Glasnik jun 2012... - Privredna komora Crne Gore
Glasnik jun 2012... - Privredna komora Crne Gore
Glasnik jun 2012... - Privredna komora Crne Gore
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
3<br />
pkcg@pkcg.org
4<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
Evropske integracije<br />
Otvoreno novo poglavlje evropskih integracija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
Očekuje nas period<br />
intenzivnih reformi i rada<br />
Pregovori <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa Evropskom unijom počeli su<br />
zvanično 29. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine održavanjem Međuvladine<br />
konferencije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i EU u Briselu. Odluka<br />
o početku pristupnih pregovora jedna je od<br />
najznačajnijih za Crnu Goru i rezultat je rada i reformi<br />
ostvarenih u državi. Otvaranje novog poglavlja<br />
evropskih integracija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> označiće nastavak<br />
procesa modernizacije i demokratizacije crnogorskog<br />
društva i jačanje institucija sistema. Prenosimo<br />
izvode iz komentara naših i evropskih zvaničnika<br />
povodom ove izuzetno važne odluke.<br />
Lukšiću na početku novog poglavlja<br />
evropskih integracija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koje<br />
će omogućiti nastavak procesa modernizacije<br />
i demokratizacije crnogorskog<br />
društva i jačanje institucija sistema.<br />
File je ocijenio da odluka predstavlja<br />
veliki uspjeh za čitavo crnogorsko<br />
društvo i sve njene građane.<br />
„Jednoglasna odluka Savjeta je<br />
potvrda da je Crna Gora iskazala punu<br />
posvećenost reformskim procesima i<br />
da je u svim oblastima postigla napredak”,<br />
kazao je File.<br />
Pregovarački proces je<br />
zahtjevan i dinamičan<br />
ime danskog Predsjedništva Unije<br />
pregovore je otvorio ministar<br />
U<br />
za Evropu Nikolaj Vamen uz napomenu<br />
da je otvaranje pregovora rezultat<br />
rada i reformi preduzetih u Crnoj<br />
Gori.<br />
Reforme se sprovode da<br />
bi građanima bilo bolje<br />
„Put je dug, ali postoji još niz zadataka<br />
koje Crna Gora treba da obavi,<br />
posebno u domenu vladavine prava,<br />
jer ulaznica u EU ne daje se tek tako,<br />
a reforme se ne sprovode da bi se<br />
svidjelo Briselu, nego da građanima<br />
bude bolje“, rekao je danski ministar<br />
i dodao da je započinjanje pregovora<br />
dokaz da region ostavlja iza sebe tešku<br />
prošlost.<br />
„Jednoglasna odluka Evropskog<br />
savjeta za opšte poslove o početku<br />
pregovora sa Evropskom unijom potvrda<br />
je da je Crna Gora iskazala punu<br />
posvećenost reformskim procesima i<br />
da je u svim oblastima postigla napredak“,<br />
ocijenio je komesar za proširenje<br />
Štefan File.<br />
File je čestitao premijeru Igoru<br />
Glavni pregovarač <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa<br />
EU Aleksandar Pejović kazao je da<br />
je ,,pregovarački proces sam po sebi<br />
veoma zahtjevan, dinamičan i raznolik.<br />
Kada govorimo o pregovaračkim<br />
poglavljima, iz iskustva zemalja iz<br />
prethodnih proširenja, i posebno hrvatskog<br />
iskustva, kao i naših početnih<br />
procjena, moguće je izdvojiti oblasti<br />
koje će biti posebno zahtjevne: pravosuđe<br />
i temeljna prava, pravda, sloboda<br />
i bezbjednost, poljoprivreda i<br />
ruralni razvoj, zaštita životne sredine<br />
ili ribarstvo“, piše ,,Pobjeda“.<br />
,,Pred nama je 35 različitih pregovaračkih<br />
poglavlja, s različitim zahtjevima.<br />
Negdje će biti potrebno ojačati<br />
administrativni kapacitet, osnovati<br />
nove institucije, zaposliti nove ljude,<br />
izdvojiti veća finansijska sredstva za<br />
realizaciju određenih projekata“ ocjenjuje<br />
Pejović.<br />
On ističe da nas ,,očekuje period<br />
vrlo intenzivnih reformi i napornog<br />
rada. Važno je da nastavimo kvalitetno<br />
da sprovodimo evropske obaveze,<br />
da intenziviramo aktivnosti na realizaciji<br />
započetih sveobuhvatnih reformi,<br />
da pokažemo da imamo kapacitet zaokružiti<br />
normativni okvir gdje je to potrebno<br />
i da ga sprovedemo u praksi“.<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
5<br />
Igor Lukšić povodom početka pregovora<br />
za članstvo u EU<br />
Put pred nama<br />
neće biti lak<br />
Premijer Igor Lukšić je kazao da je ovo najznačajniji<br />
i najveći dan za Crnu Goru i njene građane, nakon<br />
obnavljanja nezavisnosti.<br />
Igor Lukšić<br />
Odluka Evropskog savjeta za opšte<br />
poslove o otvaranju pregovora<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa Evropskom unijom (EU)<br />
uspjeh je cijele države, ocijenio je premijer<br />
Igor Lukšić i poručio da put koji je<br />
pred nama neće biti lak.<br />
Lukšić je kazao da je ovo najznačajniji<br />
i najveći dan za Crnu Goru i njene<br />
građane, nakon obnavljanja nezavisnosti.<br />
„Danas su Crna Gora i njeni građani<br />
pobjednici. Ovo je trenutak za zadovoljstvo<br />
i radost u svim crnogorskim domovima<br />
i porodicama, bez obzira na političke<br />
i druge razlike, ovo je dan koji ćemo<br />
slaviti i pamtiti”, rekao je on.<br />
Lukšić je rekao da ova odluka treba<br />
da nas ujedini u stremljenju da budemo<br />
dio Evrope. „Da nastavimo da modernizujemo<br />
i transformišemo Crnu Goru, za<br />
veći kvalitet života u našem društvu“.<br />
„Ako se nekima naš cilj činio dalek<br />
i nestvaran, danas je i najvećim skepticima<br />
jasan, realan i ostvarljiv. Ovo je<br />
pobjeda <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, ali i cijelog regiona.<br />
Proces proširenja se nastavlja – bez zapadnog<br />
Balkana Evropa ne može biti<br />
ujedinjena”, kazao je on.<br />
Prema Lukšićevim riječima, to je<br />
uspjeh države u cjelini, njenih građana<br />
i svih struktura koje su doprinijeli da<br />
zavrijedimo povjerenje svih 27 članica<br />
EU.<br />
On je zahvalio svima koji su doprinijeli<br />
uspjehu, kao i Evropskoj komisiji<br />
i zemljama članicama na snažnoj podršci.<br />
„Naravno, posao nije gotov. On počinje<br />
i biće vrlo zahtjevan ali, kao i do<br />
sada, uvjeren sam da ćemo naći formulu<br />
uspjeha i za posljednju integracionu<br />
fazu. Ali da bi se sa tim i drugim<br />
zahtjevnim izazovima nosili treba nam<br />
optimizam, svakog pojedinca cijelog<br />
društva, a vijesti kao današnja taj optimizam<br />
i novu energiju podstiču”, poručio<br />
je Lukšić.<br />
On je ocijenio da je današnja odluka<br />
pokazatelj kredibilnosti politike proširenja<br />
Unije i pokazatelj da EU vrednuje<br />
napore i dostignuća država budućih<br />
članica.<br />
„Crnoj Gori je povjereno kormilo<br />
integracionih procesa ovog regiona.<br />
Imamo puno razloga za slavlje, ali ne<br />
želim da se se u ovim trenucima zadovoljstva<br />
uljuljkamo i opustimo, jer put<br />
koji je pred nama neće biti lak. Pored<br />
integracione agende, očekuje nas puno<br />
posla da podstaknemo brži ekonomski<br />
oporavak i otvaranje novih radnih mjesta“,<br />
kazao je Lukšić.<br />
Evropske integracije<br />
,,Predstojeći period će biti veoma<br />
zahtjevan i dinamičan, kaže Pejović.<br />
U julu ćemo osnovati prve radne grupe<br />
za poglavlja pregovora kako bismo<br />
dočekali prve skrininge koji počinju<br />
u septembru i oktobru. Odmah nakon<br />
formiranja novih radnih grupa, u<br />
komunikaciji s kolegama iz Evropske<br />
komisije, država članica i država obuhvaćenih<br />
procesom proširenja, počećemo<br />
obuku članova radnih grupa kao<br />
što je to bio slučaj s radnim grupama<br />
za 23. i 24. poglavlje, gdje je dobra priprema<br />
članova bila izuzetno bitna za<br />
sastanke skrininga.<br />
Nakon ljetne pauze nas očekuju<br />
izvještaji EK o skriningu za 23. i 24.<br />
pregovaračko poglavlje u kojima ćemo<br />
dobiti smjernice što je potrebno sprovesti<br />
za izradu akcionih planova kako<br />
bismo ispunili prva početna mjerila.<br />
Uporedo sa pregovorima, od jula<br />
nas očekuju i obaveze koje proizilaze<br />
iz Procesa stabilizacije i pridruživanja:<br />
sastanak Parlamentarnog odbora za<br />
stabilizaciju i pridruživanje, Savjeta za<br />
stabilizaciju i pridruživanje, kao i tri<br />
preostala sastanka pododbora.<br />
Takođe, u oktobru slijedi i redovni<br />
godišnji izvještaj EK o napretku <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>, koji će dati presjek stanja u Crnoj<br />
Gori u mnogim oblastima i pomoći<br />
u daljem radu. Ovo je izuzetno bitan<br />
dokument, jer će pored skrininga dodatno<br />
odrediti ono što treba da budu<br />
prioriteti u narednoj godini“, kaže Pejović.<br />
Glavni pregovarač <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa EU<br />
saopštava da će u okviru redovnih aktivnosti,<br />
pored Odbora za stabilizaciju<br />
i pridruživanje, tokom jula imati radnu<br />
posjetu Kipru, koji od 1. jula preuzima<br />
predsjedništvo EU. Biće to prilika da<br />
sa kiparskim zvaničnicima dogovorim<br />
konkretne korake kao što su skrininzi<br />
pkcg@pkcg.org
6<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
Evropske integracije<br />
ili održavanje Savjeta za stabilizaciju i<br />
pridruživanje. Pored ovoga, odmah na<br />
početku jula ćemo u Crnoj Gori okupiti<br />
zvaničnike zemalja Zapadnog Balkana<br />
koji se bave evropskom integracijom<br />
kako bismo zajedno s generalnim direktorom<br />
Stefanom Saninom razgovarali<br />
o aktuelnom momentu proširenja<br />
i izgledima za narednu godinu”, zaključio<br />
je Pejović.<br />
Crna Gora<br />
nikad bliža Evropi<br />
Prema mišljenju crnogorskog ministra<br />
vanjskih poslova Milana Roćena<br />
Crna Gora nikad nije bila bliže Evropi,<br />
da se do kraja borimo s tim pojavama<br />
od kojih nije imuna nijedna država, ali<br />
i sa percepcijom koja se potencira daleko<br />
više kada je Crna Gora u pitanju”,<br />
rekao je Roćen i uz napomenu da je u<br />
pitanju geografski mala zemlja, pa su i<br />
te negativne pojave adekvatne njenoj<br />
veličini i broju stanovnika.<br />
Nakon zvaničnog otvaranja pregovora,<br />
Crna Gora nastavlja rad na<br />
skriningu, a to je detaljno poređenje<br />
zakona i zakonske prakse u odnosu na<br />
evropsko. „Mi smo savršeno zadovoljni,<br />
jer se ocjene o nama neće donositi<br />
na osnovu sterotipa koji o nama postoje<br />
u ovoj ili onoj zemlji, ili na osnovu<br />
poluinformacija”, rekao je Roćen.<br />
Dva poglavlja koja se odnose na<br />
niti Evropa dublje u Crnoj Gori.<br />
Pregovori će razbiti i nezaslužene<br />
stereotipe o Crnoj Gori, podići njen<br />
međunarodni kredibilitet, uticati na<br />
ekonomski rast, na podizanje ličnog<br />
i društvenog standarda. „Pregovori o<br />
članstvu”, rekao je Roćen, „podstaći<br />
će i dalje društvene reforme i dalju izgradnju<br />
vladavine prava. Ministar je u<br />
Briselu precizirao da su to “stereotipi<br />
koje su protivnici <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, nadajući<br />
se da neće biti odluke o početku pregovora,<br />
danonoćno forsirali, kada se<br />
radi o korupciji, organizovanom kriminalu,<br />
kao da je to neka specifičnost<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>”.<br />
„Mi u Crnoj Gori imamo obavezu<br />
www.pkcg.org<br />
pravosudne reforme i generalnu vladavinu<br />
prava, ostaće otvorena do samog<br />
kraja pregovaranja.<br />
U tome se sastoji takozvani “novi<br />
pristup”, koji je Komisija najavila za<br />
Crnu Goru i druge zemlje regiona kad<br />
na njih dođe red. Za to vrijeme otvaraće<br />
se i druga od ukupno 35 poglavlja,<br />
ali sada se još ne zna kad će početi<br />
skrining i za njih.<br />
Značajna odluka<br />
za Crnu Goru i region<br />
„Dobijanje datuma pregovora <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> sa Evropskom Unijom (EU) značajno<br />
je za tu državu i region”, ocijenio<br />
je odlazeći šef delegacije EU u Podgorici<br />
Leopold Maurer.<br />
On je kazao da očekuje da će Crna<br />
Gora nastaviti da bude dobar primjer u<br />
regionu, čuvajući skladne odnose i dobar<br />
ambijent za investicije.<br />
Maurer je konstatovao da su tokom<br />
njegovog mandata u Crnoj Gori učinjene<br />
značajne reforme u svim oblastima,<br />
zašto je iskazao veliko poštovanje.<br />
„On je ponovio stav EU o potrebi<br />
očuvanja individualnog pristupa<br />
evropskim integracijama i ocijenio da<br />
je dobijanje datuma pregovora značajno<br />
za Crnu Goru i region”, kaže se u<br />
saopštenju.<br />
Izvjestilac EP za Balkan Jelko Kacin<br />
za radio Antena je kazao „to je vrlo<br />
značajan korak gledajući ne samo iz<br />
perspektive Podgorice, već je značajan<br />
korak i za EU i EK koja pregovara od<br />
sada pa nadalje na drugačiji način. Najteža<br />
poglavlja otvaraju se na samom<br />
početku.’’<br />
Ne samo da je dobro za nas i za<br />
zemlje članice EU, već je od posebne<br />
važnosti to što ćemo zemljama regiona<br />
pokazati kako treba i šta treba da rade.<br />
Vašim građanima, koji su mnogo<br />
kritični prema svojoj državi i svojoj Vladi,<br />
ja želim da poručim da je Crna Gora,<br />
kakva god, ipak ne samo korak, nego<br />
nekoliko koraka ispred drugih država u<br />
regionu i to treba podržati i nadgraditi’’,<br />
saopštio je Kacin
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
7<br />
Evropske integracije<br />
Uticaj pravnih tekovina EU<br />
na poslovanje preduzeća<br />
EDUKACIJA<br />
U cilju jačanja kapaciteta privrede da se suoči sa<br />
promjenama koje donosi proces pristupanja <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> Evropskoj uniji, <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
je 19. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine organizovala seminar o odredbama<br />
Acquis-a (EU zakonodavstva) koje su od<br />
uticaja na poslovanje preduzeća. Predavač je bio<br />
Leonidas Paschalides, direktor razvoja u Trgovinsko<br />
– industrijskoj komori Kipra koji je istakao da je<br />
uloga privrednih <strong>komora</strong> u procesu pridruženja EU<br />
vrlo značajna.<br />
Sa seminara u Komori<br />
Cilj seminara je upoznavanje sa praktičnim<br />
iskustvima i modalitetima u<br />
procesu usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva<br />
sa propisima EU, kao izuzetno<br />
važnog segmenta predstojeće aktivnosti<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u pridruživanju EU.<br />
Agendom seminara ova značajna problematika<br />
razmatrana je kroz četiri tematske<br />
grupe pitanja – od pitanja iz domena<br />
ekonomskih sloboda i odgovarajućeg<br />
pravnog okvira (slobodan protok kapitala,<br />
ideja, ljudi, roba i usluga), do državnih<br />
politika u sasvim određenim oblastima i<br />
domenima (intelektualna svojina, javne<br />
nabavke, oporezivanje, energetika, carine...).<br />
Predavač je bio Leonidas Paschalides,<br />
direktor razvoja u Trgovinsko – industrijskoj<br />
komori Kipra, a učesnici seminara<br />
su predstavnici crnogorskih kompanija i<br />
ministarstava odgovornih za oblasti slobodnog<br />
kretanja roba, ljudi, usluga i kapitala,<br />
javne nabavke, intelektualnu svojinu, politiku<br />
konkurencije, transport, poreze, mala<br />
i srednja preduzeća, zapošljavanje, energetiku,<br />
životnu sredinu, zaštitu potrošača,<br />
carinsku uniju i spoljne odnose.<br />
Seminar je organizovan u okviru saradnje<br />
Privredne komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Trgovinsko-industrijske<br />
komore Kipra.<br />
Ljiljana Filipović, potpredsjednica Komore,<br />
obraćajući se učesnicima seminara<br />
je ukazala je na značaj ove aktivnosti u<br />
funkciji kvalitetne pripreme za izazove<br />
koji predstoje. Crna Gora ima jasne integrativne<br />
ambicije i želju da u svojoj stvarnosti<br />
ostvari kvalitet ukupnog društvenog<br />
života koji će je prirodno svrstati u društvo<br />
evropskih država. Drugim riječima, želimo<br />
da ulazak <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u EU ne bude primarno<br />
administrativna odluka, koja bi mogla<br />
biti i drugačija, već prirodni čin verifikacije<br />
jednog uspješno zaokruženog evolucionog<br />
toka, odnosno uspješno implementiranih<br />
evropskih standarda u našu društvenu realnost,<br />
rekla je potpredsjednica Komore.<br />
Ona je ocijenila da je izvjesno da predstoji<br />
veoma zahtjevna procedura do donošenja<br />
odluke o članstvu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u EU.<br />
Među očekivanim ekonomskim benefitima<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> od pridruživanja Evropskoj<br />
uniji su pozitivni uticaji na ključne<br />
makroekonomske indikatore i posredno<br />
na rast BDP-a, zatim na rast potrošnje, rast<br />
realnih ličnih dohodaka. Uobičajeno je da<br />
očekivani dugoročni efekti na ekonomski<br />
razvoj, koji treba da proisteknu iz povećanja<br />
trgovinske razmjene, kao i lakši pristup<br />
stranom kapitalu, tehnologijama i znanju,<br />
mogu biti vidljivi tek u dužem periodu.<br />
Porast SDI, kao i generalno bolja međunarodna<br />
pozicija, takođe su efekti koje Crna<br />
Gora očekuje i u toku procesa pridruživanja<br />
sa članstvom u Evropskoj uniji.<br />
Ukupne koristi i troškovi od pridruživanja<br />
EU nisu proporcionalno raspoređeni<br />
po sektorima, regionima, društvenim<br />
grupama, preduzećima i pojedincima. U<br />
svakoj zemlji, manje ili više, mogli su se<br />
uočiti EU dobitnici i gubitnici, rekla je Ljiljana<br />
Filipović.<br />
Uloga privrednih <strong>komora</strong> u procesu<br />
pridruženja EU je vrlo značajna, kazao je<br />
Leonidas Paschalides. Kada počnu pregovori<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u procesu pridruženja biće<br />
sasvim jasno da većina oblasti u zakonodavstvu<br />
EU utiču direktno na ekonomiju.<br />
Komora je glavna podrška privrednicima<br />
u razvoju preduzetništvai ukupne ekonomije.<br />
Prijedloge preduzeća Komora objedinjuje<br />
i dostavlja pregovaračkom timu. To<br />
je jedna od uloga Komore, a druga se odnosi<br />
na obezbjeđivanje informacija privrednicima<br />
kako bi bili spremniji da se suoče<br />
sa svim izazovima nakon ulaska u EU.<br />
Leonidas Paschalides je saopštio da<br />
je za očekivati da <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> bude uključena u pregovore budući<br />
da zastupa interese cjelokupne privrede -<br />
malih i velikih preduzeća u svim oblastima<br />
poslovanja.<br />
Leonidas Paschalides je odgovarao na<br />
pitanja učesnika seminara koji su pokazali<br />
veliko interseovanje za ovu temu. U radu<br />
seminara je učestvovalo oko 30 predstavnika<br />
kompanija i institucija.<br />
pkcg@pkcg.org
8<br />
EKONOMSKA DIPLOMATIJA<br />
Poslovni forum Crna Gora - Italija<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
Komplementarnost privreda –<br />
platforma za veću saradnju<br />
<strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u saradnji sa Privrednom<br />
komorom Milana (PROMOS) i Agencijom za promociju<br />
investicija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> (MIPA) organizovala je okrugli sto<br />
i poslovne susrete italijanskih i crnogorskih privrednika,<br />
13. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine. Predstavnici kompanija iskazali su<br />
namjeru da uspostave partnerstvo u oblastima građevinarstva,<br />
drvne, hemijske i elektro industrije, proizvodnje<br />
papira, tekstila i kozmetike.<br />
Učesnici poslovnog foruma<br />
radu skupa učestvovalo je oko 40<br />
U privrednika dvije države, a nakon<br />
predstavljanja mogućnosti investicione<br />
i privredne saradnje <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i<br />
Italije, održani su bilateralni sastanci<br />
privrednika. Poslovni forum Crna<br />
Gora – Italija organizovan je u okviru<br />
projekta ,,Mreža Italija - Jugoistočna<br />
Evropa“, čiji je cilj povezivanje malih i<br />
srednjih preduzeća iz ove dvije države.<br />
Inače, u ovaj projekat uključeno<br />
je šest zemalja iz jugoistočne Evrope,<br />
traje 18 mjeseci, završava se sljedeće<br />
godine u Milanu, a osnovna svrha je<br />
da se uspostavi saradnja malih i srednjih<br />
preduzeća pomenutih zemalja.<br />
Predstavnici kompanija iskazali su<br />
namjeru da uspostave partnerstvo u<br />
oblastima građevinarstva, drvne, hemijske<br />
i elektro industrije, proizvodnje<br />
papira, tekstila i kozmetike.<br />
U radu foruma učestvovao je Sergio<br />
Barbanti, italijanski ambasador<br />
u Crnoj Gori, a skup je otvorio Ivan<br />
Saveljić, potpredsjednik Privredne<br />
komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Saveljić je izrazio<br />
zahvalnost svima koji su došli da podrže<br />
još jedan napor u jačanju prirodnog<br />
ekonomskog savezništva <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
i Italije ukazao na potrebu da se, u<br />
suočavanju sa zajedničkim izazovima<br />
Mediteranske regije, usredsredimo<br />
na razvojne koncepte koji su realno<br />
sposobni da prevladaju ekonomsku<br />
stagnaciju.<br />
Ekonomski potencijali<br />
šansa za razvoj<br />
Pozicija Italije kao regionalne sile,<br />
sposobne da privuče druge države,<br />
bude lider i proizvodi nove društvene<br />
vrijednosti je za Crnu Goru bila i ostala<br />
nesporna tokom čitave njene istorije,<br />
kazao je Saveljić podsjećajući na istorijat<br />
privredne i političke saradnje dvije<br />
države. On je iskazao uvjerenje da<br />
su aktivnosti, poput današnjeg skupa,<br />
neophodan impuls koji treba da otvori<br />
drugačije perspektive, koje se ne<br />
zasnivaju samo na istorijskoj bliskosti<br />
dva naroda, već se u okviru ekonomskih<br />
