Prostorni plan ureÄenja Grada Kastva - UsklaÄenje s ... - Multilink

NARUČITELJ: 

Gradonačelnik: 

Koordinatori: 

ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA 

GRAD KRALJEVICA 

Josip Turina 

Vladimir Dročić, dipl.ing.arh. 

Ivica Jerčinović 

IZVRŠITELJ: 

Direktor: 

Koordinator izrade Plana: 

Stručni tim u izradi Plana: 

URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE, d.d. 

mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh. 

Gordana Kovačević, dipl.ing.arh. 

Gordana Kovačević, dipl.ing.arh. 

Mladen Kardum, ing. građ. 

Gorana Ljubičić 

Hrvoje Kapetanić, dipl. ing. građ. 

Dean Vučić, ing.geod. 

Gordan Maček, dipl.ing.prom 

• vodoopskrba i odvodnja: 

Mladen Kardum, ing. građ. 

Dean Vučić, ing.geod. 

• prometni sustav: 

Hrvoje Kapetanić, dipl. ing. građ. 

Gordan Maček, dipl.ing.prom 

U R B A N I S T I Č K I I N S T I T U T H R V A T S K E d . d . Z A G R E B 

2

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice 

SADRŽAJ: 

str. 

A) TEKSTUALNI DIO 

I. Obrazloženje ........................................................................................................... 4-77 

0. UVODNE NAPOMENE ................................................................................................5 

1. OBRAZLOŽENJE PO UGOVORENIM TOČKAMA IZMJENA I DOPUNA............... 8 

2. TEKSTUALNO OBRAZLOŽENJE ....................................................................... 15-76 

II. Odredbe za provođenje....................................................................................... 78-141 

III. Prilozi..........................................................................................................................142 

1. Dokazi o poslovnoj sposobnosti Instituta 

- Izvod iz sudskog registra 

- Suglasnost za upis u sudski registar nadležnog Ministarstva 

- Rješenje o upisu u Imenik ovlaštenih arhitekata za odgovornu osobu i voditelja 

izrade Plana 

- Mišljenja i suglasnosti na Plan 

B) GRAFIČKI DIO 

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000 

1. Korištenje i namjena površina 1:25 000 

1a. Korištenje i namjena površina - Prometni i telekomunikacijski sustav 1:25 000 

2. Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetski sustav 1:25 000 

2a. Infrastrukturni sustavi i mreže - Sustav vodoopskrbe i odvodnje 1:25 000 

3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25 000 

3a Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju 

1:25 000 

3b Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja primjene posebnih mjera 

uređenja i zaštite 1:25 000 

b) Kartografski prikaz u mj. 1:5000 

4. Građevinska područja - katastarska podloga 1:5 000 


3


I. OBRAZLOŽENJE 


4


0. UVODNE NAPOMENE 


5



Prostorni plan uređenja Grada Kraljevice donesen je 2003. godine u Službenim novinama 

Primorsko-goranske županije od 01. ožujka 2003. god. 

Uslijed bitnih promjena koje su se dogodile u prostoru Grada Kraljevice ukazala se potreba 

za izradom Izmjena i dopuna (donesenog) prostornog Plana uređenja grada Kraljevice 

(Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Kraljevice- SNPGŽ br.34/03.) tako 

da se temeljem ugovora iz travnja 2004. godine započelo sa izradom Izmjena i dopuna istog. 

Izmjena i dopuna obuhvaća sljedeće elemente iz ugovora: 

Promjene površina zona naselja i površina izdvojenih namjena i to: 

1. Manje rubne promjene zona naselja ukupno do cca 1 ha promjene površine; 

Predviđa se promjena u maksimalno 10 točaka prema naknadno utvrđenim izgrađenim 

površinama, izdanim građevinskim dozvolama i podnesenim zahtjevima; 

2. Izmjena definicija zona turističke namjene; 

3. Promjena granica zone športsko-rekreacijske namjene R1 2 - Šmrika (op. a.: od koje 

se odustalo); 

4. Promjena granice zone ostale namjene - O na predjelu Medomišljina - Briljeva 

Promjene koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava prema 

predloženim rješenjima iz Prometne studije Grada Kraljevice i u međuvremenu utvrđenim 

potrebama i to: 

5. Promjena koridora spojne ceste čvor Šmrika - čvor Križišće na dijelu Medomišljina - 

Križišće; 

6. Promjene planiranih prometnica za poslovnu zonu Bobuši - Furlanovo - K 2 i NA10 

7. Ucrt obilazne ceste u naselju Bakarac. 

8. Promjena - dopuna plana vodoopskrbe - vodosprema Mižolovo s opskrbnim vodom 

zone Medomišljina - Briljeva. 

9. Dopuna plana u dijelu telekomunikacijskih instalacija - podacima o GSM - globalnom 

sustavu pokretne mreže. 

10. Dopuna plana za kabelsku televiziju 

11. Izmjena pozicije helidroma 

12. Izmjena granica urbanističkih i detaljnih planova uređenja 

13. Izmjene i dopune - provedbene odredbe. 

Napomena: Izmjena u tekstu Odredbi za provođenje prati sve dijelove gore navedenih 

točaka izmjena i dopuna. 


6


U izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice izmijenjena su samo 

ona poglavlja tekstualnog dijela donesenog plana uređenja i oni članci iz Odluke o donošenju 

Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice (SNPGŽ 01/03.) u kojima se mijenjaju planske 

odrednice temeljem: 

1. elemenata od 1-13. 

2. primjedaba sa Prethodne rasprave (održane 18. 05. 2004.) od strane Grada 

Kraljevice, te određene primjedbe i prijedloge na Odluku o donošenju Prostornog 

plana uređenja Grada Kraljevice (SNPGŽ 01/03.) koje smo zaprimili od Županijskog 

zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci (dopis 479/04/M. Š.). 

3. Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa mora (u daljnjem tekstu 

„ZOP“); NN 128/04. (u daljnjem tekstu „Uredba“). 

4. Usklađenja Prostornog plana Primorsko-goranske županije s «Uredbom" iz točke 3. 

5. Prihvaćenim primjedbama iz Izvješća o ponovljenoj javnoj raspravi. 

Preostali tekstualni dijelovi donesenog Plana se ne mijenjaju i nisu sastavni dio ovih Izmjena i 

dopuna. 

Napomena: 

Tekstualni dijelovi Obrazloženja i Provedbenih odredbi koji su se mijenjali u odnosu na 

donešeni PPUG Kraljevica (SN PŽ 01/03) označeni su fontom plavo-italic. Faze izmjene 

prema primjedbama Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje u Rijeci 

osjenčane su: svijetlo žuto, žuto i narančasto, dok je faza izmjene prema primjedbama 

Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (dopis: klasa 350-02/06- 

04/124 od 20. srpnja 2006), Hrvatskih voda (dopis: 350-02/06-01/1, od 16.10.2006.) 

Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorski odjel u Rijeci 

(dopis: klasa:612-08/06-10/5018, od 31.10.2006.godine) te temeljem Ispravka usklađenja 

Prostornog plana Primorsko - goranske županije (SN br. 12/05) - (SN br. 50/06) osjenčana 

roza bojom. 


7


1. OBRAZLOŽENJE PO UGOVORENIM TOČKAMA IZMJENA I 

DOPUNA 


8


PROMJENE POVRŠINA ZONA NASELJA I POVRŠINA IZDVOJENIH NAMJENA I TO: 

1. MANJE RUBNE PROMJENE ZONA NASELJA UKUPNO DO CCA 1 HA 

PROMJENE POVRŠINE 

Predviđa se promjena u maksimalno 10 točaka prema naknadno utvrđenim izgrađenim 

površinama i izdanim građevinskim dozvolama. 

Razlog za izmjenom i dopunom utvrđenih građevinskih područja naselja je što su se u toku 

usaglašavanja i postupku usvajanja Plana neke građevne čestice izgradile temeljem važećih 

građevinskih dozvola. Te su čestice unesene kao izgrađeni dio građevinskog područja naselja. 

U naselju Bakarac smanjena je zona izgrađenog dijela građevinskog područja naselja uz 

državnu cestu od rta Dobra do lokaliteta UPL 1 - na moru za 0,43 ha. 

Napomena: Promjene koje su se dogodile unutar izgrađenih dijelova građevinskih područja te 

smanjivanje ukupne površine naselja u ZOP-u proizlaze iz kriterija za utvrđivanje izgrađenog 

dijela građevinskog područja naselja i ukupne površine građevinskog područja naselja 

propisanih Uredbom (članak 4., stavak 6). 

2. IZMJENA DEFINICIJA ZONA TURISTIČKE NAMJENE 

Izmjena definicije zona ugostiteljsko-turističke namjene potrebna je iz razloga što su se 

ukazale konkretne potrebe za točno određenom vrstom ugostiteljsko-turističke usluge unutar 

utvrđenog građevinskog područja za ugostiteljsko-turističku namjenu iz donesenog Prostornog 

plana. Gradsko Poglavarstvo Grada Kraljevice odlučilo je izvršiti diferencijaciju zona 

ugostiteljsko-turističke namjene, a sve prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji, 

posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli (NN 48/02.) 

te uz konzultaciju ostalih Pravilnika iste problematike (175/03 - Kampovi). 

Napomena: Člankom 11. Uredbe propisuje se obaveza da Prostorni plan županije odredi 

položaj, veličinu, te vrstu i kapacitet izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) 

ugostiteljsko-turističke namjene. U usklađenju Prostornog plana Primorsko-goranske 

županije, članak 63a. i 63b. točno su određene vrsta, položaj, veličina i kapacitet građevinskih 

područja ugostiteljsko-turističke namjene (tablica 10a i 10b), koji su ugrađeni u ove Izmjene i 

dopune Plana. 

Slijedom navedenog, u ZOP-u se unutar ugostiteljsko-turističkih područja predviđaju površine 

i lokaliteti ugostiteljsko-turističke namjene u sklopu naselja, a iznimno u izdvojenim 

građevinskim područjima izvan naselja. 

To su: 

- hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne, 

zabavne i sl. namjene (T1), 

- turističko naselje (T2), 

- kampovi (T3) 


9


Sve ugostiteljsko-turističke površine određuju se sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti ZOP-a i 

Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Primorsko-goranske Županije. 

U točki stavak 5. „Smještajni kapaciteti“ iz donesenog plana, a sada pod nazivom hoteli s 

pratećim sadržajima i dr., iz zona ugostiteljsko-turističke namjene - smještajni kapaciteti (T1) 

se izuzimaju i mijenjaju slijedeće zone: 

- zona T1 - rt Nirvana (u donesenom planu je to T1 2 ) ima površinu od 1,55 ha i max 

kapacitet do 200 kreveta; 

- zona T2 4 i T3 4 - Bakarac (u donesenom planu je to T1 1 ) ima površinu od 4,00 ha; 

- zona T1 3 , hoteli s pratećim sadržajima, Šmrika - 1,75 ha; za tu zonu ne postoji više 

obaveza izrade DPU 10 već Urbanističkog plana uređenja. 

Unutar zone T1 3 dozvoljena je gradnja motela, hotela. 

U Uvali Marenska (Šmrika) temeljem isparavka usklađenja PPŽ-a Primorsko - goranske 

županije (SN 50/06) moguća je gradnja i uređenje hotela s pratećim sadržajima, trgovačke, 

uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. namjene (T1) i turističkog naselja 

(T2). Zona sada ima oznaku T1 1 i/ili T2 1A - Uvala Marenska ( Šmrika). 

U ovim izmjenama i dopunama turistička naselja su: 

− T1 1 i/ili T2 1A - Uvala Marenska ( Šmrika) površine 9,00 ha, 

− bez mogućnosti izgradnje apartmanskih objekata, 

− zona je ovim Izmjenama i dopunama promijenjena u drugu vrstu ugostiteljsko turističke 

namjene - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, 

rekreativne, zabavne i sl. namjene (T1 1 i/ili T2 1A ), 

− kapacitet zone je 400 kreveta, neizgrađena je. 

− T2 1 i T3 1 - Oštro (Kraljevica) površine 27,11 ha, 

− bez mogućnosti izgradnje vikend i apartmanskih objekata, 

− kapacitet zone je 1500 kreveta, a postotak izgrađenosti iznosi 52,6 % 

− T2 2 - Javorišće - Podbanj (Kraljevica) površine 6,00 ha, 

− kapacitet zone je 500 kreveta, neizgrađena. 

− T1 3A i/ili T2 3 - Uvala Scott (Kraljevica) površine 16,90 ha, 

− s mogućnošću izgradnje hotela, bez mogućnosti izgradnje kampa, 

− kapacitet zone je 1100 kreveta, pretežito je neizgrađena, pridružena joj je zona oznake T3 

iz donesenog plana i PPPGŽ pod istim nazivom «Kraljevica – uvala Scott – T3» koja je 

ovim Izmjenama i dopunama plana obilježena oznakom T2 3A veličine 1,28 ha pa ukupna 

(dopuštena) površina utvrđena u usklađenju Županijskog plana s Uredbom iznosi 19,00 

ha. 

− 

− 

T2 4 i T3 4 - Bakarac (Bakarac) 

turističko naselje i kamp u Bakarcu - T2 4 i T3 4 zajedno sa sportsko-rekreacijskom 

namjenom na moru ulazi u obaveznu izradu urbanističkog plana uređenja. Unutar 


10


zone Bakarac - T2 4 i T3 4 - moguća je izgradnja hotela, motela, kampa, bez mogućnosti 

izgradnje turističkih apartmana. 

U zoni T2 4 u Bakarcu temeljem isparavka usklađenja PPŽ-a Primorsko - goranske županije 

(SN 50/06) moguća je gradnja i uređenje kampa (T3). Zona sada ima oznaku T2 4 i T3 4 - 

Bakarac (Bakarac). 

Za turistička naselja T2 1 - T2 4 , sukladno odrednicama Prostornog plana županije, propisuje 

se obvezna izrada urbanističkih planova uređenja. 

3. PROMJENA GRANICE ZONA ŠPORTSKO-REKREACIJSKE NAMJENE 

rekreacijsko područje - obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji (PPL) I 

REKREACIJSKO PODRUČJE - KUPALIŠTE (UPL) 

Mijenja se sljedeća točka u tekstualnom dijelu obrazloženja donesenog Plana: 

3.2.2.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R) 

− Zona sportski centar R1 2 - Šmrika, smanjena je u odnosu na doneseni plan sa 12,70 ha 

na površinu 8,95 ha, 

Uslijed potrebe usklađenja Plana s Uredbom određuju se lokaliteti prirodnih (PPL) i uređenih 

plaža (UPL). 

Ne ucrtavaju se zone rekreacijskog područja - kupališta u akvatoriju te se sukladno Uredbi 

planiraju lokaliteti plaža(UPL i PPL) uz postojeća i planirana građevinska područja naselja i 

izdvojene namjene izvan naselja. Detaljna razgraničenja i namjena akvatorija uz ta 

građevinska područja utvrditi će se za ta područja propisanim Urbanističkim planovima 

uređenja. 


11


4. PROMJENA GRANICE ZONE POSLOVNE NAMJENE - K2 NA PREDJELU 

MEDOMIŠLJINA - BRILJEVA 

Površina poslovne zone Medomišljina - Briljeva (O) iznosi 12,95 ha. Ovim izmjenama i 

dopunama mijenja se granica i dodaju se sljedeće zone: Kraljevica: Medomišljina - Briljeva 

I– O2 - 5,23 ha, Kraljevica: Bobuši - Furlanovo O3 - 3,13 ha. Povećanje iznosi ukupno: 8,36 

ha. Zona Bobuši - Furlanovo ovim Izmjenama i dopunama je prenamjenjena iz zone poslovne 

namjene K2 (u donesenom planu) u zonu ostale namjene O 3 - površine 3,13 ha. 

A: Promjene koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 

prema predloženim rješenjima iz Prometne studije Grada Kraljevice i u međuvremenu 

utvrđenim potrebama i to: 

5. PROMJENA KORIDORA SPOJNE CESTE ČVOR ŠMRIKA - ČVOR KRIŽIŠĆE 

NA DIJELU MEDOMIŠLJINA - KRIŽIŠĆE 

Županijskim prostornim planom predviđena je izgradnja spojne ceste od državne ceste D8 

(čvor Šmrika) do čvora Križišće na budućoj autocesti A7 (Rupa - Rijeka - Žuta Lokva). 

Dio te prometnice od čvora Šmrika do čvora Medomišljina (križanje sa županijskom cestom 

Ž5064) već je izgrađen i u funkciji. Preostali dio trase od Medomišljine do čvora Križišće 

koristit će dijelom trasu županijske ceste D523. Detaljno rješenje spoja na čvor Križišće i trasa 

buduće autoceste projektno je definirana i ucrtana u kartografske priloge koji su sastavni 

dijelovi ovih Izmjena i dopuna. Izgradnjom autoceste i čvora Križišće spojna cesta čvor 

Križišće - čvor Šmrika, u sastavu koje je i dio županijske ceste Ž5064, prešla bi u sustav 

državnih cesta. 

5 a Također su izvršene i sljedeće promjene: 

Tijekom radnih sastanaka s Naručiteljem (Grad Kraljevica) utvrđene su potrebe za 

širim izmjenama i dopunama prometnog sustava, nego što su bile određene ugovorom, 

pa se neke prometnice lokalnog značaja izuzimaju iz Plana, a nove se trase ucrtavaju 

prema sljedećem: 

Iz Plana su izuzete prometnice od lokalnog značaja koje ulaze u područja predviđena za 

obaveznu izradu UPU-a (u dijelovima naselja Kraljevica, Šmrika, Bakarac i dr.). Osim njih iz 

Plana je izuzeta i planirana obalna turistička prometnica koja bi povezivala uvale Črišnjeva, 

Dumboka, Marenska i Rasatica s državnom cestom D102 (Kraljevica (D8) - Krk - Baška) 

zbog zaštite obalnog područja od devastacije. 

Zbog nepovoljnih tehničkih karakteristika promijenjena je i trasa lokalne ceste koja povezuje 

uvalu Marenska sa državnom cestom D8. Prema novom rješenju prometnica povezuje 

Jadransku turističku cestu (D8) preko uvala Marenska i Rasatica sa naseljem Jadranovo na 

području Grada Crikvenice. U grafičkom prilogu br. 4. - Građevinska područja naselja, 

prikazano je rješenje te prometnice. 

Radi omogućavanja pristupa i bolje prometne povezanosti u zoni NA6 predviđena je nova 

prometnica od lokalnog značaja. 


12


6. PROMJENE PLANIRANIH PROMETNICA ZA ZONU OSTALE NAMJENE 

«BOBUŠI - FURLANOVO» - O 3 I NASELJE NA10 

Detaljnom razradom projekta pristupnih cesta za poslovnu zonu Bobuši - Furlanovo - O 3 , zonu 

NA10 i sportsko-rekreacijsku zonu - R1 2 došlo je do promjene trase i mjesta spoja na državnu 

cestu D8. Izmjenama i dopunama prostornog plana Grada Kraljevice prihvaćeno je novo 

rješenje prometnice. 

7. OBILAZNA CESTA U NASELJU BAKARAC 

Zbog boljeg prometnog povezivanja stambenih građevina u građevinskom području naselja 

Bakarac utvrđena je potreba planiranja nove prometnice lokalnog značaja unutar samog 

naselja. 

8. PROMJENA-DOPUNA PLANA VODOOPSKRBE - VODOSPREMA 

MIŽOLOVO S OPSKRBNIM VODOM ZONE MEDOMIŠLJINA - BRILJEVA. 

Za potrebe vodoopskrbe budućih planiranih zona Žlibina (O 3 ), Medomišljina - Briljeva (O, i 

K2) planom je predviđena gradnja vodospreme kapaciteta V=500 m 3 . Kapacitet vodospreme 

je dovoljan da pokrije dnevnu potrošnju vode za spomenute zone kao i obaveznu protupožarnu 

rezervu. 

Novoplanirana vodosprema bi se izvela na visinskim kotama 195/200 m n. m. u području 

Mižolovo i za sve potrošače iznad kote 110 m n. m. osigurala kvalitetnu opskrbu vodom. 

Lokalni vodoopskrbni cjevovod izveo bi se kao povratni vod od nove vodospreme “Mižolovo” 

prema zonama O 3 i O 1 O 2 i K2. Za zapadni dio zone O 3 izgradio bi se cjevovod od prekidne 

komore Vršina čime bi se zadovoljile potrebe za vodom svih potrošača do kote 110 m n. m. 

Cjevovod kojim bi se napajala vodosprema Mižolovo priključio bi se na tlačni vod koji sada 

spaja vodospremu/crpnu postaju “Kraljevica” i vodospremu “Šmrika”. 

9. DOPUNA PLANA U DIJELU TELEKOMUNIKACIJSKIH INSTALACIJA - 

PODACIMA O GSM - GLOBALNOM SUSTAVU POKRETNE MREŽE 

U tekstualni dio obrazloženja i provedbenim Odredbama Plana - «točka 5.1.1.4. «Pošta i 

telekomunikacije» te u članak 111. dodaje se: «Unutar građevinskih područja naselja nije 

dozvoljena gradnja građevina pokretne mreže». 

10. DOPUNA PLANA ZA KABELSKU TELEVIZIJU 

U provedbene Odredbe Plana - članak 111. točka 5.1.1.4. Naslov „Pošta i telekomunikacije“ 

izmijeniti u „Pošta, telekomunikacije i radijske komunikacije“. 

Dodaju se stavke sa uvjetima uređenja objekata, tehničke opreme i instalacije 

telekomunikacija i radijskih komunikacija te terminalne opreme u članak 111. i to kako je 

navedeno u tekstualnom obrazloženju i Odredbama za provođenje. 

11. IZMJENA POZICIJE HELIDROMA 

Lokacija za helidrom koja je bila utvrđena u Prostornom planu uređenja Grada Kraljevice na 

području uz županijsku cestu južno od čvora Šmrika, ne zadovoljava. Helidrom se sada nalazi 


13


na predjelu Selce - Lazine. Planom predložena nova lokacija helidroma je pogodnija, jer se 

nalazi na Općinskom zemljištu što će skratiti period pribavljanja potrebne dokumentacije za 

realizaciju predviđene namjene. Osim toga nalazi se u neposrednoj blizini lokalnog središta - 

grada Kraljevice, uz postojeće cestovne pravce i uz obalu gdje se javljaju češće potrebe za 

hitnim intervencijama. 

12. IZMJENA GRANICA URBANISTIČKIH I DETALJNIH PLANOVA 

UREĐENJA 

U obuhvate planova nižeg reda koji su propisani u Prostornom planu uređenja Grada 

Kraljevice (SN 01/03) nisu ušle i pripadajuće morske površine - kupališta te lučka područja, 

luke otvorene za javni promet itd. Izmjene i dopune granica planova nižeg reda proizlaze iz 

potrebe proširenja i uključenja površina akvatorija uz naselja i uz građevinska područja izvan 

naselja za izdvojene namjene u ZOP-u, te zona za izdvojene namjene izvan građevinskih 

područja naselja na kopnu (npr. groblje) u obuhvate tih planova. 

Temeljem «Uredbe» u ovim Izmjenama i dopunama se za sva građevinska područja naselja i 

neizgrađena građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene u ZOP-u utvrdila 

obaveza izrade Urbanističkog plana uređenja. 

13. IZMJENE I DOPUNE - PROVEDBENE ODREDBE 

Sve izmjene i dopune ugovorenih točaka i ispravke prema primjedbama utvrđenima kroz 

prethodnu raspravu, te dorada Plana temeljem Uredbe i Usklađenog Prostornog plana 

Primorsko-goranske županije odnose se i na odredbe za provođenje koje su sastavni dio ovih 

Izmjena i dopuna. 


14


2. TEKSTUALNO OBRAZLOŽENJE 1 

1 Dijelovi tekstualnog obrazloženja koji su promijenjeni u odnosu na doneseni Prostorni plan 

uređenja Grada Kraljevice (SNPGŽ 01/03) sastavni su dijelovi ovih Izmjena i dopuna, a 

posebno su naznačeni (italic i plavi font). 


15


1.2.6. Infrastrukturni sustavi 

1.2.6.1. Promet i veze 

Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji 

pružanja transportnih usluga. Čine ga prometni podsustavi kopnenog, pomorskog, zračnog, 

cijevnog i telekomunikacijskog prometa. 

• KOPNENI PROMET 

a) Cestovni promet 

Cestovnu mrežu na području Grada Kraljevice čini sustav razvrstanih državnih, županijskih i 

lokalnih cesta, te nerazvrstanih cesta i putova, kao i sustav gradskih ulica naselja Kraljevice. 

Okosnicu prometnog sustava Grada Kraljevice čine sljedeće prometnice od važnosti za 

Županiju s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

Državne ceste: 

− dio državne ceste (D8): GP Pasjak (Slo) - Šapjane - Rijeka - Zadar - Split - Dubrovnik - 

GP Karasovići Jug u dužini 9,2 km, od ukupno 659,8 km (Jadranska turistička cesta), 

− dio državne ceste (D501): Oštrovica (D3) - Meja - Križišće - Šmrika (D8) u dužini 5,3 km 

od ukupno 15,8 km, 

− dio državne ceste (D102): čvor Šmrika (D8) - Krk - Baška u duljini od 2,2 km 

− državna cesta (D523): čvor Šmrika (D8) - Križišće (D501) u duljini od 2,9 km 

Državna cesta (D8): GP Pasjak - Šapjane - Rijeka - Zadar - Split - Dubrovnik - GP 

Karasovići Jug (Jadranska turistička cesta) prolazi kroz gradsko područje Kraljevice, od 

uvale Crno do čvora Šmrika te u smjeru istoka kroz naselje Šmrika prema Crikvenici. Kroz 

naselja Kraljevica i Šmrika na navedenoj državnoj cesti je mnogo postojećih odvojaka, 

priključenja i raskrižja u razini (zatečeno stanje). Prostor oko benzinske crpke u Kraljevici je 

također prometno neadekvatno riješen. 

Državna cesta (D501): Oštrovica - Meja - Križišće – Šmrika (D8) je dijelom uređena i 

rekonstruirana (novi dio trase u dužini 600 metara ispred naselja Križišće), ali postojeći čvor 

u naseljenom području Križišća nije rekonstruiran i predstavlja usko grlo. Naime postojeće 

raskrižje navedene državne ceste sa županijskom cestom Ž 5064 ( Križišće (D501) - Drivenik 

- Bribir - N. Vinodolski) , županijskom cestom Ž 5068 (Vrata - Fužine - Zlobin - Križišće(D 

501)) te državnom cestom D523 (Šmrika (D8) - Križišće (D501)) u jednoj točki u gusto 

izgrađenom naselju i dalje predstavlja problem, pogotovo obzirom na sve veći promet 

rekonstruiranom državnom cestom prema Crikvenici i Krku. 

Državna cesta (D102): čvor Šmrika(D8) - Krk - Baška od čvora Šmrika do mosta za otok Krk 

u cijelosti je novoizgrađena, kao i sam čvor Šmrika. 


16


Državna cesta (D523): čvor Šmrika (D8) - Križišće (D501) novoizgrađena je od čvora Šmrika 

do križanja sa lokalnom cestom L58107 na Medomišljini, dok od križanja na Medomišljini do 

centra Križišća prolazi dijelom trase bivše županijske ceste D5064 koji je u međuvremenu 

prekategoriziran u ovu državnu cestu. Novoizgrađeni dio prometnice ima zadovoljavajuće 

prometno-tehničke karakteristike, dok stari dio zahtjeva rekonstrukciju. 

Općenito, na državnim cestama potrebno je veću pažnju posvetiti uređenju spojeva s ostalim 

prometnicama i poboljšanju prometne opreme te horizontalne i vertikalne signalizacije. 

Županijske ceste: 

− dio županijske ceste (Ž5064): Križišće(D501) - Drivenik - Bribir - N. Vinodolski (D8) u 

dužini 2,3 km 

− dio županijske ceste (Ž5068): (D32) - Vrata - Fužine - Zlobin - Križišće (D501) u dužini 

3,4 km od ukupno 25,9 km, 

− županijska cesta (Ž5066): Oštro do Ž5189 od 1,8 km, 

− županijska cesta (Ž5065): Kraljevica (D8) - centar Kraljevice - do Ž5189 u dužini od 1,7 

km, 

− županijska cesta (5189): D8 - D102 u duljini 2,0 km 

Županijska cesta (Ž5064): Križišće (D501) - Drivenik - Barci - N. Vinodolski (D8) vrlo je 

važna veza Kraljevice i Križišća s područjem Vinodolske doline. 

Županijska cesta (Ž5068): (D32) - Vrata - Fužine - Zlobin - Križišće (D501) je sporedna i 

samo dijelom asfaltirana cesta za Zlobin i Fužine, s vrlo slabim intenzitetom prometa koji ne 

opterećuje u većoj mjeri postojeći čvor u Križišću. 

Županijska cesta (Ž5066): Od turističkog naselja na Oštru do županijske ceste Ž5189. Od 

značaja je kao veza turističkog naselja Oštro sa centrom Kraljevice. 

Županijska cesta (Ž5065): Povezuje centar Kraljevice sa Jadranskom turističkom cestom 

(D8). Cijelom svojom duljinom prolazi kroz sami centar Kraljevice tako da je građena kao 

gradska ulica sa kompletnom infrastrukturom. 

Županijska cesta (Ž5189): Povezuje Jadransku turističku cestu i državnu cestu D102 čvor 

Šmrika - Krk - Baška na području uvale Scott. 

Županijske ceste nisu rekonstruirane ni modernizirane, širine kolnika 4,5 - 6,0 metara, samo 

dijelom je uređena površinska odvodnja oborinskih voda, a neke nisu ni u cijelosti asfaltirane 

tako da ne zadovoljavaju u potpunosti zahtjeve sigurnog odvijanja prometa. Potrebno je 

sistematski pristupiti njihovoj modernizaciji te poboljšanju njihovih prometno-tehničkih 

značajki. 

Lokalne ceste: 

- Lokalna cesta (L58057): Šmrika (D102) do D8 u duljini 1,2 km. 


17


- Lokalna cesta (L58107): D8 - Medomišljina - D523 u duljini od 1,5 km 

Lokalna cesta L58057 glavna je prometnica unutar naselja Šmrika te ga povezuje s 

Kraljevicom preko Jadranske turističke ceste (D8) i Križišćem preko državne ceste D501. 

Spojevi na obje državne ceste riješeni su križanjima u istom nivou. 

Lokalna cesta L58107 dio je nekadašnje županijske ceste Ž5064, a povezuje Jadransku 

turističku cestu D8 sa novom državnom cestom D523 na području Medomišljine. Križanje s 

Jadranskom turističkom cestom nije riješeno na zadovoljavajući prometno-tehnički način i 

zahtjeva rekonstrukciju. 

Nerazvrstane ceste 

Nerazvrstane ceste i gradske ulice povezuju sve ostale dijelove naselja Bakarca, Šmrike i 

Kraljevice te sva ostala građevinska područja s glavnim prometnicama. Dio tih cesta 

posjeduje kompletnu infrastrukturu, dok je dio trenutno bez nje. 

Prometno-tehnički elementi ovih prometnica su neujednačeni i ograničeni terenskim 

mogućnostima i već izgrađenim objektima i sadržajima. Širine prometnica iznose 4,0 - 6,0 

metara, a većina ih je asfaltirana. Sustav ulica i cesta unutar naselja nije pregledan, tako da 

su dijelovi naselja teže dostupni, a dio ulica ima slijepi završetak. 

Veliki prometni problem je adekvatno povezivanje dijelova naselja Kraljevica smještenih 

iznad Jadranske turističke ceste, jer je ista vrlo opterećena, a raskrižja nisu regulirana 

semaforima. 

Dijelovi naselja uz more u području Oštrog nemaju kolnih pristupa. 

• POMORSKI PROMET 

Sustav pomorskog prometa razvrstan je na sustav morskih luka otvorenih za javni promet i 

luku posebne namjene, te plovne putove. 

Morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja je luka u Kraljevici, lokalnog 

značaja u Bakarcu i Črišnjevi, a luka posebne namjene je luka u funkciji brodogradilišta u 

Kraljevici. 

Luka otvorena za javni promet županijskog značaja u Kraljevici se sastoji iz operativne 

obale i obala za privez brodica. Južna operativna obala dužine je 50 metara, dubine uz obalni 

zid 4 metra i kapaciteta priveza 1 veliki, odnosno 3 mala broda. Zapadna operativna obala je 

dužine 30 metara, dubine uz obalni zid 4 metra i kapaciteta priveza 1 manji brod. Obale za 

privez brodica su različitih karakteristika, naročito po dubinama, i kreću se od 1,5 do 3 metra 

i ima kapacitet priveza 120 brodica. Sjeverna obala, prema bolnici, nije zaštićena i plitka je 

tako da su na njoj brodice vezane samo sezonski, a kapacitet priveza je varijabilan s obzirom 

na sezonu. Kapacitet priveza luke je 200 brodica. Operativna obala i obale za brodice su 

masivnog tipa gradnje, od kamena i betona, te su u relativno dobrom stanju za uporabu. 

Luka je opremljena napravama za privez, lučkim svijetlom koje nije u funkciji, navozom i 

dizalicom za brodice kapaciteta 5 tona. Nadalje, luka ima priključak na cestovnu prometnicu, 

vodovod, elektriku i telefon. 


18


Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja u Bakarcu se sastoji iz operativnog 

zaštitnog gata i obale za privez brodova. Operativni dio gata je dužine 30 metara, a ukupna 

dužina gata je 50 metara. Dubina mora uz operativni dio je 3 metra, a kapacitet priveza je 1 

manji brod. Obale za privez brodica su različitih karakteristika naročito po dubini i kreću se 

od 1 do 2,5 metara. Dužina zaštićene obale u luci, gdje su stalni vezovi brodica, iznosi 135 

metara, kapaciteta priveza 50 brodica. Dužina nezaštićene obale izvan luke je 125 metara i 

služi za privremene priveze kapaciteta 30 brodica. 

Obale luke su masivnog tipa od betona i kamena dosta oštećene tokom trajanja. Luka je 

opremljena napravama za privez lučkim svjetlom i navozom i ima priključak na cestovnu 

prometnicu, vodovod, elektriku i telefon. 

Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja u Črišnjevi ima namjenu pričuve za slučaj 

prekida prometa mostom (ex trajektni promet). Luka se sastoji iz operativne obale sa 

rampama dužine 30 metara, dubine uz obalni zid 3 metra, te bočne obale u vidu gata dužine 

35 metara, dubine uz obalni zid od 3 metra. Kapacitet priveza je 2 manja trajekta. Operativne 

obale su od masivnog betona dosta oštećene još od trajektnog prometa. 

Luka je opremljena napravama za privez i dizalicom za brodice kapaciteta 3 tone. Nadalje, 

luka ima priključak na cestovnu prometnicu, vodovod, elektriku i telefon 

U uvali Bakarac, uvali Carevo na Oštrom i u nekoliko uvala prema Crikvenici postoje vezovi 

domicilnog stanovništva. 

U uvalama Trnova, Črišnjeva i Dumboka tradicionalno postoje vezovi domicilnog 

stanovništva uz naselja koja su udaljena od mora i to: 

U uvali Trnova je do 20 vezova koji tradicionalno pripadaju naselju Kraljevica - Banj(NA7). 

U uvali Črišnjeva postoji 80 vezova koji tradicionalno pripadaju naselju Šmrika (NA9). 

Naselju Šmrika (NA 9, N 10, NA 11 i NA 12) pripadaju i vezovi u uvali Dumboka. Postojeći 

broj vezova je tridesetak. 

• ZRAČNI PROMET 

Na području Grada ne postoje zračna pristaništa niti uređene površine za hitne intervencije 

(helidrom). 

1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje 

• SUSTAV VODOOPSKRBE 

F 

Na području Grada vodoopskrba je u potpunosti izgrađena. Na ovom prostoru se nalaze dvije 

vodospreme i jedna prekidna komora i to: vodosprema Kraljevica od 3.300 m 3 na koti 87/82 m 

n. m., vodosprema Šmrika od 1.500 m 3 na koti 290/285 m n. m., te prekidna komora na koti 

143/140 m n. m. Voda je osigurana iz zajedničkog vodoopskrbnog sustava Rijeka, a za ovo 

područje se crpi iz izvora Dobra i Dobrica koja se nalaze na području Grada Bakra. Preko 

ovog prostora iz istog izvorišta i vodoopskrbnog sustava se opskrbljuje i naselje Jadranovo 

koje se nalazi na prostoru Grada Crikvenice. Na sustav je povezan i dio vodoopskrbne mreže 

kroz Općinu Vinodolsku. 


19


Za otok Krk preko mosta prolazi cjevovod s tehnološkom vodom iz jezera Tribalj, a za 

potrebe INE - petrokemije Omišalj te za potrebe vodoopskrbe otoka Krka. 

• SUSTAV ODVODNJE 

Na području Grada Kraljevice odvodnja otpadnih voda izgrađena je na dijelu naselja Bakarac 

i Kraljevica. Za dijelove tih naselja izgrađeni su kanalizacijski kolektori mješovitog sustava 

koji se upuštaju u more na više ispusta različite dužine. 

Svoje zasebne ispuste u more imaju pojedine građevine kao npr. turističko naselje Uvala Scott. 

Iz prije navedenog, vidljiva je velika razlika između izgrađenosti vodoopskrbnog sustava i 

sustava odvodnje. Zbog te razlike dolazi do ugrožavanja kvalitete obalnog mora koje je 

prijemnik otpadnih voda. 

