23.01.2015 Views

Glasnik jun 2012... - Privredna komora Crne Gore

Glasnik jun 2012... - Privredna komora Crne Gore

Glasnik jun 2012... - Privredna komora Crne Gore

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

3<br />

pkcg@pkcg.org


4<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

Evropske integracije<br />

Otvoreno novo poglavlje evropskih integracija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />

Očekuje nas period<br />

intenzivnih reformi i rada<br />

Pregovori <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa Evropskom unijom počeli su<br />

zvanično 29. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine održavanjem Međuvladine<br />

konferencije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i EU u Briselu. Odluka<br />

o početku pristupnih pregovora jedna je od<br />

najznačajnijih za Crnu Goru i rezultat je rada i reformi<br />

ostvarenih u državi. Otvaranje novog poglavlja<br />

evropskih integracija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> označiće nastavak<br />

procesa modernizacije i demokratizacije crnogorskog<br />

društva i jačanje institucija sistema. Prenosimo<br />

izvode iz komentara naših i evropskih zvaničnika<br />

povodom ove izuzetno važne odluke.<br />

Lukšiću na početku novog poglavlja<br />

evropskih integracija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koje<br />

će omogućiti nastavak procesa modernizacije<br />

i demokratizacije crnogorskog<br />

društva i jačanje institucija sistema.<br />

File je ocijenio da odluka predstavlja<br />

veliki uspjeh za čitavo crnogorsko<br />

društvo i sve njene građane.<br />

„Jednoglasna odluka Savjeta je<br />

potvrda da je Crna Gora iskazala punu<br />

posvećenost reformskim procesima i<br />

da je u svim oblastima postigla napredak”,<br />

kazao je File.<br />

Pregovarački proces je<br />

zahtjevan i dinamičan<br />

ime danskog Predsjedništva Unije<br />

pregovore je otvorio ministar<br />

U<br />

za Evropu Nikolaj Vamen uz napomenu<br />

da je otvaranje pregovora rezultat<br />

rada i reformi preduzetih u Crnoj<br />

Gori.<br />

Reforme se sprovode da<br />

bi građanima bilo bolje<br />

„Put je dug, ali postoji još niz zadataka<br />

koje Crna Gora treba da obavi,<br />

posebno u domenu vladavine prava,<br />

jer ulaznica u EU ne daje se tek tako,<br />

a reforme se ne sprovode da bi se<br />

svidjelo Briselu, nego da građanima<br />

bude bolje“, rekao je danski ministar<br />

i dodao da je započinjanje pregovora<br />

dokaz da region ostavlja iza sebe tešku<br />

prošlost.<br />

„Jednoglasna odluka Evropskog<br />

savjeta za opšte poslove o početku<br />

pregovora sa Evropskom unijom potvrda<br />

je da je Crna Gora iskazala punu<br />

posvećenost reformskim procesima i<br />

da je u svim oblastima postigla napredak“,<br />

ocijenio je komesar za proširenje<br />

Štefan File.<br />

File je čestitao premijeru Igoru<br />

Glavni pregovarač <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa<br />

EU Aleksandar Pejović kazao je da<br />

je ,,pregovarački proces sam po sebi<br />

veoma zahtjevan, dinamičan i raznolik.<br />

Kada govorimo o pregovaračkim<br />

poglavljima, iz iskustva zemalja iz<br />

prethodnih proširenja, i posebno hrvatskog<br />

iskustva, kao i naših početnih<br />

procjena, moguće je izdvojiti oblasti<br />

koje će biti posebno zahtjevne: pravosuđe<br />

i temeljna prava, pravda, sloboda<br />

i bezbjednost, poljoprivreda i<br />

ruralni razvoj, zaštita životne sredine<br />

ili ribarstvo“, piše ,,Pobjeda“.<br />

,,Pred nama je 35 različitih pregovaračkih<br />

poglavlja, s različitim zahtjevima.<br />

Negdje će biti potrebno ojačati<br />

administrativni kapacitet, osnovati<br />

nove institucije, zaposliti nove ljude,<br />

izdvojiti veća finansijska sredstva za<br />

realizaciju određenih projekata“ ocjenjuje<br />

Pejović.<br />

On ističe da nas ,,očekuje period<br />

vrlo intenzivnih reformi i napornog<br />

rada. Važno je da nastavimo kvalitetno<br />

da sprovodimo evropske obaveze,<br />

da intenziviramo aktivnosti na realizaciji<br />

započetih sveobuhvatnih reformi,<br />

da pokažemo da imamo kapacitet zaokružiti<br />

normativni okvir gdje je to potrebno<br />

i da ga sprovedemo u praksi“.<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

5<br />

Igor Lukšić povodom početka pregovora<br />

za članstvo u EU<br />

Put pred nama<br />

neće biti lak<br />

Premijer Igor Lukšić je kazao da je ovo najznačajniji<br />

i najveći dan za Crnu Goru i njene građane, nakon<br />

obnavljanja nezavisnosti.<br />

Igor Lukšić<br />

Odluka Evropskog savjeta za opšte<br />

poslove o otvaranju pregovora<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa Evropskom unijom (EU)<br />

uspjeh je cijele države, ocijenio je premijer<br />

Igor Lukšić i poručio da put koji je<br />

pred nama neće biti lak.<br />

Lukšić je kazao da je ovo najznačajniji<br />

i najveći dan za Crnu Goru i njene<br />

građane, nakon obnavljanja nezavisnosti.<br />

„Danas su Crna Gora i njeni građani<br />

pobjednici. Ovo je trenutak za zadovoljstvo<br />

i radost u svim crnogorskim domovima<br />

i porodicama, bez obzira na političke<br />

i druge razlike, ovo je dan koji ćemo<br />

slaviti i pamtiti”, rekao je on.<br />

Lukšić je rekao da ova odluka treba<br />

da nas ujedini u stremljenju da budemo<br />

dio Evrope. „Da nastavimo da modernizujemo<br />

i transformišemo Crnu Goru, za<br />

veći kvalitet života u našem društvu“.<br />

„Ako se nekima naš cilj činio dalek<br />

i nestvaran, danas je i najvećim skepticima<br />

jasan, realan i ostvarljiv. Ovo je<br />

pobjeda <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, ali i cijelog regiona.<br />

Proces proširenja se nastavlja – bez zapadnog<br />

Balkana Evropa ne može biti<br />

ujedinjena”, kazao je on.<br />

Prema Lukšićevim riječima, to je<br />

uspjeh države u cjelini, njenih građana<br />

i svih struktura koje su doprinijeli da<br />

zavrijedimo povjerenje svih 27 članica<br />

EU.<br />

On je zahvalio svima koji su doprinijeli<br />

uspjehu, kao i Evropskoj komisiji<br />

i zemljama članicama na snažnoj podršci.<br />

„Naravno, posao nije gotov. On počinje<br />

i biće vrlo zahtjevan ali, kao i do<br />

sada, uvjeren sam da ćemo naći formulu<br />

uspjeha i za posljednju integracionu<br />

fazu. Ali da bi se sa tim i drugim<br />

zahtjevnim izazovima nosili treba nam<br />

optimizam, svakog pojedinca cijelog<br />

društva, a vijesti kao današnja taj optimizam<br />

i novu energiju podstiču”, poručio<br />

je Lukšić.<br />

On je ocijenio da je današnja odluka<br />

pokazatelj kredibilnosti politike proširenja<br />

Unije i pokazatelj da EU vrednuje<br />

napore i dostignuća država budućih<br />

članica.<br />

„Crnoj Gori je povjereno kormilo<br />

integracionih procesa ovog regiona.<br />

Imamo puno razloga za slavlje, ali ne<br />

želim da se se u ovim trenucima zadovoljstva<br />

uljuljkamo i opustimo, jer put<br />

koji je pred nama neće biti lak. Pored<br />

integracione agende, očekuje nas puno<br />

posla da podstaknemo brži ekonomski<br />

oporavak i otvaranje novih radnih mjesta“,<br />

kazao je Lukšić.<br />

Evropske integracije<br />

,,Predstojeći period će biti veoma<br />

zahtjevan i dinamičan, kaže Pejović.<br />

U julu ćemo osnovati prve radne grupe<br />

za poglavlja pregovora kako bismo<br />

dočekali prve skrininge koji počinju<br />

u septembru i oktobru. Odmah nakon<br />

formiranja novih radnih grupa, u<br />

komunikaciji s kolegama iz Evropske<br />

komisije, država članica i država obuhvaćenih<br />

procesom proširenja, počećemo<br />

obuku članova radnih grupa kao<br />

što je to bio slučaj s radnim grupama<br />

za 23. i 24. poglavlje, gdje je dobra priprema<br />

članova bila izuzetno bitna za<br />

sastanke skrininga.<br />

Nakon ljetne pauze nas očekuju<br />

izvještaji EK o skriningu za 23. i 24.<br />

pregovaračko poglavlje u kojima ćemo<br />

dobiti smjernice što je potrebno sprovesti<br />

za izradu akcionih planova kako<br />

bismo ispunili prva početna mjerila.<br />

Uporedo sa pregovorima, od jula<br />

nas očekuju i obaveze koje proizilaze<br />

iz Procesa stabilizacije i pridruživanja:<br />

sastanak Parlamentarnog odbora za<br />

stabilizaciju i pridruživanje, Savjeta za<br />

stabilizaciju i pridruživanje, kao i tri<br />

preostala sastanka pododbora.<br />

Takođe, u oktobru slijedi i redovni<br />

godišnji izvještaj EK o napretku <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong>, koji će dati presjek stanja u Crnoj<br />

Gori u mnogim oblastima i pomoći<br />

u daljem radu. Ovo je izuzetno bitan<br />

dokument, jer će pored skrininga dodatno<br />

odrediti ono što treba da budu<br />

prioriteti u narednoj godini“, kaže Pejović.<br />

Glavni pregovarač <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa EU<br />

saopštava da će u okviru redovnih aktivnosti,<br />

pored Odbora za stabilizaciju<br />

i pridruživanje, tokom jula imati radnu<br />

posjetu Kipru, koji od 1. jula preuzima<br />

predsjedništvo EU. Biće to prilika da<br />

sa kiparskim zvaničnicima dogovorim<br />

konkretne korake kao što su skrininzi<br />

pkcg@pkcg.org


6<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

Evropske integracije<br />

ili održavanje Savjeta za stabilizaciju i<br />

pridruživanje. Pored ovoga, odmah na<br />

početku jula ćemo u Crnoj Gori okupiti<br />

zvaničnike zemalja Zapadnog Balkana<br />

koji se bave evropskom integracijom<br />

kako bismo zajedno s generalnim direktorom<br />

Stefanom Saninom razgovarali<br />

o aktuelnom momentu proširenja<br />

i izgledima za narednu godinu”, zaključio<br />

je Pejović.<br />

Crna Gora<br />

nikad bliža Evropi<br />

Prema mišljenju crnogorskog ministra<br />

vanjskih poslova Milana Roćena<br />

Crna Gora nikad nije bila bliže Evropi,<br />

da se do kraja borimo s tim pojavama<br />

od kojih nije imuna nijedna država, ali<br />

i sa percepcijom koja se potencira daleko<br />

više kada je Crna Gora u pitanju”,<br />

rekao je Roćen i uz napomenu da je u<br />

pitanju geografski mala zemlja, pa su i<br />

te negativne pojave adekvatne njenoj<br />

veličini i broju stanovnika.<br />

Nakon zvaničnog otvaranja pregovora,<br />

Crna Gora nastavlja rad na<br />

skriningu, a to je detaljno poređenje<br />

zakona i zakonske prakse u odnosu na<br />

evropsko. „Mi smo savršeno zadovoljni,<br />

jer se ocjene o nama neće donositi<br />

na osnovu sterotipa koji o nama postoje<br />

u ovoj ili onoj zemlji, ili na osnovu<br />

poluinformacija”, rekao je Roćen.<br />

Dva poglavlja koja se odnose na<br />

niti Evropa dublje u Crnoj Gori.<br />

Pregovori će razbiti i nezaslužene<br />

stereotipe o Crnoj Gori, podići njen<br />

međunarodni kredibilitet, uticati na<br />

ekonomski rast, na podizanje ličnog<br />

i društvenog standarda. „Pregovori o<br />

članstvu”, rekao je Roćen, „podstaći<br />

će i dalje društvene reforme i dalju izgradnju<br />

vladavine prava. Ministar je u<br />

Briselu precizirao da su to “stereotipi<br />

koje su protivnici <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, nadajući<br />

se da neće biti odluke o početku pregovora,<br />

danonoćno forsirali, kada se<br />

radi o korupciji, organizovanom kriminalu,<br />

kao da je to neka specifičnost<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>”.<br />

„Mi u Crnoj Gori imamo obavezu<br />

www.pkcg.org<br />

pravosudne reforme i generalnu vladavinu<br />

prava, ostaće otvorena do samog<br />

kraja pregovaranja.<br />

U tome se sastoji takozvani “novi<br />

pristup”, koji je Komisija najavila za<br />

Crnu Goru i druge zemlje regiona kad<br />

na njih dođe red. Za to vrijeme otvaraće<br />

se i druga od ukupno 35 poglavlja,<br />

ali sada se još ne zna kad će početi<br />

skrining i za njih.<br />

Značajna odluka<br />

za Crnu Goru i region<br />

„Dobijanje datuma pregovora <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> sa Evropskom Unijom (EU) značajno<br />

je za tu državu i region”, ocijenio<br />

je odlazeći šef delegacije EU u Podgorici<br />

Leopold Maurer.<br />

On je kazao da očekuje da će Crna<br />

Gora nastaviti da bude dobar primjer u<br />

regionu, čuvajući skladne odnose i dobar<br />

ambijent za investicije.<br />

Maurer je konstatovao da su tokom<br />

njegovog mandata u Crnoj Gori učinjene<br />

značajne reforme u svim oblastima,<br />

zašto je iskazao veliko poštovanje.<br />

„On je ponovio stav EU o potrebi<br />

očuvanja individualnog pristupa<br />

evropskim integracijama i ocijenio da<br />

je dobijanje datuma pregovora značajno<br />

za Crnu Goru i region”, kaže se u<br />

saopštenju.<br />

Izvjestilac EP za Balkan Jelko Kacin<br />

za radio Antena je kazao „to je vrlo<br />

značajan korak gledajući ne samo iz<br />

perspektive Podgorice, već je značajan<br />

korak i za EU i EK koja pregovara od<br />

sada pa nadalje na drugačiji način. Najteža<br />

poglavlja otvaraju se na samom<br />

početku.’’<br />

Ne samo da je dobro za nas i za<br />

zemlje članice EU, već je od posebne<br />

važnosti to što ćemo zemljama regiona<br />

pokazati kako treba i šta treba da rade.<br />

Vašim građanima, koji su mnogo<br />

kritični prema svojoj državi i svojoj Vladi,<br />

ja želim da poručim da je Crna Gora,<br />

kakva god, ipak ne samo korak, nego<br />

nekoliko koraka ispred drugih država u<br />

regionu i to treba podržati i nadgraditi’’,<br />

saopštio je Kacin


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

7<br />

Evropske integracije<br />

Uticaj pravnih tekovina EU<br />

na poslovanje preduzeća<br />

EDUKACIJA<br />

U cilju jačanja kapaciteta privrede da se suoči sa<br />

promjenama koje donosi proces pristupanja <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> Evropskoj uniji, <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />

je 19. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine organizovala seminar o odredbama<br />

Acquis-a (EU zakonodavstva) koje su od<br />

uticaja na poslovanje preduzeća. Predavač je bio<br />

Leonidas Paschalides, direktor razvoja u Trgovinsko<br />

– industrijskoj komori Kipra koji je istakao da je<br />

uloga privrednih <strong>komora</strong> u procesu pridruženja EU<br />

vrlo značajna.<br />

Sa seminara u Komori<br />

Cilj seminara je upoznavanje sa praktičnim<br />

iskustvima i modalitetima u<br />

procesu usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva<br />

sa propisima EU, kao izuzetno<br />

važnog segmenta predstojeće aktivnosti<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u pridruživanju EU.<br />

Agendom seminara ova značajna problematika<br />

razmatrana je kroz četiri tematske<br />

grupe pitanja – od pitanja iz domena<br />

ekonomskih sloboda i odgovarajućeg<br />

pravnog okvira (slobodan protok kapitala,<br />

ideja, ljudi, roba i usluga), do državnih<br />

politika u sasvim određenim oblastima i<br />

domenima (intelektualna svojina, javne<br />

nabavke, oporezivanje, energetika, carine...).<br />

Predavač je bio Leonidas Paschalides,<br />

direktor razvoja u Trgovinsko – industrijskoj<br />

komori Kipra, a učesnici seminara<br />

su predstavnici crnogorskih kompanija i<br />

ministarstava odgovornih za oblasti slobodnog<br />

kretanja roba, ljudi, usluga i kapitala,<br />

javne nabavke, intelektualnu svojinu, politiku<br />

konkurencije, transport, poreze, mala<br />

i srednja preduzeća, zapošljavanje, energetiku,<br />

životnu sredinu, zaštitu potrošača,<br />

carinsku uniju i spoljne odnose.<br />

Seminar je organizovan u okviru saradnje<br />

Privredne komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Trgovinsko-industrijske<br />

komore Kipra.<br />

Ljiljana Filipović, potpredsjednica Komore,<br />

obraćajući se učesnicima seminara<br />

je ukazala je na značaj ove aktivnosti u<br />

funkciji kvalitetne pripreme za izazove<br />

koji predstoje. Crna Gora ima jasne integrativne<br />

ambicije i želju da u svojoj stvarnosti<br />

ostvari kvalitet ukupnog društvenog<br />

života koji će je prirodno svrstati u društvo<br />

evropskih država. Drugim riječima, želimo<br />

da ulazak <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u EU ne bude primarno<br />

administrativna odluka, koja bi mogla<br />

biti i drugačija, već prirodni čin verifikacije<br />

jednog uspješno zaokruženog evolucionog<br />

toka, odnosno uspješno implementiranih<br />

evropskih standarda u našu društvenu realnost,<br />

rekla je potpredsjednica Komore.<br />

Ona je ocijenila da je izvjesno da predstoji<br />

veoma zahtjevna procedura do donošenja<br />

odluke o članstvu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u EU.<br />

Među očekivanim ekonomskim benefitima<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> od pridruživanja Evropskoj<br />

uniji su pozitivni uticaji na ključne<br />

makroekonomske indikatore i posredno<br />

na rast BDP-a, zatim na rast potrošnje, rast<br />

realnih ličnih dohodaka. Uobičajeno je da<br />

očekivani dugoročni efekti na ekonomski<br />

razvoj, koji treba da proisteknu iz povećanja<br />

trgovinske razmjene, kao i lakši pristup<br />

stranom kapitalu, tehnologijama i znanju,<br />

mogu biti vidljivi tek u dužem periodu.<br />

Porast SDI, kao i generalno bolja međunarodna<br />

pozicija, takođe su efekti koje Crna<br />

Gora očekuje i u toku procesa pridruživanja<br />

sa članstvom u Evropskoj uniji.<br />

Ukupne koristi i troškovi od pridruživanja<br />

EU nisu proporcionalno raspoređeni<br />

po sektorima, regionima, društvenim<br />

grupama, preduzećima i pojedincima. U<br />

svakoj zemlji, manje ili više, mogli su se<br />

uočiti EU dobitnici i gubitnici, rekla je Ljiljana<br />

Filipović.<br />

Uloga privrednih <strong>komora</strong> u procesu<br />

pridruženja EU je vrlo značajna, kazao je<br />

Leonidas Paschalides. Kada počnu pregovori<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u procesu pridruženja biće<br />

sasvim jasno da većina oblasti u zakonodavstvu<br />

EU utiču direktno na ekonomiju.<br />

Komora je glavna podrška privrednicima<br />

u razvoju preduzetništvai ukupne ekonomije.<br />

Prijedloge preduzeća Komora objedinjuje<br />

i dostavlja pregovaračkom timu. To<br />

je jedna od uloga Komore, a druga se odnosi<br />

na obezbjeđivanje informacija privrednicima<br />

kako bi bili spremniji da se suoče<br />

sa svim izazovima nakon ulaska u EU.<br />

Leonidas Paschalides je saopštio da<br />

je za očekivati da <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> bude uključena u pregovore budući<br />

da zastupa interese cjelokupne privrede -<br />

malih i velikih preduzeća u svim oblastima<br />

poslovanja.<br />

Leonidas Paschalides je odgovarao na<br />

pitanja učesnika seminara koji su pokazali<br />

veliko interseovanje za ovu temu. U radu<br />

seminara je učestvovalo oko 30 predstavnika<br />

kompanija i institucija.<br />

pkcg@pkcg.org


8<br />

EKONOMSKA DIPLOMATIJA<br />

Poslovni forum Crna Gora - Italija<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

Komplementarnost privreda –<br />

platforma za veću saradnju<br />

<strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u saradnji sa Privrednom<br />

komorom Milana (PROMOS) i Agencijom za promociju<br />

investicija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> (MIPA) organizovala je okrugli sto<br />

i poslovne susrete italijanskih i crnogorskih privrednika,<br />

13. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine. Predstavnici kompanija iskazali su<br />

namjeru da uspostave partnerstvo u oblastima građevinarstva,<br />

drvne, hemijske i elektro industrije, proizvodnje<br />

papira, tekstila i kozmetike.<br />

Učesnici poslovnog foruma<br />

radu skupa učestvovalo je oko 40<br />

U privrednika dvije države, a nakon<br />

predstavljanja mogućnosti investicione<br />

i privredne saradnje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i<br />

Italije, održani su bilateralni sastanci<br />

privrednika. Poslovni forum Crna<br />

Gora – Italija organizovan je u okviru<br />

projekta ,,Mreža Italija - Jugoistočna<br />

Evropa“, čiji je cilj povezivanje malih i<br />

srednjih preduzeća iz ove dvije države.<br />

Inače, u ovaj projekat uključeno<br />

je šest zemalja iz jugoistočne Evrope,<br />

traje 18 mjeseci, završava se sljedeće<br />

godine u Milanu, a osnovna svrha je<br />

da se uspostavi saradnja malih i srednjih<br />

preduzeća pomenutih zemalja.<br />

Predstavnici kompanija iskazali su<br />

namjeru da uspostave partnerstvo u<br />

oblastima građevinarstva, drvne, hemijske<br />

i elektro industrije, proizvodnje<br />

papira, tekstila i kozmetike.<br />

U radu foruma učestvovao je Sergio<br />

Barbanti, italijanski ambasador<br />

u Crnoj Gori, a skup je otvorio Ivan<br />

Saveljić, potpredsjednik Privredne<br />

komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Saveljić je izrazio<br />

zahvalnost svima koji su došli da podrže<br />

još jedan napor u jačanju prirodnog<br />

ekonomskog savezništva <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />

i Italije ukazao na potrebu da se, u<br />

suočavanju sa zajedničkim izazovima<br />

Mediteranske regije, usredsredimo<br />

na razvojne koncepte koji su realno<br />

sposobni da prevladaju ekonomsku<br />

stagnaciju.<br />

Ekonomski potencijali<br />

šansa za razvoj<br />

Pozicija Italije kao regionalne sile,<br />

sposobne da privuče druge države,<br />

bude lider i proizvodi nove društvene<br />

vrijednosti je za Crnu Goru bila i ostala<br />

nesporna tokom čitave njene istorije,<br />

kazao je Saveljić podsjećajući na istorijat<br />

privredne i političke saradnje dvije<br />

države. On je iskazao uvjerenje da<br />

su aktivnosti, poput današnjeg skupa,<br />

neophodan impuls koji treba da otvori<br />

drugačije perspektive, koje se ne<br />

zasnivaju samo na istorijskoj bliskosti<br />

dva naroda, već se u okviru ekonomskih<br />

potencijala nalaze jaki argumenti<br />

za intenziviranje saradnje. Privrednici<br />

jesu bitan faktor novih tendencija koji<br />

će obnoviti vrijeme kada je bilo više<br />

Italije u Crnoj Gori i više <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u<br />