potencijala nalaze jaki argumenti<br />
za intenziviranje saradnje. Privrednici<br />
jesu bitan faktor novih tendencija koji<br />
će obnoviti vrijeme kada je bilo više<br />
Italije u Crnoj Gori i više <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u<br />
Italiji.<br />
<strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, zajedno<br />
sa privrednicima, nastoji da pokrene<br />
osnovne resurse modernizacije<br />
koji su prevashodno unutar zemlje. Svjesni<br />
smo da razvoj započinje od kuće,<br />
ali smo se istovremeno potpuno otvorili<br />
ka svijetu i spremni smo da učimo<br />
od drugih. Poznato je da je Crna Gora<br />
bogata prirodnim resursima, ali je neophodno<br />
i prevladavanje tehnološke<br />
zaostalosti pojačanim prisustvom razvijenih<br />
privreda, što smo sebi postavili<br />
kao glavni zadatak. Italija na prostoru<br />
Mediterana prevashodno djeluje s<br />
osloncem na ekonomske mogućnosti,<br />
obrazovni i naučno-tehnički potencijal<br />
i kulturnu privlačnost zemlje. U posljednje<br />
vrijeme je u Crnoj Gori urađeno<br />
dosta na angažovanju naučne i ekonomske<br />
elite na usvajanju održive vizije<br />
privrednog razvoja, što jesu koraci u<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
9<br />
pravom smjeru, ali još uvijek nedovoljni<br />
za optimizaciju pozicije <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i<br />
korišćenje kapaciteta ekonomske razmjene<br />
koje ona ima, rekao je Saveljić.<br />
Potpredsjednik Komore je kazao i da<br />
je u pogledu strukturnih reformi učinjeno<br />
mnogo. Zajednički napredak u<br />
smislu povećanja italijanskih investicija<br />
i suočavanje sa sličnim problemima<br />
vidim kao stratešku integraciju.<br />
Blizina, komplementarnost privreda,<br />
novija orjentacija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> ka malim<br />
i srednjim preduzecima, zasnovanost<br />
italijanskih kompanija na porodičnim<br />
vrijednostima čine preduslove za<br />
uspješnu integraciju naših privreda.<br />
Komplementarnost jeste platforma za<br />
industrijski rast.<br />
Povezivanjem malih i<br />
srednjih preduzeća<br />
ojačati poslovne veze<br />
Detalj sa crnogorsko - italijanskih susreta<br />
Mala i srednja preduzeća u svijetu<br />
karakterise fleksibilnost, ali i veličina<br />
kao ograničavajući faktor za diverzifikaciju<br />
proizvodnje i strategije pristupa<br />
rastućim tržištima. Jedan od problema<br />
koji opterećuje Crnu Goru jeste činjenica<br />
da je ovim preduzecima neophodna<br />
transportna infrastruktura kako bi<br />
mobilisali robe i usluge. To je ključno<br />
za razvoj MSP i Crna Gora želi da ohrabri<br />
italijanska preduzeća da učestvuju<br />
u krupnim infrastrukturnim projektima<br />
koji će u bliskoj budućnosti biti realizovani.<br />
Saveljić je kao drugi činilac<br />
izdvojio ulaganje u obrazovanje. Što<br />
je kompanija manja više zavisi od sposobnosti<br />
pojedinca da osmisli nešto<br />
novo, prepozna prilike i obrazovanje<br />
je tu od najvećeg značaja. Neprekidno<br />
radimo na podsticanju investicija za<br />
istraživanje i nauku. Ovo je nešto na<br />
čemu Crna Gora i Italija sarađuju intenzivno<br />
i zadovoljstvo je vidjeti Univerzitete<br />
kako zajedno rade i donose<br />
rezultate. Od sposobnosti kreatora<br />
ekonomske politike i inicijative privrednika<br />
da iskoriste mogućnosti realizacije<br />
partnerstava u ekonomiji zavisiće<br />
i uspješnost iznalaženja pragmatičnog<br />
odgovora na spoljne i unutrašnje izazove<br />
s kojima se naše privrede suočavaju,<br />
zaključio je Ivan Saveljić.<br />
Sergio Barbanti, ambasador Italije<br />
u Podgorici je podsjetio na skorašnje<br />
razgovore najvećih predstavnika dvije<br />
države o unapređenju ekonomske<br />
saradnje i kazao da se povezivanjem<br />
malih i srednjih preduzeća znatno<br />
mogu ojačati poslovne veze. Takođe<br />
je rekao da se u Italiji malo zna o<br />
ekonomskim mogućnostima i specifičnostima<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> pa su zato ovakvi<br />
skupovi prilika da se privrednici<br />
upoznaju kako bi radili na intenziviranju<br />
zajedničkih poslovnih projekata.<br />
Što se tiče priliva stranih direktnih<br />
investicija ambasador je istakao da<br />
su perspektive <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> pozitivne<br />
i ohrabrujuće. On je ocijenio i da će<br />
crnogorske i italijanske kompanije<br />
uspješno kreirati zajedničku saradnju.<br />
Ambasador je govorio i o ekonomskoj<br />
snazi Italije, jednoj od najvećih ekonomija<br />
u Evropi.<br />
Investitorima iz Italije<br />
interesantan crnogorski<br />
ekonomski potencijal<br />
Roberta Ferri, Ministarstvo za<br />
ekonomski razvoj Italije, je naglasila<br />
da Ministarstvo snažno podržava projekte,<br />
o kojima danas razgovaramo,<br />
jer je njihov cilj jačanje ekonomske<br />
saradnje. Ona je ocijenila da su odnosi<br />
dvije države na odličnom nivou<br />
i govorila o značaju crnogorskog ekonomskog<br />
potencijala koji je veoma<br />
interesantan investitorima iz Italije.<br />
Roberta Ferri smatra da bi posebno<br />
turizam, agroindustrija i proizvodnja<br />
hrane mogli da privuku italijanske investitore.<br />
Takođe je istakla da Ministarstvo<br />
za ekonomski razvoj Italije<br />
podržava obrazovno i tehnički mala<br />
i srednja preduzeća Balkana, a u ove<br />
svrhe je izdvojilo 95 miliona eura.<br />
O poslovnoj klimi i investicionim<br />
mogućnostima <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> govorio<br />
je Blagota Radulović, Agencija za<br />
promociju stranih investicija. On je<br />
kazao da je prednost <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> što<br />
pruža sigurnost i stabilnost stranim<br />
investicijama, imamo stimulativan<br />
poslovni ambijent, pa su 86 država<br />
investiori u Crnoj Gori. Takođe je<br />
istakao da bi italijanski investitori<br />
mogli da nađu interes za ulaganja u<br />
energetiku, infrastrukturu, poljoprivredu<br />
i turizam.<br />
U projektu ,,Mreža Italija – Jugoistočna<br />
Evropa“ učestvuju Crna<br />
Gora, Italija, Albanija, Bosna i Hercegovina,<br />
Hrvatska, Makedonija i Srbija,<br />
rekao je Mattia Miglio, Agencija<br />
Promos Privredne komore Milana.<br />
Cilj ovog projekta je da se promovišu<br />
strane direktne investicije i da se<br />
uspostave čvšće veze između malih<br />
i srednjih preduzeća. Podršku promociji<br />
malih i srednjih preduzeća<br />
u Crnoj Gori, uz Privrednu komoru<br />
Milana, daju i komore Palerma, Đenove,<br />
Firence i Trsta. Mattia Miglio<br />
je pozvao predstavnike Privredne komore<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da učestvuju u radu<br />
foruma ,,Euro Mediteran“ u Milanu<br />
koji finansira EK radi promocije MSP.<br />
U okviru ovog projekta u toku je<br />
izrada Kataloga o poslovnim mogućnostima<br />
u partnerskim jugoistočno-evropskim<br />
zemljama i baze podataka.<br />
Katalog će biti objavljen na<br />
italijanskom i crnogorskom portalu.<br />
EKONOMSKA DIPLOMATIJA<br />
pkcg@pkcg.org
10<br />
MEĐUKOMORSKE AKTIVNOSTI<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
Sastanak predsjednika privrednih <strong>komora</strong> bivše Jugoslavije<br />
Doprinos <strong>komora</strong><br />
ekonomskom povezivanju regiona<br />
U Zagrebu je 12. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine održan XIX sastanak<br />
predsjednika privrednih <strong>komora</strong> bivše Jugoslavije, a<br />
tema sastanka bila je unapređenje regionalne saradnje<br />
u kontekstu ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju.<br />
Učesnici Sastanak drugog predsjednika panela privrednih <strong>komora</strong> u Zagrebu<br />
Privrednu komoru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na<br />
sastanku u Zagrebu je predstavljao<br />
predsjednik, Velimir Mijušković.<br />
Domaćin je bila Hrvatska gospodarska<br />
<strong>komora</strong>, a tema sastanka bila je<br />
Unapređenje regionalne saradnje u<br />
kontekstu ulaska Republike Hrvatske<br />
u Evropsku uniju.<br />
Predsjednici <strong>komora</strong> su razmatrali<br />
pozitivne i negativne efekte ili implikacije<br />
na region vezane za ulazak<br />
Hrvatske u Evropsku uniju.<br />
U uvodnom obraćanju Nadan Vidošević,<br />
predsjednik HGK, je podsjetio<br />
na doprinose koje su u ekonomskom<br />
povezivanju regiona dale komore. Takođe<br />
je istakao značaj koji je privrednom<br />
povezivanju ovog prostora dao<br />
CEFTA sporazum, koji je značajno unaprijedio<br />
robnu razmjenu u region.<br />
Neven Mimica, potpredsjednik<br />
Vlade Republike Hrvatske za unutrašnju,<br />
vanjsku i evropsku politiku, je<br />
podsjetio da i dalje postoje izazovi i<br />
problemi koji sprečavaju postizanje<br />
najpozitivnijih efekata ekonomske saradnje.<br />
Potpredsjednik Mimica je saopštio<br />
činjenicu da je konkurentnost<br />
privrede najbolje ogledalo stanja u<br />
ekonomiji jedne zemlje. Nivo konkurentnosti,<br />
naime, oslikava vrlo realno<br />
sve što je pozitivno i negativno. Ono<br />
što radi Vlada Republike Hrvatske jeste<br />
iznalaženje rješenja koje mjere odabrati<br />
da se ostvari ukupan rast, poveća<br />
stepen zapošljavanja, poveća izvoz,<br />
a u isto vrijeme obimnost regulative<br />
svede na nivo podnošljiv za privredu.<br />
Svoje izlaganje potpredsjednik Mimica<br />
je završio porukom da će Republika<br />
Hrvatska biti promoter regiona u EU,<br />
a istovremeno i promoter EU u regionu.<br />
Prezentaciju o promjenama u trgovini<br />
nakon ulaska Republike Hrvatske u<br />
EU imala je direkotorica Centra za EU<br />
u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Ružica<br />
Gelo, koja je vodila pregovaračku<br />
grupu Hrvatske u pregovorima sa EU<br />
za oblast poljoprivrede. Ružica Gelo<br />
je predstavila predsjednicima <strong>komora</strong><br />
bogato iskustvo koje je HGK stekla u<br />
procesu pregovora sa EU.<br />
Učestvujući u radu sastanka predsjednik<br />
Privredne komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
Velimir Mijušković, podsjetio je na<br />
činjenicu da se u obnavljanje poslovnih<br />
veza nakon raspada bivše zemlje<br />
otpočelo na inicijativu upravo predsjednika<br />
Komora.<br />
Govoreći, dalje, Mijušković je predstavio<br />
ekonomsku realnost <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
podsjećajući na period prije izbijanja<br />
krize, koji je karakterisao visok stepen<br />
rasta. No, budući da strane investicije,<br />
koje su dolazile u Crnu Goru, na žalost<br />
nijesu usmjeravane na privredni razvoj<br />
i nova zapošljavnja, tim prije nas<br />
je i kriza specifično pogodila.<br />
Inače, ovom sastanku je prethodio<br />
Forum Komora CEFTA regiona na kojem<br />
su učestvovali i predstavnici Privredne<br />
komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, a čija je tema<br />
bila promjene u trgovini nakon ulaska<br />
Republike Hrvatske u Evropsku uniju.<br />
Crna Gora – Hrvatska –<br />
CEFTA<br />
Tokom prethodnih pet godina,<br />
od stupanja na snagu CEFTA 2006,<br />
evidentno je postepeno smanjenje<br />
učešća zemalja EU-27 i postepeno povećanje<br />
učešća trgovine sa potpisnicama<br />
CEFTA, kao i povećanje učešća<br />
ostalih zemalja, prije svih Kine,Turske<br />
i Japana.<br />
Učešće CEFTA zemalja u ukupnoj<br />
robnoj razmjeni u 2011. godini iznosilo<br />
je 44,0%, učešće EU-27 zemalja bilo<br />
je 41,4% i ostalih zemalja 14,7%.<br />
Trgovina sa zemljama regiona ima<br />
visoko učešće u ukupnom robnom<br />
prometu i u Bosni i Hercegovini sa<br />
32,2%, dok u Makedoniji učestvuje<br />
sa 17,0%, u Srbiji 15,5% i u Hrvatskoj<br />
10,9%.<br />
Tokom prethodne godine Crna<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
11<br />
Gora je sa CEFTA potpisnicama razmijenila<br />
robe u vrijednosti od 1.002,5 miliona<br />
eura ili 25,2% više nego u 2010.<br />
godini. Ukupan izvoz iznosio je 183,6<br />
miliona eura i bio je veći za 40,7% u<br />
odnosu na prethodnu godinu. CEFTA<br />
izvoz činio je 40,4% ukupnog crnogorskog<br />
izvoza. Iz regiona CEFTA uvezeno<br />
je 818,9 miliona eura ili 44,9% od ukupno<br />
realizovanog uvoza. Uvoz iz ovog<br />
regiona je bio veći 22,2% od ostvarenog<br />
tokom 2010. godine. U razmjeni<br />
sa zemljama CEFTA regiona Crna Gora<br />
ostvaruje deficit koji je u 2011. godini<br />
iznosio 635,3 miliona eura ili 17,8%<br />
više u odnosu na 2010. godinu. Stepen<br />
pokrivenosti uvoza izvozom je nizak<br />
i iznosi 22,4%.<br />
Posmatrajući zemlje CEFTA regiona,<br />
učešće Srbije u ukupnoj robnoj<br />
razmjeni je iznosilo 27%, slijede: BiH<br />
sa 7,2%, Hrvatska sa 6,0%, Makedonija<br />
sa 1,3%, Kosovo sa 1,1% i Albanija<br />
sa 1%.<br />
Privredni odnosi između <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> i Hrvatske se intenziviraju, što<br />
potvrđuje stalni rast ukupnog spoljnotrgovinskog<br />
prometa. U 2011. godini<br />
Crna Gora i Hrvatska razmijenile su<br />
roba u iznosu 138,7 mil.iona eura, što<br />
predstavlja rast od 64,7% u odnosu<br />
na 2010. godinu. Izvoz je iznosio 45,9<br />
miliona eura i 10 puta je veći, dok je<br />
uvoz iznosio 92,8 miliona eura i ostvaren<br />
je rast od 12,2% u odnosu 2010.<br />
godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je<br />
bila 51%.<br />
Najzastupljenije robe u crnogorskom<br />
izvozu u Hrvatsku su aluminijum<br />
(91%), koža, mašine i mehanički<br />
uređaji, voće, drvo i proizvodi od drveta,<br />
farmaceutski proizvodi, pića i<br />
alkoholi, a u uvozu mineralna goriva,<br />
cement, razni proizvodi za ishranu,<br />
električni aparati i oprema, brodovi,<br />
prerađevine od mesa, staklo itd.<br />
Od početka <strong>2012.</strong> godine Crna<br />
Gora ima potpuno slobodnu trgovinu<br />
sa Srbijom, BiH, Makedonijom,<br />
Kosovom, Albanijom i Moldavijom,<br />
dok sa Hrvatskom ima asimetrični pristup<br />
liberalizacije u korist <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
To podrazumijeva potpuno slobodan<br />
plasman crnogorskih proizvoda na hrvatsko<br />
tržište, a za plasman hrvatskih<br />
proizvoda na snazi je gotovo potpuna<br />
liberalizacija, osim za jedan mali broj<br />
osjetljivih proizvoda za koje je dogovorena<br />
niža stopa (to su: živinsko meso,<br />
soljeno, sušeno ili dimljeno meso,<br />
prerađevine od mesa, pojedini proizvodi<br />
iz grupe mlijeko i mliječne prerađevine,<br />
krompir, paradajz, grožđe,<br />
lubenice, breskve, kivi, voda, voda sa<br />
dodatkom šećera, pivo i duvan).<br />
Nakon ulaska Hrvatske u EU, uvoz i<br />
izvoz roba odvijaće se u skladu sa Sporazumom<br />
o stabilizaciji i asocijaciji koji<br />
Crna Gora primjenjuje u trgovini sa<br />
svim članicama EU. U odnosu na uslove<br />
definisane CEFTA Sporazumom, to<br />
znači iste uslove trgovine za svu robu,<br />
osim posebnih uslova (kvota i carina)<br />
na izvoz goveda, goveđeg mesa, šećera<br />
i vina u Hrvatsku definisanih Sporazumom<br />
sa EU. Uslovi trgovine se neće<br />
bitno ograničiti imajući u vidu praksu<br />
da se izvoz u okviru kvote, po stopi od<br />
0%, do kraja ne koristi.<br />
Državno – privredna delegacija <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u posjeti Malti<br />
Intenzivnija ekonomska saradnja<br />
je zajednički interes<br />
MEĐUKOMORSKE AKTIVNOSTI<br />
Crna Gora i Malta imaju odlične državne i bilateralne odnose,<br />
koje treba iskoristiti za unapređenje ekonomske<br />
saradnje. Dragocjena su i iskustva koja Malta može ponuditi<br />
u procesa pristupanja EU.<br />
Predsjednik Privredne komore <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> Velimir Mijušković predvodio<br />
je privrednu delgaciju, u okviru zvanične<br />
posjete Malti predsjednika <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> Filipa Vujanovića, 13 i 14. <strong>jun</strong>a<br />
<strong>2012.</strong> godine. Članovi delegacije su<br />
bili predstavnici kompanija Aerodromi<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Fabrike vode Lipovo, HTP<br />
Mimoza AD Tivat, Jadranskog sajma,<br />
Jadroagenta Bar DOO, Kontejnerskog<br />
terminala i generalnih tereta AD, Luke<br />
Bar AD, Nimont DOO i Plantaža AD.<br />
Posjeta i poslovni forum na Malti je<br />
jedna od aktivnosti u skladu sa Sporazumom<br />
o saradnji Privrednih <strong>komora</strong><br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Malte, koji je potpisan prije<br />
dvije godine u Podgorici. Na otvaranju<br />
foruma, koji je izazvao veliko interesovanje<br />
malteških privrednika, obratili su<br />
se predsjednici <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Malte Filip<br />
Vujanović i Džordž Abela.<br />
Crna Gora i Malta imaju odlične državne<br />
i bilateralne odnose, koje treba<br />
iskoristiti za unapređenje ekonomske<br />
saradnje, koja je moguća u oblastima<br />
turizma, pomorstva i energetike. Dragocjena<br />
su i iskustva koja Malta može<br />
ponuditi u procesa pristupanja EU.<br />
Turizam je važan za obije ekonomije,<br />
stoga značajno je veliko iskustvo<br />
koje ima Malta, kao i moguća ulaganja<br />
u zimski turizam na sjeveru <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Postoji i šansa za saradnju u oblasti lučkih<br />
usluga, s obzirom da Luka Bar ima<br />
slobodnu carinsku zonu. Energetskim<br />
povezivanjem sa Italijom, Crna Gora će<br />
postati interesantna i za malteške kompanije<br />
da plasiraju svoj kapital u ovaj<br />
sektor.<br />
Činjenica da je ovo treći susret privrednika<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Malte, u posljednje<br />
dvije godine, pokazuje spremnost<br />
obije strane da se učini sve da ekonomska<br />
saradnja dobije svoju punu dimenziju.<br />
pkcg@pkcg.org
12<br />
MEĐUKOMORSKE AKTIVNOSTI<br />
Delegacija Privredne komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u Brindiziju<br />
Forum privrednih <strong>komora</strong><br />
jadransko - jonske regije<br />
Tema foruma bila je “<br />
Prema jadransko-jonskoj makro<br />
regiji: Strateški projekat za teritorijalnu i poslovnu<br />
konkurentnost”, a usvojena je deklaracija kao potvrda<br />
posvećenosti <strong>komora</strong> stvaranju jadransko jonske<br />
makro regije.<br />
Delegacija Privredne komore <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>, koju je predvodio generalni<br />
skretar Pavle D. Radovanović,<br />
učestvovala je u radu 12. Foruma jadransko-jonskih<br />
privrednih <strong>komora</strong>,<br />
koji je održan od 6. do 8. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong><br />
godine u Brindiziju. Sastanci Upravnog<br />
odbora Foruma, Odbora revizora<br />
i Međunarodnog jadransko-jonskog<br />
arbitražnog suda održani su 6. <strong>jun</strong>a,<br />
a dan kasnije je u radu sedam okruglih<br />
stolova, koji su se bavili zaštitom<br />
životne sredine, poljoprivredom – sa<br />
fokusom na maslinarstvo i vinogradarstvo,<br />
ženskim preduzetništvom,<br />
ribarstvom i marikulturom, transportom,<br />
turizmom i upravljanjem EU<br />
projektima, učestvovalo je preko 300<br />
predstavnika jadranskih zemalja.<br />
Sto za ribarstvo i marikulturu<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
vodila je dr Aleksandra Joksimović,<br />
direktor kotorskog Instituta za biologiju<br />
mora, a Zoran Nikolić, rukovodilac<br />
Službe saobraćaja PKCG, učestvovao<br />
je u radu okruglog stola za<br />
transport.<br />
Glavna tema cijelog događaja,<br />
uloga koju Forum ima u uspostavljanju<br />
Jadransko-jonske makroregije, je<br />
razmatrana 8. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine uz<br />
učešće predstavnika evropskih institucija,<br />
italijanskih i stranih partnerskih<br />
mreža, kao i predstavnika stalnog<br />
sekretarijata Jadransko-jonske<br />
inicijative i lokalnih institucija.<br />
Na forumu je Vesko Božović izabran<br />
za predstavnika <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u<br />
Međunarodnom jadransko-jonskom<br />
sudu.<br />
Takođe je dogovoreno da domaćin<br />
XIII Foruma privrednih <strong>komora</strong><br />
jadransko-jonskog područja bude<br />
<strong>Privredna</strong>/gospodarska <strong>komora</strong> Federacije<br />
Bosne i Hercegovine. Ovaj<br />
događaj se organizuje na proljeće<br />
2013. godine u Međugorju.<br />
Treba reći i da je odlučeno da<br />
se Kongres žena preduzetnica jadransko-jonske<br />
regije održi na jesen<br />
<strong>2012.</strong> godine u Albaniji.<br />
Brisel<br />
Manifestacija „Nedjelja malih i<br />
srednjih preduzeća“<br />
Briselu je 21. <strong>jun</strong>a u organizaciji<br />
U Evropske komisije, Generalnog<br />
direktorata za preduzeća i industriju,<br />
održan sastanak koordinatora Nedjelje<br />
malih i srednjih preduzeća (SME<br />
WEEK), manifestacije koja ima za cilj<br />
da ukaže na značaj malih i srednjih<br />
preduzeća za nacionalne ekonomije.<br />
www.pkcg.org<br />
Crnu Goru predstavljao je Pavle D.<br />
Radovanović, generalni sekretar Privredne<br />
komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Na skupu je predstavljena brošura<br />
„Tajne uspjeha-Šampioni malih i srednjih<br />
preduzeća“ i usaglašene aktivnosti<br />
u cilju organizovanja međunarodne<br />
konferencije na temu „Žensko preduzetništvo“,<br />
Evropska komisija, Brisel<br />
17. oktobra <strong>2012.</strong> godine.<br />
Nedelja malih i srednjih preduzeća<br />
u Crnoj Gori biće obilježena 24.<br />
oktobra <strong>2012.</strong>g. na temu „Žensko preduzetništvo“,<br />
u organizaciji Privredne<br />
komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Direkcije za razvoj<br />
malih i srednjih preduzeća.
