekomunikacija i pošte, prikazan je na kartografskom prikazu br. 1.1 “Korištenje i namjena
površina-površine za razvoj i uređenje” u mj. 1:25.000.
• Cestovni promet
Državne ceste
1. Trst (Pasjak)/Ljubljana – Rupa – Rijeka – Senj – Zadar - Split (planirana)
Strategijom razvitka Republike Hrvatske te Prostornim planom Primorsko-goranske županije
planirane su značajne promjene i zahvati na državnim cestama. Planirana cesta Trst-Rijeka-
Split prostorno je definirana od Rupe do Križišća (izgrađena je do Orehovice). Nova
prometnica treba preuzeti sav teretni, tranzitni i dio putničkog prometa, odteretiti gradsko
područje Rijeke, a vezama s Jadranskom turističkom cestom potrebno je ostvariti dobar
pristup cjelokupnim lučkim, proizvodnim, trgovačkim i turističkim područjima na obalnom
prostoru.
Ovim je Prostornim planom preuzet je obuhvat koridora iz SUO "Jadranska autocesta sektor
Križišće – Žuta lokva" (Rijekaprojekt d.o.o. travanj 2003.g) unutar kojeg se vodi trasa
planirane autoceste Trst (Pasjak) Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split .
Povezivanje na sustav postojećih prometnica planirane autoceste ostvariti će se za područje
Grada Novi Vinodolski preko cestovnog čvora “Novi Vinodolski”.
Unutar zemljišnog tijela planirane autoceste u statistički određenim naseljima Novi
Vinodolski (lokalitet Panos) i Drinak (uz g.p. NA7 2 ) određene su lokacije za prateće uslužne
objekte – PUO (benzinsku crpku, odmorište s parkiralištima za vozila, buffet s vidikovcem).
Prijelazima u dvije razine potrebno je riješiti sve prijelaze planirane autoceste s postojećom
prometnom mrežom.
U područjima prolaza planirane autoceste uz građevinska područja određena ovim Planom
kao i uz posebni rezervat-ornitološki Tomšina, Bukova i Vodna Draga određen ovim Planom
za zaštitu postaviti odgovarajuće barijere protiv buke.
U području prolaza planirane autoceste kroz I.B i II. Vodozaštitnu zonu kao i u područjima
doticanja s vodnim građevinama (vodospreme i sl.) rješenjem odvodnje te ceste riješiti zaštitu
voda u skladu s vodopravnim uvjetima.
Okvirni planski parametri kod autocesta su slijedeći:
- računska brzina 120 km/h,
- maksimalni nagib nivelete do 6%,
- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2 x (2 x 3,75 - iznimno 3,5m), dok se na
usponima većim od 4% dodaje treći trak za spora vozila,
- zaustavni trak širine min. 2,50 m (iznimno 2,30m) ovisno o terenskim uvjetima,
- razdjelni pojas između prometnih trakova 4,0 m ili min. 3,0 m (iznimno 2,5 m),
- širina planskog koridora iznosi 200m.
U izgrađenim dijelovima građevinskih područja unutar obuhvata Prostornog plana područja
posebnih obilježja, koridora priobalne dionice autoceste (Novi Vinodolski: NA1 1 (označeno
kao zona 1.2 na kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u mj.1:5000) i K 7 ,
Klenovica: NA11 2 , Drinak: NA7 1 , NA7 2 , NA7 3 , Jakov polje: NA9 2 i Bile: NA3 1 , NA3 5 ,
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
177

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
NA3 7 , NA3 8 , NA3 9 , NA3 10 i NA3 11 ) do utvrđivanja točnih trasa autoceste moguća je samo
adaptacija, održavanje i rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim gabaritima.
Po ishođenju lokacijske dozvole priobalne dionice autoceste mogu se graditi nove i
rekonstruirati postojeće građevine prema odredbama ovog Plana za građenje i rekonstrukciju
uz posebne tehničke uvjete i suglasnost nadležnih pravnih osoba za upravljanje autocestama.
2. Čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj (postojeća)
Prometnica prema Senju zadržava se na postojećoj trasi, a ima funkciju povezivanja središta
jedinica lokalne samouprave - Crikvenice i Novog Vinodolskog, te dalje, prema Ličko-
Senjskoj županiji.
Na cesti je potrebno riješiti odvodnju te ceste u dijelu njenog prolaska kroz I.B i II. zonu
snitarne zaštite određene ovim Planom sukladno vodopravnim uvjetima.
Okvirni planski parametri pri rekonstrukciji ostalih državnih cesta su slijedeći:
- računska brzina 60-80 km/h,
- maksimalni nagib nivelete do 6%,
- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2x3,25m, dok se na usponima većim od 4%
treba predvidjeti treći trak za spora vozila,
- raskrižja u nivou, proširena s dodatnim trakama za prestrojavanje vozila ili denivelirana na
prometno opterećenim križanjima,
- minimalni razmak između raskrižja 300-400m, (na dijelovima ceste gdje je to moguće)
- pješački hodnici (min. 1,20 m za obostrano odnosno 1,6 m za jednostrano vođenje pješaka)
- traka za bicikliste širine min. 1,0 m za obostranu odnosno 1,60 m za jednostranu vožnju
biciklom, odvojena zelenilom od prometnice širine min. 0,75 m (minimalna širina zelenog
traka za drvored 2,75 m, a za živicu, grmlje i sl. 1,50 m),
- ugibališta za autobusna stajališta
- širina koridora postojeće ceste izvan građevinskog područja iznosi 70 m, a unutar
građevinskog područja 30 m.
Širina koridora postojeće državne ceste u građevinskim područjima naselja ovisi o uvjetima
izgrađenosti i topografiji terena. Unutar ovog prostora omogućuje se rekonstrukcija postojeće
državne ceste. Širina cestovne građevine može biti i manja od navedene u skladu s posebnim
propisima o javnim cestama.
Županijske ceste
Županijske ceste čine važan dio prometne mreže na području Grada Novi Vinodolski, pod
nadležnošću su Županijske uprave za ceste, a povezuju područje Grada sa ostalim dijelovima
Županije. Na području Grada Novi Vinodolski nalaze se dionice slijedećih županijskih cesta:
1. Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak,
2. Novi Vinodolski - Bribir,
3. Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - “Lujzijana” (dio ceste do lokacije Kargač
naveden je pod 1.)
4. Odvojak od ceste Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - “Lujzijana” za Bribir,
5. Klenovica (Žrnovnica) - Alan - Krivi put.
Na području Grada Novi Vinodolski županijska mreža cesta neće doživjeti bitne izmjene, već
je u narednom razdoblju potrebno voditi brigu o poboljšanju tehničkih elemenata pojedinih
prometnica i njihovom redovitom održavanju.
Okvirni planski parametri pri rekonstrukciji županijskih cesta su slijedeći:
- računska brzina 50-70 km/h,
- maksimalni nagib nivelete do 8 %,
- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2x3,25m,
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
178

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- raskrižja u nivou, proširena s dodatnim trakama za prestrojavanje vozila na prometno
opterećenim križanjima,
- minimalni razmak između raskrižja 200-300m, (na dijelovima ceste gdje je to moguće)
- pješački hodnici (min. 1,20 m za obostrano odnosno 1,6 m za jednostrano vođenje pješaka)
- traka za bicikliste širine min. 1,0 m za obostranu odnosno 1,60 m za jednostranu vožnju
biciklom, odvojena zelenilom od prometnice širine min. 0,75 m (minimalna širina zelenog
traka za drvored 2,75 m, a za živicu, grmlje i sl. 1,50 m),
- ugibališta za autobusna stajališta (ukoliko je organiziran javni prijevoz putnika),
- širina koridora postojeće ceste izvan građevinskog područja iznosi 40 m, a unutar
građevinskog područja 20 m.
Lokalne ceste
Prostornim planom predviđaju se nove ceste koje imaju cilj kvalitetnije povezati pojedina
područja Grada, za koje se predlaže kategorizacija.
Mrežu lokalnih cesta čine:
1. spoj na županijsku cestu - D. Zagon - Ledenice (postojeća),
2. Ledenice - Krmpote (planirana),
3. Breze - Mrkopalj (planirana),
4. Luka Krmpotska - Krmpotske Vodice (planirana).
Okvirni planski parametri pri gradnji i rekonstrukciji lokalnih cesta su slijedeći:
- računska brzina 50 - 60 km/h,
- maksimalni nagib nivelete do 10%,
- raskrižja u nivou,
- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2x3,0m (2x3,25m ukoliko je organiziran
javni prijevoz putnika),
- ugibališta za autobusna stajališta (ukoliko je organiziran javni prijevoz putnika),
- pješački hodnici (min. 1,20m za obostrano odnosno 1,6 m za jednostrano vođenje pješaka)
- traka za bicikliste (širine min. 1,0 m za obostranu odnosno 1,60 m za jednostranu vožnju
biciklom, po mogućnosti odvojena zelenilom od prometnice širine min. 0,75 m,
- širina planskog koridora izvan građevinskog područja iznosi 20 m, a unutar građevinskog
područja 12 m.
Nerazvrstane ceste
Nerazvrstane ceste su sve ostale ceste koje povezuju područje Grada Novi Vinodolski i
koriste se za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu
razvrstane u smislu posebnih propisa (Odluke o razvrstavanju javnih cesta). Određene su u
registru nerazvrstanih cesta Županije Primorsko-goranske, a njihovo korištenje, održavanje,
zaštita, rekonstrukcija, izgradnja, financiranje i nadzor provodi lokalna uprava temeljem
“Odluke o nerazvrstanim cestama” (S.N. broj 21/98).
Postojeće nerazvrstane ceste privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, u skladu s
potrebama izgradnje novih sadržaja. Potrebno je urediti križanja te poboljšati horizontalnu i
vertikalnu signalizaciju.
Minimalna širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjerni
promet, a 5,5 metara za dvosmjerni promet (6,5m ukoliko je organiziran javni prijevoz
putnika), osim za rekonstrukciju već postojećih cesta čija širina može iznositi manje od 4,5
metra, odnosno manje od 5,5 metara ako položaj postojećih građevina onemogućava
obavezne širine.
Kolni i pješački pristup građevinama i površinama javne i gospodarske namjene potrebno je
izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
179

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih te izgradnja novih protupožarnih putova.
Okvirni planski parametri pri gradnji i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta su slijedeći:
- računska brzina 40 km/h,
- maksimalni nagib nivelete do 12%, (iznimno do 16 %)
- raskrižja u nivou,
- broj prometnih traka i širina kolnika iznose 2x2,75 m za dvosmjerni (2x3,25m ukoliko je
na cesti organiziran javni prijevoz putnika), odnosno min 4,5 m za jednosmjerni promet
(iznimno se dozvoljava 3,0 m kod postojećih prometnica),
- ugibališta za autobusna stajališta (ukoliko je organiziran javni prijevoz putnika),
- pješački hodnik, minimalno jednostrani, minimalne širine 1,20m.
- traka za bicikliste (širine min. 1,0 m za obostranu odnosno 1,60 m za jednostranu vožnju
biciklom),
- širina planskog koridora izvan građevinskog područja iznosi 15 m, a unutar građevinskog
područja 10 m.
Izgradnja građevina uz prometnice unutar građevinskog područja naselja
Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće i planirane razvrstane i
nerazvrstane javne prometne površine određene ovim Planom.
Ukoliko građevna čestica nema mogućnost direktnog kolnog pristupa na javnu prometnu
površinu (razvrstanu-lokalnu i nerazvrstanu prometnicu) za građevine stambene namjene
određene ovim Planom uvjet je kolno-pješački put, direktni kolni, odnosno javni pristup
građevnoj čestici minimalne širine 3 m unutar izgrađenog dijela g.p. naselja odnosno 5 m
unutar neizgrađenog dijela g.p. naselja uz uvjet da od postojeće ili planirane razvrstane i
nerazvrstane javne površine nije duži od 50 m. Iznimno, za rekonstrukcije i zamjene
postojećih građevina te interpolacije novih građevina unutar izgrađenog dijela svih g. p.
naselja pristup se može osigurati i postojećim pješačkim prolazom ili stubištem širine
najmanje 1,50 m.
Pristup s građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne
bude ugroženo odvijanje prometa. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta
različitog značaja, prilaz s te građevne čestice na cestu, u pravilu, se ostvaruje preko ceste
nižeg značaja.
Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž državne odnosno
županijske ceste mora se osnovati sabirna ulica.
Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na
razvrstane ceste unutar građevinskog područja naselja potrebno je ishoditi suglasnosti i
posebne tehničke uvjete od nadležnih pravnih osoba za upravljanje razvrstanim cestama.
Udaljenost građevine od regulacijskog pravca razvrstanih cesta državnih i županijskih ne
može biti manja od 10,0 metara, od razvrstanih-lokalnih i nerazvrstanih cesta ne može biti
manja od 6,0 metara (ali ne i poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja i
pčelinjaka čija udaljenost ne može biti manja od 15 metara u oba slučaja). Udaljenosti mogu
biti i manje, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice, prema
posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje cestama.
U slučaju rekonstrukcija postojećih građevina i interpolacija novih građevina (između dvije
izgrađene čestice) u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja (ali ne i
poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja i pčelinjaka) moguće su i manje
udaljenosti od prethodno navedenih uz uvjet da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine
od regulacijskog pravca kod rekonstrukcija odnosno da se građevni pravac uskladi sa
postojećim susjednim građevinama kod interpolacija, sukladno posebnim uvjetima nadležnih
pravnih osoba za upravljanje cestama.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
180

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Iznimno, u građevinskm područjima naselja gdje već postoji takva izgradnja ili u slučajevima
kada je to jedini mogući pristup građevini odnosno kada konfiguracija terena ne dozvoljava
drugačiji pristup građevini moguća je izgradnja i na regulacijskom pravcu.
Pješački i biciklistički promet
Izvan građevinskih područja na cijelom području Grada Novog Vinodolskog, neposrednom
provedbom ovog Plana, moguće je uređivati tematske parkove (botaničke, sa skulpturama, sa
maketama mini građevina i sl.) i graditi pješačke, biciklističke, trim staze, staze za jahanje,
odmorišta - vidikovce, izletničke i slične prostore, namijenjene aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i
izletničkom turizmu, bez mogućnosti izgradnje čvrstih građevina, sukladno obilježjima
prostora te poglavljima 3.4.2.3."Izgradnja izvan građevinskih područja" i 3.4.3. „Uvjeti zaštite
prostora“ ovog Plana.
Iznimno, unutar obuhvata padina naselja Ledenice potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog
konzervatorskog odjela u Rijeci.
Prostornim planom predviđena je izgradnja obalne šetnice (lungo mare) od granice Grada
Novi Vinodolski do lokaliteta Čardak (B7) određenog ovim Planom za uređenje
kupališta/uređene plaže izvan građevinskog područja. Prostornim planovima užeg područja
unutar građevinskih područja naselja mora se omogućiti jedan poprečni javni pješački pristup
do obalne šetnice na svakih cca 400 m te predvidjeti javna rasvjeta.
Pješačke staze i šetnice izvan građevinskih područja grade se i uređuju uz obvezno
uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe – zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni
zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl.
Prostore iz ovog članka moguće je opremiti urbanom opremom (klupe, koševi za smeće,
zaštitne ograde, informativni panoi, orijentacijske oznake i sl.), dok je ulazni dio u komplekse
tematskih parkova moguće opremiti odgovarajućim parkiralištem, sanitarnim uređajima,
kioskom te javnom rasvjetom.
Područje Grada Novi Vinodolski izuzetno je pogodno za razvitak biciklizma, pa je na
kartografskom prikazu 1 “Korištenje i namjena površina”, mjerilo 1:25 000, predložena i
mreža biciklističkih staza, uz koje je moguće formiranje odmorišta i drugih manjih turističkih
sadržaja.
Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)
Vezano na promet u mirovanju, u sklopu izrade Urbanističkog plana uređenja naselja Novog
Vinodolskog (UPU) sagledati će se i eventualne potrebe za izgradnjom većeg javnog
parkirališta. Ostale parkirališne površine treba urediti, a za planirane sadržaje treba osigurati
dovoljan broj mjesta u skladu s važećim normativima. Potreban broj parkirališta i garažnih
mjesta uređuje se na građevnoj čestici građevine osnovne namjene. Iznimno, za građevine
društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene, ako investitor nije u mogućnosti
osigurati parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici, parkirališta i garaže mogu se
uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m), isključivo istovremeno s
gradnjom građevina kojima služe. Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta, ovisno o vrsti i
namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema slijedećim normativima:
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
181

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Tablica br. 41
Namjena prostora u građevinama
Broj parkirališnih
ili garažnih mjesta
Jedinica
Stanovanje do 100 m2 1 mjesto stan
Stanovanje preko 100 m2 2 mjesta stan
trgovine 1 mjesto 25 m 2 površine
drugi poslovni sadržaji 1 mjesto 25-40 m 2 površine
restorani i kavane 1 mjesto 4 sjedeća mjesta
gospodarska namjena 1 mjesto 1 zaposlenik
hoteli, pansioni, moteli 1 mjesto 3-4 kreveta
hoteli, pansioni, moteli 1 mjesto za autobus 100-120 kreveta
sportska dvorana i tereni 1 mjesto 20 sjedećih mjesta
škole, predškolske ustanove 1 mjesto 3 zaposlenika
U bruto izgrađenu površinu građevina ne računaju se površine za garaže i jednonamjenska
skloništa.
Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima
može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u
različito vrijeme.
Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno
parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te
vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup
vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.
Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako
se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj
blizini građevne čestice.
Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice
zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske
dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa
o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa,
blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno
propusnu cestovnu prometnicu.
Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih
mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od
20 mjesta.
Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice
zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u
jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta sukladno
prethodnoj tablici i prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se
graditi i u kontaktnoj zoni građevine osnovne namjene (u daljem tekstu: “izdvojeno
parkiralište ili garaža”). Izdvojene garaže grade se temeljem prostornog plana užeg područja
propisanog ovim Planom do max. 2P 0 +P+1.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
182

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
•Željeznički promet
Postojeća magistralna željeznička pruga Zagreb-Rijeka preko Gorskog kotara ne može se
rekonstruirati i uklopiti u normalne i tehničke elemente europskih željezničkih pruga (brzina
do 240 km/h, osovinsko opterećenje 20 t, minimalni nagibi i radijusi), te se gradnja nove trase
nameće kao nužno, dugoročno rješenje. Stoga je Strategijom razvitka Republike Hrvatske te
Prostornim planom Primorsko-goranske županije planirana nova željeznička pruga velikih
učinkovitosti Trst-Kopar-Lupoglav-Josipdol - (Karlovac)-Zagreb/Split - Dubrovnik.
Ovim Prostornim planom određen je koridor od 400 m unutar kojeg će se odrediti točna trasa
željezničke pruge.
Željeznička pruga siječe Vinodolsku dolinu, na tom dijelu trase predviđena je željeznička
stanica - (putnički kolodvor Bribir), te kod naselja Ledenice u Gradu Novom Vinodolskom
ulazi u tunel prema području Ličko-senjske županije.
U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja unutar koridora dionice željezničke
pruge velike učinkovitosti (Ledenice: NA13 4 , NA13 5 i Crno: NA5 1 , NA5 2 , NA5 6 ) do
utvrđivanja točne trase pruge moguća je rekonstrukcija, adaptacija i održavanje postojećih
građevina u postojećim gabaritima.
Po ishođenju lokacijske dozvole dionice željezničke pruge velike učinkovitosti mogu se
graditi nove i rekonstruirati postojeće građevine prema odredbama ovog Plana za građenje i
rekonstrukciju uz posebne tehničke uvjete i suglasnost nadležne službe Hrvatskih željeznica.
3.5.1.2. Pomorski promet
Raspored luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja, morskih luka
posebne namjene za djelatnosti i raspored unutarnjih plovnih puteva prikazan je na
kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25000.
Na području Grada Novi Vinodolski određene su luke otvorene za javni promet i to:
• Novi Vinodolski (županijskog značaja) - kapaciteta do 300 vezova
– ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,
– ribarstvo,
– privez i odvez jahti, sportskih i drugih brodica,
– vezovi domaćeg stanovništva.
Planiranim proširenjem i povećanjem kapaciteta luke omogućiti će se povećanje vezova za
ribarske brodove, brodova za prijevoz putnika te plovila domaćeg stanovništva. Također bi se
otvorila mogućnost realizacije vezova za potrebe sportskih i drugih brodica te nautičare
povremenog karaktera.
• Muroskva (lokalnog značaja) - kapaciteta do 60 vezova
– vezovi domaćeg stanovništva,
– privez i odvez jahti, sportskih i drugih brodica.
Rješenjem lučkog područja luke Muroskva omogućilo bi se povećanje kapaciteta za privez
plovila domaćeg stanovništva naselja Novi Vinodolski kao i vezova za potrebe sportskih i
drugih brodica te nautičare povremenog karaktera.
• Povile (lokalnog značaja) - kapaciteta do 40 vezova
– vezovi domaćeg stanovništva,
– privez i odvez jahti, sportskih i drugih brodica.
Rješenjem lučkog područja Povile omogućila bi se realizacija većeg broja priveza za plovila
domaćeg stanovništva kao i mogućnost realizacije vezova za nautičare povremenog
karaktera.
• Klenovica (lokalnog značaja) - kapaciteta do 80 vezova
– ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,
– ribarstvo,
– privez i odvez jahti, sportskih i drugih brodica,
– vezovi domaćeg stanovništva.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
183

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Planirano proširenje lučkog područja luke Klenovica na prostoru južno od današnje luke
temelje se na izgradnji zaštitnog sustava lukobrana. Rješenjem lučkog područja omogućiti će
se povećanje kapaciteta za privez ribarskih brodova, brodova za prijevoz putnika te plovila
domaćeg stanovništva. Također bi se otvorila mogućnost realizacije vezova za potrebe
sportskih i drugih brodica te nautičare povremenog karaktera.
• Smokvica Krmpotska (lokalnog značaja) - kapaciteta do 30 vezova
– ostalo (vezovi domaćeg stanovništva)
Rješenjem lučkog područja luke Smokvica Krmpotska omogućila bi se realizacija za privez
plovila domaćeg stanovništva.
• Porto teplo (lokalnog značaja) teretna
Luka Porto teplo određena je na postojećoj lokaciji.
Prostornim planom određena su građevinska područja, tj. dio operativne obale u funkciji luka
otvorenih za javni promet lokalnog značaja (za planiranu "Muroskva" (IS 2 ) i za postojeću
teretnu "Porto teplo" (IS 3 )). U kopnenom djelu luka moguće je smjestiti gospodarske
djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr.
ugostiteljska djelatnost, servisne djelatnosti, benzinska pumpa i dr., s time da visina građevina
može iznositi samo jednu etažu (P).
Razgraničenje prethodno navedenih luka za svaku namjenu, odnosno djelatnost luke i broj
vezova te uređenje i smještaj pratećih sadržaja odrediti će se u skladu s korisnicima prostora,
zakonskom regulativom i posebnim propisima u toku izrade prostornih planova užih područja
propisanih ovim Planom.
Luka posebne namjene na području Grada Novi Vinodolski je planirana luka nautičkog
turizma - marina (LN) u naselju Novi Vinodolski (županijskog značaja) kapaciteta max. 400
vezova.
Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina (pripadajući kopneni dio i akvatorij) iz stavka
(1) ovog članka određeni su Detaljnim planom uređenja „Marina“ Novi Vinodolski (S.N.
21/00).
Za izgradnju marine obavezna je izrada studije o utjecaju na okoliš (SUO), te će se, ukoliko
bude potrebno nakon njene izrade pristupiti izradi izmjena i dopuna DPU-a „Marina“ Novi
Vinodolski (S.N. 21/00).
Izgradnja i uređenje površina luke posebne namjene moguće je i prije donošenja UPU-a za
naselje Novi Vinodolski propisanog ovim Planom, a temeljem prethodno navedene prostorno
planske dokumentacije.
Ovim Planom u građevinskim područjima ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja
(T1 3 , T1 5 , T1 6 , T2 1 , T3 1 , T3 2 , T3 3 , T3 4 i T3 5 ) planirana su privezišta i prikazana na
kartografskom prikazu br.1.1"Korištenje i namjena površina – površine za razvoj i uređenje"
u mj. 1:25000. Privezište podrazumijeva dio obale izgrađen za privremeni privez plovnih
objekata, izvan lučkog područja a uz građevinsko područje na kopnu. Privezišta su
obuhvaćena ovim Planom propisanim prostornim planovima užih područja za građevinska
područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja uz koja se nalaze, kojima će se
odrediti detaljniji uvjeti uređenja sukladno važećoj zakonskoj regulativi.
Dijelom akvatorija Grada Novi Vinodolski prolaze trase unutarnjih plovnih puteva za potrebe
prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru priobalja i otoka kao i
luka lokalnog značaja međusobno.
Plovni put u unutarnjim morskim vodama čini morski pojas dovoljno širok (i dubok) da
omogući sigurnu plovidbu, a izmaknut je izvan pojasa mora u širini od 300 m od obalne
linije.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
184

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.5.1.3. Zračni promet
Prostorni plan određuje smještaj uzletišta za helikoptere na lokaciji Kargač unutar zone
poslovne namjene K 5 - sjeverno od Novog Vinodolskog. Veličina prostora helidroma iznosi
min. 100 x 100 m, a prateći sadržaji i uređenje površine helidroma utvrditi će se izradom
urbanističkog plana uređenja zone poslovne namjene.
Uz uvjet da se izgradnja temelji na relevantnom gospodarskom programu i opravdanju sa svih
gledišta, zagovaranjem otvorenog pristupa – odnosno – određena sloboda izgradnje i
privatnim kapitalom, ovim Planom se daje osnovni okvir za lociranje manjeg sportskog
aerodroma (kartografski prikaz br. 1“Korištenje i namjena površina“ u mj.1:25000) dok će
se detaljniji uvjeti uređenja (ukoliko dođe do mogućnosti realizacije) odrediti detaljnijim
planovima sukladno Zakonu i posebnim propisima.
Sportsko zračne luke (letilišta) moraju se planirati minimalno kao zaravnate, drenirane i
zatravnjene površine veličine 800x100 m za 1A/2C kategoriju zračnih luka.
Na temelju odredbi Zakona o zaštiti okoliša (NN, br.82/94 i 128/99) i Pravilnika o procjeni
utjecaja na okoliš (NN, br 59/2000) za poletno-sletne staze duljine 500 m i više obavezna je
provedba procjene utjecaja na okoliš.
3.5.1.4. Sustav telekomunikacija i pošta
Na području Grada Novi Vinodolski planira se montaža novog udaljenog pretplatničkog
stupnja (UPS) Krasa, kapaciteta 512 telefonskih priključaka na koji će biti priključeni
pretplatnici zapadnog dijela Novog Vinodolskog.
Opći koncept razvoja telekomunikacijske mreže predviđa disperziju komutacijskih kapaciteta
u cilju racionalizacije izgradnje i povećanja kapaciteta pristupnih mreža, te približavanja
optičkog sustava prijenosa korisniku. Nove i zamjenske kapcitete izvedene kao udaljeni
pretplatnički stupanj treba planirati za koncentracije do 500 priključaka u ruralnim, a 2000 u
urbanim područjima. To na području Grada Novi Vinodolski znači da je u budućnosti
moguća daljnja disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva, osobito u naseljima koja će
doživjeti veći porast broja stanovnika i gdje se predviđa razvoj i izgradnja turističkih
kapaciteta. Tako se planira montaža novog UPS-a u istočnom dijelu Novog Vinodolskog, te u
Smokvici Krmpotskoj. Primjenom većeg broja UPS-ova točka će se digitalizacije približiti
korisnicima, te time olakšati mogućnost pristupa novim uslugama, uključujući i
širokopojasne usluge (TV, video, informatičke odnosno multimedijalne usluge). Danas je u
Hrvatskoj prosječna duljina pristupne bakrene mreže nešto ispod dva kilometra s planom
smanjenja na jedan kilometar, te potom 300m. Nakon toga će uslijediti dovođenje optike u
svaku zgradu.
Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže izvoditi će se postupno kako se
budu javljale potrebe za novim priključcima najprije na mjestima gdje postoji nedostatak
kapaciteta u kabelskoj mreži. U zaleđu Grada izgrađena je potpuno nova tk mreža, dok je u
turističkom dijelu uz obalu tk mreža starijeg datuma i zahtijevat će rekonstrukciju. Najveću će
rekonstrukciju doživjeti mreža u Novom Vinodolskom gdje su radovi na povećanju kapaciteta
i zamjeni starih kabela već započeli. Kako bi se omogućio razvoj i uvođenje novih usluga u
komercijalnu uporabu, nova tk mreža će se graditi kao distribucijska kabelska kanalizacija
(DTK) sa kabelskim zdencima u svim naseljima gradskog karaktera, turističkim naseljima i
poslovnim i radnim zonama. Priključivanje novih građevina na tim područjima na
telekomunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim kabelima. Ujedno će se vršiti zamjena
postojećih dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na podzemne priključke i postojećih
građevina.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
185

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
U planu za izgradnju je i nova trasa za polaganje magistralnog optičkog kabela od Klenovice
preko Smokvice Krmpotske i Sibinja prema Senju za što je izrađena projektna dokumentacija.
Time će i trasa Crikvenica – Novi Vinodolski – Klenovica dobiti značaj magistralnog voda.
Izgradnja Jadranske autoceste omogućit će i izgradnju nove DTK u koridoru ceste čime se
omogućuje prstenasto povezivanje kako postojećih tako i planiranih UPS-ova kao i izgradnja
međužupanijskih prstenova na tranzitnoj razini, tj. za magistralne vodove.
Uz sve novoplanirane prometnice treba predvidjeti izgradnju DTK. Neophodno je predvidjeti
nastavak gradnje DTK od UPM–a Breze prema Mrkoplju (čime bi se zatvorio prsten od
županijskog značaja) sa odgranjenjem za vikend naselje Lukovo. Kapaciteti DTK će se
odrediti projektima.
Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se vrlo elastično korištenje
izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za
kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku
mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu
omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima jedan
priključak omogućava korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i
televizijskog signala.
Zbog toga se prilikom izgradnje stambeno-gospodarskih građevina treba izgraditi unutrašnja
telefonska instalacija i instalacija za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti
izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti najmanje
2 cijevi ∅40 za manji, odnosno 3 cijevi za veću građevinu. To će predstavljati pripremu za
uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće priključenje
postojećih građevina s manjim brojem stanova ili interpoliranih građevina zračnim kabelima
od najbližeg izvodnog ormara na stupu.
3.5.2. Energetski sustav
3.5.2.1. Elektroopskrba
Prijenosni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 380, 220 i 110 kV
Nadzemni dalekovodi naponskog nivoa 380, 220 i 110 kV koji prolaze područjem Grada
Novi Vinodolski su:
- DV 380 kV TS 380/220/110 kV Melina - TS 380/110 kV CHE Obrovac (postojeći),
- DV 220 kV TS 380/220/110 kV Melina - TS 220/110/35 kV HE Senj (postojeći i
planirani),
- DV 110 kV TS 110/10(20) kV Crikvenica - HE Senj (postojeći).
Razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede, unutar granica ovog Prostornog plana,
predviđena je izgradnja trafostanice 110/20 kV Novi. Priključak trafostanice izvesti će se 110
kV vodovima s postojećeg 110 kV dalekovoda TS 110/10(20) kV Crikvenica - HE Senj.
Osnovna lokacija trafostanice predviđena je na području “Malo polje”, a alternativna lokacija
bi bila uz postojeću trafostanicu 35/20 kV Novi. Trafostanicu 110/20 kV Novi biti će
potrebno izgraditi kada vršni teret postojeće TS 35/20 kV dostigne 10-12 MVA. Izgraditi će
se s otvorenim 110 kV postrojenjem, dva transformatora 110/20 kV kapaciteta 2x20(40)
MVA i zgradom u kojoj će pored 20 kV postrojenja biti smješteni ostali pogoni potrebni za
njen rad i upravljanje. Za buduću trafostanicu potrebno je osigurati prostor minimalnih
dimenzija 80x75 m.
Ovim Planom daje se osnovni okvir za izmještanje (alternativni koridor) postojećih
nadzemnih dalekovoda od 110 i 220 kV (određeno kao alternativni koridori na
kartografskom prikazu br. 2“Infrastrukturni sustavi i mreže“ u mj.1:25000) zbog moguće
izgradnje golf igrališta (R4) određenog ovim Planom, ukoliko nisu ili se ne mogu ispuniti
tehnički normativi za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (uvjeti HEP-a).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
186

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Distributivni elektroenergetski objekti
Postojeća trafostanica 35/20 kV Novi i njen napojni 35 kV vod zadržavaju se prema
razvojnim elektroenergetskim planovima i dalje u funkciji koju imaju i danas. Po izgradnji
trafostanice 110/20 kV Novi postojeća TS 35/20 kV zadržava se u funkciji 20 kV rasklopišta,
a 35 kV vod će se intrepolirati u postojeću 20 kV mrežu i povećati sigurnost u napajanju
područja kojim danas prolazi.
Distribucija električne energije do sadašnjih i budućih potrošača vršit će se kao i do sada na
20 kV naponskom nivou. Napojna točka 20 kV mreže biti će kao i danas trafostanica 35/20
kV Novi, koju će po izgradnji zamijeniti trafostanica 110/20 kV Novi. Obzirom na
predviđena građevinska područja naselja i poslovne, sportsko rekreacijske i turističke zone,
biti će potrebno postojeću 20 kV mrežu proširiti, izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 kV sa
pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom.
Lokacije budućih trafostanica i trase 20 kV vodova utvrditi će se razvojnim planovima
nadležne elektrodistribucije ili kroz urbanističke i detaljne planove uređenja. Vodovi će se
izvoditi podzemnim 20 kV kabelima u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture
(ceste, voda,...), ili kao nadzemni na betonskim ili željeznim stupovima. Postojeću 20 kV
mrežu treba dograđivati i s namjerom da se poveća sigurnost u napajanju, odnosno osigura
rezervno napajanje, prvenstveno turističkih područja i područja u kojima je u zimskim
mjesecima otežano otklanjanje kvarova.
Niskonaponska mreža će se izvoditi kao i do sada, podzemnim kabelima i zasebnom javnom
rasvjetom u Gradu i dijelovima većih naselja ili na betonskim stupovima (rijeđe željeznim), sa
samonosivim kabelskim snopom i javnom rasvjetom u ostalim područjima.
3.5.2.2. Plinoopskrba
Koncepcija plinifikacije Grada Novi Vinodolski temelji se na Studiji i Idejnom projektu
opskrbe prirodnim plinom Primorsko – goranske županije. Prostornim planom županije
usvojena je trasa međunarodnog transportnog plinovoda Italija - Hrvatska. Na trasi kopnenog
dijela magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta
priključka županijske mreže plinovoda.
Plinoopskrbni sustav Grada Novi Vinodolski biti će sastavni dio opskrbnog sustava cijele
Županije. Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se iz MRS Rijeka - istok, koji se
nalazi na području Grada Bakra. Za opskrbu prirodnim plinom Grada Novi Vinodolski
predviđena je izgradnja dvije redukcijske stanice (RS N. Vinodolski 1 i RS N. Vinodolski 2).
Planirani kapaciteti redukcijskih stanica iznose: RS N. Vinodolski 1 – 3.023 m 3 /h, RS N.
Vinodolski 2 - 726 m 3 /h. Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih
potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u kućanstvima, kao i
opskrbu plinom objekata industrijskih i uslužnih djelatnosti. Opskrba potrošača plinom vrši se
srednjetlačnim plinovodom položenim u javnim površinama.
3.5.2.3. Obnovljivi izvori energije
Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju
štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta. Na području Grada Novi
Vinodolski posebna je pogodnost korištenja sunčeve energije i energije okoline (zraka, vjetra
i mora). Godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na optimalno nagnutu plohu iznosi oko
4,2 kWh/m 2 d. Prema tome, s npr. 8 m 2 površine sunčevih kolektora, može se godišnje
uštedjeti oko 11.680 kWh el. energije ili 985 kg lož ulja EL.
Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, ali za čije je korištenje
potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj mikrolokaciji uz suradnju s nadležnim
državnim tijelima za zaštitu prirode i zaštitu kulturne baštine. Ovim su Prostornim planom
utvrđene dvije moguće lokacije (lokaliteti: “Vrh gore” 702 m.n.m. sjeverno od naselja Bater i
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
187

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
“Gradina” 375 m.n.m. južno od naselja Ledenice) za postavljanje uređaja za mjerenje vjetrova
(WIND PARK).
U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih
sustava u rasponu snage od 100 do 1000 Kw.
More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je i kao izvor energije, naročito kod primjene
toplinskih crpki.
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
3.5.3.1. Vodoopskrba
Opskrba vodom za piće ima prioritet u odnosu na korištenje voda u druge svrhe. Na
županijskoj razini planira se povezati lokalne sustave u regionalni vodoopskrbni sustav,
temeljem prostorno-planskog dokumenta koji će se odrediti Programom mjera za unapređenje
stanja u prostoru Županije.
Prostornim planom Županije određene su građevine i instalacije koje čine podsustave
vodoopskrbe u prvoj fazi županijskog značenja, a u drugoj fazi (nakon 2015. godine)
međužupanijskog značenja i to:
− podsustav vodoopskrbe “Rijeka”
− podsustav “Lokve”
− podsustav “Novi Vinodolski” .
U narednom razdoblju razvoj vodoopskrbe na području Grada Novi Vinodolski
podrazumijeva izgradnju vodoopskrbnih sustava za naselja Krmpote – Poljica, Bater – Breza i
Sibinj.
Vodoopskrba za naselje Krmpote – Poljica riješiti će se izgradnjom crpne stanice uz
vodospremu “Smokvica” kao i tlačnim cjevovodom kojim će se voda tlačiti u vodospremu
“Krmpote” zapremine 200 m 3 na koti 350/346 m.n.m.
Vodoopskrba za naselje Bater riješiti će se izgradnjom crpne stanice “Bater” u Ledenicama,
tlačnog cjevovoda, vodospreme “Bater” i vodoopskrbne mreže kojom će se voda distribuirati
u naselja Smolčići, Stilini, Bater, Krasnica, Krmpotići, Jurčići i Gavrani. Crpna stanica
“Bater” smještena je na koti terena 259 m.n.m. i iz nje će se voda crpiti tlačnim cjevovodom
DN 100 mm prema novoj vodospremi “Bater” na koti terena 578 m.n.m. Iz vodospreme će se
voda gravitacijski dovoditi u prethodno navedena naselja.
Vodoopskrba naselja Breze riješiti će se izgradnjom crpne stanice u naselju Stilini odakle će
se tlačnim cjevovodom voda pumpati u vodospremu “Breze” iznad naselja Breze.
Vodoopskrba za naselje Sibinj će se riješiti izgradnjom transportnog cjevovoda DN 200 mm
od vodospreme “Smokvica” do vodospreme “Sibinj” iznad naselja Sibinj na koti 66 m.n.m. i
zapremine od 400 m 3 .
Na području naselja Novi Vinodolski planom se predviđa ponovno stavljanje u funkciju
vodospreme Krasa.
U naseljima u kojima ovim Planom nije predviđena izgradnja vodovodne mreže opskrba
pitkom vodom rješti će se: iz cisterne na građevnoj čestici, ili iz najbližeg valjanog
korištenoga zajedničkog izvora ili spremišta pitke vode.
U slučaju izgradnje sustava vodoopskrbe obavezno je priključenje svih vrsta građevina na
sustav vodoopskrbe u građevinskim područjima naselja za koja je ovim Planom propisana II.
Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
188

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Sjeveroistočno od predviđenog cestovnog čvora “Novi Vinodolski” na planiranoj trasi
priobalne autoceste, uz županisku cestu Novi Vinodolski - Bater - Breze – Jasenak, za potrebe
budućeg centra za praćenje prometa planira se izgradnja nove vodospreme na koti 130 m.n.m.
Za područje planirane ugostiteljsko-turističke zone Panos (T2 2 ) ovim Planom predviđa se
gradnja nove vodospreme Zagori 2 na koti 125 m.n.m. kapaciteta 4000m 3 .
Vodoopskrba autokampa Kozica (T3 3 ) riješiti će se izgradnjom vodospreme Kozica na
80m.n.m. kapaciteta 600m 3 , izgradnjom crpne stanice i tlačnog cjevovoda.
Od glavnih dovodnih cjevovoda potrebno je rekonstruirati postojeći cjevovod profila 200 mm
od vodospreme Mala Draga do Novog Vinodolskog zbog dotrajalosti.
Planom je predviđena i izgradnja glavnog županijskog cjevovoda koji će spajati sva značajna
izvorišta u Županiji, tj. koji će vode iz sliva Gacke u Lici (oko 2 m 3 /sek) dovoditi na područje
Županije Primorsko – goranske i koji će se spajati s izvorima vode u Rijeci i Gorskom
Kotaru. Na taj cjevovod će biti priključeno i izvorište Novljanska Žrnovnica. Ovaj cjevovod
prolazi kotom cca 200 m n.m.
U dijelu koridora vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi kroz posebni rezervat velebitske
degenije na padinama Velog vrha te kroz posebni rezervat Tomšina, Bukova i Vodna draga
treba biti osobito oprezan prilikom projektiranja i vođenja trase cjevovoda zbog mogućih
negativnih utjecaja na populaciju ugrožene biljke velebitske degenije. Obavezna je
konzultacija sa stručnjacima koji provode monitoring populacije velebitske degenije.
3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Na području Grada Novi Vinodolski odvodnja otpadnih voda djelomično je riješena samo u
naseljima Novi Vinodolski i Klenovica. Stoga je osnovni cilj razvoja sustava odvodnje
dogradnja postojećih i izgradnja novih kanalizacijskih sustava.
Za naselja Novi Vinodolski (NA1 1-2 ) i Povile (NA16) predviđa se izgradnja zajedničkog
sustava za odvodnju, odnosno proširenje postojeće mreže, koja će se graditi kao razdjelni
sustav (sustavom odvodnje prihvaćaju se sanitarne otpadne vode, a zasebnim sustavom
oborinske otpadne vode) s odgovarajućim zahvatima na postojećoj mreži mješovitog sustava
izgradnjom razdjelnog, a glavna koncepcija podrazumijeva slijedeće:
- proširenje mreže gravitacionih kolektora u ukupnoj dužini od cca. 31.000 m, uključujući
naselja N.Vinodolski i Povile,
- izgradnju prepunpnih crpnih stanica CP5, CP4 i CP3 za naselja Povile i Grabrova kojima
će se otpadne vode priključiti na sustav naselja N.Vinodolski,
- rekonstrukciju postojećih crpnih stanica CP2 – Zagori i CP1 – Ričina sa mehaničkim
predtretmanom,
- izgradnju centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Novi), sa
mehaničkim i biološkim stupnjem obrade otpadnih voda, te završnom crpnom stanicom
CP Uređaj,
- izgradnju dovodnog tlačnog voda od CP1 do CUPOV-a, te izgradnju povratnog tlačnog
voda od CP Uređaj-a do spoja na postojeći podmorski ispust za koji je predviđena
rekonstrukcija difuzorske sekcije i produženje za cca 200 m.
Ovim prostornim planom određena je površina (IS 1 ) u naselju N.Vinodolski za izgradnju
centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Novi) i završne crpne stanice CP
Uređaj.
U naselju Klenovica (NA11 1-2 ) potrebno je također dograditi kanalizacijski sustav. Da bi se
sva sanitarna otpadna voda dovela na mehanički predtretman i podmorski ispust potrebno je
izgraditi kanalizacijske kolektore i dvije crpne stanice. Uređaj za pročišćavanje će u
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
189

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
doglednoj budućnosti trebati proširiti na biološki dio pročišćavanja za što treba osigurati
prostor.
Naselja Smokvica i Sibinj također nemaju izgrađen kanalizacijski sustav. S obzirom na
izdvojenost planiraju se zasebni kanalizacijski sustavi s uređajima za pročišćavanje i
podmorskim ispustima na koja će biti priključena građevinska područja naselja Smokvica
Krmpotska (NA18 1 ) i Sibinj Krmpotski (NA19 1-6 ).
U izdvojenim izgrađenim građevinskim područjima naselja: Smokvica Krmpotska (NA18 2 )
i Sibinj Krmpotski (NA19 7-9 ) za koja nije planiran javni sustav odvodnje otpadnih voda, za
sve građevine stambene namjene, odnosno gospodarske-poslovne društvene (javne) i
ugostiteljsko-turističke namjene do veličine max. 10 ES (do 3 stana odnosno samostalne
uporabne cjeline) moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem
posebnih uvjeta nadležnih službi. Za građevine veće od 10 ES obavezna je izgradnja
zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska.
U naseljima Ledenice, Bater i Donji Zagon s obzirom na veličinu predviđa se izgradnja
kanalizacijskog sustava koji će se u naselju Ledenice priključiti na postojeći bio-disk ili će se
izgraditi novi uređaj za pročišćavanje, a u naselju Bater i Donji Zagon će se izgraditi novi
uređaj za pročišćavanje. Na prethodno navedene sustave priključiti će se građevinska
područja naselja Ledenice (NA13 1 ), Bater (NA2 1-2 i NA2 5-6 ) i Donji Zagon (NA6). U slučaju
izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav odvodnje.
Do izgradnje sustava, zbrinjavanje otpadnih voda vršiti će se sukladno slijedećem članku.
Unutar ostalih građevinskih područja naselja izvan obuhvata ZOP-a određena ovim Planom
(NA2 3-4 i NA2 7 Bater, NA3 1-11 Bile, NA5 1-9 Crno, NA7 1-3 Drinak, NA8 1-6 Gornji Zagon,
NA9 1-3 Jakov Polje, NA10 1-2 Javorje, NA13 2-8 Ledenice, NA14 1-3 Luka Krmpotska,
NA15 1-2 Podmelnik, NA17 1-8 Ruševo Krmpotsko, NA4 1-11 Breze, NA12 Krmpotske
Vodice, NA20 1-6 Zabukovac) za koja nije planiran javni sustav odvodnje otpadnih voda,
odvodnja otpadnih voda rješavati će se pojedinačnim septičkim taložnicama s preljevom,
putem sabirnih jama otpadnih voda bez preljeva ili izgradnjom zasebnog uređaja uz ugradnju
bio diska (ovisno o smještaju unutar pojedine zone sanitarne zaštite izvorišta vode Novljanska
Žrnovnica), sukladno poglavlju 3.4.2.1."Građevinska područja naselja".
Do izgradnje sustava odvodnje naselja unutar obuhvata ZOP-a (Novi Vinodolski NA1 1-2 ,
Povile NA16, Klenovica NA11 1-2 , Smokvica Krmpotska NA18 1 i Sibinj Krmpotski
NA19 1-6 ), i to samo unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, za sve građevine
stambene namjene, odnosno društvene i ugostiteljsko-turističke namjene do veličine 10 ES
(do 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) moguć je, iznimno, priključak na
nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi. Za sve građevine veće
od 10 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska. U slučaju izgradnje
sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav odvodnje.
Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o
vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa.
Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja vode treba prikupljati i
organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.
Za veće parkirališne i manipulativne površine (200 m 2 i veće) obavezna je ugradnja
separatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje
tretirati na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja. Unutar dijela g.p.
naselja Ledenice (NA13 1 ) kao i unutar g.p. naselja Ledenice (NA13 7-8 ), Drinak (NA7 1 ) i
Jakov Polje (NA9 2 ) koja se nalaze II. Vodozaštitnoj zoni slivnog područja izvorišta Žrnovnica
potrebno je odvesti oborinske vode nakon tretiranja nepropusnim sustavom odvodnje izvan
zone.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
190