Italiji.<br />

<strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, zajedno<br />

sa privrednicima, nastoji da pokrene<br />

osnovne resurse modernizacije<br />

koji su prevashodno unutar zemlje. Svjesni<br />

smo da razvoj započinje od kuće,<br />

ali smo se istovremeno potpuno otvorili<br />

ka svijetu i spremni smo da učimo<br />

od drugih. Poznato je da je Crna Gora<br />

bogata prirodnim resursima, ali je neophodno<br />

i prevladavanje tehnološke<br />

zaostalosti pojačanim prisustvom razvijenih<br />

privreda, što smo sebi postavili<br />

kao glavni zadatak. Italija na prostoru<br />

Mediterana prevashodno djeluje s<br />

osloncem na ekonomske mogućnosti,<br />

obrazovni i naučno-tehnički potencijal<br />

i kulturnu privlačnost zemlje. U posljednje<br />

vrijeme je u Crnoj Gori urađeno<br />

dosta na angažovanju naučne i ekonomske<br />

elite na usvajanju održive vizije<br />

privrednog razvoja, što jesu koraci u<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

9<br />

pravom smjeru, ali još uvijek nedovoljni<br />

za optimizaciju pozicije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i<br />

korišćenje kapaciteta ekonomske razmjene<br />

koje ona ima, rekao je Saveljić.<br />

Potpredsjednik Komore je kazao i da<br />

je u pogledu strukturnih reformi učinjeno<br />

mnogo. Zajednički napredak u<br />

smislu povećanja italijanskih investicija<br />

i suočavanje sa sličnim problemima<br />

vidim kao stratešku integraciju.<br />

Blizina, komplementarnost privreda,<br />

novija orjentacija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ka malim<br />

i srednjim preduzecima, zasnovanost<br />

italijanskih kompanija na porodičnim<br />

vrijednostima čine preduslove za<br />

uspješnu integraciju naših privreda.<br />

Komplementarnost jeste platforma za<br />

industrijski rast.<br />

Povezivanjem malih i<br />

srednjih preduzeća<br />

ojačati poslovne veze<br />

Detalj sa crnogorsko - italijanskih susreta<br />

Mala i srednja preduzeća u svijetu<br />

karakterise fleksibilnost, ali i veličina<br />

kao ograničavajući faktor za diverzifikaciju<br />

proizvodnje i strategije pristupa<br />

rastućim tržištima. Jedan od problema<br />

koji opterećuje Crnu Goru jeste činjenica<br />

da je ovim preduzecima neophodna<br />

transportna infrastruktura kako bi<br />

mobilisali robe i usluge. To je ključno<br />

za razvoj MSP i Crna Gora želi da ohrabri<br />

italijanska preduzeća da učestvuju<br />

u krupnim infrastrukturnim projektima<br />

koji će u bliskoj budućnosti biti realizovani.<br />

Saveljić je kao drugi činilac<br />

izdvojio ulaganje u obrazovanje. Što<br />

je kompanija manja više zavisi od sposobnosti<br />

pojedinca da osmisli nešto<br />

novo, prepozna prilike i obrazovanje<br />

je tu od najvećeg značaja. Neprekidno<br />

radimo na podsticanju investicija za<br />

istraživanje i nauku. Ovo je nešto na<br />

čemu Crna Gora i Italija sarađuju intenzivno<br />

i zadovoljstvo je vidjeti Univerzitete<br />

kako zajedno rade i donose<br />

rezultate. Od sposobnosti kreatora<br />

ekonomske politike i inicijative privrednika<br />

da iskoriste mogućnosti realizacije<br />

partnerstava u ekonomiji zavisiće<br />

i uspješnost iznalaženja pragmatičnog<br />

odgovora na spoljne i unutrašnje izazove<br />

s kojima se naše privrede suočavaju,<br />

zaključio je Ivan Saveljić.<br />

Sergio Barbanti, ambasador Italije<br />

u Podgorici je podsjetio na skorašnje<br />

razgovore najvećih predstavnika dvije<br />

države o unapređenju ekonomske<br />

saradnje i kazao da se povezivanjem<br />

malih i srednjih preduzeća znatno<br />

mogu ojačati poslovne veze. Takođe<br />

je rekao da se u Italiji malo zna o<br />

ekonomskim mogućnostima i specifičnostima<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> pa su zato ovakvi<br />

skupovi prilika da se privrednici<br />

upoznaju kako bi radili na intenziviranju<br />

zajedničkih poslovnih projekata.<br />

Što se tiče priliva stranih direktnih<br />

investicija ambasador je istakao da<br />

su perspektive <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> pozitivne<br />

i ohrabrujuće. On je ocijenio i da će<br />

crnogorske i italijanske kompanije<br />

uspješno kreirati zajedničku saradnju.<br />

Ambasador je govorio i o ekonomskoj<br />

snazi Italije, jednoj od najvećih ekonomija<br />

u Evropi.<br />

Investitorima iz Italije<br />

interesantan crnogorski<br />

ekonomski potencijal<br />

Roberta Ferri, Ministarstvo za<br />

ekonomski razvoj Italije, je naglasila<br />

da Ministarstvo snažno podržava projekte,<br />

o kojima danas razgovaramo,<br />

jer je njihov cilj jačanje ekonomske<br />

saradnje. Ona je ocijenila da su odnosi<br />

dvije države na odličnom nivou<br />

i govorila o značaju crnogorskog ekonomskog<br />

potencijala koji je veoma<br />

interesantan investitorima iz Italije.<br />

Roberta Ferri smatra da bi posebno<br />

turizam, agroindustrija i proizvodnja<br />

hrane mogli da privuku italijanske investitore.<br />

Takođe je istakla da Ministarstvo<br />

za ekonomski razvoj Italije<br />

podržava obrazovno i tehnički mala<br />

i srednja preduzeća Balkana, a u ove<br />

svrhe je izdvojilo 95 miliona eura.<br />

O poslovnoj klimi i investicionim<br />

mogućnostima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> govorio<br />

je Blagota Radulović, Agencija za<br />

promociju stranih investicija. On je<br />

kazao da je prednost <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> što<br />

pruža sigurnost i stabilnost stranim<br />

investicijama, imamo stimulativan<br />

poslovni ambijent, pa su 86 država<br />

investiori u Crnoj Gori. Takođe je<br />

istakao da bi italijanski investitori<br />

mogli da nađu interes za ulaganja u<br />

energetiku, infrastrukturu, poljoprivredu<br />

i turizam.<br />

U projektu ,,Mreža Italija – Jugoistočna<br />

Evropa“ učestvuju Crna<br />

Gora, Italija, Albanija, Bosna i Hercegovina,<br />

Hrvatska, Makedonija i Srbija,<br />

rekao je Mattia Miglio, Agencija<br />

Promos Privredne komore Milana.<br />

Cilj ovog projekta je da se promovišu<br />

strane direktne investicije i da se<br />

uspostave čvšće veze između malih<br />

i srednjih preduzeća. Podršku promociji<br />

malih i srednjih preduzeća<br />

u Crnoj Gori, uz Privrednu komoru<br />

Milana, daju i komore Palerma, Đenove,<br />

Firence i Trsta. Mattia Miglio<br />

je pozvao predstavnike Privredne komore<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da učestvuju u radu<br />

foruma ,,Euro Mediteran“ u Milanu<br />

koji finansira EK radi promocije MSP.<br />

U okviru ovog projekta u toku je<br />

izrada Kataloga o poslovnim mogućnostima<br />

u partnerskim jugoistočno-evropskim<br />

zemljama i baze podataka.<br />

Katalog će biti objavljen na<br />

italijanskom i crnogorskom portalu.<br />

EKONOMSKA DIPLOMATIJA<br />

pkcg@pkcg.org


10<br />

MEĐUKOMORSKE AKTIVNOSTI<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

Sastanak predsjednika privrednih <strong>komora</strong> bivše Jugoslavije<br />

Doprinos <strong>komora</strong><br />

ekonomskom povezivanju regiona<br />

U Zagrebu je 12. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine održan XIX sastanak<br />

predsjednika privrednih <strong>komora</strong> bivše Jugoslavije, a<br />

tema sastanka bila je unapređenje regionalne saradnje<br />

u kontekstu ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju.<br />

Učesnici Sastanak drugog predsjednika panela privrednih <strong>komora</strong> u Zagrebu<br />

Privrednu komoru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na<br />

sastanku u Zagrebu je predstavljao<br />

predsjednik, Velimir Mijušković.<br />

Domaćin je bila Hrvatska gospodarska<br />

<strong>komora</strong>, a tema sastanka bila je<br />

Unapređenje regionalne saradnje u<br />

kontekstu ulaska Republike Hrvatske<br />

u Evropsku uniju.<br />

Predsjednici <strong>komora</strong> su razmatrali<br />

pozitivne i negativne efekte ili implikacije<br />

na region vezane za ulazak<br />

Hrvatske u Evropsku uniju.<br />

U uvodnom obraćanju Nadan Vidošević,<br />

predsjednik HGK, je podsjetio<br />

na doprinose koje su u ekonomskom<br />

povezivanju regiona dale komore. Takođe<br />

je istakao značaj koji je privrednom<br />

povezivanju ovog prostora dao<br />

CEFTA sporazum, koji je značajno unaprijedio<br />

robnu razmjenu u region.<br />

Neven Mimica, potpredsjednik<br />

Vlade Republike Hrvatske za unutrašnju,<br />

vanjsku i evropsku politiku, je<br />

podsjetio da i dalje postoje izazovi i<br />

problemi koji sprečavaju postizanje<br />

najpozitivnijih efekata ekonomske saradnje.<br />

Potpredsjednik Mimica je saopštio<br />

činjenicu da je konkurentnost<br />

privrede najbolje ogledalo stanja u<br />

ekonomiji jedne zemlje. Nivo konkurentnosti,<br />

naime, oslikava vrlo realno<br />

sve što je pozitivno i negativno. Ono<br />

što radi Vlada Republike Hrvatske jeste<br />

iznalaženje rješenja koje mjere odabrati<br />

da se ostvari ukupan rast, poveća<br />

stepen zapošljavanja, poveća izvoz,<br />

a u isto vrijeme obimnost regulative<br />

svede na nivo podnošljiv za privredu.<br />

Svoje izlaganje potpredsjednik Mimica<br />

je završio porukom da će Republika<br />

Hrvatska biti promoter regiona u EU,<br />

a istovremeno i promoter EU u regionu.<br />

Prezentaciju o promjenama u trgovini<br />

nakon ulaska Republike Hrvatske u<br />

EU imala je direkotorica Centra za EU<br />

u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Ružica<br />

Gelo, koja je vodila pregovaračku<br />

grupu Hrvatske u pregovorima sa EU<br />

za oblast poljoprivrede. Ružica Gelo<br />

je predstavila predsjednicima <strong>komora</strong><br />

bogato iskustvo koje je HGK stekla u<br />

procesu pregovora sa EU.<br />

Učestvujući u radu sastanka predsjednik<br />

Privredne komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />

Velimir Mijušković, podsjetio je na<br />

činjenicu da se u obnavljanje poslovnih<br />

veza nakon raspada bivše zemlje<br />

otpočelo na inicijativu upravo predsjednika<br />

Komora.<br />

Govoreći, dalje, Mijušković je predstavio<br />

ekonomsku realnost <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />

podsjećajući na period prije izbijanja<br />

krize, koji je karakterisao visok stepen<br />

rasta. No, budući da strane investicije,<br />

koje su dolazile u Crnu Goru, na žalost<br />

nijesu usmjeravane na privredni razvoj<br />

i nova zapošljavnja, tim prije nas<br />

je i kriza specifično pogodila.<br />

Inače, ovom sastanku je prethodio<br />

Forum Komora CEFTA regiona na kojem<br />

su učestvovali i predstavnici Privredne<br />

komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, a čija je tema<br />

bila promjene u trgovini nakon ulaska<br />

Republike Hrvatske u Evropsku uniju.<br />

Crna Gora – Hrvatska –<br />

CEFTA<br />

Tokom prethodnih pet godina,<br />

od stupanja na snagu CEFTA 2006,<br />

evidentno je postepeno smanjenje<br />

učešća zemalja EU-27 i postepeno povećanje<br />

učešća trgovine sa potpisnicama<br />

CEFTA, kao i povećanje učešća<br />

ostalih zemalja, prije svih Kine,Turske<br />

i Japana.<br />

Učešće CEFTA zemalja u ukupnoj<br />

robnoj razmjeni u 2011. godini iznosilo<br />

je 44,0%, učešće EU-27 zemalja bilo<br />

je 41,4% i ostalih zemalja 14,7%.<br />

Trgovina sa zemljama regiona ima<br />

visoko učešće u ukupnom robnom<br />

prometu i u Bosni i Hercegovini sa<br />

32,2%, dok u Makedoniji učestvuje<br />

sa 17,0%, u Srbiji 15,5% i u Hrvatskoj<br />

10,9%.<br />

Tokom prethodne godine Crna<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

11<br />

Gora je sa CEFTA potpisnicama razmijenila<br />

robe u vrijednosti od 1.002,5 miliona<br />

eura ili 25,2% više nego u 2010.<br />

godini. Ukupan izvoz iznosio je 183,6<br />

miliona eura i bio je veći za 40,7% u<br />

odnosu na prethodnu godinu. CEFTA<br />

izvoz činio je 40,4% ukupnog crnogorskog<br />

izvoza. Iz regiona CEFTA uvezeno<br />

je 818,9 miliona eura ili 44,9% od ukupno<br />

realizovanog uvoza. Uvoz iz ovog<br />

regiona je bio veći 22,2% od ostvarenog<br />

tokom 2010. godine. U razmjeni<br />

sa zemljama CEFTA regiona Crna Gora<br />

ostvaruje deficit koji je u 2011. godini<br />

iznosio 635,3 miliona eura ili 17,8%<br />

više u odnosu na 2010. godinu. Stepen<br />

pokrivenosti uvoza izvozom je nizak<br />

i iznosi 22,4%.<br />

Posmatrajući zemlje CEFTA regiona,<br />

učešće Srbije u ukupnoj robnoj<br />

razmjeni je iznosilo 27%, slijede: BiH<br />

sa 7,2%, Hrvatska sa 6,0%, Makedonija<br />

sa 1,3%, Kosovo sa 1,1% i Albanija<br />

sa 1%.<br />

Privredni odnosi između <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> i Hrvatske se intenziviraju, što<br />

potvrđuje stalni rast ukupnog spoljnotrgovinskog<br />

prometa. U 2011. godini<br />

Crna Gora i Hrvatska razmijenile su<br />

roba u iznosu 138,7 mil.iona eura, što<br />

predstavlja rast od 64,7% u odnosu<br />

na 2010. godinu. Izvoz je iznosio 45,9<br />

miliona eura i 10 puta je veći, dok je<br />

uvoz iznosio 92,8 miliona eura i ostvaren<br />

je rast od 12,2% u odnosu 2010.<br />

godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je<br />

bila 51%.<br />

Najzastupljenije robe u crnogorskom<br />

izvozu u Hrvatsku su aluminijum<br />

(91%), koža, mašine i mehanički<br />

uređaji, voće, drvo i proizvodi od drveta,<br />

farmaceutski proizvodi, pića i<br />

alkoholi, a u uvozu mineralna goriva,<br />

cement, razni proizvodi za ishranu,<br />

električni aparati i oprema, brodovi,<br />

prerađevine od mesa, staklo itd.<br />

Od početka <strong>2012.</strong> godine Crna<br />

Gora ima potpuno slobodnu trgovinu<br />

sa Srbijom, BiH, Makedonijom,<br />

Kosovom, Albanijom i Moldavijom,<br />

dok sa Hrvatskom ima asimetrični pristup<br />

liberalizacije u korist <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />

To podrazumijeva potpuno slobodan<br />

plasman crnogorskih proizvoda na hrvatsko<br />

tržište, a za plasman hrvatskih<br />

proizvoda na snazi je gotovo potpuna<br />

liberalizacija, osim za jedan mali broj<br />

osjetljivih proizvoda za koje je dogovorena<br />

niža stopa (to su: živinsko meso,<br />

soljeno, sušeno ili dimljeno meso,<br />

prerađevine od mesa, pojedini proizvodi<br />

iz grupe mlijeko i mliječne prerađevine,<br />

krompir, paradajz, grožđe,<br />

lubenice, breskve, kivi, voda, voda sa<br />

dodatkom šećera, pivo i duvan).<br />

Nakon ulaska Hrvatske u EU, uvoz i<br />

izvoz roba odvijaće se u skladu sa Sporazumom<br />

o stabilizaciji i asocijaciji koji<br />

Crna Gora primjenjuje u trgovini sa<br />

svim članicama EU. U odnosu na uslove<br />

definisane CEFTA Sporazumom, to<br />

znači iste uslove trgovine za svu robu,<br />

osim posebnih uslova (kvota i carina)<br />

na izvoz goveda, goveđeg mesa, šećera<br />

i vina u Hrvatsku definisanih Sporazumom<br />

sa EU. Uslovi trgovine se neće<br />

bitno ograničiti imajući u vidu praksu<br />

da se izvoz u okviru kvote, po stopi od<br />

0%, do kraja ne koristi.<br />

Državno – privredna delegacija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u posjeti Malti<br />

Intenzivnija ekonomska saradnja<br />

je zajednički interes<br />

MEĐUKOMORSKE AKTIVNOSTI<br />

Crna Gora i Malta imaju odlične državne i bilateralne odnose,<br />

koje treba iskoristiti za unapređenje ekonomske<br />

saradnje. Dragocjena su i iskustva koja Malta može ponuditi<br />

u procesa pristupanja EU.<br />

Predsjednik Privredne komore <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> Velimir Mijušković predvodio<br />

je privrednu delgaciju, u okviru zvanične<br />

posjete Malti predsjednika <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> Filipa Vujanovića, 13 i 14. <strong>jun</strong>a<br />

<strong>2012.</strong> godine. Članovi delegacije su<br />

bili predstavnici kompanija Aerodromi<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Fabrike vode Lipovo, HTP<br />

Mimoza AD Tivat, Jadranskog sajma,<br />

Jadroagenta Bar DOO, Kontejnerskog<br />

terminala i generalnih tereta AD, Luke<br />

Bar AD, Nimont DOO i Plantaža AD.<br />

Posjeta i poslovni forum na Malti je<br />

jedna od aktivnosti u skladu sa Sporazumom<br />

o saradnji Privrednih <strong>komora</strong><br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Malte, koji je potpisan prije<br />

dvije godine u Podgorici. Na otvaranju<br />

foruma, koji je izazvao veliko interesovanje<br />

malteških privrednika, obratili su<br />

se predsjednici <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Malte Filip<br />

Vujanović i Džordž Abela.<br />

Crna Gora i Malta imaju odlične državne<br />

i bilateralne odnose, koje treba<br />

iskoristiti za unapređenje ekonomske<br />

saradnje, koja je moguća u oblastima<br />

turizma, pomorstva i energetike. Dragocjena<br />

su i iskustva koja Malta može<br />

ponuditi u procesa pristupanja EU.<br />

Turizam je važan za obije ekonomije,<br />

stoga značajno je veliko iskustvo<br />

koje ima Malta, kao i moguća ulaganja<br />

u zimski turizam na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />

Postoji i šansa za saradnju u oblasti lučkih<br />

usluga, s obzirom da Luka Bar ima<br />

slobodnu carinsku zonu. Energetskim<br />

povezivanjem sa Italijom, Crna Gora će<br />

postati interesantna i za malteške kompanije<br />

da plasiraju svoj kapital u ovaj<br />

sektor.<br />

Činjenica da je ovo treći susret privrednika<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Malte, u posljednje<br />

dvije godine, pokazuje spremnost<br />

obije strane da se učini sve da ekonomska<br />

saradnja dobije svoju punu dimenziju.<br />

pkcg@pkcg.org


12<br />

MEĐUKOMORSKE AKTIVNOSTI<br />

Delegacija Privredne komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u Brindiziju<br />

Forum privrednih <strong>komora</strong><br />

jadransko - jonske regije<br />

Tema foruma bila je “<br />

Prema jadransko-jonskoj makro<br />

regiji: Strateški projekat za teritorijalnu i poslovnu<br />

konkurentnost”, a usvojena je deklaracija kao potvrda<br />

posvećenosti <strong>komora</strong> stvaranju jadransko jonske<br />

makro regije.<br />

Delegacija Privredne komore <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong>, koju je predvodio generalni<br />

skretar Pavle D. Radovanović,<br />

učestvovala je u radu 12. Foruma jadransko-jonskih<br />

privrednih <strong>komora</strong>,<br />

koji je održan od 6. do 8. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong><br />

godine u Brindiziju. Sastanci Upravnog<br />

odbora Foruma, Odbora revizora<br />

i Međunarodnog jadransko-jonskog<br />

arbitražnog suda održani su 6. <strong>jun</strong>a,<br />

a dan kasnije je u radu sedam okruglih<br />

stolova, koji su se bavili zaštitom<br />

životne sredine, poljoprivredom – sa<br />

fokusom na maslinarstvo i vinogradarstvo,<br />

ženskim preduzetništvom,<br />

ribarstvom i marikulturom, transportom,<br />

turizmom i upravljanjem EU<br />

projektima, učestvovalo je preko 300<br />

predstavnika jadranskih zemalja.<br />

Sto za ribarstvo i marikulturu<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

vodila je dr Aleksandra Joksimović,<br />

direktor kotorskog Instituta za biologiju<br />

mora, a Zoran Nikolić, rukovodilac<br />

Službe saobraćaja PKCG, učestvovao<br />

je u radu okruglog stola za<br />

transport.<br />

Glavna tema cijelog događaja,<br />

uloga koju Forum ima u uspostavljanju<br />

Jadransko-jonske makroregije, je<br />

razmatrana 8. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine uz<br />

učešće predstavnika evropskih institucija,<br />

italijanskih i stranih partnerskih<br />

mreža, kao i predstavnika stalnog<br />

sekretarijata Jadransko-jonske<br />

inicijative i lokalnih institucija.<br />

Na forumu je Vesko Božović izabran<br />

za predstavnika <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u<br />

Međunarodnom jadransko-jonskom<br />

sudu.<br />

Takođe je dogovoreno da domaćin<br />

XIII Foruma privrednih <strong>komora</strong><br />

jadransko-jonskog područja bude<br />

<strong>Privredna</strong>/gospodarska <strong>komora</strong> Federacije<br />

Bosne i Hercegovine. Ovaj<br />

događaj se organizuje na proljeće<br />

2013. godine u Međugorju.<br />

Treba reći i da je odlučeno da<br />

se Kongres žena preduzetnica jadransko-jonske<br />

regije održi na jesen<br />

<strong>2012.</strong> godine u Albaniji.<br />

Brisel<br />

Manifestacija „Nedjelja malih i<br />

srednjih preduzeća“<br />

Briselu je 21. <strong>jun</strong>a u organizaciji<br />

U Evropske komisije, Generalnog<br />

direktorata za preduzeća i industriju,<br />

održan sastanak koordinatora Nedjelje<br />

malih i srednjih preduzeća (SME<br />

WEEK), manifestacije koja ima za cilj<br />

da ukaže na značaj malih i srednjih<br />

preduzeća za nacionalne ekonomije.<br />

www.pkcg.org<br />

Crnu Goru predstavljao je Pavle D.<br />

Radovanović, generalni sekretar Privredne<br />

komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />

Na skupu je predstavljena brošura<br />

„Tajne uspjeha-Šampioni malih i srednjih<br />

preduzeća“ i usaglašene aktivnosti<br />

u cilju organizovanja međunarodne<br />

konferencije na temu „Žensko preduzetništvo“,<br />

Evropska komisija, Brisel<br />

17. oktobra <strong>2012.</strong> godine.<br />

Nedelja malih i srednjih preduzeća<br />

u Crnoj Gori biće obilježena 24.<br />

oktobra <strong>2012.</strong>g. na temu „Žensko preduzetništvo“,<br />

u organizaciji Privredne<br />

komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Direkcije za razvoj<br />

malih i srednjih preduzeća.


