Tuzla za objekat MHE Modrac - Federalno ministarstvo okoliÅ¡a i ...

P L A N A K T I V N O S T I 

za 

OBJEKAT MHE ''MODRAC'' 

Vilsonovo šetalište 15, 71000 Sarajevo, BiH 

Rudarska 38, 75000 Tuzla, BiH 

Tel: +387 33 75 10 00; Fax: +387 33 75 10 03 Tel.: +387 35 30 43 00; Fax.: +387 35 30 43 30 

www.elektroprivreda.ba 


Reg. broj: UF/I-392/04 Kantonalni sud Sarajevo 

PODRUŽNICA 

Reg. broj: UF/I - 279/05 Kantonalni sud Sarajevo 

DIREKCIJA 

Porezni broj: 4200225150005, PDV broj: 200225150005 

“ELEKTRODISTRIBUCIJA”, 

Porezni broj: 4200225150056 

3389002208746755 - UniCredit Bank d.d. 

TUZLA 

PDV broj: 200225150005 

1610000005160023 - Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo 1610250001390057 - Raiffeisen bank dd BiH filijala Tuzla (transakc) 

1011010000346520 - Privredna banka Sarajevo 1610250001390251 - Raiffeisen bank dd BiH filijala Tuzla (priključci) 

1610250001390348 - Raiffeisen bank dd BiH filijala Tuzla (pomoćne

P L A N A K T I V N O S T I 

SA MJERAMA I ROKOVIMA ZA POSTUPNO SMANJENJE EMISIJA, 

ODNOSNO ZAGAĐENJA 

I ZA USAGLAŠAVANJE SA NAJBOLJOM RASPOLŢIVOM TEHNIKOM 

ZA OBJEKAT MHE ''MODRAC'' 

NA IZRADI PLANA RADILI: 

• Obrađivač: 

– Zahid Arnautalić _________________ 

• Saradnici ''Elektrodistribucija'' Tuzla: 

– Tarik Zaimović __________________ 

– Vlado Iveljić __________________ 

D I R E K T O R 

Izet Džananović 

Vilsonovo šetalište 15, 71000 Sarajevo, BiH 

Rudarska 38, 75000 Tuzla, BiH 

Tel: +387 33 75 10 00; Fax: +387 33 75 10 03 Tel.: +387 35 30 43 00; Fax.: +387 35 30 43 30 



Reg. broj: UF/I-392/04 Kantonalni sud Sarajevo 

PODRUŽNICA 

Reg. broj: UF/I - 279/05 Kantonalni sud Sarajevo 

DIREKCIJA 

Porezni broj: 4200225150005, PDV broj: 200225150005 

“ELEKTRODISTRIBUCIJA”, 

Porezni broj: 4200225150056 

3389002208746755 - UniCredit Bank d.d. 

TUZLA 

PDV broj: 200225150005 

1610000005160023 - Raiffeisen bank d.d. BiH Sarajevo 1610250001390057 - Raiffeisen bank dd BiH filijala Tuzla (transakc) 

1011010000346520 - Privredna banka Sarajevo 1610250001390251 - Raiffeisen bank dd BiH filijala Tuzla (priključci) 

1610250001390348 - Raiffeisen bank dd BiH filijala Tuzla (pomoćne

JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. SARAJEVO – Podruţnica ''Elektrodistribucija'' Tuzla 

PLAN AKTIVNOSTI ZA OBJEKAT MHE ''MODRAC'' 

3 

S A D R Ţ A J: 

UVOD 

Na osnovu člana 68., 69. i 72. Zakona o zaštiti okoliša (''Sluţbene novine Federacije 

BiH'', broj: 33/03), JP ELEKTROPRIVREDA BiH d.d. Sarajevo-Podruţnica 

''Elektrodistribucija'' Tuzla (u daljem tekstu: Operator ili ''Elektrodistribucija'' 

Tuzla), u obavezi je da federalnom Ministarstvu zaštite okoliša i turizma, podnese 

zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za proizvodne pogone i postrojenja. 

U postupku izdavanja okolinske dozvole, članom 3. Pravilnika o uvjetima za podnošenje 

zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdate 

dozvole prije stupanja na snagu zakona o zaštiti okoliša (''Sluţbene novine Federacije 

BiH'', broj: 68/05), utvrđeno da je Operator pogona i postrojenja duţan prije podnošenja 

zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole izraditi plan aktivnosti sa mjerama i 

rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagaĊenja i za usaglašavanje 

sa najboljom raspoloţivom tehnikom. 

U skladu sa zakonskim obavezama, preduzeće ''Elektrodistribucija'' Tuzla uradilo je 

PLAN AKTIVNOSTI (sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno 

zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloţivom tehnikom) za objekat MHE 

''Modrac'', vodeći računa o specifičnostima postrojenja, posebno o specifičnostima sa 

aspekta utjecaja proizvodnog postrojenja na okolicu. 

Bitne specifičnosti objekta MHE ''Modrac'' su: 

• HE koristi postojeći hidro potencijal na brani akumulacije Modrac, 

• HE je pribranskog tipa, instalirane snaga od 1.898 kW, 

• HE je izgrađena i opremljena tako, da u normalnim pogonskim okolnostima 

radi automatski, bez posade, 

• HE je izgrađena u krugu Objekta brane akumulacije Modrac i 

• HE obzirom na instaliranu snagu i proizvodni proces, moţe se svrstati u 

pogone /postrojenja koja skoro da nikako nemaju utjecaja na okolicu u bliţem i 

širem području objekta. 