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Obavezno je priključivanje na javnu kanalizacijsku mrežu odnosno izgradnja vlastitog
zatvorenog kanalizacijskog sustava s pročišćivaćem površina izdvojenih namjena izvan
naselja gospodarske – poslovne (K), ugostiteljsko-turističke (T) i sportsko-rekreacijske (R)
namjene (postojeće i planirane) određene ovim Planom.
3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja
Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava obuhvaća sve registrirane uređene i neuređene
vodotoke u cijelosti ili u dijelu koji prolazi područjem grada sa pripadajućim vodnim
građevinama kao i okolni prostor utvrđen kao vodno dobro. To su vodotoci – bujice 1. Suha
Ričina, novljanska sa pritokom Brzet i odvodnim kanalima I i II reda, 2. Tok u Malom polju
3. Rov, ledenički i 4. Dražetina, krmpotska. Ostali vodotoci u ovom trenutku nisu registrirani,
što ne isključuje njihovo naknadno uvrštavanje u sustav. Ograničenja na ovim vodotocima,
sukladno Zakonu o vodama odnose se na restrikciju gradnje i korištenja prostora u i uz korito
vodotoka koja nije u funkciji osiguranja poticaja vode, obrane od poplava, gradnje vodnih
građevina i njihovog održavanja. Do utvrđivanja inundacijskog pojasa (javnog vodnog dobra i
vodnog dobra), što je u tijeku, minimalna širina tog pojasa uz vodotok obuhvaća izgrađeno ili
prirodno korito i obostrano po 5 m od gornjeg ruba korita.
Kako korito Suhe Ričine, ne može prihvatiti velike vode koje se javljaju kod dužih povratnih
perioda, to se i na površinama koje su u tim slučajevima plavljene mogu utvrditi odgovarajuća
ograničenja.
Za sustav Suhe Ričine, Novljanske planira se uz održavanje postojećih građevina, daljnja
dogradnja sustava, posebno izgradnjom građevina uređenja vodotoka na glavnom toku, te
većim pritokama. Na ovom vodotoku, a u funkcji zaštite od poplava i osiguranja vode za
natapanje poljoprivrednih površina u Pavlomiru dugoročno je predviđena i izgradnja
akumulacije Bribir (u prostoru općine Vinodolske), koje međutim nema u dosada izrađenoj
prostornoj dokumentaciji. Pojedinačno se planiraju i manji zahvati na vodotocima bujicama
radi bolje zaštite pojedinih vrijednih sadržaja (prometnice, urbane površine).
Za područje Grada Novi Vinodolski potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji
oborinskih voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta.
Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na područjima pod
djelovanjem bujica treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama te županijskim planovima
obrane od poplava.
Izgradnja građevina sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava provodi se neposrednom
provedbom ovog Prostornog plana sukladno županijskim razvojnim planovima.
Izgradnja građevina za melioracijsku odvodnju provodi se neposrednom provedbom ovog
Prostornog plana sukladno Planu navodnjavanja Primorsko-goranske županije.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
191

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.6. POSTUPANJE S OTPADOM
Prostornim planom određena je lokacija reciklažnog dvorišta s transfer stanicom na južnom
dijelu postojećeg odlagališta "Duplja" izvan III. zone zaštite izvorišta Novljanske Žrnovnice
(određeno na kartografskom prikazu br.2. " Infrastrukturni sustavi i mreže" u mj.1:25000 i
br.4 1 "Građevinska područja" u mj. 1:5000). Uvjeti izgradnje reciklažnog dvorišta određeni su
u točki 3.4.2.3."Izgradnja izvan građevinskih područja" Obrazloženja Plana.
Postojeća deponija “Duplja” predviđena je ovim Planom za sanaciju, a što treba provesti
sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli za sanaciju odlagališta (Ur.br.: 2170-80-02-00-05-
06/CT/, Crikvenica, 12.04.2005.godine), Zakonu i posebnim propisima. Granica obuhvata
sanacije deponije “Duplja” određena je na kartografskom prikazu br.3.3 “Uvjeti korištenja i
zaštite prostora – područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite” u mj. 1: 25000 i br.4.1
“Građevinska područja” u mj. 1:5000).
Do sanacije deponije “Duplja” i izgradnje reciklažnog dvorišta odnosno do realizacije
planirane centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije komunalni
otpad (kućni i s javnih površina) s područja Grada Novi Vinodolski zbrinjavati će se na
postojećem deponiju “Duplja”.
Grad Novi Vinodolski odgovoran je za gospodarenje komunalnim otpadom na svom
području.
Poglavarstvo grada, odnosno gradsko vijeće, dužni su na svom području osigurati uvjete i
provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.
Grad Novi Vinodolski dužan je u surađivati s županijom i uz njenu koordinaciju osigurati
provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
Vijeće Grada Novog Vinodolskog dužno je donijeti Plan gospodarenja otpadom na svom
području koji mora sadržavati osobito:
1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,
2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,
3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,
4. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,
5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.
Grad Novi Vinodolski obavezan je donijeti godišnji plan sanacije otpadom onečišćenog tla i
neuređenih odlagališta (u daljnjem tekstu neuređena odlagališta) na svom području i u isti
unijeti lokacije neuređenih odlagališta prema redoslijedu sanacija utvrđenom u Listi prioriteta
iz "Plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorskogoranske
županije" (SN br. 34/04).
Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su
pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04) te drugih propisa donesenih na temelju
istog.
Proizvođač otpada mora svoj otpad predati osobi koja u skladu sa člankom 41. Zakona o
otpadu (NN 178/04) ima dozvolu za skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada.
Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:
- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,
- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,
- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,
- odlaganjem otpada na odlagališta,
- saniranjem otpadom onečišćenih površina.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
192

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti kako
bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama Zakona o otpadu (NN
178/04).
Opasni otpad mora se skupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog otpada za
sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada.
Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad i njime
gospodariti u skladu s Zakonom o otpadu (NN 178/04).
3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno je mjerama
zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša i drugim propisima svesti na najmanju
moguću razinu.
U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01)
i "Plana intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije" (SN 11/04 i 16/04) za
područje Grada Novi Vinodolski obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.
Ovim se Prostornim Planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu
utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN br.
59/00 i 136/04) i Prostornim planom Primorsko-goranske županije (SN br. 14/00, 10/05).
Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla,
zraka, voda, mora te zaštitu od buke.
Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na
očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.
3.7.1. Zaštita tla
Prostorni raspored šumskog tla te poljoprivrednih površina prikazan je na kartografskom
prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25000.
3.7.1.1. Šumsko tlo
Trgovačko društvo odnosno pravna osoba koja gospodari šumom i vlasnici šuma dužni su
provoditi mjere zaštite u šumi i šumskom zemljištu sukladno postojećoj zakonskoj regulativi i
posebnim propisima.
U šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo građevine potrebne za gospodarenje
šumom sukladno Zakonu o šumama te građevine infrastrukture i građevine u funkciji zaštite i
korištenja ovog prostora određene ovim Planom sukladno poglavlju 3.4.2.3.“Područja i
građevine izvan građevinskog područja” Obrazloženja ovog Plana.
Kod utvrđivanja uvjeta za izgradnju prethodno navedenih građevina, potrebno je ishoditi
posebne uvjete za gradnju od Trgovačkog društva odnosno pravne osobe koja gospodari
odnosnom šumom ili šumskim zemljištem, kao i u pojasu do 50 metara od ruba šume.
3.7.1.2. Poljoprivredno tlo
Obzirom na buduću namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo Grada Novi Vinodolski
razgraničeno je u četiri kategorije zaštite. Kategorija poljoprivrednog zemljišta je procijenjena
vrijednost proizvodne sposobnosti zemljišta, obzirom na vrijednost tla, te uvjete klime i
reljefa.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
193

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Za I. kategoriju zaštite na području Grada Novi Vinodolski određena su:
- najbolja poljoprivredna tla i to ona na dijelu Velog polja u Vinodolskoj dolini,
razgraničena kao osobito vrijedno poljoprivredno tlo (P1),
- tla na dijelu Velikog i Malog polja u Vinodolskoj dolini te okolice naselja na "Prijelaznim
padinama", razgraničena kao vrijedna obradiva tla (P2).
Ova tla namjenjuju se primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (vinogradarstvu, maslinarstvu,
voćarstvu, povrćarstvu) te samo iznimno, ta se tla mogu koristiti za izgradnju nužnih
infrastrukturnih građevina (prikazano na kartografskomi prikazu br.2.”Infrastrukturni sustavi
i mreže”) i gradnju građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno poglavlju
3.4.2.3.“Izgradnja izvan građevinskog područja” Obrazloženja ovog Plana.
Prilikom izgradnje planirane prometne infrastrukture na dijelu Vinodolske doline (na
mjestima gdje će priobalna dionica autoceste prolaziti najbliže uz Velo i Malo polje) određuju
se slijedeće mjere:
- osigurati zaštitu vrijednog poljoprivrednog tla od prenamjene;
- na dijelu trase priobalne dionice autoceste koja prolazi između Velog i Malog polja
prilikom gradnje spriječiti devastaciju okolnog poljoprivrednog zemljišta, a nakon
dovršetka gradnje sanirati i ozeleniti sve pokose i nasipe;
- kod planiranja pristupnih cesta i odlagališta iskopnog materijala treba zaštititi sve vrijedne
poljoprivredne površine, uključujući i pašnjake;
- na poljoprivrednim površinama koje su najbliže budućoj priobalnoj dionici autoceste,
treba povremeno kontrolirati sadržaj teških metala u tlu, te primjeniti eventualno potrebne
mjere zaštite.
Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta okolice naselja na "Prijelaznim
padinama" za poljodjelsku svrhu, određuju se se slijedeće mjere:
- tereni moraju biti namijenjeni poljoprivrednoj proizvodnji s najmanje 80% površine,
- sačuvati najbolja zemljišta veća od 200 m 2 koja su udaljena manje od 5 kilometara od
naselja;
- zaštititi najbolja zemljišta kao i ona na kojima se agrotehničkim mjerama može poboljšati
bonitet.
Za II. Kategoriju zaštite određena su tla na području padina iznad Velog polja razgraničena
kao ostala obradiva tla (P3).
Ova tla namjenjuju se primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (vinogradarstvu, maslinarstvu)
te samo iznimno, ta se tla mogu koristiti za izgradnju nužnih infrastrukturnih građevina i
gradnju građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno poglavlju
3.4.2.3.“Izgradnja izvan građevinskog područja” Obrazloženja ovog Plana.
Za III. i IV. kategoriju zaštite određeni su izdvojeni prostori koji alternativno čine ili su činili
poljoprivredna tla na području Grada Novi Vinodolski, razgraničeni su kao ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) i treba ih sačuvati za pašnjake kao i koristiti
za izgradnju nužnih infrastrukturnih građevina i gradnju građevina u funkciji zaštite i
korištenja ovih prostora sukladno poglavlju 3.4.2.3.“Izgradnja izvan građevinskog područja”
Obrazloženja ovog Plana.
3.7.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
Na području Grada Novi Vinodolski izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim
značajkama svrstavaju u pet geotehničkih kategorija, a detaljno su obrađeni u poglavlju
3.4.1.1.”Područja posebnih ograničenja u korištenju” – Tlo-geotehnička prikladnost terena
Obrazloženja ovog Prostornog plana i prikazani na kartografskom prikazu br.3.2 “Uvjeti za
korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” u mj.
1:25000.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
194

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Ovim Prostornim Planom određuje se u cilju zaštite izgradnje slijedeće mjere:
- Detaljno geotehničkog zoniranja građevinskih područja naselja i novih građevinskih
područja izdvojenih namjena izvan naselja, na temelju topografske podloge mjerila
1:5000, za potrebe izrade planova užih područja propisanih ovim Planom;
- Unutar dijela izgrađenih građevinskih područja naselja (Novi Vinodolski NA1 1 , Povile
NA16 i Klenovica NA11 1 ) te unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja
(izgrađeni dio Dubrova – Poslovna zona zapad (K 1 ), Pavlomir 1 (K 2 ) i Pavlomir 3 (K 4 )
koja se nalaze na područjima III., IVA i IVB geotehničke kategorije terena, prije
prethodnog geotehničkog mikrozoniranja terena moguća je izgradnja samo pomoćnih
građevina (garaže, spremišta i sl.) te izgradnja nužnih infrastrukturnih građevina, te
rekonstrukcija (u smislu prenamjene) održavanje i adaptacija postojećih građevina
(označeno na kartografskom prikazu br.3.2 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” u mj. 1:25000 i br.4.1-7
“Građevinska područja naselja” u mj. 1:5000);
- Za izgradnju građevina na površinama za koje se ne određuju građevinska područja a
nalaze se na područjima III., IVA i IVB geotehničke kategorije terena određenih ovim
Planom određuje se obaveza geotehničkog mikrozoniranja terena na topografskoj podlozi
u mj.1:5000.
3.7.2. Zaštita zraka
Na području Grada Novog Vinodolskog kakvoća zraka je I. kategorije – čist te preventivnim
mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću zraka.
Osnovni cilj postavljen Prostornim planom Primorsko-goranske županije je postizanje prve
kategorije kakvoće zraka na cjelokupnom prostoru, a drugi je očuvanje i poboljšanje kakvoće
na prostoru gdje je već danas zrak prve kategorije.
Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) utvrđuje tri kategorije kakvoće zraka:
I. kategorija: čist ili neznatno onečišćen zrak (nisu prekoračene preporučene vrijednosti
kakvoće zraka (PV)
II. kategorija: umjereno onečišćen zrak (prekoračena su PV, a nisu prekoračene granične
vrijednosti kakvoće zraka (GV)
III. kategorija: prekomjerno onečišćen zrak (prekoračene su granične vrijednosti kakvoće
zraka).
Na području Grada Novog Vinodolskog kakvoća zraka je I. kategorije – čist te preventivnim
mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću zraka.
Za nove zahvate u prostoru za koje nije propisana provedba procjene utjecaja na okoliš,
maksimalno dopušteni porast onečišćenja imisijskim koncentracijama i taloženjem ne smije
prijeći:
SMJERNICE ZA DODATNO IMISIJSKO OPTEREĆENJE ZBOG EMISIJE NOVOG IZVORA
Kategorije kakvoće
zraka
Porast prosječne
godišnje vrijednosti
Porast koncentracije 98
percentila
Porast maksimalne
koncentracije
III kategorija kakvoće
zraka
0,01 GV 0,05 GV 98 0,1 GV m
II kategorija kakvoće 0,03 GV
zraka
ili 0,03 GV 50
0,15 GV 98 0,3 GV m
I kategorija kakvoće
zraka
0,01 PV ili 0,1 PV 50 0,3 PV 98 0,4 PV m
GV i PV - vrijednosti Uredbe o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96)
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
195

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Izgradnjom nekog objekta u zoni I. kategorije zraka ne smije se u potpunosti “popuniti”
prostor za buduću izgradnju.
Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari
u zrak.
Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:
- Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike
(BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04).
- Visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do
donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima).
- Zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina
“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja
emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj
točki okoline izvora.
- Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o
ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima
kakvoće zraka (NN 101/96).
- Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i
održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema
Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04),
- prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim
emisijama štetnih tvari.
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:
– prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i
lokalne samouprave,
– osigurati redovito praćenje emisije i o tome voditi evidenciju,
– osigurati obavljanje mjerenja emisije onečišćujućih tvari iz stacionarnog izvora,
– voditi evidenciju o obavljenim mjerenjima s podacima o mjernim mjestima i rezultatima
mjerenja te o učestalosti mjerenja emisija,
– voditi evidenciju o upotrijebljenom gorivu i otpadu kod procesa suspaljivanja,
– voditi evidenciju o radu uređaja za smanjivanje emisija,
– uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne
čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
3.7.3. Zaštita voda
Mjerama zaštite treba sačuvati vode koje su još čiste, zaustaviti trend pogoršanja kakvoće
voda saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja, osigurati poboljšanje ekoloških funkcija
vode, tamo gdje su one narušene, te osigurati racionalno korištenje voda,a time i skladan i
postojan razvoj. Zaštita izvorišta voda za piće prioritetna je.
3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada Novi Vinodolski određene su “Odlukom o
zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području” (SN
01/99) za izvorište Novljanske Žrnovnice (prikazano na kartografskom prikazu br. 3.2
“Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” u mj.
1:25000 i na katastarskim podlogama br.4.1.-4.7. “Građevinska područja” u mjerilu
1:5000).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
196

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Vodozaštitno područje izvorišta Novljanska Žrnovnica podijeljeno je na četiri zone sanitarne
zaštite (I-IV).
- I. zona sanitarne zaštite je zona neposredne zaštite koja obuhvaća područje izvorišta
vode s neophodnim vodoopskrbnim građevinama i područje neposrednog površinskog
utjecaja na izvorište. Prva zona dijeli se na prvu A i prvu B zonu. Prva A zona
obuhvaća izvorište vode, pogon za crpljenje i preradu vode i ostale neophodne
građevine za pogon i održavanje. Prva B zona obuhvaća uplivno područje s kojeg je
moguće neposredno ulijevanje površinskih zagađenja u izvorište.
- II. zona sanitarne zaštite je zona strogog ograničenja, obuhvaća neposredno zaleđe
izvorišta i crpilišta, te dio prostora s retencijama podzemne vode. Druga zona
obuhvaća i ponore i ponorne zone koji imaju direktni utjecaj na izvorište.
- III. zona sanitarne zaštite obuhvaća područje iz kojeg je utvrđen ili je moguć dotok
podzemne vode, odnosno prostor s retencijama podzemne vode iz kojih se prihranjuje
izvorište i crpilište.
- IV zona sanitarne zaštite obuhvaća priljevno područje bez izraženih tokova podzemne
vode.
Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih voda na području Grada Novog
Vinodolskog određene su “Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na
crikveničko-vinodolskom području” za izvorište Novljanske Žrnovnice i ostalim mjerama
određenim ovim Prostornim planom, a prioritetni su:
- dogradnja postojećih i izgradnja novih sustava javne odvodnje u skladu s poglavljem
3.5.3.2. “Odvodnja otpadnih voda” Obrazloženja ovog Plana;
- ishodovanje vodopravne suglasnosti u razdoblju od godine dana od donošenja ovog
Prostornog plana sukladno Zakonu o vodama kojim se propisuje količina i kakvoća otpadnih
voda koje pravna ili fizička osoba može ispuštati u javni sustav odvodnje, vodonosnike i tlo,
za postojeće gospodarske subjekte unutar građevinskog područja Ledenice (NA13 3 );
- obavezna izgradnja sabirnih jama u svim građevinskim područjima naselja gdje se ne
predviđa izgradnja sustava javne odvodnje odnosno u g.p. naselja do izgradnje sustava javne
odvodnje planiranih ovim Prostornim planom;
- zabrana izgradnje u neizgrađenim građevinskim područjima do donošenja ovim Planom
propisanih prostornih planova užih područja u obuhvatu ZOP-a odnosno do izgradnje
zatvorenog sustava odvodnje otpadnih voda sukladno Uredbi;
- obavezno priključenje na zatvoreni sustav odvodnje odnosno vlastiti sustav odvodnje
otpadnih voda s pročiščivaćem građevina gospodarske-poslovne, društvene (javne) i
ugostiteljsko-turističke namjene veće od 10 ES unutar GP naselja za koja je određena II.
kategorija uređenosti zemljišta;
- obavezna izgradnja zatvorenog kanalizacijskog sustava (ovisno hoće li imati vlasiti sustav s
pročiščivaćem ili će se priključiti na kanalizacijsku mrežu) u postojećim i planiranim
izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja – poslovne (K), ugostiteljsko-turističke (T)
i sportske (R) namjene određene ovim Planom sukladno uvjetima nadležne komunalne
službe;
- saniranje magistralne prometnice (današnje Jadranske turističke ceste) na dijelu I.B i
II. zone sanitarne zaštite određene Odlukom iz stavka (1) ovog članka;
- saniranje divljih odlagališta na području cijelog Grada, te benzinskih crpki i spremnika
naftnih derivata u slivnim područjima izvorišta, a prioritetno na dijelu II. zone sanitarne
zaštite određene Odlukom;
- kod izgradnje novih ili asfaltiranja postojećih prometnica idejnim i izvedbenim
projektima predvidjeti otjecanje i pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda s kolnika prije
nego što se ispuštaju u obližnje tlo ili vodotokove;
(5) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:
− pojačane mjere zaštite na prometnicama, posebno u blizini vodocrpilišta,
− prioritetno saniranje divljih odlagališta otpada u slivu Novljanske Žrnovnice,
− smještaj benzinskih crpki i spremišta naftnih derivata izvan zona sanitarne zaštite,
− zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene
deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž
prometnica.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
197

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.7.4. Zaštita mora
Obalno more na području Grada Novog Vinodolskog kategorizirano je kao more I. i II.
kategorije (određeno na kartografskom prikazu br. 3.2 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora -
područja posebnih ograničenja u korištenju” u mj. 1:25000).
Mjere za zaštitu mora na području Grada Novi Vinodolski obuhvaćaju:
a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu su:
- u svim građevinskim područjima naselja u pojasu širine 15 m od morske obale treba
osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju osim građevina koje po svojoj
funkciji moraju biti na samoj obali ili koje su od općeg interesa (luke i lučke
građevine, središta naselja te prateći sadržaji uređenih plaža (tipizirane manje
prizemne građevine trgovačko-uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne površine do
40 m 2 sukladne već izgrađenim temeljem DPU-a “Šetalište Zagori – Ričina”, SN
21/0), otvoreni tuševi, sanitarni uređaji i sl.),
- unutar zaštićenog obalnog područja (ZOP) na području Grada Novi Vinodolski izvan
građevinskih područja moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture i uređenje
rekreacijskih površina, kupališta - uređene plaže izvan građevinskog područja (B)
sukladno poglavlju poglavlju 3.4.2.3.”Izgradnja izvan građevinskih područja".
b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna:
- izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda s pročišćavanjem za naselja
unutar ZOP-a sukladno poglavlju 3.5.3.2.”Odvodnja otpadnih voda” Obrazloženja
ovog Plana;
- obavezno priključivanje na javnu kanalizacijsku mrežu odnosno izgradnja vlastitog
zatvorenog kanalizacijskog sustava s pročiščivaćem površina izdvojenih namjena
izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (postojećih i planiranih) i građevina
gospodarske-poslovne, društvene(javne) i ugost.-turist. namjene veće od 10 ES;
- izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža,
te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne
zaštite.
Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima
potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,
- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.
Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je
održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na
morskim plažama.
3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke
Grad Novi Vinodolski sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) dužan je izraditi kartu
buke i akcijske planove. Karta buke je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša
Republike Hrvatske i predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornih planova. Potrebno je
utvrditi nulto stanje, obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva, provesti
monitoring, te uspostaviti sustav zaštite okoliša od prekomjerne buke.
Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih
pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću.
Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka
na dopuštene razine, a one obuhvaćaju:
- odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
198

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i
područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata),
- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i
boravišni prostori,
- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima
emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,
- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,
- povremeno ograničenje emisije zvuka.
Ukoliko se utvrdi prekoračenje dopuštene razine buke potrebno je osigurati njeno smanjenje
izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to neće biti moguće (kao u slučaju
današnje Jadranske turističke ceste odnosno buduće priobalne dionice autoceste)
postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).
3.7.6. Mjere posebne zaštite
3.7.6.1. Sklanjanje ljudi
Na području Grada Novi Vinodolski nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne
zaštite (Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju
graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu NN broj 2/91), osim u sklopu građevina od značaja
za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini
Republike Hrvatske prema posebnim planovima.
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem
pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim
zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Novi Vinodolski, odnosno
posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i
prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku,
ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine
s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s
otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.
Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba
projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara
od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.
3.7.6.2. Zaštita od rušenja
Prometnice unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja moraju se projektirati na
način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne
zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više
razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može,
unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.
Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom
stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj
rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni
period za 500 godina.
Prostornim planovima užih područja za pojedina područja Grada Novi Vinodolski, a posebno
za izgrađene jezgre naselja koja nisu izgrađena po protivpotresnim propisima gradnje, mora
se analizirati otpornost tih dijelova na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere
zaštite ljudi od rušenja.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
199

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.7.6.3. Zaštita od potresa
Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o
građenju i postojećim tehničkim propisima.
Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo
seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti
usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte
Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u
skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu
projektirane u skladu s propisima za protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je
uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje
treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.
3.7.6.4. Zaštita od požara
Za područje Grada Novi Vinodolski izrađena je “Procjena ugroženosti od požara i
tehnoloških eksplozija” i “Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozijia” - Vatrogasna
zajednica Primorsko-goranske županije, Rijeka, 2001. godina. Mjere i aktivnosti zaštite od
požara i akdicentnih situacija trebaju se provoditi temeljem navedenih elaborata.
Najveći dio područja Grada Novi Vinodolski (istočni dio), pripada IV. kategoriji ugroženosti
od požara, središnji dio pripada III, a zapadni dio II kategoriji ugroženosti.
Prema određenim kriterijima u navedenoj “Procjeni” izvršena je podjela pojedinih područja
Grada Novi Vinodolski na požarne sektore, vodeći računa o gravitiranju nekog područja k
stambenom naselju, te o karakteristikama pojedinih zona. Na temelju svih iznesenih podataka,
u elaboratu “Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija” detaljno su navedene mjere i
aktivnosti zaštite od požara i akcidentnih situacija na području Grada Novi Vinodolski.
Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako
procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima.
Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i
infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima
temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.
Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne
povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.
Treba se dosljedno pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz
područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene
ugroženosti od požara Grada Novi Vinodolski.
Kod projektiranja planiranih građevina na području Grada Novi Vinodolski, radi veće
kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti
građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene
projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno
norme:
- TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i
manjim radionicama (bez etaža ispod zemlje, ako one nisu odvojene vatrootpornom
konstrukcijom),
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito
poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima
se okuplja ili boravi veći broj ljudi,
- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM – za industrijske građevine,
razna skladišta i ostale gospodarske građevine.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
200

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju,
obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata, a sve u skladu s
Pravilnikom o tehničkim normativima za hidratantsku mrežu za gašenje požara.
Kod projektiranja novih prometnica (razvrstanih i nerazvrstanih) ili rekonstrukcija postojećih
obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta,
nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne
pristupe (NN broj 35/94).
Za projektiranje i gradnju podzemnih garaža, zbog nedostatka domaćih propisa, primjenjivati
američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TVRB N 106.
Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova,
moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN broj
108/95) i propisa donijetih na temelju njega.
Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima
predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz
primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih
državnih upravnih tijela (čl.82.Zakona o gradnji NN175/03 i 100/04).
Vezano na zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od
požara sa požarnim kartama i požarnim putevima, te je dužna po njima i postupati.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
201

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . - Z A G R E B
202

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
203

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
204

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Prostorni plan uređenja Grada Novi Vinodolski (u daljnjem tekstu: Prostorni plan)
utvrđuje svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu
okoliša, zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštitu graditeljske baštine na području
Grada Novi Vinodolski.
(2) Ovaj Prostorni plan sadrži osnove razvitka prostora, ciljeve prostornog uređenja, namjenu
prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora te druge
elemente od važnosti za područje Grada Novi Vinodolski.
(3) Granice obuhvata ovoga Prostornog plana su granice područja Grada Novi Vinodolski
određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN
86/06).
(4) Statistička naselja u sastavu Grada Novi Vinodolski su: Novi Vinodolski, Bater, Bile,
Breze, Crno, Donji Zagon, Drinak, Gornji Zagon, Jakov polje, Javorje, Klenovica, Krmpotske
vodice, Ledenice, Luka Krmpotska, Podmelnik, Povile, Ruševo Krmpotsko, Sibinj
Krmpotski, Smokvica Krmpotska i Zabukovac.
Članak 2.
(1) Prostorni plan iz članka 1. sadržan je u elaboratu “Prostorni plan uređenja Grada Novi
Vinodolski”, koji se sastoji od:
A) TEKSTUALNI DIO
I. Obrazloženje
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Novi Vinodolski u odnosu
na prostor i sustave županije Primorsko-goranske i Republike Hrvatske
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.2.1. Prirodni sustavi
1.2.1.1. Geološka obilježja
1.2.1.2. Klimatska obilježja
1.2.1.3. Zemljopisna obilježja
1.2.1.4. Hidrološke značajke
1.2.1.5. Vrednovanje prostora i tala područja Grada Novi Vinodolski
1.2.1.6. Živi svijet
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje
1.2.2.1. Promjene broja stanovnika
1.2.2.2. Dobna struktura
1.2.2.3. Struktura po aktivnosti
1.2.2.4. Stanovi i kućanstva
1.2.3. Naselja
1.2.3.1. Povijesni razvoj naselja
1.2.3.2. Struktura naselja
1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti
1.2.4.1. Državna uprava i lokalna samouprava
1.2.4.2. Predškolsko i školsko obrazovanje
1.2.4.3. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb
1.2.4.4. Kulturne i ustanove i vjerske zajednice
1.2.4.5. Udruge građana, sport i rekreacija
1.2.5. Gospodarstvo
1.2.5.1. Radna snaga i zaposlenost
1.2.5.2. Struktura zaposlenosti
1.2.5.3. Osnovne gospodarske grane
1.2.5.4. Gospodarski subjekti i poslovni prostor
1.2.5.5. Dostignuta razina gospodarskog razvoja
1.2.6. Prometna i komunalna infrastruktura
1.2.6.1. Prometni sustav
1.2.6.2. Sustav telekomunikacija i pošte
1.2.6.3. Vodnogospodarski sustav
1.2.6.4. Energetski sustav
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
205

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.2.6.5. Groblja
1.2.6.6. Postupanje s otpadom
1.2.7. Zaštita prostora
1.2.7.1. Zaštita prirode
1.2.7.2. Kulturno-povijesna baština
1.2.7.3. Kakvoća zraka
1.2.7.4. Vode
1.2.7.5. More
1.2.7.6. Buka
1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu
na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja
2.2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja
2.2.0 Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.2.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.2.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
2.3. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja
2.3.1. Demografski razvoj
2.3.2. Odabir prostorno-razvojne strukture
2.3.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.3.3.1. Osnove razvoja naselja
2.3.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti
2.3.3.3. Osnove razvoja sustava prometne i komunalne infrastrukture
2.3.3.4. Zbrinjavanje otpada
2.3.3.5. Groblja
2.3.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih cjelina
2.3.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti
2.3.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti
2.3.4.3. Zaštita kulturno povijesne baštine
2.4. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada
2.4.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
2.4.1.1. Zaštita prostora
2.4.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći
i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost
i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza,
prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
2.4.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Novi Vinodolski u odnosu
na prostornu i gospodarsku strukturu županije
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora
3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)
3.2.2. Površine za izdvojene namjene
3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja
3.2.4. Poljoprivredne površine
3.2.5. Šumske površine
3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište
3.2.7. Vodne površine
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti
3.3.1.1. Globalna projekcija razvoja
3.3.1.2. Značajnije gospodarske grane
3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora
3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora
3.4.2.1. Građevinska područja naselja
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
206

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3.4.2.2. Izgrađene strukture izvan naselja
3.4.2.3. Građevine izvan građevinskih područja
3.4.2.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora
3.4.3.1. Zaštita prirode
3.4.3.2. Zaštita kulturno-povijesne baštine
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni sustav
3.5.1.1. Kopneni promet
3.5.1.2. Pomorski promet
3.5.1.3. Zračni promet
3.5.1.4. Sustav telekomunikacija i pošta
3.5.2. Energetski sustav
3.5.2.1. Elektroopskrba
3.5.2.2. Plinoopskrba
3.5.2.3. Obnovljivi izvori energije
3.5.2. Vodnogospodarski sustav
3.5.3.1. Vodoopskrba
3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja
3.6. Postupanje s otpadom
3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.1.1. Šumsko tlo
3.7.1.2. Poljoprivredno tlo
3.7.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
3.7.3.2. Uređenje vodotoka i zaštita od poplava
3.7.4. Zaštita mora
3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke
3.7.6. Mjere posebne zaštite
3.7.6.1. Sklanjanje ljudi
3.7.6.2. Zaštita od rušenja
3.7.6.3. Zaštita od potresa
3.7.6.4. Zaštita od požara
II. Odredbe za provođenje
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU
GRADA NOVI VINODOLSKI
1.1. Površine naselja
1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene
1.3. Poljoprivredne površine
1.4. Šumske površine
1.5. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište
1.6. Vodne površine
1.7. Infrastrukturni sustavi
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju
2.2. Građevinska područja naselja
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja
2.2.2. Građevine stambene namjene
2.2.2.1. Obiteljska kuća
2.2.2.2. Stambene građevine
2.2.2.3. Vikend građevine
2.2.3. Građevine društvene (ili javne) namjene
2.2.4. Građevine gospodarske namjene
2.2.4.1. Građevine poslovne namjene
2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene
2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi i sl.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
207

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2.3. Izgrađene strukture izvan naselja
2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene
2.3.1.1. Površine gospodarske namjene – poslovne (K)
2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)
2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)
2.3.1.4. Površine infrastukturnih sustava (IS)
2.3.2. Građevine izvan građevinskih područja
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH
I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. Prometni sustav
5.1.1. Kopneni promet
5.1.1.1. Cestovni promet
5.1.1.2. Željeznički promet
5.1.2. Pomorski promet
5.1.3. Zračni promet
5.2. Energetski sustav
5.2.1. Elektroopskrba
5.2.2. Plinoopskrba
5.2.3. Obnovljivi izvori energije
5.3. Vodnogospodarski sustav
5.3.1. Vodoopskrba
5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
5.4. Sustav telekomunikacija i pošta
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA
6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti i staništa
6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode
6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
8.1. Zaštita tla
8.1.1. Šumsko tlo
8.1.2. Poljoprivredno tlo
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
8.2. Zaštita zraka
8.3. Zaštita voda
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
8.3.2. Uređenje vodotoka i zaštita od poplava
8.4. Zaštita mora
8.5. Zaštita od prekomjerne buke
8.6. Mjere posebne zaštite
8.6.1. Sklanjanje ljudi
8.6.2. Zaštita od rušenja
8.6.3. Zaštita od potresa
8.6.4. Zaštita od požara
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja
9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja
9.1.2. Urbanistički planovi uređenja
9.1.3. Detaljni planovi uređenja
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera
9.2.1. Uređenje zemljišta i zaštita posebnih vrijednosti i obilježja
9.2.2. Ostale mjere razvoja
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
208

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
II. Prilozi
Suglasnosti i mišljenja nadležnih državnih tijela
B) GRAFIČKI DIO
a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000
1.1 Korištenje i namjena površina – površine za razvoj i uređenje 1:25000
1.2 Korištenje i namjena površina – promet, pošta i telekomunikacije 1:25000
2. Infrastrukturni sustavi i mreže 1:25000
3.1 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
- područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000
3.2 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
- područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25000
3.3 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
- Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25000
b) Kartografski prikaz u mj. 1:5000
4.1- 4.7 Građevinska područja
4.1 Novi Vinodolski NA1 1-2 , Donji Zagon NA16, Povile NA6
4.2 Breze NA4 1-4 , Gornji Zagon NA8 1-5
4.3 Bater Bater NA2 1-7 , Ledenice NA13 1-6 , Crno NA5 1-7 , Breze NA4 5-11 , Gornji Zagon NA8 6
4.4 Klenovica NA11 1-2 , Drinak NA7 1-3 , Podmelnik NA15 1-2 , Luka Krmpotska NA14 1-3 ,
Ledenice NA13 7-8 , Ruševo Krmpotsko NA17 7 , Zabukovac NA20 6 , Crno NA5 8-9
4.5 Jakov polje NA9 1-3 , Smokvica Krmpotska NA18 1-2 , Bile NA3 1-11 ,
Ruševo Krmpotsko NA17 1-6 i NA17 8 , Zabukovac NA20 1-5
4.6 Sibinj Krmpotski NA19 1-9
4.7 Krmpotske Vodice NA12
(2) Glava II. Tekstualnog dijela - Odredbe za provođenje - i Grafički dio - Kartografski
prikazi - temeljni su dokumenti za primjenu ovoga Prostornog plana.
Članak 3.
(1) U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće
značenje:
1. Grad Novi Vinodolski je teritorijalna jedinica kao posebna jedinica lokalne samouprave
sa statusom Grada;
2. grad Novi Vinodolski je naselje Novi Vinodolski;
3. naselje je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom
(izgrađenom) opsegu;
4. granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe za građenje
naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz
Prostornog plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih
čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko
područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica;
5. građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno
proširenje postojećeg naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji
razvoj (neizgrađeni dio).
6. naselja u zaštićenom obalnom području (ZOP-u) su naselja čija se građevinska
područja s više od polovice površine nalaze unutar 1000 metara od obale mora (obalna crta je
crta plimnog vala na obali). To su građevinska područja: Novi Vinodolski NA1 1-2 , Klenovica
NA11 1-2 , Povile NA16, Smokvica Krmpotska NA18 1-2 i Sibinj Krmpotski NA19 1-9 ;
7. površine za izdvojene namjene su površine za specifične funkcije koje svojom
veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. Osnovne grupe izdvojenih
namjena su: gospodarska namjena – poslovna, ugostiteljsko-turistička namjena, sportskorekreacijska
namjena, površine infrastrukturnih sustava i groblja izvan građevinskih područja
naselja.
8. građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se na:
a) obiteljsku kuću – građevina stambene namjene sa najviše 3 stana;
b) stambenu građevinu – građevina sa najviše 4 stambene odnosno samostalne
uporabne cjeline;
c) vikend građevinu – građevina povremenog stanovanja.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
209

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
9. slobodnostojeća građevina je građevina čija su sva pročelja odmaknuta od granica
susjednih građevinskih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina. Uz
građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;
10. poluugrađena građevina je građevina čija se jedna strana nalazi na granici građevne
čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, a sa ostalih strana ima neizgrađen
prostor. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;
11. interpolacija je gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom
uličnom potezu, odnosno pretežno izgrađenom predjelu;
12. građevine ugostiteljsko-turističke namjene jesu građevine namijenjene smještaju i
prehrani smještene unutar građevinskog područja naselja (namijenjene smještaju i prehrani, tj.
ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti i to: smještajni, ugostiteljski i catering objekti, Zakon o
ugostiteljskoj djelatnosti, NN 49/03;
13. pomoćne građevine jesu građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne
građevine (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne
kuhinje, zatvoreni bazeni, roštilji do 2,5 m 2 i sl.);
14. manje građevine gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene jesu građevine koje se
grade na građevnoj čestici uz obiteljske kuće i to s pretežito zanatskom, uslužnom,
trgovačkom, ugostiteljskom i sl. djelatnošću koja ne smeta okolini i ne umanjuje uvjete
stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama te ne privlači povećan promet teretnih
vozila;
15. poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja jesu sjenici, pčelinjaci,
staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.;
16. poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja jesu staje, kokošinjci,
kunićnjaci i sl.;
17. građevine poslovne namjene – su pretežito uslužne, trgovačke, komunalno servisne i
manje zanatske građevine;
18. podrum i podzemna etaža P 0 - dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa
svih strana u teren, s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100
cm od najniže kote prirodnog terena (slojnica terena) kojeg pokriva građevina;
Obiteljske kuće, stambene i vikend građevine mogu imati samo jedan podrum (P 0 ) i isti
se ne uzima u izračun bruto izgrađene površine građevine. Kada se garaža izvodi u podrumu
građevine, otvorenost dijela pročelja podrumske etaže može biti samo u širini pristupne
rampe, odnosno širine garažnih vrata;
Građevine društvene (ili javne) namjene, gospodarske, ugostiteljsko-turističke i sportske
namjene te javne garaže mogu imati do dvije (2) podzemne etaže (2P 0 ) i iste se ne uzimaju u
izračun bruto izgrađene površine građevine ukoliko su isključivo namijenjeni za garaže i
pomoćne prostorije (spremišta i prostorije koje služe tehnološkom ili drugom procesu kojem
je namijenjena građevina);
19. prizemlje je etaža građevine čija je kota poda najviše 100 cm iznad najniže kote
prirodnog terena kojeg pokriva građevina;
20. potkrovlje je prostor između stropne konstrukcije posljednjeg kata građevine i krovne
konstrukcije građevine.
- Najveći gabarit potkrovlja oblikovanog kosim krovom u zaštićenom obalnom
području i prijelaznim padinama određen je najvećom visinom nadozida do 150 cm (mjereno
od gornjeg ruba stropne konstrukcije do unutarnjeg presjecišta krovne konstrukcije i zida), te
nagiba krova do 23 o , mjereno u visini nadozida i može se koristiti u stambene svrhe. Najveća
visina sljemena (mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije) je 3,5 metra;
- Najveći gabarit potkrovlja oblikovanog kosim krovom u brdskim predjelima određen
je najvećom visinom nadozida do 90 cm (mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije do
unutarnjeg presjecišta krovne konstrukcije i zida), te nagiba krova do 45 o odnosno nagiba
definiranog odabranim materijalom pokrova, klimatskoj zoni te zahtjevima arhitektonskog
oblikovanja u skladu s lokalnim uvjetima i može se koristiti u stambene svrhe;
21. tavan je prostor isključivo ispod kosog krovišta s visinom nadozida od najviše 50
centimetara, bez namjene i s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje, čija visina do
sljemena iznosi najviše 2,5 metra.
22. etaža – etažom se smatraju:
- bilo koji kat građevine, prizemlje uključujući podrum i podzemnu etažu ukoliko nije
drugačije navedeno ovim Planom;
- potkrovlje;
Broj etaža na kosom terenu određuje se na nepovoljnijoj strani;
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
210

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
23. građevinska (brutto) površina građevine (BRP) je ukupna površina zatvorenih,
otvorenih natkrivenih (osim prizemlja u režimu javne služnosti) i otvorenih prostora osim
balkona, svih etaža građevine, uključivši i površinu terase u prizemlju građevine kada je ista
konstruktivni dio podzemne etaže, te podruma i podzemne etaže ukoliko nije drugačije
utvrđeno ovim Planom;
24. samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu
djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku
cjelinu i imaju poseban ulaz. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu
uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline;
25. koeficijent izgrađenosti (K ig ) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim
građevinama na građevnoj čestici (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih
zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na
građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio
podzemne etaže) i ukupne površine građevne čestice. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne,
septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren i obrađene kao
okolni teren, solarni kolektori od max. 6m 2 ukupne osunčane površine i max. 1,20 m visine od
razine okolnog tla, nadzemni spremnici plina do 10 m 3 , otvoreni bazeni, nadstrešnice otvorene
min. s tri strane (pokrivene crijepom) do max. 15 m 2 , terase na terenu do h = 0,8 metra
(ukoliko nisu konstruktivni dio podzemne etaže), vrtne sjenice, pergole, brajde, roštilji do 1,5
m 2 i parkirališne površine;
26. koeficijent iskorištenosti (K is ) je odnos građevinske (bruto) površine (BRP) svih
građevina na čestici i površine građevne čestice;
27. nivelacijska kota je kota gotovog poda najniže nadzemne etaže, koja iznosi najviše 1,0
metra iznad najniže točke prirodnog terena (slojnica terena) kojeg pokriva građevina;
28. visina građevine do vijenca (V) je u metrima mjerena udaljenost od najniže točke
prirodnog terena (slojnica terena) kojeg pokriva građevina do gornje kote stropne konstrukcije
(za građevine s kosim krovom) odnosno do završnog ruba vijenca (za građevine s ravnim
krovom);
29. regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i
drugo) i građevne čestice osnovne namjene;
30. građevni pravac određuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela građevine,
uključujući i balkon, prema čestici javne površine;
31. infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija
infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja;
32. građevna čestica je čestica određena za gradnju;
33. gradivi dio građevne čestice je površina unutar koje se smještava građevina osnovne
namjene, a čije su granice određene s jedne strane građevinskim pravcem a od ostalih granica
građevne čestice ovim Planom propisanim udaljenostima.
34. lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske,
komunalne, prometne, tipologija, morfologija gradnje u krugu cca 200 metara i sl.).
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA
NOVI VINODOLSKI
Članak 4.
(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazana je na
kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mj. 1:25000.
(2) Prostor Grada Novi Vinodolski, prema namjeni, dijeli se na:
- površine naselja,
- površine za izdvojene namjene izvan naselja,
- poljoprivredne površine,
- šumske površine,
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,
- vodne površine.
(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i
iznimno izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:
1. građevinska područja za: površine naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene,
2. građevine izvan građevinskog područja.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
211