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
13<br />
Sporazum o saradnji Komore i korejske Agencije za uvoz<br />
Koreja zainteresovana za uvoz<br />
finalnih proizvoda<br />
FOKUS<br />
Predstavnici Privredne komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> razgovarali<br />
su 26. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine sa delegaciom Republike<br />
Koreje o potrebama i mogućnostima jačanja<br />
ekonomskih odnosa dvije države. Na tržište ove zemlje<br />
moguće je plasirati proizvode drvne industrije,<br />
potom, vina, mlijeko, pivo i voće.<br />
Detalj nakon potpisivanja Sporazuma o saradnji<br />
Konkretni modaliteti buduće<br />
saradnje definisani su Sporazumom<br />
o saradnji Privredne komore<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Agencije za uvoz,<br />
Republika Koreja (KOIMA), koji su<br />
potpisali Ivan Saveljić, potpredsjednik<br />
Komore i Jutae Lee, predsjednik<br />
KOIMA-e. Inače, ovo je, od<br />
2006. godine, prvi sporazum koji je<br />
potpisan između dvije zemlje, što<br />
govori o obostranom interesovanju<br />
za intenziviranjem privrednih<br />
veza.<br />
Potpredsjednik Privredne komore<br />
Ivan Saveljić informisao je<br />
učesnike današnjeg sastanka o<br />
ekonomiji <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, o tome koliko<br />
je kriza uticala na naše privredne<br />
bilanse i kazao da je ekonomska<br />
stvarnost slična u svim državama<br />
regiona. ,,U ovoj godini u Crnoj<br />
Gori se očekuje rast BDP jedan<br />
odsto. Iako smo lideri po prilivu<br />
stranih investicija po stanovniku<br />
u regionu, suočeni smo sa njihovim<br />
padom, što nije dobro, jer naš<br />
ekonomski rast najviše zavisi od<br />
stranih investicija. I dalje bilježimo<br />
spoljno – trgovinski deficit, nastojimo<br />
da uravnotežimo ovaj bilans,<br />
a naš najveći trgovinski partner<br />
su zemlje regiona i Evropske unije“,<br />
rekao je Saveljić. On je kazao<br />
da velike prirodne resurse nijesmo<br />
adekvatno ekonomski valorizovali<br />
te da možemo ostvariti mnogo<br />
veću proizvodnju finalnih artikala<br />
posebno u drvnoj industriji, metalopreradi<br />
i poljoprivredi.<br />
U delegaciji Republike Koreje<br />
bili su ambasador Kim Kwang-keun;<br />
Chang Wonil-om, prvi sekretar<br />
i konzul; Jutae Lee, predsjednik<br />
KOIMA-e, Agencija Koreje za uvoz;<br />
Herbert (Hwijae) Lee, izvršni direktor<br />
KOIMA-e ; Alexander Kuleshov,<br />
predstavnik KOIMA-e za područje<br />
Balkana i Miško Čavor.<br />
Gosti iz Koreje iskazali su zainteresovanost<br />
za uvoz naših finalnih<br />
proizvoda posebno iz oblasti drvne<br />
industrije, potom, vina, mlijeka,<br />
piva i voća. Jutae Lee, predsjednik<br />
KOIMA-e je predložio da se u cilju<br />
veće saradnje organizuju video<br />
konferencije kako bi zainteresovani<br />
privrednici mogli brzo da razmijene<br />
informacije i dogovore konkretne<br />
poslovne aranžmane. Po<br />
njegovom mišljenju dvije zemlje<br />
imaju sve preduslove da unaprijede<br />
ekonomske odnose. Ambasador<br />
Republike Koreje Kim Kwang-keun<br />
je kazao da, iako ni Crnu Goru nije<br />
mimoišla kriza, ekonomski pokazatelji<br />
ipak, nijesu loši. On je rekao da<br />
dvije zemlje imaju sličan bankarski<br />
sistem odnosno da banke nedovoljno<br />
dobro prate privredu. Goste<br />
je zanimao i naš poslovni ambijent<br />
tj. kolko je on stimulativan za poslovanje<br />
privrednih kompanija, pa<br />
su, s tim u vezi tražili informacije o<br />
poreskim stopama, regulativi i investicijama.<br />
Ekonomske potencijale <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> prezentovao je Novica Bulatović,<br />
rukovodilac Sektora za informatiku,<br />
marketing i odnose sa<br />
javnošću Privredne komore <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>.<br />
pkcg@pkcg.org
14<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
KOMORSKE AKTIVNOSTI<br />
Informacione tehnologije<br />
Predstavnici ICT kompanija<br />
u Tajpeju<br />
U Privrednoj komori <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je 25. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine<br />
održana konferencija za novinare povodom<br />
poslovnog boravka predstavnika pet crnogorskih<br />
kompanija iz oblasti ICT, Tajpeju, Kina, vodećem<br />
svjetskom centru u informacionim tehnologijama<br />
radi razmjene znanja i uspostavljanja poslovnih<br />
veza. Ovo je samo jedan u nizu zajedničkih poslova<br />
koje realizuju <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i EBRD,<br />
kroz SBS i BAS.<br />
Detalj sa radnog stola<br />
Cilj ove posjete, koja je organizovana<br />
od 3. do 10. <strong>jun</strong>a<br />
<strong>2012.</strong> godine, bilo je upoznavanje<br />
sa iskustvima Tajvana, koji je postigao<br />
najveći nivo ICT industrije<br />
u svijetu, kao i razmjena znanja i<br />
moguće uspostavljanje poslovnih<br />
veza. Posjetu je omogućio Tim za<br />
podršku malim preduzećima (SBS)<br />
i Program poslovnog savjetovanja<br />
(BAS) pri Evropskoj banci za obnovu<br />
i razvoj (EBRD), koji promoviše<br />
razvoj MSP u zemljama u tranziciji.<br />
U Tajpeju su boravili predstavnici<br />
crnogorskih kompanija, članica<br />
Odbora udruženja ICT Privredne<br />
komore: Čikom, Digit Montene-<br />
gro, Montex elektonika, Montora<br />
softver i Telemont. Inače, delegacija<br />
je brojala 35 članova, predstavnika<br />
svih zemalja zapadnog Balkana<br />
iz ove djelatnosti.<br />
Predstavnik EBRD Milorad<br />
Đurović je informisao da se ovaj<br />
tim sastoji iz Programa za rast preduzeća<br />
(EGP) i Programa poslovnog<br />
savjetovanja (BAS), a njihova<br />
misija je da poboljša poslovne<br />
funkcije MSP. ,,Evropska banka je<br />
prepoznala da informaciono – komunikacione<br />
tehnologije sve više<br />
imaju važnu ulogu u ekonomskom<br />
rastu privreda i zato će nastaviti da<br />
obezbjeđuje pomoć ovom sektoru.<br />
Veoma je značajno da države pomažu<br />
razvoj sektora gdje je najviše<br />
inovacija kakav je ICT, naročito<br />
u vremenu kada mnoge zemlje,<br />
zbog ekonomske krize, revitalizuju<br />
ekonomije, a inovacije i strane<br />
direktne investicije su svakako katalizator<br />
ekonomskih revitalizacija“,<br />
rekao je Đurović. On je kazao<br />
da su članovi delegacije tokom<br />
ove posjete prisustvovali sajmu<br />
informaciono – komunikacionih<br />
tehnologija COMPUTEX, upoznali<br />
se sa najnovijim proizvodima i<br />
razvojem ICT, posjetili vodeće ICT<br />
kompanije poput Mitax –a, i imali<br />
su i mogućnost da, pored razmjene<br />
znanja, stvore poslovna partnerstva<br />
sa vodećim ICT kompanijama<br />
i obezbijede određene povlastice.<br />
Cilj posjete je bio i upoznavanje<br />
sa iskustvom Tajvana koji je glavni<br />
inovacioni centar i svjetska baza za<br />
izradu originalne opreme i dizajna.<br />
,,Takođe, je veoma bitno i to što<br />
smo bili u prilici da sagledamo javno<br />
– privatno partnerstvo u ICT i<br />
kako Vlada Tajvana već decenijama<br />
pomaže ovu djelatnost što je i razlog<br />
da je ova zemlja, zahvaljujući<br />
izuzetnom razvoju ICT, na drugom<br />
mjestu u svijetu po deviznim rezervama“,<br />
rekao je Đurović.<br />
Izuzetno koristnom ocijeniio<br />
je ovu posjetu i Vladan Tabaš, Čikom,<br />
posebno sa aspekta upoznavanja<br />
najsavremenijih tehnoloških<br />
rješenja, razmjene iskustava, kao<br />
i upotrebe ICT u zelenoj industriji<br />
koja je budućnost svijeta. Tabaš je<br />
saopštio da je Tajvan 26. ekonomska<br />
sila svijeta, a njegova ICT je na<br />
jednoj od vodećih pozicija. O tome<br />
govore podaci da oni proizvode<br />
89,4 odsto notebook, ili 86 odsto<br />
tablet uređaja u ukupnoj svjetskoj<br />
proizvodnji. On je najavio da će<br />
predstavnici Mitax-a posjetiti Crnu<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
15<br />
Goru što je itekako značajno s obzirom<br />
na reputaciju ove kompanije.<br />
,,Upoznavanje sa najvećim proizvođačima<br />
informaciono – komunikacionih<br />
tehnologija nam je<br />
dodatni podstrek za razvoj naših<br />
preduzeća, usavršavanje i primjenu<br />
najsavremenijih tehologija, kazao<br />
je Ljubo Rađenović, Montora<br />
softver. Rađenović je saopštio da je<br />
Tajvan, od tipične industrijske zemlje,<br />
iz tranzicije izašao kao jedna<br />
od vodećih svjetskih sila u domenu<br />
ICT. O njihovoj efikasnosti najbolje<br />
govore podaci da za 0,35 sekunde<br />
proizvedu jedan računar, a za proizvodnju<br />
mobilnog telefona treba<br />
im 0,26 sekunde. Imali su svestranu<br />
podršku Vlade i zato su uspjeli,<br />
a iz budžeta su dobijali 2 odsto za<br />
ovu djelatnost. Nama je važno da<br />
smo dobili korisne savjete i o ulozi<br />
države u razvoju ovog sektora i da<br />
ćemo u Crnoj Gori, poučeni ovim<br />
primjerima, razvijati ICT sektor što<br />
je najisplativija investicija“, kazao<br />
je Rađenović.<br />
Duško Petrović, Digit Montenegro,<br />
uz podatak da se na Tajvanu<br />
godišnje troše dvije milijarde<br />
za razvoj ICT, je rekao da se ,,ne<br />
radi samo o materijalnoj već i organizacionoj<br />
podršci i strateškom<br />
planiranju ovog biznisa. Njihova<br />
ICT industrija je u 2011. godini<br />
proizvela 139 milijardi dolara što<br />
ilustrativno govori o izuzetnim poslovnim<br />
referencama“. Petrović je<br />
takođe ukazao na važnost posjete<br />
predstavnika naših kompanija koji<br />
su bili u prilici da kroz razgovore sa<br />
predstavnicima najvećih svjetskih<br />
kompanija upoznaju savremena<br />
tehnološka rješenja, kao i organizaciju<br />
ovog važnog biznisa.<br />
Ovo je samo jedan u nizu zajedničkih<br />
poslova koje <strong>Privredna</strong><br />
<strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i EBRD, kroz<br />
SBS i BAS, realizuju. Najveći dio<br />
do sada sprovedenih aktivnosti<br />
bio je usmjeren na pružanje konsultantskih<br />
usluga crnogorskim<br />
kompanijama prilikom uvođenja<br />
međunarodnih standarda, kao i organizovanje<br />
specijalizovanih obuka<br />
za različite vrste privrednih djelatnosti.<br />
Projekat: Lanac turističkih usluga<br />
Promocija<br />
međunarodnog<br />
biznisa<br />
Saradnja između italijanskih regija Emilija Romanje<br />
i Marke sa Albanijom, Hrvatskom i Crnom Gorom,<br />
u okviru projekta: Lanac turističkih usluga,<br />
nastavljena je početkom <strong>jun</strong>a u Podgorici kada<br />
su za srednjoškolce organizovani trening kursevi<br />
iz turističkih usluga.<br />
Organizatori ovog projekta su<br />
Ministarstvo za ekonomski<br />
razvoj Republike Italije, Italijanska<br />
asocijacija privrednih <strong>komora</strong> i Specijalna<br />
agencija Privredne komore<br />
Modene za promociju međunarodnog<br />
biznisa.<br />
Partneri u projektu su: Regionalna<br />
asocijacija Privrednih <strong>komora</strong><br />
Emilija Romanje, <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong><br />
Ankone, <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> Ređo<br />
Emilije, <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> Riminija,<br />
SIDI Eurosportello – Specijalna<br />
agencija Privredne komore Ravene,<br />
Forum jadransko – jonskih privrednih<br />
<strong>komora</strong>, IAL Emilija Romanja<br />
– Škola za hotelski menadžment<br />
Seramaconi, Retecamere, Hrvatska<br />
gospodarska <strong>komora</strong> – Županijska<br />
<strong>komora</strong> Rijeka, <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong><br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> Drača.<br />
Projekat koji je prezentovan u<br />
aprilu ove godine i čiji je glavni cilj<br />
saradnja i razmjena praktičnih znanja<br />
između Italije i zemalja Balkana,<br />
nastavio je sa svojim aktivnostima.<br />
Kako je i predviđeno projektom,<br />
u periodu od 05 – 07. <strong>jun</strong>a, održani<br />
su trening kursevi u oblastima gastronomije<br />
i usluživanja vina. Kursevi<br />
su održani u Podgorici, u Srednjoj<br />
stručnoj školi „Sergije Stanić“, uz prisustvo<br />
40 učenika.<br />
Predavači su bili iz Škole za hotelski<br />
menadžment iz Seramaconija u<br />
Italiji, a predvodio ih je direktor g-din<br />
Giusepe Schipano.<br />
Završna aktivnost trodnevnih<br />
kurseva je bila degustacija na kojoj<br />
su, uz prisustvo predstavnika podgoričkih<br />
hotela i restorana, predstavljeni<br />
tradicionalni proizvodi i vina iz<br />
oblasti Modene.<br />
Projektne aktivnosti se nastavljaju<br />
u oktobru, kada će učenici Srednje<br />
stručne škole „Sergije Stanić“ boraviti<br />
na novim trening kursevima, koji<br />
će biti organizovani u Seramaconiju,<br />
u Italiji.<br />
Pored Srednje stručne škole<br />
“Sergije Stanić”, u ovaj projekat je<br />
uključena i Viša škola za ketering iz<br />
Opatije.<br />
KOMORSKE AKTIVNOSTI<br />
pkcg@pkcg.org
16<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
ODRŽIVI RAZVOJ<br />
Crna Gora na konferenciji UN o održivom razvoju RIO+20<br />
Formiranje pakta o ,,zelenoj planeti”<br />
Učesnici samita u Rio de Žaneiru su nastojali da uobliče<br />
nove politike za promociju globalnog prosperiteta,<br />
smanjenje siromaštva te unaprijeđenje društvene<br />
jednakosti i zaštite životne sredine.<br />
Trodnevna Konferencija Ujedinjenih<br />
nacija o održivom razvoju<br />
RIO+20 održana je od 19. do 22. <strong>jun</strong>a<br />
u brazilskom Rio de Žaneiru. RIO+20<br />
je konferencija na najvišem nivou, s<br />
ogromnim brojem učesnika. Na Riju je<br />
učestvovalo oko 40.000 ljudi – uključujući<br />
oko 100 šefova država i vlada te<br />
predstavnike nevladinih organizacija<br />
i privatnog sektora – koji su nastojali<br />
da uobliče nove politike za promociju<br />
globalnog prosperiteta, smanjenje<br />
siromaštva te unapređenje društvene<br />
jednakosti i zaštite životne sredine.<br />
Preko 50 miliona ljudi iz cijeloga svijeta<br />
učestvovalo je na RIO+20 kroz platforme<br />
društvenih medija.<br />
RIO+20 je organizovan u skladu<br />
sa Rezolucijom Generalne skupštine<br />
UN 64/236, i obilježava 20. godišnjicu<br />
„Zemaljskog samita“, koji je održan takođe<br />
u Rio de Žaneiru i 10. godišnjicu<br />
Svjetskog samita o održivom razvoju iz<br />
Johanesburga, 2002. godine.<br />
Konferenciju su 20. <strong>jun</strong>a otvorili<br />
predsjednica Brazila Dilma Rusef i Ban<br />
Ki Mun, generalni sekretar Ujedinjenih<br />
nacija, koji je naglasio da „vrijeme<br />
nije na našoj strani“ za rješavanje sve<br />
duže liste problema.<br />
Cilj ovog samita je formiranje pakta<br />
o „zelenoj planeti“. Završnog dana<br />
samita je odobren završni dokumenat<br />
u kojem su precizirane mjere za otklanjanje<br />
mnogih ekoloških problema<br />
koji pogađaju planetu i kojim će se izvući<br />
više milijardi ljudi iz siromaštva.<br />
Crnogorsku delegaciju je predvodio<br />
Igor Lukšić, predsjednik Vlade,<br />
koji je govoreći na samitu posebno<br />
istakao: „Zelena ekonomija je koncept<br />
koji smo opredijeljeni da realizujemo<br />
u Crnoj Gori, jer tri glavna sektora našeg<br />
ekonomskog rasta – turizam, poljoprivreda<br />
i energetika – podrazumijevaju<br />
odgovornost i održivost.“<br />
U crnogorskoj delegaciji bio je i<br />
Ivan Saveljić, potpredsjednik Privredne<br />
komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
RIO+20 je šansa da se promijeni<br />
uobičajeni pristup obavljanju biznisa,<br />
te da se kroz veće uključivanje privatnog<br />
sektora u sprovođenju politika<br />
održivog razvoja djeluje na ukidanje<br />
siromaštva i uništenja životne sredine.<br />
Na konferenciji za novinare, generalni<br />
sekretar UN Ban Ki Mun je<br />
izjavio da je Konferencija UN o održivom<br />
razvoju postigla veliki uspjeh.<br />
On je izrazio uvjerenje da će ovaj<br />
skup unaprijediti globalni održivi<br />
razvoj. Prema njegovim riječima,<br />
vlade raznih zemalja su saglasne da<br />
uspostave ciljeve održivog razvoja<br />
na osnovu milenijumskih ciljeva.<br />
Takođe će biti formirani medjudržavni<br />
radni timovi i komiteti stručnjaka<br />
zaduženi za izradu ciljeva.<br />
Ban Ki Mun je izjavio da se na<br />
inicijativu UN odazvalo stotinak<br />
vlada, preduzeća i građanskih organizacija.<br />
Suština ove inicijative pokrenute<br />
prošle godine, je da svako uživa<br />
u održivoj enegiji. Cilj ove inicijative<br />
je globalna popularizacija usluge<br />
savremenim izvorima energije do<br />
2030. godine.<br />
Zelena ekonomija ima za posledicu<br />
poboljšanje života ljudi i<br />
uvećanje socijalne jednakosti uz<br />
značajno smanjenje ekoloških rizika<br />
i oskudice. Rast u zelenoj ekonomiji<br />
pokreće investicije kojima se<br />
smanjuju pritisci na životnu sredinu<br />
i usluge, uz istovremeno povećanje<br />
efikasnosti energije i resursa. Iz<br />
tog razloga, Evropska unija je predložila<br />
ciljeve i rezultate u pogledu<br />
ključnih prirodnih resursa koji<br />
podupiru zelenu ekonomiju: voda,<br />
okeani, zemlja i ekosistemi, šume,<br />
održiva energija i efikasnost resursa,<br />
uključujući i otpad. Ovi ciljevi<br />
su od suštinskog značaja za održiv<br />
rast i neraskidivo vezani za pitanja<br />
bezbjednosti hrane, smanjenja siromaštva<br />
i socijalnog razvoja. Ovi<br />
ciljevi će povući za sobom privatni<br />
sektor da investira, podstaći tehnološke<br />
inovacije i povećati zaposlenost,<br />
rekao je Janez Potočnik, komesar<br />
EU za životnu sredinu, piše<br />
Danas.rs.<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
17<br />
Svjetske izložbe<br />
EXPO Milano 2015<br />
IZLOŽBE<br />
Crna Gora će učestvovati na svjetskoj izložbi Expo<br />
koja će biti održana u Milanu 2015. godine. Za Generalnog<br />
komesara izložbe Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je imenovala<br />
Ivana Saveljića, potpredsjednika Privredne komore<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Svjetska izložba – Expo, biće<br />
održana u Milanu 2015. godine,<br />
a Crna Gora će biti jedna od<br />
zemalja učesnica. Tim učešćem<br />
se potvrđuje prepoznavanje potrebe<br />
kontinuiranog i kvalitetnog<br />
međunarodnog predstavljana i<br />
pozicioniranja <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, kroz<br />
prezentovanje njenog cjelovitog<br />
sadržaja, od autentične kulture,<br />
istorije i tradicije, izvanrednih<br />
prirodnih i ekonomskih potencijala,<br />
pa do spremnosti da u komunikaciji<br />
sa svijetom podijeli<br />
istinske vrijednosti na kojima počiva<br />
savremena civilizacija.<br />
Osnovna tema šestomjesečne<br />
izložbe Expo Milano 2015, je<br />
„Hraniti planetu. Energija za život“<br />
(„Feeding the planet. Energy<br />
for life“) i ona je blisko povezana<br />
sa Milenijumskim razvojnim<br />
ciljevima Ujedinjenih nacija.<br />
Vlada je odlučila da <strong>Privredna</strong><br />
<strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, u saradnji<br />
sa nadležnim organima državne<br />
uprave i privrednim subjektima<br />
u Crnoj Gori, bude nosilac aktivnosti<br />
na pripremi nastupa <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> na Expo 2015 u Milanu.<br />
Za Generalnog komesara izložbe,<br />
odnosno osobu akreditovnu<br />
kod Vlade Italije i odgovornu za<br />
učešće države, Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
je imenovala Ivana Saveljića, potpredsjednika<br />
Privredne komore.<br />
U oktobru 2011. godine je održan<br />
prvi sastanak predstavnika<br />
zemalja učesnica, a sada predstoji<br />
dostavljanje „Tematske izjave“<br />
organizatoru, koja definiše<br />
generalnu temu i sadržaj izložbe,<br />
informacije o formi i veličini izložbenog<br />
prostora, za koji se država<br />
odluči, a zatim podnošenje<br />
projekta izložbe nakon čega bi se<br />
dobilo preliminarno odobrenje<br />
od strane organizatora.<br />
U cilju što kvalitetnije saradnje<br />
sa zemljama učesnicama,<br />
nedavno je održan prvi sastanak<br />
Radne grupe Bio-Mediteranskog<br />
klastera (kome pripadamo po<br />
predlogu organizatora), kome je<br />
prisustvovao i Ivan Saveljić, Generalni<br />
komesar naše države.<br />
Expo Milano 2015 će se razlikovati<br />
od ostalih izložbi ovog<br />
tipa, kako u organizacionom dijelu,<br />
tako i po vizuelnom identitetu<br />
izložbe i stavljanju akcenta na<br />
„iskustvo posjetilaca“. Expo će,<br />
iznad svega, biti planetarni događaj<br />
gdje će sve zainteresovane<br />
strane, kao i milioni građana biti<br />
suočeni sa izazovima koji predstavljaju<br />
budućnost održivog rasta<br />
i sposobnosti da se prehrani<br />
društvo.<br />
pkcg@pkcg.org
18<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
intervju<br />
Ekonomske aktuelnosti<br />
Pokretači razvoja -<br />
nova proizvodnja i veći izvoz<br />
Otvaranje novih proizvodnih pogona, širenje asortimana<br />
proizvoda namjenjenih izvozu, kao i jačanje<br />
tržišnog nastupa domaćih proizvođača, put je do privrednog<br />
rasta i uravnoteženja platnog bilansa, kazala<br />
je Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u razgovoru za ,,BLIC” Crna Gora.<br />
Razgovarala: Sanja Rašović<br />
Ljilana Filipovic<br />
S.Rašović: Po posljednjim podacima<br />
MONSTAT-a od janura<br />
je izvezeno robe u vrijednosti<br />
od 150,4 miliona eura, što je<br />
manje za 16,7 odsto u odnosu<br />
na isti period prethodne godine,<br />
a uvezeno za 695,2 miliona<br />
eura, što je više za 5,6<br />
odsto u odnosu na isti period<br />
prethodne godine. Mislite<br />
li da treba uvesti kontrolu i<br />
ograničenja u uvozu roba I<br />
na koji način<br />
Lj. Filipović: Robna razmjena<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> sa inostranstvom ima<br />
dvije negativne karakteristike:<br />
naša ograničena i slabo diverzifikovana<br />
ponuda, s jedne strane,<br />
i ne uvijek racionalan uvoz, jer u<br />
inostranstvu kupujemo i one robe<br />
koje i sami proizvodimo u dovoljnim<br />
količinama, i uz to su vrhunskog<br />
kvaliteta. Takav negativan<br />
bilans robnih tokova sa inostranstvom<br />
velikim dijelom je pokriven<br />
prihodima u sektoru usluga.<br />
Ovogodišnji rezultati pokazuju<br />
pad izvoza kao posljedicu smanjenog<br />
plasmana električne energije<br />
(57%), mineralnih ruda (31%)<br />
i aluminijuma (21%), dok je povećanje<br />
uvoza uglavnom rezultat<br />
povećanja uvoza električne energije<br />
(66%) i nafte i naftnih derivata<br />
(16%).<br />
Kontrola uvoza vrše se u cilju<br />
obezbjeđenja ispravnosti proizvoda.<br />
Pravilima Svjetske trgovinske<br />
organizacije, čiji smo punopravni<br />
član od aprila ove godine, definisano<br />
je da se ograničenja u međunarodnoj<br />
trgovini mogu uvesti jedino<br />
ukoliko se radi o zaštiti života<br />
i zdravlja ljudi, biljaka i životinja,<br />
zaštiti životne sredine ili neobnovljivih<br />
prirodnih resursa, zaštiti nacionalne<br />
bezbjednosti, javnog morala,<br />
prava intelektualne svojine i<br />
sprovođenje posebnih pravila trgovine<br />
zlatom i srebrom. U zemlji<br />
koja je u ovoj fazi procesa pristupanja<br />