Imajući u vidu naznačene specifičnosti (lokaciju, kapacitet, proizvodni proces, 

upravljanje), PLAN AKTIVNOSTI za objekat MHE urađen je saţeto ali sa naznakom 

svih bitnih elemenata sa aspekta utjecaja pogona /postrojenja na okolicu, u skladu sa 

propisima iz oblasti zaštite okolice. 

Za izradu PLANA AKTIVNOSTI korišteni su podaci i podloge iz tehničke-projektne i 

druge dokumentacije, koja se odnosi na izgradnju objekta MHE ''Modrac'', kao i podaci i 

podloge koji se odnose na Objekat brane akumulacije Modrac. Korištena, opća i 

tehnička dokumentacija, navedena je u poglavlju 19. (Izvori podataka-korištena 

dokumentacija), ovog materijala, a pohranjena je u direkciji Preduzeća.



4 

1. IME I ADRESA PREDUZEĆA/OPERATORA 

(OSNOVNI PODACI) 

2. LOKACIJA POGONA/POSTROJENJA 

Imajući u vidu energetsku situaciju u FBiH a u skladu s tim i neophodnost razvoja 

elektroenergetike, posebno afirmacije izgradnje hidroelektrana, JP Elektroprivreda 

BiH–Podruţnica ''Elektrodistribucija'' Tuzla u sklopu svojih osnovnih djelatnosti 

(proizvodnja i distribucija električne energije) 1 , vodila je sve aktivnosti oko izgradnje 

MHE ''Modrac'' u području brane akumulacije Modrac, i to od ideje, izrade potrebne 

investiciono-tehničke i druge dokumentacije, pribavljanja potrebnih odluka, saglasnosti i 

dozvola za izgradnju i puštanje objekta MHE u rad. 

Početkom 1999. godine, završetkom izgradnje objekta, Podruţnica ''Elektrodistribucija'' 

Tuzla otpočela je sa aktivnostima vezanim za korištenje i upravljanje objektom MHE 

''Modrac''. 

Direkcija Podruţnice ''Elektrodistribucija'' Tuzla, smještena je u Tuzli ul. Rudarska br. 38 

a objekat MHE u krugu Objekta brane Modrac u naselju Modrac, općina Lukavac 2 . 

2.1. Lokacija objekata i opis lokacije objekata 

Objekat MHE ''Modrac'' lociran je u krugu objekta brane akumulacije Modrac 3 , samo iz 

jednog razloga a to je korištenje postojećeg hidropotencijala brane akumulacije 

Modrac. 

U okviru dokumentacije koja je prethodila donošenju odluke o izgradnji MHE ''Modrac'', 

sistematskim pristupom provedene su cjelovite analize vezane za izbor mikrolokacije za 

izgradnju objekta, tako da je odlučeno da se objekat MHE locira neposredno ispod 

objekta Brane akumulacije na lijevoj obali rijeke Spreče i sa desne strane industrijskog 

cjevovoda za snabdijevanje vodom energetskih i industrijskih objekata u Tuzli i 

Lukavcu. 

Obzirom da je objekat MHE lociran u krugu objekta brane Modrac, radi informiranosti u 

sadrţaj cjelovitog kruga daju se osnovne karakteristike i to: 

(1) Ukupna površina lokacije objekta Brane iznosi 74.288,19 m 2 , od toga je: 

• pod građevinskim objektima 1.208,19 

• pod saobračajnicama i parking prostorom 2.510,00 m 2 

• pod zelenim površinama 33.560,00 m 2 

• ostalo 37.010,00 m 2 . 

m 2 

1 Vidi: Prilog 1. Rješenje o upisu podataka o subjektu u sudski registar 

2 Vidi: Slika 1. Geografski položajObjekata brane i akumulacije Modrac 

3 Vidi: Slika 2. Shematski prikaz lokaliteta objekta Brane Modrac i objekta MHE Modrac



5 

U krugu objekta brane nalazi se 8 objekata (zatvaračnica ulazne građevine, 

pogonska-komandna zgrada brane, poslovni objekat, radionica i garaţa, 

magacin, radiona za elektro i autogeno zavarivanje, magacin tečnih goriva i 

straţarske kućice-dvije) koji su u vlasništvu MVP ''Spreča'' Tuzla, 

(2) U krugu objekta brane, kao što je naglašeno, izgrađen je i objekat MHE 2 , ukupne 

površine 185,00 m 2 (bez kanala). 

U sklopu objekta Brane Modrac, u cilju uspostavljanja optimalnog upravljanja 

nivoom akumulacije i praćenja objekata Brane i njegove funkcionalnosti, te 

stvaranja uvjeta za optimalan rad, izgrađeni su i objekti i instalirana oprema za 

registriranje i praćenje osnovnih meteoroloških, hidroloških i drugih pokazatelja 

bitnih za objekat Brane. 

Na samom objektu Brane instalirana je: 

• oprema meteorološke stanice MS-Modrac i 

• oprema za tehničko osmatranje Brane Modrac. 

Glavni prilaz objektu akumulacije Modrac, odnosno objektu MHE Modrac, je sa 

magistralnog puta Tuzla-Doboj u naselju Lukavac, s tim da se objektu akumulacije 

moţe prići i iz slijedećih pravaca: 

• iz pravca Tuzle, sa magistralnog puta Sarajevo-Orašje, lokalnim putem preko 

naselja Husino i naselja Kiseljak, 

• iz pravca Ţivinica, regionalnim putem Ţivinice Lukavac i 

• iz pravca Banovića, lokalnim putevima-izlazom na obodni put oko akumulacije 


2.2. Opis lokacije objekata Brane i akumulacije Modrac 

Radi detaljnijeg uvida u šire područje lokacije MHE ''Modrac'', dat će se osnovni podaci i 

karakteristike koji se odnose na lokacije objekata Brane i akumulacije Modrac. 