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.1. POVRŠINE NASELJA
Članak 5.
(1) Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg
naselja.
(2) U površinama naselja smještaju se, osim stanovanja, i sve spojive funkcije sukladne
namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, gospodarska
namjena (zanatska, poslovna, ugostiteljsko-turistička, turistička – luke posebne namjene, i
sl.), sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava,
groblja, itd.
(3) Na području Grada Novi Vinodolski lokalno središte je naselje Novi Vinodolski.
Članak 6.
(1) Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja svih statističkih naselja u
sastavu Grada Novi Vinodolski, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora, i to:
Novi Vinodolski, Bater, Bile, Breze, Crno, Donji Zagon, Drinak, Gornji Zagon, Jakov polje,
Javorje, Klenovica, Krmpotske Vodice, Ledenice, Luka Krmpotska, Podmelnik, Povile,
Ruševo Krmpotsko, Sibinj Krmpotski, Smokvica Krmpotska i Zabukovac.
(2) Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i
površine predviđene za njegov razvoj (neizgrađeni dio) od ostalih površina namijenjenih
razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu
obavljati izvan građevinskih područja.
(3) Razgraničenje građevinskih područja naselja iz stavka (1) ovog članka detaljno je grafički
određeno na kartografskim prikazima br.1.1 "Korištenje i namjena površina–površine za
razvoj i uređenje" u mj. 1:25000 i br. 4. 1-7 “Građevinska područja” u mjerilu 1:5000, a uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite određeni su u poglavlju 2.2.“Građevinska područja naselja“ ovih
Odredbi.
1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE
Članak 7.
(1) Ovim Prostornim planom određuju se slijedeća građevinska područja izvan naselja za
izdvojene namjene:
A. gospodarsku namjenu - poslovnu (K):
poslovne zone (K) - pretežito uslužne, manje proizvodne, komunalno-servisne, koje
obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada Novi Vinodolski: Poslovna zona zapad (K 1 ),
Pavlomir 1 (K 2 ), Pavlomir 2 (K 3 ), Pavlomir 3 (K 4 ), Kargač (K 5 ), Ledenice (K 6 ), Luka (K 7 ) i
Jakov polje (K 8 ).
B. ugostiteljsko-turističku namjenu (T):
a) površine izvan ZOP-a:
• turističko-informativni punkt s muzejskim, trgovačkim, uslužnim i ugostiteljskim
sadržajem:
- Gradina (T) na području naselja Ledenice;
• smještajni kapaciteti (hoteli, izletišta, domovi i sl.) s pratećim sadržajima, trgovačke,
uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne, zabavne te slične namjene koji čine zaseban
kompleks:
- Donji Zagon (T1 1 ) i
- Breze (T1 2 );
b) površine unutar ZOP-a:
• Zone smještajnih kapaciteta (T1), koje obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada
Novi Vinodolski:
- Porto Teplo 1(Klenovica) (T1 3 ),
- Porto Teplo 2 (Klenovica) (T1 4 ),
- Klenovica (Klenovica) (T1 5 ),
- Zagori 1 (Novi Vinodolski) (T1 6 ) i
- Povile 1 (Povile) (T1 7 );
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
212

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
• Zone turističkih naselja (T2), koje obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada Novi
Vinodolski:
- Zagori 2 (Novi Vinodolski) (T2 1 ),
- Panos (Novi Vinodolski) (T2 2 ) i
• Zone kampa-autokampa (T3), koje obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada
Novi Vinodolski:
- Povile 2 (Povile) (T3 1 ),
- Klenovica (Klenovica) (T3 2 ),
- Kozica (Sibinj Krmpotski) (T3 3 ),
- Sibinj Krmpotski 1 (T3 4 ) i
- Sibinj Krmpotski 2 (T3 5 );
C. sportsko-rekreacijsku namjenu (R):
- zone sportskih centara (R1), koji obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada
Novi Vinodolski: Bahalin (R1 1 ) i Breze (R1 2 ),
- uređene morske plaže unutar građevinskih područja (R2),
- centar za zimske sportove „Breze“ (R3),
- golf igralište (R4).
D. površine infrastrukturnih sustava (IS):
- površina za smještaj centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
(CUPOV) zajedničkog kanalizacijskog sustava naselja N.Vinodolski i Povile u
naselju N. Vinodolski i označeno simbolom (IS 1 ),
- građevinska područja, tj. dio operativne obale u funkciji luka otvorenih za
javni promet (lokalnog značaja):
- uz lučko područje planirane luke otvorene za javni promet lokalnog
značaja i označeno simbolom (IS 2 ) i
- na lokalitetu "Portoteplo", označeno simbolom (IS 3 ) uz lučko područje
postojeće luke otvorene za javni promet – teretne.
(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovoga članka detaljno je određeno na kartografskom
prikazu br.1.1 "Korištenje i namjena površina–površine za razvoj i uređenje" u mj. 1:25000 i
br. 4. 1-7 „Građevinska područja“ u mjerilu 1:5000.
1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
Članak 8.
(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina određeno je temeljem vrednovanja
zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija i prikazano na kartografskom prikazu br. 1
“Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25000.
(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji
obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na osobito vrijedno obradivo tlo (P1),
vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).
1.4. ŠUMSKE POVRŠINE
Članak 9.
(1) Razgraničenje namjene šumskih površina određeno je prema Zakonu o šumama i u skladu
s predviđenom zaštitom temeljem Zakona o zaštiti prirode, a prikazano je na kartografskom
prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25000.
(2) Šumske površine razgraničene su na gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2) i šume
posebne namjene (Š3)
1.5. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME
I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE
Članak 10.
(1) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Grada Novi Vinodolski
predstavljaju neobrađena zemljišta, travnjaci i šikare (PŠ), a prikazano je na kartografskom
prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25000.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
213

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
1.6. VODNE POVRŠINE
Članak 11.
(1) Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom prikazu br.1.1
"Korištenje i namjena površina–površine za razvoj i uređenje" u mj. 1:25000.
(2) Vodne površine razgraničuju se prema namjeni na morske površine i površinske
(uglavnom povremene) tokove Suha Ričina, novljanska; Tok u Malom polju; Rov, ledenički;
Tok u uvali Žrnovnica; Tok u uvali Klenovica; Dražetina krmpotska; Tomšina Draga; Vodna
Draga te odvodni kanali I. i II. reda u melioracijskom sustavu Pavlomir s bazenom za
natapanje.
(3) Namjena i način korištenja morskih površina odnosi se na prostor ispod i iznad vodne
plohe. Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:
- prometne djelatnosti,
- marikulturu,
- akvatorij uređenih morskih plaža unutar građevinskih područja,
- rekreacija,
- ostale morske površine.
1.7. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
Članak 12.
(1) Površine izvan naselja namijenjene za infrastrukturu razgraničuju se na:
- površine predviđene za infrastrukturne koridore, smještene uzduž pravaca infrastrukturnih
instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase, širinom pojasa u
metrima;
- površine predviđene za infrastrukturne građevine koje su namijenjene smještaju uređaja,
građevina, instalacija i sl.
Članak 13.
(1) Površine za infrastrukturne koridore određuju se prema kriterijima iz tablice br. 1 članka
108. ovih Odredbi i kartografskim prikazima br. br.1.2 "Korištenje i namjena površina–
promet, pošta i telekomunikacije" u mj. 1:25000, br. 2. “Infrastrukturni sustavi i mreže” u
mjerilu 1: 25000 i br. 4. 1-7 “Građevinska područja“ u mj. 1:5000, uvažavajući:
- vrednovanje prostora za građenje,
- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,
- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,
- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa,
- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.
Članak 14.
(1) Površine za infrastrukturne građevine razgraničuju se na slijedeće namjene:
1. Promet:
- površine za građevine prometa koje mogu biti kopnene (ceste, željeznica,
biciklistički i pješački promet), pomorske (luke i plovni putevi) i zračne (sportski
aerodrom i helidrom).
2. Pošta i telekomunikacije:
- površine za građevine telekomunikacije i pošte.
3. Vodnogospodarski sustav:
a) građevine vodoopskrbe,
b) građevine odvodnje.
3. Elektroenergetski sustav:
a) transformacijski uređaji.
4. Sustav plinoopskrbe:
a) redukcijske stanice.
5. Obnovljivi izvori energije:
a) uređaj za mjerenje i iskorištavanje vjetrova.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
214

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU
ŽUPANIJU
Članak 15.
(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i
Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni planskousmjeravajući
uvjeti.
(2) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u
prostoru, sukladno posebnom propisu, a to su:
1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Željezničke građevine
- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka -
Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split – Dubrovnik;
b) Cestovne građevine
- Autocesta i brza cesta:
- (Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar – Split:
- I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj – Otočac.
2. Telekomunikacijske građevine međunarodne razine:
- međunarodni TK kabel I. razine:
- alternativni pravac Rijeka – Senj.
3. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Građevine sustava vodoopskrbe:
- regionalni vodoopskrbni sustav;
4. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Elektroenergetske građevine
- dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje:
- prijenosni dalekovod 380 kV: Melina - CHE Obrovac (postojeći),
- prijenosni dalekovod 2 x 220 kV: TS Melina - HE Senj (postojeći) i Melina - HE
Senj (planirani).
Članak 16.
(1) Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog
dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće građevine i zahvati od
važnosti za Županiju:
1. Građevine društvenih djelatnosti:
a) srednja škola - Novi Vinodolski
2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Luke otvorene za javni promet:
- Novi Vinodolski;
b) Luke posebne namjene
- luka nautičkog turizma - marina: Novi Vinodolski
3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Ostale državne ceste:
- čvor Šmrika (JTC) Crikvenica - Novi Vinodolski – Senj;
b) Osnovne županijske ceste:
- Klenovica - Alan - Krivi put
- Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak
- Novi Vinodolski - Bribir
- Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - “Lujzijana”.
4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
a) Telekomunikacijske građevine:
- magistralni TK kabeli II razine (državi i županijski): alternativni pravac Rijeka-Senj.
5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:
- podsustav “Novi Vinodolski”.
6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i nstalacijama:
- Novi Vinodolski.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
215

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i nstalacijama:
a) Transformacijske stanice:
- Novi Vinodolski (planirana 110/20 kV);
b) Distribucijski dalekovod 110 kV:
- Crikvenica – Senj.
8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
- županijska plinska mreža.
9. Građevine za postupanje s otpadom:
a) - reciklažno dvorište s transfer stanicom u Gradu Novom Vinodolskom.
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja
Članak 17.
(1) Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada
Novi Vinodolski i to:
1. Građevinska područja naselja unutar priobalja i obuhvata zaštićenog obalnog područja (u
daljnjem tekstu ZOP-a):
NA1 1-2 Statističko naselje Novi Vinodolski :
- NA1 1 Novi Vinodolski
- NA1 2 Grabrova
NA16 Statističko naselje Povile
NA11 1-2 Statističko naselje Klenovica :
- NA11 1 Klenovica - Miletići
- NA11 2 Kalanji (dio pod koridorom)
NA18 1-2 Statističko naselje Smokvica Krmpotska :
- NA18 1 Smokvica
- NA18 2 Gornja Smokvica
NA19 1-9 Statističko naselje Sibinj Krmpotski :
- NA19 1-3 Brižak
- NA19 4-6 Sibinj
- NA19 7-9 Šator
2. Građevinska područja naselja na području prijelaznih padina:
NA2 1-7 Statističko naselje Bater :
- NA2 1 Krasnica
- NA2 2 Lupoglav
- NA2 3 Jurčići
- NA2 4 Krmpotići
- NA2 5 Smolčići
- NA2 6 Stilini
- NA2 7 Šaini
NA3 1-11 Statističko naselje Bile :
- NA3 1-11 Bile
NA5 1-9 Statističko naselje Crno :
- NA5 1-7 Crno
- NA5 8-9 Omar
NA6
NA7 1-3
Statističko naselje Donji Zagon
Statističko naselje Drinak :
- NA7 1 Drinak
- NA7 2 Dubrava
- NA7 3 Poljice
NA8 1-6 Statističko naselje Gornji Zagon :
- NA8 1 Plužnice
- NA8 2 Valač
- NA8 3-5 Tribotinj
- NA8 6 Kal
NA9 1-3 Statističko naselje Jakov Polje :
- NA9 1 Jakov Polje – Staro Selo
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
216

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- NA9 2 Dubrava
- NA9 3 Vukelić Draga
NA10 1-2 Statističko naselje Javorje:
- NA10 1 Javorje
- NA10 2 Jurići
NA13 1-8 Statističko naselje Ledenice :
- NA13 1-3 Ledenice-Frkovići-Komadine
- NA13 4-6 Črvanac
- NA13 7 Vinište
- NA13 8 Drsnik
NA14 1-3 Statističko naselje Luka Krmpotska :
- NA14 1 Grujići
- NA14 2 Butorci
- NA14 3 Števići
NA15 1-2 Statističko naselje Podmelnik :
- NA15 1 Podmelnik
- NA15 2 Bačići
NA17 1-8 Statističko naselje Ruševo Krmpotsko :
- NA17 1-4 Podomar
- NA17 5-6 Obor
- NA17 7 Krpani
- NA17 8 Veliko Ruševo
3. Građevinska područja naselja na području brdskih predjela:
NA4 1-11 Statističko naselje Breze :
- NA4 1 Breze
- NA4 2-3 3 kuće na ulazu u Breze
- NA4 4 Pleteno
- NA4 5-6 Bulići
- NA4 7 Lovasi
- NA4 8-9 Mataije
- NA4 10 Mataija Draga
- NA4 11 Pemperi
NA12
NA20 1-6
Statističko naselje Krmpotske Vodice
Statističko naselje Zabukovac :
- NA20 1-5 Zabukovac
- NA20 6 Dakuša
(2) Na građevinskim područjima naselja na području Grada Novi Vinodolski gradi se u skladu
s ovim Prostornim planom, Zakonom i posebnim propisima te detaljnijom prostornoplanskom
dokumentacijom propisanom ovim Planom kada se izradi.
(3) Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana može se graditi unutar izgrađenog i
neizgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja na području prijelaznih padina i
brdskih predjela Grada Novi Vinodolski;
Članak 18.
(1) Na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja unutar ZOP-a (Novi
Vinodolski NA1 1-2 , Povile NA16, Smokvica NA18 1 , Sibinj Krmpotski NA19 1-6 ) ne može se
graditi dok se ne donese ovim Planom propisani plan užeg područja pojedinog naselja.
(2) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja unutar ZOP-a (Novi Vinodolski
NA1 1-2 , Klenovica NA11 1-2 , Povile NA16, Smokvica Krmpotska NA18 1-2 i Sibinj Krmpotski
NA19 1-9 ) do donošenja ovim Planom propisanih planova užih područja može se graditi
sukladno ovom Planu, Zakonu i posebnim propisima.
(3) Iznimno, izgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja Smokvica Krmpotska i Sibinj
Krmpotski (NA18 2 i NA19 7-9 ) unutar ZOP-a nisu obuhvaćeni obaveznom izradom prostornog
plana užeg područja obzirom da za iste nije određen neizgrađeni dio građevinskog područja i
na njima se gradi neposrednom provedbom ovog Plana.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
217

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Članak 19.
(1) Unutar dijela izgrađenog građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1 1 (određeno
kao zone: 1.3 – potez uz Ričinu i 1.4 – Glavica, Lišanj, park na kartografskom prikazu br. 4.1
"Građevinska područja" u mj.1:5000) i naselja Klenovica NA11 2 , do donošenja ovim Planom
propisanih planova užih područja (UPU1 i UPU4) moguća je izgradnja samo:
- infrastrukturnih i komunalnih građevina,
- rekonstrukcija građevina u vlastitim gabaritima uz zadržavanje namjene (osim unutar
obuhvata zone 1.4 – Glavica, Lišanj, park, gdje je moguća i prenamjena ali samo u
ugostiteljsko turističku namjenu),
- održavanje i adaptacija svih vrsta postojećih građevina te izgradnja pomoćnih građevina
(garaže, spremišta, bazeni i sl.) do maksimalnih vrijednosti propisanih ovim Planom za
nove građevine.
(2) Unutar dijela izgrađenog građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1 1 (označeno
kao zona 1.2 – dio Mikulja pod koridorom na kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska
područja" u mj.1:5000) do donošenja ovim Planom propisanog plana užeg područja (UPU1)
moguća je samo adaptacija, održavanje i rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim
gabaritima.
(3) Za dio građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1 1 - registriranu povijesnu
graditeljsku cjelinu, sve građevne aktivnosti i urbanističke intervencije moguće su temeljem
ovog Prostornog plana uz prethodno ishođenje posebnih uvjeta uređenja od nadležnog
Konzervatorskog odjela (označeno kao gradsko naselje – zone 14A i 14B na kartografskom
prikazu br. 4.1. “Građevinska područja” u mjerilu 1:5000).
Članak 20.
(1) Ovim se Prostornim planom određuju slijedeće kategorije uređenosti građevinskog
zemljišta za građevinska područja naselja Grada Novi Vinodolski:
I. kategorija uređenosti - sva naselja i dijelovi naselja na području Grada Novi
Vinodolski, s izuzetkom onih za koje je propisana II. kategorija
uređenosti;
II. kategorija uređenosti -
sva naselja i dijelovi naselja u obuhvatu ZOP-a - Novi
Vinodolski NA1 1-2, Povile NA16, Klenovica NA11 1-2 ,
Smokvica Krmpotska NA18 1-2 , Sibinj Krmpotski NA19 1-9 .
(2) I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje
obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu i pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup
građevnoj čestici.
(3) II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje
obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu,
odvodnju i električnu energiju.
Članak 21.
(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za
uređenje zemljišta i izgradnju (neizgrađeni dio).
(2) Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene
građevine stambene i druge namjene, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te
privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže i dr.).
(3) Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na
način propisan ovim Prostornim planom, a prikazani su na kartografskim prikazima br.1.1
"Korištenje i namjena površina–površine za razvoj i uređenje" u mj. 1:25000 i br.4. 1-7
“Građevinska područja” u mjerilu 1:5000.
Članak 22.
(1) Ovim Prostornim planom određen je samo slobodnostojeći tip gradnje za sve nove
građevine unutar svih građevinskih područja naselja na području Grada Novi Vinodolski.
(2) Iznimno, dozvoljava se izgradnja poluugrađenih građevina, obiteljskih kuća i stambenih
građevina, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.
(3) Izgradnja iz stavka (2) ovog članka, moguća je samo na građevinskim parcelama koje
graniče s građevinskom parcelom na kojoj je već izgrađena poluugrađena građevina sukladno
građevinskoj dozvoli ili je izdana građevinska dozvola (do stupanja na snagu ovog Plana) za
poluugrađenu građevinu.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
218

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(4) Oblik i veličina planirane građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku
katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti
smještaj građevine i propisane udaljenosti građevina do granica građevne čestice određene
ovim Planom.
(5) Postojeće građevne čestice mogu se proširiti do najvećih dopuštenih vrijednosti propisanih
ovim Planom.
Članak 23.
(1) Iznimno, od članka 22. ovih Odredbi, unutar izgrađenog dijela građevinskih područja
naselja Novi Vinodolski NA1 1 i Klenovica NA11 1 , dozvoljena je gradnja i dvojnih te
građevina u nizu (tip gradnje) kao i gradnja višestambenih građevina ali samo u obuhvatu i u
skladu s propisanim graničnim vrijednostima donesenih planova užih područja (obuhvati
određeni na kartografskom prikazu br.4.1-7 „Građevinska područja naselja“ u mj 1:5000) i
to:
- dvojne građevine: - DPU „Dijela obale Petra Krešimira IV“ s izmjenama i
dopunama (SN 26/96, 21/00),
- PUP “Prisika” s izmjenama i dopunama (SN 13/89, 46/89 i
16/95, prov. odredbe 8/99 i 10/99) i
- DPU “Centar Klenovice” s izmjenama i dopunama (SN
21/98, 18/03).
- građevine u nizu: - DPU „Dijela obale Petra Krešimira IV“ s izmjenama i
dopunama (SN 26/96, 21/00),
- PUP “Prisika” s izmjenama i dopunama (SN 13/89, 46/89 i
16/95, prov. odredbe 8/99 i 10/99) i
- DPU “Centar Klenovice” ” s izmjenama i dopunama (SN
21/98, 18/03).
- višestambene građevine: - PUP “Prisika” s izmjenama i dopunama (SN 13/89, 46/89 i
16/95, prov. odredbe 8/99 i 10/99) i
- DPU “Centar Klenovice” s izmjenama i dopunama (SN
21/98, 18/03).
Članak 24.
(1) Unutar građevinskih područja naselja na području Grada Novi Vinodolski mogu se
graditi građevine stambene, društvene (ili javne), gospodarske (poslovne i poljoprivredne),
ugostiteljsko-turističke, infrastrukturne i komunalne namjene, montažne građevine (štandovi,
kiosci) temeljem odredbi ovog Plana.
(2) Unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja unutar ZOP-a (Novi Vinodolski
NA1 1-2 , Povile NA16, Klenovica NA11 1 , Smokvica Krmpotska NA18 1 i Sibinj Krmpotski
NA19 1-2 i NA19 6 ), u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se planirati gradnja, niti se može
graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:
- proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom,
- trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m 2 , osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti
i konfiguracija terena.
(3) U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja uz obalu mora (Novi Vinodolski
NA1 1 , Smokvica Krmpotska NA18 1 i Sibinj Krmpotski NA19 4 i NA19 6 ) u pojasu najmanje
70 m od obalne crte može se planirati izgradnja građevina sukladno Uredbi (NN br.128/04.) i
prateći sadržaji uređenih plaža određenih ovim Planom (tipizirana manja prizemna građevina
trgovačko-uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne površine do 40 m 2 , sukladne već
izgrađenim temeljem DPU-a “Šetalište Zagori – Ričina”, SN 21/00, otvoreni tuševi, sanitarni
uređaji i sl.) koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
219

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2.2.2. Građevine stambene namjene
Članak 25.
(1) Ovim Prostornim planom određene građevine stambene namjene dijele se na:
a) obiteljsku kuću – građevina stambene namjene sa najviše 3 stana,
b) stambenu građevinu – građevina sa najviše 4 stambene odnosno samostalne uporabne
cjeline,
c) vikend građevinu – građevina povremenog stanovanja.
Članak 26.
(1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna obiteljska kuća ili stambena građevina te
uz nju manje pomoćne građevine (garaže, drvarnice, spremišta i sl.) i/ili jedna manja
građevina gospodarske-obrtničke namjene ili poljoprivredno gospodarska građevina, ukoliko
zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom.
(2) Osim stambene namjene, u sklopu obiteljske kuće i stambene građevine omogućava se i
prisustvo tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, uz uvjet da ne zagađuju
zrak, ne uzrokuju povećanu buku ili prostori s izvorom buke jačine veće od 55 dB po danu i
45 dB po noći (u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara, Zakonom o zaštiti od buke,
Zakonom o zaštiti zraka) kao i djelatnosti koje ne privlače povećan promet teretnih vozila:
(3) Poslovna namjena iz stavka (2) ovog članka moguća je uz uvjet da je ukupna površina
poslovnog prostora manja od ukupne površine stambenog prostora, tj. obavezna je pretežito
stambena namjena.
2.2.2.1. Obiteljska kuća
Članak 27.
(1) Izgradnja obiteljskih kuća, visine P 0 +P+2kata, temeljem odredbi ovog Prostornog plana
moguća je unutar svih građevinskih područja naselja na području Grada Novi Vinodolski,
osim unutar dijela građevinskog područja NA1 1 naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona
1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u mj.1:5000) gdje moguća
izgradnja obiteljskih kuća samo do visine od P 0 +P+1kat.
(2) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, izgrađenim
dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja za
izgradnju slobodnostojećih građevina:
• najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 300 m 2 ;
• najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m 2 ;
U građevinskim područjima naselja izvan obuhvata ZOP-a građevna čestica može biti i
veća ali ne veća od 3.000 m 2 i samo u slučajevima kada se uz građevinu osnovne namjene
smještavaju manje građevine gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene i poljoprivredne
gospodarske građevine;
• širina građevnih čestica mjerena na mjestu građevne linije ne može biti manja od 14,0 m;
• najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 60 m 2 ;
• najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 150 m 2 ;
• najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) određuje se 0,3;
• najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,9;
• najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi četiri etaže (P 0 +P+2kata);
• najveća dopuštena visina građevine iznosi:
- prizemnica (P 0 +P) 4,5 metra do vijenca;
- katnica (P 0 +P+1) 7 metara do vijenca;
- dvokatnica (P 0 +P+2) 10 metara do vijenca.
(3) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, izgrađenim
dijelovima naselja, za izgradnju poluugrađenih građevina:
• najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 200 m 2 ;
• najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m 2 ;
U građevinskim područjima naselja izvan obuhvata ZOP-a građevna čestica može biti i
veća ali ne veća od 3.000 m 2 i samo u slučajevima kada se uz građevinu osnovne namjene
smještavaju manje građevine gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene i poljoprivredne
gospodarske građevine;
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
220

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
• širina građevnih čestica mjerena na mjestu građevne linije ne može biti manja od 12,0 m;
• najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 50 m 2 ;
• najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 150 m 2 ;
• najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) određuje se 0,4;
• najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 1,2;
• najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi četiri etaže (P 0 +P+2kata), osim unutar
dijela građevinskog područja NA1 1 naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1 na
kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u mj.1:5000), gdje moguća
izgradnja obiteljskih kuća samo do visine od P 0 +P+1kat;
• najveća dopuštena visina građevine iznosi:
- prizemnica (P 0 +P) 4,5 metra do vijenca;
- katnica (P 0 +P+1kat) 7 metara do vijenca;
- dvokatnica (P 0 +P+2kata) 10 metara do vijenca.
2.2.2.2. Stambene građevine
Članak 28.
(1) Izgradnja stambenih građevina visine P 0 +P+2kata, temeljem odredbi ovog Prostornog
plana moguća je unutar svih građevinskih područja naselja na području Grada Novi
Vinodolski, osim unutar dijela građevinskog područja NA1 1 naselja Novi Vinodolski
(označeno kao zona 1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u
mj.1:5000) gdje je moguća izgradnja stambenih građevina samo do visine od P 0 +P+1kat.
(2) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice u postojećim izgrađenim
dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja za
izgradnju slobodnostojećih građevina:
• najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m 2 ;
• najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ;
• širina građevnih čestica mjerena na mjestu građevne linije u neizgrađenim dijelovima
građevinskih područja naselja ne može biti manja od 16,0 m;
• najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 100 m 2 ;
• najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 200 m 2 ;
• najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) određuje se 0,3;
• najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,9;
• najveći dopušteni broj etaža iznosi četiri etaže (P 0 +P+2kata);
• najveća dopuštena visina građevine iznosi:
- prizemnica (P 0 +P) 5 metra do vijenca;
- katnica (P 0 +P+1) 8 metara do vijenca;
- dvokatnica (P 0 +P+2) 10 metara do vijenca;
(3) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, izgrađenim
dijelovima naselja, za izgradnju poluugrađenih građevina:
• najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m 2 ;
• najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ,
• širina građevnih čestica mjerena na mjestu građevne linije ne može biti manja od 14,0 m;
• najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 100 m 2 ;
• najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 150 m 2 ;
• najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) određuje se 0,4;
• najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 1,2;
• najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi četiri etaže (P 0 +P+2kata), osim unutar
dijela građevinskog područja NA1 1 naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1 na
kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u mj.1:5000) gdje moguća
izgradnja obiteljskih kuća samo do visine od P 0 +P+1kat;
• najveća dopuštena visina građevine iznosi:
- prizemnica (P 0 +P) 5 metara do vijenca;
- katnica (P 0 +P+1) 8 metara do vijenca;
- dvokatnica (P 0 +P+2) 10 metara do vijenca.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
221

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Članak 29.
(1) Iznimno, građevne čestice unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu
biti i manje od navedenih u člancima 27. i 28., u slučajevima:
- ukoliko su formirane parcelacijom koja je provedena u katastru temeljem elaborata
cijepanja izrađenog u skladu s detaljnim planovima uređenja (bivši PUP-ovi);
- kod rekonstrukcija i zamjena postojećih legalnih građevina izgrađenih prema građevnoj
dozvoli ili za koje je izdana konačna građevna dozvola do stupanja na snagu ovog Plana;
(2) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja na česticama manjim od
određenih ovim Planom, a s izgrađenošću većom od utvrđene u člancima 27. i 28. ovih
Odredbi kod rekonstrukcije ili zamjene građevine ne smije se povećavati izgrađenost čestice.
(3) Za dio građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1 1 - registriranu povijesnu
graditeljsku cjelinu, moguća su odstupanja od zadanih graničnih vrijednosti navedenih u u
člancima 27. i 28. Ovih Odredbi ali samo u smislu uvjeta određenih od nadležnog
Konzervatorskog odjela (označeno kao gradsko naselje – zone 14A i 14B na kartografskom
prikazu br. 4.1. “Građevinska područja” u mjerilu 1:5000).
(4) Građevine stambene namjene (obiteljske kuće i stambene građevine) moraju biti udaljene
najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine ali ne manje od 4 metra od granice susjedne
građevne čestice s otvorima, odnosno ne manje od 3 metra bez otvora, osim unutar povijesnih
graditeljskih cjelina. Otvorima se ne smatraju fiksni otvori s neprozirnim staklom najveće
veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke.
(5) Iznimno, kada se građevina (obiteljska kuća ili stambena građevina) nalazi na rubnom
dijelu građevinskog područja minimalna udaljenost građevine od ruba parcele može biti i
manja od udaljenosti utvrđenih ovim člankom, ali ne manje od 1,5 m sa otvorima na toj strani
odnosno ne manje od 1,0 metara bez otvora.
(6) Balkoni, terase i otvorena stubišta, na česticama građevina stambene namjene, ne mogu se
graditi na udaljenosti manjoj od 4 metra od susjedne građevne čestice.
Izgradnja pomoćnih građevina i/ili manjih građevina gospodarske - poslovne namjene
(obrtničke) uz obiteljske kuće i stambene građevine
Članak 30.
(1) Uz obiteljsku kuću i stambenu građevinu mogu se graditi pomoćne građevine (garaže,
zatvoreni bazeni, manja spremišta i sl.) i/ili jedna manja građevina gospodarske-poslovne
(obrtničke) namjene prema slijedećim graničnim vrijednostima:
- jednoetažne (P) visine do 4,0 metra do vijenca (do sljemena 6,0 metara), iznimno dvije
etaže (P+1) visine do 5,6 metara do vijenca (do sljemena 6,6 metara), kada se grade na
regulacijskom pravcu i ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude
izvedena u nivou kote višeg prirodnog terena (slojnica terena);
- u slučaju kada nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou
kote višeg prirodnog terena mogu biti i jednoetažne s ravnim krovom ukoliko se isti
koristi kao parkirališna površina i max. visine 5,5 m;
- krovišta bez nadozida;
- tlocrtne površine manje od tlocrtne površine građevine osnovne namjene, a u sklopu ovim
Prostornim planom zadanih vrijednosti izgrađenosti građevne čestice osnovne namjene;
- građevinski pravac je u pravilu iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene.
Iznimno, građevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini način
pristupa na cestu;
- građevine se mogu graditi uz građevinu osnovne namjene i u tom slučaju građevine
gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene moraju od osnovne građevine biti odijeljene
protupožarnim zidom;
- ako imaju otvore od granice susjedne građevne čestice moraju biti udaljena najmanje 4
metra;
- mogu se graditi na udaljenosti i manjoj od 4 m ali bez otvora (i na granici građevne
čestice). Otvorima se ne smatraju fiksni otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60
x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke;
- Kada se grade na granici građevne čestice moraju biti od vatrootpornog materijala uz uvjet
da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako se grade kao poluotvorene
građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene protupožarnim zidom.
(2) Kod građenja građevina gospodarske (obrtničke) namjene, odgovarajući prostor za
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
222

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
parkiranje vozila mora se osigurati u okviru građevne čestice.
(3) Otvoreni bazeni i septičke jame ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4 metra od
susjedne građevne čestice.
(4) Djelatnost koja se obavlja u manjim građevinama gospodarske-poslovne (obrtničke)
namjene, način ustroja proizvodnje, proizvodni postupak te potrebe prometa moraju
zadovoljavati sigurnosne uvjete i ne smiju ugrožavati okoliš i kvalitetu života na susjednim
parcelama i u naselju (u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara, Zakonom o zaštiti od buke,
Zakonom o zaštiti zraka). Rubovi prema susjednim parcelama moraju se realizirati kao
vegetacijski tamponi u skladu s uvjetima zaštite okoliša.
(5) Građevine iz ovog članka moraju s osnovnom građevinom činiti arhitektonsko oblikovnu
cjelinu u skladu s uvjetima iz članka 35. ovih Odredbi.
(6) Postojeće pomoćne i manje građevine gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene
sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima,
ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom.
Izgradnja poljoprivrednih građevina uz građevine stambene namjene
Članak 31.
(1) Unutar svih građevinskih područja naselja u ZOP-u (Novi Vinodolski NA1, Povile NA16,
Klenovica NA11, Smokvica Krmpotska NA18, Sibinj Krmpotski NA19) ne dozvoljava se
izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina.
(2) Na građevnoj čestici građevina stambene namjene osim građevine osnovne namjene, a u
sklopu ovim Prostornim planom zadanih vrijednosti izgrađenosti građevne čestice osnovne
namjene, mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne, s
mogućnošću izgradnje potkrovlja, tako da:
- građevna čestica nije manja od 800 m 2 ;
- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje poljodjelskih proizvoda;
- maksimalna dozvoljena visina građevine iznosi 5 metara do vijenca;
- građevinski pravac je iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene;
- udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora biti
minimalno 15 metara od građevine osnovne namjene i manjih gospodarskih-poslovnih
građevina na susjednoj građevnoj čestici. Iznimno, se može odobriti i bliže kada se
projektom prikaže potpuno rješavanje higijene u građevini i manipulacija otpadnim
tvarima;
- ako se grade kao slobodnostojeće mogu se graditi i na granici građevne čestice, bez
otvora, od vatrootpornog materijala uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj
građevnoj čestici. Ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne
građevine biti odijeljene protupožarnim zidom a udaljenost drugih dijelova građevine od
ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 4 metra;
- ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te
čestice najmanje 4 metra;
- ako su građene od drveta te se u njima sprema sijeno i slama, najmanja udaljenost od
susjedne građevne čestice iznosi 5 metara;
- djelatnost koja se obavlja u manjim građevinama poljoprivredne gospodarske namjene, ne
smije ugrožavati okoliš i kvalitetu života na susjednim parcelama i u naselju. Rubovi
prema susjednim parcelama moraju se realizirati kao vegetacijski tamponi u skladu s
uvjetima zaštite okoliša;
- Za arhitektonsko oblikovanje građevina vrijede uvjeti iz članka 35. ovih Odredbi.
(3) Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene u skladu s prijašnjim
propisima mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti
propisani ovim Prostornim planom.
Članak 32.
(1) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5 metara od granice građevne čestice, ako su
letilišta okrenuta prema toj granici, a 3 metra ako su okrenuta u suprotnom smjeru dok od
građevina osnovne namjene, manjih građevina poslovne namjene kao i gospodarskih
građevina sa stokom na susjednoj čestici ne može biti manja od 20 metara.
(2) Gnojišta i sabirne jame moraju biti udaljene min. 20 metara od građevine osnovne
namjene na susjednoj čestici kao i manjih građevina poslovne namjene, a od granica građevne
čestice najmanje 10 metara dok se udaljenosti od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori,
cisterne i sl.) određuju prema posebnim uvjetima nadležnih službi.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
223

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(3) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod i zidovi
moraju biti nepropusni za tekućine i moraju imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.
(4) Dno i stijene gnojišta moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz
staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom
terenu.
(5) Jame za osoku i gnojišta moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati
siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od
ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta.
(6) Spoj od gnojišta do jame za osoku mora biti nepropusan i zatvoren.
2.2.2.3. Vikend građevine
Članak 33.
(1) Izgradnja vikend građevina na području Grada Novi Vinodolski temeljem odredbi ovog
Prostornog plana moguća je unutar građevinskih područja naselja Breze (NA4 1-11 ), Gornji
Zagon (NA8 1-6 ), Bater (NA2 1-7 ), Crno (NA5 1-9 ), Javorje (NA10 1-2 ), Krmpotske Vodice (NA
12), Luka Krmpotska (NA 14 1-3 ), Podmelnik (NA15 1-2 ), Ruševo Krmpotsko (NA17 1-8 ) i
Zabukovac (NA20 1-6 ).
(2) Vikend građevine mogu se graditi u postojećim, djelomično izgrađenim ili u planiranim,
neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja isključivo kao slobodnostojeće
građevine (tip gradnje) prema slijedećim dopuštenim graničnim vrijednostima:
- površina građevne čestice iznosi: 180 – 1.000 m 2 ;
- najveća površina tlocrtne projekcije iznosi: 50 m 2 ;
- najveći dopušteni broj etaža iznosi tri etaže i to prizemlje + potkrovlje s mogućnošću
izgradnje podruma, najveće dopuštene visine 5,0 metara do vijenca;
- vikend građevina od granice susjedne građevne čestice mora biti udaljena najmanje pola
visine (h/2), ali ne manje od 4 metra od granice susjedne građevne čestice s otvorima,
odnosno ne manje od 3 metra bez otvora. Otvorima se ne smatraju fiksni otvori s
neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke;
- vikend građevina mora imati I. kategoriju uređenosti;
- uz vikend građevinu na građevnoj čestici moguća je i izgradnja pomoćnog objekta
(garaža, spremište) najviše jednoetažnog (P), najveće dopuštene visine 3 metra i najveće
dopuštene površine tlocrtne projekcije građevine do 20 m 2 ;
- arhitektonsko oblikovanje vikend građevina i uređenje građevnih čestica određeno je
člancima 35. i 36. ovih Odredbi, iznimno moguća je i izgradnja tipskih montažnih
(drvenih) vikend građevina koje su arhitektonskim oblikovanjem primjereni brdskoj
gradnji;
- postojeće vikend građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se
rekonstruirati (ne i u smislu prenamjene) u postojećim gabaritima, ukoliko nisu
zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom.
Priključivanje građevina stambene namjene - obiteljske kuće,
stambene i vikend građevine na komunalnu infrastrukturu
Članak 34.
(1) Unutar građevinskih područja naselja u kojima se ovim Planom ne planira izgradnja
sustava vodoopskrbe i odvodnje, a određena je I. kategorija uređenosti građevinskog
zemljišta, za sve građevine (do 4 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) veličine do
max. 15 ES uvjetuje se gradnja cisterni i nepropusnih sabirnih jama neposrednom provedbom
ovog Plana.
(2) Sabirna jama iz stavka (1) ovog članka podrazumijeva višedjelnu nepropusnu septičku
jamu, bez izljeva, prema prilikama na terenu, u skladu sa sanitarno – tehničkim i higijenskim
uvjetima i u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i standardima. Septička jama mora
biti pristupačna vozilima radi povremenog pražnjenja i raskuživanja.
(3) Na području gdje nema izgrađene vodovodne mreže, a određena je I. kategorija uređenosti
građevinskog zemljišta korisnik građevine dužan je riješiti opskrbu pitkom vodom: iz cisterne
na građevnoj čestici, ili iz najbližeg valjanog korištenoga zajedničkog izvora ili spremišta
pitke vode.
(4) Za sve građevine stambene namjene – obiteljske kuće i stambene građevine (do 3 stana
odnosno samostalne uporabne cjeline) veličine do max. 10 ES, samo unutar izgrađenog dijela
građevinskih područja naselja, u kojima nije izgrađen sustav odvodnje, a određena je II.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
224

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
kategorija uređenosti zemljišta, do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom,
moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta
nadležnih službi. Za građevine s više od 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline,
kapaciteta većeg od 10 ES, obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska. U
slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav
odvodnje.
(5) Priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje te na građevine elektroopskrbe,
telekomunikacijsku i plinsku mrežu unutar građevinskih područja naselja utvrđuje se na
osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.
Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene,
pomoćnih i manjih građevina gospodarske - poslovne namjene (obrtničke) namjene
i poljoprivredno gospodarskih građevina uz građevine stambene namjene
Članak 35.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i kod rekonstrukcije
postojećih, oblikovanje fasada i krovišta, kao i upotrebljeni građevinski materijali moraju biti
usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj
primorskoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake na fasadi,
kameni sokl, i dr.). U naseljima Bile, Breze, Crno, Gornji Zagon, Javorje, Krmpotske Vodice,
Luka Krmpotska, Podmelnik, Ruševo Krmpotsko i Zabukovac moraju biti primjereni brdskoj
gradnji tj. usklađeni s načinom gradnje postojećih građevina u naselju.
(2) U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom preporučuje se
korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.
(3) Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.
(4) Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu
primorskog podneblja, odnosno u naseljima Bile, Breze, Crno, Gornji Zagon, Javorje,
Krmpotske Vodice, Luka Krmpotska, Podmelnik, Ruševo Krmpotsko i Zabukovac moraju se
poštivati pravila proporcija otvora postojećih građevina u naselju primjerenih brdskoj gradnji.
(5) Krovišta građevina unutar naselja na području ZOP-a i prijelaznih padina moraju biti kosa,
minimum dvostrešna, s nagibom krovnih ploha između 18° i 23 o . Pokrov mora biti mediteran
crijep ili kupa kanalica crvene boje. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu (ovisno o
lokalnim uvjetima), biti paralelno sa slojnicama zemljišta.
(6) U naseljima na području brdskih predjela (Bile, Breze, Crno, Gornji Zagon, Javorje,
Krmpotske Vodice, Luka Krmpotska, Podmelnik, Ruševo Krmpotsko i Zabukovac) krovišta
građevina moraju biti kosa, minimum dvostrešna, pokrov mora biti crijep, s nagibom krovnih
ploha do 45 o . U skladu s zahtjevima arhitektonskog oblikovanja i klimatskoj zoni dozvoljeni
su i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja u skladu s kojim će se
definirati i nagib krova.
(7) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina moguća je u manjem dijelu izvedba upuštenih
krovnih terasa, a prilikom osvjetljavanja potkrovnih prostorija dozvoljena je izgradnja krovnih
prozora i krovnih kućica (najviše do 30% krovne plohe). Također je dozvoljeno korištenjepostavljanje
“sunčanih” kolektora (njihova postava mora biti u okviru krovne plohe
građevine) pri čemu mogu pokriti samo do 50% njezine površine.
(8) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za
solarije (otvorena krovišta).
(9) Izgradnja ravnih krovova dopuštena je samo na pomoćnim, manjim građevinama
gospodarske - obrtničke namjene i poljoprivrednim gospodarskim građevinama, te ukoliko se
krovna terasa koristi kao parkiralište ili prohodna površina.
(10) Na području cijelog Grada Novi Vinodolski zabranjuje se upotreba salonita za pokrivanje
krovišta građevina.
(11) Kamene fasade postojećih građevina moguće je obnavljati samo upotrebom kamena kao
građevinskog materijala, bez mogućnosti žbukanja istih.
Uređenje građevnih čestica građevina stambene namjene
Članak 36.
(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u pravilu, na
tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
225

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
voćaka.
(2) Nadstrešnice koje su otvorene minimalno sa tri strane, pokrivene crijepom, ne uračunavaju
se u izgrađenost, a odobrava se površina od 15,0 m 2 po stanu ili jednoj samostalnoj uporabnoj
cjelini.
(3) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim
obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u
pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od
narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3
kaskade visine po 150 cm, uz obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida
izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.
(4) U obalnim naseljima dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u
pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak.
(5) Neizgrađeni dio građevne čestice - najmanje je 50% uređen visokim i niskim zelenilom.
Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj, odnosno građevinskoj
dozvoli. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.
(6) Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena,
zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena), a mogu biti i
prozračne. Upotreba montažnih ograda od prefabriciranog betona nije dopuštena. Ograde
između građevinskih parcela ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena).
Iznimno, u postojećim izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja, unutar
povijesnih cjelina, visina ograda može biti i viša u skladu s već formiranim odnosno
zatečenim ogradama, odnosno u skladu s uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.
(7) Na građevnim česticama obiteljskih kuća, stambenih i vikend građevina potrebno je
urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada.
Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako
izloženo mjesto.
(8) Na građevnim česticama obiteljskih kuća, stambenih i vikend građevina mora se osigurati
min. 1 parkirališno mjesto po stanu, stambenoj odnosno samostalnoj uporabnoj cjelini
sukladno članku 123. stavak (4) ovih Odredbi.
(9) Odgovarajući prostor za smještaj i parkiranje vozila za potrebe obiteljskih kuća i
stambenih građevina mora se predvidjeti na odnosnoj građevnoj čestici, kao parkirališno
mjesto ili u garaži (koja može biti u sklopu građevine ili kao pomoćna građevina).
(10) Odredba iz stavka (9) ovog članka primjenjuje se u postupku ishođenja lokacijske
dozvole za neizgrađene čestice ili prenamjenu stambenog dijela građevine u poslovni.
Rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina stambene namjene
u izgrađenim građevinskim područjima naselja
Članak 37.
(1) Za dio naselja Novi Vinodolski NA1 1 - registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu
(označeno kao gradsko naselje – zone 14A i 14B, na kartografskom prikazu br. 4.1.
“Građevinska područja” u mjerilu 1:5000) za rekonstrukcije postojećih stambenih građevina
u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., kao i rekonstrukcija postojećih ostataka
građevina i ruševina moguća su odstupanja od uvjeta za novu izgradnju, temeljem uvjeta
odnosno mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela.
(2) Rekonstrukcije postojećih stambenih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji,
prenamjene i sl., za sva druga naselja i dijelove naselja na području Grada Novi Vinodolski
koja nisu navedena u stavku (1) ovog članka, moguća su prema odredbama ovog Prostornog
plana.
(3) Rekonstrukcija (u smislu promjene namjene i nadogradnje) postojećih građevina
izgrađenih u skladu s građevinskom dozvolom ili za koje je izdana konačna građevna dozvola
do stupanja na snagu ovog Plana (obiteljske kuće i stambene građevine) u izgrađenim
građevinskim područjima naselja, kod kojih je postojeći K ig veći od 0,3 određuje se u
postojećim tlocrtnim gabaritima do max. visine određene ovim Planom.
(4) U već izgrađenim dijelovima naselja, postojeće građevine stambene namjene (ali ne i
pomoćne građevine i manje gospodarske-obrtničke), izgrađene u skladu s građevinskom
dozvolom i udaljene manje od 4 metra od jedne susjedne granice građevne čestice ali ne
manje od 1 metara, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji
se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
226