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

13<br />

Sporazum o saradnji Komore i korejske Agencije za uvoz<br />

Koreja zainteresovana za uvoz<br />

finalnih proizvoda<br />

FOKUS<br />

Predstavnici Privredne komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> razgovarali<br />

su 26. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine sa delegaciom Republike<br />

Koreje o potrebama i mogućnostima jačanja<br />

ekonomskih odnosa dvije države. Na tržište ove zemlje<br />

moguće je plasirati proizvode drvne industrije,<br />

potom, vina, mlijeko, pivo i voće.<br />

Detalj nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji<br />

Konkretni modaliteti buduće<br />

saradnje definisani su Sporazumom<br />

o saradnji Privredne komore<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Agencije za uvoz,<br />

Republika Koreja (KOIMA), koji su<br />

potpisali Ivan Saveljić, potpredsjednik<br />

Komore i Jutae Lee, predsjednik<br />

KOIMA-e. Inače, ovo je, od<br />

2006. godine, prvi sporazum koji je<br />

potpisan između dvije zemlje, što<br />

govori o obostranom interesovanju<br />

za intenziviranjem privrednih<br />

veza.<br />

Potpredsjednik Privredne komore<br />

Ivan Saveljić informisao je<br />

učesnike današnjeg sastanka o<br />

ekonomiji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, o tome koliko<br />

je kriza uticala na naše privredne<br />

bilanse i kazao da je ekonomska<br />

stvarnost slična u svim državama<br />

regiona. ,,U ovoj godini u Crnoj<br />

Gori se očekuje rast BDP jedan<br />

odsto. Iako smo lideri po prilivu<br />

stranih investicija po stanovniku<br />

u regionu, suočeni smo sa njihovim<br />

padom, što nije dobro, jer naš<br />

ekonomski rast najviše zavisi od<br />

stranih investicija. I dalje bilježimo<br />

spoljno – trgovinski deficit, nastojimo<br />

da uravnotežimo ovaj bilans,<br />

a naš najveći trgovinski partner<br />

su zemlje regiona i Evropske unije“,<br />

rekao je Saveljić. On je kazao<br />

da velike prirodne resurse nijesmo<br />

adekvatno ekonomski valorizovali<br />

te da možemo ostvariti mnogo<br />

veću proizvodnju finalnih artikala<br />

posebno u drvnoj industriji, metalopreradi<br />

i poljoprivredi.<br />

U delegaciji Republike Koreje<br />

bili su ambasador Kim Kwang-keun;<br />

Chang Wonil-om, prvi sekretar<br />

i konzul; Jutae Lee, predsjednik<br />

KOIMA-e, Agencija Koreje za uvoz;<br />

Herbert (Hwijae) Lee, izvršni direktor<br />

KOIMA-e ; Alexander Kuleshov,<br />

predstavnik KOIMA-e za područje<br />

Balkana i Miško Čavor.<br />

Gosti iz Koreje iskazali su zainteresovanost<br />

za uvoz naših finalnih<br />

proizvoda posebno iz oblasti drvne<br />

industrije, potom, vina, mlijeka,<br />

piva i voća. Jutae Lee, predsjednik<br />

KOIMA-e je predložio da se u cilju<br />

veće saradnje organizuju video<br />

konferencije kako bi zainteresovani<br />

privrednici mogli brzo da razmijene<br />

informacije i dogovore konkretne<br />

poslovne aranžmane. Po<br />

njegovom mišljenju dvije zemlje<br />

imaju sve preduslove da unaprijede<br />

ekonomske odnose. Ambasador<br />

Republike Koreje Kim Kwang-keun<br />

je kazao da, iako ni Crnu Goru nije<br />

mimoišla kriza, ekonomski pokazatelji<br />

ipak, nijesu loši. On je rekao da<br />

dvije zemlje imaju sličan bankarski<br />

sistem odnosno da banke nedovoljno<br />

dobro prate privredu. Goste<br />

je zanimao i naš poslovni ambijent<br />

tj. kolko je on stimulativan za poslovanje<br />

privrednih kompanija, pa<br />

su, s tim u vezi tražili informacije o<br />

poreskim stopama, regulativi i investicijama.<br />

Ekonomske potencijale <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> prezentovao je Novica Bulatović,<br />

rukovodilac Sektora za informatiku,<br />

marketing i odnose sa<br />

javnošću Privredne komore <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong>.<br />

pkcg@pkcg.org


14<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

KOMORSKE AKTIVNOSTI<br />

Informacione tehnologije<br />

Predstavnici ICT kompanija<br />

u Tajpeju<br />

U Privrednoj komori <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je 25. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine<br />

održana konferencija za novinare povodom<br />

poslovnog boravka predstavnika pet crnogorskih<br />

kompanija iz oblasti ICT, Tajpeju, Kina, vodećem<br />

svjetskom centru u informacionim tehnologijama<br />

radi razmjene znanja i uspostavljanja poslovnih<br />

veza. Ovo je samo jedan u nizu zajedničkih poslova<br />

koje realizuju <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i EBRD,<br />

kroz SBS i BAS.<br />

Detalj sa radnog stola<br />

Cilj ove posjete, koja je organizovana<br />

od 3. do 10. <strong>jun</strong>a<br />

<strong>2012.</strong> godine, bilo je upoznavanje<br />

sa iskustvima Tajvana, koji je postigao<br />

najveći nivo ICT industrije<br />

u svijetu, kao i razmjena znanja i<br />

moguće uspostavljanje poslovnih<br />

veza. Posjetu je omogućio Tim za<br />

podršku malim preduzećima (SBS)<br />

i Program poslovnog savjetovanja<br />

(BAS) pri Evropskoj banci za obnovu<br />

i razvoj (EBRD), koji promoviše<br />

razvoj MSP u zemljama u tranziciji.<br />

U Tajpeju su boravili predstavnici<br />

crnogorskih kompanija, članica<br />

Odbora udruženja ICT Privredne<br />

komore: Čikom, Digit Montene-<br />

gro, Montex elektonika, Montora<br />

softver i Telemont. Inače, delegacija<br />

je brojala 35 članova, predstavnika<br />

svih zemalja zapadnog Balkana<br />

iz ove djelatnosti.<br />

Predstavnik EBRD Milorad<br />

Đurović je informisao da se ovaj<br />

tim sastoji iz Programa za rast preduzeća<br />

(EGP) i Programa poslovnog<br />

savjetovanja (BAS), a njihova<br />

misija je da poboljša poslovne<br />

funkcije MSP. ,,Evropska banka je<br />

prepoznala da informaciono – komunikacione<br />

tehnologije sve više<br />

imaju važnu ulogu u ekonomskom<br />

rastu privreda i zato će nastaviti da<br />

obezbjeđuje pomoć ovom sektoru.<br />

Veoma je značajno da države pomažu<br />

razvoj sektora gdje je najviše<br />

inovacija kakav je ICT, naročito<br />

u vremenu kada mnoge zemlje,<br />

zbog ekonomske krize, revitalizuju<br />

ekonomije, a inovacije i strane<br />

direktne investicije su svakako katalizator<br />

ekonomskih revitalizacija“,<br />

rekao je Đurović. On je kazao<br />

da su članovi delegacije tokom<br />

ove posjete prisustvovali sajmu<br />

informaciono – komunikacionih<br />

tehnologija COMPUTEX, upoznali<br />

se sa najnovijim proizvodima i<br />

razvojem ICT, posjetili vodeće ICT<br />

kompanije poput Mitax –a, i imali<br />

su i mogućnost da, pored razmjene<br />

znanja, stvore poslovna partnerstva<br />

sa vodećim ICT kompanijama<br />

i obezbijede određene povlastice.<br />

Cilj posjete je bio i upoznavanje<br />

sa iskustvom Tajvana koji je glavni<br />

inovacioni centar i svjetska baza za<br />

izradu originalne opreme i dizajna.<br />

,,Takođe, je veoma bitno i to što<br />

smo bili u prilici da sagledamo javno<br />

– privatno partnerstvo u ICT i<br />

kako Vlada Tajvana već decenijama<br />

pomaže ovu djelatnost što je i razlog<br />

da je ova zemlja, zahvaljujući<br />

izuzetnom razvoju ICT, na drugom<br />

mjestu u svijetu po deviznim rezervama“,<br />

rekao je Đurović.<br />

Izuzetno koristnom ocijeniio<br />

je ovu posjetu i Vladan Tabaš, Čikom,<br />

posebno sa aspekta upoznavanja<br />

najsavremenijih tehnoloških<br />

rješenja, razmjene iskustava, kao<br />

i upotrebe ICT u zelenoj industriji<br />

koja je budućnost svijeta. Tabaš je<br />

saopštio da je Tajvan 26. ekonomska<br />

sila svijeta, a njegova ICT je na<br />

jednoj od vodećih pozicija. O tome<br />

govore podaci da oni proizvode<br />

89,4 odsto notebook, ili 86 odsto<br />

tablet uređaja u ukupnoj svjetskoj<br />

proizvodnji. On je najavio da će<br />

predstavnici Mitax-a posjetiti Crnu<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

15<br />

Goru što je itekako značajno s obzirom<br />

na reputaciju ove kompanije.<br />

,,Upoznavanje sa najvećim proizvođačima<br />

informaciono – komunikacionih<br />

tehnologija nam je<br />

dodatni podstrek za razvoj naših<br />

preduzeća, usavršavanje i primjenu<br />

najsavremenijih tehologija, kazao<br />

je Ljubo Rađenović, Montora<br />

softver. Rađenović je saopštio da je<br />

Tajvan, od tipične industrijske zemlje,<br />

iz tranzicije izašao kao jedna<br />

od vodećih svjetskih sila u domenu<br />

ICT. O njihovoj efikasnosti najbolje<br />

govore podaci da za 0,35 sekunde<br />

proizvedu jedan računar, a za proizvodnju<br />

mobilnog telefona treba<br />

im 0,26 sekunde. Imali su svestranu<br />

podršku Vlade i zato su uspjeli,<br />

a iz budžeta su dobijali 2 odsto za<br />

ovu djelatnost. Nama je važno da<br />

smo dobili korisne savjete i o ulozi<br />

države u razvoju ovog sektora i da<br />

ćemo u Crnoj Gori, poučeni ovim<br />

primjerima, razvijati ICT sektor što<br />

je najisplativija investicija“, kazao<br />

je Rađenović.<br />

Duško Petrović, Digit Montenegro,<br />

uz podatak da se na Tajvanu<br />

godišnje troše dvije milijarde<br />

za razvoj ICT, je rekao da se ,,ne<br />

radi samo o materijalnoj već i organizacionoj<br />

podršci i strateškom<br />

planiranju ovog biznisa. Njihova<br />

ICT industrija je u 2011. godini<br />

proizvela 139 milijardi dolara što<br />

ilustrativno govori o izuzetnim poslovnim<br />

referencama“. Petrović je<br />

takođe ukazao na važnost posjete<br />

predstavnika naših kompanija koji<br />

su bili u prilici da kroz razgovore sa<br />

predstavnicima najvećih svjetskih<br />

kompanija upoznaju savremena<br />

tehnološka rješenja, kao i organizaciju<br />

ovog važnog biznisa.<br />

Ovo je samo jedan u nizu zajedničkih<br />

poslova koje <strong>Privredna</strong><br />

<strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i EBRD, kroz<br />

SBS i BAS, realizuju. Najveći dio<br />

do sada sprovedenih aktivnosti<br />

bio je usmjeren na pružanje konsultantskih<br />

usluga crnogorskim<br />

kompanijama prilikom uvođenja<br />

međunarodnih standarda, kao i organizovanje<br />

specijalizovanih obuka<br />

za različite vrste privrednih djelatnosti.<br />

Projekat: Lanac turističkih usluga<br />

Promocija<br />

međunarodnog<br />

biznisa<br />

Saradnja između italijanskih regija Emilija Romanje<br />

i Marke sa Albanijom, Hrvatskom i Crnom Gorom,<br />

u okviru projekta: Lanac turističkih usluga,<br />

nastavljena je početkom <strong>jun</strong>a u Podgorici kada<br />

su za srednjoškolce organizovani trening kursevi<br />

iz turističkih usluga.<br />

Organizatori ovog projekta su<br />

Ministarstvo za ekonomski<br />

razvoj Republike Italije, Italijanska<br />

asocijacija privrednih <strong>komora</strong> i Specijalna<br />

agencija Privredne komore<br />

Modene za promociju međunarodnog<br />

biznisa.<br />

Partneri u projektu su: Regionalna<br />

asocijacija Privrednih <strong>komora</strong><br />

Emilija Romanje, <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong><br />

Ankone, <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> Ređo<br />

Emilije, <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> Riminija,<br />

SIDI Eurosportello – Specijalna<br />

agencija Privredne komore Ravene,<br />

Forum jadransko – jonskih privrednih<br />

<strong>komora</strong>, IAL Emilija Romanja<br />

– Škola za hotelski menadžment<br />

Seramaconi, Retecamere, Hrvatska<br />

gospodarska <strong>komora</strong> – Županijska<br />

<strong>komora</strong> Rijeka, <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong><br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> Drača.<br />

Projekat koji je prezentovan u<br />

aprilu ove godine i čiji je glavni cilj<br />

saradnja i razmjena praktičnih znanja<br />

između Italije i zemalja Balkana,<br />

nastavio je sa svojim aktivnostima.<br />

Kako je i predviđeno projektom,<br />

u periodu od 05 – 07. <strong>jun</strong>a, održani<br />

su trening kursevi u oblastima gastronomije<br />

i usluživanja vina. Kursevi<br />

su održani u Podgorici, u Srednjoj<br />

stručnoj školi „Sergije Stanić“, uz prisustvo<br />

40 učenika.<br />

Predavači su bili iz Škole za hotelski<br />

menadžment iz Seramaconija u<br />

Italiji, a predvodio ih je direktor g-din<br />

Giusepe Schipano.<br />

Završna aktivnost trodnevnih<br />

kurseva je bila degustacija na kojoj<br />

su, uz prisustvo predstavnika podgoričkih<br />

hotela i restorana, predstavljeni<br />

tradicionalni proizvodi i vina iz<br />

oblasti Modene.<br />

Projektne aktivnosti se nastavljaju<br />

u oktobru, kada će učenici Srednje<br />

stručne škole „Sergije Stanić“ boraviti<br />

na novim trening kursevima, koji<br />

će biti organizovani u Seramaconiju,<br />

u Italiji.<br />

Pored Srednje stručne škole<br />

“Sergije Stanić”, u ovaj projekat je<br />

uključena i Viša škola za ketering iz<br />

Opatije.<br />

KOMORSKE AKTIVNOSTI<br />

pkcg@pkcg.org


16<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

ODRŽIVI RAZVOJ<br />

Crna Gora na konferenciji UN o održivom razvoju RIO+20<br />

Formiranje pakta o ,,zelenoj planeti”<br />

Učesnici samita u Rio de Žaneiru su nastojali da uobliče<br />

nove politike za promociju globalnog prosperiteta,<br />

smanjenje siromaštva te unaprijeđenje društvene<br />

jednakosti i zaštite životne sredine.<br />

Trodnevna Konferencija Ujedinjenih<br />

nacija o održivom razvoju<br />

RIO+20 održana je od 19. do 22. <strong>jun</strong>a<br />

u brazilskom Rio de Žaneiru. RIO+20<br />

je konferencija na najvišem nivou, s<br />

ogromnim brojem učesnika. Na Riju je<br />

učestvovalo oko 40.000 ljudi – uključujući<br />

oko 100 šefova država i vlada te<br />

predstavnike nevladinih organizacija<br />

i privatnog sektora – koji su nastojali<br />

da uobliče nove politike za promociju<br />

globalnog prosperiteta, smanjenje<br />

siromaštva te unapređenje društvene<br />

jednakosti i zaštite životne sredine.<br />

Preko 50 miliona ljudi iz cijeloga svijeta<br />

učestvovalo je na RIO+20 kroz platforme<br />

društvenih medija.<br />

RIO+20 je organizovan u skladu<br />

sa Rezolucijom Generalne skupštine<br />

UN 64/236, i obilježava 20. godišnjicu<br />

„Zemaljskog samita“, koji je održan takođe<br />

u Rio de Žaneiru i 10. godišnjicu<br />

Svjetskog samita o održivom razvoju iz<br />

Johanesburga, 2002. godine.<br />

Konferenciju su 20. <strong>jun</strong>a otvorili<br />

predsjednica Brazila Dilma Rusef i Ban<br />

Ki Mun, generalni sekretar Ujedinjenih<br />

nacija, koji je naglasio da „vrijeme<br />

nije na našoj strani“ za rješavanje sve<br />

duže liste problema.<br />

Cilj ovog samita je formiranje pakta<br />

o „zelenoj planeti“. Završnog dana<br />

samita je odobren završni dokumenat<br />

u kojem su precizirane mjere za otklanjanje<br />

mnogih ekoloških problema<br />

koji pogađaju planetu i kojim će se izvući<br />

više milijardi ljudi iz siromaštva.<br />

Crnogorsku delegaciju je predvodio<br />

Igor Lukšić, predsjednik Vlade,<br />

koji je govoreći na samitu posebno<br />

istakao: „Zelena ekonomija je koncept<br />

koji smo opredijeljeni da realizujemo<br />

u Crnoj Gori, jer tri glavna sektora našeg<br />

ekonomskog rasta – turizam, poljoprivreda<br />

i energetika – podrazumijevaju<br />

odgovornost i održivost.“<br />

U crnogorskoj delegaciji bio je i<br />

Ivan Saveljić, potpredsjednik Privredne<br />

komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />

RIO+20 je šansa da se promijeni<br />

uobičajeni pristup obavljanju biznisa,<br />

te da se kroz veće uključivanje privatnog<br />

sektora u sprovođenju politika<br />

održivog razvoja djeluje na ukidanje<br />

siromaštva i uništenja životne sredine.<br />

Na konferenciji za novinare, generalni<br />

sekretar UN Ban Ki Mun je<br />

izjavio da je Konferencija UN o održivom<br />

razvoju postigla veliki uspjeh.<br />

On je izrazio uvjerenje da će ovaj<br />

skup unaprijediti globalni održivi<br />

razvoj. Prema njegovim riječima,<br />

vlade raznih zemalja su saglasne da<br />

uspostave ciljeve održivog razvoja<br />

na osnovu milenijumskih ciljeva.<br />

Takođe će biti formirani medjudržavni<br />

radni timovi i komiteti stručnjaka<br />

zaduženi za izradu ciljeva.<br />

Ban Ki Mun je izjavio da se na<br />

inicijativu UN odazvalo stotinak<br />

vlada, preduzeća i građanskih organizacija.<br />

Suština ove inicijative pokrenute<br />

prošle godine, je da svako uživa<br />

u održivoj enegiji. Cilj ove inicijative<br />

je globalna popularizacija usluge<br />

savremenim izvorima energije do<br />

2030. godine.<br />

Zelena ekonomija ima za posledicu<br />

poboljšanje života ljudi i<br />

uvećanje socijalne jednakosti uz<br />

značajno smanjenje ekoloških rizika<br />

i oskudice. Rast u zelenoj ekonomiji<br />

pokreće investicije kojima se<br />

smanjuju pritisci na životnu sredinu<br />

i usluge, uz istovremeno povećanje<br />

efikasnosti energije i resursa. Iz<br />

tog razloga, Evropska unija je predložila<br />

ciljeve i rezultate u pogledu<br />

ključnih prirodnih resursa koji<br />

podupiru zelenu ekonomiju: voda,<br />

okeani, zemlja i ekosistemi, šume,<br />

održiva energija i efikasnost resursa,<br />

uključujući i otpad. Ovi ciljevi<br />

su od suštinskog značaja za održiv<br />

rast i neraskidivo vezani za pitanja<br />

bezbjednosti hrane, smanjenja siromaštva<br />

i socijalnog razvoja. Ovi<br />

ciljevi će povući za sobom privatni<br />

sektor da investira, podstaći tehnološke<br />

inovacije i povećati zaposlenost,<br />

rekao je Janez Potočnik, komesar<br />

EU za životnu sredinu, piše<br />

Danas.rs.<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

17<br />

Svjetske izložbe<br />

EXPO Milano 2015<br />

IZLOŽBE<br />

Crna Gora će učestvovati na svjetskoj izložbi Expo<br />

koja će biti održana u Milanu 2015. godine. Za Generalnog<br />

komesara izložbe Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je imenovala<br />

Ivana Saveljića, potpredsjednika Privredne komore<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />

Svjetska izložba – Expo, biće<br />

održana u Milanu 2015. godine,<br />

a Crna Gora će biti jedna od<br />

zemalja učesnica. Tim učešćem<br />

se potvrđuje prepoznavanje potrebe<br />

kontinuiranog i kvalitetnog<br />

međunarodnog predstavljana i<br />

pozicioniranja <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, kroz<br />

prezentovanje njenog cjelovitog<br />

sadržaja, od autentične kulture,<br />

istorije i tradicije, izvanrednih<br />

prirodnih i ekonomskih potencijala,<br />

pa do spremnosti da u komunikaciji<br />

sa svijetom podijeli<br />

istinske vrijednosti na kojima počiva<br />

savremena civilizacija.<br />

Osnovna tema šestomjesečne<br />

izložbe Expo Milano 2015, je<br />

„Hraniti planetu. Energija za život“<br />

(„Feeding the planet. Energy<br />

for life“) i ona je blisko povezana<br />

sa Milenijumskim razvojnim<br />

ciljevima Ujedinjenih nacija.<br />

Vlada je odlučila da <strong>Privredna</strong><br />

<strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, u saradnji<br />

sa nadležnim organima državne<br />

uprave i privrednim subjektima<br />

u Crnoj Gori, bude nosilac aktivnosti<br />

na pripremi nastupa <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> na Expo 2015 u Milanu.<br />

Za Generalnog komesara izložbe,<br />

odnosno osobu akreditovnu<br />

kod Vlade Italije i odgovornu za<br />

učešće države, Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />

je imenovala Ivana Saveljića, potpredsjednika<br />

Privredne komore.<br />

U oktobru 2011. godine je održan<br />

prvi sastanak predstavnika<br />

zemalja učesnica, a sada predstoji<br />

dostavljanje „Tematske izjave“<br />

organizatoru, koja definiše<br />

generalnu temu i sadržaj izložbe,<br />

informacije o formi i veličini izložbenog<br />

prostora, za koji se država<br />

odluči, a zatim podnošenje<br />

projekta izložbe nakon čega bi se<br />

dobilo preliminarno odobrenje<br />

od strane organizatora.<br />

U cilju što kvalitetnije saradnje<br />

sa zemljama učesnicama,<br />

nedavno je održan prvi sastanak<br />

Radne grupe Bio-Mediteranskog<br />

klastera (kome pripadamo po<br />

predlogu organizatora), kome je<br />

prisustvovao i Ivan Saveljić, Generalni<br />

komesar naše države.<br />

Expo Milano 2015 će se razlikovati<br />

od ostalih izložbi ovog<br />

tipa, kako u organizacionom dijelu,<br />

tako i po vizuelnom identitetu<br />

izložbe i stavljanju akcenta na<br />

„iskustvo posjetilaca“. Expo će,<br />

iznad svega, biti planetarni događaj<br />

gdje će sve zainteresovane<br />

strane, kao i milioni građana biti<br />

suočeni sa izazovima koji predstavljaju<br />

budućnost održivog rasta<br />

i sposobnosti da se prehrani<br />

društvo.<br />

pkcg@pkcg.org


18<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

intervju<br />

Ekonomske aktuelnosti<br />

Pokretači razvoja -<br />

nova proizvodnja i veći izvoz<br />

Otvaranje novih proizvodnih pogona, širenje asortimana<br />

proizvoda namjenjenih izvozu, kao i jačanje<br />

tržišnog nastupa domaćih proizvođača, put je do privrednog<br />

rasta i uravnoteženja platnog bilansa, kazala<br />

je Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u razgovoru za ,,BLIC” Crna Gora.<br />