U vrijeme izbora mikrolokacije za objekte Brane i akumulacije Modrac vodilo se računa 

o bitnim elementima kao: 

• bilansu voda u slivu, 

• prirodnim uvjetima, 

• maksimalnom kapacitetu akumulacije i garantiranom proticaju vode u funkciji 

zapremine i površine akumulacije, 

• tehničkim rješenjima u funkciji investicionih ulaganja i 

• blizini glavnih industrijskih postrojenja–potrošača tehnološke vode, 

i analizom više varijantnih rješenja, posebno kada je u pitanju zapremina buduće 

akumulacije, za uţu lokaciju izgradnje brane i akumulacije odabrana je lokacija u 

tjesnacu Modrac, koja se odlikuje veoma pogodnim poloţajem.



6 

Izborom tjesnaca Modrac za lokaciju izgradnje objekta brane i usvajanjem optimalne 

kote uspora brane od 200,00 m.n.m., definirana je i lokacija same akumulacije. 

Brana Modrac izgrađena je u naselju Modrac na području općine Lukavac, na 

udaljenosti od naselja Lukavac oko 2,0 km. Sam objekat Brane geografski je smješten 

na 18 o 30' 55'' istočne geografske duţine (od Griniča) i 44 o 30' 40'' sjeverne geografske 

širine, na nadmorskoj visini od 177,50 m.n.m. do 205,00 m.n.m. 

Na lokalitetu na kojem je Brana izgrađena, sa geološkog aspekta, teren je sastavljen od 

serpentinita, koji odgovara masivu planine Konjuh, što čini da je podloga objekta Brane 

potpuno vododrţiva. I sam profil Brane, u toku izgradnje, učinjen je potpuno 

vododrţivim, zaptivanjem diskontinuiteta u stijeni u blizini konture oslanjanja Brane. 

Postojeća Brana Modrac je višelučna armirano-betonska brana, koja se sastoji 

deset svodova (cilindričnih ljuski), devet kontrafora i dva 

od 

gravitaciona obalna oporca. Brana ima tri slobodna prelivna polja (polja 6,7 i 8) dva na 

koti 200,00 n.n.m. i jedan na koti 199,90 m.n.m. 4 

Osnovne tehničke karakteristike objekta brane 5 su: 

• ukupna duţina brane u kruni je 205 m, 

• najveća građevinska visina brane 28,0 m, 

• kota mosta na kruni brane 205,50 m.n.m. (205,85) m.n.m., 

• kota krune kontrafora 205,50 m.n.m., 

• debljina kontrafora u temelju (max.) 3,00 m, 

• debljina kontrafora u kruni 1,40 m, 

• debljina ljuske svoda 0,50-0,40 m, 

• kota normalnog uspora (kota preljeva) akumulacije iznosi 

200,00 m.n.m., 

• u gravitacionoj lameli desnog boka brane, realiziran je zahvat za 

vanredno snabdijevanje vodom TE Tuzla iz akumulacije Modrac. 

Za izgrađeni objekat Brane, pri koti normalnog uspora od 200,00 m.n.m., akumulacija 

obezbjeđuje ispuštanje vode u prosjeku oko 7,0 m 3 /s, i to 4,7 m 3 /s kao hidrobiološki 

minimum i 2,3 m 3 /s tehnološke vode za potrebe potrošača (projektirano stanje). 

Upravljanje nivoom akumulacije vrši se u skladu sa Planom pogona brane i akumulacije 

i Vodoprivrednom dozvolom za upotrebu i korištenje objekata brane i akumulacije, koju 

izdaje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Tuzlanskog kantona. 

Izgradnjom Brane u tjesnacu Modrac, formirana je akumulacija na prostoru uzvodno od 

tjesnaca Modrac uz riječne tokove Spreče i Turije, na području 

općina Lukavac, Ţivinice i Tuzla. Akumulacija Modrac se prostire između 18 o 27' i 18 o 36' 

istočne geografske duţine (od Griniča), te između 44 o 28' i 44 o 31' sjeverne geografske 

širine 6 . 

4 Izvor: Plan aktivnosti za JP za vodoprivrednu djelatnost d.d. ''Spreča'' Tuzla, 

decembra 2008. godine 

5 Vidi: Slika 3. Pogled na objekat Brane Modrac i objekat MHE 

6 Vidi: Slika 4. Geografski-prostorni prikaz akumulacije Modrac



7 

Zemljište prostora na kome je formirana akumulacija, sa geološkog aspekta, odgovara 

akumuliranju vode zbog svojih vododrţivih karakteristika. Naime, u području 

neposredno uz akumulaciju Modrac, odnosno na obalama akumulacije, zastupljeni su 

slijedeći geološki supstrati: 

• sjeveroistočna strana od brane prema naselju Kiseljak: serpentin, peridotit i 

lerzotit, 

• od Kiseljaka prema ušću rijeke Spreče: pješčar, škriljava glina, pijesak i 

glinovita ilovača, 

• istočna strana, jugoistočna strana, jugozapadna strana od Kiseljaka preko ušća 

Spreče sve do puta za Turiju: aluvij i dolinski diluvij, 

• sjeverna strana, od puta za Turiju: serpentin, peridotit i lerzotit. 

Kada su u pitanju klimatske karakteristike lokacije akumulacije, treba kazati da ovo 

područje, u kome je formirana akumulacija Modrac, pripada zoni kontinentalne klime, s 

tim da preteţno antiklinalna konfigurativnost tla čitavom prostoru daje pečat planinske 

klimatologije. Uslijed toga ovo područje ima normalno prelijevanje četiri godišnja doba 

sa umjerenim zimskim i ljetnim temperaturama. Na taj način se u klimatološkom 

pogledu šire područje akumulacije Modrac svrstava u krug srednje-evropskog tipa 

podneblja. 