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(5) Postojeće građevine stambene namjene sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se
rekonstruirati u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim
Prostornim planom.
(6) Pojedinačne intervencije na postojećim izgrađenim višestambenim građevinama, osim
adaptacija interijera, a osobito na pročeljima nisu dopuštene.
(7) Rekonstrukcija postojećih ostataka građevina i ruševina izvan obuhvata navedenih u
stavku (1) ovog članka dozvoljava se prema uvjetima propisanim ovim Planom uz uvjet da je
dozvoljena maksimalna visina građevine od tri etaže (P 0 +P+1).
(8) Stanje građevine i ruševine u smislu stavka (1) i (7) ovog članka utvrđuje se izvadkom iz
katastra zemljišta, zemljišno-knjižnim izvadkom i po potrebi arhivskom građom.
(9) Rekonstrukcija u smislu prenamjene, odnosno zamjena postojeće višestambene građevine
izgrađene na k.č.br: 3674/1 (nekadašnji hotel „Klek“) moguća je samo u građevinu
ugostiteljsko turističke namjene iz skupine hotela, vrste: hotel, određene „Pravilnikom o
razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata
iz skupine „hoteli“ (NN, broj: 48/02, 108/02 i 132/03).
(10) Iznimno, od stavka (1) članka 19. ovih Odredbi, unutar obuhvata dijela g.p. NA1 1 naselja
Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.4 1 na kartografskom prikazu br. 4.1 «Građevinska
područja» u mj. 1:5000) dozvoljava se rekonstrukcija (u smislu prenamjene) postojećih
građevina u građevine stambene namjene s time da je moguća izgradnja samo jednog (1)
stana.
(11) Neposrednom provedbom ovog Plana omogućuje se rušenje postojeće višestambene
građevine izgrađene na k.č.br: 3674/1 (nekadašnji hotel „Klek“) i «Mavlićeve kuće» u naselju
Novi Vinodolski.
2.2.3. Građevine društvene (javne) namjene
Članak 38.
(1) Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine društvene
namjene i ostali sadržaji javnog interes, u svim građevinskim područjima naselja, tlocrtne
projekcije ne veće od 250 m 2 (iznimno sportske dvorane ne veće od 500 m 2 ) i ne više od 4
etaže (dvije podzemne etaže+prizemlje+1kat).
(2) Izgradnja građevina društvene namjene većih graničnih vrijednosti od onih navedenih u
stavku (1) ovog članka odrediti će se ovim Planom propisanim planovima užih područja.
(3) Građevine društvene namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod
uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalno širine 4,5 m za
jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju
širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,5 m.
(4) Priključak na građevine vodoopskrbe i odvodnje, elektroopskrbe, telekomunikacijsku i
plinsku mrežu utvrđuje se sukladno čl. 53 ovih Odredbi i na osnovi posebnih uvjeta nadležnih
službi.
(5) Rekonstrukcija postojećih građevina društvene namjene, kada zahvati na građevini ne
zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Prostornim planom, vrši se
u postojećim gabaritima građevine.
(6) Rekonstrukcija građevina iz stavka (5) ovoga članka moguća je u cilju održavanja ili
promjene namjene.
(7) Prostorni raspored građevina društvene namjene prikazan je na kartografskom prikazu br.
1.”Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25000.
Članak 39.
(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:
a) za predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)
- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m 2 po djetetu, za
dvoetažnu 25 m 2 po djetetu;
- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ;
- ukoliko se predškolske ustanove grade u dijelu građevine druge namjene (pretežito
stambene) tada se mora osigurati zasebni prostor od najmanje 5 m 2 po djetetu
neizgrađenog dijela građevne čestice za igru djece na otvorenom.
b) za osnovne i srednje škole
- bruto površina građevine je oko 4,8 m 2 /učeniku;
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
227

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i
rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.;
- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m 2 po učeniku za rad škole u
2 smjene. Iznimno u već izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja normativ
je 20-40 m 2 po učeniku;
- u naselju Novi Vinodolski planira se otvaranje srednje škole prilikom čijeg projektiranja
i gradnje treba osim gore navedenih normativa primjeniti važeće zakonske odredbe,
normative i standarde;
- optimalna srednja škola broji 16-24 razredna odjela, odnosno 480-720 učenika.
c) za sport i rekreaciju
- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportskorekreacijskih
građevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadržaja u skladu s
veličinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom
namjenom;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi
zatvoreni odnosno otvoreni sportski sadržaj iznosi najviše 0,4 (potreban broj parkirališnih
mjesta na građevnoj čestici) odnosno najviše 0,7 kada je potreban broj parkirališnih
mjesta osiguran unutar građevine ili kupnjom (zakupom) zemljišta u neposrednoj blizini
uz javnu prometnu površinu;
- unutar dijela zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) mogu se urediti manji
trgovački, poslovni, ugostiteljski i sl. sadržaji koji nisu u suprotnosti s osnovnom
namjenom građevine i nemaju štetne utjecaje na okoliš.
d) za zdravstvo i socijalnu djelatnost
- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se otvaranje stanice hitne medicinske
pomoći na području Grada Novog Vinodolskog, kao i mogućnost otvaranja
specijalističkih ambulanti i poliklinika;
- građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti grade se u skladu s veličinom i značenjem
naselja u mreži središnjih naselja i standardima, te na lokacijama i na način da pridonose
kvaliteti života u naselju i slici naselja;
- u djelatnosti socijalne skrbi planirano je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema
slijedećim standardima:
- gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih,
socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu
aktivnost korisnika doma,
- ukupna površina građevne čestice za gradnju doma iznosi najmanje 50 m 2 po
korisniku. Ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može
iznositi od 38-42 m 2 po korisniku doma,
- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma
umirovljenika,
- ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 m 2
po korisniku doma.
e) za kulturne djelatnosti
- građevine za kulturne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s
veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju i slici
naselja.
f) za vjerske građevine
- najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog
projekta.
Članak 40.
(1) Građevine društvene namjene i ostali sadržaji javnog interesa mogu se graditi u
postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima
građevinskih područja naselja uz slijedeće uvjete:
- površina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m 2 ;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice nije veći od 0,4, osim kod
građevne čestice za sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 0,7
poštivajući uvjete iz članka 39. ovih Odredbi;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 1,2;
- sve građevine (osim crkve, vatrogasnog doma i sl. građevina čija je izgradnja uvjetovana
posebnim propisima), mogu se graditi do visine od najviše pet etaža (2 podzemne
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
228

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
etaže+prizemlje+2kata);
- zatvorene sportsko-rekreacijske građevine (dvorane) mogu se graditi najviše do visine od
12 metara do vijenca, osim crkve, vatrogasnog doma i sl. građevina čija je izgradnja
uvjetovana posebnim propisima;
- krovište mora biti koso (najmanje dvostrešno, bez nadozida) nagiba definiranog prema
klimatskoj zoni, odabranom pokrovu krova i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja u
skladu s člankom 35. ovih Odredbi. Iznimno, sportske dvorane mogu imati ravan ili
bačvasti krov dok sve ostale građevine mogu imati ravan krov samo u slučajevima kada
je isti moguće koristiti za parkiralište (konfiguracija terena i sl.);
- građevine društvene namjene trebaju biti sigurne od požara te elementarnih i drugih
opasnosti. Također, one moraju biti vatrosigurne i u njima se ne smiju odlagati tvari koje
su lako zapaljive ili eksplozivne;
- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 5 metara za građevine
visine do 2P 0 +P+1 odnosno najmanje 6 metara za građevine visine do 2P 0 +P+2 i sportske
dvorane, uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od udaljenosti
propisanih važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora;
- građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30%
njene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja, gdje
taj postotak može biti i manji;
- ograde se grade kao krute metalne (ne smiju biti žičane) u kombinaciji sa kamenom ili
betonom i ne mogu biti više od 2 metra, osim, iznimno, kada je to nužno radi zaštite
građevine ili načina korištenja;
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i
tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu
prilagodbu okolnom prostoru;
- parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u građevini (članak 3. točka 18.) i/ili na
građevnoj čestici građevine društvene ili javne namjene u skladu s namjenom i člancima
123.-124. ovih Odredbi. Iznimno, unutar već gusto izgrađenih dijelova naselja (područja
povijesnih graditeljskih cjelina) moguće je utvrditi rješavanje parkirališnih mjesta i izvan
građevne čestice kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini uz javnu prometnu
površinu;
- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne
čestice i mogu zauzimati 100% površine gradivog dijela građevne čestice, ukoliko se
krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.
2.2.4. Građevine gospodarske namjene
Članak 41.
(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na
pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i
osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju
obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete
života i stanovanja.
(2) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:
- građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno servisne,
te manje zanatske),
- poljoprivredne gospodarske građevine.
(3) U građevinskim područjima naselja unutar obuhvata ZOP-a (Novi Vinodolski NA1,
Povile NA16, Klenovica NA11, Smokvica Krmpotska NA18, Sibinj Krmpotski NA19) nije
moguća izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina.
2.2.4.1. Građevine poslovne namjene
Članak 42.
(1) Neposrednom provedbom ovog Prostornog Plana mogu se graditi građevine poslovne
namjene od najviše 600 m 2 i do 2P 0 +P+2 na prijelaznim padinama i brdskim predjelima svih
građevinskih područja Grada Novi Vinodolski.
(2) U građevinskim područjima naselja unutar obuhvata ZOP-a, neposrednom provedbom
ovog Plana, mogu se graditi građevine poslovne namjene veličine od najviše 250 m 2 tlocrtne
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
229

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
projekcije i visine do 2P 0 +P+2. Uvjeti izgradnje građevina tlocrtne projekcije veće do najviše
600 m 2 i visine do 2P 0 +P+2 odrediti će se ovim planom propisanim planovima užih područja.
(3) Zatečene građevine proizvodne ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja
zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.
(4) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je
osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka,
svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one
djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite
okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru
dosega negativnih utjecaja.
(5) Unutar građevine poslovne namjene moguć je smještaj prostora stambene namjene bruto
površine manje od ukupne bruto površine namijenjene osnovnoj namjeni građevine odnosno
mora prevladavati poslovna namjena.
(6) Građevine poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod
uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalno širine 4,5 m za
jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju
širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,5 m.
(7) Priključak na građevine vodoopskrbe i odvodnje, elektroopskrbe, telekomunikacijsku i
plinsku mrežu utvrđuje se sukladno čl. 53. ovih Odredbi i na osnovi posebnih uvjeta
nadležnih službi.
(8) Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene, kada zahvati na građevini ne
zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Prostornim planom, vrši se
u postojećim gabaritima građevine.
(9) Rekonstrukcija građevina iz stavka (8) ovoga članka moguća je u cilju održavanja ili
promjene namjene.
Članak 43.
(1) Građevina poslovne namjene mogu se graditi u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja
ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja uz slijedeće uvjete:
- površina građevne čestice ne može biti manja od 400 m 2 ;
- najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,4;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,8;
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija nove građevine iznosi 600 m 2 .
- najveći dopušteni broj etaža građevine poslovne namjene je do četiri etaže (2P 0 +P+1).
Iznimno, građevine s pretežito uslužnim i trgovačkim sadržajem (pretežito uredi, banke,
trgovački centri i sl.) mogu biti i više do tri nadzemne etaže (2P 0 +P+2) i najvećim
dopuštenim koeficijentom iskorištenosti 1,2;
- visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim
procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10 metara do vijenca kod četiri
etaže (2P 0 +P+1) odnosno 11 metara do vijenca kod pet etaža (2P 0 +P+2);
- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 5 metara za građevine
visine do 2P 0 +P+1 odnosno najmanje 6 metara za građevine visine do 2P 0 +P+2, uz uvjet
da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od udaljenosti propisanih važećim
Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređenju prostora;
- pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
najviše kao jednoetažne (P), tlocrtno manje od građevine osnovne namjene, visine 4
metra do vijenca, krovišta bez nadozida i ulaze u izgrađenost građevne čestice. Najmanja
udaljenost od susjedne građevne čestice mora biti 4 metra ako ima otvore odnosno 3
metra bez otvora. Uz građevinu osnovne namjene mogu se graditi i ostale građevine koje
zahtjeva tehnološki proces građevine;
- građevna čestica prema javno-prometnoj površini uređuje se sadnjom drveća i ukrasnog
zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu, a rubni dijelovi prema susjednim
česticama moraju se urediti kao odgovarajući pojasi zaštitnog zelenila u skladu s uvjetima
zaštite okoliša;
- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo;
- ograde se grade kao krute metalne (ne smiju biti žičane) u kombinaciji sa kamenom ili
betonom i ne mogu biti više od 2 metra, osim, iznimno, kada je to nužno radi zaštite
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
230

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
građevine ili načina korištenja;
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i
tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu
prilagodbu okolnom prostoru;
- parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u građevini (članak 3. točka 18.) i/ili na
građevnoj čestici poslovne namjene, a broj mjesta u skladu s namjenama poslovnih
prostora i člancima 123.-124. ovih Odredbi. Iznimno, unutar već izgrađenih dijelova
naselja (područja povijesnih graditeljskih cjelina) investitor može osigurati parkirališno
mjesto i kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini uz javnu prometnu
površinu;
- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne
čestice i mogu zauzimati do 100% površine gradivog dijela građevne čestice, ukoliko se
krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.
(2) Unutar izgrađenog građevinskog područja naselja Breze (NA 4 1 ), za postojeći gospodarski
subjekt – pilanu ne primjenjuje se uvjeti iz stavka (1) alineje (1-5) ovog članka. Postojeće
građevine, za potrebe pilane, mogu se rekonstruirati (bez mogućnosti prenamjene) do max.
2500 m 2 tlocrtne projekcije i visine P+1.
2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine
Članak 44.
(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju poljoprivrednih gospodarskih
građevina u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim
dijelovima građevinskog područja naselja:
- površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m 2 ;
- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 ;
- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 200 m 2 ;
- dopuštena je izgradnja najviše jedne etaže (P) najveće dopuštene visine 5,0 metara do
vijenca;
- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje poljodjelskih proizvoda;
- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 5 metara;
- udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora biti
minimalno 15 metara od građevine osnovne namjene i manjih gospodarskih-poslovnih
građevina na susjednoj građevnoj čestici. Iznimno, se može odobriti i bliže kada se
projektom prikaže potpuno rješavanje higijene u građevini i manipulacija otpadnim
tvarima.
- građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog
zelenila;
- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo, a rubni dijelovi prema susjednim česticama moraju se urediti kao
odgovarajući pojasi zaštitnog zelenila u skladu s uvjetima zaštite okoliša;
- ograde se grade kao krute metalne u kombinaciji s kamenom ili zelenilom i ne mogu biti
više od 1,50 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja,
ali ne više od 2,00 m;
- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i
tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu
prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. Ovih Odredbi;
- pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
najviše kao jednoetažne (P) najveće dopuštene visine 3,0 metra i ulaze u izgrađenost
građevne čestice. Najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice mora biti 1 metar bez
otvora. Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti
udaljene od te čestice najmanje 4 metra;
- potreban prostor s odgovarajućim brojem mjesta za smještaj vozila mora se predvidjeti
unutar građevne čestice;
- gnojišta i sabirne jame moraju biti udaljene min. 20 m od građevine osnovne namjene na
susjednoj čestici kao i manjih građevina poslovne namjene, a od granica građevne čestice
najmanje 10,0 m;
- zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod i zidovi
moraju biti nepropusni za tekućine i moraju imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu
jamu;
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
231

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- dno i stijene gnojišta moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz
staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom
terenu.
- jame za osoku i gnojišta moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati
siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti
od ostalih građevina jame za osoku jednake su kao i za gnojišta;
- udaljenost građevina od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.)
određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi;
- spoj od gnojišta do jame za osoku mora biti nepropusan i zatvoren;
(2) Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene u skladu s prijašnjim
propisima mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti
propisani ovim Prostornim planom.
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene
Članak 45.
(1) Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine namijenjene smještaju i
prehrani, tj. ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti i to: smještajni, ugostiteljski i catering objekti
(Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN 49/03). Iz skupine ugostiteljskih i catering objekata
mogu se graditi sve vrste građevina dok se iz skupine smještajnih objekata mogu graditi samo
građevine iz skupine hotela, vrste: hotel, pansion i guest house, određene „Pravilnikom o
razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata
iz skupine „hoteli“ (NN, broj: 48/02, 108/02 i 132/03).
(2) Građevine iz stavka (1) ovog članka grade se kao pojedinačne građevine u građevinskom
području naselja unutar površine određene za mješovitu namjenu odnosno kao pojedinačna ili
više građevina na površini (prostornoj cjelini) unutar građevinskog područja naselja određenoj
za ugostiteljsko-turističku namjenu.
(3) Unutar građevinskih područja naselja u obuhvatu ZOP-a, unutar površine određene za
mješovitu namjenu, može se graditi pojedinačna građevina ugostiteljsko-turističke namjene
max. kapaciteta od 80 kreveta.
(4) Neposrednom provedbom ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskog područja
naselja unutar ZOP-a, može se graditi nova, rekonstruirati, odnosno zamjeniti postojeća
pojedinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini ugostiteljskoturističke
namjene površine 5 000 m 2 i manjoj, kapaciteta od najviše 80 kreveta i max. visine:
- građevine iz skupine hotela, vrsta hotel od najviše 6 etaža (2P 0 +P+3), osim unutar dijela
građevinskog područja NA1 1 naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1 na
kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u mj.1:5000) gdje je moguća
izgradnja najviše 5 etaža (2P 0 +P+2),
- građevine iz skupine hotela, vrsta pansion i guest house od najviše 5 etaža (2P 0 +P+2), osim
unutar dijela građevinskog područja NA1 1 naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1
na kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u mj.1:5000), gdje je moguća
izgradnja od najviše 4 etaže (2P 0 +P+1),
- ugostiteljski i catering objekti od najviše 4 etaže (2P 0 +P+1);
Uvjeti izgradnje građevina na većim površinama i većeg kapaciteta odrediti će se ovim
Planom propisanim planovima užih područja;
(5) U svim građevinskim područjima naselja, na prijelaznim padinama i brdskim predjelima
na području Grada Novi Vinodolski, neposrednom provedbom ovog Plana, mogu se graditi
ugostiteljsko-turističke građevine do max. vrijednosti propisanih ovim Planom.
(6) Pojedinačne građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi unutar
građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica
minimalno širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet, a ukoliko lokalni
uvjeti to ne dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,5 m. Građevna čestica
ugostiteljsko-turističke namjene 2 500 m 2 i veća određena unutar naselja mora imati javni
pristup minimalno širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet.
(7) Priključak na građevine vodoopskrbe i odvodnje, elektroopskrbe, telekomunikacijsku i
plinsku mrežu utvrđuje se sukladno čl. 53 ovih Odredbi i na osnovi posebnih uvjeta nadležnih
službi.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
232

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Članak 46.
(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti građevina ugostiteljsko-turističke namjene u
izgrađenim ili u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljskoturističke
namjene iznosi 500 m 2 ;
- najveća dopuštena veličina građevne čestice nije ograničena;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K is ) iznosi 0,8;
- visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim
procesom, a najveća dopuštena visina iznosi za objekte 2P 0 +P+1 visine 8,0 m, za objekte
2P 0 +P+2 visine 10,5 m, za objekte 2P 0 +P+3 visine 12,5 m;
- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 5 metara za građevine
visine od max. 2P 0 +P+1, odnosno najmanje 6 metara za više građevine (od 2P 0 +P+1 do
2P 0 +P+3), uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od udaljenosti
propisanih važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora,
- međusobnu udaljenost građevina na građevnoj čestici i prostornoj cjelini ugostiteljskoturističke
namjene ne može biti manja od udaljenosti propisanih važećim Pravilnikom o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređenju prostora; Ova odredba odnosi se samo za izgradnju novih građevina;
- pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene
najviše kao jednoetažne (P), visine do 4 metra, krovišta bez nadozida i ulaze u
izgrađenost građevne čestice. Najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice mora biti
1 metar. Ako građevine imaju otvore (i ventilacijski otvori) prema susjednoj građevnoj
čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4 metra;
- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, terase i sl.
Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ali moraju biti u nivou terena.
Iznimno, mogu biti i iznad kote prirodnog terena (slojnica terena) i to maksimalno do vis.
od 1,0 m, a od susjedne građevne čestice moraju biti udaljeni najmanje 4 metra;
- najmanje 60% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili
zaštitno zelenilo, u što je uračunata površina bazena, teniskih terena i sl., s tim da
hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 40% površine građevne čestice;
- parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u građevini (članak 3. točka 18.) i/ili na
građevnoj čestici u skladu s namjenom i člancima 123.-124. ovih Odredbi. Iznimno,
unutar već gusto izgrađenih dijelova naselja (područja povijesnih graditeljskih cjelina)
investitor može osigurati parkirališno mjesto i kupnjom ili zakupom zemljišta u
neposrednoj blizini uz javnu prometnu površinu;
- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne
čestice i mogu zauzimati 100% površine gradivog dijela građevne čestice, ukoliko se
krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren;
- za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora određuje se uvjet
da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana);
- za uređenje građevne čestice građevine ugostiteljsko-turističke namjene obavezno je
idejno rješenje okoliša sa svim potrebnim odrednicama - tip hortikulturnog rješenja,
obrada partera i sl., kao sastavnog dijela lokacijske odnosno građevinske dozvole;
- arhitektonsko oblikovanje građevina ugostiteljsko-turističke namjene mora biti u skladu s
funkcijom građevine, uz upotrebu kvalitetnih i postojanih materijala i boja, uz
maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i uskladu s člankom 35. ovih Odredbi;
(2) Unutar pojedinačne građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj
prostora stambene namjene najveće dopuštene brutto razvijene površine od 25 % površine
namijenjene osnovnoj namjeni građevine.
Članak 47.
(1) Postojeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene (pansioni, odmarališta, moteli i
depadanse) ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene, niti se mogu
prenamijeniti u aparthotele, već samo u objekte iz članka 45. stavak (1) ovih odredbi.
(2) Postojećim građevinama (kao i ruševinama) ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine
hotela, vrste: hotel zabranjuje se promjena namjene. Ovo ograničenje odnosi se i na
nekadašnji hotel „San Marino“ u dijelu građevinskog područja naselja Novi Vinodolski
(NA1 1 ).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
233

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(3) Rekonstrukcija (u smislu nadogradnje građevine) postojećih građevina ugostiteljskoturističke
namjene kao i rekonstrukcija (u smislu promjene namjene i nadogradnje građevine)
postojećih građevina stambene namjene izgrađenih prema građevnoj dozvoli ili za koje je
izdana konačna građevna dozvola do stupanja na snagu ovog Plana u izgrađenim
građevinskim područjima naselja, kod kojih je postojeći K ig veći od 0,3 određuje se u
postojećim tlocrtnim gabaritima do max. visine određene ovim Planom. Na građevini koja je
udaljena manje od 4 m od susjedne građevne čestice ne smiju se graditi otvori (niti
ventilacijski); Otvorima se ne smatraju fiksni otvori s neprozirnim staklom najveće veličine
60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke; U sklopu građevne čestice (rekonstrukcija u
smislu prenamjene građevina stambene namjene u u građevine ugostiteljsko-turističke) mora
se osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno čl. 123-124 ovih Odredbi.
(4) Iznimno, građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene, unutar izgrađenog dijela
građevinskog područja naselja mogu biti i manje u slučajevima:
- ukoliko su formirane parcelacijom koja je provedena u katastru temeljem elaborata
cijepanja izrađenog u skladu s detaljnim planovima uređenja (bivši PUP-ovi);
- kod rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina izgrađenih prema građevnoj dozvoli ili
za koje je izdana konačna građevna dozvola do stupanja na snagu ovog Plana;
(5) Kod prenamjene stambenih objekata u objekte ugostiteljsko turističke namjene iz skupine
hotela, vrsta hotel, moguća je nadogradnja objekta do visine od najviše 5 etaža
(P 0 +P+2+potkrovlje), odnosno od najviše 4 etaže (P 0 +P+2) unutar dijela građevinskog
područja NA1 1 naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1 na kartografskom prikazu br.
4.1 "Građevinska područja" u mj.1:5000). Kod prenamjene stambenih objekata u objekte
ugostiteljsko turističke namjene iz skupine hotela, vrsta pansion i guest house moguća je
nadogradnja objekta do visine od najviše 4 etaže (P 0 +P+2), odnosno od najviše 3 etaže
(P 0 +P+1) unutar dijela građevinskog područja NA1 1 naselja Novi Vinodolski (označeno kao
zona 1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u mj.1:5000).
(6) Najveća dopuštena visina građevine iznosi:
- za (P 0 +P+1) 8,0 m do vijenca,
- za (P 0 +P+2) 10,5 m do vijenca,
- za (P 0 +P+2+potkrovlje) 11,5 m do vijenca,
uz uvjet da udaljenost od susjedne građevine ne smije iznositi manje od udaljenosti propisane
važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređenju prostora.
(7) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja na česticama manjim od
utvrđenih u članku 46. i s izgrađenošću većom od utvrđene u stavku 46. ovih Odredbi, kod
rekonstrukcije ili zamjene građevine ne smije se povećavati izgrađenost čestice.
(8) Iznimno, na postojećoj površini ugostiteljsko-turističke namjene unutar dijela izgrađenog
građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1 1 (označeno kao zona 1.5 na
kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u mj.1:5000). uvjeti uređenja i gradnje
određeni su DPU-om „Zona Ričina-Studenac“ s izmjenama i dopunama (SN21/00, 18/03).
2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene
Članak 48.
(1) Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su: vodovi i građevine u funkciji
prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, sustava energetike, te
groblja i uređene plaže unutar građevinskog područja naselja.
(2) Građevine infrastrukturne i komunalne namjene grade se neposrednom provedbom ovog
Prostornog plana unutar svih naselja izvan obuhvata ZOP-a odnosno unutar izgrađenog dijela
građevinskog područja naselja u obuhvatu ZOP-a, a sukladno kriterijima određenim u
poglavlju 5.“Utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih
sustava“ ovih Odredbi.
(3) Iznimno, od stavaka (2) ovog članka, proširenja postojećih i izgradnja novih luka
otvorenih za javni promet lokalnog značaja u naseljima Grada Novi Vinodolski, kao i
građevine infrastrukturne i komunalne namjene unutar neizgrađenog dijela građevinskog
područja naselja unutar obuhvata ZOP-a provoditi će se temeljem ovim Planom propisanim
prostornim planovima užih područja, a sukladno kriterijima određenim u poglavlju
5.“Utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“ ovih
Odredbi.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
234

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Članak 49.
(1) Unutar građevinskih područja naselja ne planiraju se nova groblja već samo zadržavanje
postojećih (dva postojeća groblja u Jakov polju NA9 1 ) odnosno moguća manja proširenja
postojećih groblja (u Novom Vinodolskom NA1 1 , te u Donjem Zagonu NA6 i Povilama
NA16. U Povilama i Donjem Zagonu planira se i izgradnja mrtvačnice).
(2) Uređenje, oblikovanje te planirana proširenja na postojećim grobljima navedenim u stavku
(1) ovog članka, provode se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana uz obaveznu
izradu krajobraznog projekta kao sastavnog dijela lokacijske odnosno građevinske dozvole.
(3) Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene
osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl., te komunalna infrastruktura.
(4) Osnovna jedinica za dimenzioniranje površine groblja su grobna mjesta, na koja (za
parkovno groblje) otpada 10-14 m 2 prostora. Uređenje mora biti primjereno primorskoj
tradiciji i usklađeno sa Zakonom o grobljima i ostalim posebnim propisima.
Članak 50.
(1) Obalno more i kopneni dio unutar građevinskih područja naselja (izgrađenom i
neizgrađenom dijelu) uređivati će se temeljem ovim Planom propisanih planova užih područja
(UPU) uz uvjet da se u pojasu širine 15 m od morske obale mora osigurati prolaz i zabraniti
svaka izgradnja osim građevina koje po svojoj funkciji moraju biti na samoj obali ili koje su
od općeg interesa (luke i lučke građevine, središta naselja, prateći sadržaji uređenih plaža –
tipizirane manje prizemne građevine trgovačko-uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne
površine do 40 m 2 (sukladne već izgrađenim temeljem DPU-a “Šetalište Zagori – Ričina”, SN
21/00), otvoreni tuševi, sanitarni uređaji i sl.).
(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka omogućuje se rekonstrukcija i održavanje
postojećih uređenih plaža sukladno članku 71. ovih Odredbi.
Uređenje javnih zelenih površina i vodnog dobra unutar građevinskih područja naselja
Članak 51.
(1) Postojeće javne zelene i parkovne površine unutar građevinskih područja naselja ne mogu
se prenamjenjivati ukoliko se u okviru istog zahvata ne kompenziraju istom površinom.
(2) Nove parkovne površine u naseljima oblikovati će se sukladno prirodnim osobitostima
prostora i opremati prema potrebama stanovnika naselja, te će se osigurati do 5
m 2 /stanovniku.
(3) Na površinama iz stavka (1) ovog članka moguće je graditi manje prizemne javne
građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane, spomen obilježja, dječja igrališta, te
uređivati staze, odmorišta i sl. tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne
površine.
(4) Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru
cjelovitog uređenja parkovne površine.
(5) Uređenje i oblikovanje novih parkovnih površina provodi se neposrednom provedbom
ovog Prostornog plana uz obaveznu izradu krajobraznog projekta kao sastavnog dijela
lokacijske odnosno građevinske dozvole.
(6) U svim planovima užih područja naselja, ukoliko je to moguće, potrebno je osigurati
obostrane drvorede (iznimno jednostrane u skladu s lokalnim uvjetima).
Članak 52.
(1) Vodno dobro unutar građevinskih područja naselja održavat će se i uređivati kao dio
cjelovitog uređenja prostora tako da se osigura primjeren vodni režim, propisana kvaliteta i
zaštita voda, te zaštita od njihovog štetnog djelovanja. Površine iznad natkritih vodotoka ne
smiju se izgrađivati već ih je moguće uređivati samo kao prometnice, trgove, zelene ili druge
slobodne površine.
(2) Korita i tokovi potoka te manje vodne površine (vlažni biotopi) sačuvat će se, u pravilu, u
prirodnom obliku sukladno krajobraznim osobitostima kao posebno vrijedna vodena staništa
naselja. Tamo gdje za to ima uvjeta, a sukladno vodopravnim propisima, moguće je i njihovo
preoblikovanje u cilju povećanja atraktivnosti krajobraza te očuvanja i unapređivanja biološke
raznolikosti. Posebne mjere radi održanja vodnog režima provode se sukladno čl. 106. Zakona
o vodama.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
235

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(3) Na građevinskim česticama građevina stambene namjene određenih ovim Planom koje
graniče sa vodnim dobrom, granica gradivog dijela čestice od strane vodnog dobra odrediti će
se na način da je isti udaljen od gornjeg ruba vodnog dobra najmanje 9 metara.
(4) Za izgradnju ostalih građevina određenih ovim Planom (društvene, gospodarske i
ugostiteljsko-turističke) na građevinskim česticama koje graniče s vodnim dobrom kao i za
ostale intervencije ili zahvate na i u blizini čestica “javnog dobra vode” koje mogu poremetiti
vodni režim mora se prethodno ishoditi suglasnost Hrvatskih voda.
Priključenje građevina društvene, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene na
građevine vodoopskrbe i odvodnje
Članak 53.
(1) Za sve građevine gospodarske-poslovne, društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke
namjene veličine do max. 15 ES, unutar građevinskih područja naselja za koja je određena I.
kategorija uređenosti zemljišta, uvjetuje se gradnja cisterni i nepropusnih sabirnih jama
(ovisno o smještaju unutar pojedine zone sanitarne zaštite izvorišta vode Novljanska
Žrnovnica) a prema posebnim uvjetima nadležne komunalne službe. Za građevine veće od 15
ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska.
(2) Ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim Planom, unutar građevinskih područja naselja za
koja je određena II. kategorija uređenosti zemljišta, i to samo unutar izgrađenog dijela
građevinskog područja do izgradnje javnih sustava odvodnje određenih ovim Planom, za sve
građevine gospodarske-poslovne, društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke namjene do
veličine 10 ES moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih
uvjeta nadležnih službi. Za građevine veće od 10 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja
uz ugradnju bio diska. U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih
vrsta građevina na sustav odvodnje.
(3) Za sve građevine ugostiteljsko-turističke namjene obavezna je ugradnja separatora masti.
Nakon obrade otpadne vode ispustiti u najbliži recipijent ili putem upojnih bunara u
podzemlje u slučaju vlastitog sustava.
(4) U slučaju izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta
građevina na sustav vodoopskrbe i odvodnje.
2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi i sl.
Članak 54.
(1) Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana,
galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.
(2) Lokacije za postavu kioska na području Grada Novi Vinodolski utvrđuju se „Planom
lokacija za postavljanje privremenih objekata“ kojeg donosi Poglavarstvo Grada Novi
Vinodolski.
(3) Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Novi
Vinodolski, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu
funkcionalnu cjelinu. Dozvoljeno je postavljenje montažnih građevina (šatori i sl.) za potrebe
sajmova i manifestacija (maskenbal, vinske manifestacije i sl.) prema odluci Gradskog
Poglavarstva.
(4) Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo
temeljem važećeg dokumenta iz st. (2) ovog članka.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
236

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA
Članak 55.
(1) U smislu ovoga Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja
naselja su:
- građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene,
- građevine izvan građevinskog područja.
2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene
Članak 56.
(1) Ovim Prostornim planom određena su građevinska područja izvan naselja za izdvojene
namjene. U građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati
novo stanovanje, a nova izgradnja moguća je samo temeljem prostornih planova užih
područja.
(2) Površine za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na
kartografskim prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mjerilu 1:25000 i br. 4.1-7
“Građevinska područja”, u mjerilu 1:5000.
(3) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i
rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose
kvaliteti prostora.
(4) Ovim Prostornim planom određene su površine za slijedeće izdvojene namjene:
- gospodarsku namjenu - poslovnu (K),
- ugostiteljsko-turističku namjenu (T),
- sportsko-rekreacijsku namjenu (R),
- infrastrukturne sustave (IS).
2.3.1.1. Površine gospodarske namjene – poslovne (K)
Članak 57.
(1) Površine gospodarske namjene – poslovne (K) namijenjene su djelatnostima koje
obuhvaćaju manje proizvodne-poslovne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne
sadržaje i to:
- Poslovna zona zapad - K 1 , pretežito izgrađena,
- Pavlomir 1 - K 2 , izgrađena,
- Pavlomir 2 - K 3 , izgrađena
- Pavlomir 3 - K 4 , izgrađena,
- Kargač - K 5 , neizgrađena,
- Ledenice - K 6 , izgrađena,
- Luka - K 7 , izgrađena,
- Jakov polje - K 8 , neizgrađena.
(2) Uz osnovnu djelatnost iz ovoga članka moguće je na površinama gospodarske namjene
razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti - na način da ona ne ometa
proces osnovne djelatnosti.
(3) Za površine gospodarske namjene – poslovne propisuje se optimalno uređeno građevinsko
zemljište, koje obuhvaća pristupni put (direktni kolni pristup minimalne širine 4,5 metra za
jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni a ukoliko lokalni uvjeti to ne
dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,5 m), propisani broj parkirališnih
mjesta sukladno čl. 123.-124. ovih Odredbi, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav
s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i
električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.
Članak 58.
(1) Za površine gospodarske namjene – poslovne (K 1 , K 2 , K 3 , K 5 , K 6 , K 7 i K 8 ) utvrđena je
obaveza izrade prostornih planova užih područja (UPU) kojima će se u skladu s korisnicima,
ovim Prostornim planom, zakonom i posebnim propisima utvrditi uvjeti uređenja i izgradnje.
(2) Do donošenja urbanističkih planova uređenja na izgrađenom dijelu građevinskih područja
dozvoljeno je:
- održavanje, adaptacija te rekonstrukcija u vlastitim gabaritima postojećih građevina te
izgradnja infrastrukturnih, komunalnih, pomoćnih i drugih građevina i sadržaja što
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
237

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora,
- u slučaju rekonstrukcije u smislu izvođenja radova radi promjene namjene građevine ili
tehnološkog procesa obavezno je ishođenje vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda.
(3) Za postojeću površinu peradarske farme (K 4 ) određenu ovim Planom ne utvrđuje se
obaveza izrade urbanističkog plana uređenja. Dozvoljena je samo adaptacija i održavanje
postojećih građevina, a rekonstrukcije u smislu prenamjene i nove izgradnje, moguća je samo
sukladno članku 89. ovih Odredbi – Agro-turističke građevine na području Vinodolske doline
za koje se ne određuju građevinska područja.
Članak 59.
(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za novu izgradnju u građevinskim područjima
za poslovnu namjenu:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice je 500 m 2 . Širina čestice ne može biti manja
od 20 metara. Iznimno, za već izgrađene građevne čestice poslovne namjene ne primjenjuju
se navedeni zahtjevi;
- ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja podruma i isti se ne uzima u izračun bruto
izgrađene površine građevine ukoliko je isključivo namijenjen za pomoćne prostorije
(spremišta i prostorije koje služe tehnološkom ili drugom procesu kojem je namijenjena
građevina) i/ili garaže;
- međusobnu udaljenost građevina odrediti u skladu s važećim Pravilnikom o mjerama zaštite
od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.
Članak 60.
(1) Građevine poslovne namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog
oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.
(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.
(3) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija
građenja pojedine građevine.
(4) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja
objekta.
(5) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve
energije.
(6) Ograde građevnih čestica poslovne namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade
se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene
i živicom.
(7) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni
(parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).
(8) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 metara.
(9) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu, do 2 metra.
Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite
građevine ili načina njezina korištenja.
(10) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je prilagoditi
niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.
(11) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama poslovne namjene treba omogućiti internom
kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i
propisima.
(12) Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao
parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog
grmlja i visokog zelenila.
(13) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema
česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka 1.
ovoga članka.
(14) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri
sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.
(15) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima
urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.
Članak 61.
(1) Na površini poslovne namjene mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale
građevine kao što su: nadstrešnice i trijemovi, prostori za manipulaciju, parkirališta, potporni
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
238

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
zidovi, komunalne građevine i uređaji, prometne građevine i uređaji, površine i građevine za
sport i rekreaciju i druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.
(2) Ostale građevine iz stavka (1) ovoga članka grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela
građevne čestice. Iznimno, izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi i uređivati
potporni zidovi, prostori za manipulaciju, parkirališta, komunalne građevine i uređaji,
prometne građevine i uređaji.
2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)
Članak 62.
(1) Ovim Prostornim planom određena su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke
namjene izdvojene iz građevinskih područja naselja a podijeljene su na:
a) površine izvan ZOP-a:
• T – Turističko-informativni punkt s muzejskim, trgovačkim, uslužnim i ugostiteljskim
sadržajem.
• T1 – Smještajni kapaciteti, u pravilu pojedinačne građevine (hoteli, izletišta, domovi i sl.)
s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne, zabavne te
slične namjene koji čine zaseban kompleks.
površine unutar ZOP-a:
• T1 – hotele s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne,
zabavne te slične namjene koji čine zaseban kompleks. Skupinu „Hoteli“ čine slijedeće
vrste ugostiteljskih objekata: hotel i depadansa hotela. Urbanističkim planom uređenja
pojedinog građevinskog područja u skladu s korisnikom/cima odrediti će se vrsta
ugostiteljskih objekata.
• T2 – turistička naselja koja, koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao što su:
smještajne građevine (samo vrsta turističko naselje), luke nautičkog turizma, sportske i
rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd. Urbanističkim planom uređenja pojedinog
građevinskog područja u skladu s korisnikom/cima odrediti će se vrste namjena u funkciji
turizma i njihova zastupljenost.
• T3 – kamp – autokamp u kojima smještajne jedinice moraju biti pokretne, odnosno ne
mogu se povezivati s tlom na čvrsti način.
(2) Za površine ugostiteljsko – turističke namjene određene ovim Planom propisuje se
optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put (direktni kolni pristup
minimalne širine 4,5 metra za jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni),
propisani broj parkirališnih mjesta sukladno čl. 123.-124. ovih Odredbi, odvodnju (vlastiti
zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku
mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta
komunalnih i javnih poduzeća.
(3) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za gradnju sadržaja ugostiteljskoturističke
namjene u ZOP-u (T1 3 , T1 5 , T1 6 , T2 1 , T3 1 , T3 2 , T3 3 , T3 4 i T3 5 ) planirana su
privezišta i prikazana na kartografskom prikazu br.1.1"Korištenje i namjena površina –
površine za razvoj i uređenje"u mj. 1:25000. Privezište podrazumijeva dio obale izgrađen za
privremeni privez plovnih objekata, izvan lučkog područja, a uz građevinsko područje na
kopnu.
Turističko – informativni punkt (T) izvan ZOP-a
Članak 63.
(1) Ovim Planom određena je površina turističko-informativnog punkta Gradina (T),
muzejskog, trgovačkog, uslužnog i ugostiteljskog sadržaja na području naselja Ledenice i na
istoj se gradi neposrednom provedbom ovog Plana sukladno slijedećim općim smjernicama:
- najveći broj etaža građevine iznosi jednu etažu (P) i visine najviše 4,5 metara do vijenca,
krovišta bez nadozida, razvijene građevinske (brutto) površine od najviše 400 m 2 ;
- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 6 metara od vanjskih
granica površine ugostiteljsko turističke namjene,
- granica gradivog dijela površine za gradnju od prometnice lokalnog značaja Donji Zagon
– Ledenice utvrđuje se na temelju posebnih uvjetim nadležnih pravnih osoba za
upravljanje lokalnim cestama, ali ne manje od 6 metara;
- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u
skladu s člankom 35. ovih Odredbi,
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
239

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- uz građevinu osnovne namjene moguća je izgradnja rekreacijskih građevina u koje
spadaju trim staze, šetnice, vježbališta, odmorišta, izletnički i slični prostori, namijenjeni
aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu;
- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno i/ili
prirodno zelenilo;
Smještajni kapaciteti (T1) izvan ZOP-a
Članak 64.
(1) Ovim planom određene su dvije površine ugostiteljsko-turističke namjene izvan ZOP-a
namijenjene smještajnim kapacitetima. Određene su uz naselje Donji Zagon (T1 1 ) i uz
naselje Breze (T1 2 ), i na istim se gradi temeljem ovim Planom propisanim Urbanističkim
planom uređenja, sukladno korisnicima i slijedećim općim smjernicama:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti površine iznosi 0,3;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti površine (K is ) iznosi 0,8;
- visina građevina mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevina, te tehnološkim
procesom, a najveća dopuštena visina iznosi 11,5 metara do vijenca u D. Zagonu i 11,0 m
u Brezama odnosno 6 etaža (2P 0 +P+2+potkrovlje);
- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 6 metara od vanjskih
granica površine ugostiteljsko turističke namjene, uz uvjet da udaljenost do susjedne
građevine ne iznosi manje od udaljenosti propisanih važećim Pravilnikom o mjerama
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju
prostora;
- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u
skladu s člankom 35. ovih Odredbi;
- u sklopu površine mogu se predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, terase (uz uvjet da
nisu konstruktivni dio podzemne etaže) i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost
površine, ali moraju biti u nivou terena. Iznimno, mogu biti i iznad konačno zaravnatog
terena i to maksimalno do vis. od 1,0 m;
- najmanje 60% površine mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo, u
što je uračunata površina bazena, teniskih terena i sl., s tim da najmanje 40% površine
mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno i/ili prirodno zelenilo;
- uz građevinu osnovne namjene moguća je izgradnja rekreacijskih građevina u koje spadaju
trim staze, šetnice, vježbališta, odmorišta, izletnički i slični prostori, namijenjeni aktivnoj i
pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu i ne ulaze u izgrađenost površine.
Smještajni kapaciteti (T1) i Turistička naselja (T2) unutar ZOP-a
Članak 65.
(1) Na području Grada Novi Vinodolski određena su građevinska područja izvan naselja za
izgradnju smještajnih kapaciteta iz skupine „Hoteli“ (T1) i to:
• Porto Teplo 1 (Klenovica)
• Porto Teplo 2 (Klenovica)
• Klenovica (Klenovica)
• Zagori 1 (N. Vinodolski)
• Povile 1 (Povile)
- T1 3 , površine cca 2,00 ha, od toga cca 0,5 ha izgrađeno i
cca 1,5 ha neizgrađeno – planirani kapacitet maksimalno 200
kreveta;
- T1 4 , površine cca 7,00 ha, neizgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 400 kreveta;
- T1 5 , površine cca 3,00 ha, neizgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 200 kreveta.
- T1 6 , površine cca 5,00 ha, neizgrađeno – planirani kapacitet
maksimalno 300 kreveta;
- T1 7 , površine cca 2,00 ha, neizgrađeno – planirani kapacitet
maksimalno 240 kreveta.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
240