Otpadnim vodama posebno se ugrožava Bakarski zaljev koji je dio zatvorenog mora s 

ograničenom izmjenom vode. 

1.2.6.3. Uređenje vodotoka i voda i melioracijska odvodnja 

Promatrano područje nalazi se u području primorskih slivova. Primorskom slivu pripadaju 

vode sliva Dubračine i Bakaračkog rova kao i još nekoliko manjih bujičnih tokova Dragisina i 

Turinovo. Navedeni vodotoci su uglavnom povremene vodne pojave osim Dubračine koja 

protokom energetski obogaćuje sustav HE Tribalj (Općina Crikvenica) dok Bakarački rov 

utječe u Bakarski zaljev s pripadajućom površinom od cca 9.5 km² neposrednog sliva s 

rješenom regulacijom vodotoka na donjem dijelu kroz naselje Bakarac. 

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 

2.0. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRŽAVNOG ZNAČAJA 

Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (u daljnjem tekstu ZOP), 

Nar. nov. br. 128/04 (u daljnjem tekstu „Uredba“) određeni su uvjeti i mjere za uređenje 

zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski 

učinkovitog korištenja. 

Planske smjernice iz Uredbe primijenjene su u postupku izrade Izmjena i dopuna Prostornog 

plana uređenja Grada Kraljevice, obzirom da se područje Grada Kraljevice udaljeno 1000 m 

od obalne linije nalazi u području ZOP-a, a to su: 

- očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog 

krajobraza, 

- osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke vode, 


20


- planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija oču-vanja prirodnih vrijednosti i 

cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina, 

- sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine, 

- osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog 

pomorskog dobra, 

- očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajobrazom prvenstveno u 

funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i 

istraživanja, bez planiranja građevinskih područja, 

- očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu 

vegetaciju, 

- ne planirati nova građevinska područja naselja niti njihovo međusobno povezivanje, 

- ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i 

izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu osim za funkcije 

neposredno povezane uz more i morsku obalu, 

- ograničiti gradnju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja prostornih 

vrijednosti, 

- uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti 

krajobraza, 

- planirati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem, 

veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja, 

- sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska 

područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem ugostiteljsko-turističke i 

sportsko-rekreacijske namjene. 

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 

Županijskim prostornim planom Primorsko-goranske županije postavljeni su opći i posebni 

ciljevi na razini Županije, a na temelju Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske 

(Knjiga 1: Osnove razvoja i zaštite). 

Određuju se ciljani pravci razvoja koji čine temeljnu okosnicu aktivnosti u prostoru: 

− razvoj naselja, 

− gospodarski razvoj, 

− integracija prostora (promet i veze) i njegova opremljenost (vodovod, odvodnja, 

energetski vodovi, ceste itd.), 

− zaštita prostora. 

Ciljevi razvoja u prostoru navedeni Prostornim planom županije prikazani su u točki 1.4., kao 

i načela organizacije prostora Županije, a Odredbama za provođenje Prostornog plana 

Primorsko-goranske županije određene su građevine i zahvati u prostoru od važnosti za 

Županiju, od kojih za područje Grada Kraljevice izdvajamo: 

1. Građevine društvenih djelatnosti: 

a) Srednja škola: 

- Kraljevica 


21


b) Građevina sekundarne zdravstvene zaštite: 

- Kraljevica 

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Luka otvorena za javni promet: 

- Kraljevica 

b) Luka posebne namjene: 

- luka u funkciji brodogradilišta u Kraljevici. 

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama : 

a) Ostale državne ceste: 

- čvor Šmrika (JTC) Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj. 

b) Osnovne županijske ceste: 

- Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar - 

Kraljevica - čvor Šmrika 

- Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sveti 

Kuzam. 

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i 

instalacijama: 

a) Telekomunikacijske građevine: 

- Magistralni TK kabeli II razine: 

- Rijeka - Krk - Rab - Pag 

- alternativni pravac Rijeka - Senj 

b) Poštanske građevine: 

- postojeći poštanski uredi. 

5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava: 

- podsustav “Rijeka”. 

6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

- sustav Kraljevica 

7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i 


a) Transformatorska stanica: 

- Kraljevica (planirana 110/20 kV) 

b) Distribucijski dalekovod 110 kV - postojeći: 


22


- Kraljevica - RS Omišalj 

- Melina - HE Vinodol 

c) Distribucijski dalekovod (2x110 kV) - planirani: 


8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

- Županijska plinska mreža. 

2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture 

A) PROMET I VEZE 

Prometni sustav čine podsustavi cestovnog, željezničkog , cijevnog i telekomunikacijskog 

prometa (kopneni promet), pomorski i zračni promet. 

Cestovni promet 

Državne ceste 

Područje Grada Kraljevice nalazi se na sjecištu 2 izuzetno važna prometna pravca na kojima 

se planira izgradnja priobalne dionice autoceste, odnosno brze ceste: 

• Trst - Rijeka - Split, prostorno definiran od Rupe do Križišća (izgrađen od Matulja do 

Orehovice, neizgrađen od Orehovice do Križišća) 

• čvor Križišće (novi) - most Krk - Omišalj. Dosad je izgrađena dionica čvor Šmrika - 

Medomišljina gdje se spaja na postojeću županijsku cestu Ž5064. Nakon definiranja 

konačnog oblika čvora Križišće od strane projektanata autoceste bit će moguće i 

prostorno definirati dionicu Medomišljina - čvor Križišće koja će dijelom preuzeti i trasu 

postojeće državne ceste D523 na tom dijelu. 

Izgradnjom tih prometnica cjelokupno područje Grada imati će vrlo povoljne uvjete za daljnji 

razvitak i jačanje postojećih, ali i planiranih funkcija i sadržaja. 

Županijske i lokalne ceste 

U projekciji razvoja cestovne mreže bit će nužno značajnu pažnju posvetiti unapređenju stanja 

na mreži postojećih županijskih i lokalnih cesta, kako bi udovoljile prometnim zahtjevima i 

standardima. 

Nerazvrstane ceste 

Zbog kvalitetnijeg povezivanja planiranih sadržaja na području Grada, potrebno je utvrditi 

određeno povećanje gustoće te mreže, tj. uz postojeće planirati i nove prometnice, sukladno 

razvitku tog područja. 


23


Željeznički promet 

Trasa nove željezničke pruge velikih učinkovitosti prolazi sjevernim područjem Grada, a vodi 

uz planiranu dionicu autoceste Trst-Rijeka-Split. Za obje trase u izradi je Prostorni plan 

područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge, čiji je obuhvat 

preuzet ovim Prostornim Planom. 

• POMORSKI PROMET 

Na području Grada Kraljevice djeluje sljedeći sustav luka: 

• luka otvorena za javni promet županijskog značaja - Kraljevica 

Kao i ostale luke u Županiji razvijat će se na postojećoj lokaciji, sukladno cilju uspostave 

kvalitetnijeg javnog prijevoza na moru. 

■ luke otvorene za javni promet lokalnog značaja su luke u Bakarcu i Črišnjevi, za koje 

je Planom predviđeno proširenje i dopuna sadržajima koji nedostaju.. 

• Utvrđena je potreba planiranja i proširenje i dopuna sadržajima luka otvorenih za javni 

promet lokalnog značaja - komunalne luke naselja u uvalama: Dobra,(Bakarac) Carevo 

(Kraljevica), Lipica (Kraljevica - Podbanj), Trnova (Kraljevica - Banj),Črišnjeva (Šmrika 

- Bobuši i Kuntija), Dumboka (Šmrika), Neriz (Šmrika - Neriz). 

• luka posebne namjene - luka u funkciji brodogradilišta u Kraljevici. 

Razvitak luke u akvatoriju uvale Kraljevica ovisit će o razvojnim planovima 

brodogradilišta, a prostorno se ne može širiti izvan postojećih granica. 

• Utvrđena je potreba planiranja priveza u uvali Scott u sklopu zone ugostiteljsko - 

turističke namjene T1 3A i/ili T2 3 uvala Scott. 

Na svim lučkim područjima na području Grada predviđa se uređenje i dopuna sadržajima. 

• ZRAČNI PROMET 

Područje Grada povezano je na zračnu luku Rijeka, a za potrebe hitnih intervencija potrebno je 

planirati novu lokaciju - prostor za helidrom. 

B) SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE 

Vodnogospodarska djelatnost i uspostava kvalitetnog i funkcionalnog vodnogospodarskog 

sustava prioritet je u priobalnom području Županije. 

Obzirom da je glavni cilj programa vodoopskrbe na području Grada realiziran, tj. sva su 

naselja opskrbljena vodom za piće, u budućnosti će se u razvoju vodoopskrbe događati 

uglavnom tranziti vode u druga područja. 

Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda na način da se regulacijom vodotoka 

smanji erozija tla. 


24


S obzirom na potrebu otvaranja novih zona Ostale namjene na području Medomišljina 

potrebno je planirati i novu vodospremu koja bi obuhvatila potrebe svih potrošača. 

Neprekidno treba ulagati napore i na smanjenju gubitaka vode u sustavu, kao i na daljnjem 

nadograđivanju i rekonstrukciji sustava. 

Obzirom da je rješavanje pitanja vodoopskrbe u uskoj vezi sa zaštitom voda i mora od 

zagađenja, uspostava sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda nameće se kao 

imperativ. 

Osnovni cilj stoga je izgraditi sustav za odvodnju sa uređajima za pročišćavanje vode s 

ispustima. 

Potrebno je sukladno članku 14. iz Prostornog plana županije u izdvojenim građevinskim 

područjima ugostiteljsko-turističke namjene i površinama ugostiteljsko-turističke namjene 

unutar naselja u ZOP-u, odvodnju otpadnih voda riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom 

s pročišćavanjem. 

Za čitavo područje Županije usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, a oborinska voda rješava 

se parcijalno, kratkim ispustima u more. 

Za brodogradilište u Kraljevici bit će obavezna izgradnja predtretmana prije priključenja 

onečišćenih voda (prvenstveno nakupina otpadnih tvari od antikorozivne zaštite) na javni 

sustav odvodnje. 

Na razini Županije potrebno je riješiti i obradu komunalnog mulja, nakon primarnog 

pročišćavanja onečišćenih voda. 

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-¸ 

povijesnih cjelina 

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti 

Pojam krajobraz ili krajobraz označava cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu 

u rasponu od potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene. 

Osnovni cilj očuvanja krajobraznih vrijednosti jest da se zaštitom očuva identitet 

prostora Grada što će ujedno biti i osnova za razvitak turističke djelatnosti. 

Značajnim dijelom primorskog bila prevladavaju izgrađene strukture - naselja Kraljevica, 

Šmrika, Bakarac, sa svim pratećim funkcijama i sadržajima. 

Sjeverni dio područja Grada zauzima potpuno prirodni predjel, a jedan od ciljeva očuvanja 

prostornog identiteta jest da se upravo ti prirodni predjeli sačuvaju u najvećoj mogućoj mjeri. 


25


Prostori koji se svojom osebujnošću izdvajaju u svom širem, prirodnom okružju, a navedeni su 

i Prostornim planom Primorsko-goranske županije, su: 

- dio Vinodolske doline, 

- prostor uz Krčki most. 

S obzirom da povijesni krajobraz nije očuvan u svojim funkcionalnim oblicima 

(vinogradarstvo, poljodjelstvo itd.), te je uglavnom zapušten, ne predviđa se stupnjevana 

zaštita, nego se ona prije svega odnosi na zaštitu šireg prostora naselja. 

2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti 

Očuvan prostor i okoliš strateški je resurs Hrvatske, a na području Grada značenje posebno 

vrijednih resursa na razini Županije imaju more, kvalitetna tla, očuvani prirodni i kultivirani 

predjeli i autohtone šume. 

Kao vrijedni dio prirode predložen za zaštitu na kopnu, Prostornim planom Županije utvrđuje 

se dio Vinodolske doline, i to u kategoriji zaštićenog krajobraza. 

Naime, područjem Grada, na njegovom istočnom dijelu, proteže se dio Vinodolske doline, u 

kojoj se zahvaljujući flišnoj podlozi i vodotocima nalaze brojne kontinentalne vrste flore i 

faune nadomak moru, zajedno sa brojnim mediteranskim vrstama. 

Na području zaštićenog krajobraza nalaze se i fragmenti zamočvarene šikare sa stablima 

ugroženog i rijetko poplavnog poljskog jasena (Fraxinus angustifolia). 

Zaštićeni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel veće estetske ili kulturno-povijesne 

vrijednosti, ili krajobraz karakterističan za pojedino područje. U zaštićenom krajobrazu nisu 

dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. Prije bilo kakvih zahvata 

na ovom području potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te 

eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene površine. Nakon provedenih 

istraživanja trebati će donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke 

raznolikosti udoline. 

2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina 

Spomenici kulture, kao najvredniji dio kulturne baštine, sastavni su i nerazdvojivi dio okoliša. 

Razvoj i uređenje područja Grada Kraljevice ne može se odvojiti od skrbi za očuvanje 

njezinog povijesnog i kulturnog identiteta. Kao dio srednjovjekovnog posjeda knezova 

Krčkih, a potom i Zrinskih, Kraljevica, zajedno s lukama Bakrom i Bakarcem, ima presudnu 

ulogu u gospodarskom razvitku Hrvatskoga Primorja, posebice nakon gradnje prvog 

brodogradilišta u ovim krajevima početkom 18. st. Brodogradilište, premda u nekoliko navrata 

devastirano, ostaje najznačajniji element povijesnoga, pa i suvremenoga identiteta naselja. 

Slojevitost povijesnog identiteta Kraljevice ogleda se i danas njezinim industrijskim, 

turističkim i upravnim funkcijama, pa se njihovo usklađivanje nameće kao jedan od ključnih 

razvojnih ciljeva. Pri tom valja voditi računa o kulturno - povijesnim i simboličkim 

značenjima pojedinih građevina te njihovom značajnom turističkom potencijalu. Prije svega se 

to odnosi na dvorac utvrdu Nova kraljevica ("Frankopan"), koji je, premda pregrađen, očuvao 


26


svoj fortifikacijski položaj i građevne elemente koji ga svrstavaju među rijetke 

kasnorenesansne građevine na ovom području. 

Urbana cjelina Kraljevice zadržala je svoja temeljna obilježja, te je pažnju potrebno posvetiti 

nastojanju da i ruralne cjeline i predjeli zadrže svoj identitet i izvorna obilježja (Šmrika, 

Bakarac, dio Kraljevice). 

Postojeće kalce tj. stare kamene zidane zdence (pojila, perila), te napušteno staro selo 

Sitovica treba ovim Planom evidentirati. 

U posebno teškom stanju su pojedinačne građevine, odnosno graditeljski sklopovi i arheološki 

lokaliteti, koji se svrstavaju u najugroženiju kategoriju kulturne baštine, osobito pri izgradnji 

ili rekonstrukciji infrastrukturnih trasa i građevina. 

Osnovni ciljevi zaštite graditeljske baštine su: 

• integracija zaštite u Strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja, 

• uspostavljanje jedinstvenog sustava vrednovanja, kategorizacije i režima zaštite kulturnih 

dobara (na razini Države), te praćenje procesa u prostoru, 

• provođenje načela aktivne zaštite graditeljskog naslijeđa kroz izradu dokumenata 

prostornog uređenja, prvenstveno planova nižeg reda, 

• očuvati specifične ambijentalne karakteristike prostora (Grad Zrinskih, dvorac 

“Frankopan”), te dijelove kultiviranog krajobraza (etno zone, suhozidi), 

• njegovati tradicionalne elemente i načine gradnje, uz konzervatorski nadzor prilikom 

intervencija u registriranim dijelovima graditeljske baštine, 

• težiti afirmaciji svijesti o potrebi očuvanja graditeljskog naslijeđa. 

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i 

planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i 

gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, 

prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 

Postojeći i planirani broj stanovnika 

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području Grada živjelo je 4.513 stanovnika. 

Demografska projekcija za 2015.godinu predviđa porast broja stanovnika, te bi na području 

Grada Kraljevice 2015. godine živjelo ukupno 5.695 stanovnika. 

Gustoća stanovanja 

Minimalna gustoća stanovanja određena Prostornim planom županije za prostornu cjelinu P1b 

- Rijeka prsten i Grad Kraljevicu iznosi 20 stanovnika/hektaru. 

Iz toga proizlazi da se najveća dopuštena veličina, tj. površina građevinskog područja svih 

naselja na području Grada (P) dobiva iz omjera projiciranog broja stanovnika (b) i određene 

minimalne gustoće stanovanja (c). 


27


P = b/c = 5695/20 = 284,75 ha. 

Poštujući taj kriterij, temeljem analize i utvrđivanja stvarne zaposjednutosti prostora, kao i 

analize građevinskih područja iz dosadašnje prostorno-planske dokumentacije, utvrđena su 

građevinska područja naselja na području Grada, koja zauzimaju ukupno 274,64 ha. 

Gustoća stanovanja iznosi 20,62 st/ha. 

Građevinska područja naselja u ZOP-u određena su sukladno članku 4 “Uredbe”. 

U izgrađeni dio građevinskog područja naselja uvrštene su: 

- Više neposredno povezanih neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine do 5000 m 2 , 

- izdane građevinske dozvole na temelju do sada važeće prostorno-planske dokumentacije, 

Za građevinsko područje koje se s više od polovice površine nalazilo izvan granica ZOP-a, za 

planiranje i uređenje tog dijela primjenjivale su se smjernice određene prostornim planom 

županije. 


28


Tablica br.1: Iskaz površina građevinskog područja naselja u ZOP-u, izgrađenost i gustoća 

stanovanja 

1.1. POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA 

1.1.1. POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA U ZOP-U 

GRAD 

KRALJEVICA 

BAKARAC 

KRALJEVICA 

ŠMRIKA 

Bakarac 

Naselje 

Kraljevica - 

Vršina - Banj 

Kraljevica - 

Podbanj 

Šmrika - 

Bobuši 

Šmrika - 

Kuntija 

Šmrika 

Šmrika - Neriz 

Oznaka 

NA1 

NA2 

NA3 

UKUPNO 

NA5, 6, 7 

NA8 

UKUPNO 

NA10 

NA11 

NA12 

NA13 

UKUPNO 

1.1.1. UKUPNO 

Izgrađeni dio 

(ha) 

9,97 

83,1 % 

1,63 

65,2 % 

1,04 

23,6 % 

12,64 

66,8% 

72,61 

68,8 % 

11,25 

58,6% 

83,86 

67,3% 

2,67 

38,7% 

0,13 

8,1% 

0,58 

82,8 % 

4,35 

53,0 % 

7,73 

44,4% 

104,23 

64,8% 

Neizgrađeni dio 

(ha) 

Površina ukupno 

(ha) 

2,03 12,0 

0,87 2,5 

3,36 4,4 

6,26 18,9 

32,79 103,8 

7,95 19,2 

40,74 124,6 

4,23 6,9 

1,47 1,6 

0,12 0,7 

3,85 8,2 

9,67 17,4 

56,67 160,9 

U odnosu na doneseni plan ukupno građevinsko područje svih naselja u ZOP-u smanjeno je 

za cca 3,3 ha. 


29


1.1.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA IZVAN ZOP-A 

BAKARAC 

NA4 

0,60 

27,9% 

1,55 2,15 

KRALJEVICA 

NA19 

- 

0,0% 

4,03 4,03 

ŠMRIKA NA9 I NA9 1 

31,79 

40,7% 

46,40 78,19 

MALI DOL 

NA14 I NA15 

9,50 

62,1% 

5,81 15,31 

KRIŽIŠĆE 

NA16 

4,32 

90,2% 

0,47 4,79 

VELI DOL 

NA17 I NA18 

10,83 

100% 

- 10,83 

UKUPNO 1.1.2. 

57,04 

49,5% 

58,26 115,30 

GRAD 

KRALJEVICA 

UKUPNO 1.1.1.+1.1.2. 

165,41 

59,5% 

112,75 274,64 

Tablica br.1a: Iskaz površina građevinskog područja svih naselja i gustoća stanovanja 

Redni 

broj 

Grad Kraljevica 

Izgrađeni 

dio GP/ha 

Neizgrađeni 

dio GP/ha 

Ukupno ha 

Procjena broja 

stanovnika 2015. 

g. 

Gustoća 

stan/ha 


1.1 

1.2 

1.3 

1.4 

1.5 

1.6 

BAKARAC 

NA1, NA2, 

NA3, NA4 

KRALJEVICA 

NA5, NA6, NA7, 

NA8, NA19 

13,24 7,81 21,05 451 21,42 

83,86 44,77 127,08 2632 20,46 

KRIŽIŠĆE 

NA16 

4,32 0,47 4,79 

MALI DOL 

NA14, NA15 

9,50 5,81 15,31 

ŠMRIKA 

NA9, NA9 1 , NA10, 

NA11, NA12, NA13 

VELI DOL 

NA17, NA18 

GRAĐEVINSKA PODRUČJA 

411 20,45 

39,52 56,07 95,59 1979 20,70 

10,83 - 10,83 222 20,50 

1.0 Grad Kraljevica 

Ukupno 

159,72 114,93 276,20 5695 20,62 


30


140 

120 

100 

Ukupno 

Izgrađeni dio 

Neizgrađeni dio 

80 

60 

40 

20 

0 

Bakarac Kraljevica Križišće Mali Dol Šmrika Veli Dol 

Dijagram br.1: Iskaz površina građevinskog područja naselja 

Tablica br.1a: Iskaz broja povremenih stanovnika po naseljima 

naselje 

broj stanova 

za odmor 

ukupan broj 

povremenog 

stanovništva (br. 

stanova x3) 

postotak od ukupnog 

broja stanovnika 

Bakarac 55 165 34,9% 

Kraljevica 200 6000 17,2% 

Križišće 6 18 15,4% 

Mali Dol 15 45 18,4% 

Šmrika 158 474 34,6% 

Veli Dol 19 57 23,8% 

KRALJEVICA 453 1359 22,9% 

Izvor: Statistički ljetopis Primorsko - goranske županije, 2002., str. 421 


31


3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA 

KRALJEVICE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU 

STRUKTURU ŽUPANIJE 

Prostorni plan Županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora, te je, kao jedna od 

ukupno 5 mikroregija (funkcionalnih cjelina) u Županiji, određena i cjelina “Priobalje”. 

Unutar funkcionalnih cjelina određene su prostorne cjeline prema prostornim mogućnostima, 

odnosno ograničenjima, te organizaciji prostora. 

Funkcionalna cjelina “Priobalje” dijeli se na sljedeće prostorne cjeline: 

− P1A Rijeka - centar 

− P1B Rijeka - prsten (područje Grada Kraljevice) 

− P2 Opatija 

− P3 Rupa 

− P4 Crikvenica - Novi Vinodolski 

Priobalje je najvažnije težište razvitka Županije koje međutim osim vrlo izglednih perspektiva 

obilježava i opasnost sukoba različitih korisnika prostora. 

Za razvitak priobalja od presudnog je značenja razvitak infrastrukture (prometne i 

komunalne), nastojanje da se, razvitkom naselja u zaleđu, smanji demografski i drugi pritisak 

na relativno usku obalnu crtu, te zaštita prirodnih resursa , posebno zraka i mora. 

Prostornim planom Županije (Knjiga 2, točka 3.1.3.) konstatirano je da se “prostorne 

mogućnosti razvoja Županije mogu ocijeniti kao trajno povoljne i dostatne za planirani 

dugoročni razvoj, a mogućnosti povećanja kapaciteta nove izgradnje i rekonstrukcije su 

sljedeće: (navodimo one koje se odnose na područje Grada Kraljevice): 

− U urbanim sredinama već danas se nalazi veliki broj radnih mjesta, posebno tercijarnih i 

kvartarnih djelatnosti, a očekuje se da će, odgovarajućom razvojnom i zemljišnom 

politikom doći do intenzivnijeg korištenja poslovnog prostora; 

− Već postojeće zone gospodarske namjene daljnjom modernizacijom proizvodnje i 

intenzivnijim korištenjem kapaciteta, uz postojeću dobru infrastrukturnu opremljenost, 

pružaju dodatne mogućnosti i za izgradnju novih kapaciteta; 

− Kod privođenja namjeni planiranih zona gospodarske namjene, zbog visokih troškova 

pripreme, opremanja i uređenja zemljišta nužno je udruživanje više korisnika; 

− U ruralnim sredinama do sada nedovoljno iskorišteni prostorni potencijali omogućavaju 

veću poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju, te ribarstvo. 

Kao jedna od osnovnih smjernica navedena je i uputa da je obalne prostore potrebno planirati 

isključivo za litoralne sadržaje. 


32


U okvirima tih smjernica, Prostornim planom uređenja Grada Kraljevice određena je osnovna 

namjena i korištenje prostora, uz nužno očuvanje prirodnih značajki područja. 

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I 

KORIŠTENJE PROSTORA 

Namjena prostora 2 iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju bitne značajke načina korištenja, 

uređenja i zaštite prostora. Te funkcije dijele se na: 

− antropogena područja i 

− prirodna područja. 

Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili planiraju zahvati u prostoru 

kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno planiranim aktivnostima, 

prostor se dijeli na: 

− površine naselja, 

− površine za izdvojene namjene izvan naselja, 

− površine infrastrukture. 

Prirodna područja su područja u kojima se planiraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima 

se prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su 

poljoprivreda, stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i sl., a prostor se prema namjeni dijeli na: 

− poljoprivredne površine, 

− šumske površine, 

− vodne površine. 

Prostornim planom se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a 

pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina 

za pojedine kategorije korištenja prostora. 

Osnovna namjena površina sastoji se u podjeli na: 

- površine naselja, 

- površine za izdvojene namjene izvan naselja, 

- poljoprivredne površine, 

- šumske površine, 

- morske površine. 

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili 

van građevinskog područja naselja. 

2 Prostorni plan Županije, Knjiga 2, točka 1.2. 


33


Razgraničenjem se određuju: 

1. Građevinska područja za: 

- površine naselja 

- površine za izdvojene namjene izvan naselja. 

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture 

(prometne, energetske, komunalne itd.), te stambene i gospodarske građevine u 

funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. 

U smislu ovog Prostornog plana, upotrebljavaju se izrazi i pojmovi koji imaju sljedeće 

značenje: 

1. Grad Kraljevica - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne 

samouprave sa statusom Grada. 

2. grad Kraljevica - označava naselje Kraljevica. 

3. Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u 

planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu. 

4. Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog područja 

naselja. 

5. Građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno 

proširenje postojećeg naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive 

funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, 

ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (zanatska, poslovna), površine infrastrukturnih 

sustava, groblja itd.), turistička - luke posebne namjene i sl., sportsko-rekreacijska namjena, 

vjerske građevine, zdravstvene građevine i javne zelene površine te plaže. 

Građevinska područja naselja prema smještaju dijelimo na: 

1. Građevinska područja naselja unutar obuhvata ZOP-a su: 

- NA1, NA2 i NA3 - Bakarac, 

- NA5, NA6, NA7 - Kraljevica, Kraljevica - Vršina, Kraljevica - Banj 

- NA8 - Kraljevica - Podbanj, 

- NA10 - Šmrika - Bobuši, 

- NA11 - Šmrika - Kuntija, 

- NA12 - Šmrika - Grmani, 

- NA13 - Šmrika - Neriz. 

2. Građevinska područja naselja izvan obuhvata ZOP-a su: 

- NA4 - Bakarac, 

- NA9 i NA9 1 - Šmrika, 

- NA14 i NA15 - Mali Dol, 

- NA16 - Križišće, 

- NA17 i NA18 - Veli Dol. 


34


6. Površine za izdvojene namjene izvan naselja - izdvojene namjene izvan naselja su 

specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od 

naselja. U površinama za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje. 

Grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, 

sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena¸ groblja i ostala namjena (turistički, 

trgovački i poslovni sadržaji). 

7. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i 

predviđena ovim Prostornim planom. 

8. Građevine stambene namjene dijele se na stambene građevine i višestambene 

građevine. 

- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 

3 stana, 

- višestambena građevina je građevina sa više od 3 stana. 

9. Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta i sl. 

10. Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, 

skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i 

ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama. 

11. Poljoprivredne gospodarske građevine su: 

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta 

poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl. 

- s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. 

12. Podrum - je etaža građevine koja je potpuno ili djelomično ukopana sa svih strana u 

teren s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže 

kote prirodnog terena kojeg pokriva građevina. 

13. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5 

metara, a najveća visina sljemena je 3,5 metra. 

14. Etaža - etažom se smatraju: 

- bilo koji kat građevine uključujući i podrum, 

- potkrovlje čija je visina najvišeg nadozida viša od 90 cm. 

15. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina 

osnovne namjene i pomoćnih građevina prema Odredbama ovog Plana. 

16. Koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama 

i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih 

zatvorenih otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na 

građevnu česticu uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio 


35


podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i 

slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu, 

nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine. 

17. Koeficijent iskorištenosti je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine 

građevne čestice. 

18. Visina građevine je duljina najduže vertikale u bilo kojem presjeku građevine mjereno 

od kote prirodnog terena do sljemena ili najviše kote ravnog krova. 

19. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna 

cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene. 

20. Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne 

građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o 

lokalnim uvjetima. 

21. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se: 

− reljef, more, zelenilo; 

− posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine; 

− karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; 

− ambijentalne vrijednosti; 

− veličina i izgrađenost građevnih čestica; 

− način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina; 

− komunalna oprema; 

− opremljenost komunalnom infrastrukturom; 

− druge vrijednosti i posebnosti. 

22. Ribarske kućice - građevine uz obalu mora građene na autohtoni način namijenjene 

smještaju ribarske opreme i pribora. 

23. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta: 

I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, 

koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, 

minimalne širine 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna 

širina može iznositi i manje, ali ne manje od 3 m. 

II. A Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno 

građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu i osnovnu 

infrastrukturu: pristupni put, propisani broj parkirališnih mjesta, priključak na 

niskonaponsku mrežu te odvodnju otpadnih voda i opskrbu vodom na način da se, 

iznimno u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, do izgradnje javne 

mreže odvodnje, stambene, stambeno - poslovne i poslovno - stambene građevine 

mogu spojiti na individualne uređaje do veličine 10 ES na način prihvatljiv sa aspekta 

zaštite okoliša. 


36


II. B Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno 

građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu, direktni kolni 

pristup, propisani broj parkirališnih mjesta, priključke na niskonaponsku električnu 

mrežu, priključak na zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno vlastiti 

zatvoreni sustav kanalizacije s pročišćivačem. 

III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište, koje 

obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja. 

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) 

Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog (već postojeća izgradnja) i 

neizgrađenog dijela (površine na kojima se planira izgradnja). 

Prostornim planom razgraničen je izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja i 

prikazan na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mjerilo 1:25.000 i na 

kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja” mjerilo 1:5.000. 

Sva građevinska područja naselja na području Grada Kraljevice moraju imati I. kategoriju 

uređenosti. 

I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište koje 

obuhvaća pristupni put. 

Sva građevinska područja naselja na području Grada Kraljevice koja se nalaze unutar ZOP-a 

moraju imati II. B kategoriju uređenosti (zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem). 

U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja u ZOP-u do izgradnje priključka na 

zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno izgradnje zatvorenog sustava 

kanalizacije s pročišćivačem moguće je odvodnju otpadnih voda riješiti tako da se sve vrste 

građevina (stambene, stambeno - poslovne, poslovno - stambene) izuzev ugostiteljsko 

turističke i gospodarske namjene spoje na individualne uređaje do veličine 10 ES na način 

prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša. 

Prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu moraju imati 

najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale. 

Razgraničenje površine naselja obavljeno je određivanjem granice građevinskog područja, 

uvažavajući kriterije Prostornog plana Županije i smjernica Strategije prostornog uređenja 

Republike Hrvatske. 

Definiranje građevinskog područja provodilo se prvenstveno kroz objektivno sagledavanje 

potreba za prostorom za svako naselje, uvažavanjem postojećih demografskih kretanja, 

procjenom budućih demografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te 

drugih obilježja ili posebnosti značajnih za pojedino naselje. 


37


Iz zona namijenjenih razvoju naselja izuzete su površine neprimjerne za izgradnju, kao što su 

šumsko i poljoprivredno zemljište, klizišta i sl. 

Prilikom određivanja prostora za razvoja naselja poštivane su sljedeće smjernice: 

- nakon detaljne provjere na terenu, utvrđene su stvarne granice zaposjednutosti prostora i 

određene granice izgrađenog dijela; 

- uspostavljen je sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i građevinske dozvole 

i dr.) u svrhu osiguranja korištenja i planiranja područja za razvoj. 

Građevinska područja naselja utvrđena su sukladno odredbama Uredbe. 

Prostornim planom uređenja Grada Kraljevice definirana su građevinska područja naselja koja 

zadovoljavaju potrebe Grada za buduće razdoblje, a stimulativna su u smislu razvitka naselja, 

poboljšanja kvalitete stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom. 

Naselja Kraljevica - Banj, Šmrika - Bobuši , Šmrika - Kuntija, i Šmrika, iako su udaljena od 

obale mora, tradicionalno su imala svoje vezove na moru i ribarske kućice u uvalama Trnova, 

Črišnjeva, i Dumboka. Sukladno tradiciji utvrđena je potreba planiranja tih luka u sklopu 

površina infrastrukturne namjene (operativnom dijelu luke na kopnu - IS1, IS2, IS3). 

Ukupna površina građevinskog područja naselja na području Grada iznosi 274,64 ha, a 

gustoća stanovanja iznosi 20,62 st./ha. 

3.2.2. Površine za izdvojene namjene izvan naselja 

Izdvojene namjene izvan naselja su prikazane na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i 

namjena površina”, mjerilo 1:25.000, te na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5000. Unutar 

površina za izdvojene namjene izvan naselja mogu se uređivati površine za parkove, sport i 

rekreaciju, te druge građevine i sadržaji koji upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose 

kvaliteti prostora. 

Razgraničenje površina za izdvojene namjene izvan naselja obavljeno je određivanjem 

granica građevinskog područja, za: 

- gospodarsku namjenu (proizvodnu i poslovnu), 

- ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, 

ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. namjene (T1), turističko naselje (T2), 

kamp (T3) 

- sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar), 

- infrastrukturnu namjenu, 

- groblja, 

- ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji). 

3.2.2.1. Gospodarska namjena 


38


Površine za gospodarsku namjenu su izdvojene površine predviđene za: 

− proizvodnu namjenu i 

− poslovnu namjenu. 

Prostorni razmještaj površina gospodarske namjene baziran je na sadašnjem razmještaju 

gospodarstva, stvarnim prostornim mogućnostima, planiranom sustavu središnjih naselja i 

rasporedu stanovništva te povezanosti na prometnu i komunalnu infrastrukturu. 

Ukupna površina zona gospodarske namjene na području Grada Kraljevice iznosi 25,00 ha. 

Proizvodna namjena (I) 

Prostornim planom Primorsko-goranske županije proizvodne zone definirane su kao 

industrijski kompleksi (proizvodnja, prerađivačka industrija, obrtništvo i sl.), a člankom 48. 

Odluke (S.N. br. 14/2000.), kao postojeće odnosno planirane zone navedene su i proizvodne 

zone na području Grada Kraljevice (brodogradilište). Površine proizvodne namjene 

namijenjene su proizvodnoj djelatnosti s pratećim sadržajima - skladišta, servisi, radionice i 

dr. 

Ovim Prostornim planom predviđena je jedna zona proizvodne namjene na području Grada i 

to: 

− I 1 - Kraljevica: brodogradilište 

površine 10,88 ha, pretežito izgrađena. 

Uvjeti smještaja građevina i sadržaja u zoni brodogradilišta utvrdit će se izradom 

urbanističkog plana uređenja. 

Poslovna namjena (K) 

Poslovna namjena obuhvaća manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje 

proizvodne pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.) 

Na području Grada predviđene su tri zone poslovne namjene, ukupne površine 14,12. 

− K 1 - Kraljevica: zona Banj - Zlibina 

− K 2 - Kraljevica: zona Medomišljina - Briljeva, 

− K 3 - Šmrika: zona Lukićevo 

površine 6,25 ha, 


površine 2,70 ha. 

Za zone poslovne namjene predviđa se izrada detaljnih planova uređenja. 

3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) 


39


Obalno područje Grada od rta Oštro do granice s Gradom Crikvenica, prema Prostornom 

planu Županije, predstavlja ugostiteljsko-turističko područje na kojem su prevladavajuće 

djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima. Najveća dopuštena veličina 

zona ugostiteljsko-turističke namjene na području Grada iznosi 70 ha (odredba Prostornog 

plana Županije). 

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (T) jesu građevine smještene unutar 

građevinskog područja naselja ili u površinama za izdvojene namjene izvan naselja - hoteli s 

pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne te sl. 

namjene (T1), i turistička naselja (T2) i kampovi (T3). 

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene određene su sukladno Uredbi članak 4 i 

Prostornom planu Primorsko – goranske županije (SN 14/00 i 12/05 i 50/06). 

Stoga su ovim Prostornim planom, osim zona i lokaliteta unutar naselja, predviđene i znatne 

površine u izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene. 

U površinama namijenjenim smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja ne može se planirati 

nova stambena gradnja. 

Ugostiteljsko-turističke površine zauzimaju ukupno 66,64 ha. 

• Hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne 

i zabavne te sl. namjene (T1) 

Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za smještajne 

kapacitete, koje u pravilu čine pojedinačne građevine - hoteli, odmarališta, vile, izletišta i dr. 

Na području Grada predviđena su sljedeća građevinska područja za hotele s pratećim 

sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne, zabavne i sl. namjene 

(T1), ukupne površine 10,75 ha: 

− T1 1 i/ili T2 1A - Uvala Marenska ( Šmrika): 

− T1 3 - Šmrika (Šmrika) 

− T1 3A i/ili T2 3 - Uvala Scott (Kraljevica), 

površine 9,00 ha, neizgrađena, 

kapacitet do 400 kreveta, 

površine 1,75 ha, neizgrađena, 


kapacitet do 1100 kreveta. 

- (T1) - rt Nirvana (Kraljevica) površine 1,55 ha izgrađena, 

kapacitet do 200 kreveta 

Uvjeti smještaja građevina i uređenje navedenih površina utvrdit će se izradom urbanističkih 

planova uređenja. 

Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene - T1 1 i/ili T2 1A - Uvala Marenska ( Šmrika) , T1 3 

- Šmrika (Šmrika), i T1 - rt Nirvana dozvoljena je gradnja motela i hotela bez mogućnosti 

izgradnje novih vikend i turističkih apartmana. 


40


U zoni ugostiteljsko - turističke namjene - uvala Marenska (Šmrika) temeljem isparavka 

usklađenja PPŽ-a Primorsko - goranske županije moguće je osim gradnje i uređenje hotela s 

pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. 

namjene (T1) i gradnja i uređenje turističkog naselja (T2). Zona ima oznaku T1 1 i/ili T2 1A - 

Uvala Marenska ( Šmrika). 

Turistička naselja (T2) 

Turistička naselja sadrže smještajne objekte kao što su hoteli, u kojima se gostima obavezno 

pružaju usluge smještaja, a mogu se pružati i druge ugostiteljske usluge. Ova vrsta objekata 

mora osigurati gostu mogućnost bavljenja športom i/ili drugim oblicima rekreacije na 

otvorenim prostorima (parkovi - zelenilo). 

Turistička naselja utvrđena ovim Prostorni planom zauzimaju ukupno 55,89 ha. 

Na području Grada predviđena su sljedeća turistička naselja: 

− T1 1 i/ili T2 1A - Uvala Marenska ( Šmrika) površine 9,00 ha, neizgrađena 


− T2 1 i T3 1 - Oštro (Kraljevica), površine 27,11 ha, izgrađenost 52,6%, 


− T2 2 - Javorišće - Podbanj (Kraljevica) površine 6,00 ha, neizgrađena, 


− T1 3A i/ili T2 3 - Uvala Scott (Kraljevica), površine 16,90 ha, izgrađenost 17,0%, 

− 


T2 3A - Uvala Scott - postojeće vikend naselje (Kraljevica): 

površine 1,88 ha, izgrađenost 68,1%, 


− T2 4 i T3 4 - Bakarac (Bakarac), površine 4,00 ha, izgrađenost 61,8%, 


Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T1 1 i/ili T2 1A - Uvala Marenska, moguća je 

gradnja hotela te pratećih sadržaja, i gradnja i uređenje turističkog naselja bez mogućnosti 

gradnje i uređenja kampa te izgradnje vikend i turističkih apartmana. 

Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T2 1 i T3 1 - Oštro (Kraljevica), dozvoljena je 

gradnja i uređenje hotela, kampa. 

Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T2 2 - Javorišće - Podbanj (Kraljevica), 

dozvoljena je izgradnja hotela. 

Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T1 3A i/ili T2 3 - Uvala Scott (Kraljevica), 

dozvoljena je izgradnja hotela, bungalova bez mogućnosti izgradnje kampa. 

Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T2 3A - Uvala Scott - postojeće vikend naselje 

(Kraljevica) je pretežito sezonsko stanovanje koje je gotovo u potpunosti izgrađeno, moguća je 


41


rekonstrukcija i adaptacija postojećih građevina, bez povećavanja visine, tj. broja etaža te 

dogradnja u prizemnoj etaži građevine do najviše 30 m 2 . 

Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T2 4 i T3 4 - Bakarac (Bakarac), dozvoljena je 

izgradnja hotela u sklopu turističkog naselja, kampa, bez mogućnosti izgradnje vikend i 

turističkih apartmana. 

Sukladno članku 12 stavak 10 Uredbe prostorna cjelina turističke namjene širine veće od 500 

m uz obalu mora imati najmanje jedan javni cestovno – pješački pristup do obale. 

U sklopu ugostiteljsko - turističke namjene T1 3A i/ili T2 3 i T2 3A u uv. Scott (Kraljevica) 

planiran je privez. Namijenjena je privezu i odvezu putnika i brodica. Broj vezova može biti 

najviše 20% ukupnog smještajnog kapaciteta ugostiteljsko - turističke zone T1 3A i/ili T2 3 i 

T2 3A., ali ne više od 200 vezova. 

Za turistička naselja T2 1 - T2 4 , sukladno odrednicama Prostornog plana županije i Uredbe, 

propisuje se obvezna izrada urbanističkih planova uređenja. 

Kampovi (T3) 

Temeljem isparavka usklađenja PPŽ-a Primorsko - goranske županije u zonama T2 1 i T3 1 - 

Oštro (Kraljevica) i T2 4 i T3 4 - Bakarac (Bakarac), moguća je gradnja i uređenje postojećeg 

kampa i turističkog naselja (T2). Maksimalni kapaciteti zona izneseni su u prethodnoj točki 

«Turistička naselja». 

Razgraničenje između kampa - T3 i turističkog naselja - T2, te između vrste «hoteli s pratećim 

sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te sl. namjene» - 

T1 i turističkog naselja - T2, unutar iste zone, utvrditi će se Urbanističkim planom uređenja 

čija je obavezna izrada utvrđena ovim Planom. 


Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu su veća područja za obavljanje sportskih i 

rekreacijskih aktivnosti, a definirana su kao sportski centar (R1). 

Izdvojena građevinska područja za sportsko-rekreacijsku namjenu planiraju se bez nove 

stambene gradnje. 

Ukupna površina zona sportsko-rekreacijske namjene na području Grada iznosi 14,90 ha. 

Sportski centar (R1): 

− R1 1 - Bakarac, površine 4,52 ha, izgrađenost 71,0%, 

− R1 2 - Šmrika, površine 8,95 ha, izgrađenost 12,0%, 

− R1 3 - Mali Dol, površine 1,43 ha, izgrađenost 0,0%,. 


42


Ukupna površina zona sportsko-rekreacijske namjene R1 iznosi 14,90 ha. 

Za zone u Bakarcu (R1 1 ) i Šmriki (R1 2 ) propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana 

uređenja (UPU 20 i UPU 8), dok je za zonu u Malom Dolu (R1 3 ) propisana obavezna izrada 

detaljnog plana uređenja (DPU 7). 

Prije bilo kakvih zahvata na području zone u Malom Dolu R1 3 potrebno je izvršiti potpuni 

inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i 

ugrožene vrste i površine (fragmenti zamočvarene šikare sa stablima ugroženog i rijetko 

poplavnog poljskog jasena). Nakon provedenih istraživanja bit će potrebno donijeti preporuke 

o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti udoline. 

Izvan sportsko-rekreacijskih namjena utvrđenih ovim Prostornim planom moguće je uređivati 

i graditi pješačke, biciklističke, trim staze i sl., sukladno obilježjima prostora, uz poštivanje 

osnovnih planskih smjernica "Uredbe". 

3.2.2.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene (GI) 

Područja namijenjena smještaju građevina i površina infrastrukture na području Grada su: 

− GI 1 - benzinske postaje s ugostiteljsko-turističkim sadržajima u Kraljevici i Šmriki 

površine 3,71 ha, izgrađenost 27,7%, 

− GI 3 - vodosprema u Šmriki i Kraljevici, površine 0,69 ha, izgrađenost 72,9%, 

− GI 4 - plinska podstanica u Kraljevici, površine 0,83 ha, izgrađenost 100,0%, 

− GI 5 - pročišćivač na Oštrom, površine 0,87 ha, izgrađenost 0,0%, 

Ukupna površina zona namijenjenih smještaju građevina infrastrukture iznosi 6,10 ha. 

Obalno područje Grada Kraljevice obilježava izgradnja “ribarskih kućica” - građevina 

površine do 15 m 2 , visine do 4 m, građenih na autohton način. Način korištenja uključuje i 

pripadajući dio akvatorija, stoga je za te površine određena infrastrukturna namjena. 

Ovim Prostornim planom određena su građevinska područja na kopnu tj. dio operativne obale 

koja je u funkciji luka otvorenih za javni promet lokalnog značaja (za privez i odvez brodica) 

na slijedećim lokacijama: 

IS 1 - Šmrika, uvala Črišnjeva, površine 2,20 ha, izgrađenost 50,1%, 

IS 2 - Kraljevica, Trnova (uvala Tiha), površine 0,68 ha, izgrađenost 50,0%, 

IS 3 - Šmrika, uvala Dumboka, površine 1,19 ha, izgrađenost 50,4%, 

Ukupna površina navedenih zona iznosi 4,07 ha. Za područja infrastrukturnih površina 

utvrđena je obavezna izrada urbanističkih i detaljnih planova uređenja zajedno s 

pripadajućim površinama - lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja u akvatoriju. 


43


3.2.2.5. Groblja (G) 

Površine za groblja izvan građevinskog područja naselja nalaze se u Bakarcu, Kraljevici, 

Malom Dolu i Šmriki, a zauzimaju ukupno 4,19 ha, izgrađenost je 100,0%. 

− G 1 - Bakarac, 

− G 2 - Kraljevica, 

− G 3 - Šmrika, 

− G 4 - Mali Dol, 

− G 5 - Mali Dol, 






Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj 

funkciji groblja - kapele, mrtvačnice i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura. 

Površine groblja izvan građevinskog područja naselja moraju se uređivati na način primjeren 

primorskoj tradiciji. Na površinama groblja mogu se graditi građevine namijenjene osnovnoj 

funkciji groblja - kapele, mrtvačnice i ostala potrebna infrastruktura. 

Sva groblja na području grada Kraljevice imaju površinu manju od 5 ha, stoga ih svrstavamo 

(Pravilnik o grobljima NN br. 99/02) u mala groblja. 

Površina po pojedinom grobnom mjestu za ukop klasičnim načinom iznosi 6-14 m 2 . 

3.2.2.6. Ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji) 

Na području Grada Kraljevice određene su površine za ostale namjene na lokacijama 

Medomišljina - Briljeva, i Bobuši - Furlanovo, i to: 

O 1 - Kraljevica: Medomišljina - Briljeva 

O 2 - Kraljevica: Medomišljina - Briljeva I 

O 3 - Kraljevica: Bobuši - Furlanovo 




U zoni Medomišljina - Briljeva planiraju se turistički, trgovački i poslovni sadržaji. Za zonu 

O 1 u donesenom planu utvrđena je obveza izrade Detaljnog plana uređenja (DPU 4) čija je 

izrada bila u tijeku izrade ovih Izmjena i dopuna, dok je za zonu O 2 i O 3 utvrđena obavezna 

izrada Urbanističkog plana uređenja (UPU 12 i UPU 19). 

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 

Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju 

građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao postojeća 

izgradnja izvan građevinskog područja. 

Ukoliko se te građevine nalaze unutar područja planiranog za zaštitu temeljem Zakona o 

zaštiti prirode (zaštićenog krajobraza, područja posebno vrijednog predjela - prirodnog 

krajobraza, na vizualno eksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, 


44


šumi ili unutar površina planiranih za kapitalnu infrastrukturu), moguća je rekonstrukcija, 

adaptacija i dogradnja navedenih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta 

života i rada. 

Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: 

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova 

građevina u postojećim gabaritima, 

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta 

instalacija, 

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica), 

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor. 

Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno tome izgradnja na njoj, moguća je samo za 

namjenu koja je Planom predviđena za taj prostor, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za 

infrastrukturni koridor ili da nije smješten unutar obuhvata Prostornog plana područja 

posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge. 

Izgradnja građevina izvan građevinskog područja utvrđena je člankom 42. Zakona o 

prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04). 

Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: 

- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), 

- stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne 

djelatnosti., 

- manjih kapelica, križeva i sl. 

Ovim Izmjenama i dopunama utvrđuje se potreba gradnje sljedećih infrastrukturnih građevina 

izvan građevinskog područja, a čiji su lokaliteti prikazani na kartografskim prikazima br.1 

„Korištenje i namjena površina“, kartografskim prikazima br.3a « Uvjeti korištenja i zaštite 

prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju» u mj. 1:25000 i kartografskom 

prikazu br.4 „Građevinska područja“ u mj 1:5000 i to: 

- GI 2 - centar za kontrolu prometa uz državnu cestu prema Krku, 

- GI 6 - vodosprema Mižolovo 

Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje 

pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene 

su jednom građevnom česticom. 

Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su: 

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna), 

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih 

voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), 

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih 

vrijednosti i autohtonog graditeljstva. 


45


Temeljno opredjeljenje planskih postavki Prostornog plana Županije je da se značajnije 

ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, posebno ne na štetu prirodnih 

resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke 

i racionalno koristi već angažirani prostor. 

Prostor za rad i stanovanje te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi - prioritetno je 

prostor građevinskog područja, dok je prostor izvan građevinskog područja prioritetno prostor 

poljodjelstva, šumarstva i vodnog gospodarstva. 

Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja naselja određuju se prvenstveno u odnosu 

na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (morske površine, šume, poljoprivredno zemljište, 

krajobraz ili posebno vrijedno područje i sl.). 

Detaljni uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta građevina izvan građevinskog područja utvrđeni su 

temeljem sljedećih smjernica: 

- građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja trebaju se locirati, 

projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku 

proizvodnju te korištenje drugih građevina i sadržaja, kao i da ne ugrožavaju vrijednosti 

okoliša, prirodne i graditeljske baštine, 

- za građevine koji se grade izvan građevinskog područja, a nalaze se unutar dijelova 

prirode predviđenih za zaštitu (dio Vinodolska dolina - zaštićeni krajobraz na području 

Grada Kraljevice), za izdavanje lokacijske dozvole potrebna je izrada detaljnijeg idejnog 

rješenja s posebnim osvrtom na način nepovoljnog utjecaja na okoliš, osim za manje 

pojedinačne pomoćne zgrade. 

Unutar akvatorija uz građevinska područja na kopnu moguće je uređenje plaža sukladno 

Uredbi, i temeljem planova nižeg reda propisanih ovim planom za odnosno građevinsko 

područje tj. lokalitet plaže uz njega. 

Područja koja su ovim Planom naglašenije vrednovana (morske i šumske površine i kontaktno 

područje), potencijalno su ugrožene kategorije prostora. Stoga bi bilo svrhovito, u postupku 

utvrđivanja lokacijske dozvole, odnosno prilikom priprema za realizaciju namjeravanog 

zahvata u prostoru, pojačanu pozornost usmjeriti na vrstu zahvata i procijeniti potrebu izrade 

Procjene utjecaja na okoliš. 

3.2.6. Morske površine 

Akvatorij područja Grada zauzima oko 300 ha ili 3 km 2 , što predstavlja oko 17% ukupne 

površine Grada. 

Plan namjene akvatorija omogućava usklađeno korištenje i razvitak postojećih i planiranih 

sadržaja - prometnih i gospodarskih djelatnosti u akvatoriju, rekreacije i dr. 

Prometne djelatnosti u akvatoriju - plovni put i sustav morskih luka županijskog i lokalnog 

značaja detaljno je obrazložen u točki 3.5.1. - Prometni sustav - morski promet. 


46


Na području akvatorija Grada Kraljevice plaže su određene kao lokaliteti, u građevinskom 

području naselja i/ili izdvojene ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene. 

Obzirom da je za svako građevinsko područje uz koje se planira lokalitet plaže određena 

obavezna izrada Urbanističkog plana uređenja, detaljna namjena akvatorija odrediti će se tim 

planovima. 

Prema Uredbi, plaža se određuje kao uređena i prirodna morska plaža. 

Lokaliteti uređenih (UPL) i prirodnih plaža (PPL) na području Grada Kraljevice utvrđene su 

kartografskim prikazima 1. "Korištenje i namjena površina", 3a. "Uvjeti za korištenje, 

uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju" i 3b. "Uvjeti 

korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite" u mjerilu 

1:25.000, te u mj. 1:5000 na kartografskom prikazu 4. "Građevinska područja". 

Uređene plaže (kupališta) - (UPL) 

Uređene plaže (UPL) na području Grada određene su na lokalitetima: 

- UPL 1 - Bakarac: uvala Dobra, 

- UPL 2 - Bakarac: uvala Bakarac, 

- UPL 3 - Kraljevica: uvala Carevo, 

- UPL 4 - Kraljevica: dio akvatorija od rta Lipica do rta Oštro, 

- UPL 5 - Kraljevica: uvala Scott, 

- UPL 6 - Šmrika: dio akvatorija od uvale Marenska do uvale Rasatica, 

- UPL 7 - Kraljevica: dio akvatorija južno od rta Lipica. 

Uvjeti uređenja i gradnje uređenih plaža određeni su sukladno Uredbi. 

Prirodne plaže - PPL određene su kao lokaliteti. To su: 

- PPL 1 - Kraljevica: dio akvatorija južno od rta Lipica, 

- PPL 2 - Kraljevica: sjeverni dio uvale Scott, 

- PPL 3 - Kraljevica: južni dio uvale Scott, 

Uvjeti uređenja i gradnje određeni su sukladno Uredbi. 

Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana omogućuje se uređenje, održavanje ili 

sanacija postojećih, djelomično uređenih plaža (izgradnja liftova i rampi za prilaz moru i 

dohranjivanje žala). 

Ukoliko se predviđenim rješenjem za uređenje plaže značajno mijenja postojeći izgled obale 

(nasipavanje i sl.), obavezna je izrada Procjene utjecaja na okoliš. 

Zona plaže na kopnu i na moru, te detaljnije uređenje plaža koje se nalaze u građevinskom 

području naselja i/ili izdvojenoj namjeni izvan naselja ugostiteljsko-turističke i sportskorekreacijske 

namjene odredit će se ovim Planom propisanim urbanističkim planom 

uređenja za odnosno građevinsko područje. 


47


Uređene plaže potrebno je infrastrukturno opremiti. Na uređenim plažama moguća je 

izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene otvorenog tipa (boćališta, odbojka na 

pijesku, dječja igrališta i sl.). 

- moguća je izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaža, tuševa, kabina i 

sanitarnih uređaja, te odgovarajućeg parkirališta, 

- propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, 

odvodnju, vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu 

kanalizacijsku mrežu), vodoopskrbu, električnu energiju, a sve na osnovu posebnih uvjeta 

komunalnih i javnih poduzeća, 

- moguća je izgradnja montažnih kioska za izdavanje hrane i pića, spremišta za sportsku 

i opremanje ostalom urbanom opremom. 

- površina plaže na kopnu ne može se izgraditi sa sportskim sadržajima više od 30%, a 

najmanje 50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo. 


48


Tablica 2: Iskaz površina građevinskih područja 

Redni 

broj 

Grad Kraljevica 

Izgrađeni 

dio GP/ha 

Neizgrađeni 

dio GP/ha 

Ukupno ha 

Procjena broja 

stanovnika 2015. 

g. 

Gustoća 

stan/ha 


1.1 

1.2 

1.3 

1.4 

1.5 

1.6 

BAKARAC 

NA1, NA2, 

NA3, NA4 

KRALJEVICA 

NA5, NA6, NA7, 

NA8, NA19 

13,24 7,81 21,05 451 21,42 

83,86 44,77 128,63 2632 20,46 

KRIŽIŠĆE 

NA16 

4,32 0,47 4,79 

MALI DOL 

NA14, NA15 

9,50 5,81 15,31 

ŠMRIKA 

NA9, NA9 1 , NA10, 

NA11, NA12, NA13 

VELI DOL 

NA17, NA18 

GRAĐEVINSKA PODRUČJA 

411 20,45 

39,52 56,07 95,59 1979 20,70 

10,83 - 10,83 222 20,50 

1.0 Grad Kraljevica 

Ukupno 

161,27 114,93 276,20 5695 20,62 

2.0. 

POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE 

IZVAN NASELJA 

Oznaka 

Površina / ha 

postotak od ukupne 

površine Grada 

2.1 Gospodarska namjena 

2.1.1 Proizvodna namjena 

brodogradilište “Kraljevica” I 1 

2.1.2 Poslovna namjena 

ukupno 

Kraljevica: zona Banj-Zlibina K 1 

Kraljevica: zona Medomišljina - 

Briljeva 

Šmrika: zona Lukićevo K 3 

ukupno 

Proizvodna i poslovna namjena ukupno I, K 

I 

10,88 

96,0% 

10,88 

96,0% 

6,25 

4,3% 

5,17 

K 2 

0,0% 

2,70 

0,0% 

14,12 

K 

1,9% 

25,00 

42,7% 

0,62% 

0,62% 

0,36% 

0,29% 

0,15% 

0,81% 

1,43% 


49


2.2 Ugostiteljsko turistička namjena 

hotel s pratećim 

sadržajima 

Uvala Marenska 

( Šmrika) 

T1 1 

(T2 1A ) 

Šmrika (Šmrika) T1 3 

Uvala Scott 

(Kraljevica) 

T1 3A 

T2 3 

9,00 

0,0% 

1,75 

0,0% 

0,51% 

0,10% 

Rt Nirvana T1 1,55 0,95% 

turističko 

naselje 

kampovi 

Oštro (Kraljevica) 

Javorišće - 

Podbanj 

(Kraljevica) 

Uvala Scott 

(Kraljevica) 

Uvala Scott - 

postojeće vikend 

naselje 

(Kraljevica) 

Bakarac 

(Bakarac) 

Bakarac 

(Bakarac) 

Oštro (Kraljevica) 

T2 1 

(T3 1) 

T2 2 

T1 3A 

T2 3 

T2 3A 

27,11 

52,6% 

6,00 

0,0% 

16,90 

17,0% 

1,88 

68,1% 

1,55% 

0,34% 

0,96% 

0,11% 

T2 4 

4,00 

T3 4 

61,8% 

0,23% 

T2 4 

T3 4 

T2 1 

(T3 1) 

ukupno T 68,19 3,80% 

2.3 Sportsko-rekreacijska namjena 

sportski centar 

Bakarac R1 1 

Šmrika R1 2 

Mali Dol R1 3 

ukupno R1 

4,52 

71,0% 

8,95 

12,0% 

1,43 

0,0% 

14,90 

28,7% 

0,26% 

0,51% 

0,08% 

0,85% 

2.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene 

benzinska postaja (Šmrika) 

GI 1 

benzinska postaja (Kraljevica) 

vodosprema (Šmrika, Kraljevica) GI 3 

plinska podstanica (Kraljevica) GI 4 

pročišćivač GI 5 

ukupno GI 

Šmrika: uvala Črišnjeva IS 1 

Kraljevica: uvala Trnova IS 2 

1,37 

0,0% 

2,34 

43,8% 

0,69 

72,9% 

0,83 

100,0% 

0,87 

0,0% 

6,10 

38,3% 

2,20 

50,1% 

0,68 

50,0% 

0.08% 

0,13% 

0.04% 

0.05% 

0.05% 

0,35% 

0,13% 

0,04% 


50


Šmrika: uvala Dumboka IS 3 

ukupno IS 

ukupno GI, IS 

2.5 Groblja 

Bakarac G 1 

Kraljevica G 2 

Šmrika G 3 

Mali Dol 

ukupno 

2.6 Ostala namjena (Turistički, trgovački i poslovni sadržaji) 

Kraljevica Medomišljina - Briljeva O 1 

Kraljevica Medomišljina - Briljeva I O 2 

Kraljevica - Bobuši - Furlanovo O 3 

ukupno O 

ukupno 2.0. 

GRAD KRALJEVICA ukupno 1.0+2.0 

G 4 

G 5 

G 

1,19 

50,4% 

4,07 

50,2% 

10,17 

43,8% 

0,16 

100,0% 

2,01 

100,0% 

0,79 

100,0% 

0,45 

100,0% 

0,78 

100,0% 

4,19 

100,0% 

4,59 

0,0% 

5,23 

0,0% 

3,13 

0,0% 

12, 95 

0,0% 

133,85 

33,4% 

412,01 

50,9% 

0,07% 

0,23% 

0,58% 

0,01% 

0,11% 

0,05% 

0,03% 

0,04% 

0,24% 

0,26% 

0,30% 

0,18% 

0,74% 

7,64% 

23,48% 

3.0 

POLJOPRIVREDNE, ŠUMSKE I OSTALE POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE 

POVRŠINE 

3.1 Poljoprivredne površine 

vrijedno obradivo tlo P2 123,43 7,12 

ostala poljoprivredna 

obradiva tla 

P3 13,39 0,77 

ukupno P 136,82 7,89 

3.2 Šumske površine 

gospodarska šuma Š1 226,50 14,76 

šuma posebne namjene Š3 29,40 

ukupno Š 255,90 14,76 


51


3.3 Ostalo poljoprivredno tlo , šume i šumsko zemljište 

ukupno O 948,27 54,11 

Grad Kraljevica ukupno P + Š + O 1340,99 76,52 

GRAD KRALJEVICA ukupno 1.0+2.0+3.0 1753,00 100 

4.0 MORSKE POVRŠINE 

ukupno 365,00 - 

Površina Grada Kraljevice na kopnu iznosi 1.753,00 ha.Površina Grada Kraljevice na moru 

iznosi 365,00 ha. 

Dijagram br.7: Iskaz površina građevinskog područja izvan naselja za izdvojene namjene 

70 

60 

50 

40 

30 

20 

10 

0 

Gospodarska 

Ugostiteljskoturistička 

Sportskorekreacijska 

Groblje 

Građevine i 

površine 

infrastrukture 

Ostala namjena 


52


3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 

Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom, 

obrazloženom u točki 3.2. Plana. 

A) Uvjeti korištenja građevinskih područja 

• Građevinska područja naselja koriste se na način da se na građevnoj čestici omogući 

smještaj građevine stambene namjene, te pomoćnih, manjih građevina gospodarske 

namjene i manjih poljoprivrednih gospodarskih građevina. 

Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana unutar građevinskog područja naselja izvan 

ZOP-a i unutar izgrađenog dijela naselja u ZOP-u, osim naselja Kraljevice (NA 5),mogu se 

graditi: 

a) Stambene građevine - obiteljske kuće, ostale stambene građevine: 

- slobodnostojeće stambene građevine, 

- poluotvorene stambene građevine, 

- stambene građevine u nizu, 

- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske 

građevine, na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene. 

U građevinskom područjima naselja izvan ZOP-a neposrednom provedbom ovog plana mogu 

se graditi: 

b) Građevine društvene namjene tlocrtne projekcije do 400 m 2 i visine do 2 etaže. 

c) Građevine gospodarske namjene: 

- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 500 m 2 , 

- poljoprivredne gospodarske građevine. 

d) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije do 400 m 2 . 

Posredno provođenje ovog Prostornog plana određeno je za građevinska područja naselja u 

ZOP-u, odnosno sve neizgrađene dijelove tih naselja. 

Za građevinska područja naselja u ZOP-u obavezna izrada urbanističkog plana uređenja i to 

za: 

• UPU 1 - Kraljevica: NA 5, NA 6, NA 7, zajedno s građevinskim područjem za 

izdvojene namjene izvan naselja (G 2 ) i T1 - rt Nirvana, lukom otvorenom za javni promet 

županijskog značaja kod rta Nirvana i lukom otvorenom za javni promet lokalnog značaja 

u uvali Carevo, 

• UPU 2 - Kraljevica: NA 8, i akvatorij sa lokalitetima za uređenu (UPL 7 ) i prirodnu 

(PPL 1 ) plažu, 

• UPU 3 - Šmrika: NA 13, zajedno s lukom otvorenom za javni promet lokalnog 


53


značaja u uvali Neriz (Rasatica), 

• UPU 9 - Bakarac: NA 1 i NA2, zajedno s građevinskim područjem za izdvojene 

namjene izvan naselja (T2 4 i T3 4 ), akvatorij sa lokalitetima uređenih plaža (UPL 1 , UPL 2 ) i 

lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja u uvalama Dobra i Bakarac, 

• UPU 10 - Bakarac: NA 3, 

• UPU 13 - Šmrika: NA 10, 


Za dio građevinskog područja naselja Šmrika NA 9 ovim Izmjenama i dopunama utvrđena je 

izrada: 

• DPU 1 za središnji dio naselja Šmrika (koji se nalazi izvan ZOP-a) u čijem je sklopu i 

građevna čestica za planiranu gospodarsku namjenu. 

Građevinska područja za izdvojene namjene izvan naselja svojom se strukturom i načinom 

korištenja razlikuju od naselja, a u njima se ne može planirati nova stambena gradnja. 

Korištenje građevinskog područja za izdvojene namjene izvan naselja, odnosno izgradnja 

građevina moguća je pod uvjetom da je do pojedine građevne čestice izgrađena prometnica 

širine minimalno 5,5 metara. 

Na građevinskim područjima za izdvojene namjene izvan naselja nije moguća neposredna 

provedba ovog Prostornog plana, već se propisuje izrada urbanističkih ili detaljnih planova 

uređenja, a u postupku izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela 

državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja može imati značajan utjecaj na 

život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje poglavarstva Grada Kraljevice. 

Sukladno odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije posredno provođenje 

ovog Prostornog plana propisano je za sljedeće površine za izdvojene namjene izvan naselja: 

Urbanistički planovi uređenja propisani su za: 

a) zone ugostiteljsko-turističke namjene: 

• UPU 4 - Kraljevica: T2 1 i T3 1 , zajedno s uređenom plažom (UPL 4 ) i lukom 

otvorenom za javni promet sjeverno od rta Lipica, 

• UPU 5 - Kraljevica: T2 2 , 

• UPU 6 - Kraljevica: T1 3A i/ili T2 3 i T2 3A , zajedno s uređenom (UPL 5 ) i prirodnim 

(PPL 2 i PPL 3 ) plažama te lukom otvorenom za javni promet lokalnog značaja u uvali 

Trnova. 

• UPU 7 - Šmrika: T1 1 i/ili T2 1A , zajedno s uređenom plažom (UPL 6 ), 

• UPU 9 - Bakarac: T2 4 i T3 4 , zajedno s NA 1 i NA 2, uređenim plažama (UPL 1 i 

UPL 2 ) i lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja u uvali Bakarac i uv. Dobra, 

• UPU 16 - Šmrika: T1 3 , 

b) zone sportsko-rekreacijske namjene: 

• UPU 8 - Šmrika: R1 2 , 

• UPU 20 - Bakarac: R1 1 zajedno s uređenom plažom (UPL 8 ), 


54


c) zone ostale namjene: 

• UPU 12 - Kraljevica O 2 , 


d) zona gospodarske namjene: 

• UPU 17 - Kraljevica: brodogradilište (I 1 ) zajedno s akvatorijem luke posebne namjene 

(LB), 

e) zona infrastrukturne namjene: 

• UPU 18 - Šmrika: IS 3 , zajedno s lukom otvorenom za javni promet lokalnog 

značaja u uvali Dumboka, 

Detaljni planovi uređenja propisani su za: 

d) zone gospodarske namjene: 

• DPU 3 - Kraljevica: K 2 , 

• DPU 5 - Šmrika: K 3 , 

e) zone sportsko-rekreacijske namjene: 

• DPU 7 - Veli dol: R1 3 , 

f) zonu ostale namjene (turistički, trgovački i poslovni sadržaji): 

• DPU 4 - Kraljevica: O 1 , 

• Detaljni plan uređenja koji je na snazi: 

DPU 2 - Kraljevica: K 1 , - poslovna zona Žlibine (SNPGŽ br. 15/04.), 

• Detaljni plan uređenja koji se stavlja van snage: 

DPU - područje Luke Kraljevica (SNPGŽ br. 11/01). 

• Detaljni plan uređenja čija je izrada u tijeku: 

- DPU 6 - Šmrika (uvala „Črišnjeva“): zona luke otvorene za javni promet lokalnog 

značaja zajedno sa s pripadajućom infrastrukturnom namjenom na kopnu IS 3 . 

Do izrade navedene dokumentacije - urbanističkih i detaljnih planova uređenja, u 

građevinskim područjima naselja i površinama za izdvojene namjene izvan naselja moguća je 

samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom za 

poboljšanje uvjeta života i rada, čime se smatra: 

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina 

u postojećim gabaritima, 


instalacija, 

- dogradnja sanitarnih prostorija (kupaonica, WC), 


Na području Grada Kraljevice (NA 5, NA 6, NA7), do donošenja Urbanističkog plana 

uređenja do donošenja istog dopuštena je: 


55


- rekonstrukcija, adaptacija i zamjena svih vrsta postojećih građevina (pojedinačna ili više 

građevina) na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja 

naselja površine 5 000 m 2 i manjoj, izgradnja infrastrukturnih građevina i koridora te 

uređenje rekreacijskih i parkovnih površina; 

- izgradnja građevina temeljem detaljnih planova uređenja koji su na snazi, moguća je tek 

kada se isti usklade sa Uredbom i ovim Izmjenama i dopunama, tj. ishode suglasnost 

nadležnog ministarstva o u sklađenosti sa Prostornim Planom i Uredbom. 

U izgrađenom dijelu građevinskih područja ostalih naselja u ZOP-u na prostoru Grada 

Kraljevice, za koji je ovim Planom propisana izrada urbanističkog plana uređenja do njihovih 

donošenja dopuštena je izgradnja stambenih građevina te rekonstrukcija, adaptacija i 

zamjena postojećih građevina (pojedinačna ili više građevina), izgradnja infrastrukturnih 

građevina i koridora te uređenje rekreacijskih i parkovnih površina. 

Unutar postojećih, izgrađenih dijelova građevinskih područja izdvojenih namjena izvan 

naselja, do donošenja ovim Planom propisanog urbanističkog plana uređenja, dozvoljava se 

izgradnja infrastrukturnih građevina i koridora, rekonstrukcija i sanacija postojećih 

građevina te uređenje postojećih rekreacijskih i parkovnih površina koje upotpunjuju i 

obogaćuju osnovne sadržaje neposrednom provedbom ovog Plana. 

Na planiranim neizgrađenim građevinskim područjima izdvojenih namjena izvan naselja, do 

donošenja ovim Planom propisanog urbanističkog plana uređenja, ne dozvoljava se izgradnja 

građevina niti uređenje površina. 

Uređenje postojećih plaža moguće je sukladno Uredbi, prema uvjetima uređenja opisanim u 

točki 3.2.6. 

Iznimno, neposrednim provođenjem ovog Plana izgradit će se višestambena zgrada na k.č. 

702/4 k.o. Kraljevica u području naselja NA 5 iz programa “poticane stanogradnje” 

Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i može se pristupiti izradi DPU-a za k.č. 

478/1 i 478/2 ko. Kraljevica u području naselja NA 5. 

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja i detaljnih planova uređenja prikazane su na 

kartografskom prikazu br. 3b. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene 

posebnih mjera uređenja i zaštite” u mjerilu 1:25.000. 

U građevinskom području naselja unutar obuhvata Prostornog plana posebnih obilježja 

priobalne dionice autoceste i željezničke pruge, do utvrđivanja točnih trasa moguća je samo 

rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i 

rada. 

B) Površine izvan građevinskog područja obuhvaćaju: 

• poljoprivredne površine, 

• šumske površine, 

• ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište i 

• morske površine. 


56


U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti konvencionalnu, a 

promovirati razvitak ekološke poljoprivrede - proizvodnje bez primjene mineralnih gnojiva, 

pesticida i drugih agrokemikalija. Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskim 

gospodarstvima, a osnovna djelatnost su stočarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, 

cvjećarstvo i vinogradarstvo. 

U Prostornom planu, sukladno Uredbi čl. 5. i čl. 8., osigurani su prostorni i drugi uvjeti za 

smještaj građevina u funkciji poljoprivrede i to: 

a) u građevinskim područjima naselja: kao građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje na 

građevnim česticama stambene namjene, 

b) na poljoprivrednim površinama izvan građevinskog područja. 

Korištenje šumskih površina koje su ovim Planom definirane kao gospodarske i šume 

posebne namjene, počiva na temeljnom načelu da se te, postojeće šumske površine ne smiju 

smanjivati. Korištenje gospodarskih šuma podrazumijeva, uz gospodarske učinke, i 

održavanje biološke raznolikosti, te sposobnosti obnavljanja vitalnosti i potencijala šuma. 

Građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarice i sl.) koje se grade u šumu ili na 

šumskom zemljištu, te građevine u funkciji lova, grade se u skladu s posebnim uvjetima koje 

utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama. 

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište zauzima središnji, neizgrađeni dio 

područja Grada, a koristit će se na način da se taj mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta 

ne smije smanjivati na štetu šume. Naime, iako je proizvodna vrijednost šuma u tim 

predjelima zanemariva, sve ostale opće korisne vrijednosti šuma od izuzetne su važnosti. Dio 

tih površina koristit će se za izgradnju planirane mreže prometne i komunalne infrastrukture. 