Razgovarala: Sanja Rašović<br />

Ljilana Filipovic<br />

S.Rašović: Po posljednjim podacima<br />

MONSTAT-a od janura<br />

je izvezeno robe u vrijednosti<br />

od 150,4 miliona eura, što je<br />

manje za 16,7 odsto u odnosu<br />

na isti period prethodne godine,<br />

a uvezeno za 695,2 miliona<br />

eura, što je više za 5,6<br />

odsto u odnosu na isti period<br />

prethodne godine. Mislite<br />

li da treba uvesti kontrolu i<br />

ograničenja u uvozu roba I<br />

na koji način<br />

Lj. Filipović: Robna razmjena<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa inostranstvom ima<br />

dvije negativne karakteristike:<br />

naša ograničena i slabo diverzifikovana<br />

ponuda, s jedne strane,<br />

i ne uvijek racionalan uvoz, jer u<br />

inostranstvu kupujemo i one robe<br />

koje i sami proizvodimo u dovoljnim<br />

količinama, i uz to su vrhunskog<br />

kvaliteta. Takav negativan<br />

bilans robnih tokova sa inostranstvom<br />

velikim dijelom je pokriven<br />

prihodima u sektoru usluga.<br />

Ovogodišnji rezultati pokazuju<br />

pad izvoza kao posljedicu smanjenog<br />

plasmana električne energije<br />

(57%), mineralnih ruda (31%)<br />

i aluminijuma (21%), dok je povećanje<br />

uvoza uglavnom rezultat<br />

povećanja uvoza električne energije<br />

(66%) i nafte i naftnih derivata<br />

(16%).<br />

Kontrola uvoza vrše se u cilju<br />

obezbjeđenja ispravnosti proizvoda.<br />

Pravilima Svjetske trgovinske<br />

organizacije, čiji smo punopravni<br />

član od aprila ove godine, definisano<br />

je da se ograničenja u međunarodnoj<br />

trgovini mogu uvesti jedino<br />

ukoliko se radi o zaštiti života<br />

i zdravlja ljudi, biljaka i životinja,<br />

zaštiti životne sredine ili neobnovljivih<br />

prirodnih resursa, zaštiti nacionalne<br />

bezbjednosti, javnog morala,<br />

prava intelektualne svojine i<br />

sprovođenje posebnih pravila trgovine<br />

zlatom i srebrom. U zemlji<br />

koja je u ovoj fazi procesa pristupanja<br />

EU, sintagme tipa „kontrola<br />

i ograničenje uvoza“, što drugim<br />

riječima znači državni intervencionizam,<br />

daleka su prošlost i treba ih<br />

zaboraviti.<br />

S.Rašović: Iz Privredne komore<br />

je ocijenjeno da najviše<br />

zabrinjava stalni rast unutrašnjeg<br />

duga i kredita, kao i<br />

opadajući trend stranih direktnih<br />

investicija. Kako napraviti<br />

ravnotežu između javnih<br />

prihoda i rashoda a da to ne<br />

bude novim kreditnim zaduženjima<br />

Lj. Filipović: Smanjena privredna<br />

aktivnost u prošloj i na<br />

početku ove godine rezultirala<br />

je ostvarenjem nižeg nivoa izvornih<br />

prihoda od planiranih. U cilju<br />

obezbjeđenja finansiranja javnog<br />

sektora, odnosno planiranog punjenja<br />

budžeta, mogućnosti za<br />

ostvarenje neophodnih sredstava<br />

mogu biti proširenje poreske<br />

osnovice i/ili povećanje poreske<br />

stope. Osim toga, lično smatram<br />

da značajnu, a nedovoljno iskorišćenu<br />

mogućnost predstavlja i odlučnije<br />

suzbijanje tzv. “sive ekonomije”.<br />

Jačanje inspekcijskih službi,<br />

povećanje i dosljedna primjena<br />

sankcija za nelegalno poslovanje,<br />

doprinijelo bi povećanju prihoda,<br />

smanjenju nelojalne konkurencije,<br />

a samim tim smanjilo potrebu za<br />

većim poreskim zahvatanjima.<br />

S.Rašović: S obzirom da je državni<br />

budžet u deficitu, da li<br />

mislite da država može uravnotežiti<br />

platni bilans povećanjem<br />

izvoza I da li postoje<br />

planovi kako povećavati pokrivenost<br />

uvoza izvozom i da<br />

li će u protivnom država svake<br />

godine uzimati novi kredit<br />

kako bi vratila stari<br />

Lj. Filipović: Država ima odgovornost<br />

za stvaranje poslovnog<br />

ambijenta u kojem će privrednici<br />

realizovati proizvodnju i plasirati<br />

svoje proizvode na domaćem i/ili<br />

inostranom tržištu. Otvaranje novih<br />

proizvodnih pogona, širenje<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

19<br />

asortimana proizvoda namjenjenih<br />

izvozu, kao i jačanje tržišnog<br />

nastupa domaćih proizvođača, put<br />

je do privrednog rasta i uravnoteženja<br />

platnog bilansa. Drugim riječima,<br />

uravnotrežavanje platnog<br />

bilansa se svakako može postići<br />

povećanjem izvoza, ali primarna<br />

adresa za povećanje izvoza i nastup<br />

na inostranim tržištima su<br />

kompanije, a ne država. Država tu<br />

može biti od koristi stimulativnim<br />

mjerama iz svoje nadležnosti, ali<br />

izvoz predstavlja osmišljavanje i<br />

primjenu niza poslovnih strategija<br />

i odluka koje donose isključivo<br />

kompanije. Bilo bi dobro da svi<br />

imamo u vidu da je danas između<br />

nastupa na “domaćem” tržištu i izvoza<br />

sve manje razlika i da su na<br />

globalizovanom tržištu kriterijumi<br />

i uslovi ekonomske konkurentnosti<br />

daleko homogenizovaniji nego što<br />

je to slučaj sa ostalim oblastima<br />

(politički, kulturni i sl.)<br />

Svjesna takve realnosti, <strong>Privredna</strong><br />

<strong>komora</strong> već četvrtu godinu<br />

realizuje aktivnosti na projektu<br />

Dobro iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, sa ciljem promovisanja<br />

kvalitetnih domaćih<br />

proizvoda i njihovog boljeg pozicioniranja<br />

u svijesti domaćih potrošača,<br />

u početnim fazama, a potom<br />

i uspješnog nastupa na inostranim<br />

tržištima. Danas jasno uočavamo<br />

da je u narednim fazama realizacije<br />

ovog projekta nužno intenzivnije<br />

poslovno povezivanje crnogorskih<br />

proizvođača, trgovine i turizma.<br />

Pozitivni rezultati bi nesumnjivo<br />

bili i doprinos povoljnijem trgovinskom<br />

bilansu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />

S. Rašović: Da li bi se povećanjem<br />

carina na određene proizvode<br />

koji se uvoze mogla<br />

povećati prodaja domaće<br />

robe na domaćem tržištu i na<br />

taj način se smanjiti uvoz Da<br />

li se razmišlja o takvim postupcima<br />

Lj. Filipović: Potpisivanjem<br />

međunarodnih ugovora, kao što<br />

je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju<br />

sa EU, CEFTA 2006, EFTA,<br />

bilateralni sporazumi sa Rusijom<br />

i Turskom – Crna Gora je preuzela<br />

obavezu poslovanja po međunarodnim<br />

standardima, odnosno,<br />

vremeni rast mogućnosti plasmana<br />

proizvoda na inostranom tržištu.<br />

Kao što sam kazala u odgovorima<br />

na prethodna pitanja, treba shvatiti<br />

da iščezava prostor za aministrativne<br />

mjere u privredi i da je konkurentnost<br />

“lijek” za sve probleme<br />

koji nastaju premalom prodajom i<br />

prevelikom kupovinom.<br />

S. Rašović: Da li spoljna politika<br />

i spoljna trgovina treba da<br />

rade više na proširenju tržišta<br />

za robu iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />

Lj. Filipović: Ekonomka diplomatija<br />

svake zemlje može da da<br />

značajan doprinos širenju tržišta<br />

i uspješnijem plasmanu domaćih<br />

proizvoda. Preduslov tome je odgovarajući<br />

asortiman roba za izvoz,<br />

dovoljno velik obim proizvodnje,<br />

posjedovanje standarda kvaliteta,<br />

promocija proizvoda i druge aktivnosti.<br />

<strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> je u prošloj<br />

poštovanja “klauzule mirovanja”<br />

(stand-still clause), koja podrazumijeva<br />

zamrzavanje stanja kakvo je<br />

bilo u trenutku stupanja ovih sporazuma<br />

na snagu.<br />

Može se očekivati postepeno<br />

smanjenje, a ne povećanje carina.<br />

To za proizvođače znači jaču konkurenciju<br />

na domaćem tržištu, uz istogodini<br />

bila organizator ili suorganizator<br />

25 poslovnih foruma sa<br />

raznim zemljama, organizovala nastupe<br />

na 9 sajmova, organizovala<br />

edukacije (na teme marketinga,<br />

tehničkih propisa i standarda, ….)<br />

i učestvovala u brojnim projektima<br />

namijenjenim jačanju crnogorske<br />

privrede.<br />

Sve su to mogućnosti/šanse<br />

koje koriste proizvođači onoliko koliko<br />

su sposobni da se nadmeću sa<br />

konkurencijom.<br />

S. Rašović: Crna Gora je u prošloj<br />

godini od poreza na ekstra<br />

profit i luksuz, kao i poreza<br />

na nepokretnosti prihodovala<br />

7,7 miliona eura. Mislite li da<br />

takve vrste poreza treba povećati<br />

Lj. Filipović: Crna Gora ima najniže<br />

stope poreza u odnosu na zemlje<br />

u okruženju, što je bio jedan od<br />

važnih razloga za uspješno privlačenja<br />

stranih investitora. Tokom<br />

prethodnih desetak godina Crna<br />

Gora je bila lider po nivou SDI po<br />

stanovniku u regionu i šire. Pored<br />

intenzivnijeg uvođenja poslovnih<br />

aktivnosti u legalne tokove, smatran<br />

da je zrelo da se najozbiljnije<br />

prouče mogućnosti, modaliteti i<br />

efekti uvođenja progresivne stope<br />

poreza na ekstra profit, luksuz, visoke<br />

zarade, posjedovanje većeg<br />

broja nekretnina. Lično vjerujem<br />

da tu postoji realan prostor.<br />

intervju<br />

pkcg@pkcg.org


20<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

NAŠ GOST<br />

Dr Igor Kovačević, koordinator Odsjeka za obnovljive izvore energije,<br />

Ministarstvo ekonomije<br />

Veliko interesovanje za izgradnju<br />

malih hidroelektrana<br />

Izgradnja objekata koji koriste obnovljive izvore<br />

energije, prije svega hidroelektrana, predstavlja jedan<br />

od prioritetnih načina za smanjenje elektroenergetskog<br />

deficita. Počela je gradnja prvih malih hidroelektrana<br />

u Crnoj Gori, čije je puštanje u rad planirano<br />

krajem ove godine. Napravljen je dobar ambijent za<br />

investiranje u izgradnju malih hidroelektrana pa već<br />

imamo potpisane ugovore o koncesiji sa kompanijama<br />

iz Austrije, Slovenije, Slovačke i Češke republike.<br />

U sjevernom regionu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> hidropotencijal i biomasa<br />

su dominantni izvori obnovljive energije, dok<br />

se u centralnom i južnom regionu može govoriti i o<br />

sunčevom zračenju i energiji vjetra.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Iskustvo govori da je<br />

energetska kriza preteča svakoj<br />

drugoj, pa i ekonomskoj.<br />

U našim uslovima to je još<br />

očiglednije jer smo poznati<br />

po veoma niskom stepenu iskorišcenja<br />

hidro potencijala,<br />

a sa druge strane suočavamo<br />

se sa ogromnim energetskim<br />

deficitom – uvozimo svaki<br />

treći kilovat, a to nas mnogo<br />

košta. Stručnjaci kažu da je<br />

korišćenje obnovljivih izvora<br />

energije najbolji put za eliminisanje<br />

deficita. Kakav je Vaš<br />

stav<br />

I. Kovačević: Crna Gora u prethodnih<br />

30 godina nije gradila elektrane,<br />

što je uz konstantno povećanje<br />

potrošnje električne energije, zadnjih<br />

godina uslovilo da je Crna Gora postala<br />

veliki uvoznik električne energije.<br />

Ukoliko se pažljivo razmotre potencijali<br />

kojima Crna Gora raspolaže,<br />

očigledno je da izgradnja objekata koji<br />

koriste obnovljive izvore energije, prije<br />

svega hidroelektrana, predstavlja<br />

jedan od prioritetnih načina za sman-<br />

jenje elektroenergetskog deficita.<br />

Lično smatram da je potrebno brže<br />

donositi odluke u vezi sa izgradnjom<br />

elektrana, a Ministarstvo ekonomije<br />

je u toku prošle godine pripremilo<br />

novu proceduru autorizacije, koja<br />

omogućava i izgradnju mini hidroelektrana,<br />

instalisane snage do 1 MW,<br />

davanjem energetske dozvole. Procedura<br />

je mnogo jednostavnija u<br />

odnosu na dosadašnja nadmetanja<br />

definisana zakonom koji reguliše koncesije.<br />

Slična procedura bi se mogla<br />

definisati i prilikom donošenja odluka<br />

o izgradnji elektrana bez ograničenja<br />

u instalisanoj snazi.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Već tri decenije nije<br />

izgrađen ni jedan energetski<br />

objekat na ovim prostorima.<br />

Strategijom razvoja energetike<br />

do 2025. godine definisane<br />

se osnovne smjernice njenog<br />

razvoja. Iako je obnovljivim<br />

izvorima energije dato značajno<br />

mjesto, čini se da se<br />

ipak kasni sa njihovom realizacijom.<br />

Dr Igor Kovačević<br />

I. Kovačević: Projekti obnovljivih<br />

izvora energije zauzimaju značajno<br />

mjesto u strategijskim dokumentima<br />

razvoja crnogorske energetike. Mora<br />

se naglasiti da je paralelno sa davanjem<br />

prvih koncesija za izgradnju malih<br />

hidroelektrana usvojeno je i novo zakonodavstvo<br />

u oblasti uređenja prostora,<br />

pa je neusvajanje lokalnih planskih<br />

dokumenata uslovilo kašnjenje<br />

na realizaciji ovih projekta. U zadnje<br />

vrijeme Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je našla<br />

način da omogući bržu realizaciju ovih<br />

projekata, tako da sa zadovoljstvom<br />

mogu reći da su počele da se grade<br />

prve male hidroelektrane u Crnoj<br />

Gori, čije je puštanje u rad planirano<br />

za kraj ove godine. Probijen je led, administrativne<br />

procedure su poznate,<br />

način pripreme, razvoja projekata obnovljivih<br />

izvora je uspostavljen, tako<br />

da se u narednom periodu očekuje<br />

brža izgradnja malih hidroelektrana u<br />

našoj zemlji.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Okosnica održivog<br />

razvoja su obnovljivi energetski<br />

izvori. Kojem od njih treba<br />

dati prioritet u sadašnjoj fazi<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

21<br />

našeg ukupnog društvenog<br />

razvoja u svijetlu puta <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> prema Evropskoj uniji<br />

I. Kovačević: Svaka država definiše<br />

svoj put održivog razvoja, ali svakako<br />

na tom putu projekti koji koriste obnovljive<br />

izvore energije zauzimaju<br />

značajno mjesto. U novije vrijeme<br />

održivi razvoj se razmatra na nižem<br />

odnosno lokalnom nivou, pa slično<br />

radimo i u Crnoj Gori. Crna Gora je<br />

prepoznala svoje potencijale, tako da<br />

se slobodno može reći da su u sjevernom<br />

regionu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> hidropotencijal<br />

i biomasa dominantni izvori obnovljive<br />

energije, dok u centralnom i<br />

južnom regionu se može govoriti i o<br />

sunčevom zračenju i energiji vjetra.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Izgradnja malih hidroelektrana<br />

na sjeveru <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> će doprinijeti ujednačenijem<br />

regionalnom razvoju.<br />

Sa tog aspekta, od presudnog<br />

značaja je priliv stranih direktnih<br />

investicija. Kakvo je<br />

trenutno inerersovanje za<br />

ulaganja u ovaj dio domaće<br />

energetike<br />

I. Kovačević: Sjeverne opštine <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> mogu da se razviju na održivi<br />

način izgradnjom malih hidroelektrana<br />

na svojim teritorijama. S tim u<br />

vezi, Opština Kolašin je u saradnji sa<br />

Sektorom energetike Ministarstva<br />

ekonomije dobila donaciju od strane<br />

Kraljevine Norveške za projekat<br />

Održivi energetski razvoj Opštine<br />

Kolašin, u kojem je koncept održivog<br />

razvoja baziran na izgradnji malih<br />

hidroelektrana. Za sada se izgradnja<br />

malih hidroelektrana realizuje od<br />

strane privatnih investitora davanjem<br />

koncesija, ali u zadnje vrijeme raste i<br />

svijest o mogućnosti valorizacije hidropotencijala<br />

putem privatno-javnog<br />

partnerstva. Opštine sve više žele da<br />

preuzmu aktivnu ulogu u realizaciji<br />

ovih projekata. Napravljen je dobar<br />

ambijent za investiranje u izgradnju<br />

malih hidroelektrana i mogu da<br />

kažem da za projekte malih hidroelektrana<br />

već imamo potpisane ugovore o<br />

koncesiji sa kompanijama iz Austrije,<br />

Slovenije, Slovačke i Češke republike.<br />

Interesovanje je veliko, a ono proizilazi<br />

iz velikog i prepoznatog hidropotencijala,<br />

definisanog zakonodavnog<br />

okvira i sveukupno dobrog ambijenta<br />

koji prati izgradnju ovih objekata.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Relevantna istraživanja<br />

kažu da imamo značajne<br />

mogućnosti za korišćenje<br />

solarne, energije vjetra i biomase.<br />

Kakvi su planovi u ovoj<br />

oblasti i koji projekti su najbliži<br />

realizaciji Koliko energije<br />

bi mogli dobiti iz ovih<br />

izvora<br />

I. Kovačević: Tehnički potencijal<br />

sunčevog zračenja u Crnoj Gori je<br />

ogroman, dok je potencijal energije<br />

vjetra i drvne biomase zadnjih godina<br />

jako dobro ocijenjen, a sve je prezentovano<br />

u studijama završenim zadnjih<br />

godina. Pomenuti izvori su dobili svoje<br />

mjesto u strateškim dokumentima, ali<br />

je potrebno naglasiti da nova EU direktiva<br />

o obnovljivim izvorima ne pravi<br />

razliku između proizvodnje toplote za<br />

grijanje/hlađenje, korišćenja energije<br />

u transportu ili električne energije<br />

proizvedene iz obnovljivih izvora. Zbog<br />

tako definisane legislative i zemlje Evropske<br />

unije naglašavaju tehnologije<br />

za dostizanje nacionalnih ciljeva u<br />

proizvodnji iz obnovljivih izvora iz<br />

jeftinijih tehnologija, a to su svakako<br />

tehnologije za proizvodnju toplote iz<br />

obnovljivih izvora. Međutim, prilikom<br />

podsticanja tehnologija koje se zasnivanju<br />

na definisanju podsticajne cijene<br />

električne energije potrebno je reći da<br />

se one u crnogorskom zakonodavstvu<br />

dobijaju od krajnjih kupaca električne<br />

energije, pa je prilikom definisanja<br />

planova potrebno uzeti u razmatranje<br />

veličinu i ekonomsku moć <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> i razvoj tehnologija u svijetu.<br />

Uzimajući sve u obzir, Crna Gora je<br />

u toku prošle godine uvela podsticanje<br />

cijene električne energije iz svih<br />

ovih pomenutih izvora, ali prilikom<br />

definisanja podsticajnih cijena vodilo<br />

se računa i o specifičnostima <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong>. Takođe, značajan razvoj objekata<br />

koji koriste pomenute izvore mora<br />

da prati razvoj elektroenergetskog<br />

sistema, ali i povećanje proizvodnog<br />

kapaciteta u Crnoj Gori. Podsjećam<br />

da je država Crna Gora potpisala dva<br />

ugovora o izgradnji vjetroelektrana na<br />

lokalitetima Krnovo i Možur ukupne<br />

instalisane snage 118 MW. Intenzivan<br />

razvoj elektroprenosnog sistema<br />

i izgradnja interkonektivnih vodova sa<br />

susjednim zemljama će svakako doprinijeti<br />

i bržem razvoju projekata koji<br />

koriste ove tehnologije.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Kada se može očekivati<br />

da dostignemo evropske<br />

standarde u ovoj oblasti i šta<br />

su preduslovi za to<br />

I. Kovačević: U prethodnom periodu<br />

se uradilo dosta posla, usvojen<br />

je Zakon o energetici u 2010. godini i<br />

set podzakonskih propisa u 2011. godini,<br />

gdje se na potpuno novi način<br />

uređuje ova oblast. U zakonskim propisima<br />

prenesene su osnovne odredbe<br />

najnovije EU direktive u oblasti<br />

obnovljivih izvora energije. Međutim,<br />

pored zakonskih propisa, potrebno je<br />

dosta raditi u drugim oblastima da bi<br />

se stvorio što bolji ambijent za brže i<br />

efikasnije korišćenje obnovljivih izvora<br />

energije kako je to uspostavljeno u<br />

Evropskoj uniji.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Najavljena realizacija<br />

jednog broja projekta<br />

iz ove oblasti prilika je da se<br />

uposli domaća građevinska<br />

operativa i metaloprerada.<br />

Koliko su ove industrijske grane<br />

u kadrovskom i tehnološkom<br />

smislu osposobljene za<br />

ostvarivanje takvih poslova<br />

I. Kovačević: Smatram da će<br />

domaća građevinska operativa dobiti<br />

priliku za svoje uposlenje izgradnjom<br />

projekata obnovljivih izvora energije<br />

narednih godina. Naglašavam da su<br />

već neke velike građevinske kompanije<br />

prepoznale tržište obnovljivih izvora<br />

energije za svoj razvoj, a nadam se da<br />

će i druge kompanije iz građevinskog<br />

sektora naći svoj interes prilikom<br />

izgradnje objekata. Kako se kreira potpuno<br />

novo tržište, potrebno je uložiti<br />

dosta napora da se stvori kadrovska<br />

osnova za projektovanje, a kasnije za<br />

izgradnju i vođenje proizvodnih energetskih<br />

objekata. Sve je više zaposlenih<br />

u ovoj oblasti. Osim građevinskog<br />

sektora, volio bih da i kompanije iz<br />

ostalih grana domaće industrije nađu<br />

svoje mjesto prilikom kreiranja novog<br />

tržišta, tržišta obnovljivih izvora energije<br />

u Crnoj Gori.<br />

NAŠ GOST<br />

pkcg@pkcg.org


22<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

komorske aktivnosti<br />

Sjednica Odbora udruženja banaka<br />

Zadovoljavajuća<br />

likvidnost banaka<br />

Članovi Odbora Udruženja banaka i drugih finansijskih<br />

organizacija i osiguranja, na sjednici održanoj<br />

28. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine razmatrali informaciju o makroekonomskim<br />

kretanjima u periodu januar-april<br />

<strong>2012.</strong> godine, analizu depozitnih potencijala, izvještaj<br />

o stanju na tržištu kapitala <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za prvi<br />

kvartal tekuće godine, izvještaj o stanju na tržištu<br />

osiguranja <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za prvi kvartal <strong>2012.</strong> godine<br />

kao i instrumente finansijske podrške IRF sa ostvarenim<br />

rezultatima.<br />

Sa sjednice Odbora udruženja<br />

Na sjednici Odbora je ocijenjeno<br />

da makroekonomski<br />

ambijent u prvom kvartalu tekuće<br />

godine oživljava, ali ne nekom<br />

većom dinamikom. Drugim riječima<br />

nema značajnijih razlika u<br />

odnosu na prethodnu godinu, a<br />

najviše ohrabruje dobar početak<br />

turističke sezone. Ono što zabrinjava<br />

je stalan porast unutrašnjeg<br />

duga, zato su itekako važne mjere<br />

koje se odnose na objavljivanje<br />

dužnika, a taj prijedlog je, podsjetimo,<br />

inicirala <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong><br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />

U ovom kvartalu inflacija je u<br />

blagom porastu, a porast aktivnosti<br />

je zabilježen u većini sektora,<br />

ali treba imati u vidu nisku<br />

osnovicu iz februara. U padu je<br />

bilansna suma banaka, depoziti<br />

stagniraju, a krediti su u porastu.<br />

Banke imaju zadovoljavajuću likvidnost.<br />

Nastavljen je opadajući<br />

trend SDI iz prethodne godine.<br />

Prosječna inflacija (prva tri mjeseca<br />

ove godine u odnosu na<br />

isti period prethodne) iznosila je<br />

3,7%. Na godišnjem nivou, cijene<br />

proizvođača industrijskih proizvoda<br />

zabilježile su pad od 1,5%. U<br />

prva tri mjeseca ove, u odnosu<br />

na isti period prethodne godine,<br />

zabilježen je pad industrijske proizvodnje<br />

od 14,7%.<br />

Bilansna suma banaka je na<br />

kraju marta <strong>2012.</strong> godine iznosila<br />

2.756,5 miliona eura, što predstavlja<br />

pad na mjesečnom (0,8%)<br />

i pad na godišnjem nivou (5,1%).<br />

Ukupan kapital banaka je, na kraju<br />

marta <strong>2012.</strong> godine, iznosio<br />

303,5 miliona eura, i niži je za<br />

1,6% u odnosu na prethodni mjesec,<br />

dok je na godišnjem nivou<br />

viši za 0,3%.<br />

Ukupni depoziti banaka su na<br />

kraju marta iznosili 1.792,6 milion<br />

eura. U odnosu na prethodni<br />

mjesec ukupni depoziti su bili niži<br />

za 0,2%, dok su u odnosu na mart<br />

2011. godine bili viši za 0,5%.<br />

Osnovne karakteristike koje su<br />

obilježile funkcionisanje tržišta<br />

kapitala u periodu januar-mart<br />

<strong>2012.</strong> godine su:<br />

• Ukupan promet iznosi<br />

6.644.948,44 eura i 37% je<br />

manji u odnosu na uporedni<br />

period prethodne godine,<br />

dok broj transakcija bilježi<br />

pad od 60%.<br />

• Tržišna kapitalizacija na kraju<br />

marta je za 5,04% veća u<br />

odnosu na početak godine.<br />

Evidencija novog kapitala putem<br />

korporativnih aktivnosti<br />

je na nivou od 25.695.865<br />

eura.<br />

Najznačajnija dešavanja na tržištu<br />

osiguranja u I kvartalu <strong>2012.</strong><br />

godine su:<br />

• bruto premija na nivou tržišta<br />

u Crnoj Gori na kraju I<br />

kvartala <strong>2012.</strong> godine je iznosila<br />

15,624 miliona eura,<br />

što je veće u odnosu na<br />

isti period 2011. godine za<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

23<br />

12,77%;<br />

• i dalje je prisutno dominantno<br />

učešće premije neživotnih<br />

osiguranja u ukupnoj<br />

bruto premiji od 87,55%;<br />

• kao i rast premije životnog<br />

osiguranja za 5,02% u odnosu<br />

na I kvartal 2011. godine.<br />

Takođe je zabilježen porast<br />

bilansne sume u odnosu na IV<br />

kvartal 2011. godine za 3,36%<br />

odnosno za 4,537 miliona eura;<br />

nastavljen je trend ostvarivanja<br />

pozitivnog bruto finansijskog rezultata<br />

na nivou sektora započet<br />

u toku 2011. godine; povećana je<br />

pokrivenost neto tehničkih rezervi<br />

propisanim oblicima imovine i<br />

u skladu sa propisanim ograničenjima,<br />

koja iznosi 92,27%.<br />

Kreditna politka IRF-a CG zaključno<br />

sa 05.06.<strong>2012.</strong>, rezultirala<br />

je sa 53 odobrena kredita usmjerena<br />

ka sektoru MSP i preduzetnika,<br />

vrijednosti 4.444.248,24 €.<br />

Pomenuti projekti se odnose<br />

na sljedeće sektore - krediti plasirani<br />

u oblastima poljoprivrede i<br />

proizvodnje hrane 17,73%, turizma<br />

i usluga 71,22% i proizvodnje<br />

11,05%. U <strong>2012.</strong> godini baza klijenata<br />

u okviru ovog finansijskog<br />

proizvoda je proširena i na velike<br />

lance trgovina koje otkupljuju<br />

proizvode domaćih proizvođača,<br />

te je i srazmjerno tome znatno<br />

veći obrt novčanih sredstava Fonda,<br />

kao i ostvareni rezultati.<br />

U okviru rezultata faktoring<br />

poslovanja, takođe, se može konstatovati<br />

da su finansijski pokazatelji<br />

na nivou projektovanih i pokazuju<br />

značajnu tendenciju rasta<br />

u odnosu na pokazatelje iz 2011.<br />

godine.<br />

Za prvih pet mjeseci <strong>2012.</strong> godine<br />

sklopljeni su novi ugovori<br />

i odobreni kreditni limiti u iznosu<br />

od 5.735.000€, i otkupljeno<br />

4.725.941€ potraživanja koja su<br />

iskazana kroz 167 faktura. Time<br />

možemo zaključiti da je u periodu<br />

za nešto više od jedne godine<br />

klijentima odobreno 9.335.000€<br />

kreditnih limita i ukupno otkupljeno<br />

301 faktura u iznosu od<br />

8.047.835,86€.<br />

Odbor udruženja građevinarstva<br />

Auto - put u središtu<br />

interesovanja<br />

O ključnom i najvećem infrastrukturnom projektu u<br />

Crnoj Gori auto – putu Bar – Boljari govorio je dr Andrija<br />

Lompar, ministar saobraćaja i pomorstva. Ministar<br />

je predstavio dosadašnje i predstojeće aktivnosti<br />

koje se odnose na ovaj projekat.<br />

Detalj sa sjednice Odbora<br />

Teme sjednice Odbora udruženja građevinarstva,<br />

industrije građevinskih materijala<br />

i komunalne privrede, koja je održana 26.<br />

<strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine, odnosile su se na aktivnosti<br />

vezane za autoput Bar-Boljari; projekat:<br />

,,Postizanje najvišeg stepena bezbjednosnog<br />

i tehničkog kvaliteta gradnje“ i Zakon o javnim<br />

nabavkama i njegovu implementaciju.<br />

O ključnom i najvećem infrastrukturnom<br />

projektu u Crnoj Gori govorio je dr Andrija<br />

Lompar, ministar saobraćaja i pomorstva.<br />

Ministar je predstavio dosadašnje i predstojeće<br />

aktivnosti koje se odnose na ovaj<br />

projekat. S obzirom na izuzetno veliki značaj<br />

auto – puta za Crnu Goru, Andrija Lompar je<br />

saopštio da su aktivnosti nadležnih državnih<br />

institucija usmjerene na to da realizaciju<br />

ovog objekta učine što izvjesnijom. U toku<br />

su pregovori sa Evropskom investicionom<br />

bankom, koja nudi najpovoljnije uslove kreditiranja<br />

i ukoliko se odlučimo za saradnju sa<br />

njima, raspisaće se tender po metodologiji<br />

ove banke. Sa ovom bankom imamo pozitivna<br />

iskustva, a poznato je da oni određuju dinamiku<br />

realizacije projekta i ostale uslove. Za<br />

auto - put su zainteresovani i kineski i američki<br />

investitori sa kojima će, eventualno, biti<br />

razgovarano nakon definitivne odluke Evropske<br />

investicione banke. Lompar je kazao da<br />

se crnogorska građevinska operativa može<br />

uključiti u gradnju auto puta pod uslovom<br />

njenog udruživanja.<br />

Građevinari su ukazali na spremnost<br />

građevinske operative <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da se uključi<br />

u ovaj projekat i ukazali na brojne probleme<br />

sa kojima se suočavaju u poslovanju, kao<br />

što su nedostatak poslova i novca, kao i nelojalna<br />

konkurencija.<br />

O projektu Postizanje najvišeg stepena<br />

bezbjedonosnog i tehničkog kvaliteta gradnje<br />

govorio je Tarik Navaz, stalni tvining savjetnik.<br />

Projekat finansira Evropska unija u sklopu<br />

pretpristupne pomoći (IPA) kako bi se Crnoj<br />

Gori pomoglo u procesu tranzicije iz pozicije<br />

države kandidata do punopravne članice<br />

Evropske unije. Korisnici projekta su Minstarstvo<br />

održivog razvoja i turizma i Ministarstvo<br />

ekonomije. Kao dio inicijative jedinstvenog<br />

tržišta, ovaj projekat će pomoći pri slobodnom<br />

kretanju roba i usluga. Projekat je započeo<br />

krajem aprila <strong>2012.</strong> i sprovodiće se do<br />

oktobra 2013. godine, rekao je Tarik Navaz.<br />

Kad je riječ o Zakonu o javnim nabavkama i<br />

njegovoj primjeni dogovoreno je da se, zbog<br />

značaja teme, organizuje okrugli sto u čijem<br />

radu bi učestvovali predstavnici nadležnih<br />

državnih institucija, članovi Odbora građevinarstva<br />

i drugih odbora Privredne komore<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />

komorske aktivnosti<br />

pkcg@pkcg.org


24<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

komorske aktivnosti<br />

Odbor udruženja poljoprivrede<br />

Obezbijediti više novca za agrar<br />

Teme sjednice Odbora Udruženja poljoprivrede,<br />

prehrambene i duvanske industrije Privredne komore<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, održane 1. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine, su<br />

bile: poslovanje u agraru za period januar-april<br />

2011. godine, članstvo <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u STO sa aspekta<br />

poslovanja u ovoj oblasti, kao i donošenje Odluke o<br />

formiranju grupacije vinogradara i vinara.<br />

Detalj sa sjednice Odbora<br />

Na ostvarenje rezultata u prvom<br />

kvartalu <strong>2012.</strong> godine najviše je<br />

uticala proizvodnja u zaštićenom prostoru<br />

koja je, zbog nevremena koje je<br />

zadesilo Crnu Goru u februaru, pretrpjela<br />

velike štete. Prema podacima<br />

Savjetodavne službe 280 proizvođača<br />

je prijavilo da je štete, a Ministarstvu<br />

poljoprivrede i ruralnog razvoja prijavilo<br />

se 138 proizvođača za pomoć prilikom<br />

nabavke folije. Ministarstvo je<br />

u ovu svrhu uplatilo oko 56.000 eura.<br />

Procjena je da je, računajući i proizvođače<br />

koji su samostalno nabavili<br />

foliju, oko 80% površina pod plastenicima<br />

je vraćeno u funkciju.<br />

Agrobudžetom za <strong>2012.</strong>godinu<br />

za razvoj poljoprivrede opredijeljena<br />

su sredstva u iznosu od 20,57 miliona<br />

eura. Krediti i donacije čine 29%<br />

Agrobudžeta, što govori da je međunarodna<br />

podrška izuzetno važan instrument<br />

daljeg razvoja i reforme<br />

crnogorske poljoprivrede. Ocjena je<br />

da je potrebno u narednom periodu<br />

u značajnoj mjeri povećati izdvajanje<br />

sredstava iz budžeta za poljoprivredu<br />

koja bi se usmjerila direktno na ispunjenje<br />

zahtjeva EU, prije svega, sa<br />

aspekta bezbjednosti hrane.<br />

U strukturi industrijske proizvodnje<br />

u Crnoj Gori, prema podacima<br />

za prva četiri mjeseca o. g., agroindustrija<br />

učestvuje sa 10,23%, od čega<br />

proizvodnja prehrambenih proizvoda<br />

6,6%, proizvodnja pića 3,4% i proizvodnja<br />

duvanskih proizvoda 0,3%.<br />

Proizvodnja prehrambenih proizvoda<br />

bilježi pad od 0,7%, proizvodnja pića<br />

je porasla za 9,6%, dok je proizvodnja<br />

duvanskih proizvoda opala za<br />

24,2%.<br />

Uvoz poljoprivredno-prehrambenih<br />

proizvoda u prva četiri mjeseca<br />

o.g. iznosio je 118,3 miliona eura i<br />

manji je u odnosu na isti period za<br />

1,5%, dok je izvoz iznosio 9,86 miliona<br />

eura i manji je za 6,8 %. Pojedine<br />

grupe proizvoda u posmatranom periodu<br />

zabilježile su povećanje izvoza u<br />

odnosu na isti period prošle godine:<br />

izvoz prerađevina od mesa veći je za<br />

oko 45%, dok je izvoz kafe veći i preko<br />

10 puta, brašna za preko 5 puta, proizvoda<br />

na bazi žitarica za oko 2 puta.<br />

U izvozu najveće učešće ima piće oko<br />

40%, dok meso, proizvodi od kakaoa i<br />

proizvodi na bazi žitarica učestvuju sa<br />

oko 10-12%, a prerađevine od mesa<br />

sa oko 8%<br />

Povećanje uvoza u odnosu na isti<br />

period prošle godine ostvareno je<br />

kod mesa za oko 11%, kafe za 10%,<br />

voća za 8% i pića za oko 11%. Povećanje<br />

uvoza kafe i pića je posljedica<br />

uvođenja akcize na ove proizvode od<br />

aprila ove godine, tako da su uvoznici<br />

stvorili određene zalihe ovih proizvoda<br />

u prvom kvartalu. Do smanjenja<br />

uvoza došlo je kod skoro svih ostalih<br />

kategorija , a najviše kod brašna i proizvoda<br />

od voća i povrća za oko 24% U<br />

uvozu najviše učestvuje meso sa oko<br />

17%, zatim mlijeko i mlječni proizvodi<br />

sa oko 11%, i piće sa 9,5%.<br />

Poslovanje u agraru je, pored<br />

toga, opterećeno i nizom drugih problema<br />

od koji su među značajnijim:<br />

• Nedovoljna sredstava koja se<br />

opredjeljuju iz Budžeta za razvoj<br />

agrara, prije svega zbog potrebe<br />

da se ispune strogi zahtjevi<br />

EU o ovoj oblasti<br />

• Nedovoljna i nekvalitetna kreditna<br />

podrška<br />

• Spora i neredovna naplata potraživanja<br />

• Neadekvatna primjena Zakona<br />

o akcizama u dijelu visine akcize<br />

za gasna ulja koje koriste pekare<br />

i mljekare za grijanje kotlova,<br />

kao i Zakona o javnim nabavkama<br />

za proizvodna preduzeća u<br />

kojima je većinski vlasnik Država<br />

• Nejednaki uslov za poslovanje<br />

svih subjekata iz poljoprivredne<br />

i prehrambene proizvodnje sa<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

25<br />

aspekta pitanja bezbjednosti<br />

hrane.<br />

Za njihovo rješavanje neophodno<br />

je :<br />

• obezbijediti znatno više sredstava<br />

za poljoprivredu budući<br />

da izdvajanje sredstava za agrobudžet<br />

ne predstavlja trošak<br />

već, prije svega investiciju,<br />

• što prije uspostaviti administrativne<br />

strukture za povlačenje<br />

sredstava iz EU namijenjenih<br />

poljoprivredi<br />

• osnovati kreditno–garantni<br />

fond za preduzeća iz oblasti<br />

agrara,<br />

• sagledavanja mogućnosti subvencionisanja<br />

kamata na kredite<br />

• povećati finansijsku disciplinu,<br />

• ubrzati donošenje novog Zakona<br />

o bezbijednosti hrane,<br />

Članstvo <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u STO za crnogorske<br />

proizvođače znači obavezu<br />

poštovanja međunarodno prihvaćenih<br />

pravila poslovanja, a to je i katalizator<br />

za unutrašnje reforme kao i<br />

faktor mobilizacije svih domaćih resursa<br />

radi zajedničkog cilja – afirmacije<br />

crnogorske privrede na svjetskoj<br />

trgovinskoj mapi.<br />

Lista koncesija u oblasti roba je<br />

obavezujući dokument. Njom su definisane<br />

carinske dažbine iznad kojih<br />

zemlja u budućnosti neće povećavati<br />

svoju carinsku zaštitu. Prosječna stopa<br />

koju će primjenjivati Crna Gora<br />

neće prelaziti 5,1%.<br />

U pregovorima za listu koncesija<br />

za poljoprivredno-prehrambene<br />

prizvode pregovarački tim je imao<br />

težak zadatak da tokom pregovora<br />

što više zadrži postojeći nivo carinske<br />

zaštite. Taj zadatak je u značajnoj<br />

mjeri i ostvaren jer od 2445 pozicija<br />

koje pripadaju poljoprivredi stope su<br />

snižene za svega 150 pozicija u prvoj<br />

godini, a za 1000 pozicija dogovoreno<br />

je snižavenje stopa i to u glavnom sa<br />

tranzicionim periodom od 4-10 godina.<br />

Sa sniženjem carinskih stopa u<br />

dijelu poljoprivredno-prehrambenih<br />

pozicija, u prvoj godini STO članstva,<br />

ne očekuje se povećanje uvoza ovih<br />

proizvoda.<br />

Sjednica Odbora udruženja tekstila<br />

Visoka uvozna<br />

zavisnost<br />

Poslovanje preduzeća iz oblasti tekstilne, kožarsko -<br />

prerađivačke, gumarske i hemijske industrije za prvi<br />

kvartal <strong>2012.</strong> godine karakteriše visoka uvozna zavisnost,<br />

višak zaposlenih i veoma niske zarade.<br />

Odbor Udruženja tekstila, kože,<br />

gume, obuće, hemijske i farmaceutske<br />

industrije Privredne komore<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na sjednici održanoj 27.<br />

<strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine, razmatrao Informaciju<br />

o privrednim kretanjima u<br />

tekstilnoj, kožarsko-prerađivačkoj,<br />

gumarskoj, hemijskoj i farmaceutskoj<br />

industriji za period januar-april<br />

<strong>2012.</strong> godine, te učešće domicilnih<br />

proizvođača na javnim nadmetanjima<br />

(tenderima).<br />

Tekuća privredna kretanja u prerađivačkoj<br />

industriji, koja učestvuje<br />

sa 61,5% u ukupnoj industrijskoj<br />

proizvodnji, karakteriše rast u 8<br />

podsektora, među kojima su i proizvodnja<br />

odjevnih predmeta, koja je<br />

veća za 7,0%, proizvodnja osnovnih<br />

farmaceutskih proizvoda i preparata<br />

veća je za 59,0%, a proizvodnja<br />

proizvoda od gume i plastike veća je<br />

za 3,1%. Niža proizvodnja za 0,2%<br />

ostvarena je u proizvodnji hemijskih<br />

proizvoda.<br />

Poslovanje preduzeća iz oblasti<br />

tekstilne, kožarsko - prerađivačke,<br />

gumarske i hemijske industrije za<br />

I-IV mjeseca <strong>2012.</strong> godine karakteriše<br />

visoka uvozna zavisnost, višak<br />

zaposlenih i veoma niske zarade.<br />

Ostvaren je izvoz u vrijednosti od<br />

5,8 miliona eura, što je za 35,0% više<br />

u odnosu na posmatrani period prethodne<br />

godine. Istovremeno je realizovani<br />

uvoz iznosio 63,9 mil. eura,<br />

čime je zabilježen rast od 3,0%.<br />

Stepen korišćenja kapaciteta je<br />

veoma nizak (20-30%), nedostaju<br />

obrtna sredstva, preduzeća su visoko<br />

zadužena, sa stalnim blokadama<br />

žiro-računa. Cijene gotovih proizvoda<br />

zaostaju za rastom cijena sirovina,<br />

repromaterijala, pomoćnog<br />

materijala, energenata, transporta i<br />

komunalija. Nelegalnim odvijanjem<br />

aktivnosti u proizvodnji i prometu<br />

ovih industrija stvara se nelojalna<br />

konkurencija preduzećima koja regularno<br />

posluju. Oštra konkurencija,<br />

uz visoko prisustvo sive ekonomije,<br />

otežava realizaciju gotovih proizvoda.<br />

Generalno posmatrano, preduzeća<br />

iz ovih industrija suočavaju se<br />

sa velikim teškoćama u poslovanju.<br />

Veoma mali broj preduzeća pozitivno<br />

posluje, ima zaključene poslove<br />

i perspektivu, dok veliki broj preduzeća<br />

ne radi ili radi sa veoma niskim<br />

procentom korišćenja kapaciteta.<br />

Suočeni su sa problemima čije rješavanje<br />

zahtijeva dugoročne mjere<br />

neophodne za revitalizaciju.<br />

U oblasti javnih nabavki, donijet<br />

je novi Zakon o javnim nabavkama<br />

koji se primjenjuje od 01. januara<br />

<strong>2012.</strong> godine. Uprava za javne nabavke<br />

i Državna komisija za kontrolu<br />

postupaka javnih nabavki odgovorne<br />

su za njegovu primjenu.<br />

Novim Zakonom su otklonjeni<br />

nedostaci uočeni u dosadašnjoj praksi,<br />

jasnije definisane odgovornosti<br />

onih koji sprovode postupke javnih<br />

nabavki, predviđeni efikasniji mehanizmi<br />

prevencije zloupotreba.<br />

Povećana je javnost u sprovođenju<br />

javnih nabavki, inspekcijski nadzor,<br />

dat je naglasak na koordiniraniju<br />

obavezu saradnje rada nadležnih tijela,<br />

sistematičnije unaprijeđivanje<br />

kapaciteta i rada svih aktera javnih<br />

nabavki.<br />

komorske aktivnosti<br />

pkcg@pkcg.org


26<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

komorske aktivnosti<br />

Sjednica Odbora udruženja šumarstva<br />

Kreditima podržati finalnu<br />

proizvodnju<br />

Strategija za održivi ekonomski rast <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> kroz<br />

uvođenje klastera 2012-2016. godine sa Akcionim<br />

planom za implementaciju Strategije; Informacija<br />

o tekućim privrednim kretanjima u ovoj oblasti za<br />

pet mjeseci <strong>2012.</strong> godine, Program gazdovanja šumama<br />

za <strong>2012.</strong> godinu, kao i Odluka o davanju šuma<br />

na korišćenje za <strong>2012.</strong> godinu bile su teme sjednice<br />

Odbora udruženja šumarstva, drvne i papirne industrije,<br />

grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne<br />

komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, održane 21. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine.<br />

Članovi Upravnog odbora na sastanku u Komori<br />

Članovi Odbora na sjednici 21. 06. <strong>2012.</strong> godine<br />

radu sjednice Odbora su učestvovali<br />

predstavnici Ministarstva<br />

U<br />

ekonomije, Ministarstva poljoprivrede<br />

i ruralnog razvoja i Uprave za šume.<br />

Strategiju za održivi ekonomski rast <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> kroz uvođenje klastera za period<br />

2012-2016. godine, Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je<br />

usvojila 7. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine. Strategija<br />

ima cilj da doprinese ravnomjernijem<br />

regionalnom društveno-ekonomskom<br />

razvoju povećanjem konkurentnosti i<br />

kapaciteta zapošljavanja mikro, malih<br />

i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika,<br />

obezbjeđujući da različiti ekonomski<br />

učesnici jednako iskoriste prednosti koje<br />

proizilaze iz procesa evropskih integracija<br />

i daljeg otvaranja tržišta.<br />

U skladu sa Strategijom, mapiranje<br />

klastera u Crnoj Gori je sprovedeno i u<br />

proizvodnji i preradi drveta. Polazište su<br />

bili podaci da je u središnjem i sjevernom<br />

regionu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, posebno u sjevernom<br />

regionu, prerada drveta široko rasprostranjena<br />

aktivnost. Crna Gora bilježi trgovinski<br />

suficit drvne građe kao primarnog<br />

prozvoda, kao i trgovinski deficit prerade<br />

drveta. Proizvodi od drveta, kao što su podovi,<br />

parketi i drugi proizvodi, bilježe uvoz<br />

koji je za 6,4 puta veći od izvoza.<br />

Prilikom razmatranja tekućih privrednih<br />

kretanja u ovoj oblasti, saopšteno<br />

je da je Programom gazdovanja šumama<br />

za <strong>2012.</strong> godinu, Uprava za šume<br />

planirala sredstva za realizaciju aktivnosti<br />

u iznosu od 6.907.494,00 eura.<br />

Bruto drvna masa koja se daje na korišćenje<br />

u <strong>2012.</strong> godini u državnim šumama<br />

iznosi 462.562 m3.<br />

Nakon svestranog sagledavanja poslovanja,<br />

a u cilju stvaranja povoljnijeg<br />

poslovnog ambijenta i poboljšanja stanja<br />

u ovim djelatnostima, Odbor je predložio<br />

sljedeće mjere:<br />

• Umanjenje naknade za sve korisnike<br />

šuma za 5,3% rješenjima Uprave<br />

za šume za <strong>2012.</strong> godinu;<br />

• Umanjenje koncesione naknade za<br />

2011. godinu za 13,20%;<br />

• Izradu šumsko privredne osnove u<br />

šumskim područjima gdje su istekle,<br />

uraditi analizu i ocjenu postojećeg<br />

stanja i stepena uređenosti<br />

šuma, kao i dinamiku izrade planova<br />

gazdovanja;<br />

• Pojačati kontrolu pri carinjenju<br />

uvozne rezane građe i trupaca u<br />

izvozu;<br />

• Otkloniti nepravilnosti koje se dešavaju<br />

pri izvozu trupaca<br />

Takođe je predloženo:<br />

• da se kao izjava o porijeklu robe<br />

isključivo priznaje otpremnica, ili<br />

potvrda od Uprave za šume;<br />

• da cijena na fakturi mora biti 70<br />

eura po m³, čime se utvrđuje stvarna<br />

vrijednost robe;<br />

• da se obavezno na ,,licu mjesta“ izvrši<br />

kontrola premjera količine robe<br />

na vozilu.<br />

Odbor je ocijenio da treba nastaviti<br />

sa kreditnom podrškom malim i srednjim<br />

preduzećima od strane Investiciono - razvojnog<br />

fonda, koja svoje proizvodne<br />

programe i biznis planove zasnivaju na finalnoj<br />

proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda<br />

veće vrijednosti, povećanju obima<br />

proizvodnje i kvaliteta izvoznih proizvoda,<br />

što treba da opredijeli i strateški razvoj u<br />

ovim djelatnostima.<br />

Neophodna su investiciona ulaganja<br />

u sva preduzeća iz ovih djelatnosti, jer je<br />

oprema tehnički zastarjela.<br />

Odbor je ocijenio da je u cilju obezbjedjenja<br />

održivog i trajnog gazdovanja<br />

šumama neophodno pojačati kontrolu<br />

zaštite šuma kako bi se spriječilo dalje<br />

uništavanje i degradiranje šuma i ostvario<br />

opšti interes u skladu sa usvojenom politikom<br />

razvoja šumarstva. S ovim u vezi<br />

neophodno je nastaviti i ubrzati proces<br />

sertifikacije šuma po FSC standardima.<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