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(2) Na području Grada Novi Vinodolski određena su građevinska područja izvan naselja za
izgradnju turističkih naselja (T2) i to:
• Zagori 2 (N. Vinodolski)
• Panos (N. Vinodolski)
- T2 1 , površine cca 33,00 ha, izgrađeno – planirani kapacitet
maksimalno 2500 kreveta;
- T2 2 , površine cca 22,00 ha, neizgrađeno – planirani
kapacitet maksimalno 700 kreveta.
(3) Urbanističkim planom uređenja pojedinog građevinskog područja iz stavaka (1) i (2) ovog
članka odrediti će se u skladu s korisnikom/cima vrste namjena u funkciji turizma i njihova
zastupljenost.
(4) Iznimno, za građevinsko područje Zagori 2 (T2 1 ) ovim Planom se ne utvrđuje obaveza
izrade Prostornog plana uređenja užeg područja obzirom da je izrada "Detaljnog plana
uređenja turističkog naselja Zagori" započela po obvezi utvrđenoj Programom mjera za
unapređenje stanja u prostoru Grada Novi Vinodolski (Službene novine PGŽ, broj 25/04)
kojim je planirano, pored postojećih apartmanskih smještajnih kapaciteta, izgradnja luksuznih
vila, apartmana i hotela sa nivoom 4-5 zvjezdica te pratećim sadržajima, bez mogućnosti
prenamjene postojećih i planiranih građevina u građevine stambene namjene. Za "Detaljni
plan uređenja turističkog naselja Zagori" ishođena je suglasnost Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva, usvojilo ga je Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski i
Odluka o donošenju "Detaljnog plana uređenja turističog naselja Zagori" objavljena je u
Službenim novinama Primorsko-goranske županije br.31/06.
Članak 66.
(1) Smještaj građevina i uređenje površina navedenih u članku 65. ovih Odredbi odrediti će se
obaveznom izradom planova užih područja u skladu s korisnicima i planiranom kategorijom
(ne manje od tri zvjezdice), zakonom, posebnim propisima i slijedećim općim uvjetima za
novu gradnju:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti površine za gradnju (K ig ) iznosi 0,3;
- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti površine za gradnju (K is ) iznosi 0,8;
- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 6 metara od vanjskih
granica površine ugostiteljsko turističke namjene;
- međusobnu udaljenost smještajnih građevina odrediti u skladu s važećim Pravilnikom
o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređenju prostora;
- smještajna građevina mora biti izvan pojasa najmanje 100 metara od obalne crte;
- najveći broj nadzemnih etaža građevina osnovne namjene na površinama određenim
ovim Planom kao hoteli (T1) iznosi 3 nadzemne etaže (prizemlje + 2 kata). Iznad
zadnje etaže kod izgradnje P+2 moguće je izgraditi potkrovlje dok kod visine od P+3
dozvoljava se izgradnja samo tavana, a sve u skladu s člankom 3. Ovih odredbi;
- najveći broj nadzemnih etaža građevina osnovne namjene na površinama određenim
ovim Planom kao turističkih naselja (T2) iznosi 3 nadzemne etaže (prizemlje+2 kata);
- ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja dvije (2) podzemne etaže i iste se ne
uzimaju u izračun bruto izgrađene površine građevine ukoliko su isključivo
namijenjeni za garaže i pomoćne prostorije (spremišta i prostorije koje služe
tehnološkom ili drugom procesu kojem je namijenjena građevina);
- najveća dopuštena visina građevine (h) je 14,0 metara, mjereno od najniže kote
prirodnog terena (slojnica terena) do gornjeg ruba krovnog vijenca;
- u sklopu površine za gradnju mogu se predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni,
akvaparkovi, terase (uz uvjet da nisu konstruktivni dio podzemne etaže) i sl.
- sadržaji navedeni u prethodnoj alineji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice ako su
na terenu, iznimno, mogu biti i iznad kote prirodnog terena (slojnica terena) i to
maksimalno do vis. od 1 metra;
- najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno
i/ili prirodno zelenilo;
- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 metara uz obalu,
mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale;
- arhitektonsko oblikovanje građevina unutar jedne prostorne cjeline ugostiteljsko-
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
241

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
turističke namjene mora biti sukladno te u skladu s uvjetima iz članka 35. ovih
Odredbi;
- ako je neposredno povezano više vrsta ugostiteljskih objekata parkiranje se može
riješiti i dimenzionirati kao jedna cjelina;
- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost i
iskoristivost građevne čestice ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao
okolni teren (dječje igralište, sportski teren i sl.);
- u pojasu 15-100 metara od obalne crte mogu se graditi i uređivati manji rekreativni
sadržaji (boćališta, odbojka na pijesku, minigolf, stolovi za stolni tenis, nenatkriveni
bazeni, dječja igrališta, i sl.), otvoreni tuševi, sanitarni uređaji, pokretni ugostiteljski
objekti pješačke staze i sl. Površina navedenog pojasa ne može se izgraditi više od
30% a najmanje 50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo.
Kamp – autokamp (T3) unutar ZOP-a
Članak 67.
(1) Na području Grada Novi Vinodolski određena su slijedeća postojeća i planirana
građevinska područja namijenjena smještaju kampova-autokampova (T3):
• Povile 2 (Povile)
• Klenovica (Klenovica)
• Kozica (Sibinj Krmpotski)
• Sibinj Krmpotski 1
• Sibinj Krmpotski 2
- T3 1 , površine cca 2,00 ha, izgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 240 kreveta.
- T3 2 , cca 10,00 ha, izgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 1200 kreveta;
- T3 3 , površine cca 8,50 ha, izgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 1000 kreveta;
- T3 4 , površine cca 2,50 ha, izgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 300 kreveta;
- T3 5 , površine cca 2,00 ha, neizgrađena – planirani kapacitet
maksimalno 240 kreveta.
(2) Smještaj građevina i uređenje površina navedenih u stavku (1) ovog članka odrediti će se
izradom planova užih područja (UPU) u skladu s korisnikom/cima i planiranom kategorijom
kampa (ne manje od dvije zvjezdice), zakonom, posebnim propisima i slijedećim općim
uvjetima:
- smještajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 metara od obalne crte i
moraju biti pokretne odnosno ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način;
- prateći trgovačko-uslužni, ugostiteljski, sanitarni i drugi pomoćni sadržaji moraju biti
izgrađeni najmanje 70 metara od obalne crte,
- prateći trgovačko-uslužni, ugostiteljski i drugi pomoćni sadržaji te sanitarni čvorovi
mogu se graditi najviše kao prizemni (P) visine 5 metara do vijenca, kosog krovišta bez
nadozida;
- arhitektonsko oblikovanje građevina unutar jedne prostorne cjeline kampa mora biti
sukladno te u skladu s uvjetima iz 35. članka ovih Odredbi;
- u pojasu 15-70 metara od obalne crte mogu se graditi i uređivati manji rekreativni
sadržaji (boćališta, odbojka na pijesku, minigolf, stolovi za stolni tenis, nenatkriveni
bazeni, sanitarni uređaji, pokretni ugostiteljski sadržaji, dječja igrališta, pješačke staze i
sl.). Površina navedenog pojasa ne može biti izgrađena više od 30% a njmanje 50% mora
biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
242

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)
Članak 68.
(1) Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu predstavljaju područja namijenjena obavljanju
sportskih i rekreacijskih aktivnosti, a razvrstane su na:
- sportske centre (R1),
- uređene morske plaže unutar građevinskih područja (R2),
- centar za zimske sportove (R3),
- golf igralište (R4).
Sportski centri (R1)
Članak 69.
(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Novi Vinodolski, određene
kao sportski centar (R1), jesu:
- Bahalin - R1 1 , pretežito neizgrađen,
- Breze - R1 2 , neizgrađen.
(2) Za površine iz stavka (1) ovog članka propisuje se optimalno uređeno građevinsko
zemljište, koje obuhvaća pristupni put (direktni kolni pristup minimalne širine 4,5 metra za
jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni), propisani broj parkirališnih mjesta
sukladno čl. 123-124 ovih Odredbi, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s
pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i
električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.
(3) Za zonu sportskog centra Breze (R1 2 ) propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana
uređenja, dok je za zonu Bahalin (R1 1 ) donesen Detaljni plan uređenja DPU “SRC Bahalin”
(SN 21/98) i isti je obuhvaćen ovim Planom propisanim planom užeg područja za naselje
Novi Vinodolski NA1 1 (UPU1).
(4) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja zatvorenih i
poluotvorenih sportskih sadržaja (mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka, tenis i dr.),
sportske dvorane i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj
rekreacijskih, pratećih, zabavnih, trgovačko-uslužnih, ugostiteljsko-turističkih i drugih
sadržaja koji su svojom namjenom spojivi sa osnovnom djelatnošću.
Članak 70.
Detaljno uređenje površina sportsko-rekreacijske namjene određenih u članku 69. ovih
Odredbi, odrediti će se prostornim planovima užih područja propisanih ovim Planom u skladu
s korisnicima, zakonom, posebnim propisima i slijedećim općim smjernicama:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) iznosi 0,4 u što je uračunata izgradnja
zatvorenog sportskog sadržaja, sportsko-rekreacijskih sadržaja otvorenog tipa, svih manjih
pomoćnih građevina, svlačionica, manjih trgovačko-uslužnih sadržaja i ugostiteljskog
sadržaja;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) može biti i veći ali ne veći od 0,6 i to
samo u slučajevima izgradnje sportsko-rekreacijskih sadržaja otvorenog tipa te manjih
pomoćnih građevina, svlačionica, manjih sadržaja trgovačko-uslužnog i ugostiteljskog
tipa;
- najviša visina građevine zatvorenog sportskog sadržaja određuje se sukladno osnovnoj
namjeni, ali ne više od 10 metara do vijenca;
- ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja dva (2) podruma i isti se ne uzimaju u izračun
brutto izgrađene površine građevine ukoliko su isključivo namijenjeni za garaže i
pomoćne prostorije (spremišta i prostorije koje služe tehnološkom ili drugom procesu
kojem je namijenjena građevina);
- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne
čestice ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren ili dječje
igralište, sportski teren i sl;
- međusobnu udaljenost smještajnih građevina odrediti u skladu s važećim Pravilnikom o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i
uređenju prostora;
- manje prizemne pomoćne građevine, svlačionice, manji sadržaji trgovačko-uslužnog i
ugostiteljskog sadržaja mogu se graditi najviše kao prizemlje visine 4,5 m do vijenca i
najveće dopuštene površine tlocrtne projekcije 100 m 2 ;
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
243

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- neizgrađene površine moraju biti uređene, a najmanje 20 % površine građevne čestice
mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo;
- arhitektonsko oblikovanje građevina unutar jedne prostorne cjeline sportskog centra mora
biti sukladno te u skladu s uvjetima iz 35. članka ovih Odredbi;
- prostorna cjelina sportskog centra mora imati pripadajući broj parkirališnih mjesta u
skladu s čl. 123 - 124 ovih Odredbi;
Uređene morske plaže unutar građevinskih područja (R2)
Članak 71.
(1) Površine određene ovim Planom kao uređene morske plaže unutar građevinskih područja
predviđene su za razvoj rekreacijskih sadržaja i djelatnosti kupališta, a nalaze se unutar:
- građevinskih područja naselja,
- izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene.
(2) Površine iz stavka (1) ovog članka zauzimaju i akvatorij mora širine cca 150 metara uz
obalu.
(3) Uređene morske plaže unutar građevinskih područja određene su na slijedećim
lokacijama:
- unutar g.p. Zagori 1 (T1 6 ) - R2 1
- unutar g.p. Zagori 2 (T2 1 ) - R2 2
- unutar g.p. Novi Vinodolski (NA1 1 ) - R2 3 i R2 4,
- unutar g.p. Grabrova (NA1 2 ) - R2 5,
- unutar g.p. Povile (T3 1 ) - R2 6 ,
- unutar g.p. Povile (NA16) - R2 7 i R2 8,
- unutar g.p. Porto Teplo 1 (T1 3 ) - R2 9,
- unutar g.p. Klenovica (T1 5 ) - R2 10,
- unutar g.p. Klenovica (NA11 1 ) - R2 11 i R2 12,
- unutar g.p. Klenovica (T3 2 ) - R2 13,
- unutar g.p. Smokvica Krmpotska sjever (neizgrađeni dio NA18 1 ) - R2 14,
- unutar g.p. Smokvica Krmpotska (izgrađeni dio NA18 1 ) - R2 15 i R2 16,
- unutar g.p. Kozica (T3 3 ) - R2 17,
- unutar g.p. Sibinj Krmpotski 1 (T3 4 ) - R2 18,
- unutar g.p. Sibinj Krmpotski 2 (T3 5 ) - R2 19.
(4) Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana omogućuje se rekonstrukcija i
održavanje postojećih uređenih plaža unutar izgrađenih građevinskih područja naselja i izvan
naselja ugostiteljsko-turističke namjene, i to: izgradnja infrastrukturnih sadržaja kao što su
rampe i liftovi za prilaz moru invalidnih osoba, otvoreni tuševi, kabine i sanitarni uređaji,
postavljanje urbane opreme (koševi za smeće, klupe i sl), dohranjivanje žala i sl.
(5) Iznimno, na postojećim uređenim plažama unutar izgrađenog dijela građevinskih područja
naselja može se neposrednom provedbom ovog Plana graditi tipizirana manja prizemna
građevina trgovačko-uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne površine do 40 m 2 , sukladne
već izgrađenim temeljem DPU-a “Šetalište Zagori – Ričina”, SN 21/00.
(6) Uređene morske plaže unutar građevinskih područja (na kopnu i u akvatoriju) iz stavka
(3) ovog članka obuhvaćene su obaveznom izradom urbanističkog plana uređenja
propisanim za pojedina građevinska područja naselja ili površine ugostiteljsko-turističke
namjene izvan naselja unutar kojih se nalaze, a kojim će se odrediti detaljniji uvjeti
uređenja sukladno ovom Planu, Uredbi, Zakonu i posebnim propisima.
(7) U slučajevima nasipavanja mora potrebno je izraditi procjenu utjecaja na okoliš.
(8) Iznimno, potezi obale (stijene) određeni ovim Planom za zaštitu (članak 144. stavak (6)
ovih Odredbi) mogu se uređivati bez bilo kakvog narušavanja postojećeg stanja (nasipavanja
obale).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
244

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Centar za zimske sportove (R3)
Članak 72.
(1) Na području Malog i Velikog Rujnika ovim Planom određena je površina za uređenje
centra za zimske sportove “Breze” (R3). Uvjeti uređenja za razvoj centra “Breze” utvrditi će
se u skladu s korisnicima i zakonskom regulativom, obaveznom izradom prostornog plana
užeg područja (UPU-om), a površinu je moguće uređivati kao zonu zimskih sportova za
sportsko i rekreativno skijanje i daskanje, te za ostale sportove kao što su: skijaško trčanje,
skijaški skokovi i hodanje. Površine za ostale sportove moraju biti ograđeni od skijališta.
(2) U skladu s važećom zakonskom regulativom u slučaju izgradnje skijališta s žičarom
obavezna je izrada Studije utjecaja na okoliš (SUO).
(3) Uz svako skijalište mora se osigurati prostor za parkiralište. Na kapacitet od 1000 skijaša
mora se osigurati:
- Parkiralište za 10 autobusa i 200 osobnih automobila (5-6 m 2 /skijašu),
- Prostor za službu spašavanja i pružanje prve pomoći, prijemni prostor i sanitarije za
korisnike, te prostori za pružanje ugostiteljskih usluga maksimalne visine 2 etaže (P 0 +P)
uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. ovih Odredbi.
Golf igralište (R4)
Članak 73.
(1) Golf igralište planirano je na području Malog polja u Vinodolskoj dolini. Za izgradnju
golf igrališta prema postojećoj zakonskoj regulativi obavezna je izrada Studije utjecaja na
okoliš (SUO), kojom će prema sadržaju određenom važećim zakonom i propisima biti
obrađen mogući utjecaj igrališta na krajolik (prvenstveno se to odnosi na prirodnu baštinu
predloženu za zaštitu), eko sustave, gospodarstvo i druge djelatnosti.
(2) Izgradnja smještajnih kapaciteta za potrebe golf igrališta moguća je samo u toku ili nakon
izgradnje samog golf terena, a uvjeti uređenja područja golf igrališta odrediti će se u skladu s
korisnicima i zakonskom regulativom, obaveznom izradom prostornog plana užeg područja
(UPU-om) temeljem slijedećih kriterija:
- područje izgradnje ne smije iznositi više od 1,5 % zemljišnog kompleksa s gustoćom
izgradnje 50-120 kreveta/ha, s time da su građevine grupirane na jednom njegovom dijelu;
- nova izgradnja svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom treba biti
primjerena krajobrazu kako ne bi utjecala na promjenu njegovih vrijednih obilježja, a posebno
se to odnosi na zaštitu vrijednih vizura prema Novom i Pavlomiru (vidikovaca uz cestu koja
vodi strmom padinom od Bribira prema Lukovu). Moguća je izgradnja smještajnog objekta iz
skupine hotela, vrsta hotel s pratećim sadržajima u kategoriji pet zvjezdica, maksimalne visine
građevina do tri etaže (P 0 +P+1kat) i 7 metara do vijenca, kosog krovišta nagiba 18 0 do 23 0 ;
- obavezna je izgradnja zatvorenog sustava pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda
kompleksa pratećih smještajnih turističkih sadržaja te ponovna uporaba istih voda radi
navodnjavanja;
- kvalitetni elementi krajobraza moraju se uklopiti u obuhvat i koncepciju golf igrališta bez
bitnih i radikalnih izmjena tih elemenata.
2.3.1.4. Površine infrastrukturnih sustava (IS)
Članak 74.
(1) Ovim Prostornim planom određena su građevinska područja infrastrukturne namjene za
potrebe izgradnje:
- centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV) zajedničkog kanalizacijskog
sustava naselja N.Vinodolski i Povile u naselju N.Vinodolski, na lokalitetu “Lučica”, na
desnoj obali Ričine (IS 1 ),
- operativne obale u funkciji planirane luke otvorene za javni promet lokalnog značaja
"Muroskva" (IS 2 ),
- operativne obale u funkciji postojeće luke otvorene za javni promet lokalnog značaja -
teretne "Portoteplo" (IS 3 ).
(2) Na površini (IS 1 ) iz stavka (1) ovog članka predviđa se izgradnja centralnog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Novi) u sklopu kojeg će biti smješteni uređaji za
daljnju mehaničku obradu, biološko pročišćavanje i obradu mulja, izgradnja završne glavne
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
245

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
crpne stanice (CP Uređaj), kao i izgradnja prateće infrastrukture (upravno-pogonski objekt,
skladište, radionice, interne prometnice i dr.).
(3) Uređenje i izgradnja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Novi) treba biti primjereno
primorskoj tradiciji, a izvodi se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana temeljem
“Idejnog rješenja odvodnje snitarnih voda Grada Novi Vinodolski” (Rijeka, prosinac 2002.g.).
(4) PPPGŽ (čl. 36. Odredbi) za sustave javne odvodnje izlaznog kapaciteta 2000ES
(ekvivalentnih stanovnika) i više propisana je izrada procjene utjecaja na okoliš.
(5) Unutar građevinskog područja (IS 2 ) i (IS 3 ) moguće je smjestiti gospodarske djelatnosti
koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr. ugostiteljska
djelatnost, servisne djelatnosti, benzinska pumpa i dr.), s time da visina građevina može
iznositi samo jednu etažu (P).
(6) Detaljni uvjeti izgradnje i uređenje površine operativne obale (IS 2 ) i (IS 3 ) te lučkih
područja utvrditi će se urbanističkim planom uređenja propisanim ovim Planom u skladu s
korisnicima i važećom zakonskom regulativom. Do donošenja urbanističkog plana uređenja
nije moguća izgradnja niti uređenje površina.
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja
Članak 75.
(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na
temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968. godine, tretiraju se
kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.
(2) Za postojeće pojedinačne građevine stambene namjene izvan građevinskih područja
dozvoljava se rekonstrukcija (ne i prenamjena), adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom
za poboljšanje uvjeta života i rada, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni
koridor.
(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatraju se:
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova
građevina u postojećim gabaritima,
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture te rekonstrukcija svih vrsta
instalacija,
- dogradnja ili nadogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine od
najviše 20 m 2 netto korisne površine,
- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor,
- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.
(4) Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih građevina izvan građevinskih
područja u građevine stambene namjene.
(5) Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih ostataka građevina i ruševina koje se nalaze izvan
građevinskog područja (pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor) i to
u postojećim tlocrtnim gabaritima uz uvjet da je dozvoljena maksimalna visina građevine od
tri etaže (P 0 +P+1) i 6 metara do vijenca, a arhitektonsko oblikovanje građevina sukladno
članku 35. ovih Odredbi. Stanje građevine i ruševine utvrđuje se izvadkom iz katastra
zemljišta, zemljišno-knjižnim izvadkom i, po potrebi arhivskom građom.
Članak 76.
(1) Izvan građevinskog područja mogu se graditi, u skladu s Zakonom i ovim Prostornim
planom, na površinama za koje se ne određuju građevinska područja, samo slijedeće
građevine:
A. Građevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, vodnogospodarske i
komunalne),
B. Zdravstvene i rekreacijske građevine (osim zatvorenih sportskih građevina),
C. Građevine koje služe poljoprivrednoj proizvodnji (staklenici i plastenici, prateći
gospodarski objekti za obradu poljoprivrednih proizvoda – I. stupanj prerade
poljoprivrednih proizvoda, farme za uzgoj stoke i vinogradsko-vinarski pogoni),
D. Agro-turističke građevine na području Vinodolske doline,
E. Stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene za vlastite potrebe i turizam na
seoskim domaćinstvima,
F. Građevine u funkciji gospodarenja šumama,
G. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,
H. Uzgajalište (marikultura).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
246

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(2) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili
uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a
određene su jednom građevnom česticom.
(3) Stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene i za turizam na seoskim
gospodarstvima nisu mješovite namjene, nego iste namjene u funkciji poljoprivrede.
(4) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru jesu:
- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska, stočarska i
sl.),
- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih
voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.),
- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih
vrijednosti i autohtonog graditeljstva.
(5) Isključuje se izgradnja građevina iz stavka (1) ovog članka (osim nužne infrastrukture i
građevina određenih ovim Planom) na slijedećim područjima:
- Poljoprivrednom tlu osnovne namjene razgraničenom kao osobito vrijedno
poljoprivredno tlo (P1) i (P2) (obrazloženo u poglavlju 8.1.”Zaštita tla - poljoprivredno
tlo” i prikazano na kartografskom prikazu br. 1.1”Korištenje i namjena površinapovršine
za razvoj i uređenje” u mj.1:25000). Dozvoljena je samo izgradnja agroturističkih
građevina u cilju organizacije "vinske ceste" na predjelu Vinodolske doline, na
površini (D), određenoj ovim Planom i građevina koje služe poljoprivrednoj proizvodnji
(staklenici i plastenici, prateći gospodarski objekti za obradu poljoprivrednih proizvoda –
I. stupanj prerade poljoprivrednih proizvoda i vinogradsko-vinarski pogoni);
- Unutar obuhvata Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste
i željezničke pruge do utvrđivanja konačnih trasa (prikazano na kartografskom prikazu br.
1”Korištenje i namjena površina” u mj.1:25000);
- Unutar zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode na kopnu. Dozvoljena je samo
izgradnja:
- na području predloženom za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajobraza “Vinodolske
doline” dozvoljena je izgradnja agro-turističkih građevina na površini označenoj
simbolom (D) (prikazano na kartografskim prikazima br. 1 ”Korištenje i namjena
površina” u mj. 1:25000 i br. 4.”Građevinska područja” u mj.1:5000),
- na području predloženom za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajobraza “Pleteno"
dozvoljena je izgradnja građevina izvan građevinskog područja za uzgoj konja i turizam
na seoskim domaćinstvima (sukladno čl. 91-93. Ovih Odredbi).
- Unutar obuhvata padina naselja Ledenice (obrazloženo u poglavlju 6.3.”Mjere zaštite
kulturno-povijesnih cjelina” ovih Odredbi i prikazano na kartografskom prikazu br. 3.1”
“Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja” u mj.1:25000
i kartografskim prikazom br.4.”Građevinska područja” u mj.1:5000);
- Unutar obuhvata I. i II. zone sanitarne zaštite (prikazano na kartografskom prikazu br.
3.2”Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju u
mj.1:25000 i br. 4. "Građevinska područja" u mj.1:5000);
(6) Unutar zaštićenog obalnog područja (ZOP) na području Grada Novi Vinodolski izvan
građevinskih područja moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture i rekreacijskih
građevina - uređene morske plaže izvan građevinskog područja na lokacijama (B4, B5, B6 i
B7) određenih ovim Planom (obuhvat zaštićenog obalnog područja određen je na svim
kartografskim prikazima u mj.1:25000).
A. - Građevine infrastrukture
Članak 77.
(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava
veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, i sustava energetike, smještene u infrastrukturne
koridore te komunalne građevine: građevine za uređenje vodotoka i voda te melioracijska
odvodnja, reciklažno dvorište, nova i proširenja postojećih groblja, izgradnja mrtvačnice,
poklonaca i sl.
(2) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture utvrđuju se uvažavajući: vrednovanje
prostora za građenje, uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, mjere
očuvanja krajobraznih vrijednosti, mjere zaštite prirodnih vrijednosti, mjere zaštite kulturnopovijesnog
naslijeđa i mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.
(3) U ZOP-u izvan građevinskih područja nije moguće graditi luke nautičkog turizma, niti
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
247

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
izvoditi radove nasipavanja obale.
(4) Uvjeti utvrđivanja i izgradnje koridora ili trasa, površina i građevina infrastrukturnih
sustava određeni su u poglavlju 5. ovih Odredbi.
Članak 78.
(1) Uvjeti izgradnje građevina za uređenje vodotoka i voda te melioracijske odvodnje,
određeni su u poglavlju 5.3.3. " Uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja " ovih
Odredbi.
Članak 79.
(1) Uvjeti utvrđivanja lokacije, izgradnje i uređenja reciklažnog dvoriša određeni su u
poglavlju 7. „Postupanje s otpadom“ ovih Odredbi.
Članak 80.
(1) Prostornim planom utvrđena je površina za razvoj novog gradskog groblja na području
naselja Novi Vinodolski i to južno od ceste Novi Vinodolski – Ledenice u predjelu Muroskva
(određeno simbolom (G 5 ) na kartografskim prikazima br.1.1”Korištenje i namjena površinapovršine
za razvoj i uređenje” u mj. 1:25000 i br.4”Građevinska područja” u mj. 1:5000 ).
Uvjete uređenja i izgradnje groblja utvrditi će se Detaljnim planom uređenja u skladu sa sa
Zakonom i posebnim propisima i “Studijom groblja” (navedeno u Obrazloženju Prostornog
plana).
(2) Najprihvatljiviji tip groblja je tzv. parkovno groblje s akcentom na pejsažnom i
hortikulturnim uređenju. Postojeće zelenilo na površini predviđenoj za razvoj planiranog
groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku
cjelinu. Osnovna jedinica za dimenzioniranje površine groblja su grobna mjesta, na koja (za
parkovno groblje) otpada 10-14 m 2 prostora.
(3) Postojeća groblja izvan građevinskih područja naselja na području Grada Novog
Vinodolskog (određena simbolima: Klenovica(G 1 ), Sibinj Krmpotski(G 2 ), Ledenice(G 3 ) i
Luka Krmpotska(G 4 ) na kartografskim prikazima 1.1”Korištenje i namjena površina-površine
za razvoj i uređenje” u mj. 1:25000) zadržavaju se u svojim postojećim gabaritima osim
mogućeg manjeg proširenja groblja u Ledenicama (G 3 ).
(4) Uređenje, oblikovanje i proširenja postojećih groblja iz stavka (3) ovog članka provode se
neposrednom provedbom ovog Prostornog plana uz obaveznu izradu krajobraznog projekta
kao sastavnog dijela lokacijske odnosno građevinske dozvole.
B. - Zdravstvene i rekreacijske građevine
Članak 81.
(1) Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se
odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja, kao što su za
zdravstvene djelatnosti posebni klimatski uvjeti, kakvoća zraka i sl., a za rekreaciju ljepota
krajolika, prirodni resursi, more i sl.
(2) U rekreacijske građevine spadaju vježbališta i otvoreni sportski tereni i slični prostori,
namijenjeni aktivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu sa svim pratećim sadržajima.
Rekreacijske građevine mogu se graditi kao pojedinačni objekti.
(3) Izgradnja zdrastvenih građevina moguća je na područjima razgraničenim kao ostalo
poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ) i gospodarske šume (Š1) (određeno na kartografskom
prikazu br. 1 ”Korištenje i namjena površina” u mj.1:25000) na području “Brdskih predjela”.
Međusobna udaljenost zdravstvenih građevina ne može biti manja od 1500 m, osim
pojedinačnih lokacija određenih ovim Planom.
(4) Izgradnja rekreacijskih građevina moguća je na područjima razgraničenim kao ostalo
poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ) i gospodarske šume (Š1) (određeno na kartografskom
prikazu br. 1 ”Korištenje i namjena površina” u mj.1:25000) na području “Prijelaznih
padina” i “Brdskih predjela” Grada Novi Vinodolski. Međusobna udaljenost rekreacijskih
građevina ne može biti manja od 1500 m, osim pojedinačnih lokacija određenih ovim Planom.
Članak 82.
Uvjet za izgradnju zdrastvenih građevina je:
- postojeći kolni prilaz širine najmanje 5,5 metra,
- udaljenost građevina od granice građevne čestice najmanje 4,0 metra,
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
248

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- najveći broj etaža građevine su 4 etaže (P 0 +P+1kat+potkrovlje);
- etažom se smatra i potkrovlje. Najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom visinom
nadozida do 150 cm kod građevina na području prijelaznih padina, odnosno do 90 cm kod
brdskih predjela,
- najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 metara do vijenca, najveća tlocrtna
projekcija građevine 300 m 2 ,
- najveći broj etaža pomoćnih građevina iznosi jednu etažu (P) i visine najviše 4 metra te
krovišta bez nadozida;
- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u
skladu s člankom 35. ovih Odredbi,
- radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje
gradnja podzida viših od 150 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog
izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po
150 cm, uz obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni
zid ili obloženih kamenom,
- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda obavezno riješiti u skladu s vodoprivrednim
uvjetima Hrvatskih voda, a zbrinjavanje otpadaka s prikupljanjem na građevnoj čestici i
odvozom na organizirani i siguran način,
- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane
prometnice iznosi 10,0 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim
uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje državnim, odnosno županijskim cestama.
Članak 83.
Uz rekreacijske građevine moguć je smještaj ugostiteljskog sadržaja, spremišta i sl. i to samo
u toku ili nakon izgradnje sportsko-rekreacijskih građevina uz uvjet:
- građevina mora biti u funkciji korištenja rekreacijskog sadržaja,
- postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 metra,
- udaljenost građevina od granice građevne čestice najmanje 4,0 metra,
- najveća dopuštena visina građevine je prizemlje (P) i iznosi 4,5 metra do vijenca,
razvijene građevinske (brutto) površine do 100 m 2 ,
- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u
skladu s člankom 35. ovih Odredbi,
- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane
prometnice iznosi 10,0 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim
uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje državnim, odnosno županijskim cestama,
- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda obavezno riješiti u skladu s vodoprivrednim
uvjetima Hrvatskih voda,
- zbrinjavanje otpadaka s prikupljanjem na građevnoj čestici i odvozom na organizirani i
siguran način.
Članak 84.
(1) Ovim Prostornim planom određene su tri lokacije (B1, B2 i B3) namijenjene rekreacijskim
građevinama (otvoreni sportski tereni i sl.) i četiri lokacije (B4, B5, B6 i B7) namijenjene
uređenju kupališta - uređene morske plaže izvan građevinskog područja (označeno na
kartografskim prikazima br.1.1”Korištenje i namjena površina-površine za razvoj i uređenje”
u mj.1:25000).
(2) Lokacije (B1, B2 i B3) namijenjene su izgradnji otvorenih sportskih terena uz mogućnost
izgradnje manjeg objekta sukladno članku 83. ovih Odredbi uz obavezno ishođenje posebnih
uvjeta gradnje od pravne osobe koja gospodari odnosnom šumom obzirom da se nalaze
unutar zaštitne šume (Š2).
(3) Planirane uređene morske plaže izvan građevinskog područja (B4) na lokalitetu "Povile"
(B5) u uvali “Mala draga”, i (B6) na lokalitetu "Portoteplo" mogu se uređivati prema
slijedećim općim uvjetima:
- područje je moguće urediti rekreacijskim sadržajima otvorenog tipa gradnje (trim staze,
šetnice, igrališta, boćališta, odbojka na pijesku, minigolf, dječja igrališta, i sl.) te otvoreni
tuševi, sanitarni uređaji, opremati urbanom opremom (koševi za smeće, klupe i sl.), kioskom
te javnom rasvjetom ali bez mogućnosti izgradnje čvrstih objekata;
- površina se ne može izgraditi rekreacijskim sadržajima više od 30% a najmanje 50%
mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo;
- potez obale unutar obuhvata mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
249

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
s mogučnošću postavljanja samo pokretnih stepenica za ulaz/izlaz u more.
- za lokaciju B5 obavezno je ishođenje posebnih uvjeta uređenja od Hrvatskih voda i
pravne osobe koja gospodari odnosnom šumom obzirom da se nalazi uz vodotok-bujicu "Rov,
ledenički" i unutar zaštitne šume (Š2);
- za lokaciju B6 obavezno je ishođenje posebnih uvjeta gradnje od pravne osobe koja
gospodari odnosnom šumom obzirom da se nalazi unutar zaštitne šume (Š2).
(4) Planirana uređena morska plaža izvan građevinskog područja (B7) na lokalitetu
"Čardak" može se uređivati prema slijedećim općim uvjetima:
- propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put
(direktni kolni pristup minimalne širine 4,5 metra za jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara
za dvosmjerni) s odgovarajućim parkiralištem, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski
sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na
vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih
poduzeća;
- moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreativne namjene otvorenog tipa gradnje
(igrališta, boćališta, odbojka na pijesku, minigolf, dječja igrališta, i sl.) te otvoreni tuševi,
sanitarni uređaji kao i opremanje urbanom opremom (koševi za smeće, klupe i sl.);
- postojeće ruševine mogu se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim gabaritima (trgovačkouslužnog
i/ili ugostiteljskog sadržaja bez mogućnosti stambene namjene i/ili smještajnih
kapaciteta), visine jedne etaže (P) i 4 m do vijenca, krovišta bez nadozida i kosog nagiba
između 18 0 i 23 0 . Stanje postojećih ruševina utvrđuje se izvadkom iz katastra zemljišta,
zemljišno-knjižnim izvadkom i po potrebi arhivskom građom;
- površina se ne može izgraditi sportskim sadržajima više od 30% a najmanje 50% mora
biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo;
- potez obale unutar područja kupališta mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog
obilježja s mogučnošću postavljanja samo pokretnih stepenica za ulaz/izlaz u more.
C. - Građevine koje služe poljoprivrednoj proizvodnji (staklenici i plastenik s pratećim
gospodarskim objektima za obradu poljoprivrednih proizvoda - prvi stupanj prerade
poljoprivrednih proizvoda, farme za uzgoj stoke, peradarske farme i vinogradsko-vinarski
pogoni)
Članak 85.
(1) Izgradnja građevina koje služe poljoprivrednoj proizvodnji moguća je uz uvjet da je
investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti uz obavezno ishođenje vodopravnih
uvjeta i vodopravnih dozvola od Hrvatskih voda za projektiranje i izgradnju.
(2) Staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za obradu poljoprivrednih
proizvoda i vinogradsko-vinarski pogoni mogu se graditi na poljoprivrednim površinama
razgraničenim kao vrijedno obradivo tlo (P2) i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko
zemljište (PŠ) na području “Prijelaznih padina” Grada Novi Vinodolski. Na površinama
vrijednog obradivog tla (P2) uvjet je da se najmanje 80 % predviđene površine obrađuje
jednom ili više kultura – vinove loze, maslina, voća, povrća, cvijeća i sl.
(3) Farme za uzgoj stoke mogu se graditi samo na površinama razgraničenim kao ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) na području “Prijelaznih padina” i “Brdskih
predjela” Grada Novi Vinodolski, na udaljenosti ne manjoj od 1,0 km od građevinskih
područja obalnih naselja (određeno na kartografskim prikazima br.4.”Građevinska područja”
u mj.1:5000). Međusobna udaljenost farmi za uzgoj stoke ne može biti manja od 1500 m.
(4) Površina poljoprivrednog kompleksa za izgradnju građevina iz ovog članka ne može biti
manja od vrijednosti utvrđenih u slijedećoj tablici:
na ostalom obradivom
poljoprivrednom tlu -
(P3)
ostalo poljoprivredno
tlo, šume i šumsko
zemljište - (PŠ)
staklenici, plastenici s pratećim
gospodarskim sadržajima
10.000 m 2 5.000 m 2
farme za uzgoj stoke - 10.000 m 2
vinogradarsko-vinarski objekti 20.000 m 2 10.000 m 2
(5) Iznimno, izgradnja samo staklenika i/ili plastenika moguća je i na površinama manjim od
navedenih u stavku (4) ovog članka odnosno neograničene veličine i bez vodopravnih
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
250

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
suglasnosti Hrvatskih voda uz uvjet:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,8 ,
- najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 1,0 metar,
- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane
prometnice iznosi 5,0 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim
uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama.
Članak 86.
(1) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja
građevina (farma) za uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnih grla. Iznimno, može biti i manji
od 10, ali ne manji od 5 uvjetnih grla.
(2) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve
vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:
Vrsta stoke Koeficijent Broj grla
- krava, steona junica 1,00 10
- bik 1,50 7
- vol 1,20 8
- junad 1-2 god. 0,70 14
- junad 6-12 mjeseci 0,50 20
- telad 0,25 40
- krmača + prasad 0,055 118
- tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40
- teški konji 1,20 8
- srednje teški konji 1,00 10
- laki konji 0,80 13
- ždrebad 0,75 13
- ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10 100
- janjad i jarci 0,05 200
- tovna perad 0,00055 18.000
- konzumne nesilice 0,002 5.000
- rasplodne nesilice 0,0033 3.000
(3) Minimalni broj uvjetnih grla za druge životinjske vrste (krznaši, kunići i sl.) utvrditi će
se Programom o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje opravdanost izgradnje
građevina koje služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i kofekcioniranju, a potrebno je
minimalno prikazati:
- površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje,
- vrstu poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na zemljištu,
- broj i okvirnu veličinu potrebne građevine/građevina s predviđenim razmještajem, ovisno
o vrsti i količini namjeravane proizvodnje i obrade,
- pristup na javnu cestu,
- rješenje komunalne infrastrukture,
- mjere zaštite okoliša,
- ekonomsku opravdanost ulaganja.
Članak 87.
(1) Uvjet za izgradnju građevina iz članka 85. Ovih Odredbi je:
- postojeći kolni prilaz širine najmanje 3 metra,
- najveći dopušteni broj etaža pojedinačnih gospodarskih građevina je jedna (1) etaža
(prizemlje), visine 5 metra do vijenca,
- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 4 metara od vanjskih
granica površine;
- temelj prizemlja odnosno kota gornjeg ruba podne konstrukcije ne smije biti viša od 30
centimetara od kote prirodnog terena na njegovom najvišem dijelu,
- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u
skladu s člankom 35. ovih Odredbi,
- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane
prometnice iznosi 10,0 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
251

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje državnim, odnosno županijskim cestama.
(2) U postupku ishođenja lokacijske dozvole za gradnju građevina iz članka 85. Ovih
Odredbi odrediti će se uvjeti i mjere za:
- zaštitu okoliša;
- zaštitu od požara i elementarnih opasnosti;
- djelotvorno sabiranje, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda;
- opskrbu vodom;
- postupanje s otpadom;
- sadnju zaštitnog zelenila - drveća.
Članak 88.
(1) Iznimno, ovim Prostornim planom, dozvoljava se i izgradnja građevina (štala i pomoćnih
građevina) na manjim površinama od navedenih u članku 85. Stavak (4) ali isključivo
namijenjenih držanju konja te izgradnji rekreacijskih građevina, jahaćih staza, vježbališta,
izletničkog i sličnog prostora, a sve namijenjeno aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i izletničkom
turizmu bez smještajnih kapaciteta i stambenog prostora sukladno članku 67. stavci (5) ovih
Odredbi te prema slijedećim općim uvjetima:
- najmanja površina čestice iznosi 800 m 2 ,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice (K ig ) iznosi 0,3 i to za površine do
veličine od 1300 m 2 . Za veće površine dozvoljena je izgradnja građevina od ukupno max.
400 m 2 tlocrtne površine;
- ostali uvjeti gradnje sukladni članku 87. ovih Odredbi.
(2) Na području “Prijelaznih padina” Grada Novi Vinodolski dozvoljena je izgradnja štala
namijenjenih isključivo dnevnom držanju konja. Građevine moraju biti izvan ZOP-a, a
najmanja udaljenost od građevinskih područja obalnih naselja mora biti 800 metara.
D. Agro-turističke građevine na području Vinodolske doline
Članak 89.
(1) Ovim Prostornim planom određeno je područje za izgradnju građevina u cilju
organiziranja “vinske ceste” i unapređenja razvoja agroturizma koji uključuje njegovanje
tradicionalnih običaja, etno, kulturnih i gastronomskih vrijednosti na području Vinodolske
doline (označeno simbolom (D) na kartografskim prikazima br.1.1”Korištenje i namjena
površina-površine za razvoj i uređenje” u mj.1:25000 i br.4.”Građevinska područja naselja u
mj.1:5000).
(2) Na području navedenom u stavku (1) ovog članka moguća je izgradnja građevina sa
slijedećim sadržajima: vinarski podrumi s odgovarajućim degustacijskim i drugim prostorom,
trgovačko-uslužni i ugostiteljsko-smještajni sadržaji, otvoreni rekreacijski sadržaji, spremišta
i sl.
(3) Ovim Planom (na kartografskom prikazu br.4.”Građevinska područja naselja u
mj.1:5000) određene su i pojedinačne postojeće i planirane lokacije unutar površine navedene
u stavku (1) ovog članka i to:
- lokacija D1 - postojeća,
- lokacija D2 - planirana,
- lokacija D3 - planirana,
- lokacija D4 - planirana,
- lokacija D5 - planirana,
- lokacija D6 - postojeća,
- lokacija D7 - planirana.
(4) Agro-turističke građevine mogu graditi poljoprivredne zadruge, pravne osobe odnosno
investitori registrirani za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (prijavljeno poljoprivredno
gospodarstvo). Iznimno, na pojedinačnim lokacijama u stavku (3) ovog članka određenim kao
lokacije D4 i D5 investitor može biti fizička ili pravna osoba registrirana za pružanje
ugostiteljskih i turističkih usluga.
Članak 90.
Građevine iz članka 89. ovih Odredbi grade se neposrednom provedbom ovog Prostornog
plana u skladu s slijedećim općim uvjetima:
- površina za gradnju ne može biti manja od 10.000 m 2 . Ovaj uvjet se ne odnosi za lokacije
navedene u u članku 89. stavak (3);
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
252

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- međusobna udaljenost površina ne može biti manja od 500 metara. Ovaj uvjet se ne
odnosi za lokacije navedene u članku 89. stavak (3) te na zonu Pavlomir 3 (K4) navedenu
u poglavlju 2.3.1.1."Površine gospodarske namjene-poslovne (K)" ovih Odredbi;
- najmanje 80% površine mora biti zasađeno vinovom lozom odnosno nekom drugom
kulturom kao što su masline ili voće. Ovaj uvjet se ne odnosi za lokacije navedene u
članku 89. stavak (3) alineje 4 i 5 ovog članka;
- građevine mogu imati i smještajne kapacitete i to od najviše 20 kreveta;
- uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu, direktni kolni
pristup minimalne širine 3 metra, propisani broj parkirališnih mjesta i priključak na
zatvorenu mrežu odvodnje otpadnih voda ili vlastiti zatvoreni sustav kanalizacije s
poročiščivaćem (sukladno posebnim uvjetima nadležnih komunalnih i javnih poduzeća);
- obavezno geotehničko mikrozoniranje terena na temelju topografske podloge mjerila
1:5000 obzirom da se površine nalaze na manje pogodnom području za gradnju (IVa
odnosno III geotehničke kategorije terena – obrazloženo u članaku 174. ovih Odredbi);
- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 4 metara od vanjskih
granica površine;
- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice iznosi 10,0 metara;
- područje izgradnje treba organizirati na način da su sve građevine grupirane na jednom
njegovom dijelu s time da površina pod svim građevinama ne prelazi 400 m 2 (zemljište
pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih
konstruktivnih dijelova građevina osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u
prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže). Moguća je izgradnja
jedne građevine osnovne namjene od najviše 3 etaže (P 0 +P+1), visine najviše 7 metara do
vijenca i najveće tlocrtne projekcije građevine od 250 m 2 te više manjih prizemnih
građevina (P) visine najviše 4 metra te krovišta bez nadozida od max. 60 m 2 tlocrtne
površine pojedinačne građevine (smještajni kapaciteti, spremišta, trgovina, uredi i sl.);
- ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja podruma pod građevinom osnovne namjene i
isti se ne uzima u izračun bruto izgrađene površine građevine ukoliko je isključivo
namijenjen za vinski podrum. U slučaju izgradnje podruma namijenjenog vinskom
podrumu moguća je izgradnja istog i veće tlocrtne projekcije od osnovne građevine ali ne
veće od 400 m 2 s time da je ukopan u teren i obrađen kao okolni teren;
- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u
skladu s člankom 35. ovih Odredbi,
- prostorna cjelina mora imati smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta u skladu s čl.
123.-124. ovih Odredbi;
- u sklopu površine za gradnju mogu se predvidjeti otvoreni sportski i rekreacijski sadržaji i
sl.;
- područje izgradnje na postojećim lokacijama D1 i D6 moguće je rekonstruirati do
graničnih vrijednosti određenih u alinejama 9 i 10 ovog stavka ili na način da se postojeće
građevine rekonstruiraju u vlastitim gabaritima uz mogućnost izgradnje od najviše 10
manjih prizemnih (P) građevina (smještajni kapaciteti, spremišta, trgovina, uredi i sl.)
visine najviše 4 metra do vijenca te kosog krovišta bez nadozida od max. 30 m 2 tlocrtne
površine pojedinačne građevine.
E. - Stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene za vlastite potrebe i
turizam na seoskim domaćinstvima
Članak 91.
(1) Izgradnja stambeno-gospodarskih građevina poljoprivredne namjene za vlastite potrebe i
turizam na seoskim domaćinstvima moguća je uz uvjet da je investitor registriran za
obavljanje navedene djelatnosti (prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, pružanje
ugostiteljskih i turističkih usluga) i to samo na površinama razgraničenim kao ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) na području “Prijelaznih padina”i“Brdskih
predjela” Grada Novi Vinodolski. Međusobna udaljenost pojedinačnih kompleksa ne može
biti manja od 1500 m.
(2) Izgradnja građevina na poljoprivrednim kompleksima kod stočarske proizvodnje mora
biti na udaljenosti većoj od 1,2 km od građevinskih područja unutar ZOP-a (određeno na
kartografskim prikazima br.4.”Građevinska područja” u mj.1:5000).
(3) Stambeno - gospodarske građevine poljoprivredne namjene i za turizam na seoskim
gospodarstvima nisu mješovite namjene, nego iste namjene u funkciji poljoprivrede.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
253