EU, sintagme tipa „kontrola<br />
i ograničenje uvoza“, što drugim<br />
riječima znači državni intervencionizam,<br />
daleka su prošlost i treba ih<br />
zaboraviti.<br />
S.Rašović: Iz Privredne komore<br />
je ocijenjeno da najviše<br />
zabrinjava stalni rast unutrašnjeg<br />
duga i kredita, kao i<br />
opadajući trend stranih direktnih<br />
investicija. Kako napraviti<br />
ravnotežu između javnih<br />
prihoda i rashoda a da to ne<br />
bude novim kreditnim zaduženjima<br />
Lj. Filipović: Smanjena privredna<br />
aktivnost u prošloj i na<br />
početku ove godine rezultirala<br />
je ostvarenjem nižeg nivoa izvornih<br />
prihoda od planiranih. U cilju<br />
obezbjeđenja finansiranja javnog<br />
sektora, odnosno planiranog punjenja<br />
budžeta, mogućnosti za<br />
ostvarenje neophodnih sredstava<br />
mogu biti proširenje poreske<br />
osnovice i/ili povećanje poreske<br />
stope. Osim toga, lično smatram<br />
da značajnu, a nedovoljno iskorišćenu<br />
mogućnost predstavlja i odlučnije<br />
suzbijanje tzv. “sive ekonomije”.<br />
Jačanje inspekcijskih službi,<br />
povećanje i dosljedna primjena<br />
sankcija za nelegalno poslovanje,<br />
doprinijelo bi povećanju prihoda,<br />
smanjenju nelojalne konkurencije,<br />
a samim tim smanjilo potrebu za<br />
većim poreskim zahvatanjima.<br />
S.Rašović: S obzirom da je državni<br />
budžet u deficitu, da li<br />
mislite da država može uravnotežiti<br />
platni bilans povećanjem<br />
izvoza I da li postoje<br />
planovi kako povećavati pokrivenost<br />
uvoza izvozom i da<br />
li će u protivnom država svake<br />
godine uzimati novi kredit<br />
kako bi vratila stari<br />
Lj. Filipović: Država ima odgovornost<br />
za stvaranje poslovnog<br />
ambijenta u kojem će privrednici<br />
realizovati proizvodnju i plasirati<br />
svoje proizvode na domaćem i/ili<br />
inostranom tržištu. Otvaranje novih<br />
proizvodnih pogona, širenje<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
19<br />
asortimana proizvoda namjenjenih<br />
izvozu, kao i jačanje tržišnog<br />
nastupa domaćih proizvođača, put<br />
je do privrednog rasta i uravnoteženja<br />
platnog bilansa. Drugim riječima,<br />
uravnotrežavanje platnog<br />
bilansa se svakako može postići<br />
povećanjem izvoza, ali primarna<br />
adresa za povećanje izvoza i nastup<br />
na inostranim tržištima su<br />
kompanije, a ne država. Država tu<br />
može biti od koristi stimulativnim<br />
mjerama iz svoje nadležnosti, ali<br />
izvoz predstavlja osmišljavanje i<br />
primjenu niza poslovnih strategija<br />
i odluka koje donose isključivo<br />
kompanije. Bilo bi dobro da svi<br />
imamo u vidu da je danas između<br />
nastupa na “domaćem” tržištu i izvoza<br />
sve manje razlika i da su na<br />
globalizovanom tržištu kriterijumi<br />
i uslovi ekonomske konkurentnosti<br />
daleko homogenizovaniji nego što<br />
je to slučaj sa ostalim oblastima<br />
(politički, kulturni i sl.)<br />
Svjesna takve realnosti, <strong>Privredna</strong><br />
<strong>komora</strong> već četvrtu godinu<br />
realizuje aktivnosti na projektu<br />
Dobro iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, sa ciljem promovisanja<br />
kvalitetnih domaćih<br />
proizvoda i njihovog boljeg pozicioniranja<br />
u svijesti domaćih potrošača,<br />
u početnim fazama, a potom<br />
i uspješnog nastupa na inostranim<br />
tržištima. Danas jasno uočavamo<br />
da je u narednim fazama realizacije<br />
ovog projekta nužno intenzivnije<br />
poslovno povezivanje crnogorskih<br />
proizvođača, trgovine i turizma.<br />
Pozitivni rezultati bi nesumnjivo<br />
bili i doprinos povoljnijem trgovinskom<br />
bilansu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
S. Rašović: Da li bi se povećanjem<br />
carina na određene proizvode<br />
koji se uvoze mogla<br />
povećati prodaja domaće<br />
robe na domaćem tržištu i na<br />
taj način se smanjiti uvoz Da<br />
li se razmišlja o takvim postupcima<br />
Lj. Filipović: Potpisivanjem<br />
međunarodnih ugovora, kao što<br />
je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju<br />
sa EU, CEFTA 2006, EFTA,<br />
bilateralni sporazumi sa Rusijom<br />
i Turskom – Crna Gora je preuzela<br />
obavezu poslovanja po međunarodnim<br />
standardima, odnosno,<br />
vremeni rast mogućnosti plasmana<br />
proizvoda na inostranom tržištu.<br />
Kao što sam kazala u odgovorima<br />
na prethodna pitanja, treba shvatiti<br />
da iščezava prostor za aministrativne<br />
mjere u privredi i da je konkurentnost<br />
“lijek” za sve probleme<br />
koji nastaju premalom prodajom i<br />
prevelikom kupovinom.<br />
S. Rašović: Da li spoljna politika<br />
i spoljna trgovina treba da<br />
rade više na proširenju tržišta<br />
za robu iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
Lj. Filipović: Ekonomka diplomatija<br />
svake zemlje može da da<br />
značajan doprinos širenju tržišta<br />
i uspješnijem plasmanu domaćih<br />
proizvoda. Preduslov tome je odgovarajući<br />
asortiman roba za izvoz,<br />
dovoljno velik obim proizvodnje,<br />
posjedovanje standarda kvaliteta,<br />
promocija proizvoda i druge aktivnosti.<br />
<strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> je u prošloj<br />
poštovanja “klauzule mirovanja”<br />
(stand-still clause), koja podrazumijeva<br />
zamrzavanje stanja kakvo je<br />
bilo u trenutku stupanja ovih sporazuma<br />
na snagu.<br />
Može se očekivati postepeno<br />
smanjenje, a ne povećanje carina.<br />
To za proizvođače znači jaču konkurenciju<br />
na domaćem tržištu, uz istogodini<br />
bila organizator ili suorganizator<br />
25 poslovnih foruma sa<br />
raznim zemljama, organizovala nastupe<br />
na 9 sajmova, organizovala<br />
edukacije (na teme marketinga,<br />
tehničkih propisa i standarda, ….)<br />
i učestvovala u brojnim projektima<br />
namijenjenim jačanju crnogorske<br />
privrede.<br />
Sve su to mogućnosti/šanse<br />
koje koriste proizvođači onoliko koliko<br />
su sposobni da se nadmeću sa<br />
konkurencijom.<br />
S. Rašović: Crna Gora je u prošloj<br />
godini od poreza na ekstra<br />
profit i luksuz, kao i poreza<br />
na nepokretnosti prihodovala<br />
7,7 miliona eura. Mislite li da<br />
takve vrste poreza treba povećati<br />
Lj. Filipović: Crna Gora ima najniže<br />
stope poreza u odnosu na zemlje<br />
u okruženju, što je bio jedan od<br />
važnih razloga za uspješno privlačenja<br />
stranih investitora. Tokom<br />
prethodnih desetak godina Crna<br />
Gora je bila lider po nivou SDI po<br />
stanovniku u regionu i šire. Pored<br />
intenzivnijeg uvođenja poslovnih<br />
aktivnosti u legalne tokove, smatran<br />
da je zrelo da se najozbiljnije<br />
prouče mogućnosti, modaliteti i<br />
efekti uvođenja progresivne stope<br />
poreza na ekstra profit, luksuz, visoke<br />
zarade, posjedovanje većeg<br />
broja nekretnina. Lično vjerujem<br />
da tu postoji realan prostor.<br />
intervju<br />
pkcg@pkcg.org
20<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
NAŠ GOST<br />
Dr Igor Kovačević, koordinator Odsjeka za obnovljive izvore energije,<br />
Ministarstvo ekonomije<br />
Veliko interesovanje za izgradnju<br />
malih hidroelektrana<br />
Izgradnja objekata koji koriste obnovljive izvore<br />
energije, prije svega hidroelektrana, predstavlja jedan<br />
od prioritetnih načina za smanjenje elektroenergetskog<br />
deficita. Počela je gradnja prvih malih hidroelektrana<br />
u Crnoj Gori, čije je puštanje u rad planirano<br />
krajem ove godine. Napravljen je dobar ambijent za<br />
investiranje u izgradnju malih hidroelektrana pa već<br />
imamo potpisane ugovore o koncesiji sa kompanijama<br />
iz Austrije, Slovenije, Slovačke i Češke republike.<br />
U sjevernom regionu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> hidropotencijal i biomasa<br />
su dominantni izvori obnovljive energije, dok<br />
se u centralnom i južnom regionu može govoriti i o<br />
sunčevom zračenju i energiji vjetra.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Iskustvo govori da je<br />
energetska kriza preteča svakoj<br />
drugoj, pa i ekonomskoj.<br />
U našim uslovima to je još<br />
očiglednije jer smo poznati<br />
po veoma niskom stepenu iskorišcenja<br />
hidro potencijala,<br />
a sa druge strane suočavamo<br />
se sa ogromnim energetskim<br />
deficitom – uvozimo svaki<br />
treći kilovat, a to nas mnogo<br />
košta. Stručnjaci kažu da je<br />
korišćenje obnovljivih izvora<br />
energije najbolji put za eliminisanje<br />
deficita. Kakav je Vaš<br />
stav<br />
I. Kovačević: Crna Gora u prethodnih<br />
30 godina nije gradila elektrane,<br />
što je uz konstantno povećanje<br />
potrošnje električne energije, zadnjih<br />
godina uslovilo da je Crna Gora postala<br />
veliki uvoznik električne energije.<br />
Ukoliko se pažljivo razmotre potencijali<br />
kojima Crna Gora raspolaže,<br />
očigledno je da izgradnja objekata koji<br />
koriste obnovljive izvore energije, prije<br />
svega hidroelektrana, predstavlja<br />
jedan od prioritetnih načina za sman-<br />
jenje elektroenergetskog deficita.<br />
Lično smatram da je potrebno brže<br />
donositi odluke u vezi sa izgradnjom<br />
elektrana, a Ministarstvo ekonomije<br />
je u toku prošle godine pripremilo<br />
novu proceduru autorizacije, koja<br />
omogućava i izgradnju mini hidroelektrana,<br />
instalisane snage do 1 MW,<br />
davanjem energetske dozvole. Procedura<br />
je mnogo jednostavnija u<br />
odnosu na dosadašnja nadmetanja<br />
definisana zakonom koji reguliše koncesije.<br />
Slična procedura bi se mogla<br />
definisati i prilikom donošenja odluka<br />
o izgradnji elektrana bez ograničenja<br />
u instalisanoj snazi.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Već tri decenije nije<br />
izgrađen ni jedan energetski<br />
objekat na ovim prostorima.<br />
Strategijom razvoja energetike<br />
do 2025. godine definisane<br />
se osnovne smjernice njenog<br />
razvoja. Iako je obnovljivim<br />
izvorima energije dato značajno<br />
mjesto, čini se da se<br />
ipak kasni sa njihovom realizacijom.<br />
Dr Igor Kovačević<br />
I. Kovačević: Projekti obnovljivih<br />
izvora energije zauzimaju značajno<br />
mjesto u strategijskim dokumentima<br />
razvoja crnogorske energetike. Mora<br />
se naglasiti da je paralelno sa davanjem<br />
prvih koncesija za izgradnju malih<br />
hidroelektrana usvojeno je i novo zakonodavstvo<br />
u oblasti uređenja prostora,<br />
pa je neusvajanje lokalnih planskih<br />
dokumenata uslovilo kašnjenje<br />
na realizaciji ovih projekta. U zadnje<br />
vrijeme Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je našla<br />
način da omogući bržu realizaciju ovih<br />
projekata, tako da sa zadovoljstvom<br />
mogu reći da su počele da se grade<br />
prve male hidroelektrane u Crnoj<br />
Gori, čije je puštanje u rad planirano<br />
za kraj ove godine. Probijen je led, administrativne<br />
procedure su poznate,<br />
način pripreme, razvoja projekata obnovljivih<br />
izvora je uspostavljen, tako<br />
da se u narednom periodu očekuje<br />
brža izgradnja malih hidroelektrana u<br />
našoj zemlji.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Okosnica održivog<br />
razvoja su obnovljivi energetski<br />
izvori. Kojem od njih treba<br />
dati prioritet u sadašnjoj fazi<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
21<br />
našeg ukupnog društvenog<br />
razvoja u svijetlu puta <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> prema Evropskoj uniji<br />
I. Kovačević: Svaka država definiše<br />
svoj put održivog razvoja, ali svakako<br />
na tom putu projekti koji koriste obnovljive<br />
izvore energije zauzimaju<br />
značajno mjesto. U novije vrijeme<br />
održivi razvoj se razmatra na nižem<br />
odnosno lokalnom nivou, pa slično<br />
radimo i u Crnoj Gori. Crna Gora je<br />
prepoznala svoje potencijale, tako da<br />
se slobodno može reći da su u sjevernom<br />
regionu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> hidropotencijal<br />
i biomasa dominantni izvori obnovljive<br />
energije, dok u centralnom i<br />
južnom regionu se može govoriti i o<br />
sunčevom zračenju i energiji vjetra.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Izgradnja malih hidroelektrana<br />
na sjeveru <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> će doprinijeti ujednačenijem<br />
regionalnom razvoju.<br />
Sa tog aspekta, od presudnog<br />
značaja je priliv stranih direktnih<br />
investicija. Kakvo je<br />
trenutno inerersovanje za<br />
ulaganja u ovaj dio domaće<br />
energetike<br />
I. Kovačević: Sjeverne opštine <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> mogu da se razviju na održivi<br />
način izgradnjom malih hidroelektrana<br />
na svojim teritorijama. S tim u<br />
vezi, Opština Kolašin je u saradnji sa<br />
Sektorom energetike Ministarstva<br />
ekonomije dobila donaciju od strane<br />
Kraljevine Norveške za projekat<br />
Održivi energetski razvoj Opštine<br />
Kolašin, u kojem je koncept održivog<br />
razvoja baziran na izgradnji malih<br />
hidroelektrana. Za sada se izgradnja<br />
malih hidroelektrana realizuje od<br />
strane privatnih investitora davanjem<br />
koncesija, ali u zadnje vrijeme raste i<br />
svijest o mogućnosti valorizacije hidropotencijala<br />
putem privatno-javnog<br />
partnerstva. Opštine sve više žele da<br />
preuzmu aktivnu ulogu u realizaciji<br />
ovih projekata. Napravljen je dobar<br />
ambijent za investiranje u izgradnju<br />
malih hidroelektrana i mogu da<br />
kažem da za projekte malih hidroelektrana<br />
već imamo potpisane ugovore o<br />
koncesiji sa kompanijama iz Austrije,<br />
Slovenije, Slovačke i Češke republike.<br />
Interesovanje je veliko, a ono proizilazi<br />
iz velikog i prepoznatog hidropotencijala,<br />
definisanog zakonodavnog<br />
okvira i sveukupno dobrog ambijenta<br />
koji prati izgradnju ovih objekata.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Relevantna istraživanja<br />
kažu da imamo značajne<br />
mogućnosti za korišćenje<br />
solarne, energije vjetra i biomase.<br />
Kakvi su planovi u ovoj<br />
oblasti i koji projekti su najbliži<br />
realizaciji Koliko energije<br />
bi mogli dobiti iz ovih<br />
izvora<br />
I. Kovačević: Tehnički potencijal<br />
sunčevog zračenja u Crnoj Gori je<br />
ogroman, dok je potencijal energije<br />
vjetra i drvne biomase zadnjih godina<br />
jako dobro ocijenjen, a sve je prezentovano<br />
u studijama završenim zadnjih<br />
godina. Pomenuti izvori su dobili svoje<br />
mjesto u strateškim dokumentima, ali<br />
je potrebno naglasiti da nova EU direktiva<br />
o obnovljivim izvorima ne pravi<br />
razliku između proizvodnje toplote za<br />
grijanje/hlađenje, korišćenja energije<br />
u transportu ili električne energije<br />
proizvedene iz obnovljivih izvora. Zbog<br />
tako definisane legislative i zemlje Evropske<br />
unije naglašavaju tehnologije<br />
za dostizanje nacionalnih ciljeva u<br />
proizvodnji iz obnovljivih izvora iz<br />
jeftinijih tehnologija, a to su svakako<br />
tehnologije za proizvodnju toplote iz<br />
obnovljivih izvora. Međutim, prilikom<br />
podsticanja tehnologija koje se zasnivanju<br />
na definisanju podsticajne cijene<br />
električne energije potrebno je reći da<br />
se one u crnogorskom zakonodavstvu<br />
dobijaju od krajnjih kupaca električne<br />
energije, pa je prilikom definisanja<br />
planova potrebno uzeti u razmatranje<br />
veličinu i ekonomsku moć <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> i razvoj tehnologija u svijetu.<br />
Uzimajući sve u obzir, Crna Gora je<br />
u toku prošle godine uvela podsticanje<br />
cijene električne energije iz svih<br />
ovih pomenutih izvora, ali prilikom<br />
definisanja podsticajnih cijena vodilo<br />
se računa i o specifičnostima <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>. Takođe, značajan razvoj objekata<br />
koji koriste pomenute izvore mora<br />
da prati razvoj elektroenergetskog<br />
sistema, ali i povećanje proizvodnog<br />
kapaciteta u Crnoj Gori. Podsjećam<br />
da je država Crna Gora potpisala dva<br />
ugovora o izgradnji vjetroelektrana na<br />
lokalitetima Krnovo i Možur ukupne<br />
instalisane snage 118 MW. Intenzivan<br />
razvoj elektroprenosnog sistema<br />
i izgradnja interkonektivnih vodova sa<br />
susjednim zemljama će svakako doprinijeti<br />
i bržem razvoju projekata koji<br />
koriste ove tehnologije.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Kada se može očekivati<br />
da dostignemo evropske<br />
standarde u ovoj oblasti i šta<br />
su preduslovi za to<br />
I. Kovačević: U prethodnom periodu<br />
se uradilo dosta posla, usvojen<br />
je Zakon o energetici u 2010. godini i<br />
set podzakonskih propisa u 2011. godini,<br />
gdje se na potpuno novi način<br />
uređuje ova oblast. U zakonskim propisima<br />
prenesene su osnovne odredbe<br />
najnovije EU direktive u oblasti<br />
obnovljivih izvora energije. Međutim,<br />
pored zakonskih propisa, potrebno je<br />
dosta raditi u drugim oblastima da bi<br />
se stvorio što bolji ambijent za brže i<br />
efikasnije korišćenje obnovljivih izvora<br />
energije kako je to uspostavljeno u<br />
Evropskoj uniji.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Najavljena realizacija<br />
jednog broja projekta<br />
iz ove oblasti prilika je da se<br />
uposli domaća građevinska<br />
operativa i metaloprerada.<br />
Koliko su ove industrijske grane<br />
u kadrovskom i tehnološkom<br />
smislu osposobljene za<br />
ostvarivanje takvih poslova<br />
I. Kovačević: Smatram da će<br />
domaća građevinska operativa dobiti<br />
priliku za svoje uposlenje izgradnjom<br />
projekata obnovljivih izvora energije<br />
narednih godina. Naglašavam da su<br />
već neke velike građevinske kompanije<br />
prepoznale tržište obnovljivih izvora<br />
energije za svoj razvoj, a nadam se da<br />
će i druge kompanije iz građevinskog<br />
sektora naći svoj interes prilikom<br />
izgradnje objekata. Kako se kreira potpuno<br />
novo tržište, potrebno je uložiti<br />
dosta napora da se stvori kadrovska<br />
osnova za projektovanje, a kasnije za<br />
izgradnju i vođenje proizvodnih energetskih<br />
objekata. Sve je više zaposlenih<br />
u ovoj oblasti. Osim građevinskog<br />
sektora, volio bih da i kompanije iz<br />
ostalih grana domaće industrije nađu<br />
svoje mjesto prilikom kreiranja novog<br />
tržišta, tržišta obnovljivih izvora energije<br />
u Crnoj Gori.<br />
NAŠ GOST<br />
pkcg@pkcg.org
22<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
komorske aktivnosti<br />
Sjednica Odbora udruženja banaka<br />
Zadovoljavajuća<br />
likvidnost banaka<br />
Članovi Odbora Udruženja banaka i drugih finansijskih<br />
organizacija i osiguranja, na sjednici održanoj<br />
28. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine razmatrali informaciju o makroekonomskim<br />
kretanjima u periodu januar-april<br />
<strong>2012.</strong> godine, analizu depozitnih potencijala, izvještaj<br />
o stanju na tržištu kapitala <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za prvi<br />
kvartal tekuće godine, izvještaj o stanju na tržištu<br />
osiguranja <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za prvi kvartal <strong>2012.</strong> godine<br />
kao i instrumente finansijske podrške IRF sa ostvarenim<br />
rezultatima.<br />
Sa sjednice Odbora udruženja<br />
Na sjednici Odbora je ocijenjeno<br />
da makroekonomski<br />
ambijent u prvom kvartalu tekuće<br />
godine oživljava, ali ne nekom<br />
većom dinamikom. Drugim riječima<br />
nema značajnijih razlika u<br />
odnosu na prethodnu godinu, a<br />
najviše ohrabruje dobar početak<br />
turističke sezone. Ono što zabrinjava<br />
je stalan porast unutrašnjeg<br />
duga, zato su itekako važne mjere<br />
koje se odnose na objavljivanje<br />
dužnika, a taj prijedlog je, podsjetimo,<br />
inicirala <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong><br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
U ovom kvartalu inflacija je u<br />
blagom porastu, a porast aktivnosti<br />
je zabilježen u većini sektora,<br />
ali treba imati u vidu nisku<br />
osnovicu iz februara. U padu je<br />
bilansna suma banaka, depoziti<br />
stagniraju, a krediti su u porastu.<br />
Banke imaju zadovoljavajuću likvidnost.<br />
Nastavljen je opadajući<br />
trend SDI iz prethodne godine.<br />
Prosječna inflacija (prva tri mjeseca<br />
ove godine u odnosu na<br />
isti period prethodne) iznosila je<br />
3,7%. Na godišnjem nivou, cijene<br />
proizvođača industrijskih proizvoda<br />
zabilježile su pad od 1,5%. U<br />
prva tri mjeseca ove, u odnosu<br />
na isti period prethodne godine,<br />
zabilježen je pad industrijske proizvodnje<br />
od 14,7%.<br />
Bilansna suma banaka je na<br />
kraju marta <strong>2012.</strong> godine iznosila<br />
2.756,5 miliona eura, što predstavlja<br />
pad na mjesečnom (0,8%)<br />
i pad na godišnjem nivou (5,1%).<br />
Ukupan kapital banaka je, na kraju<br />
marta <strong>2012.</strong> godine, iznosio<br />
303,5 miliona eura, i niži je za<br />
1,6% u odnosu na prethodni mjesec,<br />
dok je na godišnjem nivou<br />
viši za 0,3%.<br />
Ukupni depoziti banaka su na<br />
kraju marta iznosili 1.792,6 milion<br />
eura. U odnosu na prethodni<br />
mjesec ukupni depoziti su bili niži<br />
za 0,2%, dok su u odnosu na mart<br />
2011. godine bili viši za 0,5%.<br />
Osnovne karakteristike koje su<br />
obilježile funkcionisanje tržišta<br />
kapitala u periodu januar-mart<br />
<strong>2012.</strong> godine su:<br />
• Ukupan promet iznosi<br />
6.644.948,44 eura i 37% je<br />
manji u odnosu na uporedni<br />
period prethodne godine,<br />
dok broj transakcija bilježi<br />
pad od 60%.<br />
• Tržišna kapitalizacija na kraju<br />
marta je za 5,04% veća u<br />
odnosu na početak godine.<br />
Evidencija novog kapitala putem<br />
korporativnih aktivnosti<br />
je na nivou od 25.695.865<br />
eura.<br />
Najznačajnija dešavanja na tržištu<br />
osiguranja u I kvartalu <strong>2012.</strong><br />
godine su:<br />
• bruto premija na nivou tržišta<br />
u Crnoj Gori na kraju I<br />
kvartala <strong>2012.</strong> godine je iznosila<br />
15,624 miliona eura,<br />
što je veće u odnosu na<br />
isti period 2011. godine za<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
23<br />
12,77%;<br />
• i dalje je prisutno dominantno<br />
učešće premije neživotnih<br />
osiguranja u ukupnoj<br />
bruto premiji od 87,55%;<br />
• kao i rast premije životnog<br />
osiguranja za 5,02% u odnosu<br />
na I kvartal 2011. godine.<br />
Takođe je zabilježen porast<br />
bilansne sume u odnosu na IV<br />
kvartal 2011. godine za 3,36%<br />
odnosno za 4,537 miliona eura;<br />
nastavljen je trend ostvarivanja<br />
pozitivnog bruto finansijskog rezultata<br />
na nivou sektora započet<br />
u toku 2011. godine; povećana je<br />
pokrivenost neto tehničkih rezervi<br />
propisanim oblicima imovine i<br />
u skladu sa propisanim ograničenjima,<br />
koja iznosi 92,27%.<br />
Kreditna politka IRF-a CG zaključno<br />
sa 05.06.<strong>2012.</strong>, rezultirala<br />