27<br />

Odbor udruženja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika<br />

Obezbijediti modele finansiranja<br />

U radu sjednice Odbora udruženja malih i srednjih<br />

preduzeća i preduzetnika, održanoj 8. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong><br />

godine, učestvovali predstavnici Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />

Investiciono razvojnog fonda i poslovnih banaka.<br />

Razgovarano o lakšem pristupu izvorima finansiranja<br />

za MSP i poslovnom ambijentu za rad MSP.<br />

Učesnici sastanka u Komori<br />

Razvoj privatnog sektora zahtijeva<br />

odgovarajući finansijski okvir,<br />

koji omogućava malim i srednjim<br />

preduzećima povoljan pristup raspoloživim<br />

modelima finansiranja, kao i<br />

kreiranje novih, u skladu sa njihovim<br />

potrebama. MSP u Crnoj Gori svoje<br />

poslovаnje uglavnom finаnsirаju iz<br />

sopstvenih izvorа, djelimično od dobavljača<br />

i kupaca, a nedovoljno koriste<br />

kredite kod bаnаkа koji su teško<br />

dostupni, zbog restriktivne kreditne<br />

politike banaka i visoke cijene koju<br />

je potrebno platiti za kreditna sredstva.<br />

Povoljne kreditne linije koje se<br />

reаlizuju preko jаvnih institucijа ne<br />

zаdovoljаvаju sve potrebe MSP, dok<br />

su bаnkаrski proizvodi još uvijek skupi,<br />

nijesu rаspoloživi u dovoljnoj mjeri<br />

i zаhtijevаju veliki kolаterаl zа MSP.<br />

Ostаli alternativni oblici finаnsirаnjа,<br />

kаo što su rizični kapital, poslovni<br />

аnđeli i privatni investicioni fondovi<br />

još nijesu prisutni.<br />

U uslovima nedovoljne kreditne<br />

podrške sektoru MSP od strane bana-<br />

ka, Investiciono razvojni fond nastavlja<br />

kontinuiranu podršku tako da je u<br />

2011. odobreno 200 kredita. Ukupna<br />

sredstva IRF‐a opredijeljena u ove svrhe<br />

iznose 14,21miliona eura, dok su<br />

banke realizaciju ovih projekata dodatno<br />

kreditno podržale sa 1,73miliona<br />

eura. Takođe, treba naglasiti da je<br />

likvidnost MSP poboljšana uvođenjem<br />

faktoring finansiranja. Od <strong>jun</strong>a<br />

2011. zaključno sa prvim kvartalom<br />

ove godine, IRF je odobrio faktoring<br />

aranžmane za 14 preduzeća. U toku<br />

su aktivnosti na modifikaciji modela<br />

garantnih šema koja podrazumijeva<br />

garancije do 70% odobrenog kredita,<br />

na period od 8 godina.<br />

Finansijsku podršku mala i srednja<br />

preduzeća mogu dobiti preko 11 banaka,<br />

6 lizing kuća, 5 mikrokreditnih<br />

institucija, Investiciono razvojnog<br />

fonda i ostalih državnih fondova i lokalnih<br />

uprava.<br />

U cilju olakšavanja pristupa izvorima<br />

finansiranja za MSP, uočava se<br />

potreba osnivanja specijalizovane razvojne<br />

banke. Finansiranje značajnih<br />

razvojnih projekata nije moguće pod<br />

uslovima koji postoje u komercijalnim<br />

bankama opšteg tipa. Osnivanjem<br />

ovakve banke imali bi uslove za finansiranje<br />

razvojnih projekata, inovativnih<br />

i brzo rastućih MSP koje privatni<br />

kreditori ne finansiraju u dovoljnoj<br />

mjeri. Uočeno je da treba omogućiti<br />

bolji pristup kreditnim sredstvima<br />

kroz smanjenje kamatnih stopa i pojednostavljenje<br />

procedura za njihovo<br />

dobijanje. Predlažu se nove kreditne<br />

linije za obrtna sredstva za poboljšanje<br />

likvidnosti, povećanje domaće<br />

tražnje, konkurentnosti na tržištu, za<br />

podsticaj izvoza gotovih proizvoda.<br />

Takođe treba obezbijediti namjenske<br />

kredite za vodeće maloprodajne sisteme,<br />

kojima će se uglavnom plaćati<br />

obaveze prema domaćim proizvođačima.<br />

Potrebno je podsticati i alternativne<br />

izvore finansiranja.<br />

U informaciji o poslovnom ambijentu<br />

za rad MSP, prezentirane su<br />

aktivnosti institucija koje nadziru rad<br />

preduzeća i kreiraju poslovni ambijent<br />

u sektoru malih i srednjih preduzeća.<br />

Posebna pažnja u informaciji je data<br />

aktivnostima Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koje<br />

se odnose na ovaj sektor, predviđene<br />

planskim dokumentima za tekuću<br />

godinu. U informaciji su predstavljeni<br />

najnoviji pokazatelji, dati u Proljećnoj<br />

analizi makroekonomskih kretanja i<br />

strukturnih reformi 2012, uz informacije<br />

o poreskoj politici, uvođenju<br />

elektronske registracije preduzeća,<br />

nelikvidnosti, primjeni RIA-e, zapošljavanju<br />

stranaca, mjerama za suzbijanje<br />

sive ekonomije, izmjenama i dopunama<br />

zakona koji regulišu poslovni<br />

ambijent za rad MSP. Predstavljen je i<br />

pregled Akcionog plana za unapređenje<br />

poslovnog ambijenta.<br />

Na sjednici je predstavnica Direkcije<br />

za razvoj MSP najavila info dan<br />

„Mogućnosti izvoza crnogorskih proizvoda<br />

na tržište Ruske Federacije“ za<br />

14. <strong>jun</strong> i predstavila benefite koji se<br />

pružaju MSP kroz projekat “Vaučerske<br />

šeme za inovativna MSP”.<br />

komorske aktivnosti<br />

pkcg@pkcg.org


28<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

KOMORSKE AKTIVNOSTI<br />

Odbor udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija<br />

Podstaći razvoj<br />

informacionog društva<br />

Na sjednici Odbora udruženja, održanoj 27. <strong>jun</strong>a<br />

<strong>2012.</strong> godine u PKCG, razmatrane su informacija<br />

o poslovnom ambijentu u sektoru informacionih<br />

i komunikacionih tehnologija i informacija o realizaciji<br />

Akcionog plana za implementaciju Strategije<br />

razvoja informacionog društva 2012–2016. godine,<br />

za <strong>2012.</strong> godinu. U radu sjednice su učestvovali dr<br />

Vujica Lazović, potpredsjednik Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za<br />

ekonomsku politiku i finansijski sistem i predstavnici<br />

ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije.<br />

Detalj sa Odbora<br />

Prezentirane su aktivnosti institucija<br />

koje nadziru rad preduzeća i kreiraju<br />

poslovni ambijent u sektoru informacionih<br />

i komunikacionih tehnologija. Podaci<br />

koji se odnose na poslovni ambijent u<br />

sektoru ICT, dobijeni su iz programskih<br />

dokumenata Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Ministarstva<br />

za informaciono društvo i telekomunikacije,<br />

izvještaja Agencije za elektronske<br />

komunikacije poštansku djelatnost i od<br />

firmi iz ICT sektora. U informaciji su predstavljeni<br />

najnoviji pokazatelji, dati u Proljećnoj<br />

analizi makroekonomskih kretanja<br />

i strukturnih reformi 2012, aktivnosti na<br />

unapređenju poslovnog ambijenta, uz<br />

priloge vezane za prevazilaženje problema<br />

nelikvidnosti, projekat CIRT, eDMS i<br />

portal eUprave. Poseban dio ove informacije<br />

čini analiza poslovanja preduzeća<br />

iz ICT sektora uz preporuke Odbora za<br />

unapređenje poslovnog ambijenta u sek-<br />

toru ICT.<br />

U raspravi su identifikovani najznačajniji<br />

problemi u poslovanju kompanija<br />

iz ICT sektora. Najveći problem koji prati<br />

poslovanje IT firmi je nedostatak projekata<br />

u oblasti IT-a, a pored ovog specifičnog,<br />

identifikovani su i drugi problemi koji prate<br />

i firme iz drugih djelatnosti. To su prije<br />

svega problemi sa naplatom potraživanja,<br />

nedostatkom finansijskih sredstava za IT<br />

projekte i uočeni nedostaci u postupcima<br />

javnih nabavki. Osim preporuka datih u<br />

informaciji, zahtjevi koji su pomenuti u raspravi<br />

se odnose na formiranje posebnog<br />

Savjeta, koji bi činili predstavnici Ministarstvo<br />

za informaciono društvo i telekomunikacije<br />

i Odbora ICT, povećanje iznosa iz<br />

državnog Budžeta za rast i razvoj sektora<br />

ICT i uvođenje postupka elektronskih javnih<br />

nabavki.<br />

Potpredsjednik Vlade dr Vujica Lazović<br />

je kazao da je izuzetno dobro što<br />

se u Privrednoj komori razgovara o poslovnom<br />

ambijentu u sektoru ICT i da je<br />

Ministarstvo za informaciono društvo i<br />

telekomunikacije zainteresovano da pomogne<br />

poboljšanju pozicija kompanija iz<br />

ove djelatnosti, odnosno razvoju informacionog<br />

društva u Crnoj Gori. Analizirajući<br />

predloženu informaciju i sugestije<br />

članova Odbora, potpredsjednik Vlade<br />

se saglasio sa većinom preporuka za unapređenje<br />

poslovnog ambijenta i predložio<br />

konkretizaciju istih kroz saradnju Odbora<br />

ICT i Ministarstva za informaciono društvo<br />

i telekomunikacije. S tim u vezi, potpredsjednik<br />

Vlade je predložio organizovanje<br />

tzv. sastanaka otvorenih vrata koji<br />

bi se održavali jednom petnaestodnevno,<br />

kada bi se u direktnoj komunikaciji efikasno<br />

rješavali tekući problemi iz ove djelatnosti<br />

i formiranje savjetodavnog tijela<br />

koje bi činili predstavnici Ministarstva za<br />

informaciono društvo i telekomunikacije i<br />

Odbora ICT. S obzirom, da se u narednom<br />

periodu očekuje sve veća konkurencija i<br />

poslovanje usklađeno sa standardima EU,<br />

neophodno je da se naše kompanije dalje<br />

pripreme za tržišnu utakmicu i da iskoriste<br />

benefite međusobne saradnje i udruživanja<br />

prilikom učešća u projektima koji se<br />

finansiraju iz državnog budžeta ili iz donacija<br />

EU fondova. Pri tome je pomenuta lista<br />

projekata u vrijednosti 22 miliona eura<br />

iz EU fondova, kao podrška crnogorskom<br />

javnom sektoru. Što se tiče legislative<br />

koja reguliše ovu oblast, potpredsjednik<br />

Vlade je ocijenio da je ona uglavnom zaokružena<br />

te da predstoje izmjene Zakona<br />

o elektronskim komunikacijama. Takođe,<br />

u pripremi je osnivanje tehnološkog ICT<br />

parka u saradnji sa Ministarstvom nauke.<br />

Potpredsjednik Vlade je podržao zahtjeve<br />

privrednika za suzbijanje nelojalne konkurencije,<br />

kao i predloge Odbora u vezi poboljšanja<br />

postupaka javnih nabavki.<br />

Na sjednici su članovi Odbora upoznati<br />

sa pozivom upućenim od kompanije<br />

Biznis link, koja je jedan od organizatora<br />

INFOFEST-a, i prijedlog je da se Odbor<br />

ICT pojavi kao nosilac nekog programa,<br />

u formi panela, tribine ili savjetovanja.<br />

Takođe, <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> je kroz aktivnosti<br />

u projektu EEN (Enterprise Europe<br />

Network), a u saradnji sa makedonskim<br />

partnerom obezbijedila posjetu tri makedonske<br />

kompanije iz IT oblasti. Posjeta će<br />

se realizovati 4.-5. jula.<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

29<br />

Javna rasprava o Nacrtu zakona o zaštiti potrošača i Nacrtu zakona o<br />

potrošačkim kreditima<br />

Propisi po evropskim normama<br />

Cilj donošenja ovih zakona je implementacija evropskog<br />

zakonodavstva u crnogorski pravni sistem koji će doprinijeti<br />

poboljšanju zaštite ove grupe prava u Crnoj Gori.<br />

REGULATIVA<br />

Učesnici javne rasprave<br />

Privrednoj komori <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />

U u organizaciji Ministarstva<br />

ekonomije, organizovana je 6. <strong>jun</strong>a<br />

<strong>2012.</strong> godine završna Javna rasprava<br />

o Nacrtu zakona o zaštiti potrošača<br />

i Nacrtu zakona o potrošačkim<br />

kreditima.<br />

U radu ovog skupa učestvovali<br />

su predstavnici Radne grupe zadužene<br />

za izradu zakona, bankari,<br />

privrednici, članovi potrošačkih<br />

organizacija i drugi predstavnici<br />

stručne javnosti. U cilju poboljšanja<br />

predloženih zakonskih tekstova zainteresovani<br />

subjekti predložili su<br />

sugestije i primjedbe.<br />

Cilj donošenja ovih zakona je<br />

implementacija evropskog zakonodavstva<br />

u crnogorski pravni sistem<br />

koji će doprinijeti poboljšanju zaštite<br />

ove grupe prava u Crnoj Gori.<br />

Nacrt zakona o zaštiti potrošača<br />

predstavlja svojevrsnu kodifikaciju<br />

u oblasti zaštite prava potrošača, a<br />

u skladu sa ustavnim opredijeljenjima<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> o zaštiti potrošača<br />

(član 70 Ustava <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>) i komparativnim<br />

iskustvom iz uporednog<br />

prava, odnosno prava Evropske Unije<br />

i međunarodnog prava. U pripremi<br />

Nacrta zakona o zaštiti potrošača,<br />

pošlo se od pravne tekovine EU,<br />

gdje se prilikom donošenja odluke o<br />

tome koje će se direktive njime prenijeti,<br />

prvenstveno vodilo računa o<br />

tome da budu prenijete one direktive<br />

koje se odnose na osnovna prava<br />

zaštite potrošača (npr. označavanje<br />

proizvoda i cijene proizvoda, nepoštene<br />

poslovne prakse), direktive<br />

kojima se uređuje sistem zaštite<br />

prava potrošača, kao i one direktive<br />

kojima se uređuju pojedini aspekti<br />

obligacionih odnosa u koje potrošač<br />

ulazi (npr. prodaja na daljinu,<br />

prodaja izvan poslovnih prostorija,<br />

nepoštene odredbe u potrošačkim<br />

ugovorima i dr), a kojima se specifična<br />

zaštita u tim odnosima pruža<br />

isključivo potrošačima, a ne i ostalim<br />

učesnicima u odnosima koji nastaju<br />

u svakoj tržišnoj privredi.<br />

Donošenjem Nacrta zakona o<br />

potrošačkim kreditima u zakonodavni<br />

okvir <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> prenosi se<br />

Direktiva 2008/48/EZ Evropskog<br />

parlamenta kojom se opoziva Direktiva<br />

Vijeća 87/102/EEZ. S obzirom<br />

na razvoj finansijskog odnosno<br />

bankarskog tržišta u Crnoj Gori te,<br />

u tom smislu, sve većeg broja subjekata<br />

koji nude nove kreditne instrumente<br />

čija se upotreba i dalje<br />

nastavlja razvijati, javila se potreba<br />

za regulisanjem ove oblasti. Nacrt<br />

zakona je usaglašen sa evropskim<br />

zakonodavstvom, a precizirano je<br />

da će Centralna banka vršiti nadzor<br />

banaka koje pružaju usluge davanja<br />

kredita u cilju zaštite interesa klijenata.<br />

Na ovom skupu su privrednici,<br />

bankari i predstavnici državnih institucija<br />

predlozima i sugestijama<br />

dali doprinos da se ova značajna<br />

oblast reguliše u skladu sa evropskim<br />

zakonodavstvom, u cilju njihovog<br />

lakšeg sprovođenja u praksi.<br />

pkcg@pkcg.org


30<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

Kompanije<br />

Slavko Petričević, vlasnik kompanije ,,Pirella”<br />

U prvom planu kvalitet proizvoda<br />

Na ovogodišnjem međunarodnom Novosadskom sajmu<br />

Pirella je peti put zaredom potvrdila titulu dvostrukog<br />

apsolutnog šampiona kvaliteta. Sokove izvoze<br />

u Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju, a puštanjem<br />

u rad nove savremene opreme za Purepack<br />

ambalažu, očekuju povratak na tržišta Singapura i još<br />

nekih azijskih zemalja. Konstantni rad na poboljšanju<br />

kvaliteta osnova je poslovne politike kompanije.<br />

<strong>Glasnik</strong>: “Pirella” je i pored<br />

jake konkurencije održala lidersku<br />

poziciju na tržištu <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong>. Kako Koja je strategija<br />

vaše poslovne politike<br />

S. Petričević: Liderska pozicija<br />

je opravdavana konstantnim<br />

radom na poboljšanju kvaliteta,<br />

instaliranjem savremene proizvodne<br />

opreme, nabavkom najkvalitetnijih<br />

sirovina i ispunjavanjem<br />

sve oštrijih zahtjeva sa aspekta<br />

bezbjednosti hrane kao i zapošljavanjem<br />

visokoobrazovanih kadrova.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Predstavite Vašu<br />

kompaniju ( proizvodni bilans<br />

i asortiman, planove, ljudske<br />

resurse...)<br />

S. Petričević: Fabrika sokova<br />

Pirella iz Danilovgrada osnovana<br />

je 1999. godine i te godine započela<br />

sopstvenu proizvodnju.<br />

Asortiman Pirelle su: voćni sokovi,<br />

voćni nektari, voćni sirupi, sirupi,<br />

osvježavajuća gazirana i negazirana<br />

pića.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Proizvodnja hrane je<br />

izuzeno zahtjevna djelatnost<br />

što pretpostavlja savremenu<br />

tehnologiju, primjenu međunarodnih<br />

standarda, kvalitetan<br />

stručni kadar, prirodne<br />

sirovine i još mnogo toga.<br />

Može li se reći da Pirella po-<br />

Slavko Petričević<br />

sluje u skladu sa savremenim<br />

biznis trendovima<br />

S. Petričević: Pirella je prvo<br />

privatno preduzeće u Crnoj Gori<br />

koje je 2006. godine implementiralo<br />

paralelno standarde kvaliteta<br />

ISO 9001:2000 i HACCP.<br />

Mikrobiološka i hemijska kontrola<br />

proizvoda u svim fazama prerade,<br />

kao i saradnja sa naučnim institucijama,<br />

zajedno sa već pomenutim<br />

standardima omogućavaju<br />

da Pirella garantuje svojim kupcima<br />

stalnost kvaliteta i svježinu<br />

proizvoda. Pirella je kompanija u<br />

ekspanziji koja mudro finansijski<br />

posluje, obezbeđujući stabilnost<br />

i likvidnost, uz dnevnu ažurnost<br />

u praćenju osnovnih indikatora<br />

poslovanja. Poslije tri godine Pirella<br />

je ponovo izvršila resertifikaciju<br />

HACCP sistema i počela je da<br />

primjenjuje najnovi standard ISO<br />

9001:2008.<br />

Stručni kadar u Pirelli čine tri<br />

diplomirana tehnologa od kojih<br />

je glavni tehnolog Veselin Perišić<br />

ove godine na Novosadskom sajmu<br />

dobio zlatnu povelju za više od<br />

hiljadu osvojenih zlatnih medalja<br />

u svojoj dugoj radnoj karijeri (40<br />

godina rada, u Podgorci, Srbijanki<br />

i Pirelli).<br />

<strong>Glasnik</strong>: Jesu li proizvodi Pirelle<br />

ekološki brendovi<br />

S. Petričević: U Pirelli se osim<br />

proizvoda iz redovnog asortimana<br />

proizvode i 100% sokovi od divlje<br />

borovnice i nara. Iz netaknutih<br />

ekološki očuvanih područja <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> sa planina Prokletije, Komovi<br />

i Hajla (borovnica) i područja Bara<br />

i Ulcinja (nar) ručno se beru i selektiraju<br />

plodovi borovnice i nara<br />

od kojih se prave ovi visoko kvalitetni<br />

sokovi. Sokovi su bez dodatog<br />

šećera i konzervansa, potpuno<br />

prirodni i pasterizovani.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Kompanija posluje<br />

skoro deceniju i po. Kako bi<br />

okarakterisali poslovni put<br />

Da li su Vam uspjesi bili češći<br />

saputnici od problema koje<br />

ste imali u radu<br />

S. Petričević: U svakom poslu<br />

pa i u proizvodnji postoje odredjeni<br />

problemi koji su sastavni dio<br />

poslovanja. Nadamo se da ce problema<br />

biti sve manje, a uspjeha<br />

sve više.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Da li je Pirella poznata<br />

van granica <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />

S. Petričević: Da, Pirella svoje<br />

proizvode izvozi za Bosnu i<br />

Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju,<br />

a puštanjem u rad nove<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

31<br />

Kompanije<br />

Kompanija ,,Pirella”<br />

savremene opreme za Purepack<br />

ambalažu nadamo se da cemo<br />

ponovo izvoziti na tržište Singapura<br />

i još nekih Azijskih zemalja.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Što možete reći o razvojnim<br />

planovima kompanije<br />

S. Petričević: Pirella u julu počinje<br />

proizvodnju voćnih sokova u<br />

najsavremenijoj Pjurpak ambalazi<br />

od 1 i 2 litra. Pirella je prvi crnogorski<br />

proizvođač koji ce puniti<br />

proizvode u ovakvoj ambalaži.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Kako Crna Gora<br />

može iskoristiti veliki prirodni<br />

potencijal i da bi postala prepoznatljiva<br />

po proizvodnji organskih<br />

proizvoda - sokova i<br />

drugih prerađevina od voća<br />

S. Petričević: Da bi sok bio organski<br />

sirovina mora biti organski<br />

sertifikovana, naravno takvi proizvodi<br />

imaju značajno veću cijenu.<br />

Nama nije poznato da neko u Crnoj<br />

Gori ima organski sertifikovano<br />

voće.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Pirella je dobitnik<br />

brojnih internacionalnih priznanja<br />

za kvalitet proizvoda,<br />

poslovnost, inovacije, profesionalizam.<br />

Ovo je svakao<br />

svojevrsno priznanje i za Crnu<br />

Goru. Koliko vam nagrade pomažu<br />

u biznisu i kakav je Vaš<br />

stav o priznanjima<br />

S. Petričević: Pirella je 30.<br />

aprila ove godine od Evropske<br />

asocijacije dobila zlatni trofej za<br />

kvalitet u Frankfurtu.<br />

Ovo internacionalno priznanje<br />

dodijeljeno Pirelli kao kompaniji<br />

prepoznatoj po kvalitetu, liderstvu,<br />

tehnologiji i inovacijama<br />

predstavlja uspjeh za Crnu Goru u<br />

poslovnom svijetu.<br />

Pirella je u maju ove godine na<br />

sajmu u Novom Sadu od ukupno<br />

prijavljenih 38. uzoraka osvojila<br />

17. velikih zlatnih i 21 zlatnu medalju<br />

i peti put zaredom potvrdila<br />

titulu dvostrukog apsolutnog šampiona<br />

kvaliteta.<br />

Proizvodna linija Pirelle<br />

I pored svih značajnih uspjeha<br />

naši proizvodi se ni dan danas ne<br />

mogu vidjeti na stolovima državnih<br />

institucija, već naše mjesto<br />

zauzimaju proizvođaci iz drugih<br />

zemalja po čemu smo jedinstveni<br />

u svijetu.<br />

<strong>Glasnik</strong>: O saradnji sa Privrednom<br />

komorom.<br />

S. Petričević: Sa Privrednom<br />

komorom imamo korektnu saradnju<br />

i oni su zajedno sa Direkcijom<br />

za mala i srednja preduzeća<br />

jedini koji uzimaju domaće proizvode.<br />

Sa Privrednom komorom<br />

često imamo zajedničke sastanke<br />

i nastupe na sajmovima.<br />

pkcg@pkcg.org


32<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

AGRAR<br />

Organska proizvodnja<br />

Registrovano 110 proizvođača<br />

organske hrane<br />

Crna Gora izvozi 40-tak miliona tona organske hrane,<br />

a uvozi 400 miliona. U narednom periodu neophodno<br />

je raditi na povećanju izvoza i proizvodnje.<br />

skaldu sa kriterijumima u proizvodnji i na<br />

tržištu”, rekao je Milošević.<br />

On je dodao da je Zakon usaglašen<br />

sa evropskim propisima, što će olakšati<br />

ispunjavanje budućih obaveza <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />

u procesu pristupanja EU i stvoriti uslove<br />

za plasman organskih proizvoda na to tržište,<br />

piše Mina business.<br />

Zakon o organskoj proizvodnji, koji je<br />

22. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine usvojila Vlada,<br />

trebalo bi, između ostalog, da doprinese<br />

ispunjavanju preduslova za rast izvoza u<br />

toj oblasti.<br />

U Crnoj Gori trenutno ima 110 registrovanih<br />

proizvođača organske hrane,<br />

koji proizvode plasiraju na crnogorsko<br />

tržište. Kroz ovaj Zakon se stvaraju uslovi<br />

za izvoz proizvoda sa odgovarajućim sertifikatima<br />

i van <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, rekao je Tarzan<br />

