5. SLUŠNA AKUSTIKA - Fer

More documents

Recommendations

Info

VIRTUELNA VISINA TONA - residuum 5.3.4. BOJA TONA Za osjet boje tona nisu značajne samo frekvencije i amplitude pojedinih harmonika kompozitnog audio-signala, nego prije svega omjer njihovih frekvencija, međusobnog rasporeda i izobličenja vremena kašnjenja. 18
5.3.5. SUBJEKTIVNI TONOVI, TREPTAJI Takvo kolebanje tonske ovojnice frekvencije ispod 20 Hz osjeća se često kao podrhtavanje zvuka. Jačina kolebanja izražava se jedinicom vacil. Jačina kolebanja od 1 vacila je ako je sinusni ton frekvencije 1 kHz, razine 60 dB, moduliran s 4 Hz i dubine modulacije 1. Kolebanje tonske ovojnice u frekvencijskom području između 30 i 300 Hz osjeća se kao “promuknutost” odnosno grubost. Jedinica grubosti je asper. Pri frekvenciji tona od 1 kHz, razine 60 dB, moduliranog sa 70 Hz i dubine modulacije 1, grubost tona iznosi 1 asper. Zbog nelinearnosti uha nastaju kombinirani tonovi Slušanjem tona dovoljne glasnoće u uhu će se pojaviti i njegovi auralni harmonici. Npr.: slušajući f 1 = 200 Hz i f 2 = 604 Hz čuti će se treptaj koji je nastao od trećeg harmonika f 1 i f 2. 19
Page 1 and 2: 5. SLUŠNA AKUSTIKA Uho je najviši
Page 3 and 4: Slušni kanal Prilagođenje impedan
Page 5 and 6: Prijenosna funkcija srednjeg uha Un
Page 7 and 8: Cortijev organ; cilije (vanjske i u
Page 9 and 10: Prikaže li se pužnica razmotano,
Page 11 and 12: Prag čujnosti za vrste (primati):
Page 13 and 14: Skala glasnoće u sonima i jedinica
Page 15 and 16: promjena glasnoće osnovna glasnoć
Page 17: Ako su tonovi npr. cjelobrojne vrij
Page 21 and 22: .....i sinusnim signalom na 1200 Hz
Page 23 and 24: Mjerenje i računanja interauralne
Page 25 and 26: Za pomak iz medijalne ravnine later
Page 27 and 28: Haas je ustanovio (1939.) da kasni

5. SLUŠNA AKUSTIKA - Fer

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?