je sa 53 odobrena kredita usmjerena<br />
ka sektoru MSP i preduzetnika,<br />
vrijednosti 4.444.248,24 €.<br />
Pomenuti projekti se odnose<br />
na sljedeće sektore - krediti plasirani<br />
u oblastima poljoprivrede i<br />
proizvodnje hrane 17,73%, turizma<br />
i usluga 71,22% i proizvodnje<br />
11,05%. U <strong>2012.</strong> godini baza klijenata<br />
u okviru ovog finansijskog<br />
proizvoda je proširena i na velike<br />
lance trgovina koje otkupljuju<br />
proizvode domaćih proizvođača,<br />
te je i srazmjerno tome znatno<br />
veći obrt novčanih sredstava Fonda,<br />
kao i ostvareni rezultati.<br />
U okviru rezultata faktoring<br />
poslovanja, takođe, se može konstatovati<br />
da su finansijski pokazatelji<br />
na nivou projektovanih i pokazuju<br />
značajnu tendenciju rasta<br />
u odnosu na pokazatelje iz 2011.<br />
godine.<br />
Za prvih pet mjeseci <strong>2012.</strong> godine<br />
sklopljeni su novi ugovori<br />
i odobreni kreditni limiti u iznosu<br />
od 5.735.000€, i otkupljeno<br />
4.725.941€ potraživanja koja su<br />
iskazana kroz 167 faktura. Time<br />
možemo zaključiti da je u periodu<br />
za nešto više od jedne godine<br />
klijentima odobreno 9.335.000€<br />
kreditnih limita i ukupno otkupljeno<br />
301 faktura u iznosu od<br />
8.047.835,86€.<br />
Odbor udruženja građevinarstva<br />
Auto - put u središtu<br />
interesovanja<br />
O ključnom i najvećem infrastrukturnom projektu u<br />
Crnoj Gori auto – putu Bar – Boljari govorio je dr Andrija<br />
Lompar, ministar saobraćaja i pomorstva. Ministar<br />
je predstavio dosadašnje i predstojeće aktivnosti<br />
koje se odnose na ovaj projekat.<br />
Detalj sa sjednice Odbora<br />
Teme sjednice Odbora udruženja građevinarstva,<br />
industrije građevinskih materijala<br />
i komunalne privrede, koja je održana 26.<br />
<strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine, odnosile su se na aktivnosti<br />
vezane za autoput Bar-Boljari; projekat:<br />
,,Postizanje najvišeg stepena bezbjednosnog<br />
i tehničkog kvaliteta gradnje“ i Zakon o javnim<br />
nabavkama i njegovu implementaciju.<br />
O ključnom i najvećem infrastrukturnom<br />
projektu u Crnoj Gori govorio je dr Andrija<br />
Lompar, ministar saobraćaja i pomorstva.<br />
Ministar je predstavio dosadašnje i predstojeće<br />
aktivnosti koje se odnose na ovaj<br />
projekat. S obzirom na izuzetno veliki značaj<br />
auto – puta za Crnu Goru, Andrija Lompar je<br />
saopštio da su aktivnosti nadležnih državnih<br />
institucija usmjerene na to da realizaciju<br />
ovog objekta učine što izvjesnijom. U toku<br />
su pregovori sa Evropskom investicionom<br />
bankom, koja nudi najpovoljnije uslove kreditiranja<br />
i ukoliko se odlučimo za saradnju sa<br />
njima, raspisaće se tender po metodologiji<br />
ove banke. Sa ovom bankom imamo pozitivna<br />
iskustva, a poznato je da oni određuju dinamiku<br />
realizacije projekta i ostale uslove. Za<br />
auto - put su zainteresovani i kineski i američki<br />
investitori sa kojima će, eventualno, biti<br />
razgovarano nakon definitivne odluke Evropske<br />
investicione banke. Lompar je kazao da<br />
se crnogorska građevinska operativa može<br />
uključiti u gradnju auto puta pod uslovom<br />
njenog udruživanja.<br />
Građevinari su ukazali na spremnost<br />
građevinske operative <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> da se uključi<br />
u ovaj projekat i ukazali na brojne probleme<br />
sa kojima se suočavaju u poslovanju, kao<br />
što su nedostatak poslova i novca, kao i nelojalna<br />
konkurencija.<br />
O projektu Postizanje najvišeg stepena<br />
bezbjedonosnog i tehničkog kvaliteta gradnje<br />
govorio je Tarik Navaz, stalni tvining savjetnik.<br />
Projekat finansira Evropska unija u sklopu<br />
pretpristupne pomoći (IPA) kako bi se Crnoj<br />
Gori pomoglo u procesu tranzicije iz pozicije<br />
države kandidata do punopravne članice<br />
Evropske unije. Korisnici projekta su Minstarstvo<br />
održivog razvoja i turizma i Ministarstvo<br />
ekonomije. Kao dio inicijative jedinstvenog<br />
tržišta, ovaj projekat će pomoći pri slobodnom<br />
kretanju roba i usluga. Projekat je započeo<br />
krajem aprila <strong>2012.</strong> i sprovodiće se do<br />
oktobra 2013. godine, rekao je Tarik Navaz.<br />
Kad je riječ o Zakonu o javnim nabavkama i<br />
njegovoj primjeni dogovoreno je da se, zbog<br />
značaja teme, organizuje okrugli sto u čijem<br />
radu bi učestvovali predstavnici nadležnih<br />
državnih institucija, članovi Odbora građevinarstva<br />
i drugih odbora Privredne komore<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
komorske aktivnosti<br />
pkcg@pkcg.org
24<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
komorske aktivnosti<br />
Odbor udruženja poljoprivrede<br />
Obezbijediti više novca za agrar<br />
Teme sjednice Odbora Udruženja poljoprivrede,<br />
prehrambene i duvanske industrije Privredne komore<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, održane 1. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine, su<br />
bile: poslovanje u agraru za period januar-april<br />
2011. godine, članstvo <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u STO sa aspekta<br />
poslovanja u ovoj oblasti, kao i donošenje Odluke o<br />
formiranju grupacije vinogradara i vinara.<br />
Detalj sa sjednice Odbora<br />
Na ostvarenje rezultata u prvom<br />
kvartalu <strong>2012.</strong> godine najviše je<br />
uticala proizvodnja u zaštićenom prostoru<br />
koja je, zbog nevremena koje je<br />
zadesilo Crnu Goru u februaru, pretrpjela<br />
velike štete. Prema podacima<br />
Savjetodavne službe 280 proizvođača<br />
je prijavilo da je štete, a Ministarstvu<br />
poljoprivrede i ruralnog razvoja prijavilo<br />
se 138 proizvođača za pomoć prilikom<br />
nabavke folije. Ministarstvo je<br />
u ovu svrhu uplatilo oko 56.000 eura.<br />
Procjena je da je, računajući i proizvođače<br />
koji su samostalno nabavili<br />
foliju, oko 80% površina pod plastenicima<br />
je vraćeno u funkciju.<br />
Agrobudžetom za <strong>2012.</strong>godinu<br />
za razvoj poljoprivrede opredijeljena<br />
su sredstva u iznosu od 20,57 miliona<br />
eura. Krediti i donacije čine 29%<br />
Agrobudžeta, što govori da je međunarodna<br />
podrška izuzetno važan instrument<br />
daljeg razvoja i reforme<br />
crnogorske poljoprivrede. Ocjena je<br />
da je potrebno u narednom periodu<br />
u značajnoj mjeri povećati izdvajanje<br />
sredstava iz budžeta za poljoprivredu<br />
koja bi se usmjerila direktno na ispunjenje<br />
zahtjeva EU, prije svega, sa<br />
aspekta bezbjednosti hrane.<br />
U strukturi industrijske proizvodnje<br />
u Crnoj Gori, prema podacima<br />
za prva četiri mjeseca o. g., agroindustrija<br />
učestvuje sa 10,23%, od čega<br />
proizvodnja prehrambenih proizvoda<br />
6,6%, proizvodnja pića 3,4% i proizvodnja<br />
duvanskih proizvoda 0,3%.<br />
Proizvodnja prehrambenih proizvoda<br />
bilježi pad od 0,7%, proizvodnja pića<br />
je porasla za 9,6%, dok je proizvodnja<br />
duvanskih proizvoda opala za<br />
24,2%.<br />
Uvoz poljoprivredno-prehrambenih<br />
proizvoda u prva četiri mjeseca<br />
o.g. iznosio je 118,3 miliona eura i<br />
manji je u odnosu na isti period za<br />
1,5%, dok je izvoz iznosio 9,86 miliona<br />
eura i manji je za 6,8 %. Pojedine<br />
grupe proizvoda u posmatranom periodu<br />
zabilježile su povećanje izvoza u<br />
odnosu na isti period prošle godine:<br />
izvoz prerađevina od mesa veći je za<br />
oko 45%, dok je izvoz kafe veći i preko<br />
10 puta, brašna za preko 5 puta, proizvoda<br />
na bazi žitarica za oko 2 puta.<br />
U izvozu najveće učešće ima piće oko<br />
40%, dok meso, proizvodi od kakaoa i<br />
proizvodi na bazi žitarica učestvuju sa<br />
oko 10-12%, a prerađevine od mesa<br />
sa oko 8%<br />
Povećanje uvoza u odnosu na isti<br />
period prošle godine ostvareno je<br />
kod mesa za oko 11%, kafe za 10%,<br />
voća za 8% i pića za oko 11%. Povećanje<br />
uvoza kafe i pića je posljedica<br />
uvođenja akcize na ove proizvode od<br />
aprila ove godine, tako da su uvoznici<br />
stvorili određene zalihe ovih proizvoda<br />
u prvom kvartalu. Do smanjenja<br />
uvoza došlo je kod skoro svih ostalih<br />
kategorija , a najviše kod brašna i proizvoda<br />
od voća i povrća za oko 24% U<br />
uvozu najviše učestvuje meso sa oko<br />
17%, zatim mlijeko i mlječni proizvodi<br />
sa oko 11%, i piće sa 9,5%.<br />
Poslovanje u agraru je, pored<br />
toga, opterećeno i nizom drugih problema<br />
od koji su među značajnijim:<br />
• Nedovoljna sredstava koja se<br />
opredjeljuju iz Budžeta za razvoj<br />
agrara, prije svega zbog potrebe<br />
da se ispune strogi zahtjevi<br />
EU o ovoj oblasti<br />
• Nedovoljna i nekvalitetna kreditna<br />
podrška<br />
• Spora i neredovna naplata potraživanja<br />
• Neadekvatna primjena Zakona<br />
o akcizama u dijelu visine akcize<br />
za gasna ulja koje koriste pekare<br />
i mljekare za grijanje kotlova,<br />
kao i Zakona o javnim nabavkama<br />
za proizvodna preduzeća u<br />
kojima je većinski vlasnik Država<br />
• Nejednaki uslov za poslovanje<br />
svih subjekata iz poljoprivredne<br />
i prehrambene proizvodnje sa<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
25<br />
aspekta pitanja bezbjednosti<br />
hrane.<br />
Za njihovo rješavanje neophodno<br />
je :<br />
• obezbijediti znatno više sredstava<br />
za poljoprivredu budući<br />
da izdvajanje sredstava za agrobudžet<br />
ne predstavlja trošak<br />
već, prije svega investiciju,<br />
• što prije uspostaviti administrativne<br />
strukture za povlačenje<br />
sredstava iz EU namijenjenih<br />
poljoprivredi<br />
• osnovati kreditno–garantni<br />
fond za preduzeća iz oblasti<br />
agrara,<br />
• sagledavanja mogućnosti subvencionisanja<br />
kamata na kredite<br />
• povećati finansijsku disciplinu,<br />
• ubrzati donošenje novog Zakona<br />
o bezbijednosti hrane,<br />
Članstvo <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u STO za crnogorske<br />
proizvođače znači obavezu<br />
poštovanja međunarodno prihvaćenih<br />
pravila poslovanja, a to je i katalizator<br />
za unutrašnje reforme kao i<br />
faktor mobilizacije svih domaćih resursa<br />
radi zajedničkog cilja – afirmacije<br />
crnogorske privrede na svjetskoj<br />
trgovinskoj mapi.<br />
Lista koncesija u oblasti roba je<br />
obavezujući dokument. Njom su definisane<br />
carinske dažbine iznad kojih<br />
zemlja u budućnosti neće povećavati<br />
svoju carinsku zaštitu. Prosječna stopa<br />
koju će primjenjivati Crna Gora<br />
neće prelaziti 5,1%.<br />
U pregovorima za listu koncesija<br />
za poljoprivredno-prehrambene<br />
prizvode pregovarački tim je imao<br />
težak zadatak da tokom pregovora<br />
što više zadrži postojeći nivo carinske<br />
zaštite. Taj zadatak je u značajnoj<br />
mjeri i ostvaren jer od 2445 pozicija<br />
koje pripadaju poljoprivredi stope su<br />
snižene za svega 150 pozicija u prvoj<br />
godini, a za 1000 pozicija dogovoreno<br />
je snižavenje stopa i to u glavnom sa<br />
tranzicionim periodom od 4-10 godina.<br />
Sa sniženjem carinskih stopa u<br />
dijelu poljoprivredno-prehrambenih<br />
pozicija, u prvoj godini STO članstva,<br />
ne očekuje se povećanje uvoza ovih<br />
proizvoda.<br />
Sjednica Odbora udruženja tekstila<br />
Visoka uvozna<br />
zavisnost<br />
Poslovanje preduzeća iz oblasti tekstilne, kožarsko -<br />
prerađivačke, gumarske i hemijske industrije za prvi<br />
kvartal <strong>2012.</strong> godine karakteriše visoka uvozna zavisnost,<br />
višak zaposlenih i veoma niske zarade.<br />
Odbor Udruženja tekstila, kože,<br />
gume, obuće, hemijske i farmaceutske<br />
industrije Privredne komore<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na sjednici održanoj 27.<br />
<strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine, razmatrao Informaciju<br />
o privrednim kretanjima u<br />
tekstilnoj, kožarsko-prerađivačkoj,<br />
gumarskoj, hemijskoj i farmaceutskoj<br />
industriji za period januar-april<br />
<strong>2012.</strong> godine, te učešće domicilnih<br />
proizvođača na javnim nadmetanjima<br />
(tenderima).<br />
Tekuća privredna kretanja u prerađivačkoj<br />
industriji, koja učestvuje<br />
sa 61,5% u ukupnoj industrijskoj<br />
proizvodnji, karakteriše rast u 8<br />
podsektora, među kojima su i proizvodnja<br />
odjevnih predmeta, koja je<br />
veća za 7,0%, proizvodnja osnovnih<br />
farmaceutskih proizvoda i preparata<br />
veća je za 59,0%, a proizvodnja<br />
proizvoda od gume i plastike veća je<br />
za 3,1%. Niža proizvodnja za 0,2%<br />
ostvarena je u proizvodnji hemijskih<br />
proizvoda.<br />
Poslovanje preduzeća iz oblasti<br />
tekstilne, kožarsko - prerađivačke,<br />
gumarske i hemijske industrije za<br />
I-IV mjeseca <strong>2012.</strong> godine karakteriše<br />
visoka uvozna zavisnost, višak<br />
zaposlenih i veoma niske zarade.<br />
Ostvaren je izvoz u vrijednosti od<br />
5,8 miliona eura, što je za 35,0% više<br />
u odnosu na posmatrani period prethodne<br />
godine. Istovremeno je realizovani<br />
uvoz iznosio 63,9 mil. eura,<br />
čime je zabilježen rast od 3,0%.<br />
Stepen korišćenja kapaciteta je<br />
veoma nizak (20-30%), nedostaju<br />
obrtna sredstva, preduzeća su visoko<br />
zadužena, sa stalnim blokadama<br />
žiro-računa. Cijene gotovih proizvoda<br />
zaostaju za rastom cijena sirovina,<br />
repromaterijala, pomoćnog<br />
materijala, energenata, transporta i<br />
komunalija. Nelegalnim odvijanjem<br />
aktivnosti u proizvodnji i prometu<br />
ovih industrija stvara se nelojalna<br />
konkurencija preduzećima koja regularno<br />
posluju. Oštra konkurencija,<br />
uz visoko prisustvo sive ekonomije,<br />
otežava realizaciju gotovih proizvoda.<br />
Generalno posmatrano, preduzeća<br />
iz ovih industrija suočavaju se<br />
sa velikim teškoćama u poslovanju.<br />
Veoma mali broj preduzeća pozitivno<br />
posluje, ima zaključene poslove<br />
i perspektivu, dok veliki broj preduzeća<br />
ne radi ili radi sa veoma niskim<br />
procentom korišćenja kapaciteta.<br />
Suočeni su sa problemima čije rješavanje<br />
zahtijeva dugoročne mjere<br />
neophodne za revitalizaciju.<br />
U oblasti javnih nabavki, donijet<br />
je novi Zakon o javnim nabavkama<br />
koji se primjenjuje od 01. januara<br />
<strong>2012.</strong> godine. Uprava za javne nabavke<br />
i Državna komisija za kontrolu<br />
postupaka javnih nabavki odgovorne<br />
su za njegovu primjenu.<br />
Novim Zakonom su otklonjeni<br />
nedostaci uočeni u dosadašnjoj praksi,<br />
jasnije definisane odgovornosti<br />
onih koji sprovode postupke javnih<br />
nabavki, predviđeni efikasniji mehanizmi<br />
prevencije zloupotreba.<br />
Povećana je javnost u sprovođenju<br />
javnih nabavki, inspekcijski nadzor,<br />
dat je naglasak na koordiniraniju<br />
obavezu saradnje rada nadležnih tijela,<br />
sistematičnije unaprijeđivanje<br />
kapaciteta i rada svih aktera javnih<br />
nabavki.<br />
komorske aktivnosti<br />
pkcg@pkcg.org
26<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
komorske aktivnosti<br />
Sjednica Odbora udruženja šumarstva<br />
Kreditima podržati finalnu<br />
proizvodnju<br />
Strategija za održivi ekonomski rast <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> kroz<br />
uvođenje klastera 2012-2016. godine sa Akcionim<br />
planom za implementaciju Strategije; Informacija<br />
o tekućim privrednim kretanjima u ovoj oblasti za<br />
pet mjeseci <strong>2012.</strong> godine, Program gazdovanja šumama<br />
za <strong>2012.</strong> godinu, kao i Odluka o davanju šuma<br />
na korišćenje za <strong>2012.</strong> godinu bile su teme sjednice<br />
Odbora udruženja šumarstva, drvne i papirne industrije,<br />
grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne<br />
komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, održane 21. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine.<br />
Članovi Upravnog odbora na sastanku u Komori<br />
Članovi Odbora na sjednici 21. 06. <strong>2012.</strong> godine<br />
radu sjednice Odbora su učestvovali<br />
predstavnici Ministarstva<br />
U<br />
ekonomije, Ministarstva poljoprivrede<br />
i ruralnog razvoja i Uprave za šume.<br />
Strategiju za održivi ekonomski rast <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> kroz uvođenje klastera za period<br />
2012-2016. godine, Vlada <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je<br />
usvojila 7. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine. Strategija<br />
ima cilj da doprinese ravnomjernijem<br />
regionalnom društveno-ekonomskom<br />
razvoju povećanjem konkurentnosti i<br />
kapaciteta zapošljavanja mikro, malih<br />
i srednjih preduzeća, kao i preduzetnika,<br />
obezbjeđujući da različiti ekonomski<br />
učesnici jednako iskoriste prednosti koje<br />
proizilaze iz procesa evropskih integracija<br />
i daljeg otvaranja tržišta.<br />
U skladu sa Strategijom, mapiranje<br />
klastera u Crnoj Gori je sprovedeno i u<br />
proizvodnji i preradi drveta. Polazište su<br />
bili podaci da je u središnjem i sjevernom<br />
regionu <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, posebno u sjevernom<br />
regionu, prerada drveta široko rasprostranjena<br />
aktivnost. Crna Gora bilježi trgovinski<br />
suficit drvne građe kao primarnog<br />
prozvoda, kao i trgovinski deficit prerade<br />
drveta. Proizvodi od drveta, kao što su podovi,<br />
parketi i drugi proizvodi, bilježe uvoz<br />
koji je za 6,4 puta veći od izvoza.<br />
Prilikom razmatranja tekućih privrednih<br />
kretanja u ovoj oblasti, saopšteno<br />
je da je Programom gazdovanja šumama<br />
za <strong>2012.</strong> godinu, Uprava za šume<br />
planirala sredstva za realizaciju aktivnosti<br />
u iznosu od 6.907.494,00 eura.<br />
Bruto drvna masa koja se daje na korišćenje<br />
u <strong>2012.</strong> godini u državnim šumama<br />
iznosi 462.562 m3.<br />
Nakon svestranog sagledavanja poslovanja,<br />
a u cilju stvaranja povoljnijeg<br />
poslovnog ambijenta i poboljšanja stanja<br />
u ovim djelatnostima, Odbor je predložio<br />
sljedeće mjere:<br />
• Umanjenje naknade za sve korisnike<br />
šuma za 5,3% rješenjima Uprave<br />
za šume za <strong>2012.</strong> godinu;<br />
• Umanjenje koncesione naknade za<br />
2011. godinu za 13,20%;<br />
• Izradu šumsko privredne osnove u<br />
šumskim područjima gdje su istekle,<br />
uraditi analizu i ocjenu postojećeg<br />
stanja i stepena uređenosti<br />
šuma, kao i dinamiku izrade planova<br />
gazdovanja;<br />
• Pojačati kontrolu pri carinjenju<br />
uvozne rezane građe i trupaca u<br />
izvozu;<br />
• Otkloniti nepravilnosti koje se dešavaju<br />
pri izvozu trupaca<br />
Takođe je predloženo:<br />
• da se kao izjava o porijeklu robe<br />
isključivo priznaje otpremnica, ili<br />
potvrda od Uprave za šume;<br />
• da cijena na fakturi mora biti 70<br />
eura po m³, čime se utvrđuje stvarna<br />
vrijednost robe;<br />
• da se obavezno na ,,licu mjesta“ izvrši<br />
kontrola premjera količine robe<br />
na vozilu.<br />
Odbor je ocijenio da treba nastaviti<br />
sa kreditnom podrškom malim i srednjim<br />
preduzećima od strane Investiciono - razvojnog<br />
fonda, koja svoje proizvodne<br />
programe i biznis planove zasnivaju na finalnoj<br />
proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda<br />
veće vrijednosti, povećanju obima<br />
proizvodnje i kvaliteta izvoznih proizvoda,<br />
što treba da opredijeli i strateški razvoj u<br />
ovim djelatnostima.<br />
Neophodna su investiciona ulaganja<br />
u sva preduzeća iz ovih djelatnosti, jer je<br />
oprema tehnički zastarjela.<br />
Odbor je ocijenio da je u cilju obezbjedjenja<br />
održivog i trajnog gazdovanja<br />
šumama neophodno pojačati kontrolu<br />
zaštite šuma kako bi se spriječilo dalje<br />
uništavanje i degradiranje šuma i ostvario<br />
opšti interes u skladu sa usvojenom politikom<br />
razvoja šumarstva. S ovim u vezi<br />
neophodno je nastaviti i ubrzati proces<br />
sertifikacije šuma po FSC standardima.<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
27<br />
Odbor udruženja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika<br />
Obezbijediti modele finansiranja<br />
U radu sjednice Odbora udruženja malih i srednjih<br />
preduzeća i preduzetnika, održanoj 8. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong><br />
godine, učestvovali predstavnici Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
Investiciono razvojnog fonda i poslovnih banaka.<br />
Razgovarano o lakšem pristupu izvorima finansiranja<br />
za MSP i poslovnom ambijentu za rad MSP.<br />
Učesnici sastanka u Komori<br />
Razvoj privatnog sektora zahtijeva<br />
odgovarajući finansijski okvir,<br />
koji omogućava malim i srednjim<br />
preduzećima povoljan pristup raspoloživim<br />
modelima finansiranja, kao i<br />
kreiranje novih, u skladu sa njihovim<br />
potrebama. MSP u Crnoj Gori svoje<br />
poslovаnje uglavnom finаnsirаju iz<br />
sopstvenih izvorа, djelimično od dobavljača<br />
i kupaca, a nedovoljno koriste<br />
kredite kod bаnаkа koji su teško<br />
dostupni, zbog restriktivne kreditne<br />
politike banaka i visoke cijene koju<br />
je potrebno platiti za kreditna sredstva.<br />
Povoljne kreditne linije koje se<br />
reаlizuju preko jаvnih institucijа ne<br />
zаdovoljаvаju sve potrebe MSP, dok<br />
su bаnkаrski proizvodi još uvijek skupi,<br />
nijesu rаspoloživi u dovoljnoj mjeri<br />
i zаhtijevаju veliki kolаterаl zа MSP.<br />
Ostаli alternativni oblici finаnsirаnjа,<br />
kаo što su rizični kapital, poslovni<br />
аnđeli i privatni investicioni fondovi<br />
još nijesu prisutni.<br />
U uslovima nedovoljne kreditne<br />
podrške sektoru MSP od strane bana-<br />
ka, Investiciono razvojni fond nastavlja<br />
kontinuiranu podršku tako da je u<br />
2011. odobreno 200 kredita. Ukupna<br />
sredstva IRF‐a opredijeljena u ove svrhe<br />
iznose 14,21miliona eura, dok su<br />
banke realizaciju ovih projekata dodatno<br />
kreditno podržale sa 1,73miliona<br />
eura. Takođe, treba naglasiti da je<br />
likvidnost MSP poboljšana uvođenjem<br />
faktoring finansiranja. Od <strong>jun</strong>a<br />
2011. zaključno sa prvim kvartalom<br />
ove godine, IRF je odobrio faktoring<br />
aranžmane za 14 preduzeća. U toku<br />
su aktivnosti na modifikaciji modela<br />
garantnih šema koja podrazumijeva<br />
garancije do 70% odobrenog kredita,<br />
na period od 8 godina.<br />
Finansijsku podršku mala i srednja<br />
preduzeća mogu dobiti preko 11 banaka,<br />
6 lizing kuća, 5 mikrokreditnih<br />
institucija, Investiciono razvojnog<br />
fonda i ostalih državnih fondova i lokalnih<br />
uprava.<br />
U cilju olakšavanja pristupa izvorima<br />
finansiranja za MSP, uočava se<br />
potreba osnivanja specijalizovane razvojne<br />
banke. Finansiranje značajnih<br />
razvojnih projekata nije moguće pod<br />
uslovima koji postoje u komercijalnim<br />
bankama opšteg tipa. Osnivanjem<br />
ovakve banke imali bi uslove za finansiranje<br />
razvojnih projekata, inovativnih<br />