Na području šuma, šumskog tla, poljoprivrednih površina i ostalog poljoprivrednog tla, šuma i 

šumskog zemljišta unutar obuhvata prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne 

dionice autoceste i željezničke pruge do utvrđivanja točnih trasa nisu dozvoljeni nikakvi 

zahvati, niti prenamjena. 

Morske površine koristit će se za gospodarske djelatnosti (ribolov i sl.), kao plaže, lučko 

područje (morske luke otvorene za javni promet i morska luka posebne namjene - 

brodogradilište) te unutarnji plovni put. 

Ostale morske površine obuhvaćaju more izvan planiranih lokaliteta za uređene i prirodne 

plaže te izvan rekreacijskog i lučkog područja. 


57


3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju 

Na kartografskom prikazu br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih 

ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000, označena su i područja posebnih ograničenja u 

korištenju, vezana na područja od osobite vrijednosti koja su podložna nepovoljnim 

utjecajima ljudskih aktivnosti i stoga potencijalno izrazitije ugrožena: 

Područja posebnih ograničenja u korištenju odnose se na: 

− krajobraz, 

− tlo (geotehničke značajke), 

− lučka područja,i plaže 

− potencijalna područja za iskorištavanje mineralnih sirovina. 

• Krajobraz 

Sjevernim dijelom područja Grada, od Bakarca preko Križišća prema Vinodolskoj dolini 

proteže se osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz. 

Sukladno postavljenim planskim ciljevima i smjernicama, uvjeti korištenja su sljedeći: 

− sačuvati izvorne karakteristike prirodnog krajobraza, 

− spriječiti izgradnju na vizualno eksponiranim dijelovima prostora, 

− uvažavati strukturne značajke i očuvati izmjenu poljoprivrednih i šumskih površina, 

− racionalno koristiti i upravljati planiranim prostorom zaštićenog krajobraza Vinodol, 

− prilikom projektiranja i izvođenja planiranih prometnica - autoceste i magistralne 

željezničke pruge, potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri nastojati očuvati prirodne 

karakteristike predjela. 

Osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz obuhvaća: 

1. Sjeveroistočni dio područja Grada, a obuhvaća naselja Križišće, Mali i Veli Dol, sa 

sljedećim uvjetima korištenja: 

− uvažavati tradicijski način izgradnje stambenih i pomoćnih građevina, uz upotrebu 

autohtonih materijala (kamen, kupa kanalica, drvo), 

− uvažavati prirodne značajke krajobraza, te prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju 

biološkim ciklusima, bez zagađivanja, 

− odrediti (izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja) optimalnu trasu autoceste 

prostorom Vinodolske doline kako bi se zadržale karakteristike kultiviranog krajobraza. 

2. Prostor uz Krčki most, koji se osebujnošću svog izgleda izdvaja u prirodnom i 

izgrađenom okružju. Mjere korištenja sadržane su prvenstveno u zabrani bilo kakve nove 

gradnje, uz očuvanje preostalih prirodnih značajki područja. 


58


Zaštita krajobraza određena je prvenstveno racionalnom organizacijom i planiranjem prostora, 

te postavljenim strogim kriterijima za građenje izvan građevinskog područja. 

Planom su također određene i točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza, i 

to: 

1. Potezi - vizure s mora i s rta Oštro na luku i povijesnu jezgru Kraljevice, 

2. Potezi - vizure na utvrdu Nova Kraljevica s uzvisine iznad naselja i s mora. 

Te točke (na kopnu) trebaju biti naglašenije vrednovane u sklopu izrade urbanističkog plana 

uređenja naselja Kraljevica (UPU 1). 

• Tlo - geotehnička prikladnost terena 

U grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite okoliša” 

- područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000, izvršeno je osnovno geotehničko 

zoniranje područja Grada Kraljevice na temelju raspoloživih podataka, a bez dodatnih 

istraživanja. U skladu s naputcima detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske 

županije (Plan prostornog uređenja, knjiga 2) bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko 

zoniranje građevinskih područja za urbanističke (odnosno detaljne) planove uređenja na 

temelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska 

istraživanja. 

Osnovne geotehničke značajke područja Grada, prikazane na kartografskom prikazu, a prema 

geološkoj građi, su: 

I Geotehnička kategorija - zona golog krša 

− karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena 

crvenicom; 

− teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; 

− nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim 

siparima; 

− upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala; 

− teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire 

rasjedne zone te vrlo strme padine. 

I. a. Geotehnička kategorija - zona pokrivenog krša 

− karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2 m; 

− teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; 

− nema opasnosti od pojave nestabilnosti; 

− upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, 

mogućnost erozije je mala; 

− teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u 

odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod crvenice; 

III. Geotehnička kategorija - zona fliša 

− fliška stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja < 2m; 


59



− teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom 

zasijecanja; 

− upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost 

erozije je znatna; 


odnosu na goli krš; 

III. a. Geotehnička kategorija - zona fliša pokrivenog padinastim tvorevinama 

− fliška stijenska masa je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice debljim od 

10 m; 


− dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i 

umirena klizišta; velika opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasijecanja ili 

nasipavanja; 

− upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivač 

promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna; 

− teren je u samo mjestimice pogodan za građenje uz prethodno provedena detalja 

istraživanja; 

IV. Geotehnička kategorija - zona naplavina 

− naplavine mjestimične debljine preko 10 m 


− teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom 

zasijecanja; 

− upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka; 


odnosu na goli krš kao i visoku razinu podzemne vode. 

• Lučko područje 

Lučka područja prikazana su na kartografskom prikazu br. 3 a “Uvjeti korištenja i zaštite 

prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 1:25.000, a određena su na 

sljedećim lokacijama: 

− rt Dobra, 

− uvala Bakarac, 

− uvala Carevo - rt Nirvana, 

− rt Lipica, 

− uvala Trnova, 

− uvala Scott, 

− uvala Črišnjeva, 

− uvala Dumboka, 


60


− uvala Rasatica (uvala Neriz). 

• Plaže 

Detaljni uvjeti uređenja plaža dani su u točki 3.2.6. 

• Potencijalna područja za iskorištavanje mineralnih sirovina 

U skladu s podacima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije, sve postojeće 

mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg 

potencijala kao i metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju 

dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti 

potrebe Županije. U toj grupi se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci, 

dolomitični vapnenci i dolomiti). Na teritoriju Grada Kraljevice posljednjih desetljeća nije 

obavljana eksploatacija tehničkog kamena. Povremeno je nekontrolirano vađen pijesak iz 

podmorja u jugoistočnom dijelu Bakarskog zaljeva. 

U prethodnom tekstu opisano da je na većem dijelu teritorija Grada Kraljevice, osnovna 

karbonatna stijena (vapnenci, dolomitični vapnenci i karbonatne breče) vidljiva na 

površini terena pa stoga i lako dostupna za eksploataciju, odnosno za osnivanje 

kamenoloma. To se prvenstveno odnosi na kamenolome građevinsko-tehničkog kamena, 

a manje na kamenolome arhitektonskog odnosno ukrasnog kamena, zbog znatnije 

tektonske oštećenosti stijenske mase. 

U skladu s zakonima i ostalim propisima Republike Hrvatske, prilikom eksploatacije 

građevinsko-tehničkog kamena, postoje ograničavajući čimbenici kao što su zone zaštite 

izvorišta pitke vode, zaštićeni dijelovi prirodne i kulturno-povijesne baštine, blizina naselja, 

prometnica i sl. U odredbama Prostornog plana također je navedeno da se eksploatacija 

mineralnih sirovina, pa tako i građevinsko-tehničkog kamena ne može vršiti u obalnom 

pojasu, dok je eksploatacija šljunka i pijeska u obalnom pojasu i podmorju zabranjena. 

Prilikom postupka otvaranja kamenoloma građevinsko-tehničkog ili eventualno 

arhitektonskog kamena treba se pridržavati odredbi precizno navedenih u Zakonu o rudarstvu 

te pravilnicima o istraživanjima i eksploataciji mineralnih sirovina. U odredbama Prostornog 

plana Primorsko-goranske županije navedeno je za svaki kamenolom čije su utvrđene 

eksploatacijske rezerve veće od 100.000 m 3 , potrebno izraditi i studiju utjecaja na okoliš. 

Eksploatacijski prostor, odnosno mikrolokaciju budućeg kamenoloma moguće je odrediti 

samo na temelju istraživačkih radova određenih odgovarajućim propisima. 

U ZOP-u nije dozvoljeno iskorištavanje mineralnih sirovina. 


61


3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 

Građevinska područja naselja na području Grada Kraljevice utvrđena su na kartografskim 

prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina” , mj. 1:25.000 i br. 4 “Građevinska područja”, 

mj. 1:5000 i tekstualnim obrazloženjem točka 3.2. „Organizacija prostora i osnovna namjena 

i korištenje prostora“, točka 5. 

Građevinska područja naselja sastoje se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. 

U slobodni prostor izgrađenog dijela prioritetno treba smjestiti građevine ili površine 

društvenih djelatnosti i infrastrukture. 

Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine: 

- stambene namjene, 

- društvene namjene, 

- ugostiteljsko-turističke namjene, 

- gospodarske namjene, 

- infrastrukturne i komunalne namjene, 

- montažne građevine i kiosci. 

Građevine stambene namjene dijele se na stambene i višestambene građevine. 

Stambene građevine mogu se unutar građevinskog područja naselja graditi kao 

slobodnostojeće, poluotvorene ili u nizu. 

Najmanja tlocrtna površina nove stambene građevine iznosi 50 m 2 , a najveća 500 m 2 . 

Ovisno o vrsti gradnje, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4 (za 

slobodnostojeće građevine), odnosno 0,5 za poluotvorene i građevine u nizu. 

Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi 4 etaže, a najveća dopuštena visina 11,5 metara. 

Višestambene građevine mogu se, obzirom na strukturu naselja na području Grada, graditi 

samo unutar građevinskog područja naselja Kraljevica, a mogu imati i poslovne sadržaje u 

prizemlju i na prvom katu. 

Najveća dopuštena visina nove građevine iznosi 17,5 metara (4 etaže), a na postojećim se 

građevinama ne može povećavati visina, niti izvoditi intervencije na pročeljima. 

Građevine društvene namjene čine predškolske i školske ustanove, građevine zdravstvene, 

kulturne i socijalne djelatnosti, građevine sportsko-rekreacijske namjene i vjerske građevine. 

Građevine društvene namjene u pravilu se grade na istaknutim lokacijama i moraju biti 

građene kvalitetno i racionalno. 


62


Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,5, a za građevine sporta i 

rekreacije 0,8. 

Najveća visina iznosi 14,5 metara (3 etaže), osim za vjerske građevine, gdje može biti i veća. 

Građevine gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja mogu biti poslovne 

(pretežito uslužne, pretežito trgovačke ili komunalno-servisne), zanatske i poljoprivredne 

gospodarske građevine. 

Uvjet za izgradnju građevina poslovne i zanatske namjene je izgrađena pristupna prometnica 

širine najmanje 5,5 metara. 

Unutar građevina poslovne i zanatske namjene dopušten je i smještaj prostora stambene 

namjene, najveće dopuštene površine 100 m 2 . 

Prilikom odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati provođenje mjera zaštite 

okoliša, kako bi se onemogućio eventualni negativni utjecaj na susjedne građevne čestice. 

Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja ne mogu se graditi unutar 

građevinskog područja obalnih naselja (Bakarac, dio Kraljevice, Neriz). 

Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja ne mogu se graditi unutar 

građevinskog područja naselja u ZOP-u. 

Površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m 2 , a može se graditi građevina visine 

najviše 1 etaže (5 metara). 

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, moteli, pansioni, odmarališta, 

depadanse i sl.) koji su danas prisutni na području Grada ne mogu se prenamijeniti u 

građevine stambene namjene. Izgradnja novih građevina moguća je uz uvjet da se građevna 

čestica mora nalaziti uz javno-prometnu površinu čiji je kolnik širine minimalno 5,5 metara. 

Najveći dopušteni broj etaža iznosi četiri, a najveća dopuštena visina 14,0 metara. U sklopu 

čestice mogu se graditi i sportski tereni, bazeni, terase i sl., a moguće je odrediti i posebnu 

zonu kupališta, uz uvjet da se postojeća ili planirana obalna šetnica (lungo mare) ne prekida. 

Ugostiteljsko turističke građevine unutar građevinskog područja naselja u ZOP-u: 

- izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30 % 

- koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8; 

- najmanje 40 % površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se 

urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, 

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javnoprometnu 

površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta, 

Ukoliko je pojedinačna cjelina ugostiteljsko – turističke namjene širine veće od 500 m 

smještena uz obalu, mora imati barem jedan cestovno – pješački pristup do obale. 

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene na području Grada su prometnice, 

komunalne građevine i uređaji i sl. 


63


Montažne građevine i kiosci na području Grada mogu se postavljati samo na javnim 

površinama ili na površinama u vlasništvu Grada. 

Lokacije kioska utvrđuju se planom rasporeda kioska kojeg za područje naselja Kraljevica 

donosi Gradsko vijeće, dok se u ostalim naseljima kiosci postavljaju uz suglasnost 

Poglavarstva. 

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 

3.4.3.1. Zaštita prirodne baštine 

Prostornim planom, radi zaštite i unapređivanja okoliša, utvrđena su osobito vrijedna područja 

- dijelovi prirode, morska obala, poljoprivredno zemljište i šume, te su određene mjere njihove 

zaštite. 

Područja predložena za zaštitu prikazana su na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i 

zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja” . u mjerilu 1:25.000. 

Predloženi dio prirode, koji bi tek trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode, je u 

kategoriji “zaštićeni krajobraz” predio Vinodola. Naime, krajnji, sjeverozapadni dio 

Vinodolske doline ulazi i u područje Grada, a posebno su upečatljive strme stijene koje je 

okružuju, dajući joj karakter zatvorenosti i posebne geografske cjeline. Na području 

zaštićenog krajobraza nalaze se fragmenti zamočvarene šikare sa stablima ugroženog i rijetko 

poplavnog poljskog jasena (Fraxinus angustifolia). Ova zamočvarena površina predstavlja 

rijedak i ugroženi tip staništa u Vinodolu. 

Za zaštićeni krajobraz Vinodol Prostorni plan Županije propisao je obaveznu izradu 

Prostornog plana područja posebnih obilježja. 

Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpuni inventarizaciju i 

valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i 

površine. Nakon provedenih istraživanja bit će potrebno donijeti preporuke o 

najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti udoline. 

3.4.3.2. Zaštita kulturnog naslijeđa 

Pregled evidentirane, preventivno zaštićene i registrirane kulturne baštine dan je u točki 

1.2.7.7. ovog Prostornog plana. 

ZAŠTITA NASELJA 

- gradska naselja i dijelovi naselja 

II stupanj zaštite 

Kraljevica, dio naselja - uža povijesna jezgra 


64


Dosadašnjom zaštitom obuhvaćeni su samo pojedini objekti u povijesnoj jezgri (stari kaštel sa 

župnom crkvom i novi kaštel "Frankopan"). To su ujedno građevine oko kojih se formirala 

današnja urbana jezgra naselja s još nekoliko značajnih objekata i uličnih poteza, te kao 

urbana cjelina zahtijevaju cjelovitu zaštitu. Obzirom da je povijesna jezgra Kraljevice, kao i 

njezine najvažnije građevine, pretrpjela znatna oštećenja tijekom drugog svjetskog rata i 

gradnjom novih struktura u poslijeratnom razdoblju, na njenom se području planira primijeniti 

II stupanj zaštite kulturnih dobara. Zaštita se odnosi na čuvanje povijesne planske matrice, 

gabarita gradnje, karakterističnih građevnih materijala te stare građevne strukture i ostataka 

povijesne urbane opreme (popločenje, luke, podzid i sl.). 

Povijesni identitet naselja čini nekoliko ključnih objekata, te je zaštita njihove strukture i 

neposredne okoline, tj. vizura ključna za očuvanje identiteta naselja. To se posebno odnosi na 

dvorac Nova Kraljevica (Frankopan) čiji izdvojeni položaj na uzvisini i fortifikacijski karaker 

daje pečat cijelom naselju. Zbog toga nije dopuštena gradnja u njegovoj neposrednoj okolici, a 

sve građevne intervencije moraju biti prilagođene očuvanju cjelokupnog povijesnog ambijenta 

i građevne strukture. 

Svi istraživački, restauratorski i građevinski radovi na samom dvorcu podliježu 

konzervatorskom nadzoru, kao i radovi na ostalim ključnim građevinama u zoni uže povijesne 

jezgre (nekadašnji hotel Liburnija, vila Nirvana, kompleks staroga kaštela). 

Za sve građevne intervencije unutar i na registriranim (zaštićenim) kulturnim dobrima 

potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite nadležnog Konzervatorskog odjela. 

Posebnu pažnju valja posvetiti urbanističkoj sanaciji obalnog područja lučice Kraljevica, koje 

je devastirano rušenjem barokne građevine (nekadašnji hotel) krajem drugog svjetskog rata. 

Ovaj je prostor ostao degradiran i potrebno ga je sanirati odgovarajućom interpolacijom na 

temelju konzervatorskih smjernica koje će izdati nadležno tijelo. Sastavni dio ovog poteza je 

kamenom popločena obala s privezištima za brodove, značajan element povijesnog identiteta 

naselja, koju valja održavati u postojećem obliku. 

Preporučuje se izrada konzervatorske dokumentacije za užu jezgru urbane cjeline Kraljevica, 

kao podloga za buduće urbanističko rješenje ovoga dijela naselja. Namjenu i način uporabe 

zaštićenih građevina unutar uže zone zaštite odredit će nadležno tijelo, temeljem Zakona o 

zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) u suradnji s Poglavarstvom Grada Kraljevice. 

III stupanj zaštite 

Kraljevica, dio naselja - kontaktna zona uže jezgre 

Šira zona zaštite obuhvaća dijelove naselja u kojima je pojedinačno očuvana povijesna gradnja 

(gradske vile i kapetanske kuće s kraja 19. i početka 20. st.), a u neposrednoj su blizini najuže 

povijesne jezgre. Režim zaštite trećega stupnja podrazumijeva očuvanje poteza u glavnoj 

prilaznoj ulici, osnovne gabarite, dekorativne elemente i kompoziciju pročelja povijesnih 

građevina, s mogućnošću interpolacija koje neće narušiti navedene kulturno - povijesne 

vrijednosti. 

Buduća urbanizacija na širem prostoru naselja mora slijediti postojeće ulične poteze, odnosno 

stvoriti raster ulica s gradnjom uz uličnu frontu, jednokatnih kuća u vrtovima ili bez vrtova, 

bez samostojećih predimenzioniranih građevina. 


65


Kraljevica, dio naselja - uvala Oštro 

potez rezidencijalnih i turističkih objekata uz more 

Potez rezidencijalnih i turističkih objekata uz more zbog arhitektonske i urbanističke 

vrijednosti, naročito pojedinih vila koje su građene 30-ih godina 20. st. preporučujemo 

valorizirati i revitalizirati temeljem konzervatorskih istraživanja i dokumentiranja. 

Valja čuvati postojeće građevine i njima pripadajuće zelene površine, te prostorne odnose. 

Građevne intervencije na pojedinim objektima moraju biti usklađene s povijesnim oblicima, 

za što je potrebno izraditi konzervatorsku dokumentaciju i odrediti konzervatorske smjernice 

za pojedine objekte. 

Zaštita pojedinačnih povijesnih građevina i njihove neposredne okolice 

Uvjeti zaštite pojedinačnih povijesnih građevina zadani su unutar valoriziranih zona povijesne 

jezgre naselja (uža zona, kontaktna zona, zona povijesne rezidencijalne gradnje u uvali Oštro). 

Obzirom na njihov povijesni i spomenički značaj, te regionalnu vrijednost, neke od visoko 

valoriziranih građevina podliježu I stupnju zaštite: dvorac Nova Kraljevica, stari kaštel - 

Dvorac Zrinski, svjetionik na Oštrom, hotel Liburnija, vila Nirvana. 

Za građevine unutar uže zone zaštite (II. stupanj) nalaže se istraživanje, dokumentiranje i 

zaštita građevina. Zaštitni i drugi radovi mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje 

nadležnog tijela, a buduću namjenu i način uporabe odredit će nadležno tijelo, nakon 

pribavljanja mišljenja Poglavarstva. 

Veliki dio građevina izvan navedenih zona, uključujući sakralne objekte i groblja u naseljima 

Križišće, Šmrika itd. ima kulturni i povijesni značaj za ovo područje, odnosno, lokalnog je 

značaja, te zahtjeva održavanje u sadašnjem obliku. Sve evidentirane građevine navedene u 

popisu postojećeg stanja kulturnih dobara podliježu stoga III stupnju zaštite što podrazumijeva 

očuvanje osnovnog volumena, gabarita, te kompozicije i dekorativnih elemenata pročelja. 

ZAŠTITA ETNOLOŠKE BAŠTINE 

III stupanj zaštite 

Etno zone Tunere i Prezidi 

Premda su upisane u Registar kulturne baštine, dvije etno zone na području Bakarca već 

odavno nisu u funkciji i propadaju. To se posebno odnosi na područje Prezida - nekadašnjih 

terasastih suhozidom podzidanih vinograda. Suhozid je u vrlo lošem stanju, dijelom potpuno 

uništen pa je ova zona upitna i kao element ruralnog krajobraza, a posebice kao etnološki 

spomenik s obzirom da već odavno nema izvornu funkciju. No, s obzirom na njezin 

dokumentarni i simbolički značaj, predlaže se kontinuirana potreba njihovog održavanja, što 

je i započeto obnovom suhozida (prezida) i uzgojem vinove loze na području Bakarca. 

Etnozona Tunera očuvala je nekoliko drvenih ljestvi i pripadajućih im kamenih spremišta. 

Nalaže se održavanje postojećeg stanja, bez pregradnji pomoćnih kamenih građevina i nove 

gradnje u njihovoj blizini. 


66


S obzirom na današnje stanje etno zona, preporučuje se revizija Rješenja o upisu u Registar 

kulturnih dobara, odnosno revizija granica zone zaštite koje bi provelo nadležno tijelo. 

Za bilo kakve zahvate unutar zone tunera i prezida (zaštićeno kulturno dobro) obvezano je 

ishodovanje potrebnih mejra i prethodnog odobrenja za izvođenje zahvata od naležnog 

Konzervatorskog odjela. 

Šmrika - suhozidne ograde unutar naselja 

Ostaci ovog karakteristično mediteranskog ruralnog elementa uz ceste u samom naselju 

Šmrika do sada nisu bili zaštićeni. Potrebno je održavanje suhozidnih ograda u naselju radi 

čuvanja preostalih elemenata primorskog ruralnog ambijenta. 

Za područja izvan građevinskih područja u K.O. Kraljevica i K.O.Šmrika nije dozvoljeno 

rušenje suhozida (gromača). Potrebno je njihovo održavanje radi očuvanja preostalih 

elemenata primorsko – ruralnog ambijenta. 

Etnoselo Sitovica 

Na području naselja Kraljevica ovim Izmjenama i dopunama evidentirano je etno selo 

Sitovica koje je potrebno rekonstruirati u postojećim gabaritima. Prethodno je potrebno 

izraditi arhivsko istraživanje radi preciznijeg utvrđivanja povijesnih podataka. Preporučuje se 

izrada konzervatorske dokumentacije koja će uz snimak postojećeg stanja uključiti i projekat 

sanacije i rekonstrukcije. U projektu rekonstrukcije moguće je planirati slijedeće namjene: 

stanovanje, ugostiteljstvo , etno zbirka. 

Kalci – predlaže se zaštita starih kamenom zidanih zdenaca (pojila, perila) poznatih u 

Primorju pod nazivom kalci. Utvrđeni su i evidentirani na kartografskom prikazu br. 3. 

"Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta korištenja" u mj 1:25000 i na 

kartografskom prikazu br. 4 «Građevinska područja» u mj 1:5000. To su: 1. Kalac;2. Banjski 

kalci, 3. Dražice, 4. Lokva Sitovica, 5. Pišćina, 6. Vrtača;7. Hrustina, 8. Slivonj, 9. Drenova, 

10. Dolac. 

Predlažemo njihovu rekonstrukciju uz konzultaciju nadležne konzervatorske službe i uz 

konzultaciju sa stručnom osobom za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti, održavanje te 

turističko vrednovanje. 


67


ZAŠTITA ARHEOLOŠKIH NALAZIŠTA 

I stupanj zaštite 

Premda na području Grada Kraljevice nema niti jednog prezentiranog arheološkog lokaliteta, a 

temeljito je istraženo jedino nalazište ranosrednjovjekovne nekropole u Velom Dolu, 

arheološka kulturna dobra zahtijevaju najviši stupanj zaštite, zbog velike vjerojatnosti 

slučajnih nalaza. Prvi stupanj zaštite odnosi se stoga na potrebna dodatna istraživanja pri 

planiranim većim zahvatima. 

Nalaže se izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih 

arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore osobito cestovne pravce. 

Zaštita krajobraza i vizura 

Unutar naselja Kraljevica posebnu pozornost valja dati zaštiti vizure na dvorac Nova 

Kraljevica ("Frankopan"). Stoga područje sjeverno od dvorca podliježe ograničavanju visine 

gradnje na P+1, tj. prilagođavanje gradnje zaštiti vizura. 

Tablica br. 43: Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline 

(prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) 

1.0 ZAŠTIĆENE CJELINE 

1.1 Zaštićeni dijelovi prirode Oznaka 

Površina 

ha 

Zaštićeni krajobraz ZK 147,5 

ukupno 1.1 147,5 

1.2 Zaštićena graditeljska baština 

Povijesna 

graditeljska 

cjelina 

II. zona zaštite II 6,0 

III. zona zaštite III 1,7 

ukupno 1.2 7,7 

GRAD KRALJEVICA UKUPNO 1.1+1.2 155,2 


68


3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 

Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava, kao linijske i 

površinske infrastrukturne građevine i to za: 

− prometni sustav (kopneni, pomorski i zračni), 

− sustav vodoopskrbe i odvodnje, 

− energetski sustav (elektroopskrba, plinoopskrba), 

Razvrstaj građevina infrastrukture od županijskog značaja prikazan je u poglavlju 2.1. 

tekstualnog dijela Plana. 

3.5.1. Prometni sustav 

3.5.1.1. Kopneni promet 

• Cestovni promet 

U planiranju cestovnog prometa korišteni su podaci iz “Idejno prometnog rješenja prometnica 

uz Jadransku turističku vestu (državna cesta D8) na dionici kroz Kraljevicu”; Rijeka projekt - 

niskogradnja; 1999.g. 

Postojeći, odnosno planirani sustav državnih, županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta na 

području Grada prikazan je na shematogramu br. 6 u nastavku. 

Državne ceste: 

1. Trst (Pasjak)/Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split 

Strategijom razvitka Republike Hrvatske, te Prostornim planom Primorsko-goranske županije 

u bliskoj budućnosti trebaju se dogoditi značajne promjene i zahvati na državnim cestama, 

čime područje Grada Kraljevice dolazi u novu, bitno drugačiju i kvalitetniju poziciju. Naime, 

planirana dionica priobalne autoceste Trst-Rijeka-Split prostorno je definirana od Rupe do 

Križišća (izgrađena je do Orehovice). 

Nova prometnica treba preuzeti sav teretni, tranzitni i dio putničkog prometa , odteretiti 

gradsko područje Rijeke, a vezama s Jadranskom turističkom cestom potrebno je ostvariti 

dobar pristup cjelokupnim lučkim, proizvodnim, trgovačkim i turističkim područjima. 

Ostale državne ceste: 

2. Čvor Križišće (novi) - Šmrika (JTC) - most Krk - Baška 

Izgradnjom autoceste i čvora Križišće predviđeno je značajno povećanje intenziteta 

prometa na ovoj prometnici budući da bi ona postala glavna veza otoka Krka s mrežom 


69


autocesta u Republici Hrvatskoj. Izgrađene su dosad sve dionice ove ceste osim spojne ceste 

na čvor Križišće. 

3. Čvor Šmrika - Crikvenica - N. Vinodolski - Senj (Jadranska turistička cesta) 

Izgradnjom planirane autoceste smanjit će se intenzitet prometa na Jadranskoj turističkoj 

cesti. Cesta se zadržava u svojoj postojećoj trasi, a u budućnosti će joj glavna funkcija biti 

povezivanje naselja uz obalu, tj. središta jedinica lokalnih samouprava Crikvenice, N. 

Vinodolskog i dalje, prema Ličko-senjskoj županiji. 

Županijske ceste: 

Županijske ceste čine važan dio prometne mreže na području Grada Kraljevice. Pod 

nadležnošću su Županijske uprave za ceste, a povezuju područje Grada sa ostalim dijelovima 

Županije i međusobno razne dijelove naselja. Na području Grada nalaze se sljedeće županijske 

ceste: 

1. Crikvenica - Tribalj - Drivenik - čvor Križišće (postojeći) - Meja - Praputnjak - Sv. Kuzam 

2. čvor Križišće (postojeći) - čvor Križišće (novi) 

3. JTC - luka Kraljevica 

4. Čvor Križišće (postojeći) - Bakar - Plase - Fužine 

5. JTC - odvojak za Oštro - čvor most 

6. Rijeka - Bakar - Bakarac - čvor Šmrika 

Na mreži županijskih cesta ne predviđaju se veće promjene. 

Lokalne ceste: 

Područje Grada Kraljevice prostorno i funkcionalno povezano je lokalnim prometnicama koje 

čine već postojeće i novoplanirane ceste. 

Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Kraljevica predviđene su nove 

prometnice lokalnog značaja čija je funkcija međusobno bolje povezivanje svih dijelova 

naselja, tj. povezivanje svih građevinskih područja sa glavnim prometnim pravcima. Postojeće 

i novoplanirane prometnice prikazane su na kartografskom prikazu 1a. "Korištenje i namjena 

površina-prometni i telekomunikacijski sustav" u mj. 1:25000. Mrežu postojećih i planiranih 

lokalnih cesta čine: 

1. lokalna cesta koja povezuje naselje NA14 (čvor Križišće-postojeći) sa županijskom 

cestom (čvor Oštrovica - Meja) 

2. lokalna cesta sa spojem na državnu cestu (čvor most - most Krk) do uvale Črišnjeva 

3. lokalna cesta do rta Oštro sa spojem na županijsku cestu (JTC - čvor most) 

4. lokalna cesta od čvora Križišće (postojeći) kroz Šmriku do Jadranske turističke ceste 

5. lokalna cesta kroz Šmriku uz zonu K1 do naselja NA5 sa spojem na županijsku cestu (JTC 

- čvor most) (dijelom novoplanirana) 

6. lokalna cesta sa spojem na JTC Kraljevica kroz naselja NA2, NA3 i NA4 u Bakarcu do 

zone G4 

7. novoplanirana cesta od Šmrike do uvale Marenska kroz naselja NA12 i NA13 

8. novoplanirana cesta koja spaja naselje NA8 i zonu T2 2 sa županijskom cestom (JTC - 

čvor most) 


70


9. novoplanirana cesta od naselja NA6 sa spojem na postojeću lokalnu cestu u zoni 

Medomišljina (zona O 2 ) 

10. lokalna cesta od spoja na državnu cestu (čvor Križišće (planirani) - čvor Šmrika) kroz 

zonu Medomišljina do spoja na lokalnu cestu (Šmrika - Kraljevica) 

11. novoplanirana prometnica sa spojem na lokalnu cestu (čvor Križišće (postojeći) - Šmrika 

- JTC) do naselja NA19 

12. lokalna cesta od lokalne ceste (Križišće - JTC) kroz zonu K3 do zone GI 3 

13. lokalna cesta od spoja na županijsku cestu (JTC - luka Kraljevica) kroz naselje NA5 do 

spoja na županijsku cestu (JTC - čvor most) 

14. lokalna cesta do zone I 1 sa spojem na lokalnu cestu (rt Oštro - NA5) 

15. novoplanirana cesta od zone O 3 kroz naselje NA9 1 i NA10 do zone R1 2 

16. novoplanirana cesta od državne ceste (čvor Šmrika - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj) 

do naselja NA11 i sa spojem na novoplaniranu lokalnu cestu 

Mrežu postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta potrebno je obnoviti i poboljšati njihove 

prometno-tehničke i sigurnosne elemente. 

Javni promet 

Međunarodni i međugradski putnički promet obavlja se državnim i županijskim cestama gdje 

su već u okviru rekonstrukcije izvedena proširenja za autobusna stajališta Šmrika i Kraljevica. 

Prostornim planom planira se izmjena i dorada dosadašnjeg sustava i poboljšanje rješenja. 

Gradnjom novih cesta od Kraljevice preko spojne ceste za otok Krk i nove turističke ceste do 

Jadranova, te prolaza ispod Jadranske turističke ceste (kod Grmana) prema Šmriki, otvara se 

mogućnost realiziranja prometa (sustavom nerazvrstanih cesta koje povezuju sva naselja s 

centrom Kraljevicom.) 

Novi autobusni kolodvor planira se u kontaktnoj zoni između Jadranske turističke ceste i 

centra Kraljevice. Time bi se izbjeglo uvlačenje autobusa u centar, a ujedno bi to bio i 

kolodvor za prigradski promet. Kolodvor sa 5-6 perona zadovoljilo bi sve potrebe, a za prilaz 

bi se koristili postojeći ulazi i izlazi - križanja na Jadranskoj turističkoj cesti iz naselja. Točna 

lokacija kolodvora odredit će se Urbanističkim planom uređenja naselja Kraljevica. 

Pješački i biciklistički promet 

U okviru uređenja obale planira se izgradnja šetnice - lungo mare, širine oko 2,5 metra, koja 

će ujedno biti i prilazni put pojedinim postojećim zgradama, protupožarni put, biciklistička i 

rekreacijska staza, i prilaz svim novim sadržajima - privezištima i plažama. 

Dio ove šetnice od rta Oštro do Lipice već postoji, kao i dijelovi između Lipice i uvale Scott, 

ali tek povezana u cjelinu postaje turistička atrakcija i prostorna vrijednost. 

Na južnom dijelu područja Grada također je planirana obalna šetnica, s povezivanjem na 

uređenu obalu u naselju Jadranovo u kojem lungo mare već postoji. 


71


• Željeznički promet 

Strategijom razvitka Republike Hrvatske, te Prostornim planom Primorsko-goranske županije 

kroz prostor Grada Kraljevice paralelno s planiranom brzom cestom (u istom obuhvatu 

Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge) 

planirana je i nova željeznička pruga velikih učinkovitosti Trst - Kopar - Lupoglav - Josipdol - 

(Karlovac) - Zagreb /Split - Dubrovnik. 

Postojeća željeznička pruga kroz Gorski kotar ne može se naime niti rekonstruirati niti 

prilagoditi uvjetima za europske pruge: brzina 160 km/h, osovinski tlak, min. tehnički uvjeti, 

nagibi i radijusi, propisi sigurnosti, te je rješenje nove trase neophodno. 

Obzirom na ograničene terenske mogućnosti dio nove željezničke pruge u sjevernom dijelu 

prostora Grada Kraljevice proći će kroz područje Križišća. 

Koridor nove željezničke pruge i brze ceste, na području jugoistočno od Križišća, prema 

Vinodolskoj dolini, utvrdit će se izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja 

priobalne dionice autoceste i željezničke pruge (PPPPO1). 

• Cijevni promet 

Jadranski naftovod Omišalj - Sisak, koji prolazi područjem Grada, međunarodne je kategorije 

i kapaciteta 20,000.000 tona godišnje. 

Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi 

zahvati u prostoru iznosi 40 metara. 

• Sustav telekomunikacija, radijske komunikacije i pošte 

Planom razvoja TK mreže na području TKC Rijeka planirana je izgradnja međunarodnog i 

magistralnog optičkog kabelskog sustava Rijeka - Crikvenica - TK kabel I. i II. razine, od 

Križišća prema Crikvenici odnosno dalje prema Senju. Nova trasa optičkog kabelskog sustava 

prijenosa iz Rijeke prema Crikvenici i Splitu planirana je i duž budućeg koridora. Trasom 

optičkog kabela Rijeka-Split-Dubrovnik položene su i rezervne cijevi u koje će se u 

budućnosti uvući novi optički kabeli većeg kapaciteta ili boljih svojstava kada se ukaže 

potreba. 

Rekonstrukcija postojećih pristupnih TK mreža izvodit će se postupno, najprije na mjestima 

gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže, najprije u 

starom dijelu Kraljevice i Bakarca. U tu svrhu gradit će se distribucijske kabelske mreže u 

naseljima i vršiti zamjena postojećih dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na podzemne 

priključke obiteljskih kuća, a ne samo višestambenih građevina. Izgradnjom distribucijske 

kabelske mreže omogućit će se elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, 

izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim 

kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela 

u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne TK mreže sa integriranim 

uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u 

telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala. 


72


Planirana gustoća telefona na području Grada je 48 na 100 stanovnika. 

Objekti, tehnička oprema i instalacije telekomunikacija i radijskih komunikacija i terminalna 

oprema namijenjeni za uporabu u Republici Hrvatskoj moraju se projektirati, proizvoditi, 

graditi, održavati i upotrebljavati prema hrvatskim normama, tehničkim uvjetima i uvjetima 

uporabe, preuzetim normama Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI), te 

pravilnicima, odlukama i preporukama Međunarodne telekomunikacijske udruge (ITU) i 

Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih administracija (CEPT). 