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(4) Izgradnja iz ovog članka dozvoljava se na temelju programa o namjeravanim ulaganjima
kojim se dokazuje opravdanost izgradnje, a potrebno je minimalno prikazati:
- površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje,
- vrstu/vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na zemljištu,
- broj i okvirnu veličinu potrebne građevine/građevina s predviđenim razmještajem, ovisno
o vrsti i količini namjeravane proizvodnje i obrade,
- pristup na javnu cestu,
- rješenje komunalne infrastrukture,
- moguću turističku ponudu seljačkog domaćinstva (seoski turizam), ako se predviđa,
- mjere zaštite okoliša,
- ekonomsku opravdanost ulaganja.
Članak 92.
(1) Područje izgradnje iz članka 91. Ovih Odredbi ne smije iznositi više od 50% zemljišnog
kompleksa stambeno-gospodarske cjeline.
(2) Ukoliko je na jednom poljoprivrednom posjedu smješteno više građevina, potrebno je
njihovo grupiranje na jednom njegovom dijelu.
(3) Preparcelacija (smanjenje) poljoprivrednog zemljišta temeljem kojeg je dobivena
lokacijska dozvola nije moguće.
(4) Utvrđuju se slijedeći opći uvjeti gradnje građevina iz članka 91. Ovih Odredbi:
– najveći dopušteni broj etaža osnovne građevine iznosi 4 etaže (P 0 +P+1+potkrovlje),
visine 8,5 metara do vijenca kod građevina na prijelaznim padinama odnosno 8,0 metara
do vijenca kod građevina u brdskim predjelima, razvijene građevinske (brutto) površine
do 400 m 2 ;
– etažom se smatra i potkrovlje. Najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom visinom
nadozida do 150 cm na prijelaznim padinama odnosno 90cm u brdskim predjelima;
– uz građevinu osnovne namjene za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim
domaćinstvima (agroturizmom) moguća je i izgradnja građevina za smještaj visine do
jedne etaže P (krovišta bez nadozida) visine 3 metara do vijenca, odnosno dvije etaže
(P+potkrovlje) bez podruma ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude
izvedena u nivou kote višeg, prirodnog terena, visine 4,5 metra i površine tlocrtne
projekcije do 50 m 2 . Područje izgradnje treba organizirati na način da su sve građevine
grupirane na jednom njegovom dijelu s time da površina pod građevinama osnovne
namjene i smještajnih kapaciteta ne prelazi 400 m 2 . Na prijelaznim padinama nagib krova
iznosi najviše 23° odnosno na brdskim predjelim do max. 60°. Iznimno moguća je i
izgradnja tipskih montažnih (drvenih) građevina na području brdskih predjela koje su
arhitektonskim oblikovanjem primjereni brdskoj gradnji;
– pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici najviše kao jednoetažne – P;
– najmanja udaljenost građevina od granice građevne čestice ne može biti manja od 4,0
metra;
– arhitektonsko oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica određeno je člancima
35-36. ovih Odredbi;
– odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda obavezno riješiti u skladu s vodoprivrednim
uvjetima Hrvatskih voda;
– zbrinjavanje otpadaka s prikupljanjem na građevnoj čestici i odvozom na organizirani i
siguran način,
– najmanja udaljenost građevina od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane
prometnice iznosi 10,0 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim
uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje državnim, odnosno županijskim
cestama.
Članak 93.
(1) Poljoprivredni kompleks za izgradnju stambeno-gospodarskih građevina, koji mora biti u
jednoj cjelini, ne može biti manji od 8.000m 2 kod pretežito povrtlarske proizvodnje, niti manji
od 20.000 m 2 kod pretežito stočarski orjentirane proizvodnje.
(2) Pored navedenih površina u stavku (1) ovog članka potrebno je osigurati najmanje 4 ha
obradivih površina van samog kompleksa (po formuli 1 stočna jedinica/stanovniku x 4 člana
domaćinstva x 1 ha), tj. najmanje 4 ha mješovitih poljoprivrednih površina (obradivog
zemljišta, livada, pašnjaka).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
254

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(3) Za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim domaćinstvima (agroturizmom)
potrebno je minimalne prostorne normative za utvrđivanje samostalnog kompleksa utvrditi na
slijedeći način:
- najmanje 1000 m 2 obradivog zemljišta po prijavljenoj smještajnoj jedinici (postelji),
- najmanje jedna stočna jedinica + 1ha zemljišta van samostalnih stambenogospodarskih
objekata i kompleksa na 10 prijavljenih smještajnih jedinica (postelja).
Ove vrijednosti su kumulativne u odnosu na vrijednosti iz stavka (1) ovog članka.
(4) Stambene jedinice unutar predmetnih kompleksa van građevinskih područja, kao i
smještajne jedinice agroturizma smatraju se pratećim građevinama te se ne mogu naknadno
izdvajati iz predmetnih kompleksa.
(5) Pljoprivredni kompleks kod domaćinstava koja se bave uzgojem konja i turizmom na
seoskim domaćinstvima (agroturizmom) može biti i manji od određenog u ovom članku, ali
ne manji od 15.000 m 2 .
F. - Građevine u funkciji gospodarenja šumama
Članak 94.
(1) Građevine u funkciji gospodarenja šumama unutar šuma mogu graditi isključivo
šumarije, planinarska i lovačka društva, a sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja
krajobraznih vrijednosti i tradicionalnog graditeljstva.
(2) Građevine u funkciji gospodarenja šumama koje se grade u šumi ili na šumskom
zemljištu, te građevine u funkciji lova na području šuma, omogućavaju se uz posebne uvjete
korištenje šuma koje propisuje nadležno Ministarstvo za gospodarenje šumama, a na području
Grada Novog Vinodolskog mogu se graditi slijedeće građevine:
- unutar šuma gospodarske namjene (Š1): šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi
i lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstvenoistraživačke
stanice za praćenje stanja šumskih
ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina;
- unutar zaštitnih šuma (Š2): šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi,
znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja
šumskih ekosustava, farme za uzgoj divljači.
(3) Najmanja udaljenost građevina kod farmi za uzgoj divljači od javne prometnice lokalnog
značaja i nerazvrstane prometnice iznosi 30,0 metara, a od državnog i županijskog značaja
prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje državnim, odnosno
županijskim cestama. Međusobna udaljenost pojedinačnih građevina planinarskih domova
odnosno lovačkih kuća ne može biti na udaljenosti manjoj od 2500m.
(4) Kriteriji kojima se određuje izgradnja šumarskih postaja (lugarnica), znanstvenoistraživačkih
stanica za praćenje stanja šumskih ekosustava i otkupnih stanica šumskih
plodina u prostoru su:
- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora;
- najveća dopuštena visina građevine je prizemlje (P) i iznosi 4,0 metra do vijenca,
razvijene građevinske (brutto) površine do 50 m 2 ;
- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u
skladu s člankom 35. ovih Odredbi;
- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda obavezno riješiti u skladu s vodoprivrednim
uvjetima Hrvatskih voda;
- zbrinjavanje otpadaka s prikupljanjem na građevnoj čestici i odvozom na organizirani i
siguran način,
- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane
prometnice iznosi 10 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim
uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama.
(5) Kriteriji kojima se određuje izgradnja planinarskih domova i lovačkih kuća su:
- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora;
- najveći dopušteni broj etaža osnovne građevine iznosi četiri etaže (P 0 +P+1+potkrovlje),
visine 8,5 metara do vijenca kod građevina u prijelaznim padinama odnosno 8,0 metara do
vijenca kod građevina u brdskim predjelima, razvijene građevinske (brutto) površine do
400 m 2 ;
- etažom se smatra i potkrovlje;
- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u
skladu s člankom 35. ovih Odredbi;
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
255

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda obavezno riješiti u skladu s vodoprivrednim
uvjetima Hrvatskih voda;
- zbrinjavanje otpadaka s prikupljanjem na građevnoj čestici i odvozom na organizirani i
siguran način;
- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane
prometnice iznosi 10 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim
uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama;
- uz planinarske domove i lovačke kuće moguća je izgradnja rekreacijskih građevina u koje
spadaju trim staze, šetnice, vježbališta, odmorišta, izletnički i slični prostori, namijenjeni
aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu.
(6) Postojeće građevine u funkciji gospodarenja šumama mogu se rekonstruirati u skladu s
odrednicama ovog Plana a kada nisu zadovoljeni uvjeti u vlastitim gabaritima građevine.
G. - Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina
Članak 95.
(1) Ovim su planom na kartografskom prikazu br. 3.2. Uvjeti korištenja i zaštite prostora –
područja posebnih ograničenja u korištenju u mj. 1:25.000 određene površine istražnih
prostora “Kolevrat” (E3 1 ), “Ričičko Bilo” (E3 2 ) i “Stalak” (E3 3 ) unutar kojih se, temeljem
posebnog propisa, može odobriti eksploatiranje mineralnih sirovina - kamena.
(2) Eksploatacija mineralnih sirovina – kamena (označeno simbolom E3 1 , E3 2 i E3 3 na
kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina – površine za razvoj i uređenje“,
mj. 1:25000) unutar prostora utvrđenih ovim Planom može se obavljati pod slijedećim općim
uvjetima:
- prilikom otvaranja eksploatacijskih polja treba se pridržavati odredbi navedenih u važećem
Zakonu o rudarstvu te pravilnicima o istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina;
- metode eksploatacije moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu, ne smiju se
ugrožavati krajobrazne vrijednosti na taj način da se eksploatacija vrši potpunim uklanjanjem
istaknutih morfoloških elemenata (humaka, brdskih kosa itd.);
- rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih
propisa o rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati
prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske
djelatnosti (vađenje i oplemenjivanje sirovine);
- lokacijske dozvole za uređenje eksploatacijskih polja moraju se temeljiti na planovima i
projektima saniranja istih, a Prostorni plan obvezuje izradu programa po pojedinačno
završenim etapama eksploatacije i to kao krajobrazno oplemenjivanje u skladu s izdanim
uvjetima zaštite prirode;
- minimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva I. kategoriju
uređenosti (pripremu i pristupni put);
- eksploatacija ne smije prekinuti prometnu i drugu infrastrukturnu mrežu. Korištenje i
uređenje eksploatacijskog polja mora poštivati postojeću infrastrukturu naselja ili osigurati
izgradnju nove koja treba unaprijediti komunalne uvjete u susjednim naseljenim prostorima;
- transport sirovine predvidjeti isključivo izvan područja naselja;
- skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj
udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora.
(3) Glavni rudarski projekt eksploatacije mora sadržavati prijedlog sanacijskih radova
odnosno konačni oblik i uređenje čitavog prostora.
H. Uzgajalište (marikultura)
Članak 96.
(1) Ovim Prostornim planom određeno je područje za marikulturu (H) u uvali Žrnovnica,
površine 0,43 ha, a prikazano je na kartografskim prikazima br. 1.1 "Korištenje i namjena
površina – površine za razvoj i uređenje" i 3.2 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25000.
(2) Na području iz stavka (1) ovog članka nije moguć uzgoj plave ribe.
(3) Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša kako neposredno uz
uzgajalište tako i na širem području, kako bi se održala kvaliteta mora I. kategorije.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
256

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak 97.
(1) Gospodarske djelatnosti smještavaju se uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u
suprotnosti sa zaštitom okoliša u ovim Prostornim planom određene površine za smještaj
gospodarskih sadržaja i to:
- u građevinskim područjima naselja,
- u površinama izvan naselja za izdvojene namjene,
- izvan građevinskih područja,
a određeni su gospodarski sadržaji slijedećih djelatnosti:
- ugostiteljstvo i turizam,
- šumarstvo,
- poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo,
- ostale proizvodno-poslovne djelatnosti.
Ugostiteljstvo i turizam
Članak 98.
(1) Obalno područje Grada Novi Vinodolski predstavlja ugostiteljsko-turističko područje na
kojem prevladavaju djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima.
Namjena predviđena za izgradnju građevina namijenjenih ugostiteljstvu i turizmu,
promoviranju povijesne baštine te agroturizmu predviđena je, osim unutar građevinskih
područja naselja i na površinama:
- u ZOP-u na površinama izdvojenih namjena izvan naselja (T1, T2, T3),
- izvan ZOP-a na površinama izdvojenih namjena izvan naselja (T i T1 1-2 ),
- izgradnja izvan građevinskih područja, agro-turističkih građevina na predjelu Vinodolske
doline (D).
(2) U narednom razdoblju potrebno je prvenstveno podići razinu postojećih turističkih
kapaciteta (kako unutar građevinskih područja naselja tako i površina izvan naselja) te
obogatiti turističku ponudu novim sportsko rekreacijskim sadržajima, promoviranjem
povijesne i kulturne baštine, održavanjem pročelja građevina i dr. Obogaćivanje ponude
novim turističkim sadržajima, sportsko – rekreacijskim, određeno je osim unutar samih zona
ugostiteljsko–turističke namjene, građevinskih područja naselja i u izdvojenim zonama i to:
- na površinama sportskih-centara (R1 1-2 ), centar za zimske sportove (R3), golf igrališta
(R4)
- na lokacijama za izgradnju rekreacijskih građevina izvan građevinskih područja (B).
(3) Povećanje smještajnih kapaciteta na prijelaznim padinama i brdskim predjelima Grada
Novog Vinodolskog (izvan ZOP-a) ostvariti će se prvenstveno unapređivanjem seoskog
turizma uređenjem i rekonstrukcijom postojećih građevina unutar građevinskih područja
naselja, uređenjem zone izdvojene namjene ugostiteljsko-turističke izvan naselja (hoteli,
izletišta, domovi i sl.) uz naselje Donji Zagon (T1 1 ), uključivanjem planinarskih domova i
lovačkih domova u ukupnu turističku ponudu te planiranim građevinama za izgradnju izvan
građevinskih područja naselja poljoprivredne, zdravstvene i rekreacijske namjene.
(4) Uređenje turizmu pratećih sadržaja u zaleđu odnosi se na izgradnju novih i održavanje
postojećih pješačkih i biciklističkih staza (kartografski prikaz br.1.”Korištenje i namjena
površina” u mj.1:25000), promoviranjem povijesne i kulturne baštine (osobito u evidentiranoj
seoskoj cjelini Ledenice i površini turističko-informativnog punkta Gradina (T), planiranom
izgradnjom centra za zimske sportove “Breze” (R3) i uređenjem površine namijenjene
izgradnji smještajnih kapaciteta (hoteli, izletišta, domovi i sl.) uz naselje Breze (T1 2 ) te
izgradnjom zdrastvenih i rekreacijskih građevina izvan građevinskih područja naselja.
Šumarstvo,
Članak 99.
(1) Značaj šuma na području grada Novi Vinodolski osim svoje gospodarske važnosti u
proizvodnji drvne mase treba biti valoriziran i kroz zdravstveni, izletnički i lovni turizam te
rekreaciju i zaštitu što se i omogućuje neposrednom provedbom ovog Prostornog plana, a
uvjeti izgradnje određeni su odredbama poglavlja 2.3.2.“Izgradnja izvan građevinskih
područja naselja”.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
257

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo
Članak 100.
(1) Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana osigurani su prostorni i drugi uvjeti za
izgradnju poljoprivrednih građevina na području Grada Novi Vinodolski s ciljem unapređenja
poljoprivredne proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima (i to posebice za uzgoj i preradu
vinove loze, voća i povrća, razvitka stočarstva i marikulture) i to:
- u građevinskim područjima naselja izvan obuhvata ZOP-a na području prijelaznih padina i
brdskih predjela: kao poljoprivredne gospodarske građevine uz obiteljske kuće i kao
samostalne građevine na pojedinačnim građevnim česticama,
- na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja kao građevine koje
služe poljoprivrednoj proizvodnji (staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim
objektima za obradu poljoprivrednih proizvoda – I. stupanj prerade poljoprivrednih
proizvoda, farme za uzgoj stoke i vinogradsko-vinarski pogoni) i stambeno-gospodarske
građevine poljoprivredne namjene za vlastite potrebe i turizam na seoskim
domaćinstvima,
- područje za uzgajalište (marikulturu) u uvali Žrnovnica (H).
Ostale gospodarske djelatnosti
Članak 101.
(1) Građevine ostalih gospodarskih djelatnosti – poslovnih smještaju se:
- unutar građevinskog područja naselja kao izgradnja neposrednom provedbom ovog Plana
manjih građevina gospodarske-poslovne namjene (obrtničke) uz obiteljske kuće te
samostalne građevine poslovne namjene na pojedinačnim građevnim česticama,
- unutar građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene – poslovne (K).
(2) Postojeće zone izvan naselja gospodarske namjene – poslovne (K) treba racionalno
koristiti i popunjavati, a njihovo planirano proširenje kao i otvaranje novih zona temeljiti na
realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja
zemljišta i kvalitetnom razvoju koji zahtjeva permanentno praćenje i uvođenje promjena
vezanih uz sve aspekte poslovanja i razvoja tržišta, proizvoda, tehnologije, kval.kadrova, i dr.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak 102.
(1) Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava
društvenih djelatnosti: uprave i pravosuđa, predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i
socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina od
javnog interesa.
(2) Ovim Planom određen je minimalni sadržaj, broj, vrsta i kapacitet građevina društvenih
djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Sustav društvenih i javnih funkcija prikazan je na kartografskom prikazu br. 1
“Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25000.
(4) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama društvene djelatnosti potrebno je
obavezno izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Uprava i pravosuđe
Članak 103.
(1) U cilju poboljšanja standarda pravosudnih institucija potrebno je osigurati uvjete za
početak rada Općinskog suda i nastavak rada javnog bilježnika u središtu područja Grada -
Novog Vinodolski unutar građevinskog područja NA1 1 , a detaljniji prostorni smještaj odrediti
će se ovim Planom propisanim planom užeg područja za naselje Novi Vinodolski u skladu s
uvjetima i smjernicama datim u poglavlju 2.2.3.”Građevine društvene namjene” Ovih
Odredbi.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
258

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Predškolske i školske ustanove
Članak 104.
(1) Temeljem demografske prognoze na području Grada Novi Vinodolski očekuje se
povećanje broja predškolske djece. Stoga će se briga o njima provoditi u okviru postojećih
vrtića, uz mogućnost otvaranja i novih kapaciteta neposrednom provedbom ovog Prostornog
plana u skladu s uvjetima i smjernicama datim u poglavlju 2.2.3.”Građevine društvene
namjene – za predškolske ustanove” Ovih odredbi.
(2) Temeljem prihvaćenih standarda i normativa te planirane demografske slike zadržava se
postojeća osnovna škola u Novom Vinodolskom, uz poboljšanje uvjeta rada (adaptacija
sportske dvorane, uređenje školskog igrališta i dr.), te organiziranje dodatnih aktivnosti
neposrednom provedbom ovog Prostornog plana u skladu s uvjetima i smjernicama datim u
poglavlju 2.2.3.”Građevine društvene namjene” ovih Odredbi.
(3) Prostornim planom utvrđuje se potreba otvaranja srednje škole u Novom Vinodolskom.
Za određivanje profila škole biti će presudna buduća struktura gospodarstva na području
Grada Novi Vinodolski, a detaljniji prostorni uvjeti utvrditi će se ovim Planom propisanim
planom užeg područja za naselje Novi Vinodolski u skladu s uvjetima i smjernicama datim u
poglavlju 2.2.3.”Građevine društvene namjene” ovih Odredbi.
Zdravstvene i socijalne ustanove
Članak 105.
(1) Pored postojećih sadržaja primarne zdravstvene zaštite, odnosno ambulanti opće
medicine, daljnji razvoj zdravstva ostvarivati će se kroz osnivanje ustanove za pružanje hitne
medicinske pomoći, a detaljniji prostorni uvjeti utvrditi će se ovim Planom propisanim
planom užeg područja za naselje Novi Vinodolski u skladu s uvjetima i smjernicama datim u
poglavlju 2.2.3.”Građevine društvene namjene” ovih Odredbi.
(2) U naselju Novi Vinodolski predviđa se izgradnja Doma za smještaj starijih osoba, za cca
80-120 ljudi, a detaljniji će se prostorni uvjeti utvrditi ovim Planom propisanim planom užeg
područja za naselje Novi Vinodolski u skladu s uvjetima i smjernicama datim u poglavlju
2.2.3.”Građevine društvene namjene” ovih Odredbi.
Građevine kulture i sporta
Članak 106.
(1) Buduća mreža kulturnih i sportskih sadržaja temelji se na postojećim sadržajima. Od
propisanih minimalnih sadržaja na području Grada Novi Vinodolski nedostaju otvoreno ili
pučko učilište i kinematograf, koji se planiraju smjestiti u naselju Novom Vinodolskom, a
detaljniji će se prostorni uvjeti utvrditi ovim Planom propisanim planom užeg područja za
naselje Novi Vinodolski u skladu s uvjetima i smjernicama datim u poglavlju
2.2.3.”Građevine društvene namjene” ovih Odredbi.
(2) U narednom razdoblju potrebno je kompletirati sadržaje u sportskom centru Bahalin
(R1 1 ) u naselju Novom Vinodolskom, prvenstveno izgradnjom polivalentne dvorane, koja
može imati i komercijalni karakter (donesen je DPU “SRC Bahalin”, SN 21/98). Također je
potrebno poboljšati uvjete za razvoj ostalih sportova (nogomet, rukomet, košarku i sl.),
potrebno je izgraditi više dječjih igrališta i parkova, terena za tenis, boćanje, zatvorenog
bazena i sl. Sportsko-rekreacijske površine uređuju se neposrednom provedbom ovog
Prostornog plana u skladu s uvjetima uređenja i smjernicama datim u poglavlju
2.2.3.”Građevine društvene namjene – za sport i rekreaciju” ovih Odredbi.
Vjerske građevine
Članak 107.
(1) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim
područjima naselja neposrednom provedbom ovog Prostornog plana u skladu s uvjetima
uređenja i smjernicama određenim u poglavlju 2.2.3.”Građevine društvene namjene – za
vjerske građevine” ovih Odredbi.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, manje kapelice, križevi, poklonci i sl. mogu se graditi
i izvan građevinskog područja naselja neposrednom provedbom ovog Prostornog plana u
skladu s smjernicama iz poglavlja 2.3.2.”Građenje izvan građevinskih područja” ovih
Odredbi.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
259

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA
I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak 108.
(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske,
točkaste i površinske infrastrukturne građevine i to za: prometni sustav, energetski sustav,
sustav vodoopskrbe i odvodnje i sustav telekomunikacija i pošte.
(2) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici br. 1.
Tablica 1. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora
PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE
SUSTAV
U naselju Van naselja
vrsta kategorija vrsta
(m)
(m)
PROMETNI
SUSTAV
SUSTAV
TELEKOMU
-NIKACIJE
VODO-
OPSKRBA I
ODVODNJA
ENERGE-
TIKA
autocesta autocesta - 200
državna ostale 30 70
ceste županijska županijska 20 40
lokalna lokalna 12 20
ostale nerazvrstana do 10 15
željeznica
vrsta
kablovska
kanalizacija
vodovodi
kolektori
dalekovodi
državna
velikih
učinkovitosti
- 400
PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE
postoj.
vrsta
planir. (m)
kategorija
(m)
županijski magistralni 1,5 1-3
lokalni 1,2 1-2
županijski ostali 6 10
lokalni 4 4
županijski 6 6
lokalni 4 4
državni
dalekovod 380 kV 38
dalekovod 220 kV 23
dalekovodi županijski dalekovodi 110 kV 19
200
(60) projektirani
100
(50) projektirani
70
(25) projektirani
plinovod županijski magistralni - 60
unutar koridora
ceste - udaljenost
plinovoda od ostalih
instalacija prema
plinovod lokalni lokalni -
važećim propisima
izvan koridora
ceste – širinu
koridora određuje
distributer
(3) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1.1
“Korištenje i namjena površina-promet, pošta i telekomunikacije” i br. 2 “Infrastrukturni
sustavi i mreže”, u mjerilu 1:25000.
(4) Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u
člancima 15. i 16. ovoga Prostornog plana.
5.1. PROMETNI SUSTAV
Članak 109.
(1) Ovim Prostornim planom na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju se osnove
kopnenog, pomorskog i zračnog sustava.
(2) Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena
površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, u mjerilu 1:25000.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
260

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
5.1.1. Kopneni promet
Članak 110.
(1) Kopneni promet sačinjavaju podsustavi cestovnog i željezničkog prometa.
5.1.1.1. Cestovni promet
Članak 111.
(1) Ovim Prostornim planom određena je osnovna mreža prometnica koju na području Grada
Novi Vinodolski čine državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.
(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Novi Vinodolski čine ceste:
- Trst (Pasjak) Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (planirana),
- čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj (postojeća).
(3) Mrežu županijskih cesta na području Grada Novi Vinodolski čine ceste:
- Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak (postojeća),
- Novi Vinodolski - Bribir (postojeća),
- Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - “Lujzijana” (postojeća),
- odvojak od ceste Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - “Lujzijana” prema Bribiru
(postojeća),
- Klenovica (Žrnovnica) - Alan - Krivi put (postojeća).
(4) Mrežu lokalnih cesta na području Grada Novi Vinodolski čine ceste:
- od županijske ceste Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak prema Donjem Zagonu -
Ledenice do županijske ceste Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak (postojeća),
- Ledenice - Krmpote (nerazvrstana kolna prometnica za koju se predlaže kategorizacija),
- Breze - Mrkopalj (nerazvrstana kolna prometnica za koju se predlaže kategorizacija),
- Luka Krmpotska - Krmpotske Vodice - Ličko Senjska županija (nerazvrstana kolna
prometnica za koju se predlaže kategorizacija).
Državne ceste
Članak 112.
(1) Ovim je Prostornim planom preuzet je obuhvat koridora iz SUO "Jadranska autocesta
sektor Križišće – Žuta lokva" (Rijekaprojekt d.o.o. travanj 2003.g) unutar kojeg se vodi trasa
planirane autoceste Trst (Pasjak) Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split .
(2) Povezivanje na sustav postojećih prometnica planirane autoceste ostvariti će se za
područje Grada Novi Vinodolski preko cestovnog čvora “Novi Vinodolski”.
(3) Unutar zemljišnog tijela planirane autoceste u statistički određenim naseljima Novi
Vinodolski (lokalitet Panos) i Drinak (uz g.p. NA7 2 ) određene su lokacije za prateće uslužne
objekte – PUO (benzinsku crpku, odmorište s parkiralištima za vozila, buffet s vidikovcem).
(4) Prijelazima u dvije razine potrebno je riješiti sve prijelaze planirane autoceste s
postojećom prometnom mrežom.
(5) U području prolaza planirane autoceste kroz I.B i II. Vodozaštitnu zonu kao i u
područjima doticanja s vodnim građevinama (vodospreme i sl.) rješenjem odvodnje te ceste
riješiti zaštitu voda u skladu s vodopravnim uvjetima.
(6) U područjima prolaza planirane autoceste uz građevinska područja određena ovim Planom
kao i uz posebni rezervat-ornitološki Tomšina, Bukova i Vodna Draga određen ovim Planom
za zaštitu postaviti odgovarajuće barijere protiv buke.
Članak 113.
(1) Okvirni planski parametri kod autocesta su slijedeći:
- računska brzina 120 km/h,
- maksimalni nagib nivelete do 6%,
- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2 x (2 x 3,75 - iznimno 3,5m), dok se na
usponima većim od 4% dodaje treći trak za spora vozila,
- zaustavni trak širine min. 2,50 m (iznimno 2,30m) ovisno o terenskim uvjetima,
- razdjelni pojas između prometnih trakova 4,0 m ili min. 3,0 m (iznimno 2,5 m),
- širina planskog koridora iznosi 200m.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
261

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(2) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja unutar obuhvata Prostornog plana
područja posebnih obilježja, koridora priobalne dionice autoceste (Novi Vinodolski:
NA1 1 (označeno kao zona 1.2 na kartografskom prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u
mj.1:5000) i K 7 , Klenovica: NA11 2 , Drinak: NA7 1 , NA7 2 , NA7 3 , Jakov polje: NA9 2 i Bile:
NA3 1 , NA3 5 , NA3 7 , NA3 8 , NA3 9 , NA3 10 i NA3 11 ) do utvrđivanja točnih trasa autoceste
moguća je samo adaptacija, održavanje i rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim
gabaritima.
(3) Po ishođenju lokacijske dozvole priobalne dionice autoceste mogu se graditi nove i
rekonstruirati postojeće građevine prema odredbama ovog Plana za građenje i rekonstrukciju
uz posebne tehničke uvjete i suglasnost nadležnih pravnih osoba za upravljanje autocestama.
Članak 114.
(1) Državna cesta čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj ostaje na
postojećoj trasi.
(2) Na cesti iz stavka (1) ovog članka potrebno je riješiti odvodnju te ceste u dijelu njenog
prolaska kroz I.B i II. zonu snitarne zaštite određene ovim Planom sukladno vodopravnim
uvjetima.
(3) Okvirni planski parametri pri rekonstrukciji ostalih državnih cesta su slijedeći:
- računska brzina 60-80 km/h,
- maksimalni nagib nivelete do 6%,
- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2x3,25m, dok se na usponima većim od 4%
treba predvidjeti treći trak za spora vozila,
- raskrižja u nivou, proširena s dodatnim trakama za prestrojavanje vozila ili denivelirana na
prometno opterećenim križanjima,
- minimalni razmak između raskrižja 300-400m, (na dijelovima ceste gdje je to moguće)
- pješački hodnici (min. 1,20 m za obostrano odnosno 1,6 m za jednostrano vođenje pješaka)
- traka za bicikliste širine min. 1,0 m za obostranu odnosno 1,60 m za jednostranu vožnju
biciklom, odvojena zelenilom od prometnice širine min. 0,75 m (minimalna širina zelenog
traka za drvored 2,75 m, a za živicu, grmlje i sl. 1,50 m),
- ugibališta za autobusna stajališta
- širina koridora postojeće ceste izvan građevinskog područja iznosi 70 m, a unutar
građevinskog područja 30 m.
(4) Širina koridora postojeće državne ceste u građevinskim područjima naselja ovisi o
uvjetima izgrađenosti i topografiji terena. Unutar ovog prostora omogućuje se rekonstrukcija
postojeće državne ceste. Širina cestovne građevine može biti i manja od navedene u skladu s
posebnim propisima o javnim cestama.
Županijske i lokalne ceste
Članak 115.
(1) Za postojeće županijske i lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja
na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti.
(2) Izgradnja novih kolnih prometnica za koje se predlaže kategorizacija navedena je u
članku 111. stavak (4) ovog Prostornog plana. Planirani koridor iznosi 20 metara.
(3) U slučaju izgradnje zamjenskih ili novih pravaca unutar sustava županijskih i lokalnih
cesta utvrđenih ovim Prostornim planom moguće su i određene promjene u funkcionalnom
(promjena kategorije) i prostornom smislu (promjena trase). Rekonstrukcija dionice
ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ne smatra se promjenom trase.
Članak 116.
(1) Okvirni planski parametri pri rekonstrukciji županijskih cesta su slijedeći:
- računska brzina 50-70 km/h,
- maksimalni nagib nivelete do 8 %,
- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2x3,25m,
- raskrižja u nivou, proširena s dodatnim trakama za prestrojavanje vozila na prometno
opterećenim križanjima,
- minimalni razmak između raskrižja 200-300m, (na dijelovima ceste gdje je to moguće)
- pješački hodnici (min. 1,20 m za obostrano odnosno 1,6 m za jednostrano vođenje pješaka)
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
262

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- traka za bicikliste širine min. 1,0 m za obostranu odnosno 1,60 m za jednostranu vožnju
biciklom, odvojena zelenilom od prometnice širine min. 0,75 m (minimalna širina zelenog
traka za drvored 2,75 m, a za živicu, grmlje i sl. 1,50 m),
- ugibališta za autobusna stajališta (ukoliko je organiziran javni prijevoz putnika),
- širina koridora postojeće ceste izvan građevinskog područja iznosi 40 m, a unutar
građevinskog područja 20 m.
Članak 117.
(1) Okvirni planski parametri pri gradnji i rekonstrukciji lokalnih cesta su slijedeći:
- računska brzina 50 - 60 km/h,
- maksimalni nagib nivelete do 10%,
- raskrižja u nivou,
- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2x3,0m (2x3,25m ukoliko je organiziran
javni prijevoz putnika),
- ugibališta za autobusna stajališta (ukoliko je organiziran javni prijevoz putnika),
- pješački hodnici (min. 1,20m za obostrano odnosno 1,6 m za jednostrano vođenje pješaka)
- traka za bicikliste (širine min. 1,0 m za obostranu odnosno 1,60 m za jednostranu vožnju
biciklom, po mogućnosti odvojena zelenilom od prometnice širine min. 0,75 m,
- širina planskog koridora izvan građevinskog područja iznosi 20 m, a unutar građevinskog
područja 12 m.
Nerazvrstane ceste
Članak 118.
(1) Nerazvrstane ceste su sve ostale ceste koje povezuju područje Grada Novi Vinodolski i
koriste se za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu
razvrstane u smislu posebnih propisa (Odluke o razvrstavanju javnih cesta).
(2) Postojeće nerazvrstane ceste treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, u
skladu s potrebama izgradnje novih sadržaja. Potrebno je urediti križanja te poboljšati
horizontalnu i vertikalnu signalizaciju.
(3) Za područje Grada Novi Vinodolski od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih te
izgradnja novih protupožarnih puteva.
(4) Minimalna širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za
jednosmjerni promet, a 5,5 metara za dvosmjerni promet (6,5m ukoliko je organiziran javni
prijevoz putnika), osim za rekonstrukciju već postojećih cesta čija širina može iznositi manje
od 4,5 metra, odnosno manje od 5,5 metara ako položaj postojećih građevina onemogućava
obavezne širine.
(5) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama javne i gospodarske namjene potrebno
je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Članak 119.
(1) Okvirni planski parametri pri gradnji i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta su slijedeći:
- računska brzina 40 km/h,
- maksimalni nagib nivelete do 12%, (iznimno do 16 %)
- raskrižja u nivou,
- broj prometnih traka i širina kolnika iznose 2x2,75 m za dvosmjerni (2x3,25m ukoliko je
na cesti organiziran javni prijevoz putnika), odnosno min 4,5 m za jednosmjerni promet
(iznimno se dozvoljava 3,0 m kod postojećih prometnica),
- ugibališta za autobusna stajališta (ukoliko je organiziran javni prijevoz putnika),
- pješački hodnik, minimalno jednostrani, minimalne širine 1,20m.
- traka za bicikliste (širine min. 1,0 m za obostranu odnosno 1,60 m za jednostranu vožnju
biciklom),
- širina planskog koridora izvan građevinskog područja iznosi 15 m, a unutar građevinskog
područja 10 m.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
263

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Izgradnja građevina uz prometnice unutar građevinskog područja naselja
Članak 120.
(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće i planirane
razvrstane i nerazvrstane javne prometne površine određene ovim Planom.
(2) Ukoliko građevna čestica nema mogućnost direktnog kolnog pristupa na javnu prometnu
površinu (razvrstanu-lokalnu i nerazvrstanu prometnicu) za građevine stambene namjene
određene ovim Planom uvjet je kolno-pješački put, direktni kolni, odnosno javni pristup
građevnoj čestici minimalne širine 3 m unutar izgrađenog dijela g.p. naselja odnosno 5 m
unutar neizgrađenog dijela g.p. naselja uz uvjet da od postojeće ili planirane razvrstane i
nerazvrstane javne površine nije duži od 50 m. Iznimno, za rekonstrukcije i zamjene
postojećih građevina te interpolacije novih građevina unutar izgrađenog dijela svih g. p.
naselja pristup se može osigurati i postojećim pješačkim prolazom ili stubištem širine
najmanje 1,50 m.
(3) Pristup s građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne
bude ugroženo odvijanje prometa. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta
različitog značaja, prilaz s te građevne čestice na cestu, u pravilu, se ostvaruje preko ceste
nižeg značaja.
(4) Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž državne odnosno
županijske ceste mora se osnovati sabirna ulica.
(5) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup
na razvrstane ceste unutar građevinskog područja naselja potrebno je ishoditi suglasnosti i
posebne tehničke uvjete od nadležnih pravnih osoba za upravljanje razvrstanim cestama.
Članak 121.
(1) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca razvrstanih cesta državnih i županijskih ne
može biti manja od 10,0 metara, od razvrstanih-lokalnih i nerazvrstanih cesta ne može biti
manja od 6,0 metara (ali ne i poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja i
pčelinjaka čija udaljenost ne može biti manja od 15 metara u oba slučaja). Udaljenosti mogu
biti i manje, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice, prema posebnim
uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje cestama.
(2) U slučaju rekonstrukcija postojećih građevina i interpolacija novih građevina (između
dvije izgrađene čestice) u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja (ali ne i
poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja i pčelinjaka) moguće su i manje
udaljenosti od onih iz stavka (1) ovog članka uz uvjet da se ne smanjuje postojeća udaljenost
građevine od regulacijskog pravca kod rekonstrukcija odnosno da se građevni pravac uskladi
sa postojećim susjednim građevinama kod interpolacija, sukladno posebnim uvjetima
nadležnih pravnih osoba za upravljanje cestama.
(3) Iznimno, u građevinskim područjima naselja gdje već postoji takva izgradnja ili u
slučajevima kada je to jedini mogući pristup građevini odnosno kada konfiguracija terena ne
dozvoljava drugačiji pristup građevini moguća je izgradnja i na regulacijskom pravcu.
Pješačke i biciklističke staze
Članak 122.
(1) Izvan građevinskih područja na cijelom području Grada Novog Vinodolskog,
neposrednom provedbom ovog Plana, moguće je uređivati tematske parkove (botaničke, sa
skulpturama, sa maketama mini građevina i sl.) i graditi pješačke, biciklističke, trim staze,
staze za jahanje, odmorišta - vidikovce, izletničke i slične prostore, namijenjene aktivnoj i
pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu, bez mogućnosti izgradnje čvrstih građevina
sukladno obilježjima prostora, članku 76. i poglavlju 6. „Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih
vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina“ ovih Odredbi.
(2) Iznimno, unutar obuhvata padina naselja Ledenice potrebno je ishoditi mišljenje od
nadležnog konzervatorskog odjela u Rijeci.
(3) Prostornim planom predviđena je izgradnja obalne šetnice (lungo mare) od granice Grada
Novi Vinodolski do lokaliteta Čardak (B7) određenog ovim Planom za kupališta/uređene
plaže izvan građevinskog područja.
(4) Prostornim planovima užeg područja unutar građevinskih područja naselja mora se
omogućiti jedan poprečni javni pješački pristup do obalne šetnice na svakih cca 400 m te
predvidjeti javna rasvjeta.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
264

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(5) Pješačke staze i šetnice izvan građevinskih područja grade se i uređuju uz obvezno
uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe – zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni
zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl.
(6) Prostore iz ovog članka moguće je opremiti urbanom opremom (klupe, koševi za smeće,
zaštitne ograde, informativni panoi, orijentacijske oznake i sl.), dok je ulazni dio u komplekse
tematskih parkova moguće opremiti odgovarajućim parkiralištem, sanitarnim uređajima,
kioskom sukladno članku 54. ovih Odredbi te javnom rasvjetom.
(7) Na području Grada izvan građevinskih područja graditi će se biciklističke staze i trake.
Izgradnja biciklističkih staza odvijati će se prema predloženom rasporedu biciklističkih staza
na području grada (kartografski prikaz br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25000).
Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)
Članak 123.
(1) Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici građevine
osnovne namjene.
(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, kod izgradnje građevina društvene, gospodarske i
ugostiteljsko-turističke namjene, ako investitor nije u mogućnosti osigurati parkiranje vozila
na vlastitoj građevnoj čestici, parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i na drugoj
građevnoj čestici (u radijusu 200 m), isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima
služe.
(3) Izgradnja parkirališta i garaža izvan građevnih čestica osnovne građevine određena je
člankom 126. ovog Prostornog plana.
(4) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici građevine
osnovne namjene, prema sljedećim normativima:
Namjena prostora u građevinama
Broj parkirališnih
ili garažnih mjesta
Jedinica
Stanovanje do 100 m2 1 mjesto stan
Stanovanje preko 100 m2 2 mjesta stan
Trgovine 1 mjesto 25 m 2 površine
drugi poslovni sadržaji 1 mjesto 25-40 m 2 površine
restorani i kavane 1 mjesto 4 sjedeća mjesta
proizvodna namjena, poslovna namjena – servisni i
1 mjesto
skladišni sadržaji
1 zaposlenik
hoteli, pansioni, moteli 1 mjesto 3-4 kreveta
hoteli, pansioni, moteli 1 mjesto za autobus 100-120 kreveta
sportska dvorana i tereni 1 mjesto 20 sjedećih mjesta
škole, predškolske ustanove 1 mjesto 3 zaposlenika
(5) U bruto izgrađenu površinu građevina iz stavka (4) ovoga članka ne računaju se površine
za garaže i jednonamjenska skloništa.
Članak 124.
(1) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim
sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se
koriste u različito vrijeme.
(2) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno
parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te
vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup
vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.
(3) Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje
ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u
neposrednoj blizini građevne čestice.
Članak 125.
(1) Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem tablice i normativa iz članka 123. stavak
(4) i članka 124. ovoga Prostornog plana, odnosno prema odredbama detaljnih i urbanističkih
planova uređenja unutar raspona propisanih ovim Prostornim planom.
(2) Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice
zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
265

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa
o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa,
blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno
propusnu cestovnu prometnicu.
(3) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5%
parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima
s manje od 20 mjesta.
Članak 126.
(1) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina (max.
2P 0 +P+1), a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim
propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni građevine
osnovne namjene sukladno stavku (2) članak 123. (u daljem tekstu: “izdvojeno parkiralište ili
garaža”). Izdvojene garaže grade se temeljem prostornog plana užeg područja propisanog
ovim Planom.
(2) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili s
kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine.
(3) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema
normativu 35 m 2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m 2
prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta
2,5 x 5,0 metara + 2,5 x 6,0 metara prilazne ceste i priključenje na javnu površinu za osobne
automobile, odnosno 12 x 4 metara parkirno mjesto + 1 x 4 metra prilazne ceste i priključenje
na javnu površinu za autobuse).
(4) Koecifijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže odnos je između površine
građevne čestice te uređenih i izgrađenih prometnih površina koji iznosi najviše:
- za uređenje u jednoj razini: 0,8
- za uređenje u dvije razine: 0,6.
(5) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu
uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%.
(6) Katnost izdvojenog parkirališta ili garaže regulira se lokacijskom dozvolom i
mogućnošću racionalnog korištenja građevinskog zemljišta. Svijetla visina dvije etaže za
smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog
izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe.
(7) Izdvojena parkirališta ili garaže mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom
ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.
(8) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s
postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili
prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.
(9) Jedno priključenje na interne ili javne prometne površine dozvoljeno je za najviše 40
vozila u jednoj razini radi protupožarne zaštite, ili moraju biti omogućeni razdvojeni prilazi
po razinama.
(10) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti najviše 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti
s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.
(11) Ako je na izdvojenom parkiralištu predviđen smještaj autobusa iznad garaža ili
parkirališta za osobne automobile, moraju se provesti posebne mjere sigurnosti, kako
građevinske konstrukcije tako i prometne signalizacije.
(12) Sva prometna rješenja vezana za izdvojena parkirališta ili garaže ne smiju utjecati na
sustav protupožarnih putova niti se oni mogu koristiti za parkiranje, zaustavljanje i
povremeno korištenje.
5.1.1.2. Željeznički promet
Članak 127.
(1) Ovim Prostornim planom određen je koridor nove željezničke pruge velikih učinkovitosti
(Trst-Koper) – Lupoglav – Rijeka – Josipdol – (Karlovac) – Zagreb / Split – Dubrovnik
(državnog značaja) od 400 m, unutar kojeg će se odrediti točna trasa željezničke pruge.
(2) Na području Grada Novi Vinodolski trasa željezničke pruge velikih učinkovitosti kod
naselja Ledenice ulazi u planirani tunel prema području Ličko-senjske županije.
(3) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja unutar obuhvata Prostornog plana
područja posebnih obilježja, koridora dionice željezničke pruge velike učinkovitosti
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
266

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(Ledenice: NA13 4 , NA13 5 i Crno: NA5 1 , NA5 2 , NA5 6 ) do utvrđivanja točne trase pruge
moguća je rekonstrukcija, adaptacija i održavanje postojećih građevina u postojećim
gabaritima.
(4) Po ishođenju lokacijske dozvole dionice željezničke pruge velike učinkovitosti mogu se
graditi nove i rekonstruirati postojeće građevine prema odredbama ovog Plana za građenje i
rekonstrukciju uz posebne tehničke uvjete i suglasnost nadležne službe Hrvatskih željeznica.
5.1.2. Pomorski promet
Članak 128.
(1) Raspored luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja i morskih luka
posebne namjene (luke u funkciji jednog korisnika) te raspored unutarnjih plovnih puteva
prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu
1:25000.
(2) Na području Grada Novi Vinodolski određene su luke otvorene za javni promet i to:
• Novi Vinodolski (županijskog značaja) - kapaciteta do 300 vezova
– ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,
– ribarstvo,
– privez i odvez jahti, sportskih i drugih brodica,
– vezovi domaćeg stanovništva.
Planiranim proširenjem i povećanjem kapaciteta luke omogućiti će se povećanje vezova za
ribarske brodove, brodova za prijevoz putnika te plovila domaćeg stanovništva. Također bi se
otvorila mogućnost realizacije vezova za potrebe sportskih i drugih brodica te nautičare
povremenog karaktera.
• Muroskva (lokalnog značaja) - kapaciteta do 60 vezova
– vezovi domaćeg stanovništva,
– privez i odvez jahti, sportskih i drugih brodica.
Rješenjem lučkog područja luke Muroskva omogućilo bi se povećanje kapaciteta za privez
plovila domaćeg stanovništva naselja Novi Vinodolski kao i vezova za potrebe sportskih i
drugih brodica te nautičare povremenog karaktera.
• Povile (lokalnog značaja) - kapaciteta do 40 vezova
– vezovi domaćeg stanovništva,
– privez i odvez jahti, sportskih i drugih brodica.
Rješenjem lučkog područja Povile omogućila bi se realizacija većeg broja priveza za plovila
domaćeg stanovništva kao i mogućnost realizacije vezova za nautičare povremenog
karaktera.
• Klenovica (lokalnog značaja) - kapaciteta do 80 vezova
– ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,
– ribarstvo,
– privez i odvez jahti, sportskih i drugih brodica,
– vezovi domaćeg stanovništva.
Planirano proširenje lučkog područja luke Klenovica na prostoru južno od današnje luke
temelje se na izgradnji zaštitnog sustava lukobrana. Rješenjem lučkog područja omogućiti će
se povećanje kapaciteta za privez ribarskih brodova, brodova za prijevoz putnika te plovila
domaćeg stanovništva. Također bi se otvorila mogućnost realizacije vezova za potrebe
sportskih i drugih brodica te nautičare povremenog karaktera.
• Smokvica Krmpotska (lokalnog značaja) - kapaciteta do 30 vezova
– ostalo (vezovi domaćeg stanovništva)
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
267