i brzo rastućih MSP koje privatni<br />
kreditori ne finansiraju u dovoljnoj<br />
mjeri. Uočeno je da treba omogućiti<br />
bolji pristup kreditnim sredstvima<br />
kroz smanjenje kamatnih stopa i pojednostavljenje<br />
procedura za njihovo<br />
dobijanje. Predlažu se nove kreditne<br />
linije za obrtna sredstva za poboljšanje<br />
likvidnosti, povećanje domaće<br />
tražnje, konkurentnosti na tržištu, za<br />
podsticaj izvoza gotovih proizvoda.<br />
Takođe treba obezbijediti namjenske<br />
kredite za vodeće maloprodajne sisteme,<br />
kojima će se uglavnom plaćati<br />
obaveze prema domaćim proizvođačima.<br />
Potrebno je podsticati i alternativne<br />
izvore finansiranja.<br />
U informaciji o poslovnom ambijentu<br />
za rad MSP, prezentirane su<br />
aktivnosti institucija koje nadziru rad<br />
preduzeća i kreiraju poslovni ambijent<br />
u sektoru malih i srednjih preduzeća.<br />
Posebna pažnja u informaciji je data<br />
aktivnostima Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> koje<br />
se odnose na ovaj sektor, predviđene<br />
planskim dokumentima za tekuću<br />
godinu. U informaciji su predstavljeni<br />
najnoviji pokazatelji, dati u Proljećnoj<br />
analizi makroekonomskih kretanja i<br />
strukturnih reformi 2012, uz informacije<br />
o poreskoj politici, uvođenju<br />
elektronske registracije preduzeća,<br />
nelikvidnosti, primjeni RIA-e, zapošljavanju<br />
stranaca, mjerama za suzbijanje<br />
sive ekonomije, izmjenama i dopunama<br />
zakona koji regulišu poslovni<br />
ambijent za rad MSP. Predstavljen je i<br />
pregled Akcionog plana za unapređenje<br />
poslovnog ambijenta.<br />
Na sjednici je predstavnica Direkcije<br />
za razvoj MSP najavila info dan<br />
„Mogućnosti izvoza crnogorskih proizvoda<br />
na tržište Ruske Federacije“ za<br />
14. <strong>jun</strong> i predstavila benefite koji se<br />
pružaju MSP kroz projekat “Vaučerske<br />
šeme za inovativna MSP”.<br />
komorske aktivnosti<br />
pkcg@pkcg.org
28<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
KOMORSKE AKTIVNOSTI<br />
Odbor udruženja informacionih i komunikacionih tehnologija<br />
Podstaći razvoj<br />
informacionog društva<br />
Na sjednici Odbora udruženja, održanoj 27. <strong>jun</strong>a<br />
<strong>2012.</strong> godine u PKCG, razmatrane su informacija<br />
o poslovnom ambijentu u sektoru informacionih<br />
i komunikacionih tehnologija i informacija o realizaciji<br />
Akcionog plana za implementaciju Strategije<br />
razvoja informacionog društva 2012–2016. godine,<br />
za <strong>2012.</strong> godinu. U radu sjednice su učestvovali dr<br />
Vujica Lazović, potpredsjednik Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> za<br />
ekonomsku politiku i finansijski sistem i predstavnici<br />
ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije.<br />
Detalj sa Odbora<br />
Prezentirane su aktivnosti institucija<br />
koje nadziru rad preduzeća i kreiraju<br />
poslovni ambijent u sektoru informacionih<br />
i komunikacionih tehnologija. Podaci<br />
koji se odnose na poslovni ambijent u<br />
sektoru ICT, dobijeni su iz programskih<br />
dokumenata Vlade <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Ministarstva<br />
za informaciono društvo i telekomunikacije,<br />
izvještaja Agencije za elektronske<br />
komunikacije poštansku djelatnost i od<br />
firmi iz ICT sektora. U informaciji su predstavljeni<br />
najnoviji pokazatelji, dati u Proljećnoj<br />
analizi makroekonomskih kretanja<br />
i strukturnih reformi 2012, aktivnosti na<br />
unapređenju poslovnog ambijenta, uz<br />
priloge vezane za prevazilaženje problema<br />
nelikvidnosti, projekat CIRT, eDMS i<br />
portal eUprave. Poseban dio ove informacije<br />
čini analiza poslovanja preduzeća<br />
iz ICT sektora uz preporuke Odbora za<br />
unapređenje poslovnog ambijenta u sek-<br />
toru ICT.<br />
U raspravi su identifikovani najznačajniji<br />
problemi u poslovanju kompanija<br />
iz ICT sektora. Najveći problem koji prati<br />
poslovanje IT firmi je nedostatak projekata<br />
u oblasti IT-a, a pored ovog specifičnog,<br />
identifikovani su i drugi problemi koji prate<br />
i firme iz drugih djelatnosti. To su prije<br />
svega problemi sa naplatom potraživanja,<br />
nedostatkom finansijskih sredstava za IT<br />
projekte i uočeni nedostaci u postupcima<br />
javnih nabavki. Osim preporuka datih u<br />
informaciji, zahtjevi koji su pomenuti u raspravi<br />
se odnose na formiranje posebnog<br />
Savjeta, koji bi činili predstavnici Ministarstvo<br />
za informaciono društvo i telekomunikacije<br />
i Odbora ICT, povećanje iznosa iz<br />
državnog Budžeta za rast i razvoj sektora<br />
ICT i uvođenje postupka elektronskih javnih<br />
nabavki.<br />
Potpredsjednik Vlade dr Vujica Lazović<br />
je kazao da je izuzetno dobro što<br />
se u Privrednoj komori razgovara o poslovnom<br />
ambijentu u sektoru ICT i da je<br />
Ministarstvo za informaciono društvo i<br />
telekomunikacije zainteresovano da pomogne<br />
poboljšanju pozicija kompanija iz<br />
ove djelatnosti, odnosno razvoju informacionog<br />
društva u Crnoj Gori. Analizirajući<br />
predloženu informaciju i sugestije<br />
članova Odbora, potpredsjednik Vlade<br />
se saglasio sa većinom preporuka za unapređenje<br />
poslovnog ambijenta i predložio<br />
konkretizaciju istih kroz saradnju Odbora<br />
ICT i Ministarstva za informaciono društvo<br />
i telekomunikacije. S tim u vezi, potpredsjednik<br />
Vlade je predložio organizovanje<br />
tzv. sastanaka otvorenih vrata koji<br />
bi se održavali jednom petnaestodnevno,<br />
kada bi se u direktnoj komunikaciji efikasno<br />
rješavali tekući problemi iz ove djelatnosti<br />
i formiranje savjetodavnog tijela<br />
koje bi činili predstavnici Ministarstva za<br />
informaciono društvo i telekomunikacije i<br />
Odbora ICT. S obzirom, da se u narednom<br />
periodu očekuje sve veća konkurencija i<br />
poslovanje usklađeno sa standardima EU,<br />
neophodno je da se naše kompanije dalje<br />
pripreme za tržišnu utakmicu i da iskoriste<br />
benefite međusobne saradnje i udruživanja<br />
prilikom učešća u projektima koji se<br />
finansiraju iz državnog budžeta ili iz donacija<br />
EU fondova. Pri tome je pomenuta lista<br />
projekata u vrijednosti 22 miliona eura<br />
iz EU fondova, kao podrška crnogorskom<br />
javnom sektoru. Što se tiče legislative<br />
koja reguliše ovu oblast, potpredsjednik<br />
Vlade je ocijenio da je ona uglavnom zaokružena<br />
te da predstoje izmjene Zakona<br />
o elektronskim komunikacijama. Takođe,<br />
u pripremi je osnivanje tehnološkog ICT<br />
parka u saradnji sa Ministarstvom nauke.<br />
Potpredsjednik Vlade je podržao zahtjeve<br />
privrednika za suzbijanje nelojalne konkurencije,<br />
kao i predloge Odbora u vezi poboljšanja<br />
postupaka javnih nabavki.<br />
Na sjednici su članovi Odbora upoznati<br />
sa pozivom upućenim od kompanije<br />
Biznis link, koja je jedan od organizatora<br />
INFOFEST-a, i prijedlog je da se Odbor<br />
ICT pojavi kao nosilac nekog programa,<br />
u formi panela, tribine ili savjetovanja.<br />
Takođe, <strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> je kroz aktivnosti<br />
u projektu EEN (Enterprise Europe<br />
Network), a u saradnji sa makedonskim<br />
partnerom obezbijedila posjetu tri makedonske<br />
kompanije iz IT oblasti. Posjeta će<br />
se realizovati 4.-5. jula.<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
29<br />
Javna rasprava o Nacrtu zakona o zaštiti potrošača i Nacrtu zakona o<br />
potrošačkim kreditima<br />
Propisi po evropskim normama<br />
Cilj donošenja ovih zakona je implementacija evropskog<br />
zakonodavstva u crnogorski pravni sistem koji će doprinijeti<br />
poboljšanju zaštite ove grupe prava u Crnoj Gori.<br />
REGULATIVA<br />
Učesnici javne rasprave<br />
Privrednoj komori <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />
U u organizaciji Ministarstva<br />
ekonomije, organizovana je 6. <strong>jun</strong>a<br />
<strong>2012.</strong> godine završna Javna rasprava<br />
o Nacrtu zakona o zaštiti potrošača<br />
i Nacrtu zakona o potrošačkim<br />
kreditima.<br />
U radu ovog skupa učestvovali<br />
su predstavnici Radne grupe zadužene<br />
za izradu zakona, bankari,<br />
privrednici, članovi potrošačkih<br />
organizacija i drugi predstavnici<br />
stručne javnosti. U cilju poboljšanja<br />
predloženih zakonskih tekstova zainteresovani<br />
subjekti predložili su<br />
sugestije i primjedbe.<br />
Cilj donošenja ovih zakona je<br />
implementacija evropskog zakonodavstva<br />
u crnogorski pravni sistem<br />
koji će doprinijeti poboljšanju zaštite<br />
ove grupe prava u Crnoj Gori.<br />
Nacrt zakona o zaštiti potrošača<br />
predstavlja svojevrsnu kodifikaciju<br />
u oblasti zaštite prava potrošača, a<br />
u skladu sa ustavnim opredijeljenjima<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> o zaštiti potrošača<br />
(član 70 Ustava <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>) i komparativnim<br />
iskustvom iz uporednog<br />
prava, odnosno prava Evropske Unije<br />
i međunarodnog prava. U pripremi<br />
Nacrta zakona o zaštiti potrošača,<br />
pošlo se od pravne tekovine EU,<br />
gdje se prilikom donošenja odluke o<br />
tome koje će se direktive njime prenijeti,<br />
prvenstveno vodilo računa o<br />
tome da budu prenijete one direktive<br />
koje se odnose na osnovna prava<br />
zaštite potrošača (npr. označavanje<br />
proizvoda i cijene proizvoda, nepoštene<br />
poslovne prakse), direktive<br />
kojima se uređuje sistem zaštite<br />
prava potrošača, kao i one direktive<br />
kojima se uređuju pojedini aspekti<br />
obligacionih odnosa u koje potrošač<br />
ulazi (npr. prodaja na daljinu,<br />
prodaja izvan poslovnih prostorija,<br />
nepoštene odredbe u potrošačkim<br />
ugovorima i dr), a kojima se specifična<br />
zaštita u tim odnosima pruža<br />
isključivo potrošačima, a ne i ostalim<br />
učesnicima u odnosima koji nastaju<br />
u svakoj tržišnoj privredi.<br />
Donošenjem Nacrta zakona o<br />
potrošačkim kreditima u zakonodavni<br />
okvir <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> prenosi se<br />
Direktiva 2008/48/EZ Evropskog<br />
parlamenta kojom se opoziva Direktiva<br />
Vijeća 87/102/EEZ. S obzirom<br />
na razvoj finansijskog odnosno<br />
bankarskog tržišta u Crnoj Gori te,<br />
u tom smislu, sve većeg broja subjekata<br />
koji nude nove kreditne instrumente<br />
čija se upotreba i dalje<br />
nastavlja razvijati, javila se potreba<br />
za regulisanjem ove oblasti. Nacrt<br />
zakona je usaglašen sa evropskim<br />
zakonodavstvom, a precizirano je<br />
da će Centralna banka vršiti nadzor<br />
banaka koje pružaju usluge davanja<br />
kredita u cilju zaštite interesa klijenata.<br />
Na ovom skupu su privrednici,<br />
bankari i predstavnici državnih institucija<br />
predlozima i sugestijama<br />
dali doprinos da se ova značajna<br />
oblast reguliše u skladu sa evropskim<br />
zakonodavstvom, u cilju njihovog<br />
lakšeg sprovođenja u praksi.<br />
pkcg@pkcg.org
30<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
Kompanije<br />
Slavko Petričević, vlasnik kompanije ,,Pirella”<br />
U prvom planu kvalitet proizvoda<br />
Na ovogodišnjem međunarodnom Novosadskom sajmu<br />
Pirella je peti put zaredom potvrdila titulu dvostrukog<br />
apsolutnog šampiona kvaliteta. Sokove izvoze<br />
u Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju, a puštanjem<br />
u rad nove savremene opreme za Purepack<br />
ambalažu, očekuju povratak na tržišta Singapura i još<br />
nekih azijskih zemalja. Konstantni rad na poboljšanju<br />
kvaliteta osnova je poslovne politike kompanije.<br />
<strong>Glasnik</strong>: “Pirella” je i pored<br />
jake konkurencije održala lidersku<br />
poziciju na tržištu <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>. Kako Koja je strategija<br />
vaše poslovne politike<br />
S. Petričević: Liderska pozicija<br />
je opravdavana konstantnim<br />
radom na poboljšanju kvaliteta,<br />
instaliranjem savremene proizvodne<br />
opreme, nabavkom najkvalitetnijih<br />
sirovina i ispunjavanjem<br />
sve oštrijih zahtjeva sa aspekta<br />
bezbjednosti hrane kao i zapošljavanjem<br />
visokoobrazovanih kadrova.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Predstavite Vašu<br />
kompaniju ( proizvodni bilans<br />
i asortiman, planove, ljudske<br />
resurse...)<br />
S. Petričević: Fabrika sokova<br />
Pirella iz Danilovgrada osnovana<br />
je 1999. godine i te godine započela<br />
sopstvenu proizvodnju.<br />
Asortiman Pirelle su: voćni sokovi,<br />
voćni nektari, voćni sirupi, sirupi,<br />
osvježavajuća gazirana i negazirana<br />
pića.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Proizvodnja hrane je<br />
izuzeno zahtjevna djelatnost<br />
što pretpostavlja savremenu<br />
tehnologiju, primjenu međunarodnih<br />
standarda, kvalitetan<br />
stručni kadar, prirodne<br />
sirovine i još mnogo toga.<br />
Može li se reći da Pirella po-<br />
Slavko Petričević<br />
sluje u skladu sa savremenim<br />
biznis trendovima<br />
S. Petričević: Pirella je prvo<br />
privatno preduzeće u Crnoj Gori<br />
koje je 2006. godine implementiralo<br />
paralelno standarde kvaliteta<br />
ISO 9001:2000 i HACCP.<br />
Mikrobiološka i hemijska kontrola<br />
proizvoda u svim fazama prerade,<br />
kao i saradnja sa naučnim institucijama,<br />
zajedno sa već pomenutim<br />
standardima omogućavaju<br />
da Pirella garantuje svojim kupcima<br />
stalnost kvaliteta i svježinu<br />
proizvoda. Pirella je kompanija u<br />
ekspanziji koja mudro finansijski<br />
posluje, obezbeđujući stabilnost<br />
i likvidnost, uz dnevnu ažurnost<br />
u praćenju osnovnih indikatora<br />
poslovanja. Poslije tri godine Pirella<br />
je ponovo izvršila resertifikaciju<br />
HACCP sistema i počela je da<br />
primjenjuje najnovi standard ISO<br />
9001:2008.<br />
Stručni kadar u Pirelli čine tri<br />
diplomirana tehnologa od kojih<br />
je glavni tehnolog Veselin Perišić<br />
ove godine na Novosadskom sajmu<br />
dobio zlatnu povelju za više od<br />
hiljadu osvojenih zlatnih medalja<br />
u svojoj dugoj radnoj karijeri (40<br />
godina rada, u Podgorci, Srbijanki<br />
i Pirelli).<br />
<strong>Glasnik</strong>: Jesu li proizvodi Pirelle<br />
ekološki brendovi<br />
S. Petričević: U Pirelli se osim<br />
proizvoda iz redovnog asortimana<br />
proizvode i 100% sokovi od divlje<br />
borovnice i nara. Iz netaknutih<br />
ekološki očuvanih područja <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong> sa planina Prokletije, Komovi<br />
i Hajla (borovnica) i područja Bara<br />
i Ulcinja (nar) ručno se beru i selektiraju<br />
plodovi borovnice i nara<br />
od kojih se prave ovi visoko kvalitetni<br />
sokovi. Sokovi su bez dodatog<br />
šećera i konzervansa, potpuno<br />
prirodni i pasterizovani.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Kompanija posluje<br />
skoro deceniju i po. Kako bi<br />
okarakterisali poslovni put<br />
Da li su Vam uspjesi bili češći<br />
saputnici od problema koje<br />
ste imali u radu<br />
S. Petričević: U svakom poslu<br />
pa i u proizvodnji postoje odredjeni<br />
problemi koji su sastavni dio<br />
poslovanja. Nadamo se da ce problema<br />
biti sve manje, a uspjeha<br />
sve više.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Da li je Pirella poznata<br />
van granica <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
S. Petričević: Da, Pirella svoje<br />
proizvode izvozi za Bosnu i<br />
Hercegovinu, Makedoniju, Albaniju,<br />
a puštanjem u rad nove<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
31<br />
Kompanije<br />
Kompanija ,,Pirella”<br />
savremene opreme za Purepack<br />
ambalažu nadamo se da cemo<br />
ponovo izvoziti na tržište Singapura<br />
i još nekih Azijskih zemalja.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Što možete reći o razvojnim<br />
planovima kompanije<br />
S. Petričević: Pirella u julu počinje<br />
proizvodnju voćnih sokova u<br />
najsavremenijoj Pjurpak ambalazi<br />
od 1 i 2 litra. Pirella je prvi crnogorski<br />
proizvođač koji ce puniti<br />
proizvode u ovakvoj ambalaži.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Kako Crna Gora<br />
može iskoristiti veliki prirodni<br />
potencijal i da bi postala prepoznatljiva<br />
po proizvodnji organskih<br />
proizvoda - sokova i<br />
drugih prerađevina od voća<br />
S. Petričević: Da bi sok bio organski<br />
sirovina mora biti organski<br />
sertifikovana, naravno takvi proizvodi<br />
imaju značajno veću cijenu.<br />
Nama nije poznato da neko u Crnoj<br />
Gori ima organski sertifikovano<br />
voće.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Pirella je dobitnik<br />
brojnih internacionalnih priznanja<br />
za kvalitet proizvoda,<br />
poslovnost, inovacije, profesionalizam.<br />
Ovo je svakao<br />
svojevrsno priznanje i za Crnu<br />
Goru. Koliko vam nagrade pomažu<br />
u biznisu i kakav je Vaš<br />
stav o priznanjima<br />
S. Petričević: Pirella je 30.<br />
aprila ove godine od Evropske<br />
asocijacije dobila zlatni trofej za<br />
kvalitet u Frankfurtu.<br />
Ovo internacionalno priznanje<br />
dodijeljeno Pirelli kao kompaniji<br />
prepoznatoj po kvalitetu, liderstvu,<br />
tehnologiji i inovacijama<br />
predstavlja uspjeh za Crnu Goru u<br />
poslovnom svijetu.<br />
Pirella je u maju ove godine na<br />
sajmu u Novom Sadu od ukupno<br />
prijavljenih 38. uzoraka osvojila<br />
17. velikih zlatnih i 21 zlatnu medalju<br />
i peti put zaredom potvrdila<br />
titulu dvostrukog apsolutnog šampiona<br />
kvaliteta.<br />
Proizvodna linija Pirelle<br />
I pored svih značajnih uspjeha<br />
naši proizvodi se ni dan danas ne<br />
mogu vidjeti na stolovima državnih<br />
institucija, već naše mjesto<br />
zauzimaju proizvođaci iz drugih<br />
zemalja po čemu smo jedinstveni<br />
u svijetu.<br />
<strong>Glasnik</strong>: O saradnji sa Privrednom<br />
komorom.<br />
S. Petričević: Sa Privrednom<br />
komorom imamo korektnu saradnju<br />
i oni su zajedno sa Direkcijom<br />
za mala i srednja preduzeća<br />
jedini koji uzimaju domaće proizvode.<br />
Sa Privrednom komorom<br />
često imamo zajedničke sastanke<br />
i nastupe na sajmovima.<br />
pkcg@pkcg.org
32<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
AGRAR<br />
Organska proizvodnja<br />
Registrovano 110 proizvođača<br />
organske hrane<br />
Crna Gora izvozi 40-tak miliona tona organske hrane,<br />
a uvozi 400 miliona. U narednom periodu neophodno<br />
je raditi na povećanju izvoza i proizvodnje.<br />
skaldu sa kriterijumima u proizvodnji i na<br />
tržištu”, rekao je Milošević.<br />
On je dodao da je Zakon usaglašen<br />
sa evropskim propisima, što će olakšati<br />
ispunjavanje budućih obaveza <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />
u procesu pristupanja EU i stvoriti uslove<br />
za plasman organskih proizvoda na to tržište,<br />
piše Mina business.<br />
Zakon o organskoj proizvodnji, koji je<br />
22. <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine usvojila Vlada,<br />
trebalo bi, između ostalog, da doprinese<br />
ispunjavanju preduslova za rast izvoza u<br />
toj oblasti.<br />
U Crnoj Gori trenutno ima 110 registrovanih<br />
proizvođača organske hrane,<br />
koji proizvode plasiraju na crnogorsko<br />
tržište. Kroz ovaj Zakon se stvaraju uslovi<br />
za izvoz proizvoda sa odgovarajućim sertifikatima<br />
i van <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, rekao je Tarzan<br />
Milošević, minister poljoprivrede i ruralnog<br />
rayvoja.<br />
On je podsjetio i da je uvoz organskih<br />
proizvoda u Crnu Goru moguć jedino preko<br />
registrovanih proizvođača.<br />
Na žalost, Crna Gora izvozi 40-tak miliona<br />
tona organske hrane, a uvozi 400<br />
miliona. U narednom periodu moramo<br />
raditi na povećanju izvoza i proizvodnje,<br />
poručio je Milošević.<br />
On očekuje da će izvoz organske hrane<br />
biti veći nego prošle godine, naročito<br />
na tržišta Rusije, Bjelorusije i Kazahstana,<br />
za koja je sedam crnogorskih preduzeća<br />
iz sektora mesne industrije dobilo pravo<br />
izvoza.<br />
Za poboljšanje izvoza na tržište EU je,<br />
prema riječima Miloševića, neophodno<br />
www.pkcg.org<br />
ispuniti standarde koji se odnose na prerađivačke<br />
kapacitete, akreditovane laboratorije<br />
i uslove izvoza u te zemlje.<br />
On je najavio da će u septembru Crnu<br />
Goru posjetiti komisija koja će preduzećima<br />
koja se bave preradom u mesnoj<br />
industriji dati primjedbe, sugestije, ali i<br />
odobrenja za izvoz u zemlje EU.<br />
Milošević je saopštio da se usvojenim<br />
zakonskim dokumentom uređuje oblast<br />
organske proizvodnje, njeni ciljevi, načini,<br />
pravila, kontrola, sertifikacija, prerada i<br />
označavanje.<br />
Osnovni razlozi za njegovo usvajanje<br />
odnose se na potrebu usaglašavanje<br />
propisa u oblasti organske proizvodnje sa<br />
evropskim, kao i otklanjanja određenih<br />
nedostataka u primjeni važećeg zakona<br />
u dijelu koji se odnosi na sistem kontrole<br />
i sertifikacije, označavanja i uvoza organskih<br />
proizvoda.<br />
„Predložena zakonska rješenja bi<br />
trebalo da doprinesu stvaranju lojalne<br />
konkurencije, pravilnom funkcionisanju<br />
tržišta organskih proizvoda, očuvanju i<br />
opravdanju povjerenja potrošča, kao i<br />
stvaranju uslova u kojima bi sektor organske<br />
proizvodnje mogao napredovati u<br />
Proizvodnja organske zdrave<br />
hrane u svijetu postaje sve unosniji<br />
biznis. Ona je među najbrže rastućim<br />
granama poljoprivrede, od 10 - 15<br />
odsto godišnje. Tako je globalna<br />
prodaja organske hrane porasla sa 25<br />
milijardi dolara u 2003. godini na 50<br />
milijardi 2008. godine, o čemu Lord<br />
Northborn(Northbourne) nije mogao<br />
ni da sanja kada je 1939. godine skovao<br />
termin „organska poljoprivreda”.<br />
Pokret za organsko uzgajanje,<br />
poznatiji kao „Zelena revolucija”, nastao<br />
je tokom 40-tih godina kao odgovor<br />
na industrijalizaciju poljoprivrede.<br />
Jedino proizvodnja organske hrane<br />
može obezbediti sve veće potrebe<br />
čovečanstva jer je otpornija na suše, a<br />
i ne narušava prirodni ambijent, kao u<br />
slučaju industrijske obrade zemljišta.<br />
U 2010. godini, Evropa je imala<br />
8,2 miliona hektara organskog poljoprivrednog<br />
zemljišta, što iznosi 25 %<br />
ukupne svjetske površine pod organskom<br />
proizvodnjom, dok je prosječni<br />
udio organskih površina po zemlji<br />
članici EU bio 4,7%. Vodeće evropske<br />
zemlje u smislu površina pod organskom<br />
proizvodnjom su Lihtenštajn<br />
(29,8 %), Austrija (15,9 %), Švedska<br />
(10,6 %), Švajcarska (10,8 %) i Estonija<br />
(10,5 %). Lideri na tržištu organskih<br />
proizvoda su Danska, Austrija i<br />
Švajcarska, u kojima je udio organske<br />
hrane na tržištu iznad 5 %. Primjetno<br />
je da potražnja za organskim proizvodima<br />
rasla i u prethodnih par godina,<br />
koje su obilježene ekonomskom<br />
recesijom.