Milošević, minister poljoprivrede i ruralnog<br />

rayvoja.<br />

On je podsjetio i da je uvoz organskih<br />

proizvoda u Crnu Goru moguć jedino preko<br />

registrovanih proizvođača.<br />

Na žalost, Crna Gora izvozi 40-tak miliona<br />

tona organske hrane, a uvozi 400<br />

miliona. U narednom periodu moramo<br />

raditi na povećanju izvoza i proizvodnje,<br />

poručio je Milošević.<br />

On očekuje da će izvoz organske hrane<br />

biti veći nego prošle godine, naročito<br />

na tržišta Rusije, Bjelorusije i Kazahstana,<br />

za koja je sedam crnogorskih preduzeća<br />

iz sektora mesne industrije dobilo pravo<br />

izvoza.<br />

Za poboljšanje izvoza na tržište EU je,<br />

prema riječima Miloševića, neophodno<br />

www.pkcg.org<br />

ispuniti standarde koji se odnose na prerađivačke<br />

kapacitete, akreditovane laboratorije<br />

i uslove izvoza u te zemlje.<br />

On je najavio da će u septembru Crnu<br />

Goru posjetiti komisija koja će preduzećima<br />

koja se bave preradom u mesnoj<br />

industriji dati primjedbe, sugestije, ali i<br />

odobrenja za izvoz u zemlje EU.<br />

Milošević je saopštio da se usvojenim<br />

zakonskim dokumentom uređuje oblast<br />

organske proizvodnje, njeni ciljevi, načini,<br />

pravila, kontrola, sertifikacija, prerada i<br />

označavanje.<br />

Osnovni razlozi za njegovo usvajanje<br />

odnose se na potrebu usaglašavanje<br />

propisa u oblasti organske proizvodnje sa<br />

evropskim, kao i otklanjanja određenih<br />

nedostataka u primjeni važećeg zakona<br />

u dijelu koji se odnosi na sistem kontrole<br />

i sertifikacije, označavanja i uvoza organskih<br />

proizvoda.<br />

„Predložena zakonska rješenja bi<br />

trebalo da doprinesu stvaranju lojalne<br />

konkurencije, pravilnom funkcionisanju<br />

tržišta organskih proizvoda, očuvanju i<br />

opravdanju povjerenja potrošča, kao i<br />

stvaranju uslova u kojima bi sektor organske<br />

proizvodnje mogao napredovati u<br />

Proizvodnja organske zdrave<br />

hrane u svijetu postaje sve unosniji<br />

biznis. Ona je među najbrže rastućim<br />

granama poljoprivrede, od 10 - 15<br />

odsto godišnje. Tako je globalna<br />

prodaja organske hrane porasla sa 25<br />

milijardi dolara u 2003. godini na 50<br />

milijardi 2008. godine, o čemu Lord<br />

Northborn(Northbourne) nije mogao<br />

ni da sanja kada je 1939. godine skovao<br />

termin „organska poljoprivreda”.<br />

Pokret za organsko uzgajanje,<br />

poznatiji kao „Zelena revolucija”, nastao<br />

je tokom 40-tih godina kao odgovor<br />

na industrijalizaciju poljoprivrede.<br />

Jedino proizvodnja organske hrane<br />

može obezbediti sve veće potrebe<br />

čovečanstva jer je otpornija na suše, a<br />

i ne narušava prirodni ambijent, kao u<br />

slučaju industrijske obrade zemljišta.<br />

U 2010. godini, Evropa je imala<br />

8,2 miliona hektara organskog poljoprivrednog<br />

zemljišta, što iznosi 25 %<br />

ukupne svjetske površine pod organskom<br />

proizvodnjom, dok je prosječni<br />

udio organskih površina po zemlji<br />

članici EU bio 4,7%. Vodeće evropske<br />

zemlje u smislu površina pod organskom<br />

proizvodnjom su Lihtenštajn<br />

(29,8 %), Austrija (15,9 %), Švedska<br />

(10,6 %), Švajcarska (10,8 %) i Estonija<br />

(10,5 %). Lideri na tržištu organskih<br />

proizvoda su Danska, Austrija i<br />

Švajcarska, u kojima je udio organske<br />

hrane na tržištu iznad 5 %. Primjetno<br />

je da potražnja za organskim proizvodima<br />

rasla i u prethodnih par godina,<br />

koje su obilježene ekonomskom<br />

recesijom.


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

33<br />

Standardizacija u oblasti prehrambenih proizvoda<br />

Standardi važni za razvoj<br />

preduzeća<br />

AGRAR<br />

<strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u saradnji sa Institutom<br />

za standardizaciju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> organizovala je 22. <strong>jun</strong>a<br />

<strong>2012.</strong> godine okrugli sto na temu: „Standardizacija u<br />

oblasti prehrambenih proizvoda“. Razvoj standardizacije<br />

omogućava ispunjavanje obaveza koje proističu<br />

iz procesa harmonizacije sa EU, a primjena standarda<br />

omogućava stvaranje novog poslovnog ambijenta<br />

koji osigurava uspješno poslovanje i povećanje konkurentnosti<br />

crnogorske privrede.<br />

Učesnici okruglog stola<br />

Okrugli sto je organizovan sa ciljem<br />

upoznavanja privrednika sa razvojem<br />

crnogorske standardizacije u oblasti<br />

prehrambenih proizvoda jer je sticanje<br />

znanja o crnogorskim standardima, koji<br />

su identični sa međunarodnim i evropskm<br />

standardima od velikog značaja<br />

za konkurentsku prednost privrednika<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />

Obraćajući se učesnicima okruglog<br />

stola, Ljiljana Filipović, potpredsjednica<br />

Privredne komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je istakla<br />

da je poznato da standardi daju osnovu<br />

za sistem obezbjeđenja kvaliteta koji<br />

obuhvataju sve etape proizvodnog procesa.<br />

Kad govorimo o poljoprivrednim<br />

i prehrambenim proizvodima, rekla<br />

je potpredsjednica Komore, možemo<br />

konstatovati da njihova zdravstvena<br />

ispravnost i bezbjednost, kao i kvalitet,<br />

koji prilagođen potrebama i očekivanjima<br />

kupaca, predstavljaju neophodnost<br />

za uspjeh proizvođača. Ljiljana Filipović<br />

je ocijenila i da evropsko tržište, kojem<br />

se prilagođavamo, nameće obavezu<br />

obezbjeđenja odgovarajućih standarda<br />

u proizvodnji hrane. Briga o kvalitetu<br />

odnosi se nabavku sirovina, proizvodnju<br />

gotovih proizvoda, skladištenje,<br />

prodaju, distribuciju, odlaganje otpada,<br />

obilježavanje proizvoda. Crnogorska<br />

poljoprivreda ima potencijale za razvoj<br />

uz dugoročno očuvanje resursa. Na tim<br />

osnovama utvrđivanje i propisivanje<br />

prihvatljivih stadarda proizvodnje i kvaliteta,<br />

kao i obezbjeđivanje mehanizma<br />

kontrole sprovođenja propisanih pravila<br />

od posebnog su značaja.<br />

Pomoćnica direktora Instituta za<br />

standardizaciju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> Rada Janjić<br />

je podsjetila da se u Evropi od 2008.<br />

godine intenzivno promoviše učešće<br />

u standardizaciji i korišćenje evropskih<br />

standarda. U uslovima globalne ekonomije<br />

standardi postaju izuzetno važni za<br />

opstanak i razvoj preduzeća, naročito izvoznika.<br />

Zato sve veći broj preduzeća u<br />

svijetu aktivno učestvuje u razvoju i implementaciji<br />

standarda, rekla je Janjić.<br />

Ona je ocijenila da će se afirmativan<br />

odnos prema standardizaciji i implementaciji<br />

standarada, pozitivno odraziti<br />

na sveukupan progres <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Za to<br />

postoje dva razloga: razvoj standardizacije<br />

omogućava ispunjavanje obaveza<br />

koje proističu iz procesa harmonizacije<br />

sa EU; a primjena standarda omogućava<br />

stvaranje novog poslovnog ambijenta<br />

koji osigurava uspješno poslovanje<br />

i konkurentnost crnogorske privrede,<br />

odnosno olakšan plasman crnogorskih<br />

proizvoda na evropsko i druga tržišta.<br />

Po njenim riječima manje je učešće<br />

MSP u procesu izrade standarda, nego<br />

što bi trebalo da bude, što može nanijeti<br />

štetu njihovom poslovanju. Nacionalni<br />

Institut za standardizaciju do sada<br />

je preuzeo 7772 standarda, osnovao<br />

osam tehničkih komiteta i planira da do<br />

2015. godine preuzme preko 80 odsto<br />

evropskih standarda, kazala je Rada Janjić.<br />

Slavica Jovanović, predsjednica<br />

Tehničkog komiteta ISME/TK 003<br />

- Prehrambeni proizvodi, je govorila<br />

o standardizaciji hrane, aktivnostima<br />

Tehničkog komiteta, izuzetnom značaju<br />

standarada u oblasti prehrambenih<br />

proizvoda. Istakla je da je Tehnički komitet,<br />

osnovan 2011. godine, upravo<br />

prepoznajući značaj standardizacije u<br />

ovoj izuzetno zahtjevnoj djelatnosti.<br />

Ona je pozvala zainteresovane privrednike<br />

da definišu prioritete kod donošenja<br />

crnogorskih standarda, kao i da<br />

učestvuju u javnim raspravama prilikom<br />

njihovog donošenja. Inače, Instistut<br />

za standardizaciju je planirao da u<br />

<strong>2012.</strong> godini donese 53 standarada iz<br />

oblasti prehrambenih proizvoda, a sljedeće<br />

godine 68.<br />

Okruglom stolu je prisustvovalo oko<br />

30 predstavnika privrednih kompanija i<br />

institucija koji su koji su iskazali veliko<br />

interesovanje za ovu temu.<br />

pkcg@pkcg.org


34<br />

Biznis<br />

Ekonomska hronika<br />

Sastanak sa<br />

predstavnicima drumskih<br />

prevoznika iz Rožaja<br />

Privrednoj komori <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 18.<br />

U <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine održan je sastanak<br />

sa prevoznicima sa područja opštine<br />

Rožaje. Sastanku su pored predstavnika<br />

Privredne komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, prisustvovali<br />

pomoćnik ministra saobraćaja i pomorstva<br />

Mirel Radić Ljubisavljević sa saradnicima<br />

i predstavnici udruženja NVO<br />

Kula iz Rožaja, Halil Dedeić, Kemal Zekić,<br />

Emir Bibezić i Enver Dacić.<br />

Cilj sastanka bio je rješavanje problema<br />

u poslovanju drumskih prevoznika iz<br />

opštine Rožaje sa posebnim osvrtom na<br />

pitanje osiguranja za teretna i putnička<br />

vozila na granici <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Kosova.<br />

Predstavnici NVO Kula iznijeli su niz<br />

problema koji otežavaju poslovanje privrednih<br />

društava iz oblasti saobraćaja.<br />

Eurostat:<br />

Blago povećanje<br />

crnogorskog BDP-a<br />

Crnogorski bruto domaći proizvod<br />

(BDP) po stanovniku, prema<br />

standardima kupovne moći,<br />

prošle godine je iznosio 43 odsto<br />

prosjeka Evropske unije (EU) i blago<br />

je povećan u odnosu 2010, pokazali<br />

su preliminarni podaci Eurostata.<br />

Uz BDP prema standardima kupovne<br />

moći, koji je najčešći indikator<br />

bogatstva, Eurostat je objavio i<br />

BDP po stvarnoj individualnoj potrošnji<br />

(SIP), koji preciznije reflektuje<br />

ekonomsku situaciju domaćinstva.<br />

Crnogorski BDP, prema SIP-u<br />

iznosi 53 odsto EU prosjeka, navodi<br />

se u izvještaju Eurostata u koji<br />

je agencija Mina-business imala<br />

uvid.<br />

Prema podacima Eurostata, najbogatiji<br />

je Luksemburg čiji je BDP<br />

274 odsto evropskog prosjeka, a<br />

prema SIP-u, 150 odsto. Taj prosjek<br />

je skoro 2,5 puta veći od prosjeka<br />

EU, a on se objašnjava velikim brojem<br />

radnika koji rade u toj, a žive<br />

Sa sastanka u Komori<br />

Posebno im je važno rješavanje problema<br />

naplate tranzitne polise osiguranja<br />

za teretna i putnička vozila prilikom ulaza<br />

u Republiku Kosovo.<br />

Pomoćnica ministra saobraćaja i pomorstva<br />

Mirel Radić Ljubisavljević, upoznala<br />

je prisutne sa aktivnostima koje je<br />

resorno ministarstvo preduzelo na rješavanju<br />

ovog problema.<br />

Prisutni su informisani da je na Poslovnom<br />

forumu crnogorskih i kosovskih<br />

u okolnim zemljama. Oni doprinose<br />

luksemburškom BDP-u, ali kako nemaju<br />

prebivilište u toj zemlji njihovi<br />

prihodi se ne uzimaju u obzir pri računanju<br />

BDP-a po stanovniku.<br />

Na drugom mjestu je Holandija,<br />

sa 131 odsto evropskog prosjeka<br />

i 113 odsto prema SIP-u, slijede je<br />

Austrija 129 i 117 odsto, Irska 127 i<br />

100 odsto, Švedska 126 i 115 odsto,<br />

Danska 125 i 113 odsto i Njemačka<br />

120 i 119 odsto. Belgija je zauzela<br />

osmo mjesto sa 118 i 111 odsto<br />

evropskog prosjeka, a slijede je Finska<br />

i Velika Britanija sa 116 i 112 odsto,<br />

odnosno 108 i 118 odsto.<br />

Iz zemalja iz okruženja, bolje<br />

pozicionirani od <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> su Slovenija,<br />

koja kao članica EU zauzima<br />

15. mjesto sa 84 odsto BPD-a prema<br />

standardima kupovne moći i 81<br />

odsto BDP-a prema SIP-u i Hrvatska,<br />

sa 61 odsto, odnosno 56 odsto EU<br />

prosjeka.<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

privrednika koji je održan u Prištini, a<br />

kome su prisustvovali i predstavnici Vlade<br />

Republike Kosovo, <strong>Privredna</strong> komore<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> pokrenula inicijativu za rješavanje<br />

problema naplate tranzitne polise<br />

osiguranja.<br />

Učesnici sastanka zaključili su da bi<br />

se otklanjanjem ove biznis barijere u<br />

značajnoj mjeri olakšalo poslovanje prevoznika<br />

iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i povećao obim prevoza<br />

putnika i robe prema Kosovu.<br />

Iza <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na listi se nalaze<br />

Makedonija, Srbija, Albanija i Bosna<br />

i Hercegovina (BiH).<br />

Prema podacima Eurostata, BDP<br />

Makedonije iznosi 36 odsto evropskog<br />

prosjeka prema standardima<br />

kupovne moći, Srbije 35 odsto, Albanije<br />

31 i BiH 29 odsto.<br />

Od zemalja članica EU-a najsiromašnija<br />

je Bugarska čiji je BDP<br />

po standardima kupovne moći 45<br />

odsto evropskog prosjeka, a prema<br />

SIP-u 44 odsto. Ispred nje je Rumunija<br />

sa 49 odsto i 47 odsto, zatim Letonija<br />

58 i 56 odsto, Litvanija 62 i 66<br />

odsto, Poljska 65 i 70 odsto.<br />

Iz Eurostata su objasnili da standardi<br />

kupovne moći predstavljaju<br />

vještačku valutnu jedinicu koja eliminiše<br />

razliku visine cijena između<br />

zemalja. Ta jedinica dozvoljava značajna<br />

poređenja ekonomskih indikatora<br />

zemalja koje su uključene u<br />

istraživanje.<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

Ekonomska hronika<br />

Pošta izdala marku<br />

povodom otvaranja<br />

pristupnih pregovora<br />

Pošta <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> izdala je prigodnu marku<br />

“Otvaranje pristupnih pregovora sa<br />

EU”, i time, kako je saopšteno, dala svoj<br />

doprinos ovom značajnom istorijskom trenutku<br />

koji postaje trajno kulturno i filatelističko<br />

nasljeđe.<br />

Poštanska marka, upućena na masovno<br />

korišćenje, na poseban način promoviše<br />

i Crnu Goru i otvaranje pristupnih pregovora<br />

sa EU, ističe se u saopštenju Pošte <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong>, dostavljenom Portalu Analitika.<br />

Ovo je druga marka koju Pošta objavljuje<br />

povodom etape u procesu evropskih<br />

integracija. Podsjetimo, Pošta je 1. februara<br />

2008. godine izdala prigodnu poštansku<br />

marku “Potpisivanje sporazuma o stabilizaciji<br />

i pridruživanju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Evropske<br />

Unije”.<br />

Publikovanje prigodnih izdanja povodom<br />

važnih društveno-političkih događaja<br />

u jednoj zemlji uobičajena je praksa u poštanskom,<br />

odnosno filatelističkom svijetu.<br />

Slična izdanja maraka imaju gotovo sve<br />

zemlje regiona.<br />

Međutim, naša marka “Otvaranje pristupnih<br />

pregovora sa EU” “kreće” poštanskim<br />

putevima upravo na dan formalne<br />

odluke Savjeta Evrope, što ovo izdanje čini<br />

izuzetkom, a marku raritetnim primjerkom<br />

u filatelističkom smislu.<br />

Izdanje “Otvaranje pristupnih pregovora<br />

sa EU” štampano je u 10 000 primjeraka,<br />

sadrži jednu marku i FDC. Dizajn<br />

marke uradila je Adela Zejnilović. Motiv<br />

beskonačnih traka koje se prepliću u bojama<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Evropske Unije simbolizuje<br />