Izgradnjom brane Modrac formirana je akumulacija, koja je u osnovi namijenjena za 

akumuliranje velikih voda i osiguranje potrebnih količina vode za sušno razdoblje, prije 

svega za potrebe industrije Tuzlanske regije. Za akumulaciju Modrac karakteristično je 

naglasiti, da je od formiranja akumulacije pa do danas došlo do promjena osnovnih 

morfometrijskih karakteristika, tako da prema zadnjim mjerenjima pri normalnoj koti 

uspora od 200,00 m.n.m., akumulacija ima slijedeće morfometrijske karakteristike: 

3. OPIS DJELATNOSTI PREDUZEĆA, VRSTA PROIZVODA, 

GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ UPOSLENIKA 

3.1. Opis djelatnosti preduzeća 

Podruţnica ''Elektrodistribucija'' Tuzla je pravni subjekt koji djeluje u sastavu JP 

Elektroprivrede BiH d.d Sarajevo, čija je osnovna djelatnost proizvodnja i distribucija 

električne energije za potrebe elektro-energetskog sistema (EES). 

Međutim, osnovna djelatnost Podruţnice ''Elektrodistribucija'' Tuzla utvrđena je 

Rješenjem o upisu u sudski registar kod Višeg suda u Sarajevu, pod brojem: UF/I- 

279/05, a to je: 

• proizvodnja i distribucija električne energije, 

• skupljanje, prečišćavanje i distribucija vode, 

• visokogradnja i nisko gradnja. 

Detaljniji opis djelatnosti Podruţnice ''Elektrodistribucija'' Tuzla dat je Rješenjem o upisu 

u sudski registar 7 . 

7 Vidi: Prilog 1. Rješenje o upisu podataka o subjektu u sudski registar



8 

Upravo izgradnjom MHE ''Modrac'', čije je upravljanje povjereno Podruţnici 

''Elektrodistribucija'' Tuzla, zvanično je otpočela i djelatnost proizvodnje električne 

energije. 

3.2. Vrsta proizvoda i godišnji kapacitet 

Pri MHE ''Modrac'', osnovna i jedina proizvodnja je proizvodnja električne energije a na 

osnovu korištenja postojećeg hidropotencijala Brane akumulacije Modrac. 

Za proizvodnju električne energije, pri MHE ''Modrac'' instalirana je turbina (cijevna 

turbina) i generator nominalne snage 1.898 kW (≈ 2,0 MW). Proizvodnja električne 

energije pri MHE ''Modrac'', uvjetovana je: 

• instaliranom snagom turbine, 

• neto padom vode od 11,4 do 16,4 m, 

• protokom vode kroz turbinu od 3,0 do 15,0 m 3 /s, 

iz čega proizilazi da u osnovi proizvodnja električne energije na MHE ''Modrac'', ovisi o 

nivou vode u akumulaciji Modrac odnosno protoku vode kroz turbinu MHE. 

Na osnovu protoka vode kroz turbinu, računajući sa dotokom vode u akumulaciju 

Modrac, umanjenim za količinu isparene vode (1,3 m 3 /s) i količinu vode za potrebe 

industrije Tuzle u Lukavca (2,3 m 3 /s), pri MHE ''Modrac'' planirana je godišnja 

proizvodnja električne energije u količini od : 

• E = 9.420.000 kWh 

U Tablici 1. dat je pregled garantiranog stepena korisnosti ugrađene turbine u MHE 

''Modrac'', na Slici 5. data je snaga MHE u zavisnosti od protoka i pada vode i na Slici 6. 

dat je grafički prikaz proizvodnje električne energije za 2007. godinu. 

Tablica 1. Pregled garantiranog stepena korisnosti ugrađene turbine 

protok (m 3 /s) 

Slika 5. Snaga MHE ''Modrac'' u zavisnosti od protoka i pada vode 

Slika 6. Grafički prikaz proizvodnje električne energije u MHE 

za 2007. godinu 

Prema grafičkom prikazu datom na Slici 6., proizilazi daje ukupna proizvodnja električne 

energije u 2007. godini iznosila 7.720.920 KWh, što iznosi 82,0 % od godišnje 

planirane proizvodnje. 

Električna energija proizvedena u MHE ''Modrac'' automatski se isporučuje u sistem 

elektrodistributivne mreţe (EES), obzirom daje MHE uključena u EES na osnovu 

dobivene elektroenergetske saglasnosti od strane Elektroprivrede BiH Sarajevo, i to sva 

proizvedena aktivna električna energija u svim normalnim projektiranim uvjetima.



9 

3.3. Broj uposlenika 

Operator MHE ''Modrac'' trenutno upošljava stosedamdeset (170) uposlenika. Podaci o 

broju uposlenika prema organizacionoj strukturi 8 dati su u Tablici 2., a podaci o 

kvalifikacionoj strukturi dati su Tablici 3. 

Od ukupnog broja uposlenika, pri Direkciji ''Elektrodistribucije'' za upravljanje i 

odrţavanje MHE, stalno ili povremeno zaduţeno je jedanaest (11) uposlenika. 

Treba naglasiti, daje MHE ''Modrac'' izgrađena i opremljena tako da u normalnim 

pogonskim okolnostima radi automatski bez posade, paralelno sa 

postojećom elektro mreţom. Prisustvo radnika je povremeno, i to radi kontrole, 

redovnog odrţavanja i servisiranja ugrađene opreme u MHE. 