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
33<br />
Standardizacija u oblasti prehrambenih proizvoda<br />
Standardi važni za razvoj<br />
preduzeća<br />
AGRAR<br />
<strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> u saradnji sa Institutom<br />
za standardizaciju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> organizovala je 22. <strong>jun</strong>a<br />
<strong>2012.</strong> godine okrugli sto na temu: „Standardizacija u<br />
oblasti prehrambenih proizvoda“. Razvoj standardizacije<br />
omogućava ispunjavanje obaveza koje proističu<br />
iz procesa harmonizacije sa EU, a primjena standarda<br />
omogućava stvaranje novog poslovnog ambijenta<br />
koji osigurava uspješno poslovanje i povećanje konkurentnosti<br />
crnogorske privrede.<br />
Učesnici okruglog stola<br />
Okrugli sto je organizovan sa ciljem<br />
upoznavanja privrednika sa razvojem<br />
crnogorske standardizacije u oblasti<br />
prehrambenih proizvoda jer je sticanje<br />
znanja o crnogorskim standardima, koji<br />
su identični sa međunarodnim i evropskm<br />
standardima od velikog značaja<br />
za konkurentsku prednost privrednika<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>.<br />
Obraćajući se učesnicima okruglog<br />
stola, Ljiljana Filipović, potpredsjednica<br />
Privredne komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> je istakla<br />
da je poznato da standardi daju osnovu<br />
za sistem obezbjeđenja kvaliteta koji<br />
obuhvataju sve etape proizvodnog procesa.<br />
Kad govorimo o poljoprivrednim<br />
i prehrambenim proizvodima, rekla<br />
je potpredsjednica Komore, možemo<br />
konstatovati da njihova zdravstvena<br />
ispravnost i bezbjednost, kao i kvalitet,<br />
koji prilagođen potrebama i očekivanjima<br />
kupaca, predstavljaju neophodnost<br />
za uspjeh proizvođača. Ljiljana Filipović<br />
je ocijenila i da evropsko tržište, kojem<br />
se prilagođavamo, nameće obavezu<br />
obezbjeđenja odgovarajućih standarda<br />
u proizvodnji hrane. Briga o kvalitetu<br />
odnosi se nabavku sirovina, proizvodnju<br />
gotovih proizvoda, skladištenje,<br />
prodaju, distribuciju, odlaganje otpada,<br />
obilježavanje proizvoda. Crnogorska<br />
poljoprivreda ima potencijale za razvoj<br />
uz dugoročno očuvanje resursa. Na tim<br />
osnovama utvrđivanje i propisivanje<br />
prihvatljivih stadarda proizvodnje i kvaliteta,<br />
kao i obezbjeđivanje mehanizma<br />
kontrole sprovođenja propisanih pravila<br />
od posebnog su značaja.<br />
Pomoćnica direktora Instituta za<br />
standardizaciju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> Rada Janjić<br />
je podsjetila da se u Evropi od 2008.<br />
godine intenzivno promoviše učešće<br />
u standardizaciji i korišćenje evropskih<br />
standarda. U uslovima globalne ekonomije<br />
standardi postaju izuzetno važni za<br />
opstanak i razvoj preduzeća, naročito izvoznika.<br />
Zato sve veći broj preduzeća u<br />
svijetu aktivno učestvuje u razvoju i implementaciji<br />
standarda, rekla je Janjić.<br />
Ona je ocijenila da će se afirmativan<br />
odnos prema standardizaciji i implementaciji<br />
standarada, pozitivno odraziti<br />
na sveukupan progres <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>. Za to<br />
postoje dva razloga: razvoj standardizacije<br />
omogućava ispunjavanje obaveza<br />
koje proističu iz procesa harmonizacije<br />
sa EU; a primjena standarda omogućava<br />
stvaranje novog poslovnog ambijenta<br />
koji osigurava uspješno poslovanje<br />
i konkurentnost crnogorske privrede,<br />
odnosno olakšan plasman crnogorskih<br />
proizvoda na evropsko i druga tržišta.<br />
Po njenim riječima manje je učešće<br />
MSP u procesu izrade standarda, nego<br />
što bi trebalo da bude, što može nanijeti<br />
štetu njihovom poslovanju. Nacionalni<br />
Institut za standardizaciju do sada<br />
je preuzeo 7772 standarda, osnovao<br />
osam tehničkih komiteta i planira da do<br />
2015. godine preuzme preko 80 odsto<br />
evropskih standarda, kazala je Rada Janjić.<br />
Slavica Jovanović, predsjednica<br />
Tehničkog komiteta ISME/TK 003<br />
- Prehrambeni proizvodi, je govorila<br />
o standardizaciji hrane, aktivnostima<br />
Tehničkog komiteta, izuzetnom značaju<br />
standarada u oblasti prehrambenih<br />
proizvoda. Istakla je da je Tehnički komitet,<br />
osnovan 2011. godine, upravo<br />
prepoznajući značaj standardizacije u<br />
ovoj izuzetno zahtjevnoj djelatnosti.<br />
Ona je pozvala zainteresovane privrednike<br />
da definišu prioritete kod donošenja<br />
crnogorskih standarda, kao i da<br />
učestvuju u javnim raspravama prilikom<br />
njihovog donošenja. Inače, Instistut<br />
za standardizaciju je planirao da u<br />
<strong>2012.</strong> godini donese 53 standarada iz<br />
oblasti prehrambenih proizvoda, a sljedeće<br />
godine 68.<br />
Okruglom stolu je prisustvovalo oko<br />
30 predstavnika privrednih kompanija i<br />
institucija koji su koji su iskazali veliko<br />
interesovanje za ovu temu.<br />
pkcg@pkcg.org
34<br />
Biznis<br />
Ekonomska hronika<br />
Sastanak sa<br />
predstavnicima drumskih<br />
prevoznika iz Rožaja<br />
Privrednoj komori <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> 18.<br />
U <strong>jun</strong>a <strong>2012.</strong> godine održan je sastanak<br />
sa prevoznicima sa područja opštine<br />
Rožaje. Sastanku su pored predstavnika<br />
Privredne komore <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, prisustvovali<br />
pomoćnik ministra saobraćaja i pomorstva<br />
Mirel Radić Ljubisavljević sa saradnicima<br />
i predstavnici udruženja NVO<br />
Kula iz Rožaja, Halil Dedeić, Kemal Zekić,<br />
Emir Bibezić i Enver Dacić.<br />
Cilj sastanka bio je rješavanje problema<br />
u poslovanju drumskih prevoznika iz<br />
opštine Rožaje sa posebnim osvrtom na<br />
pitanje osiguranja za teretna i putnička<br />
vozila na granici <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Kosova.<br />
Predstavnici NVO Kula iznijeli su niz<br />
problema koji otežavaju poslovanje privrednih<br />
društava iz oblasti saobraćaja.<br />
Eurostat:<br />
Blago povećanje<br />
crnogorskog BDP-a<br />
Crnogorski bruto domaći proizvod<br />
(BDP) po stanovniku, prema<br />
standardima kupovne moći,<br />
prošle godine je iznosio 43 odsto<br />
prosjeka Evropske unije (EU) i blago<br />
je povećan u odnosu 2010, pokazali<br />
su preliminarni podaci Eurostata.<br />
Uz BDP prema standardima kupovne<br />
moći, koji je najčešći indikator<br />
bogatstva, Eurostat je objavio i<br />
BDP po stvarnoj individualnoj potrošnji<br />
(SIP), koji preciznije reflektuje<br />
ekonomsku situaciju domaćinstva.<br />
Crnogorski BDP, prema SIP-u<br />
iznosi 53 odsto EU prosjeka, navodi<br />
se u izvještaju Eurostata u koji<br />
je agencija Mina-business imala<br />
uvid.<br />
Prema podacima Eurostata, najbogatiji<br />
je Luksemburg čiji je BDP<br />
274 odsto evropskog prosjeka, a<br />
prema SIP-u, 150 odsto. Taj prosjek<br />
je skoro 2,5 puta veći od prosjeka<br />
EU, a on se objašnjava velikim brojem<br />
radnika koji rade u toj, a žive<br />
Sa sastanka u Komori<br />
Posebno im je važno rješavanje problema<br />
naplate tranzitne polise osiguranja<br />
za teretna i putnička vozila prilikom ulaza<br />
u Republiku Kosovo.<br />
Pomoćnica ministra saobraćaja i pomorstva<br />
Mirel Radić Ljubisavljević, upoznala<br />
je prisutne sa aktivnostima koje je<br />
resorno ministarstvo preduzelo na rješavanju<br />
ovog problema.<br />
Prisutni su informisani da je na Poslovnom<br />
forumu crnogorskih i kosovskih<br />
u okolnim zemljama. Oni doprinose<br />
luksemburškom BDP-u, ali kako nemaju<br />
prebivilište u toj zemlji njihovi<br />
prihodi se ne uzimaju u obzir pri računanju<br />
BDP-a po stanovniku.<br />
Na drugom mjestu je Holandija,<br />
sa 131 odsto evropskog prosjeka<br />
i 113 odsto prema SIP-u, slijede je<br />
Austrija 129 i 117 odsto, Irska 127 i<br />
100 odsto, Švedska 126 i 115 odsto,<br />
Danska 125 i 113 odsto i Njemačka<br />
120 i 119 odsto. Belgija je zauzela<br />
osmo mjesto sa 118 i 111 odsto<br />
evropskog prosjeka, a slijede je Finska<br />
i Velika Britanija sa 116 i 112 odsto,<br />
odnosno 108 i 118 odsto.<br />
Iz zemalja iz okruženja, bolje<br />
pozicionirani od <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> su Slovenija,<br />
koja kao članica EU zauzima<br />
15. mjesto sa 84 odsto BPD-a prema<br />
standardima kupovne moći i 81<br />
odsto BDP-a prema SIP-u i Hrvatska,<br />
sa 61 odsto, odnosno 56 odsto EU<br />
prosjeka.<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
privrednika koji je održan u Prištini, a<br />
kome su prisustvovali i predstavnici Vlade<br />
Republike Kosovo, <strong>Privredna</strong> komore<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> pokrenula inicijativu za rješavanje<br />
problema naplate tranzitne polise<br />
osiguranja.<br />
Učesnici sastanka zaključili su da bi<br />
se otklanjanjem ove biznis barijere u<br />
značajnoj mjeri olakšalo poslovanje prevoznika<br />
iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i povećao obim prevoza<br />
putnika i robe prema Kosovu.<br />
Iza <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> na listi se nalaze<br />
Makedonija, Srbija, Albanija i Bosna<br />
i Hercegovina (BiH).<br />
Prema podacima Eurostata, BDP<br />
Makedonije iznosi 36 odsto evropskog<br />
prosjeka prema standardima<br />
kupovne moći, Srbije 35 odsto, Albanije<br />
31 i BiH 29 odsto.<br />
Od zemalja članica EU-a najsiromašnija<br />
je Bugarska čiji je BDP<br />
po standardima kupovne moći 45<br />
odsto evropskog prosjeka, a prema<br />
SIP-u 44 odsto. Ispred nje je Rumunija<br />
sa 49 odsto i 47 odsto, zatim Letonija<br />
58 i 56 odsto, Litvanija 62 i 66<br />
odsto, Poljska 65 i 70 odsto.<br />
Iz Eurostata su objasnili da standardi<br />
kupovne moći predstavljaju<br />
vještačku valutnu jedinicu koja eliminiše<br />
razliku visine cijena između<br />
zemalja. Ta jedinica dozvoljava značajna<br />
poređenja ekonomskih indikatora<br />
zemalja koje su uključene u<br />
istraživanje.<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
Ekonomska hronika<br />
Pošta izdala marku<br />
povodom otvaranja<br />
pristupnih pregovora<br />
Pošta <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> izdala je prigodnu marku<br />
“Otvaranje pristupnih pregovora sa<br />
EU”, i time, kako je saopšteno, dala svoj<br />
doprinos ovom značajnom istorijskom trenutku<br />
koji postaje trajno kulturno i filatelističko<br />
nasljeđe.<br />
Poštanska marka, upućena na masovno<br />
korišćenje, na poseban način promoviše<br />
i Crnu Goru i otvaranje pristupnih pregovora<br />
sa EU, ističe se u saopštenju Pošte <strong>Crne</strong><br />
<strong>Gore</strong>, dostavljenom Portalu Analitika.<br />
Ovo je druga marka koju Pošta objavljuje<br />
povodom etape u procesu evropskih<br />
integracija. Podsjetimo, Pošta je 1. februara<br />
2008. godine izdala prigodnu poštansku<br />
marku “Potpisivanje sporazuma o stabilizaciji<br />
i pridruživanju <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Evropske<br />
Unije”.<br />
Publikovanje prigodnih izdanja povodom<br />
važnih društveno-političkih događaja<br />
u jednoj zemlji uobičajena je praksa u poštanskom,<br />
odnosno filatelističkom svijetu.<br />
Slična izdanja maraka imaju gotovo sve<br />
zemlje regiona.<br />
Međutim, naša marka “Otvaranje pristupnih<br />
pregovora sa EU” “kreće” poštanskim<br />
putevima upravo na dan formalne<br />
odluke Savjeta Evrope, što ovo izdanje čini<br />
izuzetkom, a marku raritetnim primjerkom<br />
u filatelističkom smislu.<br />
Izdanje “Otvaranje pristupnih pregovora<br />
sa EU” štampano je u 10 000 primjeraka,<br />
sadrži jednu marku i FDC. Dizajn<br />
marke uradila je Adela Zejnilović. Motiv<br />
beskonačnih traka koje se prepliću u bojama<br />
<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> i Evropske Unije simbolizuje<br />
integracijski process, dok svijetla podloga<br />
naglašava otvoren i čist prostor za odvijanje<br />
pregovora.<br />
35<br />
Biznis<br />
Privatizacija<br />
Kontejnerskog terminala<br />
i generalnih tereta<br />
Vlada je 27. jna <strong>2012.</strong> godine pozvala<br />
zainteresovane ponuđače da<br />
pokažu interes za kupovinu državnog<br />
paketa akcija Kontejnerskog terminala i<br />
generalnih tereta (KTGT).<br />
Nadmetanje za državni paket od 62<br />
odsto akcija Kontejnerskog terminala<br />
obaviće se kroz kvalifikacionu i fazu dostavljanja<br />
ponude.<br />
Potencijalni ponuđači bi dokumentaciju<br />
neophodnu za fazu kvalifikacije<br />
trebalo da dostave do 1. avgusta do 16<br />
sati.<br />
Od potencijalnih ponuđača se zahtijeva<br />
da, uz nadoknadu od 500 USD, naruče<br />
zahtjev za kvalifikaciju putem e-maila.<br />
U kvalifikacionoj fazi, izbor potencijalnog<br />
ponuđača zavisiće od minimalnih<br />
finansijskih uslova vezanih za preduzeće,<br />
kao i onih koji se odnose na iskustvo u<br />
poslovanju sa kontejnerskim terminalima.<br />
Kandidati bi, kako je objašnjeno,<br />
trebalo da posjeduju ili kontrolišu i vode<br />
najmanje jedan kontejnerski terminal,<br />
sa minimalnim godišnjim prometom od<br />
100 hiljada stopnih kontejnera (TEU) u<br />
godini, kao i da imaju godišnji pretovar<br />
generalnog tereta od 200 hiljada tona<br />
godišnje.<br />
Kandidat bi, takođe, trebalo da je u<br />
mogućnosti da obezbijedi minimum 50<br />
miliona EUR za finansiranje projekta i da<br />
bude finansijski zdrav.<br />
Vlada je odlučila da privatizuje Kontejnerski<br />
terminal, odnosno da proda 62<br />
odsto državnih akcija u kompaniji i odobri<br />
koncesiju za korišćenje područja Luke<br />
Bar, kako bi se razvio lučki sektor i proizvele<br />
dodatne ekonomske aktivnosti.<br />
Kontejnerskom terminalu će biti ponuđen<br />
koncesioni ugovor kojim će moći<br />
da rekonstruišu, finansiraju, upravljaju,<br />
održavaju i prenose u trajanju od 30 godina,<br />
navodi se u pozivu.<br />
Od uspješnog kupca se, kako je objašnjeno,<br />
očekuje restrukturiranje preduzeća,<br />
instalacija kontejnerske dizalice i<br />
opreme za terminal, kao i rekonstrukcija<br />
njegove infrastrukture. Kupac bi trebalo<br />
i da uspješno upravlja i održava objekte<br />
na terminalu, kao i da po isteku koncesionog<br />
perioda vrati imovinu.<br />
Iz Vlade je saopšteno da privatizaciju<br />
Kontejnerskog terminala podržava<br />
Evropska banka za obnovu i razvoj, kao<br />
i da će se ona obaviti putem međunarodnog<br />
javnog nadmetanja po pravilima i<br />
proc<br />
Dostavljena nova<br />
oprema<br />
Kombinatu aluminijuma Podgorica<br />
dostavljena je, oko dva miliona<br />
eura vrijedna, nova oprema za realizaciju<br />
posljednje dvije faze u gradnji<br />
sistema za kaptažu gasova iz pogona<br />
Elektrolize.<br />
Iz KAP-a su saopštili da je opremu<br />
isporučila renomirana njemačka<br />
kompanija Danterm.<br />
,,Isporučilac filtera, motora i drugih<br />
djelova za prečišćavanje gasova,<br />
Danterm, jedan od svjetskih lidera u<br />
proizvodnji uređaja za očuvanje životne<br />
sredine u industrijskim uslovima”,<br />
navodi se u saopštenju.<br />
Nova oprema namijenjena je realizaciji<br />
posljednje dvije faze projekta,<br />
dok je u prethodne dvije u Elektrolizi<br />
izgrađen veći dio sistema za prečišćavanje<br />
gasova.<br />
Iz KAP-a su naveli da nakon kompletiranja<br />
sisitema, predstoje pripreme<br />
za povezivanje elektrolitičkih ćelija<br />
sa sistemom za kaptažu.<br />
pkcg@pkcg.org
36<br />
Svijet<br />
SAMIT G20<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
Španiji i Italiji 750 milijardi eura<br />
Evropski čelnici osiguraće finansijsku pomoć od 750<br />
milijardi eura za spas Španije i Italije, poručeno je sa<br />
samita najrazvijenih zemalja G20.<br />
Kako piše londonski Gaudian, dva fonda<br />
za spašavanje posrnulih ekonomija<br />
iskoristiće se za otplatu dugova, koji su u<br />
posljednjih nekoliko sedmica dostigli rekordne<br />
nivoe.<br />
Evropski čelnici se nadaju da će taj<br />
potez, koji je u suprotnosti s dosadašnjom<br />
politikom njemačkog kancelara Angele<br />
Merkel, poslati snažan signal finansijskim<br />
tržištima da je najjača evropska ekonomija<br />
konačno spremna da podrži svoje slabije<br />
susjede, prenosi Biznis.ba.<br />
Merkel i drugi evropski čelnici našli<br />
su se pod inteznivnim pritiskom na samitu<br />
G20 da preduzmu radikalne mjere<br />
za obuzdavanje rastuće krize eura koja je<br />
rezultirala neodrživim cijenama španskih<br />
obveznica.<br />
Prema službenom saopštenju izdatom<br />
na kraju samita u Meksiku, evropski<br />
čelnici dogovorili su se da će novim mjerama<br />
spustiti stope zaduživanja.<br />
Predloženi sporazum podrazumijeva<br />
da će se putem dva paketa finansijske<br />
pomoći - 500 milijardi EUR Evropskog<br />
stabilizacionog mehanizma (ESM) i 250<br />
milijardi EUR Evropskog stabilizacijskog<br />
fonda (EFSF) – da se otkupe obveznice<br />
evropskih država.<br />
Procjene S&P<br />
Eurozona na putu oporavka,<br />
ali su i dalje prisutni rizici<br />
Samit Evropske unije, održan posljednje<br />
sedmice <strong>jun</strong>a, iznjedrio<br />
je nove mjere za otklanjanje finansijskih<br />
previranja u eurozoni, donijevši<br />
time olakšanje njenim članicama, tvrdi<br />
agencija za kreditne rejtinge Standard<br />
& Poor's (S&P), upozorivši ipak<br />
na značajne rizike vezane za njihovo<br />
sprovođenje.<br />
»Određeno olakšanje za države<br />
eurozone možda je na vidiku nakon<br />