Zajednički antenski sustav i instalacija za distribuciju radijskih i televizijskih programa u 

stambenoj, poslovnoj ili drugoj građevini do korisnika radijskog ili televizijskog prijamnika u 

toj građevini (kabelska televizija) mora se izgrađivati u skladu s propisanim tehničkim 

uvjetima i normama ( Zakon o telekomunikacijama - članak 6. stavak 1.). 

Pošta 

Poštanske jedinice, kao i do sada, nalazit će se u Kraljevici, Bakarcu i Šmriki. 

3.5.1.2. Pomorski promet 

Budućnost pomorskog prometa u velikoj mjeri ovisi o realizaciji ostalih segmenata prometnog 

sustava. 

Zakonom o morskim lukama određen je, između ostalog, i razvrstaj morskih luka. 

Raspored luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značenja, morskih luka 

posebne namjene (luke u funkciji jednog korisnika) prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 

"Korištenje i namjena površina", kartografskom prikazu br. 3a»Uvjeti korištenja i zaštite 

prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju» u mj. 1 : 25 000. i br. 4. "Građevinska 

područja" u mj. 1:5000. 

Znatan dio akvatorija uvale Kraljevica zauzima i postojeća luka posebne namjene u funkciji 

brodogradilišta Kraljevica. 

Luka otvorena za javni promet je morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može 

upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama 

raspoloživih kapaciteta. Prilikom razvrstaja svaka luka otvorena za javni promet mora 

udovoljiti svim mjerilima propisanim za odgovarajuću kategoriju. 

Prostornim planom Primorsko-goranske županije luka Kraljevica razvrstana je u luku za javni 

promet županijskog značaja. 

Kapacitet postojeće luke je 150 vezova (L. O. A. 5,0 - 15,0 m max.), s oko 30 suhih vezova 

(L. O. A. 5,0 - 12 m max.). Luka je nezaštićena od vjetra i valova iz smjera NW i nema 

prostornih mogućnosti za širenje. Dubina mora uz obalu je 2 metra, u sredini luke do 10 m. 


73


Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja u Kraljevici planirane su slijedeće 

djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva 

(komunalni privez), privez i odvez turističkih brodica te servisiranje plovila. Zadržavaju se 

postojeći kapaciteti luke: 1 veliki brod, dva mala broda i 320 brodica. 

Postojeće luke otvorene za javni promet lokalnog značaja su luke Bakarac i Črišnjeva. 

Zadržavaju se kapaciteti luke otvorene za javni promet u Bakarcu: 1 manji brod i 80 

brodica. 

Na području Grada Kraljevice planiraju se površine, i dopuna sadržajima luka otvorenih za 

javni promet lokalnog značaja: uv. Dobra(Bakarac), u uvali Carevo(Kraljevica), uz rt Lipica 

(Kraljevica-Podbanj), u uvali Trnova (Kraljevica Banj), uvali Črišnjeva (Šmrika - Bobuši i 

Kuntija) uvali Dumboka (Šmrika), i uvali Neriz (Šmrika-Neriz). 

U građevinskim područjima naselja planira se prostor za luku otvorenu za javni promet - 

određenu na kartografskom prikazu br.1 „Korištenje i namjena površina“, 3a „Uvjeti 

korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja u korištenju“ i 4.”Građevinska 

područja”u mj 1:5000. 

Unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja planirane su slijedeće djelatnosti: 

ukrcaj i iskrcaj putnika i roba, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni 

privez) privez i odvez ribarskih brodova te servisiranje plovila. 

To su slijedeće luke sa planiranim djelatnostima: 

1. Bakarac - u uv. Dobra - 

privez i odvez brodica, spuštanje i dizanje brodica, zimski suhi deponij, servisiranje 

plovila. Kapacitet luke je do 150 vezova. 

2. Bakarac u uv. Bakarac, 

ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva 

(komunalni privez) privez i odvez ribarskih brodova te servisiranje plovila. Postojeći 

kapacitet luke se zadržava. 

3. - Kraljevica - u uv. Carevo, 


(komunalni privez), privez i odvez ribarskih brodica, te servisiranje plovila. Kapacitet luke je 

do 400 vezova. 

4. - Kraljevica - Podbanj (NA8) - uz rt. Lipica, 

privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni privez) s mogućnošću 

izvvlačenja i popravaka brodica tj. servisiranja plovila. Kapacitet luke je do 200 vezova. 

5. - Kraljevica i Šmrika (Kraljevica Banj (NA7), Šmrika - Bobuši NA10, Šmrika- 

Kuntija-NA11, Šmrika-NA12 i NA9 - su naselja udaljena od obalne crte ali su tradicionalno 

povezana sa morem i imala su svoje vezove i ribarske kućice uz obalu mora).To su slijedeće 

luke : 

u uv. Trnova, - komunalna lučica domicilnog stanovništva s mogućnošću 

izvlačenja i popravka baraka tj. servisiranja plovila. Kapacitet 

luke je do 100 vezova, 

u uv. Črišnjeva, - pričuvna trajektna luka, uslužni sadržaji, sadržaji vezani uz 

servis i opremu plovila, izletnički sadržaji. Postojeći kapacitet 

luke se proširuje za cca 200 vezova. 


74


i u uv. Dumboka, - komunalna lučica domicilnog stanovništva s mogućnošću 

izvlačenja i popravka baraka tj. servisiranja plovila.Kapacitet 

luke je do 100 vezova. 

6. - Šmrika - Neriz u uvali Neriz , planirane su slijedeće djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i 

roba, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni privez) te 

servisiranje plovila. Kapacitet luke je do 200 vezova. 

Planira se privez u sklopu zone ugostiteljsko - turističke namjene T1 3A i/ili T2 3 i T2 3A u uv. 

Scott. Namijenjen je privezu i odvezu putnika i brodica. Broj vezova može biti najviše 20% 

ukupnog smještajnog kapaciteta ugostiteljsko - turističke zone T1 3A i/ili T2 3 i T2 3A., ali ne više 

od 200 vezova. 

Ovim Planom propisanim urbanističkim planovima uređenja za građevinska područja naselja 

i/ili izdvojenih namjena izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, koja graniče s obalom 

mora, odredit će se detaljnija namjena akvatorija. 

Dijelom akvatorija područja Grada Kraljevice prolazi unutrašnji plovni put koji ima sve 

preduvjete za kvalitetnije povezivanje luka županijskog značaja. 

Prema odredbama Pomorskog zakonika, plovni put u unutrašnjim morskim vodama je morski 

pojas dovoljno dubok i širok za sigurnu plovidbu (koji je prema potrebi i obilježen). 

3.5.1.3. Zračni promet 

Na području Grada Kraljevice planirana je nova lokacija helidroma Selce - Lazine, u blizini 

naselja Kraljevice. Površina potrebna za helidrom je krug radijusa 100 m bez nadzemnih 

kablova infrastrukture koji će se urediti kao prometna površina s parkiralištem, odvodnjom i 

javnom rasvjetom. Prateći sadržaji smještaju se sukladno mogućnostima terena. 

3.5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje 

3.5.2.1. Vodoopskrba 

U razvoju vodoopskrbe na području Grada Kraljevice događat će se u prvom redu tranziti 

vode u druga područja. 

Planira se izgraditi vodovod za tehnološke vode iz jezera Tribalj u rafineriju nafte na Urinju. 

Ovaj cjevovod bi svoj početak imao na skretanju postojećeg cjevovoda za Krčki most te bi 

išao područjem Grada Kraljevice preko rta Oštro te podmorskim putem na poluotok Urinj. 

Preko ovog područja se planira gradnja regionalnog vodoopskrbnog sustava kojim bi se 

povezali postojeći vodoopskrbni sustavi na području Primorsko-goranske županije, a i šire. 


75


Također je planirana izgradnja nove vodospreme Kraljevica od 5.000 m 3 (izvan obuhvata 

ovog Prostornog plana, na području Grada Bakra) na koti 172 m n. m. te spojni cjevovodi 

prema Rijeci i Crikvenici. 

Planirana je izgradnja nove vodospreme Mižolovo u zoni Medomišljina kapaciteta od 500 m 3 . 

Novoplanirana vodosprema bi se izvela na visinskim kotama 195/200 m n. m. i za sve 

potrošače iznad kote 110 m n. m. osigurala kvalitetnu opskrbu vodom. Lokalni vodoopskrbni 

cjevovod izveo bi se kao povratni vod od nove vodospreme “Mižolovo” prema zonama K1 i O. 

Za zapadni dio zone K1 izgradio bi se cjevovod od prekidne komore Vršina čime bi se 

zadovoljile potrebe za vodom svih potrošača do kote 110 m n. m. 

Cjevovod kojim bi se napajala vodosprema Mižolovo priključio bi se na tlačni vod koji sada 

spaja vodospremu/crpnu postaju “Kraljevica” i vodospremu “Šmrika”. 

3.5.2.2. Odvodnja otpadnih voda 

Na području Grada Kraljevice potrebno je izgraditi gotovo cijeli sustav odvodnje otpadnih 

voda. U prvoj fazi se planira izgradnja pet zasebnih sustava (dok bi se u budućnosti, ovisno o 

razvoju, ti sustavi povezali u jednu cjelinu), i to sustav: naselja Bakarac, Kraljevica, Šmrika, 

Križišće i ugostiteljsko-turističke zone T1 1 i/ili T2 1A uz uvalu Marenska. Svaki od tih sustava 

imao bi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u prijemnik. Za obalne sustave 

(Bakarac, Kraljevicu i ugostiteljsko-turističku zonu T1 1 i/ili T2 1A uz uvalu Marenska) to je 

more, a za kopnene sustave (Šmrika i Križišće) to je upuštanje u teren. Spajanje sustava bi se 

izvršilo tako da se sve vode dovedu u sustav naselja Kraljevica na zajednički uređaj za 

pročišćavanje s dugim podmorskim ispustom u more. 

Za područje naselja u ZOP-u Šmrika (NA 10, NA 11 te R1 2 ) planirana je cjevovodna mreža za 

odvodnju otpadnih voda koja vodi do obalnih kolektora u uvali Črišnjeva, a zatim na uređaj 

za pročišćavanje u Kraljevici. 

Drugi sklop naselja Šmrika (NA 12) i zona ugostiteljsko-turističke namjene T1 1 i/ili T2 1A i T1 3 

povezan je cjevovodima za odvodnju otpadnih voda do obalnih kolektora u uvali Marenska i 

vezano na obalni kolektor u uv. Marenska. 

U pojedinim sustavima osim uređaja za pročišćavanje i ispusta se javljaju i crpne stanice. 

Ovisno o konfiguraciji terena, potrebno je dio otpadnih voda podizati na višu kotu. Tako je u 

sustavu Kraljevica predviđeno pet crpnih stanica, a u sustavu Križišće jedna. U sustavu koji 

gravitira naselju Jadranovo tri, u sustavu Bakarac jedna. Ova crpna stanica u sustavu Bakarac 

je potrebna za upuštanje otpadnih voda u more zbog toga što je kanalizacijski sustav položen 

nisko u odnosu na razinu mora. Ova crpna stanica će, u slučaju povezivanja u jedinstveni 

sustav služiti za prebacivanje otpadne vode u sustav naselja Kraljevica. 

3.5.2.3. Uređenje vodotoka 

Uređenje vodotoka podrazumjeva radove na održavanju vodotoka, vodnog dobra i vodnih 

građevina kao i građevina za melioracijsku odvodnju, održavanje vodotoka i vodnog dobra i 

drugih radova kojima se omogućuje kontrolirani i neškodljivi protok voda i njihovo 


76


namjensko korištenje. Radovi na održavanju vodotoka su oblaganje korita i obala kamenom 

cementnim pločama, žičanim pleterom i sl., čišćenje, uklapanje nanosa i djelomično 

produbljavanje dna korita, ublažavanje zavoja bez značajnije promjene trase korita, zemljani i 

slični radovi na uređenju i održavanju obala, zemljani radovi u inundacijskom pojasu, krčenje 

i košnja raslinja, obnavljanje, održavanje propusta i prijelaza do raspona od 5 m, popravci, 

pojačanja i obnavljanja nasipa, košnja i radovi na vegetativnoj zaštiti građevina, zamjene 

oštećenih dijelova građevina. 

U svrhu zaštite i očuvanja vodnog režima nije dozvoljeno podizati zgrade, podizati građevine, 

ograde i druge građevine koje nisu u funkciji vodotoka na udaljenosti od 20 m od vanjske 

nožice nasipa, tj. do 6 m od vanjskog ruba regulacijsko zaštitne vodne građevine koja nije 

nasip (obala i obaloutvrda. 

3.5.2.4. Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju 

Koridori cjevovoda sustava odvodnje se zbog mogućnosti pristupa mehanizacije za 

održavanje sustava odvodnje smještaju uz trasu cestovnog pojasa, a potreban koridor im se 

utvrđuje samim profilom cjevovoda. 

3.5.2.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda 

Sustav zaštite od poplava vodotoka Dubračine i Bakarački rov u dijelu koji se nalazi na 

području Grada Kraljevice dio je cjelovitog sustava obrane od poplava Sliva Dubračine i 

Sliva Bakaračkog roga . Koridor sustava linijski obuhvaća vodotok Dubračinu i Bakarački 

rov, s pritocima. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava planirano 

je utvrđivanje javnog vodnog dobra i vodnog dobra Dubračine i Bakaračkog roga s pritocima 

gdje se planira dogradnja sustava zaštite od poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, 

sanacije, popravci, redovno održavanje korita i vodnih građevina, te rekonstrukcija 

vodomjerne postaje radi automatizacije njenog rada. 

3.7.4. Zaštita mora 

"Zaštita mora od onečišćenja prvenstveno se sastoji u ispravnom prostornom planiranju na 

kopnu i određivanju namjene obalnog pojasa, te u odvodnji, pročišćavanju i dispoziciji 

otpadnih voda" (Prostorni plan Županije, knjiga 2). 

Mjere za zaštitu mora na području Primorsko-goranske županije obuhvaćaju: 

- mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu, 

Područje Grada Kraljevice 1000 m udaljeno od obalne linije i pojas mora u širini od 300 m 

od obalne crte određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je 

interesa za Republiku Hrvatsku (Zakon o prostornom uređenju, Nar. nov., br. 30/94, 68/98, 

61/00, 32/02 i 100/04). Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora te 

njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. U svrhu provođenja 

zakona donesena je Uredba, čiji su uvjeti i mjere za uređenje unesene odnosno korištene 

prilikom izrade ovog Prostornog Plana. 


77


Osim ograničenja izgradnje u građevinskim područjima temeljem Uredbe, a koja su određena 

ovim Izmjenama i dopunama, posebno određuje da u svim građevinskim područjima u pojasu 

širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu. Samo građevine koje po prirodi 

svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa (luke i 

lučke zgrade, gradska središta i sl.) mogu se smještavati na obali mora. 

Na području Grada Kraljevice u pojasu širine 300 m od obalne linije, izvan građevinskih 

područja određenih ovim Planom moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture te 

uređenje prirodnih morskih plaža sukladno Uredbi. 

- mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnih 

sustava za odvodnju otpadnih voda, određena ovim Planom što je ujedno i osnovni 

sanitarno-zdravstveni standard i najefikasniji izravni način zaštite mora. Osim toga, 

potrebno je izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i 

plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i 

eventualne zaštite. 

Osim toga, nužno je i kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja koji 

uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske 

dispozicije, čime se smanjuje 50% suspendiranih tvari prije upuštanja u more. 

Obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu 

sustava za pročišćavanje otpadnih voda i / ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini 

Županije. 

Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima 

potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite: 

− u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, 

− odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. 

Na području Grada također je prisutan problem onečišćenja mora tehnologijom obrade 

površine kod gradnje i održavanja brodova koju izvodi brodogradilište Kraljevica, potrebno je 

poduzeti sljedeće mjere zaštite: 

1. klasična tehnologija pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska (grita) 

- redovito čišćenje i održavanje površine doka prije uranjanja u more, kako određena količina 

navedenog, otpadnog materijala ne bi spiranjem otišla u more, te onečistila morsku floru i 

faunu 

- redovito odvođenje otpadnog materijala s privremenog odlagališta otpadnog pijeska s 

vlastitim bajarom (nabavljen tehnološkom obnovom - isključivo da se spriječi 

nagomilavanje navedenog otpadnog materijala), te da se spriječi ispiranje otpadnog pijeska 

s okolnog terena u more. 

2. tehnologija obrade površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do 2500 

bara, bez dodatnih abrazivnih sredstava. 


78


- ukoliko se djelatnost obavlja visokotlačnim pištoljima i kopljima koji su povezani s 

rotirajućom mlaznicom, nastaje otpadni materijal (ostaci boje pomiješani sa hrđom) koji se 

zadržava na površini doka 

- redovito čišćenje i održavanje površine doka prije uranjanja u more, kako određena količina 

navedenog otpadnog materijala ne bi spiranjem otišla u more, te onečistila morsku floru i 

faunu 

- redovito odvoženje otpadnog materijala (ostaci boje i hrđe), voda se ispušta u more (nije 

opterećena toksičnim otpadnim tvarima) 

- ukoliko se djelatnost obavlja AQUABLASTOM, tj. čistačem površina koji je montiran na 

postojeću hidrauličnu radnu košaru (opremljen je rotorima) oslobođene krute tvari i voda 

bit će direktno usisani u kombinirano vakuum-filtar postrojenje u kome će biti odvojeni i 

spremni za daljnje zbrinjavanje (spaljivanje ostataka boje i hrđe). 


79


II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 


80


I. TEMELJNE ODREDBE 

Članak 1. 

(1) Ovim Izmjenama i dopunama Plana vrši se izmjena Prostornog plana uređenja Grada 

Kraljevice (SN PGŽ br. 01/03) i usklađenje s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog 

područja mora (NN 128/04) (u daljnjem tekstu: Uredba). Izrada ovih Izmjena i dopuna 

utvrđena je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru (SNPGŽ br. 9/03 i 34/03). 

(2) Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Kraljevice (u nastavku teksta: 

Prostorni plan), utvrđuje svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog 

zemljišta, zaštitu okoliša, zaštitu obalnog područja mora, zaštitu osobito vrijednih dijelova 

prirode, te zaštitu graditeljske baštine na području Grada Kraljevice. 

(3) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Grada Kraljevice određene 

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92. i 58/93.) 

(4) Naselja u sastavu Grada Kraljevice su: Kraljevica, Bakarac, Križišće, Mali Dol, 

Šmrika i Veli Dol. 

Članak 2. 

(1) Prostorni plan iz članka (2) sadržan je u elaboratu Izmjene i dopune Prostornog plana 

uređenja Grada Kraljevice, koji se sastoji od: 

A) TEKSTUALNI DIO 

I. Obrazloženje 


1.2.6. Infrastrukturni sustavi 

1.2.6.1. Promet i veze 

1.2.6.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje 

1.2.6.3. Energetika 

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 

2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture 

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći 

i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost 

i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, 

prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora 

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja) 



3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) 


3.2.2.4. Građevine i površine infrastrukturne namjena (GI, KL) 


81


3.2.2.5.Groblja (G) 

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja 

3.2.6. Morske površine 

3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora 

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 

3.4.1.1.Područja posebnih ograničenja u korištenju 

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 

3.5.1. Prometni sustav 

3.5.1.1.Kopneni promet 

3.5.1.2.Pomorski promet 

3.5.1.3.Zračni promet 

3.5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje 

3.5.2.1.Vodoopskrba 

3.5.2.2.Odvodnja otpadnih voda 

3.7.4. Zaštita mora 

II. Odredbe za provođenje 

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU 

GRADA KRALJEVICE 

1.1. Površine naselja 

1.2. Površine za izdvojene namjene izvan naselja 

1.5. Morske površine 

2.2. Građevinska područja naselja 

2.2.1. Opće odredbe 

2.2.2. Građevine stambene namjene 

2.2.2.1.Stambene građevine 

2.2.2.2.Višestambene građevine 

2.2.3. Građevine društvene namjene 

2.2.4. Građevine gospodarske namjene 

2.2.4.1.Građevine zanatske i poslovne namjene 

2.2.4.2.Poljoprivredne gospodarske građevine 

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene 

2.3. Izgrađene strukture van naselja 



2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena 

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena 

2.3.1.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene 

2.3.1.5. Groblja 

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja 

2.3.2.1. Građevine infrastrukture 

2.3.2.2. Stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja 

poljoprivredne djelatnosti 

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH 

I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 


82


5.1. Prometni sustav 

5.1.1. Kopneni promet 

5.1.1.1. Cestovni promet 

5.1.1.4. Pošta i telekomunikacije i radijske komunikacije 

5.1.2. Pomorski promet 

5.1.3. Zračni promet 

5.2. Sustav vodoopskrbe i odvodnje 

5.2.1. Korištenje voda 

5.2.2. Sustav odvodnje 

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO- 

POVIJESNIH CJELINA 

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti 

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

8.4. Zaštita mora 

9. MJERE PROVEDBE PLANA 

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja 

9.1.1. Prostorni planovi područja posebnih obilježja 

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja 

9.1.3. Detaljni planovi uređenja 

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 

9.2.1. Uređenje zemljišta 

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

B) GRAFIČKI DIO 

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000 

1. Korištenje i namjena površina 1:25 000 

1a. Korištenje i namjena površina - Prometni i telekomunikacijski sustav 1:25 000 

2a. Infrastrukturni sustavi i mreže - Sustav vodoopskrbe i odvodnje 1:25 000 

3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja 1:25 000 

3a. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25 000 

3b. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih 

mjera uređenja i zaštite 1:25 000 

b) Kartografski prikaz u mj. u 1:5000 

4. Građevinska područja 

(2) Kartografski prikazi i tekst ovih Odredbi temeljni su dokumenti za primjenu Prostornog 

plana. 

Članak 3. 

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće 

značenje: 

1. Grad Kraljevica - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne 

samouprave sa statusom Grada. 

2. grad Kraljevica - označava naselje Kraljevica. 

3. Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u 

planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu. 


83


4. Granica građevinskog područja naselja - definira površinu građevinskog područja 

naselja. 

5. Građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno 

proširenje postojećeg naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive 

funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, 

ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, površine infrastrukturnih 

sustava, groblja, sportsko-rekreacijska namjena, vjerske građevine, zdravstvene građevine i 

javne zelene površine. 

6. Površine za izdvojene namjene izvan naselja - izdvojene namjene izvan naselja su 

specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od 

naselja. U površinama za izdvojene namjene izvan naselja ne može se planirati novo 

stanovanje. 

Grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, 

sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, groblja i ostala namjena (turistički, 

trgovački i poslovni sadržaji). 

7. Građevina osnovne namjene - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i 

predviđena ovim Prostornim planom. 

8. Građevine stambene namjene dijele se na stambene građevine i višestambene 

građevine. 

- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3 

stana, 

- višestambena građevina je građevina sa više od 3 stana. 

9. Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta i sl. 

10. Manje građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, 

skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i 

ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama. 

11. Poljoprivredne gospodarske građevine su: 

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta 

poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl. 

- s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. 

12. Podrum - je etaža građevine koja je potpuno ili djelomično ukopana sa svih strana u 

teren s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže 

kote prirodnog terena kojeg pokriva građevina. 

13. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5 

metara. 

14. Etaža - etažom se smatraju: 

- bilo koji kat građevine uključujući i podrum, 

- potkrovlje čija je visina najvišeg nadozida viša od 90 cm. 

15. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina 

osnovne namjene i pomoćnih građevina prema ovoj Odluci. 

16. Koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama 

i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih 

zatvorenih otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na 

građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio 

podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i 

slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu, 

nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine. 

17. Koeficijent iskorištenosti je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine 


84


građevne čestice. 

18. Visina građevine je duljina najduže vertikale u bilo kojem presjeku građevine mjereno 

od kote prirodnog terena do sljemena ili najviše kote ravnog krova. 

19. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna 

cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene. 

20. Građevni pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne 

građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o 

lokalnim uvjetima. 

21. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se: 

− reljef, more, zelenilo; 

− posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine; 

− karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta; 

− ambijentalne vrijednosti; 

− veličina i izgrađenost građevnih čestica; 

− način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina; 

− komunalna oprema; 

− opremljenost komunalnom infrastrukturom; 

− druge vrijednosti i posebnosti. 

22. Ribarske kućice – građevine uz obalu mora građene na autohtoni način namijenjene 

smještaju ribarske opreme i pribora. 

23. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta 

I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, 

koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, 

minimalne širine 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna 

širina može iznositi i manje, ali ne manje od 3 m. 

II. A Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno 

uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu i osnovnu 

infrastrukturu: pristupni put, propisani broj parkirališnih mjesta, priključak na 

niskonaponsku mrežu, te odvodnju otpadnih voda i opskrbu vodom na način da se 

iznimno, u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, do izgradnje javne mreže 

odvodnje, stambene, stambeno - poslovne i poslovno - stambene građevine mogu 

spojiti na individualne uređaje do veličine 10 ES na način prihvatljiv sa aspekta zaštite 

okoliša. 

II. B Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno 

uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu, direktni 

kolni pristup, propisani broj parkirališnih mjesta, priključke na niskonaponsku 

električnu mrežu, priključak na zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda 

odnosno vlastiti zatvoreni sustav kanalizacije s pročišćivačem. 

III. kategorija uređenosti podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište, koje 

obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja. 


85


II. 

ODREDBE ZA PROVOĐENJE 

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA 

PODRUČJU GRADA KRALJEVICE 

Članak 4. 

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određeno Prostornim planom prikazano je na 

kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mj. 1:25.000. 

(2) Prostor Grada Kraljevice se prema namjeni dijeli na: 


- površine za izdvojene namjene izvan naselja, 

- poljoprivredne površine, 

- šumske površine, 

- morske površine. 

(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i 

izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju: 

1. Građevinska područja za: 


- površine za izdvojene namjene izvan naselja. 

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture 

(prometne, energetske, komunalne itd.), te stambene i gospodarske građevine u funkciji 

obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. 

1.1. POVRŠINE NASELJA 

Članak 5. 

Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili 

se planira: 

− stambena gradnja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i 

predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, 

ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, 

parkirališta i sl., 

− parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja, 

− skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju 

zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila, 

− poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine. 

tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, 

fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, kao i automehaničarske 

radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine, 

pečenjarnice i slično. 

Članak 6. 

(1) Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja u sastavu Grada 

Kraljevice, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora, i to: 

1. Građevinska područja naselja unutar obuhvata ZOP-a su: 

- NA1, NA2 i NA3 - Bakarac, 

- NA5, NA6, NA7 - Kraljevica, Kraljevica - Vršina, Kraljevica - Banj 


86


- NA8 - Kraljevica - Podbanj, 

- NA10 - Šmrika - Bobuši, 

- NA11 - Šmrika - Kuntija, 

- NA12 - Šmrika - Grmani, 

- NA13 - Šmrika - Neriz. 

2. Građevinska područja naselja izvan obuhvata ZOP-a su: 

- NA4 - Bakarac, 

- NA9 i NA9 1 - Šmrika, 

- NA14 i NA15 - Mali Dol, 

- NA16 - Križišće, 

- NA17 i NA18 - Veli Dol. 

(2) Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i 

površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, 

šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan 

građevinskih područja. 

(3) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu 

br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i na katastarskoj podlozi u mj. 1:5.000, na 

kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”. 

1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE IZVAN NASELJA 

Članak 7. 

(1) Razgraničenje površina za izdvojene namjene izvan naselja određeno je za: 

− gospodarsku namjenu (proizvodnu i poslovnu), 

− ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, 

ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te sl. namjene (T1), turistička naselja (T2), 

− sportsko-rekreacijsku namjenu (sportski centar, rekreacijsko područje-kupalište, 

rekreacijsko područje-obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji), 

− infrastrukturnu namjenu, 

− groblja, 

− ostalu namjenu (turistički, trgovački i poslovni sadržaji). 

(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom 

prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000, te br. 4. “Građevinska područja”, 

mj. 1:5000. 

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE 

Članak 11. 

(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavlja se temeljem vrednovanja 

zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 

“Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000. 

(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji 

obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla 

(P2 i P3). 


87


1.4. ŠUMSKE POVRŠINE 

Članak 12. 

(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena 

površina” mj. 1:25.000, a razgraničene su na: 

- gospodarske šume (Š1), 

- šume posebne namjene(Š3). 

(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta obavlja se 

temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. 

(3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište područje na kojem se prostor može 

koristiti na način predviđen za šumsko ili poljoprivredno tlo. 

1.5. MORSKE POVRŠINE 

Članak 13. 

(1) Morske površine na području obuhvata Prostornog plana prikazane su na 

kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000. 

(2) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad morske plohe. 

(3) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za: 

- prometne djelatnosti (unutarnji plovni put) 

- rekreaciju (rekreacijske zone obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu tj. zaštićeni 

obalni pojas mora, koje je namijenjeno kupanju i sportovima na vodi. Na tim je 

dijelovima obale pojas obalnog mora širine minimalno 300 metara od obalne crte). 

- ostale djelatnosti (akvatorij brodogradilišta, lučka područja i sidrišta). 

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU 

ŽUPANIJU 

Članak 14. 

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za državu i Primorskogoransku 

županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko-usmjeravajući 

uvjeti. 

(2) Građevine od važnosti za državu i županiju koje se grade i rekonstruiraju unutar 

građevinskog područja naselja Kraljevice uređuju se prema ovoj Odluci. 

(3) Građevine od važnosti za državu određene su prema značenju zahvata u prostoru, a 

sukladno posebnom propisu, i to su: 

1. Proizvodne građevine: 

- brodogradilište u Kraljevici – postojeća građevina u proizvodnoj zoni 

2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Željezničke građevine: 

- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka - 

Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik. 

b) Cestovne građevine: 

- Autocesta i brza cesta: 


88


(Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split 

I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac 

- čvor Križišće - čvor Šmrika (JTC) - most Krk - Omišalj 

3. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Građevine za vodoopskrbu: 

- regionalni vodoopskrbni sustav 

4. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina: 

- naftovodi i produktovodi - magistralni naftovod za međunarodni transport: Omišalj- 

Sisak, 

- plinovod (planiran) - alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni 

transport, kopnena trasa Omišalj - Delnice - Republika Slovenija. 

b) Elektroenergetske građevine 

- prijenosni dalekovod 220kV Meline – HE Senj. 

5. Poštanske i telekomunikacijske građevine: 

a) međunarodni TK kabeli I razine: 

- Rijeka-Krk-Senj/Rab-Novalja, 

- alternativni: Rijeka-Senj 

Članak 15. 

Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i 

cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za 

Županiju: 

1. Građevine društvenih djelatnosti: 

a) Srednje škole - Kraljevica 

b) Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Kraljevica 

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) luke otvorene za javni promet: 

- Kraljevica 

b) luke posebne namjene: 

- luka u funkciji brodogradilišta u Kraljevici. 

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

a) Ostale državne ceste: 

- čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica – Novi Vinodolski - Senj, 

b) Osnovne županijske ceste: 

- Mošćenička Draga - Medveja - Lovran - Opatija - Rijeka - Kostrena - Bakar - 

Kraljevica - čvor Šmrika. 

- Crikvenica - Tribalj - Drivenik - Križišće - Meja - Praputnjak - Krasica - Sv.Kuzam. 

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima 

i instalacijama: 

a) telekomunikacijske građevine: 

- magistralni TK kabeli II razine – Rijeka-Krk-Rab-Pag; 

- alternativni pravac Rijeka-Senj, 

b) poštanske građevine 

- postojeći poštanski uredi 

5. Građevine za vodoopskrbu podsustava: 

- “Rijeka” 

6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i 


89



- Kraljevica 

7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i 


a) transformatorske stanice 

- Kraljevica (planirana 110/20 kV), 

b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći: 


- Kraljevica - RS Omišalj 

- Meline - Kraljevica 

c) distribucijski dalekovod 2x110 kV-planirani: 


8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: 

- Županijska plinska mreža 

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 

2.2.1. Opće odredbe 

Članak 16. 

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela 

definiranog ovim Prostornim planom. 

(2) U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba 

smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture. 

(3) Sva građevinska područja naselja na području Grada Kraljevice moraju imati I. 

kategoriju uređenosti. 

(4) Za građevinska područja naselja iz članka 6 stavak (1) točka 1. utvrđuje se II. B 

kategorija uređenosti, (zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem). Iznimno, u 

izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja iz članka 6 stavak (1) točka 1, do 

izgradnje priključka na zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno izgradnje 

zatvorenog sustava kanalizacije s pročišćivačem moguće je odvodnju otpadnih voda rješiti na 

način da se, do izgradnje javne mreže odvodnje, stambene, stambeno - poslovne i poslovno - 

stambene građevine mogu spojiti na individualne uređaje do veličine 10 ES na način 

prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša. 

Članak 17. 

(1) U građevinskom području naselja unutar obuhvata Prostornog plana područja posebnih 

obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do utvrđivanja točnih trasa moguća je 

samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta 

života i rada. 

(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 81, stavkom 

(3). 

Članak 18. 

(1) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne može biti manja 

od 5 metara, udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ne može 

biti manja od 15 metara. 


90


(2) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja 

od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za 

upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama. 

(3) Posebne prometne uvjete priključenja na državne i županijske ceste određuje nadležno 

tijelo prema posebnom propisu, a za nerazvrstane nadležna služba Grada Kraljevice. 

(4) Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima 

manjim od onih iz stavka (1), mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća 

udaljenost građevine od regulacijskog pravca. 

(5) Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih 

susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1), udaljenost 

može biti i manja od one iz stavka (1), ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim 

susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima. 

(6) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za jednosmjerni 

promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, prilikom gradnje građevina osnovne 

namjene, regulacijski pravac formirati će se na način da se osigura prostor za širenje 

nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara. 

2.2.2. Građevine stambene namjene 

2.2.2.1.Stambene građevine 

Članak 19. 

(1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi unutar građevinskih područja naselja za koja 

nije propisana obavezna izrada urbanističkih planova uređenja (definirano člankom 164.) 

grade se: 

- slobodnostojeće stambene građevine, 

- poluotvorene stambene građevine, 

- stambene građevine u nizu, 

- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske 

građevine na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene. 

(2) Odredbe od dosadašnjeg članka 20. do dosadašnjeg članka 28., vrijede samo za 

neposredno provođenje Odredbi ovog Prostornog plana. 

Članak 20. 

Površina građevne čestice ne može biti manja od: 

- za slobodnostojeće građevine: 300 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na 

mjestu građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 metara, 

- za poluotvorene građevine: 250 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu 

građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 12 metara; 

- za građevine u nizu: 200 m 2 , uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu 

građevnog pravca građevine, ne može biti manja od 9 metara. 


91


Članak 21. 

(1) Minimalna tlocrtna površina nove stambene građevine je 50 m 2 za sve veličine 

građevnih čestica. 

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti određuje se: 

− za slobodnostojeće građevine: 0,4 

− za poluotvorene građevine: 0,4 

− za građenje u nizu: 0,5 

(3) Iznimno od stavka (3) ovog članka, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na 

regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i veći prema 

odredbama plana nižeg reda, a tamo gdje on nije propisan, obvezatna je izrada detaljnog plana 

uređenja 

(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti jest: 

− za slobodnostojeće građevine 0,8 

− za poluotvorene građevine 0,8 

za građenje u nizu 1,0. 

Članak 22. 

(1) Maksimalni broj etaža građevine je 4 etaže. 

(2) Najveća visina građevine (h) iznosi 11,5 metara. 

(3) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, 

nagib do 30°. 

Članak 23. 

(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti 

udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene i ne manje od 3 

metra od granice susjedne građevne čestice . 

(2) Građevine stambene namjene koje će se graditi na poluotvoreni način tako da će se 

jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju sa svoje 

tri slobodne strane biti udaljene od susjedne građevine osnovne namjene najmanje pola visine 

(h/2), ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice. 

(3) Građevine koje će se graditi u nizu, bočnim će stranama biti prislonjene na susjedne 

građevine ili granice građevnih čestica, moraju sa svoje dvije slobodne strane biti udaljene 

najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine osnovne namjene, ali ne manje od 3 metra 

od granice građevne čestice. 

Članak 24. 

(1) Na jednoj građevnoj čestici mogu se osim jedne građevine stambene namjene graditi 

pomoćne i manje građevine gospodarske namjene, te poljoprivredne gospodarske građevine. 

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar građevinskih područja naselja u ZOP-u 

mora izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina sa izvorima zagađenja nije 

dozvoljena. 

(3) Unutar građevine stambene namjene mogu se planirati poslovni sadržaji, uz uvjet da 

ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora. 

(4) Poslovnim sadržajima iz stavka (3) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez 

opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, 

prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično. 


92


Članak 25. 

(1) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene mogu se graditi na građevnoj čestici 

uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje podruma. 

(2) Pomoćne i manje građevine gospodarske namjene grade se uz uvjet da: 

− maksimalna dozvoljena visina iznosi 6 m, 

− tlocrtna površina nije veća od 60 % tlocrtne površine građevine osnovne namjene. 

(3) Najmanja udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od susjednih građevnih 

čestica mora biti: 

− ako se grade kao slobodnostojeće građevine moraju od granice građevne čestice biti 

udaljene minimalno 1 metar. 