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Rješenjem lučkog područja luke Smokvica Krmpotska omogućila bi se realizacija za privez
plovila domaćeg stanovništva.
• Porto teplo (lokalnog značaja) teretna
Luka Porto teplo određena je na postojećoj lokaciji.
(3) Prostornim planom određena su građevinska područja, tj. dio operativne obale u funkciji
luka otvorenih za javni promet lokalnog značaja (za planiranu "Muroskva" (IS 2 ) i za postojeću
teretnu "Porto teplo" (IS 3 )). U kopnenom djelu luka moguće je smjestiti gospodarske
djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr.
ugostiteljska djelatnost, servisne djelatnosti, benzinska pumpa i dr., s time da visina građevina
može iznositi samo jednu etažu (P).
(4) Razgraničenje luka navedenih u stavku (2) ovog članka za svaku namjenu, odnosno
djelatnost luke i broj vezova te uređenje i smještaj pratećih sadržaja odrediti će se u skladu s
korisnicima prostora, zakonskom regulativom i posebnim propisima u toku izrade prostornih
planova užih područja propisanih ovim Planom.
Članak 129.
(1) Luka posebne namjene na području Grada Novi Vinodolski je planirana luka nautičkog
turizma – marina (LN) u naselju Novi Vinodolski (županijskog značaja) kapaciteta max. 400
vezova.
(2) Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina (pripadajući kopneni dio i akvatorij) iz
stavka (1) ovog članka određeni su Detaljnim planom uređenja „Marina“ Novi Vinodolski
(S.N. 21/00).
(3) Za izgradnju marine obavezna je izrada studije o utjecaju na okoliš (SUO), te će se,
ukoliko bude potrebno nakon njene izrade pristupiti izradi izmjena i dopuna DPU-a „Marina“
Novi Vinodolski (S.N. 21/00).
(4) Izgradnja i uređenje površina luke iz stavka (1) ovog članka moguće je i prije donošenja
UPU-a za naselje Novi Vinodolski propisanog ovim Planom, a temeljem prostorno planske
dokumentacije navedene u prethodnim stavcima ovog članka.
Članak 130.
(1) Ovim Planom u građevinskim područjima ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja
(T1 3 , T1 5 , T1 6 , T2 1 , T3 1 , T3 2 , T3 3 , T3 4 i T3 5 ) planirana su privezišta i prikazana na
kartografskom prikazu br.1.1"Korištenje i namjena površina – površine za razvoj i uređenje"
u mj. 1:25000.
(2) Privezište iz stavka (1) ovog članka podrazumijeva dio obale izgrađen za privremeni
privez plovnih objekata, izvan lučkog područja a uz građevinsko područje na kopnu.
(3) Privezišta su obuhvaćena ovim Planom propisanim prostornim planovima užih područja
za građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja uz koja se nalaze,
kojima će se odrediti detaljniji uvjeti uređenja sukladno važećoj zakonskoj regulativi.
Članak 131.
(1) Dijelom akvatorija Grada Novi Vinodolski prolaze trase unutarnjih plovnih puteva za
potrebe prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru priobalja i otoka
kao i luka lokalnog značaja međusobno.
(2) Plovni put u unutarnjim morskim vodama čini morski pojas dovoljno širok (i dubok) da
omogući sigurnu plovidbu, a izmaknut je izvan pojasa mora u širini od 300 m od obalne linije.
5.1.3. Zračni promet
Članak 132.
(1) Ovaj Prostorni plan određuje smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) unutar zone
poslovne namjene Kargač (K 5 ) sjeverno od naselja Novi Vinodolski (kartografski prikaz br. 1
“Korištenje i namjena površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, u mjerilu 1:25000).
(2) Veličina prostora helidroma iznosi min. 100x100 metara, a uvjeti smještaja sadržaja i
uređenje površina helidroma odredit će se ovim Planom propisanim planom užeg područja
određenog za zonu poslovne namjene Kargač (K 5 ).
(3) Odredbama ovog Plana daje se osnovni okvir za lociranje manjeg sportskog aerodroma
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
268

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(kartografski prikaz br. 1“Korištenje i namjena površina“ u mj.1:25000) dok će se detaljniji
položaj (ukoliko dođe do mogućnosti realizacije) odrediti detaljnijim planovima sukladno
Zakonu i posebnim propisima.
(4) Sportsko zračne luke (letilišta) moraju se planirati minimalno kao zaravnate, drenirane i
zatravnjene površine veličine 800x100 m za 1A/2C kategoriju zračnih luka.
(5) Na temelju odredbi Zakona o zaštiti okoliša (NN, br.82/94 i 128/99) i Pravilnika o
procjeni utjecaja na okoliš (NN, br 59/2000 i 134/04) za poletno-sletne staze duljine 500 m i
više obavezna je provedba procjene utjecaja na okoliš.
5.2. ENERGETSKI SUSTAV
5.2.1. Elektroopskrba
Prijenosni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 380, 220 i 110 kV
Članak 133.
(1) Koridori i građevine elektroopskrbnog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.
2. “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mj. 1:25000, te pojedini i na kartografskim prikazima br.
4.1-7 “Građevinska područja” u 1:5000.
(2) Nadzemni dalekovodi naponskog nivoa 380, 220 i 110 kV koji prolaze područjem Grada
Novi Vinodolski su:
- DV 380 kV TS 380/220/110 kV Melina - TS 380/110 kV CHE Obrovac (postojeći),
- DV 220 kV TS 380/220/110 kV Melina - TS 220/110/35 kV HE Senj (postojeći i
planirani),
- DV 110 kV TS 110/10(20) kV Crikvenica - HE Senj (postojeći).
(3) Unutar zaštićenog koridora vodova iz st. (2) ovoga članka izgradnja građevina ograničena
je posebnim tehničkim propisima.
(4) Prostornim planom predviđena je izgradnja trafostanice 110/20 kV Novi na području
Malo Polje ili, alternativno, uz postojeću trafostanicu 35/20 kV Novi, što će se utvrditi
razvojnim planovima nadležne organizacije neposrednom provedbom ovog Plana.
Trafostanicu 110/20 kV Novi biti će potrebno izgraditi kada vršni teret postojeće TS 35/20 kV
dostigne 10-12 MVA. Za buduću trafostanicu potrebno je osigurati prostor minimalnih
dimenzija 80x75 m.
(5) Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih elektroenergetskih građevina (dalekovodi,
rasklopna postrojenja, trafostanice) kao i kabliranje vodova određuje se neposrednom
provedbom ovog Plana prema razvojnim planovima nadležne elektrodistribucije.
(6) Odredbama ovog Plana daje se osnovni okvir za izmještanje postojećih nadzemnih
dalekovoda od 110 i 220 kV (određeno kao alternativni koridori na kartografskom prikazu
br. 2“Infrastrukturni sustavi i mreže“ u mj.1:25000) zbog moguće izgradnje golf igrališta
(R4) određenog ovim Planom, ukoliko nisu ili se ne mogu ispuniti tehnički normativi za
izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (uvjeti HEP-a).
Distributivni elektroenergetski objekti
Članak 134.
(1) Distributivni elektroenergetski objekti na području Grada Novi Vinodolski su postojeća
trafostanica 35/20 kV Novi (koja se po izgradnji nove trafostanice zadržava u funkciji 20 kV
rasklopišta) i njen napojni 35 kV vod (koji će se interpolirati u postojeću 20 kV mrežu i time
povećati sigurnost u napajanju područja).
(2) Postojeća 20 kV mreža proširiti će se izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 kV sa
pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom. Postojeću 20 kV mrežu treba
dograđivati i s namjerom da se poveća sigurnost u napajanju, odnosno osigura rezervno
napajanje prvenstveno turističkih područja. Lokacije budućih trafostanica i trase 20 kV
vodova odrediti će se neposrednom provedbom ovog Plana prema razvojnim planovima
nadležne elektrodistribucije ili prostornim planovima užih područja određenih ovim Planom.
Vodovi će se izvoditi podzemnim 20 kV kablovima u sklopu izgradnje ostale komunalne
infastrukture, ili kao nadzemni vodovi.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
269

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Niskonaponska mreža i javna rasvjeta
Članak 135.
(1) Niskonaponska mreža i javna rasvjeta dograđivat će se u sklopu postojeće i buduće mreže
(po mogućnosti) podzemnim kablovima neposrednom provedbom ovog Plana prema
razvojnim planovima nadležne elektrodistribucije ili prostornim planovima užih područja
određenih ovim Planom.
5.2.2. Plinoopskrba
Članak 136.
(1) Koncepcija plinifikacije Grada Novi Vinodolski temelji se na Studiji i Idejnom projektu
opskrbe prirodnim plinom Primorsko – goranske županije.
(2) Priključak Grada Novi Vinodolski na visokotlačni plinovod izvršiti će se iz MRS Rijeka -
istok, koji se nalazi na području Grada Bakra.
(3) Za opskrbu prirodnim plinom Grada Novi Vinodolski predviđena je izgradnja dviju
redukcijskih stanica, RS N.Vinodolski 1 i RS N.Vinodolski 2, a točne lokacije će se odrediti
ovim Planom propisanim planovima užih područja za naselja Novi Vinodolski i Povile.
(4) Razvod plinoopskrbne mreže unutar područja Grada N.Vinodolski predviđa opskrbu svih
naselja srednjetlačnom plinskom mrežom.
5.2.3. Obnovljivi izvori energije
Članak 137.
(1) Ovim se Prostornim planom predviđa racionalno korištenje energije korištenjem
dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Novi
Vinodolski.
(2) Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno vjetra, sunca i vode.
(3) Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, za čije je korištenje
potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj mikrolokaciji, uz suradnju s nadležnim
državnim tijelom za zaštitu prirode. Ovim su Prostornim planom utvrđene dvije moguće
lokacije (lokaliteti: „Vrh gore“ 702 m.n.m. sjeverno od naselja Bater i „Gradina“ 375m.n.m.
južno od naselja Ledenice) za postavljanje uređaja za mjerenje i iskorištavanje vjetrova
(WIND PARK).
(4) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih
sustava u rasponu snage od 100 do 1000 kW.
(5) More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije, naročito kod primjene
toplinskih crpki.
5.3. Vodnogospodarski sustav
5.3.1. Vodoopskrba
Članak 138.
(1) Ovim Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Grada Novi
Vinodolski, prikazan na kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, u
mjerilu 1:25000, kojim su obuhvaćene postojeće i planirane crpne stanice i vodospreme, te
mreža postojećih i planiranih vodoopskrbnih cjevovoda.
(2) U naredenom razdoblju razvoj vodoopskrbe na području Grada N.Vinodolski
podrazumijeva izgradnju vodoopskrbnih sustava za naselja Krmpote – Poljica, Bater – Breza i
Sibinj.
(3) Vodoopskrba za naselje Krmpote-Poljica će se riješiti izgradnjom crpne stanice uz
vodospremu “Smokvica” kao i tlačnog cjevovoda kojim će se voda tlačiti u vodospremu
Krmpote zapremine 200 m 3 na koti 350/346 m.n.m.
(4) Vodoopskrba za naselje Bater riješiti će se izgradnjom crpne stanice “Bater” u
Ledenicama, tlačnog cjevovoda, vodospreme “Bater” i vodoopskrbne mreže kojom će se voda
distribuirati u naselja Smolčići, Stilini, Bater, Krasnica, Krmpotići, Jurčići i Gavrani. Crpna
stanica “Bater” smještena je na koti terena 259 m.n.m. i iz nje će se voda crpiti tlačnim
cjevovodom DN 1000 mm prema novoj vodospremi “Bater” na koti terena 578 m.n.m. Iz
vodospreme će se voda gravitacijski dovoditi u prethodno navedena naselja.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
270

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(5) Vodoopskrba naselja Breze riješiti će se izgradnjom crpne stanice u naselju Stilini odakle
će se tlačnim cjevovodom voda pumpati u vodospremu “Breze” iznad naselja Breze.
(6) Vodoopskrba za naselje Sibinj će se riješiti izgradnjom transportnog cjevovoda DN 200
mm od vodospreme “Smokvica” do vodospreme “Sibinj” iznad naselja Sibinj na koti 66
m.n.m. i zapremine od 400 m 3 .
(7) Na području naselja Novi Vinodolski planom se predviđa ponovno stavljanje u funkciju
vodospreme Krasa.
(8) Sjeveroistočno od predviđenog cestovnog čvora “Novi Vinodolski” na planiranoj trasi
priobalne autoceste, uz županijsku cestu Novi Vinodolski - Bater - Breze – Jasenak, za
potrebe budućeg centra za praćenje prometa planira se izgradnja nove vodospreme na koti 130
m.n.m.
(9) Za područje planirane ugostiteljsko-turističke zone Panos (T2 2 ) ovim Planom predviđa se
gradnja nove vodospreme Zagori 2 na koti 125 m.n.m. kapaciteta 4000m 3 .
(10) Vodoopskrba autokampa Kozica (T3 3 ) riješiti će se izgradnjom vodospreme Kozica na
80m.n.m. kapaciteta 600m 3 , izgradnjom crpne stanice i tlačnog cjevovoda.
(11) Od glavnih dovodnih cjevovoda potrebno je rekonstruirati postojeći lijevanoželjezni
cjevovod profila 200 mm od vodospreme Mala Draga do Novog Vinodolskog zbog
dotrajalosti.
(12) Planom je predviđena i izgradnja glavnog županijskog cjevovoda koji će spajati sva
značajna izvorišta u Županiji, tj. koji će vode iz sliva Gacke u Lici (oko 2 m 3 /sek) dovoditi na
područje Županije Primorsko – goranske i koji će se spajati s izvorima vode u Rijeci i
Gorskom Kotaru. Na taj cjevovod će biti priključeno i izvorište Novljanska Žrnovnica. Ovaj
cjevovod prolazi kotom cca 200 m n.m.
(13) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Grada Novi Vinodolski treba
biti u skladu s Vodoopskrbnim planom Primorsko-goranske županije a provodi se
neposrednom provedbom ovog Plana ili prostornim planovima užih područja određenih ovim
Planom.
(14) U naseljima u kojima ovim Planom nije predviđena izgradnja vodovodne mreže, a
određena je I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta, opskrba pitkom vodom rješti će
se: iz cisterne na građevnoj čestici, ili iz najbližeg valjanog korištenoga zajedničkog izvora ili
spremišta pitke vode.
(15) U slučaju izgradnje sustava vodoopskrbe obavezno je priključenje svih vrsta građevina
na sustav vodoopskrbe u građevinskim područjima naselja za koja je ovim Planom propisana
II. Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.
Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode
Članak 139.
(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalno potrebnog
prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih
korisnika prostora.
(2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko
vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s
ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno
etažirano, što se određuje posebnim projektom.
(3) Vertikalni razmak od ostalih instalacija mora biti minimalno 50 cm. Za osiguranje
potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina
zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.
(4) U dijelu koridora vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi kroz posebni rezervat velebitske
degenije na padinama Velog vrha te kroz posebni rezervat Tomšina, Bukova i Vodna draga
treba biti osobito oprezan prilikom projektiranja i vođenja trase cjevovoda zbog mogućih
negativnih utjecaja na populaciju ugrožene biljke velebitske degenije. Obavezna je
konzultacija sa stručnjacima koji provode monitoring populacije velebitske degenije.
5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Članak 140.
(1) Na području Grada Novi Vinodolski izgrađeni su dijelovi kanalizacijskog sustava u gradu
Novi Vinodolskom i Klenovici. Osnovni cilj razvoja sustava odvodnje jest dogradnja
postojećih i izgradnja novih kanalizacijskih sustava.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
271

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(2) Ovim se Prostornim planom određuje sedam zasebnih sustava javne odvodnje otpadnih
voda te njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje,
ispusti):
- za naselja unutar obuhvata ZOP-a Novi Vinodolski (djelomično izgrađen kanalizacijski
sustav) i Povile, te planirani zasebni sustavi odvodnje u Klenovici, Smokvici Krmpotskoj i
Sibinju Krmpotskom,
- za naselja izvan obuhvata ZOP-a u Ledenicama, Bateru i Donjem Zagonu.
Planirani sustavi odvodnje definirani su kao razdjelni sustavi. Posebnim kanalizacijskim
sustavom se odvode sanitarno-otpadne vode i oborinske vode.
(3) Za naselja Novi Vinodolski (NA1 1-2 ) i Povile (NA16) predviđa se izgradnja zajedničkog
sustava za odvodnju, odnosno proširenje postojeće mreže, koja će se graditi kao razdjelni
sustav (sustavom odvodnje prihvaćaju se sanitarne otpadne vode, a zasebnim sustavom
oborinske otpadne vode) s odgovarajućim zahvatima na postojećoj mreži mješovitog sustava
izgradnjom razdjelnog, a glavna koncepcija podrazumijeva slijedeće:
- proširenje mreže gravitacionih kolektora u ukupnoj dužini od cca. 31.000 m, uključujući
naselja N.Vinodolski i Povile,
- izgradnju prepunpnih crpnih stanica CP5, CP4 i CP3 za naselja Povile i Grabrova kojima
će se otpadne vode priključiti na sustav naselja N.Vinodolski,
- rekonstrukciju postojećih crpnih stanica CP2 – Zagori i CP1 – Ričina sa mehaničkim
predtretmanom,
- izgradnju centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Novi), sa
mehaničkim i biološkim stupnjem obrade otpadnih voda, te završnom crpnom stanicom
CP Uređaj,
- izgradnju dovodnog tlačnog voda od CP1 do CUPOV-a, te izgradnju povratnog tlačnog
voda od CP Uređaj-a do spoja na postojeći podmorski ispust za koji je predviđena
rekonstrukcija difuzorske sekcije i produženje za cca 200 m.
(4) Ovim prostornim planom određena je površina – IS 1 u naselju N.Vinodolski za izgradnju
centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Novi) i završne crpne stanice CP
Uređaj.
(5) U naselju Klenovica (NA11 1-2 ) potrebno je također dograditi kanalizacijski sustav. Da bi
se sva sanitarna otpadna voda dovela na mehanički predtretman i podmorski ispust potrebno
je izgraditi kanalizacijske kolektore i dvije crpne stanice. Uređaj za pročišćavanje će u
doglednoj budućnosti trebati proširiti na biološki dio pročišćavanja za što treba osigurati
dodatni prostor.
(6) Naselja Smokvica i Sibinj također nemaju izgrađen kanalizacijski sustav. S obzirom na
izdvojenost planiraju se zasebni kanalizacijski sustavi s uređajima za pročišćavanje i
podmorskim ispustima na koja će biti priključena građevinska područja naselja Smokvica
Krmpotska (NA18 1 ) i Sibinj Krmpotski (NA19 1-6 ). U izdvojenim izgrađenim građevinskim
područjima naselja: Smokvica Krmpotska (NA18 2 ) i Sibinj Krmpotski (NA19 7-9 ) za koja
nije planiran javni sustav odvodnje otpadnih voda, za sve građevine stambene namjene,
odnosno gospodarske-poslovne društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke namjene do
veličine max. 10 ES (do 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) moguć je, iznimno,
priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi. Za
građevine veće od 10 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska.
(7) U naseljima Ledenice, Bater i Donji Zagon s obzirom na veličinu predviđa se izgradnja
kanalizacijskog sustava koji će se u naselju Ledenice priključiti na postojeći bio-disk ili će se
izgraditi novi uređaj za pročišćavanje, a u naselju Bater i Donji Zagon će se izgraditi novi
uređaj za pročišćavanje. Na prethodno navedene sustave priključiti će se građevinska
područja naselja Ledenice (NA13 1 ), Bater (NA2 1-2 i NA2 5-6 ) i Donji Zagon (NA6). Do
izgradnje sustava, zbrinjavanje otpadnih voda vršiti će se sukladno stavku (8) ovog članka. U
slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav
odvodnje.
(8) Unutar ostalih građevinskih područja naselja izvan obuhvata ZOP-a određena ovim
Planom (NA2 3-4 i NA2 7 Bater, NA3 1-11 Bile, NA5 1-9 Crno, NA7 1-3 Drinak, NA8 1-6 Gornji
Zagon, NA9 1-3 Jakov Polje, NA10 1-2 Javorje, NA13 2-8 Ledenice, NA14 1-3 Luka
Krmpotska, NA15 1-2 Podmelnik, NA17 1-8 Ruševo Krmpotsko, NA4 1-11 Breze, NA12
Krmpotske Vodice, NA20 1-6 Zabukovac) za koja nije planiran javni sustav odvodnje
otpadnih voda, odvodnja otpadnih voda rješavati će se pojedinačnim septičkim taložnicama s
preljevom, putem sabirnih jama otpadnih voda bez preljeva ili izgradnjom zasebnog uređaja
uz ugradnju bio diska (ovisno o smještaju unutar pojedine zone sanitarne zaštite izvorišta
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
272

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
vode Novljanska Žrnovnica), sukladno člancima 34. i 53. ovih Odredbi.
(9) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o
vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa, neposrednom provedbom
ovog Plana ili prostornim planovima užih područja određenih ovim Planom.
(10) Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja vode treba prikupljati i
organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.
(11) Za veće parkirališne i manipulativne površine (200 m 2 i veće) obavezna je ugradnja
separatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje
tretirati na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja. Unutar dijela g.p.
naselja Ledenice (NA13 1 ) kao i unutar g.p. naselja Ledenice (NA13 7-8 ), Drinak (NA7 1 ) i
Jakov Polje (NA9 2 ) koja se nalaze II. Vodozaštitnoj zoni slivnog područja izvorišta Žrnovnica
potrebno je odvesti oborinske vode nakon tretiranja nepropusnim sustavom odvodnje izvan
zone.
(12) Do izgradnje sustava odvodnje naselja unutar obuhvata ZOP-a (Novi Vinodolski NA1 1-2 ,
Povile NA16, Klenovica NA11 1-2 , Smokvica Krmpotska NA18 1 i Sibinj Krmpotski
NA19 1-6 ), i to samo unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, za sve građevine
stambene namjene, odnosno društvene i ugostiteljsko-turističke namjene do veličine 10 ES
(do 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) moguć je, iznimno, priključak na
nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi. Za sve građevine veće
od 10 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska. U slučaju izgradnje
sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav odvodnje.
(13) Obavezno je priključivanje na javnu kanalizacijsku mrežu odnosno izgradnja vlastitog
zatvorenog kanalizacijskog sustava s pročišćivaćem površina izdvojenih namjena izvan
naselja gospodarske – poslovne (K), ugostiteljsko-turističke (T) i sportsko-rekreacijske (R)
namjene (postojeće i planirane) određene ovim Planom.
Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju
Članak 141.
(1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda.
(2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako
u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta
određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti
njihovo izmicanje i preseljenje.
(3) Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je minimalno jedan metar i
proizlazi iz uvjeta održavanja. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je
odvodnja ispod.
(4) Radi mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za
oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu
odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).
5.3.3. Uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja
Članak 142.
(1) Sustav uređenja vodotoka i voda obuhvaća sve registrirane uređene i neuređene vodotoke
u cijelosti ili u dijelu koji prolazi područjem grada sa pripadajućim vodnim građevinama kao i
okolni prostor utvrđen kao vodno dobro. To su vodotoci – bujice 1. Suha Ričina, novljanska
sa pritokom Brzet i odvodnim kanalima I i II reda, 2. Tok u Malom polju 3. Rov, ledenički i
4. Dražetina, krmpotska. Ostali vodotoci u ovom trenutku nisu registrirani, što ne isključuje
njihovo naknadno uvrštavanje u sustav.
(2) Ograničenja na vodotocima navedenim u stavku (1) ovog članka, sukladno Zakonu o
vodama odnose se na restrikciju gradnje i korištenja prostora u i uz korito vodotoka koja nije
u funkciji osiguranja poticaja vode, obrane od poplava, gradnje vodnih građevina i njihovog
održavanja. Do utvrđivanja inundacijskog pojasa (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), što
je u tijeku, minimalna širina tog pojasa uz vodotok obuhvaća izgrađeno ili prirodno korito i
obostrano po 5 m od gornjeg ruba korita.
(3) Za područje Grada Novi Vinodolski potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji
oborinskih voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta.
(4) Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na područjima pod
djelovanjem bujica treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te županijskim planovima
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
273

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
obrane od poplava.
(5) Izgradnja građevina za uređenje vodotoka i voda provodi se neposrednom provedbom
ovog Prostornog plana sukladno županijskim razvojnim planovima.
(6) Izgradnja građevina za melioracijsku odvodnju provodi se neposrednom provedbom ovog
Prostornog plana sukladno Planu navodnjavanja Primorsko-goranske županije.
5.4. Sustav telekomunikacija i pošta
Članak 143.
(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava prikazani su na
kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mj. 1:25000.
(2) Prostornim se planom osiguravaju koridori za izgradnju distributivne kanalizacije (DTK)
do svih građevina u urbanom području, turističkim naseljima i područjima poslovne namjene.
Kapaciteti DTK odrediti će se projektima.
(3) Na području Grada planira se montaža novog udaljenog pretplatničkog stupnja (UPS)
Krasa, kapaciteta 512 telefonskih priključaka, kao i UPS-a u istočnom dijelu Novog
Vinodolskog te u Smokvici Krmpotskoj.
(4) Prostornim planom određena je trasa magistralnog optičkog kabela od Klenovice preko
Smokvice Krmpotske i Sibinja, prema Senju.
(5) Uz sve novoplanirane prometnice treba predvidjeti izgradnju DTK.
(6) Prostornim planom osiguran je koridor za nastavak gradnje distributivne kanalizacije
(DTK) od UPM-a Breze prema Mrkoplju, kao i odgranjenje za vikend naselje Lukovo u
općini Vinodolska.
(7) Prostori za izgradnju poštanskih središta i ureda određuju se detaljnim planovima, a
područna centrala smještena je u Novom Vinodolskom.
(8) U cilju zadovoljenja razvoja telekomunikacijske infrastrukture pokretnih komunikacija
izgradnjom “Osnovnih postaja pokretnih komunikacija” (u daljnjem tekstu OP - osnovne
postaje koje su podijeljene na tipove: A, B, C, D, E, F, G, H i I te prihvaćene od strane
Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja) na području Grada Novi Vinodolski
dopušta se:
- izgradnja unutar građevinskih područja naselja OP sa antenskim sustavom na postojećim
građevinama i to: tip A (fasadni - koji ne prelazi visinu građevine) i/ili tip B (krovni –
visine 2-5 metara od najviše točke građevine) te tip C (krovni – visine 5-10 metara od
najviše točke građevine) ali samo na građevinama pošte i telekomunikacija;
- izgradnja izvan građevinskih područja naselja OP sa antenskim sustavom na samostojećim
antenskim stupovima i to tip E, F, G, H i I ( visine 16, 20, 30, 40 odnosno 60 metara od tla);
- iznimno, izgradnja unutar građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene –
poslovne (K) OP sa antenskim sustavom na samostojećim antenskim stupovima i to tip E i F
(visine 20 odnosno 30 metara od tla).
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
274

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I STANIŠTA
Članak 144.
(1) Prostornim planom područja posebnih obilježja Vinodolske doline, dio područja
Vinodolske doline unutar Grada Novi Vinodolski, određen je prema kategoriji osobito
vrijednog predjela kao kultivirani krajobraz obzirom na značajnu biološku i bogatu kulturnu
raznolikost.
(2) Vrijednosti i posebnosti kultiviranog krajobraza štititi će se i unaprijediti tako da se
osigura:
- očuvanje prirodnih karakteristika u najvećoj mogućoj mjeri,
- zaštita osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta od prenamjene,
- redovita košnja ili ispaša stoke kako bi se spriječilo širenje šuma na pašnjačke i livadske
površine,
- zabrana nasipavanja terena iskopnim i otpadnim građevinskim materijalom izvan
građevinskog područja,
- zabrana ugrožavanja i mijenjanja postojećeg vodnog režima na biološki osjetljivim
lokalitetima uz vodotoke, izvore i na zamočvarenim mjestima,
- da nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom
budu primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih vrijednih obilježja.
(3) U cilju zaštite navedenog područja određene su i točke i potezi značajni za panoramske
vrijednosti kultiviranog krajobraza, a to su na području Grada Novi Vinodolski vidikovci uz
cestu koja vodi strmom padinom od Bribira prema Lukovu - pogled prema Novom i
Pavlomiru. Vidikovce je potrebno urediti, a vizure sačuvati od neprimjerenih zahvata u
prostoru.
(4) Zbog potrebe zaštite visoke vrijednosti pojedinih cjelina, a izvan prostora predloženih za
zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, na području Grada Novi Vinodolski u kategoriji
osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza određen je sjeverni dio područja Grada.
(5) Prirodne krajobraze štitit će se i unaprijediti tako da se osigura zaštita i primjereno
korištenje, a eventualni zahvati u prostoru trebaju se planirati na način da u što je moguće
manjoj mjeri narušavaju karakterističnu sliku prostora. Kao posebnu vrijednost treba očuvati
obalno područje (prirodne plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja.
(6) U cilju zaštite od lokalnog interesa određuju se ovim Prostornim planom potezi obale -
stijene na području Grada Novi Vinodolski koje također treba zaštititi u kategoriji osobito
vrijednog predjela – prirodnog krajobraza. To je dio predjela “pod sv.Mikulj” i “pod vilu
Katicu”ispod Glavice u građevinskom području naselja Novi Vinodolski NA1 1 . Ovim planom
propisuje se mjera zabrane uređenja ovih poteza odnosno mogućnost bilo kakvog narušavanja
postojećeg stanja, a nadzor provedbe ove mjere provoditi će Grad Novi Vinodolski.
(7) U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine,
šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo
pretvaranje u obradive površine; osobito štititi područja prirodnih vodotoka i lokvi od
neprimjerenih zahvata i radnji.
(8) Na kopnenom dijelu obuhvata PPU Grada Novog Vinodolskog utvrđeni su ugroženi i
rijetki tipovi staništa (submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci; kamenjarski pašnjaci
i suhi travnjaci eu- i stenomediterana; primorske, termofilne šume i šikare medunca) za koje
treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:
- suhim travnjacima potrebno je racionalno gospodariti putem ispaše i režimom košnje
prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih
gnojiva;
- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva;
- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih
(alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama.
(9) U dijelu obuhvata PPU Novi Vinodolski koji se odnosi na podmorje utvrđeni su ugroženi i
rijetki morski tipovi staništa (cirkalitoralna čvrsta dna i stijene; cirkalitoralni muljevi;
infralitoralni sitni pijesci s manje ili više mulja; naselja posidonije) za koje treba provoditi
sljedeće mjere očuvanja:
- očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su
pogoršana
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
275

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju
u more
- spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje kad god je
moguće.
(10) Zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte karakteristične za stanišne tipove treba očuvati
u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i
strogo zaštićenim (Narodne novine“, broj 7/06).
(11) Područje osobito vrijednog predjela - prirodnog i kultiviranog krajobraza, točke i potezi
značajni za panoramske vrijednosti kultiviranog krajobraza, kao i potezi obale (stijene)
određeni za zaštitu ovim Planom prikazano su na kartografskom prikazu br. 3.2 “Uvjeti za
korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, u mjerilu
1:25000.
6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak 145.
(1) Zaštićeni i za zaštitu predloženi dijelovi prirode prikazani su na kartografskom prikazu br.
3.1 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, u
mjerilu 1:25000.
(2) Ukoliko naknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorije
zaštite i/ili obuhvata predloženog ovim Planom, isto će se provesti u postupku proglašenja
zaštite.
(3) Za prostornim planom izdvojene tj. predložene osobito vrijedne dijelove prirode potrebno
je izraditi stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o
utemeljenosti prijedloga za zaštitu ta područja treba štititi odredbama i mjerama za zaštitu
propisanih ovim Planom.
6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Zaštićena područja
Članak 146.
(1) Na području Grada Novi Vinodolski u kategoriji strogi rezervat prirode zaštićene su Bijele
i Samarske stijene.
(2) Smjernice zaštite u slijedeće:
- onemogućiti širenje planinarskih staza i izgradnju planinarskih skloništa,
- boravak turista i planinara ograničiti na dnevni posjet.
- za istraživanje te posjećivanje strogog rezervata u cilju obrazovanja potrebno je ishoditi
dopuštenje Ministarstva,
- u strogom rezervatu zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti.
Područja predložena za zaštitu
Članak 147.
(1) Sjeverni dio područja Grada Novi Vinodolski predlaže se za zaštitu u kategoriji parka
prirode/regionalni park ∗ , kao dio planiranog Parka prirode Bjelolasica.
(2) Unutar planirane površine parka prirode Bjelolasica nalazi se dio planinskog masiva
Velike Kapele sa već zaštićenim strogim rezervatom prirode Bijele i Samarske stijene.
(3) Za područje parka prirode/regionalni park potrebno je izraditi Prostorni plan područja
posebnih obilježja kojim će se odrediti uvjeti korištenja i zaštite tog prostora.
Članak 148.
(1) U kategoriji posebnog rezervata - ornitološkog za zaštitu se predlažu Tomišina, Bukova i
Vodna Draga u kojima postoje indikacije da se gnijezde rijetke ugrožene i zaštićene ptice
grabljivice, tu obitava i divlja mačka te ugrožena petrofilna zajednica.
(2) Potrebno je spriječiti bilo kakvo narušavanje postojećeg stanja. Prilikom izgradnje
planirane autoceste potrebno je postaviti odgovarajuće barijere protiv buke.
∗ Sukladno novim odredbama Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) u postupku proglašavanja područja pod zaštitu
odrediti će se kategorija zaštite.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
276

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Članak 149.
(1) U kategoriji posebnog rezervata - botaničkog za zaštitu se predlažu padine Velog vrha
iznad Tomišine drage na kojima je otkriveno nalazište velebitske degenije (Degenia
velebitica).
(2) Potrebno je postaviti znakove zabrane branja biljaka, a budući se radi o zaštićenoj vrsti
prekršioce bi trebalo kažnjavati.
(3) U dijelu koridora vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi kroz posebni rezervat velebitske
degenije na padinama Velog vrha te kroz posebni rezervat Tomšina, Bukova i Vodna draga
treba biti osobito oprezan prilikom projektiranja i vođenja trase cjevovoda zbog mogućih
negativnih utjecaja na populaciju ugrožene biljke velebitske degenije. Obavezna je
konzultacija sa stručnjacima koji provode monitoring populacije velebitske degenije.
Članak 150.
(1) U kategoriji posebnog rezervata - geomorfološkog za zaštitu se predlaže područje
Kolovratskih stijena.
(2) Na području Kolovratskih stijena nisu dopušteni nikakvi zahvati u prostoru.
Članak 151.
(1) U kategoriji zaštićenog krajobraza za zaštitu je određeno područje čitavog Vinodola, koje
na području Grada Novi Vinodolski zauzima krajnji jugozapadni dio, a Prostornim planom
područja posebnih obilježja Vinodolske doline određena je točna granica i zona zaštite.
(2) Područje predloženo za zaštitu unutar granica Grada Novi Vinodolski svrstano je u zonu
II - zonu usmjerene zaštite – zaštićeni krajobraz, unutar koje se mogu obavljati radnje koje
bitnije ne narušavaju izgled i prirodne vrijednosti predjela, ne mijenjaju klasičnu
konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja krajobraza.
(3) Hidroakumulacije, melioracije i okrupnjivanje zemljišnih čestica treba provoditi oprezno
kako se ne bi znatnije narušila svojstva i specifičnost živog svijeta. Ove zahvate treba planirati
uz konzultacije sa stručnjacima za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.
(4) Posebno se trebaju štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina,
šuma pašnjaka, autohtone šumske zajednice, vrijedne flore i faune, te karakteristične vizure.
(5) Unutar granice dijela zaštićenog krajolika koji se nalazi na području Grada Novi
Vinodolski, dozvoljava se izgradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine
restorani i barovi određenih Pravilnikom o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i
kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN 57/95, 101/95, 1/96, 110/96, 24/97, 61/98, 137/98,
19/99, 39/99, 52/99, 43/00, 52/00, 57/00, 63/00, 18/01, 33/01 i 21/03) i građevine navedene u
čl. 89- 90. Ovih Odredbi.
Članak 152.
(1) U kategoriji zaštićenog krajobraza predlaže se zaštititi područje Pleteno iznad Novog
Vinodolskog. Prostor se odlikuje velikom pejzažnom vrijednošću i naglašenim vrijednostima
živog svijeta (rijetka vrsta mrava te leptira plavca).
(2) Na području "Pleteno" dozvoljava se izgradnja građevina izvan građevinskih područja za
uzgoj konja i turizam na seoskim domaćinstvima sukladno čl.91-93. Ovih Odredbi.
(3) Nakon provedenih istraživanja, uže područje kolonije tih živih bića trebalo bi izdvojiti kao
poseban rezervat - zoološki.
Članak 153.
(1) U kategoriji spomenika prirode (geomorfološki objekt prirode) za zaštitu se predlaže špilja
Va Zagori uz naselje Novi Vinodolski.
(2) Špilja predstavlja značajno stanište za šišmiše jer u njoj obitava brojna kolonija sa čak 8
zabilježenih vrsta. Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti
prirode (NN 70/05) i Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim
(NN 07/06). 17 vrsta nalazi se i u Crvenoj knjizi sisavaca, a Republika Hrvatska kao
potpisnica Sporazuma o zaštiti evropskih vrsta šišmiša (EUROBATS) (NN – Međunarodni
ugovori, broj 6/00) obvezala se na zaštitu njihovih staništa. Uz to, u špilji su zabilježene i
druge vrste faune (špiljski kornjaš).
(3) U cilju zaštite, potrebno je zabraniti turističke posjete špilji i uznemiravanje šišmiša,
osobito tijekom hibernacije, razmnožavanja i podizanja mladih, spriječiti odlaganje otpada, te
za sve aktivnosti u speološkom objektu ishoditi od Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode
prethodno dopuštenje s uvjetima zaštite prirode.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
277

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Članak 154.
(1) U kategoriji spomenika prirode za zaštitu se predlaže i vrulja Žrnovnica u uvali Žrnovnica.
(2) U svrhu preventivne, a i trajne zaštite ne dopuštaju se nikakvi zahvati u blizini vrulje, a
dodatnim istraživanjima treba obuhvatiti i kontaktno područje na kopnu gdje se nalazi
vodocrpilište.
6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESE BAŠTINE
Članak 155.
(1) Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine na području Grada Novi
Vinodolski odgovara kartografskom prikazu br. 3.1 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - područja posebnih uvjeta korištenja”, u mjerilu 1:25.000.
(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim pravnim
propisima i ovim Prostornim planom.
(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz čl. 155. do 161. ovih Odredbi nadležan
je Konzervatorski odjel u Rijeci.
Arheološka baština
Članak 156.
(1) Arheološke zone i lokaliteti na području Grada Novi Vinodolski su:
1. Ruševo Krmpotsko (Vlaška peć) - prapovijesno stanište, evidentirano
2. Ledenice - prapovijesna gradina, evidentirano
3. Ledenice - Kaštel, evidentirano
4. Ledenice - kapela sv. Juraj na groblju, evidentirano
5. Novi Vinodolski (Kalvarija) - prapovijesna gradina, evidentirano
6. Novi Vinodolski (Osap), prapovijesna gradina, evidentirano
7. Novi Vinodolski (Va Zagori) - prapovijesno stanište, evidentirano
8. Novi Vinodolski (otok Sv. Marin) - arheološka i hidroarheološka zona, evidentirano
9. Novi Vinodolski (Lopar) - kasnoantička utvrda, evidentirano
10. Novi Vinodolski (Pavlomir) - kapela Sv. Mihovil, arheološki lokalitet, evidentirano
11. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvica Sv. Marko , arheološki lokalitet,evidentirano
12. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvica Sv. Martin, arheološki lokalitet,evidentirano
31. Novi Vinodolski (uz groblje) – crkva sv. Marije s ruš. samostana, arh. zona, evidentirano,
32. Pavlomir (na brežuljku Humac) – objekt, arheološki lokalitet, evidentirano,
33. uvala Kozica – objekt, arheološki lokalitet,evidentirano,
13. Povile - hidroarheološka zona, evidentirano
(2) Svi zahvati u zonama i na lokalitetima navedenim u stavku (1) ovog članka, uvjetovani su
prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje i sl.). Rezultati istraživanja trebaju biti
adekvatno interpretirani i usaglašeni s planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade
dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova.
Članak 157.
(1) Za slijedeće arheološke zone i lokalitete potrebno je:
- Novi Vinodolski (unutar grada), lokalitet Lopar, stroga zaštita i konzervacija ziđa, za
sve radove u blizini ruševine potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog
Konzervatorskog odjela.
- Novi Vinodolski (izvan grada), lokalitet Veli Osap, stroga zaštita područja gradine, za
sve eventualne radove potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog Konzervatorskog
odjela.
- Novi Vinodolski, otočić Sv. Marin ispred naselja, stroga zaštita cijelog otoka, za sve
radove na njemu potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog Konzervatorskog odjela.
- Novi Vinodolski (unutar grada); Osap, ruševine srednjovjekovnog pavlinskog
samostana uz koje je i gradsko groblje. Predlaže se dodatno istraživanje i
dokumentacija cijelog područja između glavne prometnice i obale, s ciljem donošenja
konzervatorskih smjernica za zaštitu i uređenje. Za sve eventualne radove potrebno je
ishoditi mišljenje od nadležnog Konzervatorskog odjela.
(2) Zahvati u prostoru unutar:
10. Novi Vinodolski (Pavlomir) - kapele Sv. Mihovil, arheološki lokalitet, evidentirano,
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
278

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
11. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvice Sv. Marko , arheološki lokalitet,evidentirano,
12. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvice Sv. Martin, arheološki lokalitet,evidentirano,
moraju biti pod kontrolom nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara i za sve
eventualne radove potrebno je ishoditi mišljenje Konzervatorskog odjela.
(3) Nužna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih
arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce.
Gradsko naselje
Povijesne graditeljske cjeline
Članak 158.
(1) Rješenjem o registraciji naselje Novi Vinodolski (dio) zaštićeno je kao gradsko naselje.
(2) Za zone I i II stupnja zaštite treba izraditi Urbanistički plan uređenja, a obuhvati zona
označeni su kao zone 14A i 14B i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. “Građevinska
područja”, mj. 1:5000 i br.3. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta
korištenja” u mj. 1:25.000.
(3) I. stupanj zaštite (14A) odnosi se na zaštićenu urbanu cjelinu Novi Vinodolski, a zaštita se
provodi prema Rješenju o registraciji spomenika kulture. Zaštita obuhvaća strogo čuvanje
povijesne planske matrice, prostornih odnosa unutar naselja i stare građevne strukture. Za sve
građevine i urbanističke intervencije unutar zaštićene zone potrebno je ishoditi posebne uvjete
uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.
(4) II. stupanj zaštite (14B) odnosi se na rezidencijalnu i turističku zonu Novog Vinodolskog.
Predlaže se istraživanje i dokumentiranje ovog poteza unutar urbane cjeline Novog
Vinodolskog, te njegovo zoniranje i zaštita. Postojeće građevine i njima pripadajuće zelene
površine i prostorne odnose treba čuvati, a građevne intervencije na pojedinim građevinama
moraju biti usklađene s povijesnim oblicima, za što je potrebno izraditi konzervatorsku
dokumentaciju i odrediti konzervatorske smjernice za pojedine građevine.
Seoska naselja i dijelovi naselja
Članak 159.
(1) Predlaže se istraživanje i dokumentacija cijelog naselja Ledenice (evidentirana seoska
cjelina), te njegovo zoniranje. Zaštititi treba i padine (označeno br.15 na na kartografskom
prikazu br. 4.1. “Građevinska područja”, mj. 1:5000 i br.3. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora
– područja posebnih uvjeta korištenja” u mj. 1:25.000) koje okružuju naselje u udolini.
Građevine moraju biti pokrivene plitkim dvostrešnim krovovima s pokrovom od kupe
kanalice, mora se zadržati tradicijska veličina i raspored prozora i vrata, te vanjska kamena
stubišta (ako su postojala). Građevine se mogu žbukati, a ako su očuvani kameni okviri
prozora i vrata oni se ostavljaju neožbukani.
(2) Za dijelove naselja (označena red. brojevima) 1-Drinak, 2-Krmpotske Vodice, 3-Bater, 4-
Crno, 5-Plužnica, 6-Valač, 7-Vinište, 8-Podmelnik, 9-Kal, 10-Krasnica, 11-Trbotinj i 12-Bile,
predlaže se dodatno istraživanje i dokumentiranje, te izrada konzervatorske dokumentacije
kojom bi se ova naselja revalorizirala, te utvrdile građevine koji podliježu zaštiti. Danas su to
mahom zapušteni ili ruševni dijelovi ruralnih naselja ili pojedini etnološki spomenici koji su
ranije bili evidentirani.
Povijesni sklop i građevina
Članak 160.
(1) Na području Grada Novi Vinodolski evidentirani su slijedeći povijesni sklopovi i
građevine:
16. Ledenice - crkva Majke Božje od Karmela, evidentirano,
17. Ledenice (Gradina) - crkva Sv. Stipana, evidentirano,
18. Ledenice (Gradina) - crkva Sv. Jurja, evidentirano,
19. Novi Vinodolski - crkva Sv. Filipa i Jakova, evidentirano,
20. Novi Vinodolski - crkva Sv. Trojstva, evidentirano,
21. Novi Vinodolski - Frankopanski kaštel s kulom Kvadrac, registrirano,
22. Novi Vinodolski - Kuća biskupa Krištofora, evidentirano,
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
279