što su njeni čelnici postigli sporazume<br />
na samitu u Briselu. Ti sporazumi<br />
mogli bi početi stabilizaciju eurozone i<br />
zaustaviti dodatno slabljenje kreditnog<br />
rejtinga država«, saopštila je međunarodna<br />
agencija.<br />
Upozorili su, ipak, da se još ne može<br />
reći hoće li rejtinzi zemalja biti prilagođeni<br />
podatku o postignutom značajnom<br />
dogovoru na samitu prema kojem<br />
bi se iz stalnog kriznog fonda eurozone<br />
Evropskog stabilizacionog mehanizma<br />
(ESM) mogli dokapitalizovati posrnule<br />
banke, prenosi SEEbiz / H.<br />
»Mišljenja smo da postoje značajni<br />
rizici vezano za sprovođenje dogovorenih<br />
mjera a nejasno je hoće li<br />
političari moći ispuniti dogovoreno.<br />
U skladu s time, navedeni sporazumi<br />
neće u dogledno vrijeme uticati na<br />
naše rejtinge država eurozone«, ističu<br />
u S&P-u.<br />
MMF, izvještaj<br />
Niže prognoze rasta<br />
američke ekonomije<br />
Oporavak američke privrede ostaje<br />
slabašan, ocijenio je Međunarodni<br />
monetarni fond (MMF) u godišnjem izvještaju<br />
za najveću svjetsku ekonomiju, snizivši<br />
prognoze njenog rasta za ovu i iduću<br />
godinu.<br />
Kako prenose evropski mediji, za ovu<br />
godinu MMF je tako blago snizio prognoze<br />
rasta i sada očekuje da će američki bruto<br />
domaći proizvod (BDP) porasti za dva posto.<br />
U ranijim prognozama očekivan je rast<br />
od 2,1 posto, prenosi u utorak BBC News.<br />
Snižena je prognoza rasta i za iduću godinu<br />
kada bi ekonomija trebalo da poraste za<br />
2,25 posto, nasuprot prvobitno procijenjenih<br />
2,4 posto, navodi MMF u godišnjem<br />
izvještaju. Ujedno je upozorio na rizike<br />
proizišle iz dužničke krize u eurozoni i na<br />
neizvjesnost vezanu uz unutrašnja pitanja<br />
u SAD-u, aludirajući na predstojeće izbore<br />
i potrebu podizanja plafona zaduženja u<br />
idućoj godini.<br />
Napominju da nije isključena ni mogućnost<br />
bržeg oporavka ekonomije, ističući<br />
kako bi ulaganja nefinansijskih kompanija<br />
mogla biti veća no što se očekivalo, a da bi<br />
oporavak tržišta nekretnina mogao ubrzati,<br />
stoji dalje u godišnjem izvještaju. Prošli<br />
mjesec prognoze rasta američke ekonomije<br />
u <strong>2012.</strong> snizila je i američka središnja banka<br />
Fed, i to s 2,9 na 2,4 posto piše Hina/pd.<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
37<br />
Rangiranja<br />
Ko najduže ostaje na poslu<br />
Kriza u svjetskoj ekonomiji ostavilia je mnoge bez posla,<br />
a od onih koji rade traži se da privređuju duže za<br />
istu platu, piše Rojters.<br />
Ako se pogleda prosječan broj radnih<br />
sati godišnje, na prvom mjestu<br />
među odabranim zemljama je Južna<br />
Koreja sa 2.193 sata, a slijedi Čile sa<br />
2.068, izvještava Rojters. Britanci ostaju<br />
na poslu 1.647 sati, a Njemci 1.408 sati<br />
godišnje, po čemu su pri samom dnu<br />
tabele (ispod je samo Holandija).<br />
O grčkim radnicima se u poslednje<br />
vrijeme loše pisalo, ali ispostavilo se<br />
da rade duže nego bilo ko u Evropi. Sa<br />
prosjekom od 2.017 sati godišnje na<br />
trećem su mjestu u svijetu na osnovu<br />
podataka Organizacije za ekonomsku<br />
saradnju i razvoj (OECD). Treba napomenuti<br />
da ova organizacija ima samo<br />
34 članice – većinom razvijene zemlje<br />
– i da neke vrlo važne države kao što su<br />
Indija, Kina i Brazil, nisu među njima.<br />
Pomenuti brojevi odnose se na<br />
puno i nepuno radno vrijeme radnika<br />
i privatnih preduzetnika, uključujući i<br />
prekovremeni rad. Ako istovremeno<br />
pogledamo podatke OECD-a i Međunarodne<br />
organizacije rada (ILO) možemo<br />
da uočimo neke opšte i zanimljive<br />
trendove.<br />
U azijskim zemljama se najduže<br />
radi i kod njih je najveći procenat radnika<br />
koji rade duže od 48 sati nedjeljno“,<br />
kaže Džon Mesindžer, stručnjak ILO za<br />
radno vrijeme.<br />
Koreja se izdvaja po tome što je to<br />
razvijena zemlja u kojoj se dugo radi.<br />
Obično su zemlje u razvoju poput Bangladeša,<br />
Malezije, Tajlanda i Šri Lanke<br />
one u kojima se najviše sati provodi<br />
na poslu. Ali više sati na poslu ne znači<br />
nužno i bolje obavljen posao. »Dugo<br />
radno vrijeme je obično povezano sa<br />
nižom produktivnošću po satu”, dodaje<br />
Mesindžer.<br />
Slika je sasvim drugačija u razvijenom<br />
sijvetu, gdje broj radnih sati<br />
opada. U prošlom vijeku se smanjio sa<br />
3.000 godišnje početkom 20. vijeka na<br />
manje od 1.800 na početku 21. vijeka,<br />
a u najproduktivnijim zemljama još<br />
manje od toga.<br />
Kraće radno vrijeme delimično je<br />
odraz većeg broja ljudi koji nemaju<br />
puno radno vrijeme. U Japanu je na<br />
primjer veliki broj radnika s nepunim<br />
radnim vremenom snizio prosek zemlje<br />
na 1.700 radnih sati godišnje, po<br />
čemu je na sredini tabele OECD.<br />
U razvijenim zemljama, posebno u<br />
Evropi, pooštreni zakoni o radu takođe<br />
su smanjili radne sate. Razlika između<br />
najrazvijenijih zemalja je mala, ali je<br />
velika kad je u pitanju plaćeno odsustvo.<br />
Ukupan broj dana odmora i državnih<br />
praznika u EU varira od 40 u Njemačkoj<br />
i Danskoj do 27 u Rumuniji, što<br />
je razlika od oko 48 odsto ili dvije i po<br />
radne nedelje.<br />
Svijet<br />
General Motors povećava<br />
proizvodnju u Rusiji<br />
Američki proizvođač automobila,<br />
Dženeral /General/ Motors (GM),<br />
otvoriće 1,5 hiljada radnih mjesta u<br />
svom proizvodnom pogonu u Sankt<br />
Petersburgu, u okviru prethodno<br />
najavljenog plana o povećanju proizvodnje<br />
u Rusiji.<br />
Tim potezom će godišnji kapacitet<br />
proizvodnje biti više nego udvostručen,<br />
na 230 hiljada vozila, sa sadašnjih<br />
98 hiljada, prenosi SEEbiz.<br />
Očekuje se da će broj zaposlenih u<br />
toj fabrici do 2015. godine porasti na<br />
četiri hiljade sa sadašnjih 2,5 hiljada.<br />
GM je prošle godine najavio da će<br />
u narednih pet potrošiti milijardu<br />
USD u Rusiji, uključujući investicije<br />
u zajedničko poduzeće u Togliattiju,<br />
koje se nalazi u mješovitom<br />
vlasništvu GM-a i Avtovaza,<br />
u cilju povećanja proizvodnje.<br />
pkcg@pkcg.org
38<br />
PREDUZETNIŠTVO<br />
Edita Klein, vlasnica firme Pingvin Podgorica<br />
Potičem iz porodice koja se generacijama bavila privatnim<br />
poslom. Proizvodili smo filtere za mašine za<br />
hemijsko čišćenje i uspješno ih plasirali na domaćem i<br />
inostranom tržištu. Znanje i iskustvo proisteklo iz porodičnog<br />
biznisa dalo mi je ideju i pomoglo da započnem<br />
posao hemijskog čišćenja u Crnoj Gori.<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
Iskustvo porodičnog biznisa<br />
<strong>Glasnik</strong>: Molim Vas da navedete<br />
kratku istoriju poslovanja<br />
Vaše firme: kako ste počeli,<br />
u kakvim uslovima, šta se<br />
u međuvremenu desilo i gdje<br />
ste sada<br />
E. Klein: Kao diplomirani ekonomista<br />
Sveučilišta u Zagrebu, uz<br />
odlično poznavanje engleskog,<br />
njemačkog i italijanskog jezika,<br />
1981. godine zaposlila sam se u<br />
preduzeću Radoje Dakić kao tehnički<br />
prevodilac. Niz godina sam<br />
imala priliku da obiđem mnoge<br />
hemijske čistione po Evropi i uvidim<br />
sve dobre i loše strane bavljenja<br />
ovim poslom. Nastojala sam<br />
da kontinuirano pratim najnovije<br />
tehnike i tehnologije, konsultujući<br />
stručne časopise, što je svakako<br />
doprinijelo da „Pingvin“ postane<br />
prepoznatljiv brend hemijskog čišćenja<br />
u Crnoj Gori.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Vlasnica ste i osnivač<br />
firme “Pingvin” u okviru<br />
koje posluju hemijske čistione<br />
u Podgorici, Budvi i Baru.<br />
Otkud ideja da se bavite baš<br />
ovim poslom<br />
E. Klein: Potičem iz porodice<br />
koja se generacijama bavila privatnim<br />
poslom. Proizvodili smo filtere<br />
za mašine za hemijsko čišćenje<br />
i uspješno ih plasirali na domaće i<br />
inostrano tržište. Znanje i iskustvo<br />
proisteklo iz porodičnog biznisa<br />
dalo mi je ideju i pomoglo da započnem<br />
posao hemijskog čišćenja<br />
u Crnoj Gori. Moj prvi korak bilo<br />
www.pkcg.org<br />
Edita Klein<br />
je otvaranje hemijske čistione<br />
„Pingvin“u Podgorici 1986. godine,<br />
a nakon toga otvorila sam i čistionu<br />
u Baru 2002. godine odnosno u<br />
Budvi 2005. godine.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Kao uspješna preduzetnica,<br />
izrazili ste spremnost<br />
da u okviru projekta Mreža<br />
mentora za žene preduzetnice<br />
svoja znanja i iskustva podijelite<br />
sa početnicama u biznisu<br />
kako bi one unaprijedile svoj<br />
posao i ostvarile lični i profesionalni<br />
razvoj. Koliko će, po<br />
Vašem mišljenju, realizacijom<br />
ovog projekta biti ostvareni<br />
postavljeni ciljevi<br />
E. Klein: Projekat Mreža mentora<br />
za žene preduzetnice u Crnoj<br />
Gori je odlična prilika za razmjenu<br />
iskustava, druženja i podsticaj preduzetnicama<br />
koje još treba da se<br />
pozicioniraju u poslovima kojim se<br />
bave. Vjerujem da će znanja i iskustva<br />
stečena tokom realizacije projekta<br />
biti dragocjena, i doprinijeti<br />
ličnom i profesionalnom razvoju<br />
preduzetnica.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Kakvi su uslovi za bavljenje<br />
ovim poslom u Crnoj<br />
Gori<br />
E. Klein: Crna Gora pruža povoljne<br />
uslove za bavljenje biznisom,<br />
što pokazuju brojni izvještaji<br />
međunarodnih institucija kao i<br />
spremnost stranih investitora da<br />
ulažu u Crnu Goru. Stoga, danas<br />
je puno lakše započeti biznis nego<br />
prije dvadeset šest godina kada<br />
sam počinjala.<br />
Najveća prepreka poslovanju<br />
u ovoj djelatnosti je nedostatak<br />
stručne radne snage. Prinuđena<br />
sam da sama pronalazim ljude<br />
koji su spremni da uče i da se usavršavaju.<br />
Ipak, vjerujem da sam<br />
uspješna jer klijenti prepoznaju<br />
„Pingvin“ kao brend vrhunskog<br />
kvaliteta.<br />
<strong>Glasnik</strong>: Kako je biti žena preduzetnica<br />
u Crnoj Gori Koji<br />
su najveći izazovi sa kojima<br />
ste se suočavali tokom Vaše<br />
karijere<br />
E. Klein: Žena preduzenica<br />
mora biti izuzetno odgovorna,<br />
mora posjedovati znanje, vještine,<br />
i imati jaku ličnost da bi se<br />
uspješno bavila privatnim poslom.<br />
Pored toga, u društvu gdje dominiraju<br />
muškarci, kao što je u Crnoj<br />
Gori, žena se prvo u okviru svoje<br />
porodice, a zatim i izvan nje, mora<br />
izboriti sa sujetom i ljubomorom<br />
na poslovni uspjeh.
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
39<br />
Žene u biznisu<br />
Žene vlasnice 10 odsto preduzeća<br />
U Crnoj Gori od ukupnog broja registrovanih privatnih<br />
preduzeća, blizu deset odsto je u vlasništvu žena, dok<br />
su samo njih dva odsto vlasnice nekretnina.<br />
Edukacija<br />
Zapošljavanje i motivacija<br />
ključnih ljudi u preduzeću<br />
Trening na temu „Zapošljavanje i motivacija<br />
ključnih ljudi u preduzeću“<br />
organizovan je 27. aprila <strong>2012.</strong> godine u<br />
okviru projekta „Mreža mentora za žene<br />
preduzetnice u Crnoj Gori“. Trening su<br />
pohađale preduzetnice koje su odabrane<br />
za program mentorstva iz nekoliko crnogorskih<br />
opština.<br />
Trening je bio fokusiran na planiranje<br />
i regrutovanje ljudskih resursa, kao i na<br />
teorije i strategije motivacije. Polazeći od<br />
uvođenja organizacione promjene, dati<br />
Projekat “Mreža mentora za žene preduzetnice u Crnoj Gori“ od septembra<br />
2011. godine realizuju Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj (CEED) i<br />
<strong>Privredna</strong> <strong>komora</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, uz finansijsku podršku uz finansijsku podršku Evropske<br />
unije (DG Enterprise and Industry) i osnovali su prvu nacionalnu mrežu mentora<br />
za žene preduzetnice u Crnoj Gori. Ovaj projekat realizuje se u okviru Evropske<br />
mreže mentora za žene preduzetnice formirane u 17 zemalja: Albaniji, Belgiji,<br />
Kipru, Makedoniji, Grčkoj, Mađarskoj, Irskoj, Italiji, Hrvatskoj, Holandiji, Rumuniji,<br />
Srbiji, Slovačkoj, Španiji, Turskoj, Velikoj Britaniji i u Crnoj Gori. Evropska mreža<br />
mentora za žene preduzetnice (The European Network of Female Entrepreneurship<br />
Ambassadors) pokrenuta je u Stokholmu 5. oktobra 2009. godine.<br />
Od 21,13 hiljada firmi, u vlasništvu<br />
žena je 2,03 hiljade preduzeća, ili<br />
9,7 odsto, piše beogradski Danas.<br />
Potpredsjednica Privredne komore<br />
Ljiljana Filipović kazala je da<br />
poslovni ambijent u Crnoj Gori pruža<br />
jednake uslove za otpočinjanje biznisa<br />
i ženama i muškarcima.<br />
Ipak, za žene u biznisu karakterističan<br />
je takozvani stakleni plafon. To<br />
praktično znači da žene, u odnosu na<br />
svoje muške kolege, slabije napreduju<br />
u poslu, rekla je Filipović.<br />
Ona je navela da razlog za takvu<br />
realnost treba, između ostalog, tražiti<br />
u tome što su žene opreznije i više<br />
sklone da realnije sagledaju zahtjeve<br />
koje neke poslovne pozicije nose.<br />
Osim toga, teže im je da obavljaju<br />
pojedine funkcije zbog usklađivanja<br />
brojnih obaveza, kao što su upravljanje<br />
domaćinstvom i odgajanje<br />
djece. Tome treba dodati i činjenicu<br />
da žene nijesu u dovoljnoj mjeri politički<br />
ambiciozne, pa ni angažovane,<br />
a to je neophodno za napredovanje i<br />
obavljanje pojedinih funkcija, smatra<br />
Filipović.<br />
U Odboru za žensko preduzetništvo<br />
PKCG nalazi se 26 uspješnih preduzetnica,<br />
odnosno vlasnica malih i<br />
srednjih preduzeća iz različitih privrednih<br />
grana.<br />
Jedna od njih je i vlasnik firme<br />
Lars, Ljubica Korać iz Podgorice, koja<br />
se bavi pripremom zimnice, na tradicionalan<br />
način.<br />
Ona je preradom voća i povrća<br />
počela da se bavi 2001. godine i njeni<br />
proizvodi već su prepoznatljivi na<br />
tržištu. Prethodnih godina u sezoni<br />
je zapošljavala četrdesetak radnika,<br />
uglavnom žena.<br />
Iako tvrdi da se kao poslodavac<br />
nije suočavala sa problemima, Korać<br />
smatra da je muškarcima lakše kada<br />
je privatni biznis u pitanju „zato što<br />
posao mogu da ugovaraju i u kafanama,<br />
dok ženama to ne priliči“.<br />
Edukacija preduzetnica<br />
su najbolji primjeri na koji način analizom<br />
poslovanja regrutovati i napraviti selekciju<br />
potrebnih kandidata. Govorilo se i<br />
o pet teorija, koje sa različitih aspekata<br />
oslikavaju najbolje načine za motivaciju<br />
zaposlenih. Preduzetnicama je, kroz strategiju<br />
radne motivacije, prikazano kako<br />
da naprave razliku između dobrog i lošeg<br />
menadžera.<br />
U drugom dijelu trening je bio usmjeren<br />
na vrste motivacionih tehnika, najbolji<br />
način mjerenja preformansi zaposlenih,<br />
kroz kvalitet, rokove, odnose između<br />
troška i rezultata, odsustva i kašnjenja,<br />
kroz kreativnost zaposlenih kao i samu<br />
poslovnu politiku. Pored toga, bilo je riječi<br />
i o ulozi Službe za ljudske resurse.<br />
U sklopu treninga jedna od mentorki<br />
uključenih u projekat predstavlja svoj biznis,<br />
ovog puta to je bila gospođa Olgica<br />
Nikčević, vlasnica firme Sarm koja se bavi<br />
pružanjem kozmetičkih usluga.<br />
pkcg@pkcg.org<br />
PREDUZETNIŠTVO
40<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
welcome<br />
Turistička sezona<br />
Više turista iz Italije, Poljske i<br />
Izraela<br />
Crnu Goru je u prvih pet mjeseci <strong>2012.</strong> godine posjetilo<br />
više turista iz Italije, Poljske i Izraela. Broj italijanskih<br />
turista porastao je 106,9%, poljskih 47,9% a izraelskih<br />
38,2%.<br />
Crnu Goru je u prvih pet mjeseci<br />
<strong>2012.</strong> godine, posjetilo 153,92 hiljade<br />
turista, 3,8 odsto manje nego u<br />
uporednom periodu, pokazali su podaci<br />
Monstata.<br />
Crnu Goru je u tom periodu posjetilo<br />
više turista iz Italije, Poljske i Izraela,<br />
dok je broj gostiju sa finskog, kanadskog<br />
i belgijskog tržišta bio manji nego<br />
u uporednom periodu.<br />
Broj italijanskih turista porastao je<br />
čak 106,9 odsto, poljskih 47,9 odsto,<br />
a izraelskih 38,2 odsto, saopšteno je iz<br />
MONSTATA. U posmatranom periodu<br />
zabilježen je i veći broj gostiju iz Albanije<br />
23,9 odsto, Francuske 15,6 odsto, Rusije<br />
8,8 odsto i Njemačke sedam odsto.<br />
Broj finskih turista opao je 48,8<br />
odsto, kanadskih 42,2 odsto, belgijskih<br />
41,2, a britanskih 15,8 odsto.<br />
Turisti su u prvih pet mjeseci ostvarili<br />
657,29 hiljada noćenja, 2,1 odsto<br />
manje nego u istom periodu prošle<br />
godine. Broj noćenja domaćih gostiju<br />
oslabio je 13,9 odsto, dok je stranih povećan<br />
1,3 odsto.<br />
Najveći rast noćenja u odnosu na<br />
uporedni period u regionu su ostvarili<br />
gosti iz Bosne i Hercegovine (BiH) 8,9<br />
odsto, Slovenije 7,5 odsto i Makedonije<br />
7,4 odsto. Broj turista iz Srbije je, prema<br />
podacima Monstata, oslabio 15,8<br />
odsto, a iz Hrvatske 1,4 odsto.<br />
Najveći broj noćenja ostvaren je u<br />
primorskim mjestima, 85,5 odsto, gdje<br />
rast u odnosu na uporedni period bilježe<br />
Bar i Ulcinj, 33,5 odsto, odnosno 7,6<br />
odsto.<br />
Manji broj noćenja u posmatranom<br />
periodu zabilježen je u Tivtu, 25,1 odsto,<br />
Kotoru 11,3 odsto, Herceg Novom<br />
6,6 odsto i Budvi 5,4 odsto.<br />
www.pkcg.org
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
41<br />
pkcg@pkcg.org
42<br />
GLASNIK PKCG / <strong>jun</strong> 2012<br />
www.pkcg.org