− slobodnostojeća pomoćna građevina može se graditi i na udaljenosti manjoj od 1 metra 

prema susjednoj čestici uz uvjet da se na pročelju građevine koja se nalazi na manjoj 

udaljenosti od 1 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora., odvodnja 

oborinske vode sa krovišta se mora riješiti unutar pripadajuće građevne čestice. 

− ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene 

vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar 

pripadajuće građevne čestice, 

− ako se grade u nizu, moraju biti s dvije strane prislonjene na susjedne građevine i odijeljene 

vatrobranim zidom, uz uvjet da se odvodnja oborinske vode sa krovišta mora riješiti unutar 

pripadajuće građevne čestice, 

− za građenje u već izgrađenim dijelovima naselja primjenjuju se odgovarajuće odredbe iz 

članka 21, stavak (4). 

(4) Udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca 

iznosi 4 metara. 

(5) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za jednosmjerni 

promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, prilikom gradnje građevina osnovne 

namjene, regulacijski pravac formirati će se na način da se osigura prostor za širenje 

nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara. 

(6) Ako građevine iz stavka (1) ovog članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj 

čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 metra. 

Članak 26. 

(1) Na građevnoj čestici osim građevine osnovne namjene mogu se graditi i poljoprivredne 

gospodarske građevine kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje potkrovlja, tako da : 

− potkrovlje se može koristiti samo za spremanje proizvoda poljodjelskih gospodarstava, 

− najveća dopuštena visina iznosi 7 metara, 

− građevni pravac u pravilu je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene, 

− građevine moraju biti udaljene najmanje 10 metara od građevine osnovne namjene na istoj 

građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj 

građevnoj čestici, 

− građevine moraju od granice građevne čestice biti udaljene minimalno 1 metar. 

− iznimno, slobodnostojeća pomoćna građevina može se graditi i na udaljenosti manjoj od 1 

metra prema susjednoj čestici uz uvjet da se na pročelju građevine koja se nalazi na manjoj 

udaljenosti od 1 metra (ili na granici građevne čestice sa susjednom česticom) od granice 

čestice ne dozvoljava izgradnja otvora., odvodnja oborinske vode sa krovišta se mora 

riješiti unutar pripadajuće građevne čestice. 


93


− otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, najveće veličine 60 x 60 

cm i ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm. 

(2) Građevine koje se izgrađuju na poluotvoreni način, jednom svojom stranom se 

prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građevinu, dok udaljenost drugih dijelova 

građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3 metra. 

(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5 metara od granice građevne čestice, ako 

su letilišta okrenuta prema toj granici, a 3 metra ako su okrenuta u suprotnom smjeru. 

(4) Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora biti 

minimalno 12 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, 17 m od građevine 

osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici i manjih građevina poslovne namjene. 

(5) Gnojišta moraju biti minimalno 17 m udaljena od građevina osnovne namjene na 

vlastitoj i susjednoj čestici i manjih građevina poslovne namjene. 

(6) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod mora biti 

nepropusan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. 

(7) Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od 

nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i 

ne smiju se razlijevati po okolnom terenu. 

(8) Jame za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i 

nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih 

građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta. 

(9) Udaljenost građevina iz stavka (1) ovog članka od građevina za opskrbu vodom 

(bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi. 

Članak 27. 

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina, te građevinski materijali koji će se upotrijebiti 

moraju biti primjereni tipologiji krajobraza, tj. primorskom prostoru i tradiciji, u skladu s 

uobičajenim načinom građenja i lokalnim uvjetima. 

(2) Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama zemljišta. 

(3) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, kupole za prirodno osvjetljavanje te 

kolektore sunčeve energije. 

Članak 28. 

(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivati će se, u pravilu, na 

tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike 

krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. 

(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim 

obilježjima naselja. 

(3) U naseljima u ZOP-u mora dio građevne čestice između regulacijskog pravca i 

građevnog pravca hortikulturno se uređuje kao travnjak ili cvjetnjak. 

(4) Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. 

(5) Ograde se izrađuju od kamena, zelenila i metala, ili kombinacijom drugih materijala, 

visine najviše 150 cm. 

(6) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se 

zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm. 


94


2.2.2.2.Višestambene građevine 

Članak 29. 

Višestambene građevine mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja 

Kraljevica (NA 5). 

Članak 30. 

(1) Na postojećim višestambenim građevinama mogu se izvoditi zahvati kojima se ne 

povećava visina građevine. 

(2) U višestambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji u nižim etažama uz 

uvjet da ukupna površina poslovnog prostora ne prelazi ukupnu površinu stambenog prostora. 

(3) Poslovnim sadržajima iz stavka (2) ovog članka smatraju se tihe i slične djelatnosti bez 

opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, 

prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično. 

Članak 31. 

(1) Minimalna veličina građevne čestice za višestambene građevine iznosi 600 m 2 . 

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. Iznimno, za višestambene 

građevine koje se nalaze u području uže povijesne jezgre Kraljevice koeficijent izgrađenosti 

može iznositi najviše 0,8. 

(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6. 

Članak 32. 

(1) Najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine su 4 etaže. 

(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 17,5 m. 

(3) Krovišta građevine mogu biti ravna ili kosa. Ukoliko se krovišta izvode kao kosa, 

nagib je do 30°. 

Članak 33. 

(1) Udaljenost višestambene građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 4 

metra, uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od pola visine (h/2) 

građevine. 

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja građevni pravac utvrđuje se 

prema postojećim građevinama. 

Članak 34. 

(1) Za uređenje građevne čestice višestambene građevine vrijede uvjeti iz članka 28. 

ovih Odredbi. 

(2) Pojedinačne intervencije na pročeljima nisu dozvoljene. 

2.2.3. Građevine društvene namjene 

Članak 35. 

(1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi unutar građevinskih područja naselja koja se 

nalaze izvan ZOP-a grade se građevine društvene namjene tlocrtne projekcije do 400 m 2 i 

visine do 2 etaže. 


95


(2) Prostorni raspored građevina društvene namjene na području Grada Kraljevice 

prikazan je na kartografskom prikazu br. 1a "Korištenje i namjena površina – Prometni i 

telekomunikacijski sustav" u mj. 1:25.000. 

Članak 36. 

(1) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi 

građevina društvene namjene iznosi 0,5, osim građevinske čestice za sport i rekreaciju i 

vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 0,8. 

(2) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 osim za površine sporta i 

rekreacije, te vjerske građevine, gdje može iznositi najviše 2,4. 

(3) Građevine društvene namjene (osim vjerskih građevina), mogu se graditi do visine od 

14,5 m s najviše tri etaže. 

(4) Krovište može biti ravno ili koso nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja 

pojedine građevine. 

(5) Građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% 

njene površine treba hortikulturno urediti. 

Članak 37. 

(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su: 

(2) Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice): 

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m 2 po djetetu, za 

dvoetažnu 25 m 2 po djetetu, 

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 . 

(3) Osnovne škole: 

- brutto površina građevine je oko 4,8 m 2 /učeniku, 

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za 

odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr., 

- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m 2 / učeniku za rad škole 

u 2 smjene. 

(4) Srednje škole: 

- U Kraljevici se planira otvaranje srednje škole u prostoru bivše vojarne. 

(5) Sport i rekreacija: 

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportskorekreacijskih 

građevina (dvorana), 

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj 

blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta. 

(6) Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost: 

- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih 

područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose 

kvaliteti života u naselju, 

- na području današnjeg dvorca Frankopan planira se otvaranje multimedijalnog centra. 

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih 

ambulanti i poliklinika, 

- u djelatnosti socijalne skrbi planirano je otvaranje doma za smještaj starijih osoba 

prema slijedećim standardima: 

- gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja 

zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i 

uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma, 


96


- dom umirovljenika se u pravilu može graditi za najmanje 50 korisnika, 

- ukupna površina zemljišta za gradnju doma iznosi najmanje 50 m 2 po 

korisniku. Ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može 

iznositi od 38-42 m 2 po korisniku doma, 

- depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma 

umirovljenika, 

- ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 

m 2 po korisniku doma. 

(7) Vjerske građevine: 

- najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog 

projekta. 

(8) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju 

od dviju kombiniranih namjena iz stavaka (1) – (7) ovog članka. 

(9) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i ostalim sadržajima javnog interesa u 

pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno. 

2.2.4. Građevine gospodarske namjene 

Članak 38. 

(1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi unutar građevinskih područja naselja koja se 

nalaze izvan ZOP-a i za koja nije propisana obavezna izrada urbanističkog plana uređenja 

grade se: 

- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 500 m 2 , 

- poljoprivredne gospodarske građevine, s izuzetkom navedenim u članku 46, stavak (3). 

Članak 39. 

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene 

na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i 

osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju 

obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš. 

(2) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi: 

− građevine zanatske namjene, 

− građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke i komunalno servisne), 

− poljoprivredne gospodarske građevine. 

2.2.4.1. Građevine zanatske i poslovne namjene 

Članak 40. 

(1) Površina građevne čestice za građevine zanatske ili poslovne namjene ne može biti 

manja od 400 m 2 . 

(2) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5. 


(4) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene 

namjene, najveće dopuštene površine 100 m 2 . 


97


Članak 41. 

(1) Najveći dopušteni broje etaža građevine zanatske ili poslovne namjene iznosi 2 etaže. 

(2) Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim 

procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,5 metara. 



Članak 42. 

(1) Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi ½ visine građevine (h/2), 

ali ne manje od 3 metra od granice građevne čestice. 

(2) Građevine zanatske ili poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog 

područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalne širine 5,5 

metara. 

Članak 43. 

(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i 

ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu. 

(2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili 

zaštitno zelenilo. 

(3) Ograde ne mogu biti više od 2 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite građevine 

ili načina korištenja. 

(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i 

tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja. 

Članak 44. 

(1) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je 

osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, 

zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije 

koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i 

rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja. 

(2) Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja 

zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša. 

2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine 

Članak 45. 

(1) Površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m 2 . 



(4) Dozvoljena je izgradnja najviše jedne etaže. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 

5 m. 

Članak 46. 

(1) Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu te izgradnja 

poljoprivrednih gospodarskih građevina može se planirati unutar naselja, s tim da se za 

poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja to odnosi na uzgoj maksimalno: 

- odraslih goveda do 2 komada, 


98


- teladi ili junadi do 3 komada, 

- konja do 2 komada, 

- peradi do 100 komada, 

- kunića do 20 komada, 

- ovce, koze 15 komada. 

(2) Broj grla moguće je i kombinirati. 

(3) Poljoprivredne gospodarske građevine s izvorom zagađenja ne smiju se graditi unutar 

građevinskog područja naselja u ZOP-u. 

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene 

Članak 47. 

(1) Neposrednim provođenjem ovih Odredbi unutar građevinskih područja naselja izvan 

ZOP-a, građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije do 400 m 2 . 

Članak 48. 

(1) Minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke 

namjene je 400 m 2 . 



(4) U sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. 

Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice. 

(5) Iznimno od stavaka (2) i (3) ovog članka u građevinskim područjima naselja koja se 

nalaze u ZOP-u se utvrđuje sljedeće: 

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3. 

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,8. 

- Najveći dopušteni kapacitet pojedinačne građevine za smještaj može biti do 80 kreveta, a 

planira se unutar površine određene za mješovitu namjenu. 

Članak 49. 

(1) Najveći broj etaža građevine su četiri etaže. 

(2) Najveća dopuštena visina građevine (h) iznosi 14,0 m. 



Članak 50. 

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6 

metara, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na 

pročelju koje se nalazi na manjoj udaljenosti od 3 metra od granice čestice ne dozvoljava 

izgradnja otvora. 

(2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu širine minimalno 5,5 

metara. 

(3) Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora 

imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale. 

(4) Odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s 


99


pročišćavanjem. 

Članak 51. 

(1) Najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno - pejzažno 

zelenilo. 

(2) Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je 

odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili 

planirana). 

Članak 52. 

(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke 

namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine. 

(2) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko - turističke 

namjene na području zaštićene graditeljske baštine moguća je u skladu sa stavkom (1) ovog 

članka i člancima 132.-138. ovih Odredbi. 

(3) Hoteli, pansioni, odmarališta, turistička naselja, moteli i depadanse namijenjeni 

ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene. 

2.2.6. Kiosci 

Članak 53. 

Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju 

novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili 

obrtničkih usluga. 

Članak 54. 

Lokacije za postavu kioska na području naselja Kraljevica utvrđuju se posebnom Odlukom 

koju donosi Gradsko vijeće. 

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA 

Članak 55. 

U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture van građevinskih područja naselja su: 

− površine za izdvojene namjene izvan naselja, 

− građevine izvan građevinskog područja. 


Članak 56. 

Za površine gospodarske namjene, ugostiteljsko-turističke namjene, sportsko-rekreacijske 

namjene (sportski centar) te za infrastrukturne površine obavezna je izrada urbanističkog plana 

uređenja ili detaljnog plana uređenja, što je određeno člancima 164 i 165. ovih Odredbi. 

Članak 57. 

(1) Površine za izdvojene namjene izvan naselja utvrđene ovim Prostornim planom 

određene su na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i 


100


br. 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5000. 

(2) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport 

i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose 

kvaliteti prostora. 

(3) Građevine na površinama za izdvojene namjene izvan naselja mogu se graditi pod 

uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica širine minimalno 5,5 m. 

Članak 58. 

Prostornim planom određena su građevinska područja za: 

- gospodarsku namjenu, 

- ugostiteljsko-turističku namjenu, 

- sportsko-rekreacijsku namjenu, 

- infrastrukturnu namjenu, 

- groblja, 

- ostalu namjenu. 

Članak 59. 

(1) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena 

tehnologija građenja pojedine građevine. 

(2) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja 

objekta. 


Članak 60. 

(1) Prostornim planom određene su površine za gradnju gospodarskih sadržaja: 

- proizvodne namjene, 

- poslovne namjene, 

(2) Površina proizvodne namjene na području Grada Kraljevice je brodogradilište u 

Kraljevici, namijenjeno proizvodnoj djelatnosti s pratećim sadržajima kao što su skladišta, 

servisi, radionice i druge djelatnosti. 

(3) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju 

manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, 

servise, komunalne usluge i sl.). 

(4) Uz osnovnu djelatnost iz ovog članka, moguće je na površinama gospodarske namjene 

razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa 

proces osnovne djelatnosti. 

Proizvodna i poslovna namjena 

Članak 61. 

(1) Proizvodna namjena (I) planirana je na slijedećoj lokaciji: 

- I 1 - Kraljevica: brodogradilište, P = 10,88 ha. 

(2) Poslovna namjena (K) planirana je na slijedećim lokacijama: 

- K 1 - Kraljevica: zona Banj-Zlibina, P = 6,25 ha, 

- K 2 - Kraljevica: zona Medomišljina - Briljeva, P = 5,17 ha, 

- K 3 - Kraljevica: zona Lukićevo P = 2,70 ha. 


101


(3) Za zone navedene u stavku (2) ovog članka obvezna je izrada detaljnog plana uređenja, 

a za zonu navedenu u stavku (1) ovog članka obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja. 

Članak 62. 

(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice poslovne i proizvodne namjene je 

500 m 2 . 

(2) Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m. 

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,5. 

(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0. 

(5) Najveća dopuštena visina građevine određuje se kao u članku 41. ovih Odredbi. 

Članak 63. 

(1) Na površinama gospodarske namjene (poslovne i proizvodne) mogu se uz građevine 

osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su: 

- nadstrešnice i trijemovi, 

- prostori za manipulaciju, 

- parkirališta, 

- potporni zidovi, 

- komunalne građevine i uređaji, 

- prometne građevine i uređaji, 

- površine i građevine za šport i rekreaciju, 

- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa. 

(2) Ostale građevine grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela čestice. 

(3) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i uređivati: 

- potporni zidovi, 

- prostori za manipulaciju, 

- parkirališta, 

- komunalne građevine i uređaji, 

- prometne građevine i uređaji. 

Članak 64. 

(1) Obvezni građevni pravac udaljen je, u pravilu, najmanje 10 m od regulacijskog pravca 

odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne i proizvodne) prema javnoj cesti i 

predstavlja granicu gradivog dijela čestice. 

(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica 

gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6 m. 

Članak 65. 

(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima 

suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te 

primjenu suvremenih tehnologija građenja. 

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka. 

Članak 66. 

(1) Ograde građevnih čestica gospodarske namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) 

grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti 

ograđene i živicom. 


102


(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni 

(parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice). 

(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m. 

(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu do 2 m. 

(5) Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog 

zaštite građevine ili načina njezina korištenja. 

Članak 67. 

(1) Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne ili proizvodne namjene potrebno je 

urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama 

ukrasnog grmlja i visokog zelenila. 

(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice 

prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka 

(1) ovog članka. 

(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri 

sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici. 

(4) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima 

urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima. 

Članak 68. 

Kote prilaza pojedinim građevnim česticama gospodarske namjene potrebno je prilagoditi 

niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena. 

Članak 69. 

Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske namjene treba omogućiti internom kolnom 

prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima. 

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena 

Članak 70. 

(1) Prostornim planom predviđene su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke 

namjene. 

(2) U površinama namijenjenim smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja ne može se 

planirati nova stambena gradnja. 

(3) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom 

obuhvaćaju: 

- hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i 

zabavne i sl. namjene (T1), 

- turistička naselja, (T2) sadrže hotele, smještajne kapacitete, sportske i rekreativne 

djelatnosti, parkove, zelenilo itd. 

- kampove (T3) 

Članak 71. 

(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine ugostiteljsko turističke 

namjene iznosi 400 m 2 . 



(4) Najveći broj etaža građevine su pet etaža, bez mogućnosti izgradnje potkrovlja. 


103


(5) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 17 m. 

(6) Iznimno od stavka (2) i (3) ovog članka za građevne ugostiteljsko-turističke namjene 

unutar ZOP-a utvrđuje se: 

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti je 0,3; 

- Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,8. 

(7) Proračunski broj kreveta za smještajne jedinice - hotel iznosi 2 kreveta po jednoj 

smještajnoj jedinici; za turističko naselje iznosi 3 kreveta po smještajnoj jedinici i za kamp 3 

kreveta po smještajnoj jedinici. 

• Hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, 

rekreativne i zabavne te sl. namjene (T1) 

Članak 72. 

(1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za hotele s 

pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne i sl. 

namjene (T1). 

(2) Na području Grada Kraljevice predviđena su sljedeća građevinska područja za hotele s 

pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne, zabavne i sl. 

namjene (T1): 

− T1 1 i/ili T2 1A - Šmrika - Uvala Marenska 

P = 9,00 ha, neizgrađena, 


− T1 3 - Šmrika (Šmrika) 

P = 1,75 ha, neizgrađena, 

− T1 3A i/ili T2 3 - Uvala Scott (Kraljevica), 




- (T1) - rt Nirvana (Kraljevica) površine 1,55 ha,izgrađena 


(3) Uvjeti smještaja građevina i uređenje navedenih površina utvrditi će se izradom 

urbanističkih planova uređenja. 

(4) Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene - T1 1 i/ili T2 1A - Šmrika: uvala Marenska, 

T1 3 - Šmrika, i T1 - rt Nirvana, dozvoljena je gradnja motela i hotela bez mogućnosti 

izgradnje novih vikend i turističkih apartmana. 

Turistička naselja 

Članak 73. 

(1) Na području Grada Kraljevice predviđena su slijedeća turistička naselja (T2): 

- T2 1 i T3 1 - Oštro (Kraljevica), P = 27,11 ha, 

- T2 2 - Javorišće - Podbanj (Kraljevica), P = 6,00 ha, 

- T1 3A i/ili T2 3 - Uvala Scott (Kraljevica), P = 16,90 ha, 

- T2 3A - Uvala Scott - postojeće vikend naselje (Kraljevica), P = 1,88 ha. 

- T2 4 i T3 4 - Bakarac (Bakarac), P = 4,00 ha. 

U sklopu ugostiteljsko - turističke namjene T1 3A i/ili T2 3 i T2 3A u uv. Scott (Kraljevica) 

planiran je privez. Namijenjena je privezu i odvezu putnika i brodica. Broj vezova može biti 


104


najviše 20% ukupnog smještajnog kapaciteta ugostiteljsko - turističke zone T1 3A i/ili T2 3 

T2 3A., ali ne više od 200 vezova. 

i 

(2) Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T2 1 i T3 1 - Kraljevica: rt Oštro, nije 

dozvoljena gradnja vikend i turističkih apartmana. 

- Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T2 2 - Kraljevica: lokacija ispod Javorišća, 

dozvoljena je izgradnja hotela. 

- Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T1 3A i/ili T2 3 - Kraljevica: uvala Scott, 

dozvoljena je izgradnja hotela, bungalova bez mogućnosti izgradnje kampa. 

- Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T2 3A - Kraljevica: uvala Scott, pretežito 

sezonsko stanovanje koje je gotovo u potpunosti izgrađeno, moguća je rekonstrukcija i 

adaptacija postojećih građevina, bez povećavanja visine, tj. broja etaža te dogradnja u 

prizemnoj etaži građevine do najviše 30 m 2 . 

- Unutar zone ugostiteljsko-turističke namjene T2 4 i T3 4 - Bakarac, dozvoljena je izgradnja 

hotela, gradnja i uređenje kampa, bez mogućnosti izgradnje vikend i turističkih apartmana 

(3) Za zone T2 1 - T2 4 obvezna je izrada urbanističkih planova uređenja. Uvjeti smještaja 

građevina i uređenje navedenih površina utvrditi će se izradom urbanističkih planova uređenja 

u skladu sa Odredbama ovog Plana članak 48 stavak (6), članak 50. stavak (3) i (4) članak 51. 

stavak (3), članak 71. i stavci (1) i (2) ovog članka. 

Kampovi (T3) 

Članak 74. 

(1) Temeljem isparavka usklađenja PPŽ-a Primorsko - goranske županije u zonama T2 1 i 

T3 1 - Oštro (Kraljevica) i T2 4 i T3 4 - Bakarac (Bakarac), moguća je gradnja i uređenje 

postojećeg kampa i turističkog naselja (T2). Maksimalni kapaciteti zona izneseni su u članku 

72 i 73. «Turistička naselja». 

(2) Razgraničenje između kampa - T3 i turističkog naselja - T2, te između vrste «hoteli s 

pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te sl. 

namjene» - T1 i turističkog naselja - T2, unutar istih zona navedenih u stavku (1) ovog članka, 

utvrditi će se Urbanističkim planom uređenja čija je obavezna izrada utvrđena ovim 

Odredbama. 

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena 

Članak 75. 

(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Kraljevice dijele se na: 

- R1 1 - Bakarac, P = 4,52 ha, 

- R1 2 - Šmrika, P = 8,95 ha, 

- R1 3 - Mali Dol P = 1,43 ha. 

(2) Za zone u Bakarcu (R1 1 ) i Šmriki (R1 2 ) propisuje se obavezna izrada urbanističkog 

plana uređenja (UPU 20 i UPU 8), dok je za zonu u Malom Dolu (R1 3 ) propisana obavezna 

izrada detaljnog plana uređenja (DPU 7). 

(3) Prije bilo kakvih zahvata na području zone u Malom Dolu R1 3 potrebno je izvršiti 

potpuni inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno 


105


vrijedne i ugrožene vrste i površine (fragmenti zamočvarene šikare sa stablima ugroženog i 

rijetko poplavnog poljskog jasena).Nakon provedenih istraživanja bit će potrebno donijeti 

preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti udoline. 

Članak 76. 

(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske 

namjene iznosi 400 m 2 . 



(4) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12 m. 

(5) Iznimno, najveća dopuštena visina za sportsku dvoranu iznosi 19 m. 

2.3.1.4. Građevine i površine infrastrukturne namjene 

Članak 77. 

Na području Grada Kraljevice građevine i površine infrastrukturne namjene razvrstane su na: 

− GI 1 - Benzinske postaje s ugostiteljsko-turističkim sadržajima 

u Kraljevici i Šmriki, 

P = 3,71 ha, 

− GI 3 - Vodospreme u Šmriki i Kraljevici, 

P = 0,69 ha, 

− GI 4 - Plinsku podstanicu u Kraljevici, 

P = 0,83 ha, 

− GI 5 - Pročišćivač na Oštrom, 

P = 0,87 ha. 

Članak 78. 

(1) Prostornim planom određene su infrastrukturne površine za kopneni dio luke otvorene 

za javni promet lokalnog značaja na kojem su izgrađene građevine (“ribarske kućice”) i 

pripadajući dio akvatorija. 

(2) Na površinama iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi “ribarske kućice” brutto 

razvijene površine površine maksimalno do 15 m 2 , maksimalne visine 4 m. Obavezna je 

upotreba autohtonih materijala. 

(3) Područja iz stavka (1) ovog članka predviđena su na sljedećim lokacijama: 

- IS 1 - Šmrika, uvala Črišnjeva, P = 2,20 ha, 

- IS 2 - Kraljevica, Trnova (uvala Tiha), P = 0,68 ha, 

- IS 3 - Šmrika, uvala Dumboka, P = 1,19 ha. 

(4) Za područja iz stavka(1) ovog članka određena je izrada urbanističkih i detaljnih 

planova uređenja za jedno s površinama akvatorija luka otvorenih za javni promet lokalnog 

značaja. 

2.3.1.5.Groblja 

Članak 79. 

(1) Površine za razvoj groblja izvan građevinskog područja naselja na području Grada 

Kraljevice su: 

- G 1 Bakarac, P = 0,22 ha, 

- G 2 Kraljevica, P = 1,89 ha, 

- G 3 Šmrika P = 0,78 ha, 

- G 4 Mali Dol P = 0,46 ha, 

- G 5 Mali Dol P = 0,78 ha. 


106


(2) Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene 

osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl., te komunalna infrastruktura. 

(3) Sva groblja na području grada Kraljevice svrstana su u mala groblja. 

Površina po pojedinom grobnom mjestu za ukop klasičnim načinom iznosi 6-14 m 2 . 

2.3.1.6.Ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji) 

Članak 80. 

(1) Prostornim planom određene su površine za ostale namjene i to: 

- O 1 - Kraljevica: Medomišljina - Briljeva P = 4,59 ha, 

- O 2 - Kraljevica: Medomišljina - Briljeva I P = 5,23 ha, 

- O 3 - Kraljevica: Bobuši - Furlanovo P = 3,13 ha, 

(2) Za navedene zone određena je izrada urbanističkog i detaljnih planova uređenja. 

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja 

Članak 81. 

(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na 

temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kao 

postojeća izgradnja izvan građevinskog područja. 

(2) Ukoliko se građevine iz stavka (1) ovog članka nalaze unutar područja planiranog za 

zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (zaštićenog krajobraza, područja posebno vrijednog 

predjela - prirodnog krajobraza, na vizualno eksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom 

poljoprivrednom tlu, šumi ili unutar površina planiranih za kapitalnu infrastrukturu), moguća 

je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja navedenih građevina u opsegu neophodnom za 

poboljšanje uvjeta života i rada. 

(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se: 

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova 

građevina u postojećim gabaritima, 


instalacija, 

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica), 


(4) Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno tome izgradnja na njoj, moguća je 

samo za namjenu koja je Prostornim planom predviđena za taj prostor, pod uvjetom da 

prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor. 

(5) Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: 

- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), 

- stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, 

- manjih kapelica, križeva i sl. 

(6) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili 

uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti 

mješovite, a određene su jednom građevnom česticom. 

(7) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su: 

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna), 


107


- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje 

otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), 

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih 

vrijednosti i autohtonog graditeljstva. 

(8) Izvan sportsko-rekreacijskih površina određenih ovim Prostornim planom moguće je 

uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze i slično, sukladno obilježjima 

prostora. 

(9) Izgradnja građevina izvan građevinskog područja utvrđena je člankom 42. Zakona o 

prostornom uređenju (NN br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04). 

(10) Na kartografskim prikazima br. 1 «Korištenje i namjena površina» i br. 3a Uvjeti 

korištenja i zaštite prostora» u mj 1:25000, i kartografskom prikazu 4 «Građevinska područja» 

u mj 1:5000 određeni su lokaliteti za infrastrukturne građevine koje se mogu graditi 

neposrednom provedbom ovog plana. To su: 

- GI 2 - centar za kontrolu prometa uz državnu cestu prema Krku, 

- GI 6 - vodosprema Mižolovo. 

Uređene i prirodne plaže 

Članak 81a. 

(1) Uređene plaže - UPL određene su kao lokaliteti u akvatoriju uz građevinska područja 

na kopnu. Uvjeti uređenja i gradnje određeni su sukladno Uredbi. To su: 

- UPL 1 - Bakarac: uvala Dobra, 

- UPL 2 - Bakarac: uvala Bakarac, 

- UPL 3 - Kraljevica: uvala Carevo, 

- UPL 4 - Kraljevica: dio akvatorija od rta Lipica do rta Oštro, 

- UPL 5 - Kraljevica: uvala Scott, 

- UPL 6 - Šmrika: dio akvatorija od uvale Marenska do uvale Rasatica, 

- UPL 7 - Kraljevica: dio akvatorija južno od rta Lipica. 

(2) Prirodne plaže određene su kao lokaliteti. Uvjeti uređenja i gradnje određeni su 

sukladno Uredbi. To su: 

- PPL 1 - Kraljevica: dio akvatorija južno od rta Lipica, 

- PPL 2 - Kraljevica: sjeverni dio uvale Scott, 

- PPL 3 - Kraljevica: južni dio uvale Scott, 

(3) Lokaliteti uređenih (UPL) i prirodnih (PPL) plaža na području Grada Kraljevice 

prikazane su na kartografskom prikazu 1. “Korištenje i namjena površina” i 3a. "Uvjeti 

korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju" u mj. 

1:25.000 te u mj. 1:5000 na kartografskom prikazu 4. "Građevinska područja". 

(4) Plaže iz stavka (1) ovog članka, određene su kao lokaliteti uz građevinska područja 

naselja i/ili izdvojene namjene izvan naselja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske 

namjene. 

(5) Detaljnije uređenje plaža i akvatorija koji se nalaze u građevinskom području naselja 

i/ili izdvojenoj namjeni izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, odredit će se ovim 

Planom propisanim urbanističkim planom uređenja za odnosno građevinsko područje 

sukladno članku 164. ovih Odredbi i stavku(5) ovog članka. 

(6) Do donošenja urbanističkih planova iz stavka (6) ovog članka omogućuje se uređenje, 

održavanje ili sanacija izgrađenih, djelomično uređenih plaža navedenih u stavku (1) ovog 


108


članka (izgradnja infrastrukturnih sadržaja kao što su rampe i liftovi za prilaz moru invalidnih 

osoba, otvoreni tuševi, kabine, sanitarni uređaji i sl.) dohranjivanje žala, obnova postojećih te 

betoniranje novih betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl. 

(7) Ukoliko se predviđenim rješenjem za uređenje plaže mijenja postojeći izgled obale 

(nasipavanje i sl.), obavezna je izrada Procjene utjecaja na okoliš. 

(8) Uređene plaže potrebno je infrastrukturno opremiti. Na uređenim plažama moguća je 

izgradnja građevina sportsko-rekreacijske namjene otvorenog tipa (boćališta, odbojka na 

pijesku, dječja igrališta i sl.). 

- moguća je izgradnja građevina za infrastrukturno opremanje plaža, tuševa, kabina i 

sanitarnih uređaja, te odgovarajućeg parkirališta, 

- propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put, 

odvodnju, vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu 

kanalizacijsku mrežu), vodoopskrbu, električnu energiju, a sve na osnovu posebnih uvjeta 

komunalnih i javnih poduzeća, 

- moguća je izgradnja montažnih kioska za izdavanje hrane i pića, spremišta za sportsku 

i opremanje ostalom urbanom opremom. 

- površina plaže na kopnu ne može se izgraditi sa sportskim sadržajima više od 30%, a 

najmanje 50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i/ili prirodno zelenilo. 

Članak 82. 

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava 

veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne 

koridore. 

(2) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture određeni su člankom 98 a. ovih 

Odredbi. 

(3) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava 

određeni su u poglavlju 5. ovih Odredbi. 

Članak 83. 

(1) Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi stambene i gospodarske 

građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma ali isključivo u funkciji obavljanja 

poljoprivredne djelatnosti. 

(2) Dopustivu izgradnju građevina iz stavka (1) moguće je planirati na posjedu primjerene 

veličine, a za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla. 

(3) Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja 

krajobraza. 

Članak 84. 

(1) Veličina posjeda na kojem se planira izgradnja građevina izvan građevinskog područja 

u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne 

djelatnosti, je: 

− građevina / građevine za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu minimalne veličine od 1,5 

ha, 


109


− građevina / građevine za uzgoj povrća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha, 

− građevina / građevine za uzgoj vinove loze ili maslina na posjedu minimalne veličine od 

1,0 ha, 

− građevina / građevine za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha. 

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka u ZOP-u se ne može planirati gradnja niti se može 

graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za vlastite gospodarske potrebe, osim za 

prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga 

u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha, prizemnice do 200 m 2 , i udaljene 

min. 300 m od obalne crte. 

Članak 85. 

(1) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja 

građevina (farma) za uzgoj stoke i peradi iznosi 5 uvjetnih grla. 

(2) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. 

Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata: 

Vrsta stoke Koeficijent Broj grla 

- krava, steona junica 1,00 5 

-junad 1-2 god. 0,7 7 

-junad 6-12 mjeseci 0,5 10 

-telad 0,25 20 

-ovce, koze 0,1 50 

-janjad i jarci 0,05 100 

-tovna perad 0,00055 9000 

-konzumne nesilice 0,002 2500 

-rasplodne nesilice 0,0033 1500 

(3) Najmanja dopuštena veličina čestice za izgradnju stambenih i gospodarskih građevina 

u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti iznosi 2.000 m 2 . 


(5) Najveći dopušteni broj etaža građevine su dvije etaže. 

Članak 86. 

(1) Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju mogu se planirati 

na odgovarajućoj udaljenosti od ruba područja predviđenog za razvoj naselja kako bi se 

spriječili mogući negativni utjecaji. 

(2) Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti manje od: 

Broj uvjetnih grla 

Minimalna udaljenost (m) 

5-10 70 

10 - 15 100 

16 - 100 150 

101 - 300 300. 

(3) Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada namijenjenih poljoprivrednoj djelatnosti 

od javnih cesta iznose: 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. 

Članak 87. 

(1) Izgradnja staklenika i plastenika, te sličnih građevina na poljoprivrednim površinama 


110


izvan građevinskih područja naselja, dozvoljava se ako se najmanje 80 % površine obrađuje 

jednom ili više slijedećih kultura: vinova loza, masline, voće ili povrće, cvijeće i dr. 

(2) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine 

najmanje 3,0 metara. 

(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 metara. 

(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,6. 

(5) Najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 1 m. 

(6) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan 

građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena. 

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 

Članak 88. 

(1) Prostornim planom određeni su prostori za smještaj gospodarskih sadržaja i to: 

- u građevinskim područjima naselja, 

- u površinama za izdvojene namjene izvan naselja, 

- izvan građevinskog područja. 

(2) Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz stavka (1) ovog članka uz uvjet da 

racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša. 

(3) Prostornim planom su određeni gospodarski sadržaji slijedećih djelatnosti: 

- šumarstvo, 

- poljoprivreda, 

- ugostiteljstvo i turizam, 

- ostale gospodarske djelatnosti. 

3.1. Šumarstvo 

Članak 89. 

(1) Razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu 

održivog gospodarenja. 

(2) Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Grada Kraljevice 

podrazumijeva, uz gospodarske učinke i održavanje biološke raznolikosti, sposobnosti 

obnavljanja, vitalnosti i potencijala šuma, kako bi se ispunile gospodarske, ekološke i 

društvene funkcije šuma. 

(3) Građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarnice i sl.) koje se grade u šumi ili na 

šumskom zemljištu, te građevine u funkciji lova, grade se u skladu s posebnim uvjetima koje 

utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama. 

(4) Na području šuma i šumskih površina unutar obuhvata Prostornog plana posebnih 

obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do utvrđivanja trasa autoceste i 

željezničke pruge nisu dopušteni nikakvi zahvati, niti prenamjena. 

Poljoprivreda 

Članak 90. 

(1) Razvoj poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti na prostoru Grada Kraljevice treba 


111


se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu i tržišnim načelima. 

(2) Osnovne djelatnosti su: stočarstvo, pčelarstvo, povrćarstvo, mediteransko voćarstvo, 

cvjećarstvo, vinogradarstvo i uzgoj ljekovitog bilja. 

(3) U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti razvitak 

konvencionalne, a promovirati razvitak ekološke poljoprivrede. 

(4) Ekološka poljoprivreda (organska, biološka) je poljoprivredna proizvodnja bez 

primjene mineralnih gnojiva, pesticida i drugih agrokemikalija. Konvencionalna poljoprivreda 

je poljoprivredna proizvodnja koja uz pomoć mehanizacije, agrokemikalija, velike količine 

energije i novostvorenih sorti i pasmine postiže visoke prinose. 

(5) U Prostornom planu osigurani su prostorni i drugi uvjeti za smještaj građevina u 

funkciji poljoprivrede i to: 

a) u građevinskim područjima naselja: kao građevine u funkciji poljoprivredne 

proizvodnje na građevnim česticama stambene namjene. Uvjeti građenja određeni su u 

članku 26. ovog Prostornog plana, 

b) na poljoprivrednim površinama izvan građevinskog područja (određeno člancima 83- 

87. ovog Prostornog plana). 