Tablica 2. Broj uposlenika u Podruţnici ''Elektrodistribucija'' Tuzla 

(prema organizacionoj shemi)* 

*) Pri Podruţnici ''Elektrodistribucija'' Tuzla, bez Poslovnih jedinica 

Tablica 3. Pregled kvalifikacione strukture uposlenika u 

Podruţnici ''Elektrodistribucija'' Tuzla (prema org. shemi)* 

*) Pri Podruţnici ''Elektrodistribucija'' Tuzla, bez Poslovnih jedinica 

Slika 7. Organizaciona shema ''Elektrodistribucije'' Tuzla (izvod) 

4. OPIS POGONA/POSTROJENJA 

Gledano sa tehničko-proizvodnog aspekta, pri objektu MHE ''Modrac'' postoji proizvodni 

proces odnosno proizvodno postrojenje gdje ja osnovni i jedini proizvod električna 

energija. Međutim, gledano sa aspekta odvijanja proizvodnog procesa i mogućeg 

utjecaja procesa na okolicu moţe se kazati da proizvodni proces ima sve atribute 

okolišno prihvatljivog objekta ili drugim riječima kazano, pri MHE ''Modrac'' radi se o 

proizvodnji ''zelene'' energije, tj. energije iz obnovljivih energetskih izvora. 

Radi pojašnjenja dat će se: 

• tehničke karakteristike MHE, 

• karakteristike infrastrukturnih objekata u krugu objekata Brane Modrac i 

• karakteristike kvaliteta vode akumulacije Modrac koja se ispušta kroz objekat 

MHE. 

8 Vidi: Slika 7. Organizaciona shema ''Elektrodistribucije'' Tuzla (izvod)



10 

4.1. Opis objekta 

Brana Modrac, pri kojoj izgrađena MHE, je višelučna armirano-betonska brana, 

izgrađena 1964. godine u tjesnacu Modrac, kod Lukavca. Branu čine deset svodova 

(cilindričnih ljuski), devet kontrafora i dva gravitaciona obalna oporca. Brana ima tri 

slobodna preljevna polja (polja 6, 7 i 8), dva na koti 200,00 m.n.m. i jedan na koti 199,90 

m.n.m. 

Iz objekta Brane voda se izvodi čeličnim cjevovodom promjera 1,9 m, nakon oko 22 m 

cjevovod se račva u dva dijela: prvi, namijenjen za odvođenje vode za potrebe industrije 

ide kroz zgradu zatvaračnice u istom pravcu, dok se drugi, namijenjen ispuštanju 

biološkog minimuma odvodi pod uglom od 30 o prema koritu rijeke Spreče ispod Brane. 

Na cjevovodu, za odvođenje biološkog minimuma, instaliran je agregat MHE, na način 

da je u ''aneksu'' zatvaračnice dodata nova cijev, koja se u nastavku (u novom objektu) 

proširuje i spušta do turbine. Objekat u koji je smještena ukupna oprema MHE 9 , 

dimenzija 19,10 x 6,00 m, produţetak je ''aneksa'' zatvaračnice istih osnovnih gabarita. 

Koncept agregata je jedna cijevna turbina, koja je preko multiplikatora i elastične spojke 

direktnom vezom spojena je na sinhroni generator. Generator je sa VN kablom direktno 

spojen na postojeće 35/6 kV trafo postrojenje (TS Modrac), koje je locirano na desnoj 

obali rijeke Spreče i u vlasništvu je Termoelektrane ''Tuzla''. 

4.1.1. Tehničke karakteristike objekta 

Pri MHE ''Modrac'', osnovni proces se svodi na to da se potencionalna energija vode 

pretvori u električnu energiju pomoću Kaplan turbinskog agregata i ostale opreme koja 

je instalirana u objektu. 

Osnovne karakteristike turbine, kao osnovne opreme su: 

• Vrsta turbine: 

Turbina je cijevnog tipa, sa horzintalnim vratilom, ''S'' oblika usisne cijevi, sa 

reguliranim rotorom i reguliranim sprovodnim uređajem; 

• Opći podaci: 

– tip Kaplan cijevna turbina 

– proizvođač Kossler GmbH 

– nominalna glava 14,00 m 

– nominalni odvod 15 m 3 /s 

– nominalna snaga 1.898 kW 

– nominalna brzina turbine 312,5 o /min 

– maksimalna brzina turbine 910 o /min 

– nominalna brzina generatora 1.000 o /min 

– ulazni prečnik 2.400 mm 

– rotor tip Kaplan 

– prečnik rotora 1.600 mm 

– broj lopatica rotora 6 

9 Vidi: Slika 8. Pogled na dio opreme u objektu MHE ''Modrac''



11 

– stepen korisnosti ovisan o protoku i padu vode 

(prema Tablici 1). 

Za instaliranu opremu u objektu MHE ''Modrac'', treba naglasiti i slijedeće 

karakterističnosti: 

• Sva oprema je funkcionalno smještena u dva prostora: strojara (prizemlje) i 6 

kV blok, vlastita potrošnja i ormar turbinskog regulatora (sprat); 

• Podmazivanje opreme (zupčanika, leţaja) riješeno je pojedinačno za svaki dio 

opreme, sa odvojenim hlađenjem ulja, uz automatsku kontrolu podmazivanja i 

hlađenja; 

• Sistem hlađenja turbine, multiplikatora, generatora i ostale opreme obezbijeđen 

je dvostruko: vodom i usmjerenim prirodnim zračnim strujanjem; 

• Turbina je opremljena kompletnom opremom za siguran i automatski rad MHE, 

bez posade. Što podrazumijeva: nivo sonde, termometre, indikatore protoka, 

indikatore pozicije i dr., što omogućava normalne radne uvjete, kao i alarm i 

zaustavljanje agregata za slučaj potrebe; 

• Nivo buke u objektu u vrijeme rada, prema projektnoj dokumentaciji, nije veći 

od 90 dB (A) mjeren na udaljenosti 1 m od opreme; 

• Pri instaliranju turbine i druge i opreme vođeno je računa o pristupu pojedinim 

dijelovima opreme radi odrţavanja, demontaţe, zamjene i montaţe pojedinih 

dijelova. 