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
23. Novi Vinodolski (Pavlomir) – crkvica Sv. Kuzam, evidentirano,
24. Donji Zagon - crkva Sv.Antuna, evidentirano,
25. Gornji Zagon - crkva Sv. Antuna, evidentirano,
26. Zagori – kapela sv. Lucije, evidentirano,
27. Povile – kapela sv. Marije Magdalene, evidentirano,
28. Vrh Pridola – kapela sv. Francesce, evidentirano,
29. Na Krasi – kapela sv. Ivana Krstitelja, evidentirano,
30. Novi Vinodolski – Kalvarija – kapela sv. Križa, evidentirano.
(2) Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze unutar povijesnih graditeljskih cjelina (Novi
Vinodolski i Ledenice), uvjeti zaštite zadani su unutar valoriziranih zona. Ovisno o
povijesnom i spomeničkom značaju pojedine građevine, one podliježu i određenom stupnju
zaštite.
(3) Za sakralne građevine koje se nalaze izvan povijesnih graditeljskih cjelina nužna je zaštita,
koja podrazumijeva očuvanje osnovnog volumena građevine, te kompozicije pročelja.
Zaštita povijesnih građevina izvan naselja i etnološkog područja
Članak 161.
(1) Za sve povijesne građevine izvan naselja vrijedi I stupanj zaštite jer su to pojedine
sakralne građevine ili ruševine fortifikacija, najveće povijesne važnosti i smještene na
dominantnim položajima u krajoliku. One zahtijevaju osobitu zaštitu s obzirom na očuvanje
građevne strukture - konzervacija ziđa, čišćenje od vegetacije, te omogućavanje pristupa i
prezentacija.
(2) Zbog očuvanja ambijentalnih vrijednosti, tradicijskog življenja i gradnje Vinodolske
doline, područje Vrela Ivanj (označeno brojem 26) određeno je za zaštitu koja podrazumijeva
sanaciju, rekonstrukciju i revitalizaciju pod nadzorom i uvjetima nadležne službe za zaštitu
nepokretnih kulturnih dobara.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 162.
(1) Prostornim planom određena je lokacija reciklažnog dvorišta s transfer stanicom na
južnom dijelu postojećeg odlagališta "Duplja" izvan III. zone zaštite izvorišta Novljanske
Žrnovnice (određeno na kartografskom prikazu br.2. " Infrastrukturni sustavi i mreže" u
mj.1:25000 i br.4.1"Građevinska područja" u mj. 1:5000).
(2) Postojeća deponija “Duplja” predviđena je ovim Planom za sanaciju, a što treba provesti
sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli za sanaciju odlagališta (Ur.br.: 2170-80-02-00-05-
06/CT/, Crikvenica, 12.04.2005.godine), Zakonu i posebnim propisima. (Granica obuhvata
sanacije deponije “Duplja” određena je na kartografskom prikazu br.3.3 “Uvjeti korištenja i
zaštite prostora – područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite” u mj. 1: 25000 i
br.4.1 “Građevinska područja” u mj. 1:5000.)
(3) Do sanacije deponije “Duplja” i izgradnje reciklažnog dvorišta odnosno do realizacije
planirane centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije komunalni
otpad (kućni i s javnih površina) s područja Grada Novi Vinodolski zbrinjavati će se na
postojećem deponiju “Duplja”.
(4) Izgradnja i uređenje reciklažnog dvorišta navedenog u ovom članku provodi se
neposrednom provedbom ovog Plana u skladu s zakonom, posebnim propisima i slijedećim
smjernicama:
- formiranje građevine i zaštitu od negativnih utjecaja građevine na okoliš odrediti sukladno
važećoj zakonskoj regulativi,
- građevina se priključuje na javne infrastukturne mreže, iznimno do izgradnje javne mreže
odvodnje moguć je vlastiti zatvoreni sustav odvodnje s pročiščavanjem u skladu s
vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda i Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta
vode za piće na crikveničko-vinodolskom području,
- prilaz građevini rješiti najmanjim pristupnim putem širine 5,5 metara,
- površina za odlaganje otpada mora biti ograđena, a smještaj vozila riješiti izvan ograđenog
dijela građevine.
Članak 163.
(1) Grad Novi Vinodolski odgovoran je za gospodarenje komunalnim otpadom na svom
području.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
280

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(2) Poglavarstvo grada, odnosno gradsko vijeće, dužni su na svom području osigurati uvjete i
provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.
(3) Grad Novi Vinodolski dužan je u surađivati s županijom i uz njenu koordinaciju osigurati
provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
Članak 164.
(1) Vijeće Grada Novog Vinodolskog dužno je donijeti Plan gospodarenja otpadom na svom
području koji mora sadržavati osobito:
1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,
2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,
3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,
4. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,
5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.
Članak 165.
(1) Grad Novi Vinodolski obavezan je donijeti godišnji plan sanacije otpadom onečišćenog tla
i neuređenih odlagališta (u daljnjem tekstu neuređena odlagališta) na svom području i u isti
unijeti lokacije neuređenih odlagališta prema redoslijedu sanacija utvrđenom u Listi prioriteta
iz "Plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorskogoranske
županije" (SN br. 34/04).
Članak 166.
(1) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni
su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04) te drugih propisa donesenih na
temelju istog.
Članak 167.
(1) Proizvođač otpada mora svoj otpad predati osobi koja u skladu sa člankom 41. Zakona o
otpadu (NN 178/04) ima dozvolu za skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada.
Članak 168.
(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:
- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,
- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,
- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,
- odlaganjem otpada na odlagališta,
- saniranjem otpadom onečišćenih površina.
Članak 169.
(1) Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti
kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama Zakona o otpadu (NN
178/04).
(2) Opasni otpad mora se skupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog
otpada za sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada.
(3) Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad i njime
gospodariti u skladu s Zakonom o otpadu (NN 178/04).
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ
Članak 170.
(1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i
12/01) i "Plana intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije" (SN 11/04 i 16/04)
za za područje Grada Novi Vinodolski obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.
(2) Ovim se Prostornim Planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi
Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš
(NN br. 59/00, 136/04, 85/06) i Prostornim planom Istarske županije (SN br. 2/02, 1/05 i
4/05).
(3) Ovim Prostornim planom određuju se obveze, zadaci i smjernice za zaštitu tla, zraka,
vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
281

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
8.1. ZAŠTITA TLA
8.1.1. Šumsko tlo
Članak 171.
(1) Trgovačko društvo odnosno pravna osoba koja gospodari šumom i vlasnici šuma dužni su
provoditi mjere zaštite u šumi i šumskom zemljištu sukladno postojećoj zakonskoj regulativi i
posebnim propisima.
(2) U šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo građevine potrebne za
gospodarenje šumom sukladno Zakonu o šumama i građevine u funkciji zaštite i korištenja
ovog prostora određene ovim Planom sukladno poglavlju 2.3.2.“Građenje izvan građevinskog
područja” ovih Odredbi.
(3) Kod utvrđivanja uvjeta za izgradnju građevina navedenih u stavku (2) ovog članka,
potrebno je ishoditi posebne uvjete za gradnju od Trgovačkog društva odnosno pravne osobe
koja gospodari odnosnom šumom ili šumskim zemljištem, kao i u pojasu do 50 metara od
ruba šume.
Članak 172.
(1) Na kartografskom prikazu br. 3.2 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
područja posebnih ograničenja u korištenju", mj 1:25000, označeni su prostori posebnih
ograničenja u korištenju – lovišta koja su ustanovljena na području Grada Novog
Vinodolskog (obrađeno u Obrazloženju Prostornog plana u poglavlju 1.2.5.3. Osnovne
gospodarske grane).
(2) Lovište ne obuhvaća:
- neizgrađeno i izgrađeno građevinsko zemljište te površine do 300 metara od naselja,
- javne prometnice i druge javne površine uključivši i zaštitni pojas,
- zaštićene dijelove prirode, ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov,
- rasadnike, voćne i lozne nasade namijenjene intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha,
ako su ograđeni ogradom koja sprečava prirodnu migraciju sve dlakave divljači,
- druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.
(3) Pravo lova u lovištu izvršava se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarske osnove.
Bez lovnogospodarske osnove lov divljači nije dopušten.
(4) U cilju zaštite lovnih resursa ovim se Prostornim planom utvrđuje mjera izbjegavanja
naseljavanja lovne divljači koja nije autohtonog porijekla.
8.1.2. Poljoprivredno tlo
Članak 173.
(1) Prostorni raspored određen ovim Prostornim planom i razgraničen kao osobito vrijedno
poljoprivredno tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2), ostala obradiva tla (P3) te ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) prikazan je na kartografskom prikazu br.
1”Korištenje i namjena površina” u mj.1:25000.
(2) Za I. kategoriju zaštite na području Grada Novi Vinodolski određena su :
- najbolja poljoprivredna tla i to ona na dijelu Velog polja u Vinodolskoj dolini,
razgraničena kao osobito vrijedno poljoprivredno tlo (P1),
- tla na dijelu Velikog i Malog polja u Vinodolskoj dolini te okolice naselja na "Prijelaznim
padinama" , razgraničena kao vrijedna obradiva tla (P2).
Ova tla namjenjuju se primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (vinogradarstvu, maslinarstvu,
voćarstvu, povrćarstvu) te samo iznimno, ta se tla mogu koristiti za izgradnju nužnih
infrastrukturnih građevina (prikazano na kartografskomi prikazu br.2.”Infrastrukturni sustavi
i mreže”) i gradnju građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno poglavlju
2.3.2.“Izgradnja izvan građevinskog područja” ovih Odredbi.
(3) Za poljoprivredno zemljiše navedeno u prvoj alineji stavka (2) ovog članka prilikom
izgradnje planirane prometne infrastrukture na dijelu Vinodolske doline (na mjestima gdje će
priobalna dionica autoceste prolaziti najbliže uz Velo i Malo polje) određuju se slijedeće
mjere:
- osigurati zaštitu vrijednog poljoprivrednog tla od prenamjene;
- na dijelu trase priobalne dionice autoceste koja prolazi između Velog i Malog polja
prilikom gradnje spriječiti devastaciju okolnog poljoprivrednog zemljišta, a nakon
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
282

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
dovršetka gradnje sanirati i ozeleniti sve pokose i nasipe;
- kod planiranja pristupnih cesta i odlagališta iskopnog materijala treba zaštititi sve vrijedne
poljoprivredne površine, uključujući i pašnjake;
- na poljoprivrednim površinama koje su najbliže budućoj priobalnoj dionici autoceste,
treba povremeno kontrolirati sadržaj teških metala u tlu, te primjeniti eventualno potrebne
mjere zaštite.
(4) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta okolice naselja na "Prijelaznim
padinama" za poljodjelsku svrhu, određuju se se slijedeće mjere:
- tereni moraju biti namijenjeni poljoprivrednoj proizvodnji s najmanje 80% površine,
- sačuvati najbolja zemljišta veća od 200 m 2 koja su udaljena manje od 5 kilometara od
naselja;
- zaštititi najbolja zemljišta kao i ona na kojima se agrotehničkim mjerama može poboljšati
bonitet.
(5) Za II. kategoriju zaštite određena su tla na području padina iznad Velog polja
razgraničena kao ostala obradiva tla (P3). Ova tla namjenjuju se primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji (vinogradarstvu, maslinarstvu) te samo iznimno, ta se tla mogu koristiti za
izgradnju nužnih infrastrukturnih građevina i gradnju građevina u funkciji zaštite i korištenja
ovih prostora sukladno poglavlju 2.3.2.“Izgradnja izvan građevinskog područja” ovih
Odredbi.
(6) Za III. i IV. kategoriju zaštite određeni su izdvojeni prostori koji alternativno čine ili su
činili poljoprivredna tla na području Grada Novi Vinodolski, razgraničeni su kao ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) treba ih sačuvati za pašnjake kao i koristiti
za izgradnju nužnih infrastrukturnih građevina i gradnju građevina u funkciji zaštite i
korištenja ovih prostora sukladno poglavlju 2.3.2.“Izgradnja izvan građevinskog područja”
ovih Odredbi.
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
Članak 174.
(1) Na području Grada Novi Vinodolski izdvojeni su prostori koji se, prema fizičkomehaničkim
značajkama svrstavaju u pet geotehničkih kategorija, a detaljno su obrađeni u
poglavlju 3.4.1.1.”Područja posebnih ograničenja u korištenju” – Tlo-geotehnička prikladnost
terena Obrazloženja ovog Prostornog plana i prikazani na kartografskom prikazu br.3.2
“Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”
u mj. 1:25000.
(2) Ovim Prostornim Planom određuje se u cilju zaštite izgradnje slijedeće mjere:
- Detaljno geotehničkog zoniranja građevinskih područja naselja i novih građevinskih
područja izdvojenih namjena izvan naselja, na temelju topografske podloge mjerila
1:5000, za potrebe izrade planova užih područja propisanih ovim Planom;
- Unutar dijela izgrađenih građevinskih područja naselja (Novi Vinodolski NA1 1 , Povile
NA16 i Klenovica NA11 1 ) te unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja
(izgrađeni dio Poslovna zona zapad (K 1 ), Pavlomir 1 (K 2 ), Pavlomir 2 (K 3 ) i Pavlomir 3
(K 4 ) koja se nalaze na područjima III., IVA i IVB geotehničke kategorije terena, prije
prethodnog geotehničkog mikrozoniranja terena moguća je izgradnja samo pomoćnih
građevina (garaže, spremišta i sl.) te izgradnja nužnih infrastrukturnih građevina, te
rekonstrukcija (u smislu prenamjene) održavanje i adaptacija postojećih građevina
(označeno na kartografskom prikazu br.3.2 “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju” u mj. 1:25000 i br.4.1-7
“Građevinska područja naselja” u mj. 1:5000);
- Za izgradnju građevina na površinama za koje se ne određuju građevinska područja a
nalaze se na područjima III., IVA i IVB geotehničke kategorije terena određenih ovim
Planom određuje se obaveza geotehničkog mikrozoniranja terena u mj. topografske
podloge 1:5000.
8.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak 175.
(1) Na području Grada Novog Vinodolskog kakvoća zraka je I. kategorije – čist te
preventivnim mjerama treba i sačuvati postojeću kakvoću zraka.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
283

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(2) Postojeći i planirani sadržaji na području Grada Novog Vinodolskog moraju svoju
tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.
(3) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih
tvari u zrak.
(4) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:
- Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike
(BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03, 100/04, 178/04).
- Visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do
donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima).
- Zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina
“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja
emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj
točki okoline izvora.
- Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o
ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima
kakvoće zraka (NN 101/96).
- Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i
održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema
Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih
tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04),
- prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim
emisijama štetnih tvari.
(5) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:
– prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i
lokalne samouprave,
– osigurati redovito praćenje emisije i o tome voditi evidenciju,
– osigurati obavljanje mjerenja emisije onečišćujućih tvari iz stacionarnog izvora,
– voditi evidenciju o obavljenim mjerenjima s podacima o mjernim mjestima i rezultatima
mjerenja te o učestalosti mjerenja emisija,
– voditi evidenciju o upotrijebljenom gorivu i otpadu kod procesa suspaljivanja,
– voditi evidenciju o radu uređaja za smanjivanje emisija,
– uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne
čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
8.3. ZAŠTITA VODA
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
Članak 176.
(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada Novi Vinodolski određene su
“Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom
području” (SN 01/99) za izvorište Novljanske Žrnovnice (prikazano na kartografskom
prikazu br. 3.2 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u
korištenju” u mj. 1:25000 i na katastarskim podlogama br.4.1-7. “Građevinska područja” u
mjerilu 1:5000).
(2) Vodozaštitno područje izvorišta Novljanska Žrnovnica podijeljeno je na četiri zone
sanitarne zaštite (I-IV).
- I. zona sanitarne zaštite je zona neposredne zaštite koja obuhvaća područje izvorišta
vode s neophodnim vodoopskrbnim građevinama i područje neposrednog površinskog
utjecaja na izvorište. Prva zona dijeli se na prvu A i prvu B zonu. Prva A zona
obuhvaća izvorište vode, pogon za crpljenje i preradu vode i ostale neophodne
građevine za pogon i održavanje. Prva B zona obuhvaća uplivno područje s kojeg je
moguće neposredno ulijevanje površinskih zagađenja u izvorište.
- II. zona sanitarne zaštite je zona strogog ograničenja, obuhvaća neposredno zaleđe
izvorišta i crpilišta, te dio prostora s retencijama podzemne vode. Druga zona
obuhvaća i ponore i ponorne zone koji imaju direktni utjecaj na izvorište.
- III. zona sanitarne zaštite obuhvaća područje iz kojeg je utvrđen ili je moguć dotok
podzemne vode, odnosno prostor s retencijama podzemne vode iz kojih se prihranjuje
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
284

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
izvorište i crpilište.
- IV zona sanitarne zaštite obuhvaća priljevno područje bez izraženih tokova podzemne
vode.
Članak 177.
(1) Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih voda na području Grada
Novog Vinodolskog određene su Odlukom iz stavka (1) ovog članka i ostalim mjerama
određenim ovim Prostornim planom, a prioritetni su:
- dogradnja postojećih i izgradnja novih sustava javne odvodnje u skladu s člankom
140. ovih Oredbi;
- ishodovanje vodopravne suglasnosti u razdoblju od godine dana od donošenja ovog
Prostornog plana sukladno Zakonu o vodama kojim se propisuje količina i kakvoća otpadnih
voda koje pravna ili fizička osoba može ispuštati u javni sustav odvodnje, vodonosnike i tlo,
za postojeće gospodarske subjekte unutar građevinskog područja Ledenice (NA13 3 );
- obavezna izgradnja sabirnih jama u svim građevinskim područjima naselja gdje se
ne predviđa izgradnja sustava javne odvodnje odnosno u g.p. naselja do izgradnje sustava
javne odvodnje planiranih ovim Prostornim planom;
- zabrana izgradnje u neizgrađenim građevinskim područjima do donošenja ovim
Planom propisanih prostornih planova užih područja u obuhvatu ZOP-a odnosno do
izgradnje zatvorenog sustava odvodnje otpadnih voda sukladno Uredbi;
- obavezno priključenje na zatvoreni sustav odvodnje odnosno vlastiti sustav odvodnje
otpadnih voda s pročiščivaćem građevina gospodarske-poslovne, društvene (javne) i
ugostiteljsko-turističke namjene veće od 10 ES unutar GP naselja za koja je određena II.
kategorija uređenosti zemljišta;
- obavezna izgradnja zatvorenog kanalizacijskog sustava (ovisno hoće li imati vlasiti
sustav s pročiščivaćem ili će se priključiti na kanalizacijsku mrežu) u postojećim i planiranim
izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja poslovne (K), ugostiteljsko-turističke (T) i
sportske (R) namjene određene ovim Planom sukladno uvjetima nadležne komunalne službe;
- saniranje magistralne prometnice (današnje Jadranske turističke ceste) na dijelu
I.B i II. zone sanitarne zaštite određene Odlukom iz stavka (1) ovog članka;
- saniranje divljih odlagališta na području cijelog Grada, te benzinskih crpki i
spremnika naftnih derivata u slivnim područjima izvorišta, a prioritetno na dijelu II. zone
sanitarne zaštite određene Odlukom iz stavka (1) ovog članka;
- kod izgradnje novih ili asfaltiranja postojećih prometnica idejnim i izvedbenim
projektima predvidjeti otjecanje i pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda s kolnika prije
nego što se ispuštaju u obližnje tlo ili vodotokove;
(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:
− pojačane mjere zaštite na prometnicama, posebno u blizini vodocrpilišta,
− prioritetno saniranje divljih odlagališta otpada u slivu Novljanske Žrnovnice,
− smještaj benzinskih crpki i spremišta naftnih derivata izvan zona sanitarne zaštite,
− zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene
deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž
prometnica.
8.4. ZAŠTITA MORA
Članak 178.
(1) Obalno more na području Grada Novog Vinodolskog kategorizirano je kao more I. i II.
kategorije (određeno na kartografskom prikazu br. 3.2 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora -
područja posebnih ograničenja u korištenju” u mj. 1:25000).
(2) Mjere za zaštitu mora na području Grada Novi Vinodolski obuhvaćaju:
a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu su:
- u svim građevinskim područjima naselja u pojasu širine 15 m od morske obale treba
osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju osim građevina koje po svojoj
funkciji moraju biti na samoj obali ili koje su od općeg interesa (luke i lučke
građevine, središta naselja te prateći sadržaji uređenih plaža (tipizirane manje
prizemne građevine trgovačko-uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne površine do
40 m 2 sukladne već izgrađenim temeljem DPU-a “Šetalište Zagori – Ričina”, SN
21/0), otvoreni tuševi, sanitarni uređaji i sl.),
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
285

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- unutar zaštićenog obalnog područja (ZOP) na području Grada Novi Vinodolski izvan
građevinskih područja moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture i uređenje
rekreacijskih površina, kupališta - uređene plaže izvan građevinskog područja (B)
sukladno poglavlju poglavlju 3.4.2.3.”Izgradnja izvan građevinskih područja".
b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna:
- izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda s pročišćavanjem za naselja
unutar ZOP-a sukladno članku 140. ovih Oredbi;
- obavezno priključivanje na javnu kanalizacijsku mrežu odnosno izgradnja vlastitog
zatvorenog kanalizacijskog sustava s pročiščivaćem površina izdvojenih namjena
izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (postojećih i planiranih) i građevina
gospodarske-poslovne, društvene(javne) i ugost.-turist. namjene veće od 10 ES;
- izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža,
te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne
zaštite.
(3) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima
potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,
- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.
(4) Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je
održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na
morskim plažama.
8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE
Članak 179.
(1) Grad Novi Vinodolski sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) dužan je izraditi
kartu buke i akcijske planove. Karta buke je sastavni dio informacijskog sustava zaštite
okoliša Republike Hrvatske i predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornih planova.
Potrebno je utvrditi nulto stanje, obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva,
provesti monitoring, te uspostaviti sustav zaštite okoliša od prekomjerne buke.
(2) Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i
proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću.
(3) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća
buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju:
- odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,
- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i
područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata),
- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i
boravišni prostori,
- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima
emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,
- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,
- povremeno ograničenje emisije zvuka.
(4) Ukoliko se utvrdi prekoračenje dopuštene razine buke potrebno je osigurati njeno
smanjenje izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to neće biti moguće (kao u
slučaju današnje Jadranske turističke ceste odnosno buduće priobalne dionice autoceste)
postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).
8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
8.6.1. Sklanjanje ljudi
Članak 180.
(1) Na području Grada Novi Vinodolski nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne
zaštite (Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju
graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu NN broj 2/91), osim u sklopu građevina od značaja
za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini
Republike Hrvatske prema posebnim planovima.
(2) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem
pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
286

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Novi Vinodolski, odnosno
posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i
prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
(3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku
Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske
građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine,
s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.
(4) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba
projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara
od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.
8.6.2. Zaštita od rušenja
Članak 181.
(1) Prometnice unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja moraju se projektirati na
način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne
zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
(2) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više
razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može,
unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.
(3) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno
utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema
mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti
Hrvatske za povratni period za 500 godina.
(4) Prostornim planovima užih područja za pojedina područja Grada Novi Vinodolski, a
posebno za izgrađene jezgre naselja koja nisu izgrađena po protivpotresnim propisima
gradnje, mora se analizirati otpornost tih dijelova na rušenje uslijed potresa i predvidjeti
detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.
8.6.3. Zaštita od potresa
Članak 182.
(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o
građenju i postojećim tehničkim propisima.
(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo
seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti
usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte
Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u
skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.
(3) Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu
projektirane u skladu s propisima za protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je
uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje
treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.
8.6.4. Zaštita od požara
Članak 183.
(1) Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja
zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od
požara Grada Novi Vinodolski.
(2) Radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene
ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu
izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode,
odnosno norme:
- TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i
manjim radionicama (bez etaža ispod zemlje, ako one nisu odvojene vatrootpornom
konstrukcijom),
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito
poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima
se okuplja ili boravi veći broj ljudi,
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
287

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM – za industrijske građevine,
razna skladišta i ostale gospodarske građevine.
(3) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju,
obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata, a sve u skladu s
Pravilnikom o tehničkim normativima za hidratantsku mrežu za gašenje požara.
(4) Kod projektiranja novih prometnica (razvrstanih i nerazvrstanih) ili rekonstrukcija
postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe,
okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za
vatrogasne pristupe (NN broj 35/94).
(5) Za projektiranje i gradnju podzemnih garaža, zbog nedostatka domaćih propisa,
primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TVRB N 106.
(6) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili
plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN
broj 108/95) i propisa donijetih na temelju njega.
(7) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim
propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz
primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih
državnih upravnih tijela (čl.82.Zakona o gradnji NN175/03 i 100/04).
(8) Vezano na zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od
požara sa požarnim kartama i požarnim putevima, te je dužna po njima i postupati.
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja
Članak 184.
(1) Prostorni plan Primorsko – goranske županije utvrdio je obavezu izrade:
- Posebna područja: Trasa željezničke pruge i autoputa Rijeka – Split,
- Zaštićena područja prirodne baštine: park prirode Bjelolasica.
(2) Obuhvati planova iz stavka (1) ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu br.3
“Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera
zaštite”, u mjerilu 1:25000, a obuhvat PPPPO Trase željezničke pruge i autoputa Rijeka –
Split i na kartografskim prikazima br 1."Korištenje i namjena površina" u mj.1:25000 i br.
4.1-7 “Građevinska područja” mj. 1:5000.
9.1.2. Urbanistički planovi uređenja
Članak 185.
(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja naselja:
• UPU1 – naselja Novi Vinodolski – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja
(NA1 1 ), površina izdvojene namjene sportskog centra "Bahalin" (R1 1 ), lučko
područje luke otvorene za javni promet (županijskog) te lučko područje luke
posebne namjene (luka nautičkog turizma - marina);
• UPU2 – naselja Grabrova – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (NA1 2 );
• UPU3 – naselja Povile – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (NA16) i
lučko područje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja;
• UPU4 – naselja Klenovica – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih područja (NA11 1-2 )
i lučko područje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja;
• UPU5 – naselja Smokvica Krmpotska – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog
područja (NA18 1 ) i lučko područje luke otvorene za javni promet lokalnog
značaja;
• UPU6 – naselja Sibinj Krmpotski - sjever – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih
područja (NA19 1-3 );
• UPU7 – naselja Sibinj Krmpotski - jug – izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih
područja (NA19 4-6 );
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
288

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
(2) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (UPU1) unutar
izgrađenog dijela građevinskog područja (NA1 1 ) dozvoljava se:
- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukturnih i komunalnih građevina;
- rekonstrukcija (i zamjena) građevina stambene, gospodarske-poslovne, ugostiteljskoturističke
te društvene (javne) namjene prema uvjetima ovog Prostornog Plana za novu
izgradnju;
- postavljanje montažnih građevina – kioska, štandova i sl.;
- izgradnja pomoćnih građevina na građevinskoj čestici građevine osnovne namjene, te
izgradnja manjih građevina gospodarske-poslovne namjene (obrtničke) uz građevine
stambene namjene uz uvjet da se time ne prelazi dopušteni koeficijent izgrađenosti (K ig ) i
iskorištenosti (K is ) određen ovim Planom,
- izgradnja građevina temeljem važećih Detaljnih planova uređenja.
(3) Iznimno, unutar dijela izgrađenog građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1 1
(određeno kao zone: 1.3 – potez uz Ričinu i 1.4 – Glavica, Lišanj, park na kartografskom
prikazu br. 4.1 "Građevinska područja" u mj.1:5000) i naselja Klenovica NA11 2 , do
donošenja ovim Planom propisanih planova užih područja (UPU1 i UPU4) moguća je
izgradnja samo:
- infrastrukturnih i komunalnih građevina,
- rekonstrukcija građevina u vlastitim gabaritima uz zadržavanje namjene (osim unutar
obuhvata zone 1.4 – Glavica, Lišanj, park, gdje je moguća i prenamjena ali samo u
ugostiteljsko turističku namjenu),
- održavanje i adaptacija svih vrsta postojećih građevina te izgradnja pomoćnih građevina
(garaže, spremišta, bazeni i sl.) do maksimalnih vrijednosti propisanih ovim Planom za
nove građevine.
(4) Iznimno, unutar izgrađenog građevinskog područja dijela naselja Novi Vinodolski NA1 1
(označeno kao zona 1.2 – dio Mikulja pod koridorom na kartografskom prikazu br. 4.1
"Građevinska područja" u mj.1:5000) do donošenja ovim Planom propisanog plana užeg
područja (UPU1) moguća je samo adaptacija, održavanje i rekonstrukcija postojećih
građevina u postojećim gabaritima.
(5) Do donošenja urbanističkih planova uređenja ostalih naselja UPU 2-7 (za naselja:
Grabrova NA1 2 , Klenovica NA11 1-2 , Povile NA16, Smokvica Krmpotska NA18 1 i Sibinj
Krmpotski i NA19 1-6 ), unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, dozvoljava se:
- izgradnja, rekonstrukcija (i zamjena) te uređenje površina, svih vrsta građevina, sukladno
ovom Planu, Zakonu i posebnim propisima;
- izgradnja građevina temeljem važećih Detaljnih planova uređenja.
(6) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu
br.3.2“Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja i dijelovi primjene planskih
mjera zaštite” u mjerilu 1:25000 i br. 4. 1-7 “Građevinska područja” mj. 1:5000.
Članak 186.
(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena
izvan naselja gospodarske namjene – poslovne (K):
•
•
UPU8
UPU9
- Poslovna zona zapad (K 1 ),
- Pavlomir 1 (K 2 ),
• UPU10 - Pavlomir 2 (K 3 ),
• UPU11 - Kargač (K 5 ),
• UPU12 - Ledenice (K 6 ),
• UPU13 - Luka (K 7 ),
• UPU14 - Jakov polje (K 8 )
(2) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja zona poslovne namjene K 1 , K 2 , K 3 , K 6 , i
K 7 do donošenja UPU-a moguća je:
- održavanje, adaptacija te rekonstrukcija u vlastitim gabaritima postojećih građevina te
izgradnja infrastrukturnih, komunalnih, pomoćnih i drugih građevina i sadržaja što
upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora,
- u slučaju rekonstrukcije u smislu izvođenja radova radi promjene namjene građevine ili
tehnološkog procesa obavezno je ishođenje vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
289

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Članak 187.
(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena
izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene smještajnih kapaciteta (T1) izvan ZOP-a:
• UPU15 - Donji Zagon (T1 1 ),
• UPU16 - Breze (T1 2 );
(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka nije moguća izgradnja građevina niti
uređenje površina unutar obuhvata istih.
Članak 188.
(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena
izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, hoteli (T1), unutar ZOP-a:
• UPU17 - Porto Teplo 1 (T1 3 ) izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja,
• UPU18 - Porto Teplo 2 (T1 4 ) neizgrađeni dio građevinskog područja,
• UPU19 - Klenovica (T1 5 ) neizgrađeni dio građevinskog područja.
• UPU20 - Zagori 1 (T1 6 ) neizgrađeni dio građevinskog područja,
• UPU22 - Povile 1 (T1 7 ) neizgrađeni dio građevinskog područja,
(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka za površine (T1 4 - 7 ) nije moguća izgradnja
građevina niti uređenje površina unutar obuhvata istih.
(3) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja Porto Teplo 1 (T1 3 ) do donošenja UPU-a
moguća je:
- rekonstrukcija, održavanje i adaptacija postojećih građevina,
- rekonstrukcija i izgradnja infrastrukturnih i komunalnih građevina,
- hortikulturno uređenje površina i postavljanje urbane opreme (koševi za smeće, klupe i
sl).
Članak 189.
(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena
izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, turističkih naselja (T2) unutar ZOP-a:
• UPU21 - Panos (T2 2 ) neizgrađeni dio građevinskog područja,
(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka za površinu (T2 2 ) nije moguća izgradnja
građevina niti uređenje površina unutar obuhvata iste.
Članak 190.
(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena
izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, kamp-autokamp (T3), unutar ZOP-a:
• UPU23 - Povile 2 (T3 1 ) izgrađeni dio građevinskog područja.
• UPU24 - Klenovica (T3 2 ) izgrađeno građevinsko područje,
• UPU25 - Kozica (T3 3 ) izgrađeno građevinsko područje,
• UPU26 - Sibinj Krmpotski 1 (T3 4 ) izgrađeno građevinsko područje,
• UPU27 - Sibinj Krmpotski 2 (T3 5 ) neizgrađeno građevinsko područje,
(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka na površini (T3 5 ) nije moguća izgradnja
građevina niti uređenje površina unutar obuhvata plana.
(3) Unutar izgrađenog dijela građevinskih područja postojećih kampova (T3 1 ), (T3 2 ), (T3 3 ) i
(T3 4 ) do donošenja UPU-a moguća je:
- rekonstrukcija, održavanje i adaptacija postojećih građevina,
- rekonstrukcija i izgradnja građevina infrastrukturne i komunalne namjene,
- graditi i uređivati manji rekreativni sadržaji (boćališta, odbojka na pijesku, minigolf,
stolovi za stolni tenis, nenatkriveni bazeni, sanitarni uređaji, pokretni ugostiteljski
sadržaji, dječja igrališta, pješačke staze i sl.),
- hortikulturno uređenje površina i postavljanje urbane opreme (koševi za smeće, klupe i
sl),
- uređenje postojećih uređenih plaža sukladno članku 71. ovih Odredbi.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
290

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
Članak 191.
(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena
izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene (R):
• UPU28 - Breze (R1 2 ),
• UPU29 - Centar za zimske sportove (R3),
• UPU30 - Golf igralište (R4)
(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka nije moguća izgradnja građevina niti
uređenje površina unutar obuhvata istih.
Članak 192.
(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena
izvan naselja infrastrukturnih sustava (IS) i lučkih područja:
• UPU31 - neizgrađeni dio građevinskog područja (IS 2 ) i lučko područje planirane luke
otvorene za javni promet lokalnog značaja "Muroskva",
• UPU32 - neizgrađeni dio građevinskog područja (IS 3 ) i lučko područje postojeće luke
otvorene za javni promet – teretne "Porto teplo".
(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka nije moguća izgradnja građevina niti
uređenje površina unutar obuhvata istih.
Članak 193.
(1) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu
3b “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja i dijelovi primjene planskih
mjera zaštite” u mjerilu 1:25000 i 4 1-7 "Građevinska područja" u mjerilu 1:5000.
(2) Izrada UPU-a naselja Novi Vinodolski (UPU 1) i izrada UPU-a za građevinska područja
izdvojenih namjena izvan naselja ugostiteljsko-turističke i poslovne namjene (UPU8, UPU11,
UPU21 i UPU25) započela je po obvezi utvrđenoj Programom mjera za unapređenje stanja u
prostoru Grada Novi Vinodolski (Službene novine PGŽ, broj 25/04), a čija je obaveza izrade
utvrđena i kroz ovaj Plan.
(3) Ukoliko se nakon donošenja UPU-a određenih ovim Planom (navedeni u člancima 185-
192 ovih Odredbi) ukaže potreba njihovih izmjena i dopuna, pristupiti će se izradi izmjena i
dopuna UPU-a, te će se isto planirati i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru
Grada Novi Vinodolski.
(4) U postupku izrade urbanističkih planova uređenja (UPU) određenih ovim Planom (kao i u
postupku izrade detaljnih planova uređenja ukoliko se njihova izrada utvrdi UPU-om) za
određivanje smjernica građevina ugostiteljsko – turističke namjene koristiti će se odredbe
Glavnog plana razvoja turizma Primorsko – goranske županije (Sveučilište u Rijeci – Fakultet
za turistički i hotelski menandžment – Opatija, ožujak 2005g).
9.1.3. Detaljni planovi uređenja
Članak 194.
(1) Ovim Prostornim planom propisuje se obaveza izrade DPU-a za:
- DPU - za novo gradsko groblje (G 5 ) sukladno članku 80. ovih Odredbi.
(2) Granica obuhvata detaljnog plana uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazana je na
kartografskom prikazu br. 4 1-7 "Građevinska područja" u mj.1: 5000 i br. 3.2 “Uvjeti za
korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite” u
mjerilu 1:25000.
(3) Ukoliko se nakon donošenja DPU-a iz stavka (1) ovog članka ukaže potreba njegove
izmjene i dopune, pristupiti će se izradi izmjena i dopuna DPU-a, te će se isto planirati i
Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Novi Vinodolski.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
291

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
9.2.1. Uređenje zemljišta i zaštita posebnih vrijednosti i obilježja
Članak 195.
(1) Ovim Prostornim planom utvrđena su područja na kojima se predviđa oblikovanje
zemljišta uz infrastrukturne građevine i zaštita posebnih vrijednosti i obilježja, a prikazana su
na kartografskom prikazu br.3.3”Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja primjene
posebnih mjera uređenja i zaštite”, mj. 1:25000.
(2) Zemljište uz infrastrukturne građevine:
- obuhvata koridora preuzetog iz SUO "Jadranska autocesta sektor Križišće – Žuta lokva"
(Rijekaprojekt d.o.o. travanj 2003.g),
- koridora planirane željezničke pruge velikih učinkovitosti i
- planiranih lokalnih prometnica,
uređivati će se sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, ozelenjavanjem, pošumljavanjem
i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama.
(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama
gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim
Planom. Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za
gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza
koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.
(4) Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja odnosi se na:
- oštećeni prirodni krajobraz uslijed planirane eksploatacije mineralnih sirovina – kamena
unutar površina istražnih prostora određenih ovim Planom (određeno u poglavlju 2.3.2.
Građenje izvan građevinskog područja – G. Površine za istraživanje i iskorištavanje
mineralnih sirovina);
- zatvaranje napuštenog kamenoloma Hrvatskih šuma u Kolevratskom polju „Kolevrat-
Rušica“ (G.J. Ričičko bilo, odjel 49a);
- zatvaranje postojećeg odlagališta otpada “Duplja”.
(5) Prostorni plan određuje sanaciju kamenoloma Hrvatskih šuma u Kolevratskom polju
„Kolevrat-Rušica“, a što se provodi neposrednom provedbom ovog Plana sukladno zakonu o
rudarstvu i posebnim propisima.
(6) Postojeća deponija otpada “Duplja“ sanirati će se i zatvoriti neposrednom provedbom
ovog Plana sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli za sanaciju odlagališta (Ur.br.: 2170-80-
02-00-05-06/CT/, Crikvenica, 12.04.2005.godine), Zakonu i posebnim propisima.
9.2.2. Ostale mjere razvoja
Članak 196.
(1) U svrhu provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Grada Novi Vinodolski
određenih ovim Prostornim planom Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski donosi Program
mjera za unapređenje stanja u prostoru kojim se:
- Određuje potreba izrade novih, odnosno izmjena i dopuna postojećih dokumenata
prostornog uređenja, potreba pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te
druge mjere od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata,
- Utvrđuje potreba uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje
njegovog uređenja te rok u kojem je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu
namjenu te druge mjere potrebne za provođenje politike uređenja prostora i dokumenata
prostornog uređenja.
(2) Sukladno Državnim, Županijskim i Gradskim razvojno-strateškim opredjeljenjima
Gradsko vijeće utvrđuje mjere stimulacije i područja primjene iz nadležnosti Grada.
(3) Planom je određena potreba provođenja sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa
u prostoru. Praćenje treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša,
naročito na kakvoću vode, mora, zraka, prekomjerne buke i tla za građenje.
(4) Ovim Prostornim Planom određeni su na kartografskom prikazu br.4 1-7 „Građevinska
područja naselja“ u mj. 1:5000 obuhvati donesenih planova užih područja (Detaljni planovi
uređenja i bivši Provedbeni urbanistički planovi) za područje Grada Novi Vinodolski, kako
slijedi:
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
292

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
- DPU “Turističkog naselja Zagori” (SN 31/06),
- PUP “Stari grad” Novi Vinodolski (SN 24/88, 20/89 i 5/91),
- PUP “Prisika” s izmjenama i dopunama (SN 13/89, 46/89 i 16/95, prov. odredbe 8/99,
10/99 i 32/06),
- DPU “Dijela Obale Petra Krešimira IV s izmjenama i dopunama (SN 26/96, 21/00),
- DPU “Autobusni kolodvor-ulaz” (SN 24/99, 4/00),
- DPU “Žrnovnica - Klenovica” (SN 26/95),
- DPU “Korzo Vinodolskog zakona” (SN 21/98),
- DPU “Centar Klenovice” s izmjenama i dopunama (SN 21/98, 18/03),
- DPU “Šetalište Povile - Crveni križ” (SN 21/98),
- DPU “SRC Bahalin” (SN 21/98),
- DPU “Turist - Lopar - Crveni križ” (SN 21/98, SN24/99),
- DPU “Dječje odmaralište Bjelovar” (SN 9/00),
- DPU “Poslovni objekt u Mikulji” (SN 9/00),
- DPU “Stambeni objekt Kalvarija” (SN 12/00),
- DPU “Proširenja groblja u Novom Vinodolskom” (SN 12/00),
- DPU “Stambeni objekt na Korzu Vinodolskog zakona” (SN 21/00),
- DPU “Marina” Novi Vinodolski (SN21/00),
- DPU “Šetalište Zagori - Ričina” (SN 21/00),
- DPU “Zona Ričina-Studenac” s izmjenama i dopunama (SN21/00, 18/03),
- DPU “Igrališta malih športova” (SN 28/00),
- DPU “Ulaz u marinu” s izmjenama i dopunama (SN 22/01, 29/04),
- DPU “Dogradnje poslovnog prostora” (SN 22/01),
- DPU “Stambeno-poslovni objekt Pridol” (SN 22/01),
- DPU “Izgradnje hotela” (SN 22/01),
- DPU “Dogradnja i nadogradnja stambenog objekta na k.č. br: 5847/259 k.o.Novi”
(SN10/03),
- DPU “Stambeni objekt Klenovica” (SN 26/02),
- DPU “Smokvica Krmpotska” sa izmjenama i dopunama (SN 23/96, 07/04,19/04).
(5) Za Prostorne planova užih područja navedene u stavku (4) ovog članka, koji se nalaze u
zaštićenom obalnom području mora i koji su donijeti prije stupanja Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o prostornom uređenju (N.N.RH 100/04) i Uredbe o uređenju i zaštiti
zaštićenog obalnog područja mora (N.N.RH 128/04), a za koje nije ishođena suglasnost
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, provest će se postupak
usklađenja sa Uredbom i po provedenom usklađenju ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Ukoliko nije moguće provesti usklađenje istih sa
Uredbom Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski će Programom mjera za unapređenje stanja
u prostoru planirati njihovo stavljanje van snage.
(6) Za Prostorne planove užih područja navedenih u stavku (4) ovog članka Gradsko vijeće
Grada Novi Vinodolski utvrditi će Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru
obavezu njihovog usklađenja sa ovim Planom, donošenje izmjena i dopuna ili stavljanja van
snage Plana.
9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA
PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak 197.
(1) Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom
ovim Prostornim planom, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor,
moguća je u skladu s člankom 75. ovih Odredbi.
(2) Rekonstrukcija postojećih građevina zatečenih unutar planiranih koridora nove
željezničke pruge velikih učinkovitosti (Trst-Koper) – Lupoglav – Rijeka – Josipdol –
(Karlovac) – Zagreb / Split – Dubrovnik i autoceste (Trst) Pasjak / (Ljubljana) – Rupa –
Rijeka – Senj – Zadar – Split (državnog značaja) određenih ovim Planom moguća je u skladu
s člankom 113. i 127. ovih Odredbi.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
293

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 198.
(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovoga Prostornog plana u mjerilu 1:25000
na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu
podloge, osim granica građevinskih područja određenih ovim Planom, koje se prikazuju u
mjerilu 1:5000.
(2) Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar
koridora određenih ovim Prostornim planom odredit će se detaljnijim planovima.
(3) U dokumentima prostornog uređenja užeg područja (UPU) propisanih ovim Planom za
naselja i/ili izdvojene namjene izvan naselja unutar ZOP-a treba se na kvalitetnoj katastarskotopografskoj
podlozi u suradnji s Državnom geodetskom upravom – područni ured Rijeka
točno ucrtati linije 70 i 100 metara određene Uredbom.
(4) U dokumentima prostornog uređenja užeg područja (UPU) propisanih ovim Planom za
naselja i/ili izdvojene namjene izvan naselja unutar ZOP-a treba se pridržavati odredbi Uredbe
o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN br. 128/04.).
Članak 199.
(1) Postupci za koje je izdana lokacijska dozvola prije stupanja na snagu ove Odluke
dovršavaju se po odredbama Odluka o prostornom planu Općine Crikvenica (Službene novine
PGŽ, broj: 30/88, 5/89, 34/90 i 6/99).
(2) Postupci započeti prije stupanja na snagu ove Odluke za koje nije izdana lokacijska
dozvola dovršavaju se po odredbama ove Odluke.
Članak 200.
(1) Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika ovjerenih pečatom Grada Novi Vinodolski
i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski.
(2) Jedan primjerak izvornika Prostornog plana čuva se u Upravnom odjelu za urbanizam i
razvoj, jedan u Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, jedan u Županijskom
zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje, a jedan u Ministarstvu zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 201.
Tekstualni dio ( I. Obrazloženje) i grafički dio (kartografski prikazi u mj. 1:25 000 I 1:5 000)
sastavni su djelovi ovog Prostornog plana, ali nisu predmet objave.
Članak 202.
Stupanjem na snagu ovog Prostornog plana prestaje važiti Odluka o prostornom planu Općine
Crikvenica (Službene novine PGŽ, broj: 30/88, 5/89, 34/90 i 6/99) u dijelu koji se odnosi na
Grad Novi Vinodolski.
Članak 203.
Ova Odluka stupa na snagu idućeg dana od dana objave u “Službenim novinama” Primorskogoranske
županije.
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
294

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
III. PRILOZI
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
295

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
296

PROSTORNI PLAN UREĐENJA
GRAD NOVI VINODOLSKI
B. GRAFIČKI DIO
U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B
297