(6) Na području poljoprivrednog tla unutar obuhvata Prostornog plana posebnih obilježja 

priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do utvrđivanja trasa autoceste i željezničke 

pruge nisu dopušteni nikakvi zahvati, niti prenamjena. 

Ugostiteljstvo i turizam 

Članak 91. 

(1) Obalno područje Grada Kraljevice predstavlja ugostiteljsko-turističko područje na 

kojem prevladavaju djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima. 

(2) Razvitak turizma, s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan 

je uz: 

- područje Kraljevice (prvenstveno rt Oštro), 

- Uvalu Scott, 

- Bakarac, 

- planirano turističko naselje iznad uvale Marenska. 

(3) Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi u skladu s 

Uredbom tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturnopovijesnog 

okruženja. 

(4) Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog 

područja naselja određeni su člancima 47-52. ovog Prostornog plana. 

(5) Uvjeti smještaja građevina i sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene unutar površina 

za izdvojene namjene izvan naselja određeni su člancima 70-74. ovog Prostornog plana. 

Ostale gospodarske djelatnosti 

Članak 92. 

(1) Postojeće zone industrije, malog gospodarstva, obrtništva i poduzetništva trebaju se 

racionalno koristiti i popunjavati, a planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom 

programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta. 

(2) Gospodarska namjena predviđa se unutar građevinskog područja naselja i na 

površinama za izdvojene namjene izvan naselja (proizvodna i poslovna namjena). 


112


(3) Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja 

određeni su člancima 38-44. ovog Prostornog plana. 

(4) Uvjeti smještaja građevina gospodarske namjene unutar površina za izdvojene namjene 

izvan naselja određeni su člancima 60-69. ovog Prostornog plana. 

(5) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama gospodarske namjene potrebno je 

izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja 

arhitektonsko-urbanističkih barijera. 

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 

Članak 93. 

(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih 

djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina 

kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa. 

(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka 

prikazane su na kartografskom prikazu br.1a “Korištenje i namjena površina - prometni i 

telekomunikacijski sustav” u mj 1:25000. 

Predškolske i školske ustanove 

Članak 94. 

(1) Predškolska ustanova (dječje jaslice i vrtići), osnovna škola (središnja i područna) i 

srednja škola smjestiti će se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za 

svaku građevinu. 

(2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog 

udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to: 

- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%, 

- za osnovne škole 10,5%. 

(3) Lokacija za predškolsku i školsku ustanovu te srednju školu određena je u 

građevinskom području naselja Kraljevica. 

Sport i rekreacija 

Članak 95. 

(1) Građevine i područja namijenjena smještaju sportsko-rekreacijskih sadržaja smještaju 

se unutar građevinskog područja naselja i u površinama za izdvojene namjene izvan naselja. 

(2) Detaljniji uvjeti gradnje građevina u građevinskim područjima naselja određeni su u 

članku 37. stavak (5), a u površinama za izdvojene namjene izvan naselja u članku 76. ovog 

Prostornog plana. 

Zdravstvo i socijalna skrb 

Članak 96. 

(1) Postojeće i planirane građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivati će se i 

adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima). 

(2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 37. stavak (6). 


113


Članak 97. 

(1) Vjerske građevine (crkve, svetišta, kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u 

građevinskim područjima naselja. 

(2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 37. stavak (7). 

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA 

PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 

Članak 98. 

(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske i 

površinske infrastrukturne građevine i to za: 

- prometni sustav (kopneni, pomorski i zračni), 

- energetski sustav (opskrba električnom energijom, plinoopskrba, naftovod), 

- sustav vodoopskrbe i odvodnje. 

(2) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu 

br.1A “Korištenje i namjena površina - prometni i telekomunikacijski sustav” i br. 2 

“Infrastrukturni sustavi i mreže”, u mj. 1:25.000. 

(3) Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u 

člancima 14. i 15. ovog Prostornog plana. 

Članak 98a. 

(1) Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica: 

- površina predviđenih za infrastrukturne koridore, 

- površina predviđenih za infrastrukturne građevine. 

(2) Površine za infrastrukturu određuju se prema kriterijima iz tablice br. 1 iz stavka (3) 

ovog članka i kartografskim prikazima br. 1.a “Korištenje i namjena površina - prometni i 

telekomunikacijski sustav” i br.2 (2 i 2b) “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mj. 1:25.000, 

uvažavajući: 

- vrednovanje prostora za građenje, 

- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, 

- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, 

- mjere zaštite prirodnih vrijednosti, 

- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i 

- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. 


114


Tablica 1. 

SUSTAV 

Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora 

PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE 

vrsta kategorija vrsta postoj. (m) planir. (m) 

željeznica 

državna 

velikih 

učinkovitosti 

- 400 

PROMETNI 

TELEKOMUNI- 

KACIJE 

VODOOPSKRBA 

I ODVODNJA 

ENERGETIKA 

državna 

autocesta - 400 

ostale brze ceste 70 100 

ceste županijska 40 70 

lokalna 9-12 20 

nerazvrstana 9-12 20 

kablovska državni kabel I i II razine 1,5 3-5 

kanalizacija županijski kabel I i II razine 1,5 1-3 

lokalni korisnički spojni 1,2 1-2 

Vodoopskrb državni međunarodni 6 10 

a 

županijski ostali 6 10 

-vodovi lokalni 4 4 

kolektori državni 6 6 

županijski 6 6 

lokalni 4 4 

dalekovodi državni dalekovod 220 kV 100 

županijski dalekovodi 110 kV 70 

naftovod državni 

međunarodni 

- 

40 

magistralni 

državni 

plinovod 

- 

- 

60 

(3) Građenje novih građevina druge namjene na površinama predviđenim za 

infrastrukturne koridore i građevine nije dozvoljeno. 

Članak 98b. 

(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija 

infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja. 

(2) Razgraničenje površina izvan naselja za infrastrukturne građevine provodi se 

određivanjem namjena, a prema kriterijima iz članka 98a. ovih Izmjena i dopuna. 

(3) Površine za infrastrukturne građevine određuju prostor za smještaj uređaja, građevina, 

instalacija i sl., a razgraničuju se na sljedeće namjene: 

1. Prometni sustav 

a) morske luke 

• luka otvorena za javni promet: 

- županijskog značaja (Kraljevica) 


115


- lokalnog značaja: uv. Dobra i uv. Bakarac (Bakarac), u uvali Carevo(Kraljevica), uz 

rt Lipica (Kraljevica-Podbanj), u uvali Trnova (Kraljevica - Banj), uvali Črišnjeva 

(Šmrika - Bobuši i Kuntija) uvali Dumboka (Šmrika), i uvali Neriz (Šmrika-Neriz). 

• luka posebne namjene: 

- brodogradilište u Kraljevici, 

b) zračne luke 

- ostale zračne luke (helidrom) 

2. Vodnogospodarski sustav 

a) vodoopskrba 

- vodospreme u Šmriki i Kraljevici 

- vodosprema Mižolovo 

b) odvodnja otpadnih voda 

- uređaj za pročišćavanje i ispust 

3. Elektroenergetski sustav 

a) transformatorski uređaji 

- trafostanica TS 110/20 kV Kraljevica 

b) plinska podstanica u Kraljevici 

4. Benzinske postaje; Centar za kontrolu prometa. 

(4) Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti infrastrukturne građevine 

vodnogospodarskog, prometnog i elektroenergetskog sustava, te zone sidrišta na moru." 

(5) Planiran je privez u sklopu zone ugostiteljsko - turističke namjene u uv. Scott. 

5.1. PROMETNI SUSTAV 

Članak 99. 

(1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove 

kopnenog (cestovnog, željezničkog, cijevnog prometa te sustava telekomunikacija i pošta), 

pomorskog i zračnog sustava. 

(2) Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1A “Korištenje i namjena 

površina - prometni i telekomunikacijski sustav”, mj. 1:25.000. 

5.1.1. Kopneni promet 

5.1.1.1. Cestovni promet 

Članak 100. 

(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada 

Kraljevice čine: 

- državne ceste, 

- županijske ceste, 

- lokalne ceste 

- nerazvrstane ceste. 

(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Kraljevice čine: 

Autoceste: 

1. Trst (Pasjak)/Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (planirana), 


116


Ostale državne ceste: 

2. Čvor Križišće (novi) - čvor Šmrika (JTC) - most Krk - Omišalj (planirana nova dionica sa 

spojem na čvor Križišće (planirani)) 

3. Čvor Šmrika - Crikvenica - N. Vinodolski - Senj (Jadranska turistička cesta). 

(3) Mrežu županijskih cesta čine: 

1. Crikvenica - Tribalj - Drivenik - čvor Križišće (postojeći) - Meja - Praputnjak - Sv. 

Kuzam 

2. čvor Križišće (postojeći) - čvor Križišće (novi) 

3. JTC - luka Kraljevica 

4. Čvor Križišće (postojeći) - Bakar - Plase - Fužine 

5. JTC - odvojak za Oštro - čvor most 

6. Rijeka - Bakar - Bakarac - čvor Šmrika. 

(4) Planirane lokalne prometnice imaju funkciju povezivanja zona naselja s glavnim 

prometnicama. 

Mrežu postojećih i planiranih lokalnih cesta čine: 

1. lokalna cesta koja povezuje naselje NA14 (čvor Križišće-postojeći) sa županijskom 

cestom (čvor Oštrovica - Meja) 

2. lokalna cesta sa spojem na državnu cestu (čvor most - most Krk) do uvale Črišnjeva 

3. lokalna cesta do rta Oštro sa spojem na županijsku cestu (JTC - čvor most) 

4. lokalna cesta od čvora Križišće (postojeći) kroz Šmriku do Jadranske turističke ceste 

5. lokalna cesta kroz Šmriku uz zonu K 1 do naselja NA5 sa spojem na županijsku cestu (JTC 

- čvor most) (dijelom novoplanirana) 

6. lokalna cesta sa spojem na JTC Kraljevica kroz naselja NA2, NA3 i NA4 u Bakarcu do 

zone G4 

7. novoplanirana cesta od Šmrike do uvale Marenska kroz naselja NA12 i NA13 

8. novoplanirana cesta koja spaja naselje NA8 i zonu T2 2 sa županijskom cestom (JTC - 

čvor most) 

9. novoplanirana cesta od naselja NA6 sa spojem na postojeću lokalnu cestu u zoni 

Medomišljina - Briljeva (zona O 2 ) 

10. lokalna cesta od spoja na državnu cestu (čvor Križišće (planirani) - čvor Šmrika) kroz 

zonu Medomišljina - Briljeva do spoja na lokalnu cestu (Šmrika - Kraljevica) 

11. novoplanirana prometnica sa spojem na lokalnu cestu (čvor Križišće (postojeći) - Šmrika - 

JTC) do naselja NA19 

12. lokalna cesta od lokalne ceste (Križišće - JTC) kroz zonu K3 do zone GI 3 

13. lokalna cesta od spoja na županijsku cestu (JTC - luka Kraljevica) kroz naselje NA5 do 

spoja na županijsku cestu (JTC - čvor most) 

14. lokalna cesta do zone I 1 sa spojem na lokalnu cestu (rt Oštro - NA5) 

15. novoplanirana cesta od zone O 3 kroz naselje NA9 1 i NA10 do zone R1 2 

16. novoplanirana cesta od državne ceste (čvor Šmrika - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj) 

do naselja NA11 i sa spojem na novoplaniranu lokalnu cestu 

Mrežu postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta potrebno je obnoviti i poboljšati njihove 

prometno-tehničke i sigurnosne elemente. 

(5) Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ne 

smatra se promjenom trase. 


117


Članak 101. 

Udaljenosti građevina od regulacijskog pravca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u 

članku 18. ovog Prostornog plana. 

Članak 102. 

(1) Minimalna širina za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjernu 

cestu, a 5,5 metara za dvosmjernu cestu. 

(2) Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina može iznositi manje od 4,5 m 

ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine propisane stavkom (1) ovog 

članka. 

(3) Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet 

odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijskog pravca od osi nerazvrstane 

ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara. 

Pješačke i biciklističke staze 

Članak 103. 

(1) Prostornim planom predviđena je izgradnja obalne šetnice (lungo mare) od Bakarca do 

Jadranova, tj. duž cijele obalne linije područja Grada Kraljevice. 

(2) Točna trasa, način uređenja i opremanja šetnice odrediti će se za područje Kraljevice i 

Oštrog izradom urbanističkog plana uređenja, a za prostore izvan građevinskih područja 

idejnim projektom u skladu sa Uredbom. 

(3) Na području Grada Kraljevice graditi će se biciklističke staze i trake: 

- odvojene od županijske ceste, 

- kao zasebna površina unutar profila lokalnih i nerazvrstanih cesta. 

Parkirališna i garažna mjesta 

Članak 104. 

Parkiranje i garažiranje vozila za stambene građevine rješava se na građevnoj čestici te 

građevine. 

Članak 105. 

(1) Parkiranje i garažiranje vozila za višestambene građevine rješava se na građevnoj 

čestice te građevine. 

(2) Garažiranje vozila u pravilu se rješava unutar višestambene građevine. 

(3) Iznimno, kada je nemoguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine 

dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza. 

Članak 106. 

(1) Parkiranje i garažiranje vozila na površinama gospodarske namjene (poslovne i 

proizvodne), ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene rješava se na 

građevnoj čestice te namjene. 

(2) Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost 

građevne čestice. Podzemna etaža može zauzimati 100% površine građevne čestice, ukoliko se 

krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren. 

(3) Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje 

i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj 


118


građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima 

služe. 

Članak 107. 

(1) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u 

građevinama određuje se prema slijedećoj tablici: 

Namjena prostora u građevinama 

Potreban broj parkirališnih ili garažnih 

mjesta 

stanovanje stambena građevina (po jednom 

stanu) 

1 

višestambena građevina (po jednom 

1,5 

stanu) 

Namjena prostora u građevinama gospodarske 

namjene 


mjesta na 1000 m 2 brutto-razvijene površine 

proizvodna namjena, poslovna namjena – servisni i 

4-8 

skladišni sadržaji 

trgovački sadržaji 20-40 

uredi 10-20 

restorani i kavane 

na 4 sjedala po 1 mjesto 

drugi poslovni sadržaji 15 

hotel, pansion, motel 20-40 

hotel, pansion, motel 

1 mjesto za autobus na 100 kreveta 

Namjena prostora 


mjesta na broj osoba 

sportske dvorane i igrališta s gledalištima 

na 10 sjedala po 3 mjesta 

sportske dvorane i igrališta s gledalištima 

1 mjesto za autobus na 250 sjedala 

škole i predškolske ustanove 

na jednu učionicu po 1 mjesto 

(2) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim 

sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se 

koriste u različito vrijeme. 

(3) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno 

parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te 

vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup 

vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. 

(4) Postojeće garaže i garažno – parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge 

sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u 

neposrednoj blizini građevne čestice. 

Članak 108. 

(1) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% 

parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima 

s manje od 20 mjesta. 

(2) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi 

zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o 

prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: 

“izdvojeno parkiralište ili garaža”. 

(3) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili 

s kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine. 


119


(4) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se 

prema normativu 35 m 2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m 2 

prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 

2,5 x 5,0 metara, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 

4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse). 

(5) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine 

građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše: 

− za uređenje u jednoj razini: 0,8 

− za uređenje u dvije ili više razine: 0,6. 

(6) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu 

uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%. 

(7) Svjetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 

metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila 

kao i prilazne rampe. 

(8) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se grade u 2 ili više razina mogu se graditi kao 

galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja. 

(9) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, 

s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili 

prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija. 

(10) Ukoliko se izdvojeno parkiralište ili garaža nalazi s druge strane državne ceste mora se 

osigurati minimum pješački prijelaz u dvije razine. 

(11) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti 

s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina. 

5.1.1.2. Željeznički promet 

Članak 109. 

Trasa nove željezničke pruge velikih učinkovitosti (Trst-Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol 

(Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik na području Grada Kraljevice utvrditi će se izradom 

Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge 

(PPPPO 1). 

5.1.1.3. Cijevni promet 

Članak 110. 

(1) Područjem Grada Kraljevice prolazi međunarodni naftovod Omišalj-Sisak. 

(2) Širina zaštitnog koridora unutar kojeg se ne mogu graditi građevine niti provoditi drugi 

zahvati u prostoru iznosi 40 metara. 

5.1.1.4. Pošta i telekomunikacije i radijske komunikacije 

Članak 111. 

(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na 

kartografskom prikazu br. 1a “Korištenje i namjena površina – prometni i telekomunikacijski 

sustav”, mj. 1:25.000. 

(2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog optičkog kabela Rijeka -Split- 

Dubrovnik, te su osigurani koridori za izgradnju distributivne kanalizacije (DTK) do svih 

građevina u urbanom području, turističkim naseljima i područjima poslovne namjene. 


120


Kapaciteti DTK odrediti će se projektima. 

(3) Rekonstrukcija postojećih pristupnih TK mreža izvoditi će se postupno, najprije na 

mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže. 

(4) Privremeno se mogu postavljati automatske telefonske centrale. 

(5) Objekti, tehnička oprema i instalacije telekomunikacija i radijskih komunikacija i 

terminalna oprema namijenjeni za uporabu u Republici Hrvatskoj moraju se projektirati, 

proizvoditi, graditi, održavati i upotrebljavati prema hrvatskim normama, tehničkim uvjetima i 

uvjetima uporabe, preuzetim normama Europskog instituta za telekomunikacijske norme 

(ETSI) te pravilnicima, odlukama i preporukama Međunarodne telekomunikacijske udruge 

(ITU) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih administracija (CEPT). 

(6) Zajednički antenski sustav i instalacija za distribuciju radijskih i televizijskih programa 

u stambenoj, poslovnoj ili drugoj građevini do korisnika radijskog ili televizijskog prijamnika 

u toj građevini (kabelska televizija) mora se izgrađivati u skladu s propisanim tehničkim 

uvjetima i normama iz prethodnog odlomka. (Zakon o telekomunikacijama - članak 6. stavak 

1.). 

5.1.2. Pomorski promet 

Članak 112. 

(1) Na području Grada Kraljevice luka otvorena za javni promet županijskog značaja je 

luka Kraljevica, luke otvorene za javni promet lokalnog značaja su luke u uvalama: uvali 

Dobra (Bakarac), uv. Bakarac (Bakarac), , uvali Carevo(Kraljevica), rtu Lipica(Kraljevica- 

Podbanj), uv. Črišnjeva (Šmrika - Bobuši i Kuntija), uvali Trnova (Kraljevica - Banj), uvali 

Dumboka(Šmrika) i uvali Neriz (Šmrika-Neriz). (Rasatica), a luka posebne namjene je luka 

brodogradilišta u Kraljevici. 

Planiran je privez u sklopu ugostiteljsko turističke namjene T1 3A i/ili T2 3 i T2 3A u uv. Scott. 

(2) Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja u Kraljevici planirane su 

slijedeće djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, privez i odvez brodica domicilnog 

stanovništva (komunalni privez), privez i odvez turističkih brodica te servisiranje plovila. 

Zadržava se postojeći kapacitet luke. 

(3) Unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja planirane su slijedeće 

djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i roba, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva 

(komunalni privez) privez i odvez ribarskih brodova te servisiranje plovila. 

To su slijedeće luke sa planiranim djelatnostima: 

1. Bakarac - u uv. Dobra 

privez i odvez brodica, spuštanje i dizanje brodica, zimski suhi deponij, servisiranje 


2. Bakarac - u uv. Bakarac, 


(komunalni privez) privez i odvez ribarskih brodova te servisiranje plovila. Postojeći 

kapacitet luke se zadržava. 

3. Kraljevica - u uv. Carevo, 

ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni 

privez), privez i odvez ribarskih brodica, te servisiranje plovila. Kapacitet luke je do 400 

vezova. 


121


4. Kraljevica - Podbanj (NA8) - uz rt. Lipica, 

privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni privez) s mogućnošću 

izvlačenja i popravaka brodica tj. servisiranja plovila. Kapacitet luke je do 200 vezova, 

Kraljevica - NA7 

5. Šmrika (Šmrika - Bobuši NA10, Šmrika-Kuntija-NA11, Šmrika-NA12 i NA9 - su 

naselja, udaljena od obalne crte pa imaju svoje vezove i kopneni dio luke prema čl. 78 

ovih Odredbi. ali su tradicionalno povezana sa morem slijedećim lukama:------------------- 

---------------------------------------------------- 

NA 7 u uv. Trnova - komunalna lučica domicilnog stanovništva s mogućnošću 

izvlačenja i popravka baraka tj. servisiranja plovila. Kapacitet luke je do 100 

vezova, 

NA 10, NA 9 u uv. Črišnjeva - pričuvna trajektna luka, uslužni sadržaji, sadržaji 

vezani uz servis i opremu plovila, izletnički sadržaji. Kapacitet luke je do 200 

vezova, 

NA 9 i u uv. Dumboka - komunalna lučica domicilnog stanovništva s mogućnošću 

izvlačenja i popravka baraka tj. servisiranja plovila.Kapacitet luke je do 100 

vezova.------------------------------------------------------------- 

6. Šmrika - Neriz u uvali Neriz: planirane su slijedeće djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i 

roba, privez i odvez brodica domicilnog stanovništva (komunalni privez) te servisiranje 


(4) Privez u sklopu ugostiteljsko - turističke namjene T1 3A i/ili T2 3 i T2 3A u uv. Scott. 

Namijenjen je privezu i odvezu putnika i brodica. Broj vezova može biti najviše 20% 

ukupnog smještajnog kapaciteta ugostiteljsko - turističke zone T2 3 i T2 3A., ali ne više od 200 

vezova. 

(5) Akvatorijem područja Grada Kraljevice prolazi unutarnji plovni put za potrebe 

prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru priobalja i otoka, te 

plovni put lokalnog značaja koji povezuje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja. 

(6) Lokacije područja iz stavka (1) i (2) (3) i (4) ovog članka, kao i unutarnji plovni put i 

plovni put lokalnog značaja prikazani su na kartografskom prikazu br. 1a. “Korištenje i 

namjena površina – prometni i telekomunikacijski sustav, na kartografskom prikazu br. 3a. 

"Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 

1:25.000 i 4.”Građevinska područja”u mj 1:5000. 

(7) Ovim Planom propisanim urbanističkim planovima uređenja za građevinska područja 

naselja i/ili izdvojenih namjena izvan naselja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske 

namjene, koja graniče s obalom mora, odredit će se detaljnija namjena akvatorija. 

5.1.3. Zračni promet 

Članak 113. 

(1) Prostorni plan određuje smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) na lokaciji Selce- 

Lazine, u blizini naselja Kraljevice (kartografski prikaz br. 1a “Korištenje i namjena površina 

– prometni i telekomunikacijski sustav”, mj. 1:25.000). 

(2) Veličina prostora helidroma je najmanje 30 x 30 metara, a prateći sadržaji smještaju se 

sukladno mogućnostima terena. 


122


5.2. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE 

5.2.1. Korištenje voda 

Članak 114. 

(1) Prostornim planom, na kartografskom prikazu br. 2a “Infrastrukturni sustavi i mreže - 

sustav vodoopskrbe i odvodnje”, mj. 1:25.000, utvrđen je sustav vodoopskrbe na području 

Grada Kraljevice kojim su obuhvaćene: 

- postojeće vodospreme u Kraljevici i Šmriki i planirana vodosprema “Mižolovo” te 

prekidna komora “Vršine”; 

- mreža cjevovoda koja je usmjeravajućeg značenja, te su dozvoljene odgovarajuće 

prilagodbe kojima se ne odstupa od koncepcije rješenja, 

(2) Cjevovod kojim bi se napajala vodosprema Mižolovo priključio bi se na tlačni vod koji 

sada spaja vodospremu/crpnu postaju “Kraljevica” i vodospremu “Šmrika 

(3) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Grada Kraljevice treba biti u 

skladu s Vodoopskrbnim planom županije. 

Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode 

Članak 115. 

(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog 

potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja 

drugih korisnika prostora. 

(2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je 

zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički 

dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, 

vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom. 

(3) Vertikalni razmak s ostalim instalacijama izvodi se minimalno 50 cm. Prijelaz cesta 

izvodi se obvezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u 

cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova 

određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi. 

5.2.2. Sustav odvodnje 

Članak 116. 

(1) Sustav odvodnje područja Grada Kraljevice prikazan je na kartografskom prikazu br. 

2A “Infrastrukturni sustavi i mreže - sustav vodoopskrbe i odvodnje”, mj. 1:25.000. 

(2) Prostornim planom određuju se u I. fazi pet zasebnih podsustava javne odvodnje 

otpadnih voda (model razdjelne kanalizacije) te njima pripadajuće građevine i instalacije 

(kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje i ispusti) za naselja Bakarac, Kraljevicu, Šmriku, 

Križišće i zonu ugostiteljsko-turističke namjene T1 1 i/ili T2 1A uz uvalu Marenska i T1 3 - 

Šmrika. 

(3) U II. fazi određuje se spajanje pet zasebnih sustava u jedan tako da se sve vode dovedu 

u sustav naselja Kraljevica na zajednički uređaj za pročišćavanje s podmorskim ispustom u 

more (županijskog značaja). 


123


(4) Za područje naselja u ZOP-u Šmrika (NA 10, NA 11 te R12) planirana je cjevovodna 

mreža za odvodnju otpadnih voda koja vodi do obalnih kolektora u uvali Črišnjeva, a zatim na 

uređaj za pročišćavanje u Kraljevici. 

Drugi sklop naselja Šmrika (NA 12) i zona ugostiteljsko-turističke namjene T1 1 i/ili T2 1A i T1 3 

planira se povezati na sustav odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u uv. 

Marenska. Ispuštanje pročišćenih voda vršiti će se u podmorje putem ispusta. 

(5) Iznimno, u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja u ZOP-u do izgradnje 

priključka na zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno izgradnje zatvorenog 

sustava kanalizacije s pročišćivačem moguće je odvodnju otpadnih voda riješiti na način da se 

stambene, stambeno - poslovne, i poslovno - stambene građevine spoje na individualne 

uređaje do veličine 10 ES na način prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša. 

(6) Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda potrebno je graditi istovremeno. 

(7) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, 

građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava , zaštitu od 

erozija i bujica te melioracijsku odvodnju provodi se neposrednim provođenjem plana . 

Članak 117. 

(1) Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda vršit će se po fazama, i to: 

I. faza: mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na 

dovoljnoj dubini; 

II.faza: kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu 

III.faza: 

odgovarajućih građevina za taloženje; 

viši stupanj pročišćavanja izgraditi će se kada na to ukažu rezultati sustavnog 

istraživanja otpadnih voda, rada podmorskih ispusta i kakvoće mora. 

(2) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona 

o vodama (NN 53/97, NN150/05), Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka. 

(3) Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se istovjetan kriterij, 

sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora. 

(4) Potrebno je prikupljati komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja 

vode i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu. 

Uređenje vodotoka 

Članak 117a. 

(1) Uređenje vodotoka podrazumjeva građenje i održavanje regulacijskih i zaštitnih 

vodnih građevina i vodnih građevina za melioracijsku odvodnju, održavanje vodotoka i 

vodnog dobra i drugih radova kojima se omogućuje kontrolirani i neškodljivi protok voda i 

njihovo namjensko korištenje. 

(2) Dozvoljeni radovi na održavanju vodotoka, vodnog dobra i vodnih građevina su 

oblaganje korita i obala kamenom, cementnim pločama, žičanim pleterom i sl., čišćenje, 

uklapanje nanosa i djelomično produbljavanje dna korita, ublažavanje zavoja bez značajnije 

promjene trase korita, zemljani i slični radovi na uređenju i održavanju obala, zemljani radovi 

u inundacijskom pojasu, krčenje i košnja raslinja, obnavljanje, održavanje propusta i prijelaza 

do raspona od 5 m, popravci, pojačanja i obnavljanja nasipa, košnja i radovi na vegetativnoj 

zaštiti građevina, zamjene oštećenih dijelova građevina. 


124


(3) Radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i 

sprečavanja pogoršanja vodnog režima, zabranjeno je na nasipima i drugim regulacijskim i 

zaštitnim vodnim građevinama kopati i odlagati zemlju, pijesak, šljunak, puštati i napasati 

stoku, prelaziti i voziti motornim vozilima izuzev na mjestima na kojima je to izričito 

dopušteno, te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih 

građevina. 

(4) Ukoliko radnjom iz stavka (3) ovih Odredbi nastane šteta, štetnik je dužan uspostaviti 

prijašnje stanje u roku koji odredi nadležni vodopravni inspektor na prijedlog "Hrvatskih 

voda". 

Ako štetnik ovoga stavka ne uspostavi prijašnje stanje, potrebne radove obavit će "Hrvatske 

vode", uz obvezu štetnika na naknadu vrijednosti izvršenih radova. 

Ako štetu nije moguće popraviti na način iz stavka (4) ovoga članka, štetnik je dužan 

naknaditi štetu u iznosu koji određuje vodopravni inspektor prema cjeniku koji donose 

"Hrvatske vode" uz suglasnost ravnatelja. 

Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju 

Članak 118. 

(1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda. 

(2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako 

u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta 

određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti 

izmicanje i preseljenje istih. 

(3) Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija iznosi najmanje 1 m i proizlazi iz 

uvjeta održavanja. Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih građevina u skladu je s lokalnim 

uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod. 

(4) Zbog mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za 

oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu 

odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste). 

Članak 118A. 

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih grđevina na području obuhvata plana 

ovisni o namjeni, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno Zakonu o vadama 

(NN107/95, NN 150/05). 

Članak 118B. 

(1) U svrhu očuvanja i održavanja regulacijskih, zaštitnih i dr. vodnih građevina kao i vodnog 

režima zabranjeno je u uređenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti od 20 m od vanjske 

nožice nasipa odnosno do 6 m od vanjskog ruba regulacijsko zaštitne vodne građevine koja 

nije nasip (obala i obaloutvrda) podizati zgrade, ograde i druge građevine koje nisu u funkciji 

vodotoka. 

(2) Na melioracijskim kanalima odvodnjavanje pod nadležnosti Hrvatskih voda i do 

udaljenosti od 5 m od tih kanala nisu dozvoljene radnje iz stavka (1) ovih Odredbi. 


125


(3) Nije dozvoljena gradnja na zemljištima iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnje javnih 

površina (prometnice, parkovi, trgovi). 

5.3. ENERGETSKI SUSTAV 

5.3.1. Elektroopskrba 

Članak 119. 

(1) Sustav elektroopskrbe na području Grada Kraljevice prikazan je na kartografskom 

prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav”, mj. 1:25.000. 

(2) Napajanje električnom energijom postojećih i planiranih potrošača planira se 

izgradnjom trafostanice 110/20 kV Kraljevica, na području koje će se utvrditi razvojnim 

planovima nadležne organizacije. Potrebna površina čestice za izgradnju trafostanice je cca 

75x 75 metara. 

(3) Postojeći dalekovodi na području Grada Kraljevice su: 

- DV 220 kV /TS 400/220/110 kV Meline - TS 220/110/35 kV HE Senj), 

- DV 2x110 kV (TS 400/200/110 kV Meline - TS 110/35 kV HE Vinodol) i 

- DV 110 kV (podzemni kabel) zadržava se u funkciji, a izgradnjom novog 2x110 kV 

TS 380/220/10 kV Meline - TS 110/35 kV He Vinodol, demontirati će se postojeći 

1x110 kV dalekovod na toj dionici, 

- 110 kV dalekovod prema Krku. 

(4) Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim 

tehničkim propisima. 

Članak 120. 

Postojeća 20 kV mreža proširiti će se izgradnjom novih trafostanica 20 / 0,4 kV sa 

pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom. 

Članak 121. 

(1) Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa samonosivim 

kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima. 

(2) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske 

mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima. 

5.3.2. Opskrba plinom 

Članak 122. 

(1) Sustav plinoopskrbe na području Grada Kraljevice određen je na kartografskom 

prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže - energetski sustav”, mj. 1:25.000. 

(2) Plinoopskrbni sustav Grada Kraljevice sastavni je dio opskrbnog sustava Županije. 

Priključak visokotlačnog plinovoda radnog tlaka 16 bar izvršiti će se iz pravca Grada Bakra. 

Članak 123. 

(1) Kapaciteti redukcijskih stanica predviđeni su za pokrivanje ukupnih toplinskih potreba 

u kućanstvima, industriji i uslužnom sektoru, a za područje Grada Kraljevice planirane su 


126


dvije redukcijske stanice: 

- RS Kraljevica, kapaciteta 2275 m3/h, za područje Kraljevice i Bakarca, 

- RS Šmrika, kapaciteta 800 m3/h, za područje Šmrike, Križišća, Malog i Velog Dola. 

(2) Iz redukcijskih stanica predviđena je opskrba prirodnim plinom srednjetlačnom 

plinskom mrežom maksimalnog radnog tlaka 4 bar. 

Uvjeti gradnje plinske mreže 

Magistralni plinovod 

Članak 124. 

(1) Prostornim planom predviđena je alternativna trasa magistralnog plinovoda koja je 

vezana uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a koja kroz područje Grada 

Kraljevice prolazi paralelno s trasom magistralnog naftovoda, a južno od naselja Bobuši ga i 

prelazi sa sjeverne strane na južnu. 

(2) Prilikom održavanja koridora međunarodnog plinovoda i lokacija MRS potrebno je 

pridržavati se Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tehničkih i 

plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport 

(Sl. 26/85.). 

(3) Magistralni plinovod potrebno je locirati izvan naselja uz osiguranje koridora od 60 m. 

Unutar koridora zabranjeno je graditi stambene građevine, a iznimno je moguća izgradnja u 

užem koridoru, ako je gradnja bila predviđena planom prije projektiranja plinovoda. 

Razvodna plinska mreža 

Članak 125. 

(1) Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina, potrebno ju 

je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i 

drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa 

određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i 

održavanja plinovoda. 

(2) Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost 

djelovanja. 

Članak 126. 

(1) Plinska distributivna mreža polaže se u trupu prometnica utvrđenih ovim Prostornim 

planom, odnosno odrediti će se urbanističkim planom uređenja ili detaljnim planom uređenja. 

(2) Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno. 

(3) Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim 

ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan 

građevine. 

(4) Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim 

djelatnicima distributera plina. 


127


5.3.3. Potencijalni lokalni izvori energije 

Članak 127. 

(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora 

ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja Grada Kraljevice. 

(2) Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca i 

vjetra, te prema lokalnim prilikama. 

(3) Dopunski izvori energije koji ulaze u elektroenergetski sustav mogu se graditi samo 

izvan građevinskih područja i propisuje se obveza izrade detaljnog plana uređenja. 

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH 

VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI 

Članak 128. 

(1) Područja prirodnog i kultiviranog krajobraza prikazana su na kartografskom prikazu 

br. 3a. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u 

korištenju” u mjerilu 1:25.000. 

(2) Prirodni krajobraz pretežito sačinjavaju šumske površine na sjevernom dijelu područja 

Grada Kraljevice na dijelu Bakarca do Križišća, te na obroncima Vinodolske doline. 

(3) Kultivirani krajobraz predstavlja područje Vinodolske doline sa naseljima Mali i Veli 

Dol. 

Članak 129. 

Uvjeti korištenja prirodnog krajobraza su: 

− sačuvati izvorne karakteristike prirodnog krajobraza, 

− spriječiti izgradnju na vizuelno eksponiranim dijelovima prostora, 

− uvažavati strukturne značajke i očuvati izmjenu poljoprivrednih i šumskih površina, 

− racionalno koristiti i upravljati planiranim prostorom zaštićenog krajobraza Vinodol, 

− prilikom projektiranja i izvođenja planiranih prometnica - autoceste i magistralne 

željezničke pruge potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri nastojati očuvati prirodne 

karakteristike predjela. 

Članak 130. 

Uvjeti korištenja kultiviranog krajobraza su: 

− uvažavati tradicijski način izgradnje stambenih i pomoćnih građevina, uz upotrebu 

autohtonih materijala (kamen, kupa kanalica, drvo), 

− uvažavati prirodne značajke krajobraza, te prilagoditi poljoprivrednu proizvodnju 

biološkim ciklusima, bez zagađivanja, 

− odrediti (izradom Prostornog plana područja posebnih obilježja) optimalnu trasu 

autoceste prostorom Vinodolske doline kako bi se zadržale karakteristike kultiviranog 

krajobraza. 


128


6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 

Članak 131. 

(1) Dio prirode predložen za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 30/94 i 72/94) 

prikazan je na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja 

posebnih uvjeta korištenja”, mj. 1:25.000”. 

(2) Prostornim planom, radi zaštite prirodnih vrijednosti, utvrđeno je osobito vrijedno 

područje, te su određene mjere njegove zaštite. To je: 

• u kategoriji zaštićenog krajobraza: sjeverozapadni dio Vinodolske doline (evidentirano). 

(3) U zaštićenom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu 

krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način 

korištenja kultiviranog krajobraza. 

(4) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, 

zamočvarenih šikara sa stablima poplavnog poljskog jasena, šuma, livada, oranica, voćnjaka, 

oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure. 