Konačno, neophodno je naglasiti da sistem upravljanja MHE, koji je koncipiran 

programibilnim logičkim kontrolorima i SCADA sistemu, koji je izveden na personalnom 

računaru, omogućava: 

• automatski rad elektrane bez stalnog prisustva posade, 

• automatski i ručni rad sa posadom, 

• daljinsko upravljanje i nadzor, 

• rad paralelno sa mreţom. 

Osnovne funkcije koje obavlja sistem upravljanja su: 

• start i stop agregata u normalnim uvjetima, uvjetima poremećaja na mreţi ili 

kvara u elektrani, 

• mjerenje električnih veličina, 

• mjerenje temperature, nivoa vode, broja okretaja agregata, pritiska hidrauličkog 

ulja i dr., 

• električne zaštite, 

• tehnološke zaštite, 

• regulacije rada po snazi, turbinski regulator, regulator napona, 

• signalizacija, 

• arhiviranje podataka. 

4.1.2. Infrastrukturni objekti 

U sklopu MHE, projektnom dokumentacijom, nisu predviđeni nikakvi pomoćni niti 

infrastrukturni objekti niti su izgrađeni, i to iz dva razloga: prvo, što je objekat MHE



12 

izgrađen u krugu objekta Brane akumulacije Modrac i drugo, što proces rada pri 

izgrađenom objektu ne zahtjeva postojanje pomoćnih ili infrastrukturnih objekata. 

I ako objekat MHE, obzirom na proces rada, na zahtjeva posebne infrastrukturne 

objekte, postojeći infrastrukturni objekti izgrađeni za potrebe objekta Brane Modrac 10 

su na raspolaganju i mogu se koristiti po potrebi, a to su objekti koji se odnose na: 

• obezbjeđenje objekta pitkom vodom, 

• prikupljanje i odvođenje površinskih-oborinskih voda i sanitarno-fekalnih voda, 

• prečišćavanje sanitarno-fekalnih voda, 

• interne saobračajnice u krugu izgrađenog objekta, 

• ogradu kruga objekta Brane u skladu sa propisima iz oblasti obezbjeđenja. 

Radi uvida u postojeću infrastrukturu objekta Brane Modrac, navode se 

karakterističnosti za osnovne infrastrukturne objekte, i to: 

(1) Snabdijevanje vodom 

Snabdijevanje vodom obezbjeđeno je iz vlastitog sistema vodosnabdijevanja, kapaciteta 

oko 0,01 l/s, kojim se obezbjeđuju se dovoljne količine vode za potrebe objekta Brane. 

Voda iz sistema se redovno kontrolira od strane verificiranih institucija, koja prema 

nalazima odgovara kvalitetu vode u skladu sa Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode 

za piće (''Sluţbeni list SFRJ'', broj: 33/87 ). 

Kao tehnička voda na objektu Brane, za potrebe pranja pojedinih građevinskih dijelova 

objekta Brane i za pranje saobračajnica u krugu Brane, koristi se voda iz akumulacije 

preko priključka na cjevovod industrijske vode. 

(2) Kanalizaciona mreţa 

Na lokaciji objekta Brane izgrađena je separatna kanalizacija za prikupljanje i odvođenje 

površinskih-oborinskih voda i sanitarno-fekalnih voda. 

Prikupljanje i odvođenje površinskih-oborinskih voda vrši se sistemom otvorene i 

zatvorene kanalske mreţe, do recipijenta. Površinske-oborinske vode koje obuhvataju: 

krovne vode sa građevinskih objekta i vode sa asfaltiranih površina, prikupljaju se 

sistemom otvorenih i zatvorenih kanala i kao nezagađene odvode u rijeku Spreču 

nizvodno od objekta brane. 

Prikupljene sanitarno-fekalne otpadne vode kanalizacionom mreţom dovode se u 

izgrađenu dvokomornu septičku jamu kapaciteta 20 ES (ekvivalentnih stanovnika), radi 

tretmana istih. Efluent septičke jame ispušta se u rijeku Spreču, a povremeno 

praţnjenje iste vrši se u skladu sa projektnom dokumentacijom, od strane JKP ''Rad'' 

Lukavac. 

(3) Interne saobračajnice 


decembra 2008. godine



13 

Od odvojka sa regionalnog puta Lukavac-Svatovac (R-471), od ulazne rampe u krug 

objekta Brane izgrađen je asfaltni pristupni put širine 3,0 m, kao i interne saobračajnice 

u kruga objekta Brane. 

(4) Uređenje kruga 

Pored navedenih internih saobračajnica kojima je obezbjeđen pristup do svih pratećih 

objekata brane i objekta MHE, planskom urbanizacijom glavnog kruga Brane Modrac 

izgrađeni su odgovarajući parking prostori i zelene površine. Jedan dio površina 

namijenjen za parkiranje vozila uređen je kao asfaltni, a jedan dio kao površina od 

tucaničkog zastora. 

4.2. Upravljanje branom Modrac 

Ranije je naglašeno da je MHE ''Modrac'' izgrađena u krugu i u sklopu objekta Brane 

Modrac iz razloga korištenja postojećeg hidropotencijala akumulacije Modrac. Imajući 

to u vidu, kao i značaj objekta akumulacije i objekta Brane Modrac za širu društvenu 

zajednicu, neophodno je dati osnovne naznake upravljanja objektom Brane Modrac 11 . 