integracijski process, dok svijetla podloga<br />

naglašava otvoren i čist prostor za odvijanje<br />

pregovora.<br />

35<br />

Biznis<br />

Privatizacija<br />

Kontejnerskog terminala<br />

i generalnih tereta<br />

Vlada je 27. jna <strong>2012.</strong> godine pozvala<br />

zainteresovane ponuđače da<br />

pokažu interes za kupovinu državnog<br />

paketa akcija Kontejnerskog terminala i<br />

generalnih tereta (KTGT).<br />

Nadmetanje za državni paket od 62<br />

odsto akcija Kontejnerskog terminala<br />

obaviće se kroz kvalifikacionu i fazu dostavljanja<br />

ponude.<br />

Potencijalni ponuđači bi dokumentaciju<br />

neophodnu za fazu kvalifikacije<br />

trebalo da dostave do 1. avgusta do 16<br />

sati.<br />

Od potencijalnih ponuđača se zahtijeva<br />

da, uz nadoknadu od 500 USD, naruče<br />

zahtjev za kvalifikaciju putem e-maila.<br />

U kvalifikacionoj fazi, izbor potencijalnog<br />

ponuđača zavisiće od minimalnih<br />

finansijskih uslova vezanih za preduzeće,<br />

kao i onih koji se odnose na iskustvo u<br />

poslovanju sa kontejnerskim terminalima.<br />

Kandidati bi, kako je objašnjeno,<br />

trebalo da posjeduju ili kontrolišu i vode<br />

najmanje jedan kontejnerski terminal,<br />

sa minimalnim godišnjim prometom od<br />

100 hiljada stopnih kontejnera (TEU) u<br />

godini, kao i da imaju godišnji pretovar<br />

generalnog tereta od 200 hiljada tona<br />

godišnje.<br />

Kandidat bi, takođe, trebalo da je u<br />

mogućnosti da obezbijedi minimum 50<br />

miliona EUR za finansiranje projekta i da<br />

bude finansijski zdrav.<br />

Vlada je odlučila da privatizuje Kontejnerski<br />

terminal, odnosno da proda 62<br />

odsto državnih akcija u kompaniji i odobri<br />

koncesiju za korišćenje područja Luke<br />

Bar, kako bi se razvio lučki sektor i proizvele<br />

dodatne ekonomske aktivnosti.<br />

Kontejnerskom terminalu će biti ponuđen<br />

koncesioni ugovor kojim će moći<br />

da rekonstruišu, finansiraju, upravljaju,<br />

održavaju i prenose u trajanju od 30 godina,<br />

navodi se u pozivu.<br />

Od uspješnog kupca se, kako je objašnjeno,<br />

očekuje restrukturiranje preduzeća,<br />

instalacija kontejnerske dizalice i<br />

opreme za terminal, kao i rekonstrukcija<br />

njegove infrastrukture. Kupac bi trebalo<br />

i da uspješno upravlja i održava objekte<br />

na terminalu, kao i da po isteku koncesionog<br />

perioda vrati imovinu.<br />

Iz Vlade je saopšteno da privatizaciju<br />

Kontejnerskog terminala podržava<br />

Evropska banka za obnovu i razvoj, kao<br />

i da će se ona obaviti putem međunarodnog<br />

javnog nadmetanja po pravilima i<br />

proc<br />

Dostavljena nova<br />

oprema<br />

Kombinatu aluminijuma Podgorica<br />

dostavljena je, oko dva miliona<br />

eura vrijedna, nova oprema za realizaciju<br />

posljednje dvije faze u gradnji<br />

sistema za kaptažu gasova iz pogona<br />

Elektrolize.<br />

Iz KAP-a su saopštili da je opremu<br />

isporučila renomirana njemačka<br />

kompanija Danterm.<br />

,,Isporučilac filtera, motora i drugih<br />

djelova za prečišćavanje gasova,<br />

Danterm, jedan od svjetskih lidera u<br />

proizvodnji uređaja za očuvanje životne<br />

sredine u industrijskim uslovima”,<br />

navodi se u saopštenju.<br />

Nova oprema namijenjena je realizaciji<br />

posljednje dvije faze projekta,<br />

dok je u prethodne dvije u Elektrolizi<br />

izgrađen veći dio sistema za prečišćavanje<br />

gasova.<br />

Iz KAP-a su naveli da nakon kompletiranja<br />

sisitema, predstoje pripreme<br />

za povezivanje elektrolitičkih ćelija<br />

sa sistemom za kaptažu.<br />

pkcg@pkcg.org


36<br />

Svijet<br />

SAMIT G20<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

Španiji i Italiji 750 milijardi eura<br />

Evropski čelnici osiguraće finansijsku pomoć od 750<br />

milijardi eura za spas Španije i Italije, poručeno je sa<br />

samita najrazvijenih zemalja G20.<br />

Kako piše londonski Gaudian, dva fonda<br />

za spašavanje posrnulih ekonomija<br />

iskoristiće se za otplatu dugova, koji su u<br />

posljednjih nekoliko sedmica dostigli rekordne<br />

nivoe.<br />

Evropski čelnici se nadaju da će taj<br />

potez, koji je u suprotnosti s dosadašnjom<br />

politikom njemačkog kancelara Angele<br />

Merkel, poslati snažan signal finansijskim<br />

tržištima da je najjača evropska ekonomija<br />

konačno spremna da podrži svoje slabije<br />

susjede, prenosi Biznis.ba.<br />

Merkel i drugi evropski čelnici našli<br />

su se pod inteznivnim pritiskom na samitu<br />

G20 da preduzmu radikalne mjere<br />

za obuzdavanje rastuće krize eura koja je<br />

rezultirala neodrživim cijenama španskih<br />

obveznica.<br />

Prema službenom saopštenju izdatom<br />

na kraju samita u Meksiku, evropski<br />

čelnici dogovorili su se da će novim mjerama<br />

spustiti stope zaduživanja.<br />

Predloženi sporazum podrazumijeva<br />

da će se putem dva paketa finansijske<br />

pomoći - 500 milijardi EUR Evropskog<br />

stabilizacionog mehanizma (ESM) i 250<br />

milijardi EUR Evropskog stabilizacijskog<br />

fonda (EFSF) – da se otkupe obveznice<br />

evropskih država.<br />

Procjene S&P<br />

Eurozona na putu oporavka,<br />

ali su i dalje prisutni rizici<br />

Samit Evropske unije, održan posljednje<br />

sedmice <strong>jun</strong>a, iznjedrio<br />

je nove mjere za otklanjanje finansijskih<br />

previranja u eurozoni, donijevši<br />

time olakšanje njenim članicama, tvrdi<br />

agencija za kreditne rejtinge Standard<br />

& Poor's (S&P), upozorivši ipak<br />

na značajne rizike vezane za njihovo<br />

sprovođenje.<br />

»Određeno olakšanje za države<br />

eurozone možda je na vidiku nakon<br />

što su njeni čelnici postigli sporazume<br />

na samitu u Briselu. Ti sporazumi<br />

mogli bi početi stabilizaciju eurozone i<br />

zaustaviti dodatno slabljenje kreditnog<br />

rejtinga država«, saopštila je međunarodna<br />

agencija.<br />

Upozorili su, ipak, da se još ne može<br />

reći hoće li rejtinzi zemalja biti prilagođeni<br />

podatku o postignutom značajnom<br />

dogovoru na samitu prema kojem<br />

bi se iz stalnog kriznog fonda eurozone<br />

Evropskog stabilizacionog mehanizma<br />

(ESM) mogli dokapitalizovati posrnule<br />

banke, prenosi SEEbiz / H.<br />

»Mišljenja smo da postoje značajni<br />

rizici vezano za sprovođenje dogovorenih<br />

mjera a nejasno je hoće li<br />

političari moći ispuniti dogovoreno.<br />

U skladu s time, navedeni sporazumi<br />

neće u dogledno vrijeme uticati na<br />

naše rejtinge država eurozone«, ističu<br />

u S&P-u.<br />

MMF, izvještaj<br />

Niže prognoze rasta<br />

američke ekonomije<br />

Oporavak američke privrede ostaje<br />

slabašan, ocijenio je Međunarodni<br />

monetarni fond (MMF) u godišnjem izvještaju<br />

za najveću svjetsku ekonomiju, snizivši<br />

prognoze njenog rasta za ovu i iduću<br />

godinu.<br />

Kako prenose evropski mediji, za ovu<br />

godinu MMF je tako blago snizio prognoze<br />

rasta i sada očekuje da će američki bruto<br />

domaći proizvod (BDP) porasti za dva posto.<br />

U ranijim prognozama očekivan je rast<br />

od 2,1 posto, prenosi u utorak BBC News.<br />

Snižena je prognoza rasta i za iduću godinu<br />

kada bi ekonomija trebalo da poraste za<br />

2,25 posto, nasuprot prvobitno procijenjenih<br />

2,4 posto, navodi MMF u godišnjem<br />

izvještaju. Ujedno je upozorio na rizike<br />

proizišle iz dužničke krize u eurozoni i na<br />

neizvjesnost vezanu uz unutrašnja pitanja<br />

u SAD-u, aludirajući na predstojeće izbore<br />

i potrebu podizanja plafona zaduženja u<br />

idućoj godini.<br />

Napominju da nije isključena ni mogućnost<br />

bržeg oporavka ekonomije, ističući<br />

kako bi ulaganja nefinansijskih kompanija<br />

mogla biti veća no što se očekivalo, a da bi<br />

oporavak tržišta nekretnina mogao ubrzati,<br />

stoji dalje u godišnjem izvještaju. Prošli<br />

mjesec prognoze rasta američke ekonomije<br />

u <strong>2012.</strong> snizila je i američka središnja banka<br />

Fed, i to s 2,9 na 2,4 posto piše Hina/pd.<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

37<br />

Rangiranja<br />

Ko najduže ostaje na poslu<br />

Kriza u svjetskoj ekonomiji ostavilia je mnoge bez posla,<br />

a od onih koji rade traži se da privređuju duže za<br />

istu platu, piše Rojters.<br />

Ako se pogleda prosječan broj radnih<br />

sati godišnje, na prvom mjestu<br />

među odabranim zemljama je Južna<br />

Koreja sa 2.193 sata, a slijedi Čile sa<br />

2.068, izvještava Rojters. Britanci ostaju<br />

na poslu 1.647 sati, a Njemci 1.408 sati<br />

godišnje, po čemu su pri samom dnu<br />

tabele (ispod je samo Holandija).<br />

O grčkim radnicima se u poslednje<br />

vrijeme loše pisalo, ali ispostavilo se<br />

da rade duže nego bilo ko u Evropi. Sa<br />

prosjekom od 2.017 sati godišnje na<br />

trećem su mjestu u svijetu na osnovu<br />

podataka Organizacije za ekonomsku<br />

saradnju i razvoj (OECD). Treba napomenuti<br />

da ova organizacija ima samo<br />

34 članice – većinom razvijene zemlje<br />

– i da neke vrlo važne države kao što su<br />

Indija, Kina i Brazil, nisu među njima.<br />

Pomenuti brojevi odnose se na<br />

puno i nepuno radno vrijeme radnika<br />

i privatnih preduzetnika, uključujući i<br />

prekovremeni rad. Ako istovremeno<br />

pogledamo podatke OECD-a i Međunarodne<br />

organizacije rada (ILO) možemo<br />

da uočimo neke opšte i zanimljive<br />

trendove.<br />

U azijskim zemljama se najduže<br />

radi i kod njih je najveći procenat radnika<br />

koji rade duže od 48 sati nedjeljno“,<br />

kaže Džon Mesindžer, stručnjak ILO za<br />

radno vrijeme.<br />

Koreja se izdvaja po tome što je to<br />

razvijena zemlja u kojoj se dugo radi.<br />

Obično su zemlje u razvoju poput Bangladeša,<br />

Malezije, Tajlanda i Šri Lanke<br />

one u kojima se najviše sati provodi<br />

na poslu. Ali više sati na poslu ne znači<br />

nužno i bolje obavljen posao. »Dugo<br />

radno vrijeme je obično povezano sa<br />

nižom produktivnošću po satu”, dodaje<br />

Mesindžer.<br />

Slika je sasvim drugačija u razvijenom<br />

sijvetu, gdje broj radnih sati<br />

opada. U prošlom vijeku se smanjio sa<br />

3.000 godišnje početkom 20. vijeka na<br />

manje od 1.800 na početku 21. vijeka,<br />

a u najproduktivnijim zemljama još<br />

manje od toga.<br />

Kraće radno vrijeme delimično je<br />

odraz većeg broja ljudi koji nemaju<br />

puno radno vrijeme. U Japanu je na<br />

primjer veliki broj radnika s nepunim<br />

radnim vremenom snizio prosek zemlje<br />

na 1.700 radnih sati godišnje, po<br />

čemu je na sredini tabele OECD.<br />

U razvijenim zemljama, posebno u<br />

Evropi, pooštreni zakoni o radu takođe<br />

su smanjili radne sate. Razlika između<br />

najrazvijenijih zemalja je mala, ali je<br />

velika kad je u pitanju plaćeno odsustvo.<br />

Ukupan broj dana odmora i državnih<br />

praznika u EU varira od 40 u Njemačkoj<br />

i Danskoj do 27 u Rumuniji, što<br />

je razlika od oko 48 odsto ili dvije i po<br />

radne nedelje.<br />

Svijet<br />

General Motors povećava<br />

proizvodnju u Rusiji<br />

Američki proizvođač automobila,<br />

Dženeral /General/ Motors (GM),<br />

otvoriće 1,5 hiljada radnih mjesta u<br />

svom proizvodnom pogonu u Sankt<br />

Petersburgu, u okviru prethodno<br />

najavljenog plana o povećanju proizvodnje<br />

u Rusiji.<br />

Tim potezom će godišnji kapacitet<br />

proizvodnje biti više nego udvostručen,<br />

na 230 hiljada vozila, sa sadašnjih<br />

98 hiljada, prenosi SEEbiz.<br />

Očekuje se da će broj zaposlenih u<br />

toj fabrici do 2015. godine porasti na<br />

četiri hiljade sa sadašnjih 2,5 hiljada.<br />

GM je prošle godine najavio da će<br />

u narednih pet potrošiti milijardu<br />

USD u Rusiji, uključujući investicije<br />

u zajedničko poduzeće u Togliattiju,<br />

koje se nalazi u mješovitom<br />

vlasništvu GM-a i Avtovaza,<br />

u cilju povećanja proizvodnje.<br />

pkcg@pkcg.org


38<br />

PREDUZETNIŠTVO<br />

Edita Klein, vlasnica firme Pingvin Podgorica<br />

Potičem iz porodice koja se generacijama bavila privatnim<br />

poslom. Proizvodili smo filtere za mašine za<br />

hemijsko čišćenje i uspješno ih plasirali na domaćem i<br />

inostranom tržištu. Znanje i iskustvo proisteklo iz porodičnog<br />

biznisa dalo mi je ideju i pomoglo da započnem<br />

posao hemijskog čišćenja u Crnoj Gori.<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

Iskustvo porodičnog biznisa<br />

<strong>Glasnik</strong>: Molim Vas da navedete<br />

kratku istoriju poslovanja<br />

Vaše firme: kako ste počeli,<br />

u kakvim uslovima, šta se<br />

u međuvremenu desilo i gdje<br />

ste sada<br />

E. Klein: Kao diplomirani ekonomista<br />

Sveučilišta u Zagrebu, uz<br />

odlično poznavanje engleskog,<br />

njemačkog i italijanskog jezika,<br />

1981. godine zaposlila sam se u<br />

preduzeću Radoje Dakić kao tehnički<br />

prevodilac. Niz godina sam<br />

imala priliku da obiđem mnoge<br />

hemijske čistione po Evropi i uvidim<br />

sve dobre i loše strane bavljenja<br />

ovim poslom. Nastojala sam<br />

da kontinuirano pratim najnovije<br />

tehnike i tehnologije, konsultujući<br />

stručne časopise, što je svakako<br />

doprinijelo da „Pingvin“ postane<br />

prepoznatljiv brend hemijskog čišćenja<br />

u Crnoj Gori.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Vlasnica ste i osnivač<br />

firme “Pingvin” u okviru<br />

koje posluju hemijske čistione<br />

u Podgorici, Budvi i Baru.<br />

Otkud ideja da se bavite baš<br />

ovim poslom<br />

E. Klein: Potičem iz porodice<br />

koja se generacijama bavila privatnim<br />

poslom. Proizvodili smo filtere<br />

za mašine za hemijsko čišćenje<br />

i uspješno ih plasirali na domaće i<br />

inostrano tržište. Znanje i iskustvo<br />

proisteklo iz porodičnog biznisa<br />

dalo mi je ideju i pomoglo da započnem<br />

posao hemijskog čišćenja<br />

u Crnoj Gori. Moj prvi korak bilo<br />

www.pkcg.org<br />

Edita Klein<br />

je otvaranje hemijske čistione<br />

„Pingvin“u Podgorici 1986. godine,<br />

a nakon toga otvorila sam i čistionu<br />

u Baru 2002. godine odnosno u<br />

Budvi 2005. godine.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Kao uspješna preduzetnica,<br />

izrazili ste spremnost<br />

da u okviru projekta Mreža<br />

mentora za žene preduzetnice<br />

svoja znanja i iskustva podijelite<br />

sa početnicama u biznisu<br />

kako bi one unaprijedile svoj<br />

posao i ostvarile lični i profesionalni<br />

razvoj. Koliko će, po<br />

Vašem mišljenju, realizacijom<br />

ovog projekta biti ostvareni<br />

postavljeni ciljevi<br />

E. Klein: Projekat Mreža mentora<br />

za žene preduzetnice u Crnoj<br />

Gori je odlična prilika za razmjenu<br />

iskustava, druženja i podsticaj preduzetnicama<br />

koje još treba da se<br />

pozicioniraju u poslovima kojim se<br />

bave. Vjerujem da će znanja i iskustva<br />

stečena tokom realizacije projekta<br />

biti dragocjena, i doprinijeti<br />

ličnom i profesionalnom razvoju<br />

preduzetnica.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Kakvi su uslovi za bavljenje<br />

ovim poslom u Crnoj<br />

Gori<br />

E. Klein: Crna Gora pruža povoljne<br />

uslove za bavljenje biznisom,<br />

što pokazuju brojni izvještaji<br />

međunarodnih institucija kao i<br />

spremnost stranih investitora da<br />

ulažu u Crnu Goru. Stoga, danas<br />

je puno lakše započeti biznis nego<br />

prije dvadeset šest godina kada<br />

sam počinjala.<br />

Najveća prepreka poslovanju<br />

u ovoj djelatnosti je nedostatak<br />

stručne radne snage. Prinuđena<br />

sam da sama pronalazim ljude<br />

koji su spremni da uče i da se usavršavaju.<br />

Ipak, vjerujem da sam<br />

uspješna jer klijenti prepoznaju<br />

„Pingvin“ kao brend vrhunskog<br />

kvaliteta.<br />

<strong>Glasnik</strong>: Kako je biti žena preduzetnica<br />

u Crnoj Gori Koji<br />

su najveći izazovi sa kojima<br />

ste se suočavali tokom Vaše<br />

karijere<br />

E. Klein: Žena preduzenica<br />

mora biti izuzetno odgovorna,<br />

mora posjedovati znanje, vještine,<br />

i imati jaku ličnost da bi se<br />

uspješno bavila privatnim poslom.<br />

Pored toga, u društvu gdje dominiraju<br />

muškarci, kao što je u Crnoj<br />

Gori, žena se prvo u okviru svoje<br />

porodice, a zatim i izvan nje, mora<br />

izboriti sa sujetom i ljubomorom<br />

na poslovni uspjeh.


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

39<br />

Žene u biznisu<br />

Žene vlasnice 10 odsto preduzeća<br />

U Crnoj Gori od ukupnog broja registrovanih privatnih<br />

preduzeća, blizu deset odsto je u vlasništvu žena, dok<br />

su samo njih dva odsto vlasnice nekretnina.<br />

Edukacija<br />

Zapošljavanje i motivacija<br />

ključnih ljudi u preduzeću<br />

Trening na temu „Zapošljavanje i motivacija<br />

ključnih ljudi u preduzeću“<br />

organizovan je 27. aprila <strong>2012.</strong> godine u<br />

okviru projekta „Mreža mentora za žene<br />

preduzetnice u Crnoj Gori“. Trening su<br />

pohađale preduzetnice koje su odabrane<br />

za program mentorstva iz nekoliko crnogorskih<br />

opština.<br />

Trening je bio fokusiran na planiranje<br />

i regrutovanje ljudskih resursa, kao i na<br />

teorije i strategije motivacije. Polazeći od<br />

uvođenja organizacione promjene, dati<br />

Projekat “Mreža mentora za žene preduzetnice u Crnoj Gori“ od septembra<br />

2011. godine realizuju Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj (CEED) i<br />

<strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, uz finansijsku podršku uz finansijsku podršku Evropske<br />

unije (DG Enterprise and Industry) i osnovali su prvu nacionalnu mrežu mentora<br />

za žene preduzetnice u Crnoj Gori. Ovaj projekat realizuje se u okviru Evropske<br />

mreže mentora za žene preduzetnice formirane u 17 zemalja: Albaniji, Belgiji,<br />

Kipru, Makedoniji, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Hrvatskoj, Holandiji, Rumuniji,<br />

Srbiji, Slovačkoj, Španiji, Turskoj, Velikoj Britaniji i u Crnoj Gori. Evropska mreža<br />

mentora za žene preduzetnice (The European Network of Female Entrepreneurship<br />

Ambassadors) pokrenuta je u Stokholmu 5. oktobra 2009. godine.<br />

Od 21,13 hiljada firmi, u vlasništvu<br />

žena je 2,03 hiljade preduzeća, ili<br />

9,7 odsto, piše beogradski Danas.<br />

Potpredsjednica Privredne komore<br />

Ljiljana Filipović kazala je da<br />

poslovni ambijent u Crnoj Gori pruža<br />

jednake uslove za otpočinjanje biznisa<br />

i ženama i muškarcima.<br />

Ipak, za žene u biznisu karakterističan<br />

je takozvani stakleni plafon. To<br />

praktično znači da žene, u odnosu na<br />

svoje muške kolege, slabije napreduju<br />

u poslu, rekla je Filipović.<br />

Ona je navela da razlog za takvu<br />

realnost treba, između ostalog, tražiti<br />

u tome što su žene opreznije i više<br />

sklone da realnije sagledaju zahtjeve<br />

koje neke poslovne pozicije nose.<br />

Osim toga, teže im je da obavljaju<br />

pojedine funkcije zbog usklađivanja<br />

brojnih obaveza, kao što su upravljanje<br />

domaćinstvom i odgajanje<br />

djece. Tome treba dodati i činjenicu<br />

da žene nijesu u dovoljnoj mjeri politički<br />

ambiciozne, pa ni angažovane,<br />

a to je neophodno za napredovanje i<br />

obavljanje pojedinih funkcija, smatra<br />

Filipović.<br />

U Odboru za žensko preduzetništvo<br />

PKCG nalazi se 26 uspješnih preduzetnica,<br />

odnosno vlasnica malih i<br />

srednjih preduzeća iz različitih privrednih<br />

grana.<br />

Jedna od njih je i vlasnik firme<br />

Lars, Ljubica Korać iz Podgorice, koja<br />

se bavi pripremom zimnice, na tradicionalan<br />

način.<br />

Ona je preradom voća i povrća<br />

počela da se bavi 2001. godine i njeni<br />

proizvodi već su prepoznatljivi na<br />

tržištu. Prethodnih godina u sezoni<br />

je zapošljavala četrdesetak radnika,<br />

uglavnom žena.<br />

Iako tvrdi da se kao poslodavac<br />

nije suočavala sa problemima, Korać<br />

smatra da je muškarcima lakše kada<br />

je privatni biznis u pitanju „zato što<br />

posao mogu da ugovaraju i u kafanama,<br />

dok ženama to ne priliči“.<br />

Edukacija preduzetnica<br />

su najbolji primjeri na koji način analizom<br />

poslovanja regrutovati i napraviti selekciju<br />

potrebnih kandidata. Govorilo se i<br />

o pet teorija, koje sa različitih aspekata<br />

oslikavaju najbolje načine za motivaciju<br />

zaposlenih. Preduzetnicama je, kroz strategiju<br />

radne motivacije, prikazano kako<br />

da naprave razliku između dobrog i lošeg<br />

menadžera.<br />

U drugom dijelu trening je bio usmjeren<br />

na vrste motivacionih tehnika, najbolji<br />

način mjerenja preformansi zaposlenih,<br />

kroz kvalitet, rokove, odnose između<br />

troška i rezultata, odsustva i kašnjenja,<br />

kroz kreativnost zaposlenih kao i samu<br />

poslovnu politiku. Pored toga, bilo je riječi<br />

i o ulozi Službe za ljudske resurse.<br />

U sklopu treninga jedna od mentorki<br />

uključenih u projekat predstavlja svoj biznis,<br />

ovog puta to je bila gospođa Olgica<br />

Nikčević, vlasnica firme Sarm koja se bavi<br />

pružanjem kozmetičkih usluga.<br />

pkcg@pkcg.org<br />

PREDUZETNIŠTVO


40<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

welcome<br />

Turistička sezona<br />

Više turista iz Italije, Poljske i<br />

Izraela<br />

Crnu Goru je u prvih pet mjeseci <strong>2012.</strong> godine posjetilo<br />

više turista iz Italije, Poljske i Izraela. Broj italijanskih<br />

turista porastao je 106,9%, poljskih 47,9% a izraelskih<br />

38,2%.<br />

Crnu Goru je u prvih pet mjeseci<br />

<strong>2012.</strong> godine, posjetilo 153,92 hiljade<br />

turista, 3,8 odsto manje nego u<br />

uporednom periodu, pokazali su podaci<br />

Monstata.<br />

Crnu Goru je u tom periodu posjetilo<br />

više turista iz Italije, Poljske i Izraela,<br />

dok je broj gostiju sa finskog, kanadskog<br />

i belgijskog tržišta bio manji nego<br />

u uporednom periodu.<br />

Broj italijanskih turista porastao je<br />

čak 106,9 odsto, poljskih 47,9 odsto,<br />

a izraelskih 38,2 odsto, saopšteno je iz<br />

MONSTATA. U posmatranom periodu<br />

zabilježen je i veći broj gostiju iz Albanije<br />

23,9 odsto, Francuske 15,6 odsto, Rusije<br />

8,8 odsto i Njemačke sedam odsto.<br />

Broj finskih turista opao je 48,8<br />

odsto, kanadskih 42,2 odsto, belgijskih<br />

41,2, a britanskih 15,8 odsto.<br />

Turisti su u prvih pet mjeseci ostvarili<br />

657,29 hiljada noćenja, 2,1 odsto<br />

manje nego u istom periodu prošle<br />

godine. Broj noćenja domaćih gostiju<br />

oslabio je 13,9 odsto, dok je stranih povećan<br />

1,3 odsto.<br />

Najveći rast noćenja u odnosu na<br />

uporedni period u regionu su ostvarili<br />

gosti iz Bosne i Hercegovine (BiH) 8,9<br />

odsto, Slovenije 7,5 odsto i Makedonije<br />

7,4 odsto. Broj turista iz Srbije je, prema<br />

podacima Monstata, oslabio 15,8<br />

odsto, a iz Hrvatske 1,4 odsto.<br />

Najveći broj noćenja ostvaren je u<br />

primorskim mjestima, 85,5 odsto, gdje<br />

rast u odnosu na uporedni period bilježe<br />

Bar i Ulcinj, 33,5 odsto, odnosno 7,6<br />

odsto.<br />

Manji broj noćenja u posmatranom<br />

periodu zabilježen je u Tivtu, 25,1 odsto,<br />

Kotoru 11,3 odsto, Herceg Novom<br />

6,6 odsto i Budvi 5,4 odsto.<br />

www.pkcg.org


GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

41<br />

pkcg@pkcg.org


42<br />

GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />

www.pkcg.org

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!