(5) Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpuni inventarizaciju 

i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i 

površine. Nakon provedenih istraživanja bit će potrebno donijeti preporuke o 

najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti Vinodolske doline. 

(6) Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom 

moraju biti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog 

kojih je određen posebno vrijednim. 

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 

Članak 132. 

(1) Graditeljska baština, koja je zaštićena ili predložena za zaštitu određena je na 

kartografskom prikazom br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštita prostora – područja posebnih uvjeta 

korištenja” u mjerilu 1:25.000. 

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanja 

kulturnih dobara (NN 69/99), drugim propisima i ovim Prostornim planom. 

(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz članaka 133- 138. nadležan je 

Konzervatorski ured u Rijeci. 

Arheološka baština 

Članak 133. 

(1) Arheološka kulturna dobra zahtijevaju najviši stupanj zaštite, pa se I. stupanj zaštite 

stoga odnosi na potrebna dodatna istraživanja pri planiranim zahvatima. 

(2) Obzirom na arheološke nalaze na području Grada Kraljevice i u neposrednoj okolici, 

nalaže se izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih 

arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce. 

(3) Kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na lokalitetima 

arheološke baštine, izvođač radova dužan je prekinuti radove i o nalazu izvijestiti tijelo 

nadležno za zaštitu kulturnih dobara; za nastavak građevinskih radova potrebno je zatražiti 

novu dozvolu u skladu s uvjetima zaštite kulturnih dobara. 


129


(4) Tijelo za zaštitu kulturnih dobara i stručnjaci trebaju odrediti odgovarajuće uvjete za 

očuvanje istraženih arheoloških lokaliteta i za istraživanje novih. 

Etnološka baština 

Članak 134. 

(1) Za etnozonu “Tunere” propisuje se održavanje drvenih i kamenih dijelova tradicijskog 

ribolovnog sustava bez nove gradnje u njihovoj blizini, i bez pregradnji pomoćnih kamenih 

građevina. 

Revizija Rješenja o upisu u Registar kulturnih dobara, odnosno reviziju granica zone zaštite 

utvrđuje nadležno tijelo. Za bilo kakve zahvate i intervencije unutar zaštićenog kulturnog 

dobra etno zone „Tunere“ i etno zone Prezida obvezatno je ishodovanje posebnih uvjeta i 

prethodnog odobrenja nadležnog tijela. 

(2) Etnozona “Bakarski prezidi” uvjetuje potrebu očuvanja preostalih suhozida na ovom 

području, s tim da se preporučuje revizija granica zaštićene zone, koju utvrđuje nadležno 

tijelo. 

(3) Za područja izvan građevinskih područja u K.O. Kraljevica i K.O. Šmrika nije 

dozvoljeno rušenje suhozida (gromača) te se propisuje njihovo održavanje radi očuvanja 

preostalih elemenata primorskog ruralnog ambijenta. 

(4) Za lokalitete koji su ovim Izmjenama i dopunama utvrđeni i evidentirani na 

kartografskom prikazu br. 3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih uvjeta 

korištenja" u mj 1:25000 i na kartografskom prikazu br. 4 «Građevinska područja» u mj 

1:5000. - Kalci – stari kamenom zidani zdenci (pojila, perila), predlaže se zaštita u kategoriji 

etnološke baštine. To su: 1. Kalac;2. Banjski kalci, 3. Dražice, 4. Lokva Sitovica, 5. Pišćina, 6. 

Vrtača;7. Hrustina, 8. Slivonj, 9. Drenova, 10. Dolac. Predlaže se njihova rekonstrukcija, 

održavanje i turističko vrednovanje uz konzultaciju nadležne konzervatorske službe i uz 

konzultaciju sa stručnom osobom za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. 

Etnoselo Sitovica 

Članak 134.a. 

Za područje koje je ovim Izmjenama i dopunama prikazanom u kartografskom prikazu br. 3. 

"Uvjeti korištenja i zaštite prostira - područja posebnih uvjeta korištenja", u mj. 1:25000 i u 

kartografskom prikazu " br. 4. "Građevinska područja", u mj. 1:5000 evidentirano kao 

etnološka baština - napušteno selo Sitovica potrebno je izraditi arhivsko istraživanje radi 

preciznijeg utvrđivanja povijesnih podataka. Preporučuje se izrada konzervatorske studije koje 

će uz snimak postojećeg stanja uključiti i projekat sanacije i rekonstrukcije. U projektu 

rekonstrukcije moguće je planirati slijedeće namjene: stanovanje, turizam, ugostiteljstvo, 

etno-zbirka. 

Zaštita naselja - gradska naselja i dijelovi naselja 

Članak 135. 

(1) Za užu povijesnu jezgru Kraljevice (II. stupanj zaštite) predlaže se izrada 

konzervatorske dokumentacije kao podloge za Urbanistički plan uređenja naselja Kraljevica. 


130


(2) II. stupanj zaštite obuhvaća čuvanje povijesne planske matrice, gabarita gradnje, 

karakterističnih građevnih materijala, stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane 

opreme (popločenje luke, podzid i sl.). 

(3) Za sve urbanističke i građevinske zahvate unutar i na registriranim (zaštićenim) 

kulturnim dobrima potrebno je ishoditi prethodne uvjete građenja od nadležnog 

Konzervatorskog odjela, uključujući i urbanističke sanacije i interpolacije u obalnom dijelu. 

(4) Postojeću substandardnu gradnju u neposrednoj blizini dvorca “Frankopan” potrebno 

je ukloniti. 

(5) Područje iz stavka (1) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu br. 4 

“Građevinska područja”, mj. 1:5000. 

Članak 136. 

(1) Kontaktna zona uže jezgre Kraljevice (III. stupanj zaštite) ne podliježe strogoj zaštiti 

urbane i građevne strukture, ali podrazumijeva očuvanje uličnih poteza, osnovne gabarite, 

dekorativne elemente i kompoziciju pročelja povijesnih građevina, s mogućnošću interpolacija 

koje neće narušiti navedene kulturno-povijesne vrijednosti. 

(2) Buduća urbanizacija na širem prostoru naselja mora slijediti postojeće ulične poteze, 

odnosno stvoriti raster ulica s gradnjom uz uličnu frontu. 

(3) Područje iz stavka (1) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu br. 4 

“Građevinska područja”, mj. 1:5000. 

Članak 137. 

(1) Za potez rezidencijalnih i turističkih građevina uz more na Oštrom (III. stupanj zaštite) 

predlaže se istraživanje i dokumentiranje, te valorizacija i revitalizacija pojedinih vila 

temeljem konzervatorskih istraživanja i dokumentiranja. 

(2) Postojeće građevine i njima pripadajuće zelene površine moraju se čuvati, kao i 

prostorni odnosi među građevinama. 

(3) Građevne intervencije na pojedinim građevinama moraju biti usklađene s povijesnim 

oblicima, za što se predlaže izraditi konzervatorsku dokumentaciju i odrediti konzervatorske 

smjernice za pojedine građevine. 

Zaštita pojedinačnih povijesnih građevina i njihove neposredne okolice 

Članak 138. 

(1) Za pojedinačne povijesne građevine unutar uže povijesne jezgre (II. stupanj zaštite) 

određuje se: 

- istraživanje, dokumentiranje i zaštita građevina, 

- zaštitni i drugi radovi mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela, 

- buduću namjenu i način uporabe zaštićenih građevina odredit će nadležno tijelo, nakon 

pribavljenog mišljenja Poglavarstva Grada Kraljevice. 

(2) Za evidentirane građevine izvan uže povijesne jezgre propisuje se očuvanje osnovnog 

volumena i gabarita, te kompozicije i dekorativnih elemenata pročelja. 


131


7. POSTUPANJE S OTPADOM 

Članak 139. 

(1) Na području Grada Kraljevice nije planirano reciklažno dvorište ili transfer-stanica, pa 

se prikupljeni otpad odlaže izvan granice obuhvata ovog Prostornog plana, osim otpada 

građevinskog materijala, za koje je odlagalište planirano na području zone poslovne namjene 

K 3 u Šmriki (Lukićevo). 

(2) Evidentirane divlje deponije na području Grada Kraljevice potrebno je sanirati, a 

postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija (predio Medomišljina, 

lokacija uz cestu Križišće-Zlobin) spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada i sanirati 

tlo. 

Članak 140. 

(1) Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i 

propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti: 

− primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u 

tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže, 

− reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada - podrazumijeva odvajanje 

otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada, 

− zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim 

fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima, 

− tehnološki otpad (od boja i rđe), talog acetilenske stanice, ulja automehaničarskih radiona, 

gume, konfiskat-otpad iz mesnica, zbrinjavati u skladu s odredbama Zakona o otpadu. 

Članak 141. 

(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi: 

− izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada, 

− sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom, 

− iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe, 

− odlaganjem otpada na odlagališta, 

− saniranjem otpadom onečišćenih površina. 

(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni 

su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (Narodne novine broj 34/1995.) i drugih propisa: 

− Pravilnika o vrstama otpada (Narodne novine broj 27/1996.), 

− Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (Narodne novine broj 123/1997.), 

− Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom (Narodne novine broj 53/1996.), 

− Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (Narodne novine broj 32/1998.). 

Članak 142. 

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Kraljevica, 

odnosno ovlaštena pravna osoba. 

(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurava 

Županija, odnosno ovlaštene pravne osobe. 

(3) Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku 

Hrvatsku, a provođenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlaštene pravne 

osobe. 


132


Članak 143. 

(1) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati 

na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima, te osigurati propisne uvjete 

skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. 

(2) Ako proizvođač ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu 

i propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na Burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti. 

(3) Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi 

gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš. 

Članak 144. 

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i 

tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti. 

(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima 

namijenjenim za prijevoz otpada. 

(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako 

opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa. 

Članak 145. 

(1) Postupanje s tehnološkim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima. 

(2) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio 

otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i 

obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o 

vrstama otpada). 

(3) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i 

oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija 

kao i miješanje s drugim tvarima. 

Članak 146. 

(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala. 

(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj 

neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu. 

(3) Proizvođač osigurava skupljanje i obrađivanje ambalažnog otpada proizvođača koje je 

stavio u promet. 

(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. 

Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz 

odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave. 

(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje 

je stavio u promet. 

(6) Proizvođač osigurava obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje 

omogućuju ponovno korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog 

materijala ili u svrhu proizvodnje energije. 

(7) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak 

organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari. 


133


8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 

Članak 147. 

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti 

usmjerenih na očuvanje okoliša. 

(2) Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu 

tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite. 

8.1. ZAŠTITA TLA 

8.1.1. Šumsko tlo 

Članak 148. 

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama: 

- održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, 

- povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih 

utjecaja na njih, 

- stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih, rubnih gradskih, 

seoskih naselja i turističkih područja. 

8.1.2. Poljoprivredno tlo 

Članak 149. 

(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta od I. do V. razreda u nepoljoprivredne, a 

posebice građevinske svrhe, nije dopuštena. 

(2) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku 

svrhu određuju se slijedeće mjere: 

- smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe, 

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane, 

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama – vinogradarstvo, voćarstvo, 

stočarstvo i slično, 

- temelj trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva. 

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje 

Članak 150. 

(1) Na području Grada Kraljevice izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim 

značajkama, svrstavaju u pet geotehničkih kategorija, prikazanih na kartografskom prikazu br. 

3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju”, mj. 

1:25.000. 

(2) I. geotehnička kategorija obuhvaća zonu golog krša (na najvećem dijelu područja 

Grada). U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je 

pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema 

opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. 


134


Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je 

u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne 

zone te vrlo strme padine. 

(3) I.A. geotehnička kategorija je zona pokrivenog krša, koja se proteže uz naselje 

Kraljevica. U toj je zoni karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine > 2 

m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave 

nestabilnosti. Upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti 

dobra, mogućnost erozije je mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje 

slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleoške 

pojave ispod crvenice. 

(4) III. geotehička kategorija je zona fliša na području jugozapadno od Bakarca i Turinova 

sela. U ovoj zoni fliška stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja je 

manja od 2m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Teren je stabilan 

u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja. Upojnost terena je 

izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna. Teren je 

u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli 

krš. 

(5) III.A. geotehnička kategorija je zona fliša pokrivenog padinskim tvorevinama na 

području Bakarac - Križišće - Mali i Veli Dol. U ovoj zoni fliška stijenska masa je potpuno 

pokrivena padinskim tvorevinama mjestimice debljim od 10 m. Teren je deformabilan pod 

dodatnim opterećenjem građevina. Dijelovi terena su stabilni u prirodnim uvjetima, dok su 

mjestimice vidljiva aktivna i umirena klizišta; velika opasnost je pojava nestabilnosti prilikom 

zasijecanja ili nasipavanja. Upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je 

vodonepropusna, a pokrivač promjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna. 

Teren je u samo mjestimice pogodan za građenje uz prethodno provedena detalja istraživanja. 

(6) IV. geotehničku kategoriju u uvali Bakarac sačinjavaju zone naplavina. Naplavine su 

mjestimične debljine preko 10 m. Teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem 

građevina. Teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom 

zasijecanja. Upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka. 

Teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u 

odnosu na goli krš kao i visoku razinu podzemne vode. 

(7) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske 

županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za 

urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000. 

Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti 

će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su 

nepogodne za građenje. 

8.2. ZAŠTITA ZRAKA 

Članak 151. 

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije 

onečišćujućih tvari u zrak. 

(2) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere: 

− ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te 

prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih 


135


izvora (Narodne novine broj 140/1997.), 

− visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do 

donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT 

standardima), 

− zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina 

“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja 

emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo 

kojoj točki okoline izvora, 

− najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o 

ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima 

kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996.), 

− stacionarni izvori (tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se 

ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, 

rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti 

emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (Narodne novine broj 48/1998.) i Uredbi o 

graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne 

novine broj 140/1997.). 

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su: 

− prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i 

lokalne samouprave, 

− osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito 

dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša, 

− uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne 

čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju 

zraka. 

Članak 152. 

(1) Kod gradnje i održavanja brodova potrebno je postupno ukinuti klasičnu tehnologiju 

pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska (grita), te prijeći na tehnologiju obrade 

površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do 2500 bara, bez 

dodatnih abrazivnih sredstva. 

(2) Do ukidanja klasične tehnologije pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska, potrebno 

je pjeskarenje obavljati u posebnim zatvorenim halama. 

(3) Potrebno je redovito odvođenje otpadnog materijala s privremenog odlagališta 

otpadnog pijeska s vlastitim bajarom (nabavljen tehnološkom obnovom – isključivo da 

se spriječi nagomilavanje navedenog otpadnog materijala). 

8.3. ZAŠTITA VODA 

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda 

Članak 153. 

(1) Na području grada Kraljevice nema utvrđenih zona sanitarne zaštite. 

Članak 154. 

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se: 


136


− mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukom navedenom u članku 153. 

stavak (1), 

− mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava 

za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, 

− prioritetnim saniranjem divljih odlagališta na području II. zone sanitarne zaštite. 

(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su: 

− zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene 

deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž 

prometnica, 

− korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i 

drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od 

zagađivanja, 

− opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi 

prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje 

otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti 

pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima 

pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.) 

8.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda 

Članak 155. 

(1) Za područje Grada Kraljevice potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji 

oborinskih voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta. 

(2) Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na području pod 

djelovanjem bujica (Bakarac) treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama (NN 107/95, 

NN150/05), te županijskim planovima obrane od poplava. 

(3) Sustav zaštite od poplava vodotoka Dubračine i Bakarački rov u dijelu koji se nalazi na 

području Grada Kraljevice dio je cjelovitog sustava obrane od poplava Sliva Dubračine i Sliva 

Bakaračkog roga . Koridor sustava linijski obuhvaća vodotok Dubračinu i Bakarački rov, s 

pritocima. 

(4) Širina koridora obuhvaća prirodno ili izgrađeno korito vodotoka s obostranim pojasom 

širine najmanje 5,0 m mjereno od gornjeg ruba korita. 

(5) Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava zaštite od poplava, njegove 

mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci, redovno održavanje korita i vodnih građevina, 

te rekonstrukcija vodomjerne postaje radi automatizacije njenog rada. 

(6) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se 

vršiti samo sukladno Zakonu o vodama (NN 107/95, NN150/05). 

(7) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava planirano je utvrđivanje 

javnog vodnog dobra i vodnog dobra Dubračine i Bakaračkog roga s pritocima. 


137


8.4. ZAŠTITA MORA 

8.4.1. Zaštita mora od zagađenja 

Članak 156. 

(1) Kategorizacija mora i područje ZOP-a prikazana je na kartografskom prikazu br. 3. 

“Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja ”, mj. 1:25.000. 

(2) Pojas mora u širini od 300 m od obalne crte određuje se kao osobito vrijedno područje 

pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku (Zakon o prostornom uređenju, 

Nar. nov., br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04 i Uredba, Nar. nov., br. 128/04). Vrijedno 

područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora te njegova svrhovitog, održivog i 

gospodarski učinkovitog korištenja. U svrhu provođenja zakona donesena je Uredba čiji su 

uvjeti i mjere za uređenje unesene odnosno korištene prilikom izrade ovog Prostornog Plana. 

Osim ograničenja izgradnje u građevinskim područjima temeljem Uredbe, a koja su određena 

u ovom Planu, posebno se ovim Planom određuju mjere za sprečavanje i smanjivanje 

onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja sustava za odvodnju otpadnih voda, a to je 

izgradnja zajedničkih i zasebnih sustava određenih ovim Planom te zabrana nove izgradnje 

unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i unutar građevinskih područja 

izdvojenih namjena izvan naselja do mogućnosti priključenja na sustave odvodnje. 

(3) Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su: 

− izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda čime će se spriječiti izravno 

ispuštanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, 

− kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključuje i izvedbu 

odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, 

− izrada katastra zagađivača mora, 

− unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža, 

− nastavak ispitivanja kakvoća mora na morskim plažama radi preventive i eventualne 

zaštite 

− Izvan građevinskih područja određenih ovim Planom moguća je izgradnja samo građevina 

infrastrukture sukladno članku 81 iz ovih Odredbi, uređenje pješačkih staza (lungo mare) i 

prostora za odmor sukladno članku 103 ovih Odredbi te uređenje prirodnih i uređenih 

morskih plaža sukladno Uredbi i članku 81a ovih Odredbi. 

(4) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim 

djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite: 

− u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, 

− odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu. 

(5) Izvori onečišćenja u brodogradilištu u Kraljevici i odgovarajuće mjere zaštite su: 

− neriješena odvodnja tehnoloških, sanitarnih i oborinskih voda, a rješava se na slijedeće 

načine: 

− izgraditi uređaj za predtretman tehnoloških otpadnih voda, 

− izgraditi oborinsku kanalizaciju, 

− riješiti izlijevanje otpadnih voda iz acetilenske stanice u internu kanalizaciju, 

− izgraditi odgovarajući prostor za odlaganje opasnih i štetnih tvari, 

− spojiti tehnološke vode na kanalizaciju, 

− izgraditi središnji uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, crpne postaje i podmorski 

ispust sustava javne odvodnje Kraljevice. 


138


(6) Vrste pjeskarenja u brodogradilištu i potrebne mjere zaštite su: 

a) klasična tehnologija pjeskarenja suhim putem pomoću pijeska (grita): 

− redovito čišćenje i održavanje površine doka prije uranjanja u more, kako određena 

količina, otpadnog materijala ne bi spiranjem otišla u more, te onečistila morsku floru i 

faunu, 

− redovito odvođenje otpadnog materijala s privremenog odlagališta otpadnog pijeska s 

vlastitim bajarom (nabavljen tehnološkom obnovom – isključivo da se spriječi 

nagomilavanje navedenog otpadnog materijala), te da se spriječi ispiranje otpadnog 

pijeska s okolnog terena u more, 

b) tehnologija obrade površine vodom visokotlačnim sustavom s radnim tlakovima do 

2500 bara, bez dodatnih abrazivnih sredstava: 

− ukoliko se djelatnost obavlja visokotlačnim pištoljima i kopljima koji su povezani s 

rotirajućom mlaznicom, nastaje otpadni materijal (ostaci boje pomiješani sa hrđom) 

koji se zadržava na površini doka, 

− redovito čišćenje i održavanje površine doka prije uranjanja u more, kako određena 

količina otpadnog materijala ne bi spiranjem otišla u more, te onečistila morsku floru i 

faunu, 

− redovito odvoženje otpadnog materijala (ostaci boje i hrđe), voda se ispušta u more 

(nije opterećena toksičnim otpadnim tvarima), 

− obavezna primjena ekoloških boja, a boje koje sadrže olovni minij ili cink kromat kao 

pigment ne smiju se primjenjivati, 

− ukoliko se djelatnost obavlja AQUABLASTOM, tj. čistačem površina koji je montiran 

na postojeću hidrauličnu radnu košaru (opremljen je rotorima), oslobođene krute tvari 

i voda bit će direktno usisani u kombinirano vakuum-filter postrojenje u kome će biti 

odvojeni i spremni za daljnje zbrinjavanje (spaljivanje ostataka boje i hrđe). 

(7) Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno 

je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na 

morskim plažama. 

8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE 

Članak 157. 

(1) Unutar građevinskog područja naselja dozvoljeni nivo buke jest 55 dBa danju i 45 dBa 

noću, što se odnosi i na granicu sa zonom brodogradilišta u Kraljevici. 

(2) Izvršiti snimanje buke na područjima koja su ugrožena prekomjernom bukom. 

(3) Na osnovi rezultata snimanja i odredbi Zakona o zaštiti od buke (NN 17/90) donijeti 

Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora. 

(4) Kao dopunsko sredstvo za zaštitu od buke, kao prirodna prepreka, koriste se i pojasevi 

zelenila. 

(5) Do donošenja propisa iz članka 6. Zakona o zaštiti od buke (NN 17/90), primjenjuju se 

vrijednosti iz Pravilnika o najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i 

borave (NN 37/90). 

Članak 158. 

(1) Klasičnu tehnologiju pjeskarenja kod gradnje i održavanja brodova potrebno je 

obavljati u posebnim zatvorenim halama. 

(2) Potrebno je u potpunosti preći na tehnologiju obrade površine vodom visokotlačnim 

sustavom s radnim tlakovima do 2500 bara, bez dodatnih abrazivnih sredstava, jer je to 


139


povoljnija metoda zbog smanjene razine buke u odnosnu na klasičnu tehnologiju pjeskarenja 

(posjeduje filtre za zaštitu od buke 80 dB/7 m). 

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 

8.6.1. Sklanjanje ljudi 

Članak 159. 

(1) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske 

županije, na području Grada Kraljevice nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne 

zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i 

posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima. 

(2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, 

prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju 

sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada 

Kraljevice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, 

prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne 

opasnosti. 

(3) Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za 

trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje. 

(4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku 

Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske 

građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, 

s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu. 

(5) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba 

projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara 

od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. 

(6) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku 

Hrvatsku na području Grada Kraljevice je uvjetna, jer je ograničena trenutnim nepostojanjem 

zakonske obveze njihove izgradnje. 

8.6.2. Zaštita od potresa 

Članak 160. 

(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno 

Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. 

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo 

seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti 

usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte 

Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u 

skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. 

(3) Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu 

projektirane u skladu s propisima za protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je 

uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje 

treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. 


140


8.6.3 Zaštita od rušenja 

Članak 161. 

(1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog 

zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. 

(2) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje će se izraditi za građevinska 

područja naselja i površine za izdvojene namjene izvan naselja potrebno je definirati i 

dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica. 

(3) Prometnice unutar neizgrađenih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da 

razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju 

prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. 

(4) Kod projektiranja većih raskrižja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili 

više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, 

unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. 

(5) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno 

utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema 

mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti 

Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu). 

(6) Detaljnim planovima uređenja prostora za pojedina područja Grada Kraljevice, a 

posebno za dijelove naselja (jezgre) koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima 

gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti 

detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. 

8.6.4. Zaštita od požara 

Članak 162. 

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i 

tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, 

te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i 

tehnološkim eksplozijama Grada Kraljevice. Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i 

vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu 

navedene Procjene ugroženosti. 

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i 

infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima 

temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz područja zaštite od požara, te pravilima 

struke. 

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se 

ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. 

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija 

građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni 

namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno 

neopasnim sadržajima. 

(5) Kod projektiranja planiranih građevina na području Grada Kraljevice, radi veće 

kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti 

građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene 


141


projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno 

norme: 

- TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i 

manjim radionicama, 

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito 

poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se 

okuplja ili boravi veći broj ljudi, 

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM – za industrijske građevine, razna 

skladišta i ostale gospodarske građevine. 

(6) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, 

obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. 

(7) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim 

završetkom, moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga 

interventna vozila. 

(8) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba 

projektirati minimalne širine kolnika od 5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih 

pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse. 

(9) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim 

propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz 

primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih 

državnih upravnih tijela. 

(10) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne objekte i građevine, građevine moraju 

biti udaljene od susjednih najmanje 4 metra ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno 

opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora 

na vanjskim zidovima građevina i dr. Zaštita od prijenosa požara može se postići i gradnjom 

zaštitnog zida vatrootpornosti najmanje 90 minuta (čija visina nadvisuje krov štićene 

građevine za najmanje 50 cm ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine 

najmanje 1 m ispod krovišta), koji mora biti od negorivog materijala najmanje 1 m ispod 

pokrova krovišta (koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole). 

(11) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina te gašenja požara na građevini i 

otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen posebnim propisom. 

(12) Prilikom građenja ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se ukoliko već ne 

postoji predvidjeti i gradnja vanjske hidrantske mreže za potrebe snabdijevanja vatrogasnih 

postrojbi vodom. 

(13) Za potrebe izgradnje objekata ili postrojenja za skladištenje ili promet zapaljivim 

tekućinama ili plinovima, moraju se poštivati odredbe iz članka 11. Zakona o zapaljivim 

tekućinama i plinovima (NN. br. 108/95) kao i propisa temeljenih na istomu Zakonu. 

(14) Potrebno je obavezno ishoditi suglasnost PU Primorsko-goranske Rijeka, temeljem čl. 

15.st. Zakona o zaštiti od požara (NN. br. 58/93), kojom se potvrđuje da su u glavnom 

projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara. 


142


9. MJERE PROVEDBE PLANA 

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja 

Članak 163. 

(1) Prostorni plan područja posebnih obilježja donijeti će se za: 

• PPPPO 1 - priobalna dionica autoceste i željezničke pruge, 

• PPPPO 2 - zaštićeno područje Vinodol, 

• PPPPO 3 - Bakarski zaljev. 

(2) Granice obuhvata planova iz stavka (1) ovog članka na području Grada Kraljevice 

prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - 

područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, mj. 1:25.000. 

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja 

Članak 164. 

(1) Urbanistički planovi uređenja donijet će se za: 

- građevinska područja naselja: 

• UPU 1 - Kraljevica: NA 5, , NA 6 i NA 7 zajedno s građevinskim područjem za 

izdvojene namjene izvan naselja (G 2 ) i T1 - rt Nirvana, lukom otvorenom za javni promet 

županijskog značaja kod rta Nirvana i lukom otvorenom za javni promet lokalnog značaja u 

uvali Carevo. 

• UPU 2 - Kraljevica: NA 8, zajedno s uređenom (UPL 7 ) i prirodnom (PPL 2 ) plažom, 

• UPU 3 - Šmrika: NA 13, zajedno s lukom otvorenom za javni promet lokalnog 

značaja u uvali Rasatica, 

• UPU 9 - Bakarac: NA 1 i NA2, zajedno s građevinskim područjem za izdvojene 

namjene izvan naselja (T2 4 i T3 4 ), uređenim plažama (UPL 1 , UPL 2 ) i lukama otvorenim 

za javni promet lokalnog značaja u uvalama Dobra i Bakarac, 

• UPU 10 - Bakarac: NA 3, 



- zone ugostiteljsko-turističke namjene: 

• UPU 4 - Kraljevica: T2 1 i T3 1 , zajedno s prirodnom plažom (UPL 4 ) i lukom 

otvorenom za javni promet sjeverno od rta Lipica, 

• UPU 5 - Kraljevica: T2 2 , 

• UPU 6 - Kraljevica: T1 3A i/ili T2 3 , i T2 3A , zajedno s prirodnom (UPL 5 ) i uređenim 

(PPL 3 i PPL 4 ) plažama te lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja u uvali 

Trnova i u uvali Scott, 

• UPU 7 - Šmrika: T1 1 i/ili T2 1A , zajedno s uređenom plažom (UPL 6 ), 

• UPU 9 - Bakarac: T2 4 i T3 4 , zajedno s NA 1 i NA 2, uređenim plažama (UPL 1 i 

UPL 2 ) i lukama otvorenim za javni promet lokalnog značaja u uvali Bakarac i rtu Dobra, 

• UPU 16 - Šmrika: T1 3 , 

- zone sportsko-rekreacijske namjene: 


143


• UPU 8 - Šmrika: R1 2 , 

• UPU 20 - Bakarac: R1 1 zajedno s uređenom plažom (UPL 8 ), 

- zone ostale namjene: 



- zonu gospodarske namjene: 

• UPU 17 - Kraljevica: brodogradilište (I 1 ) zajedno s akvatorijem luke posebne namjene 

(LB), 

- zonu infrastrukturne namjene: 

▪ UPU 18 - Šmrika: IS 3 , zajedno s lukom otvorenom za javni promet lokalnog 

značaja u uvali Dumboka. 

(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane 

su na kartografskom prikazu br. 3b “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene 

posebnih mjera uređenja i zaštite”, u mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4. 

„Građevinska područja“ u mj. 1:5000. 

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka ucrtane su na 

kartografskom prikazu br. 4. „Građevinska područja“ u mj. 1:5000. 

9.1.3. Detaljni planovi uređenja 

Članak 165. 

(1) Detaljni planovi uređenja donijet će se za prostore i građevine utvrđene ovim 

Izmjenama i dopunama i to za: 

- dio građevinskog područja naselja: 

DPU 1 Šmrika: za središnji dio naselja NA9 u čijem sklopu je i građevna čestica za 

planiranu građevinu gospodarske namjene. 

- zone gospodarske namjene: 

• DPU 3 - Kraljevica: K 2 

• DPU 5 - Šmrika: K 3 , 

- zone sportsko-rekreacijske namjene: 

• DPU 7 - Veli dol: R1 3. 

- Ostala namjena (turistički, trgovački i poslovni sadržaji): 

DPU 4 - Kraljevica: O 1 . 

(2) Detaljni planovi uređenja koji su na snazi: 

- DPU 2 - Poslovna zona K1 «Žlibina» (SN PGŽ br. 15/04). 

- DPU 8 - Područje luke Kraljevica ( SN PGŽ br. 11/01) 

(3) Detaljni plan uređenja koji se stavlja van snage: 

Za detaljni plan uređenja područja luke Kraljevica (SN PGŽ br. 11/01) potrebno je provesti 

postupak stavljanja Plana van snage. 


144


(4) Detaljni plan uređenja čija je izrada u tijeku: 

- DPU 6 - Šmrika (uvala „Črišnjeva“): zona luke otvorene za javni promet lokalnog značaja 

zajedno sa IS 3 . 

(5) Granice obuhvata detaljnih planova uređenja iz stavka (1) (2) i (4)ovog članka 

prikazane su na kartografskom prikazu br. 3b “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja 

primjene posebnih mjera uređenja i zaštite”, u mj. 1:25.000 Granice obuhvata detaljnih 

planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su i na kartografskom prikazu br. 4. 

"Građevinska područja" u mj. 1:5000. 

(6) Izgradnja građevina temeljem donesenih detaljnih planova uređenja koji pokrivaju 

područje Grada Kraljevice u ZOP-u moguća je kada se provede postupak usklađenja s 

Uredbom i ovim Prostornim Planom, tj. kada kada isti ishode suglasnosti nadležnog 

Ministarstva. 

(7) Detaljni plan uređenja - DPU 6 Šmrika (uvala Črišnjeva) čija je izrada u tijeku, 

potrebno je uskladiti s Uredbom i ovim Prostornim Planom. 

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 

9.2.1. Uređenje zemljišta 

Članak 166. 

(1) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama 

gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim 

Prostornim planom. 

(2) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje 

šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu 

iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. 

(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba 

zaštite okoliša i krajobraznog uređenja ugroženih i posebno vrijednih područja na prostoru 

Grada Kraljevice. 

Članak 167. 

(1) Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između 

površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili odlagališta otpada. 

(2) Zemljište uz infrastrukturne namjene (prvenstveno uz planiranu priobalnu dionicu 

autoceste i željezničke pruge), sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, uređivati će se 

ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama. 

9.2.2. Ostale mjere razvoja 

Članak 168. 

Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primijeniti po 


145


područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su: 

− odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj 

namjeni; 

− predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su 

dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu 

djelatnosti i sl., oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl. 

Članak 169. 

(1) Provedba i razrada postavki i mjera ovog Prostornog plana provoditi će se putem 

Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. 

(2) Program mjera, pored zakonom određenog sadržaja, mora i : 

− utvrditi nositelje pojedinih obaveza, rokove i troškove planiranih mjera; 

− odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni doprinos, razina 

uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.). 

(3) Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru 

Županije. 

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA 

PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 

Članak 170. 

Za pojedinačne građevine na kojima se vrši rekonstrukcija, a namjena je protivna planiranoj 

namjeni vrijede isti uvjeti kao za pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog 

područja. 

Članak 171. 

(1) Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu 

Zakona o prostornom uređenju i u skladu s dokumentima prostornog uređenja, a namjena 

kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Prostornim planom, moguća je samo rekonstrukcija, 

adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. 

(2) Opseg neophodan za poboljšanje uvjeta života i rada definiran je člankom 81, stavkom 

(3). 

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

Članak 172. 

Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25.000 na podloge u 

drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim 

onih elemenata Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000. 

Članak 173. 

(1) Do donošenja urbanističkog plana uređenja za naselje Kraljevicu: NA 5, NA 6 i NA 7 - 

(UPU 1) na izgrađenom dijelu građevinskog područja dopuštena je rekonstrukcija i adaptacija 

prema članku 81. stavak (3) i (4) ovih Odredbi te zamjena svih vrsta postojećih građevina 

prema člancima 21-28. ovih Odredbi, na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog 

dijela građevinskog područja naselja površine 5 000 m 2 i manjoj, izgradnja infrastrukturnih 


146


građevina i koridora te uređenje rekreacijskih i parkovnih površina. 

(2) Do donošenja urbanističkih planova uređenja za ostala naselja u ZOP-u, u izgrađenom 

dijelu građevinskog područja naselja dopuštena je izgradnja stambenih građevina te 

rekonstrukcija, adaptacija i zamjena postojećih građevina prema člancima 21. - 28. ovih 

Odredbi na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja 

naselja površine 5 000 m 2 i manjoj), izgradnja infrastrukturnih građevina i koridora te 

uređenje rekreacijskih i parkovnih površina. 

(3) Unutar postojećih, izgrađenih dijelova građevinskih područja izdvojenih namjena 

izvan naselja, do donošenja ovim Planom propisanog urbanističkog plana uređenja, 

dozvoljava se izgradnja infrastrukturnih građevina i koridora, rekonstrukcija i sanacija 

postojećih građevina te uređenje postojećih rekreacijskih i parkovnih površina koje 

upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje neposrednom provedbom ovog Plana. 

(4) Na planiranim neizgrađenim građevinskim područjima izdvojenih namjena izvan 

naselja, do donošenja ovim Planom propisanog urbanističkog plana uređenja, ne dozvoljava se 

izgradnja građevina niti uređenje površina. 

Članak 174. 

Iznimno od članka 173, stavka (3) ovih Odredbi, neposrednim provođenjem ovog Plana 

izgraditi će se višestambena zgrada na k.č. 702/4 k.o. Kraljevica u području naselja NA 5 iz 

programa “poticane stanogradnje” Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Za 

ovu zgradu propisuju se slijedeći uvjeti: 

- najveći dopušteni broj etaža je 5, 

- najveća dopuštena visina je 22 m, 

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, 

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,7. 

Ostali uvjeti određuju se prema ovoj Odluci. 

(2) Iznimno od odredbe članka 173. može se pristupiti izradi DPU-a za k.č. 478/1 i 478/2 

k.o. Kraljevica u području naselja NA 5. 

Članak 175. 

Za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog 

uređenja mogu imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje 

Poglavarstva Grada Kraljevice. 

Članak 176. 

Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća 

Grada Kraljevice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kraljevice i koji se čuvaju u 

skladu sa zakonom. 

Članak 177. 

Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na snagu ovog 

Prostornog plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Prostornim planom i ukoliko je 

podnesen zahtjev za građevnu dozvolu. 


147


Članak 178. 

Tekstualni dio (Glava I – Obrazloženje), grafički dio (kartografski prikazi u mj. 1:25000 i 

1:5000), sastavni su dijelovi Prostornog plana, ali nisu predmet objave. 

Članak 179. 

Ovaj Prostorni plan stupa na sangu osmog dana od objave u “Službenim novinama” 

Primorsko-goranske županije. 


148

Prostorni plan ureÄenja Grada Kastva - UsklaÄenje s ... - Multilink

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

Prostorni plan ureÄenja Grada Kastva - UsklaÄenje s ... - Multilink