Uvaţavajući činjenicu da je korisna zapremina akumulacije ograničena, da se 

potrošačima mora obezbjediti voda sa visokim stepenom sigurnosti, upravljanje Branom 

Modrac vrši se u skladu Planom pogona ABM koji se donosi od strane MVP ''Spreča'' 

d.d. Tuzla, uz suglasnost nadleţnog Kantonalnog ministarstva. 

Planom pogona ABM daju se svi značajni elementi koji se odnose na objekat Brane 

Modrac, posebno kada je u pitanju upravljanje objektom Brane sa aspekta akumuliranja 

vode u akumulaciji i ispuštanje vode iz akumulacije. 

Prema posljednjem donesenom Planu pogona ABM ( iz 2005. godine), bitno je naznačiti 

slijedeće utvrđene elemente upravljanja: 

• Pragovi nivoa vode u akumulaciji, pri kojima dolazi do promjene ispuštanja kroz 

MHE veţu se za odgovarajuću zapreminu, odnosno nivo vode u akumulaciji. 

Utvrđen je minimalni radni nivo od 194,00 m.n.m.; 

• MHE se mora zaustaviti kada nivo vode u akumulaciji dostigne kotu 196,50 

m.n.m., ili kada se pređe na ispuštanje količine od 3,00 m 3 /s, a ispuštanje iz 

akumulacije se nastavlja preko jednog od temeljnih ispusta; 

• Pri koti od 196,00 m.n.m. počinje se ispuštati količina od 1,00 m 3 /s; 

• Pri velikim vodama, prije početka preljeva vode, potrebno je temeljne ispuste 

otvoriti na maksimum, tako da se nivo vode zadrţi na koti normalnog uspora 

(200,00 m.n.m.), ukoliko je to moguće obzirom na prirodni dotok u akumulaciju; 

• Obzirom da sušni period godine, koji traje od mjeseca juna do 

novembra/decembra, zavisno o hidroloških uvjeta, nastojati da na početku 

sušnog perioda akumulacija bude napunjena do kote 199,50 m.n.m. 

Iz datih naznaka da se u očiti daje i rad, odnosno proizvodnja električne energije u MHE 

''Modrac'', utvrđena Planom pogona ABM. 

11 Izvor: Plan pogona ABM (iz 2005. godine), MVP ''Spreča'' d.d. Tuzla, mart 2005. godine



14 

4.3. Karakteristike kvaliteta vode akumulacije Modrac 

Poznato je da je izgradnjom Brane Modrac formirana akumulacija, koja je u osnovi 

namijenjena za akumuliranje velikih voda i osiguranje potrebnih količina vode za sušno 

razdoblje, prije svega za potrebe industrije Tuzlanske regije. 

U periodu eksploatacije akumulacije Modrac od preko 45 godine, na slivnom području 

akumulacije nisu provođene potrebne mjere zaštite u smislu unosa nanosa i kontrole 

zagađenja, što je dovelo do značajne promjene morfometrijskih karakteristika 

akumulacije ali i kvaliteta vode u akumulaciji. 

Na osnovu posljednjih rezultata ispitivanja: fizičko-hemijskih, hidrobioliških i 

bakterioloških koja su obavljena tokom 2005. godine, učini li se samo površna analiza, 

ima se opća konstatacija da je u proteklom razdoblju došlo do značajnih promjena u 

kvalitetu vode. Za utvrđeni kvalitet vode, prema posljednjim istraţivanjima, proizilaze 

slijedeće konstatacije 12 : 

(1) Sa aspekta fizičko-hemijskih istraţivanja, vidljivo je slijedeće: 

• Prema stepenu čistoće odnosno zagađenju vode, akumulacija Modrac ne 

moţe se svrstati u II klasu voda, kako je po vaţećim zakonskim propisima 

kategorisana. 

• Pokazatelji kvaliteta vode koji ukazuju na pogoršanje kvaliteta vode su: 

- providnost vode, kojim se determinira intenzitet svjetlosti u vodi, 

- otopljeni kisik, kao jedan od bitnih pokazatelja kvaliteta vode, 

- otopljene organske materije (utrošak KMnO 4 ), pokazatelj koji ukazuje na 

stepen organskog zagađenja vode, 

- utvrđene koncentracije azotnih i fosfornih jedinjenja, osnovnih jedinjenja za 

razvoj ţivog svijeta, 

- ţeljezo i mangan, 

- pa i ostali teški metali (Pb, Zn, Cr, Cu, Al); 

• Očito je da rezultati fizičko-hemijskih svojstava vode ukazuju na postojanje 

negativnih utjecaja u akumulaciji, koji su doveli do pogoršanja kvaliteta voda u 

odnosu na ranija razdoblja; 

• Jedan od utjecaja je, što je u akumulaciji Modrac posebno naglašen problem 

kontinuiranog unosa nanosa i njegovog deponiranja u akumulaciji u vidu 

sedimenta, u duţem vremenskom razdoblju. U akumulaciju Modrac nanos se 

uglavnom unosi iz rijeke Spreče, tako da je pri ušću ove pritoke efekat 

zasipanja izuzetno izraţen, što u značajnoj mjeri utiče na promjenu kvaliteta 

vode i smanjenje korisne zapremine akumulacije i više od 25% ukupne 

zapremine akumulacije. 

(2) Konačno, sve ove promjene se odraţavaju i na biološki kvalitet vode. 

