9. ULTRAZVUK I HIDROAKUSTIKA - Fer
9. ULTRAZVUK I HIDROAKUSTIKA - Fer 9. ULTRAZVUK I HIDROAKUSTIKA - Fer
9.9.1 PODVODNA AKUSTIKA Elektroakustika 2007. Širenje zvuka u vodi veoma je važno za tehniku podvodnih telekomunikacija. Mada nema bitnih razlika u načinu širenja zvuka u zraku i vodi, postoje ipak svojstva karakteristična naročito za morsku vodu, koja je najvažnija za podvodne komunikacije. Pod normalnim uvjetima brzina zvuka u vodi je 1500 m/s, a ovisi uglavnom o temperaturi, salinitetu i dubini vode. Akustički valni otpor vode je oko 3700 puta veći od otpora zraka i iznosi 15,35×10 6 Ns/m 3 . Kao nulta razina tlaka u vodi uzima se p 0 =10 -6 N/m 2 = 1µPa. Slabljenje jakosti zvuka u vodi pokazano je za ravni val izrazom I=I p ×10 -ax/10 , gdje je I p početni intenzitet, x je prevaljeni put i a je koeficijent gušenja, koji za čistu vodu iznosi a=2,08×10 -15 ×f 2 [dB/cm] (f je frekvencija).
Elektroakustika 2007. Brzina zvuka u vodi raste s porastom temperature. Budući da se temperatura s dubinom mijenja, brzina zvuka na različitim je dubinama različita, pa dolazi do povijanja zvučne putanje. Osim toga zvuk se reflektira od površine i od dna. Zbog toga dolazi do stvaranja mrtvih zona i zvučnih sjena. Na granici temperaturnih slojeva gdje negativni gradijent brzine prelazi u pozitivni, dolazi do formiranja tzv. zvučnih kanala iz kojih zvučni valovi ne mogu izaći jer kanal djeluje kao akustički valovod. Takvi kanali se formiraju povremeno i na manjim dubinama i razlogom su neočekivano velikim dometima. U oceanima su takvi kanali, na dubinama od oko 1000 m, stalno prisutni, i omogućuju domete duže od 3000 km.
- Page 13 and 14: Osnovni zakon zračenja Elektroakus
- Page 15 and 16: Elektroakustika 2007. te se integri
- Page 17 and 18: Definiran je koeficijent refleksije
- Page 19 and 20: Elektroakustika 2007. Omjer razina
- Page 21 and 22: Z sp1 :Z sp2 =1:30 Z sp1 :Z sp2 =30
- Page 23 and 24: Elektroakustika 2007. Slika prikazu
- Page 25 and 26: Sl. 9.7. Primjer primjene hidroakus
- Page 27 and 28: d) Industrija i tehnika Elektroakus
- Page 29 and 30: 9.3. Kavitacija Elektroakustika 200
- Page 31 and 32: Elektroakustika 2007. Postoji mnogo
- Page 33 and 34: Sl. 9.9. Osnovna blok-shema ultrazv
- Page 35 and 36: 9.5. UTJECAJ ULTRAZVUKA NA TKIVO El
- Page 37 and 38: Elektroakustika 2007. Kavitacija. M
- Page 39 and 40: Elektroakustika 2007. Intenziteti k
- Page 41 and 42: Elektroakustika 2007. Iz vremena po
- Page 43 and 44: Elektroakustika 2007. Zbog gubitka
- Page 45 and 46: c) Prikazi u dijagnostici Elektroak
- Page 47 and 48: Sl. 9.15. Doppler - 3D ultrazvučni
- Page 49 and 50: 9.7.1Toplinsko djelovanje ultrazvuk
- Page 51 and 52: 9.8 ULTRAZVUK U KIRURGIJI Elektroak
- Page 53 and 54: Dijelovi kirurške sonde Elektroaku
- Page 55 and 56: Sl. 9.19. Amplituda pomaka ξ i meh
- Page 57 and 58: Prilikom operacije u lubanji pojavl
- Page 59 and 60: Elektroakustika 2007. Simulacija ra
- Page 61 and 62: Sl. 9.24 Ultrazvučna liposukcija E
- Page 63: 9.9 HIDROAKUSTIKA Elektroakustika 2
- Page 67 and 68: Sl. 9.26. Promjena smjera širenja
- Page 69 and 70: Elektroakustika 2007. Sl. 9. 27. Ko
- Page 71 and 72: Sl. 9.28b. Nomogrami za izračunava
- Page 73 and 74: Sl.9.29. Elektroakustika 2007. Reve
- Page 75 and 76: φ Elektroakustika 2007. a) b) Sl.
- Page 77 and 78: 9.9.4 IZOTERMIČKI SLOJ Elektroakus
- Page 79 and 80: Elektroakustika 2007. Zraka koja iz
- Page 81 and 82: Elektroakustika 2007. Neke akustič
- Page 83 and 84: 9.9.7 SLOJ SKOKA Elektroakustika 20
- Page 85 and 86: 9.9.8 PODPOVRŠINSKI KANAL Elektroa
- Page 87 and 88: 9.9.9PODVODNI ZVUČNI KANAL Elektro
- Page 89 and 90: Slide 88 BI3 27.11.2003. bojan; 1.1
- Page 91 and 92: prirodni izvori buke POTRESI POVRŠ
- Page 93 and 94: Izvor slika: sl. 9.1 autor sl. 9.2
- Page 95: sl. 9.35 lit. 9.12 sl. 9.36 lit. 9.
Elektroakustika 2007.<br />
Brzina zvuka u vodi raste s porastom temperature. Budući da<br />
se temperatura s dubinom mijenja, brzina zvuka na različitim je<br />
dubinama različita, pa dolazi do povijanja zvučne putanje.<br />
Osim toga zvuk se reflektira od površine i od dna. Zbog toga<br />
dolazi do stvaranja mrtvih zona i zvučnih sjena.<br />
Na granici temperaturnih slojeva gdje negativni gradijent<br />
brzine prelazi u pozitivni, dolazi do formiranja tzv. zvučnih<br />
kanala iz kojih zvučni valovi ne mogu izaći jer kanal djeluje kao<br />
akustički valovod. Takvi kanali se formiraju povremeno i na<br />
manjim dubinama i razlogom su neočekivano velikim<br />
dometima.<br />
U oceanima su takvi kanali, na dubinama od oko 1000 m,<br />
stalno prisutni, i omogućuju domete duže od 3000 km.
Change language