Hidrobiološkim istraţivanjima voda akumulacije Modrac, koja su istovremeno 

rađena sa utvrđivanjem fizičko-hemijskog kvaliteta, utvrđena je struktura i 

dinamika biotičkih činilaca ekosistema akumulacije, odnosno struktura biotičkih 

zajednica: fitoplanktona, zooplanktona, bakterija, te faune dna. 





15 

Ova istraţivanja, na osnovu kompariranja rezultata istraţivanja za dva razdoblja, 

ukazuju da je voda akumulacije značajno izmijenila kvalitet, posebno kada je u 

pitanju proces eutrifizacije. Prema rezultatima istraţivanja, sa aspekta biološkog 

kvaliteta, za akumulaciju Modrac moţe se dati slijedeći komentar: 

• Na osnovu bioloških istraţivanja voda akumulacije koja su obavljena tokom 

2005. godine, moţe se zaključiti da je, između razdoblja istraţivanja od preko 

tridestpet godina, akumulacija izmijenila stepen trofije i to od mezotrofije do 

eutrofije sa povećanjem eutrifizacije, ili drugačije kazano vode akumulacije su 

na granici eutrofnih voda. 

(3) Opći zaključak je da se kvalitet vode akumulacije Modrac konstantno pogoršava, i 

to iz godine u godinu, u odnosu na kvalitet vode koji se imao neposredno poslije 

formiranja akumulacije. 

5. DATUM POĈETKA RADA POGONA/POSTROJENJA 

Formalno-pravno, datum početka rada pogona/postrojenja MHE ''Modrac'' moţe se 

uzeti 24.05.1999. godine, kada je Rješenjem broj: 06/1-361-189/99 koje je izdato od 

strane Zavoda za prostorno uređenje, obnovu i razvoj općine Lukavac, odobrena 

upotreba objekta Male hidroelektrane ''Modrac'', obzirom da je konstatirano: 

• da su radovi na izgradnji objekta izvršeni u skladu sa tehničkom 

dokumentacijom, na osnovu odobrenja za građenje, svim tehničkim propisima i 

mjerama izdatim u urbanističkoj saglasnosti i normativima, obaveznim 

standardima i propisima za ovu vrstu objekata. 

6. NULTO STANJE ZAGAĐENJA/UTJECAJA LOKACIJE 

POGONA/POSTROJENJA NA OKOLICU 

Obzirom na vrstu proizvodnje pogona/postrojenja, proizvodnja električne energije 

korištenjem hidropotencijala akumulacije Modrac, kao i kapacitet pogona/postrojenja, 

da se zaključiti da pri objektu MHE ''Modrac'' u toku procesa rada, ne nastaju ''klasični'' 

otpadni tokovi (emisija u zrak, emisija u vode, otpad i buka), što znači da će se 

problematika trenutnog zagađenja okolice na lokaciji objekta-postrojenja, elaborirati 

vodeći računa o specifičnostima objekta. 

Treba naglasiti, što je od posebne vaţnosti kod postupka izdavanja okolinske dozvole, 

da u vrijeme gradnje objekta MHE nije izvršena procjena utjecaja na okolicu, odnosno 

nije učinjeno vrednovanje prihvatljivosti zahvata sa aspekta utjecaja na okolicu, obzirom 

da u vrijeme gradnje to nije bila zakonska obaveza. 

Imajući u vidu sve kazano, kao i konstataciju da se radi o pogonu/postrojenju gdje se 

radi o proizvodnji ''zelene'' energije, pri kojoj ne postoji mogućnost nastanka i emitiranja 

zagađenja u okolicu, dat će se kratak komentar mogućeg utjecaja objekta MHE na 

okolicu na lokaciji izgrađenog objekta, kao i trenutnog stanja kvaliteta okolice sa 

kratkim osvrtom na identifikaciju izvora zagađivanja.



16 

(1) Utjecaj na kvalitet zraka 

Na lokaciji objekta pogona/postrojenja MHE, u procesu rada ne nastaju otpadni tokovi 

zagađenja koji se emitiraju u zrak. 

Trenutno stanje kvaliteta zraka na lokaciji objekta, posljedica je zagađenja koje se 

emitira uglavnom iz industrijskih objekata lociranih na području općine Lukavac. 

(2) Utjecaj na kvalitet voda 

Pri objektu MHE ''Modrac'', u procesu rada ne nastaju tehnološke otpadne vode, a 

također obzirom da uglavnom pogon/postrojenje radi bez stalne posade ne nastaju ni 

sanitarno-fekalne otpadne vode. 

U procesu rada, povremeno u manjim količinama nastaju vode od hlađenja turbine, 

multiplikatora, generatora i ostale opreme, čija temperatura poslije hlađenja ne prelazi 

30 o C. 

Oborinsko-površinske vode uglavnom krovne, kao ne zagađene vode, postojećim 

kanalizacionim sistemom u krugu objekta Brane Modrac odvode se u recipijent-vodotok 

Spreče. 

(3) Utjecaj buke 

Na lokaciji objekta i u samom objektu MHE ''Modrac'', pri normalnom radnom procesu, 

ne postoji mogućnost pojavljivanja buke u granicama koja bi mogla imati utjecaja na 

okolicu iz razloga što, prema projektnoj dokumentaciji, u samom objektu u vrijeme rada 

nivo buke nije veći od od 90 dB (A). 

Tu konstatciju potvrđuju i izvršena mjerenja na lokaciji objekta brane Modrac, na osnovu 

kojih je zaključeno da prema Zakonu o zaštiti od buke (''Sluţbene novine Tuzlanskog 

kantona'', broj: 10/04) da na lokaciji objekta brane Modrac nama negativnog utjecaja 

buke na okolicu 13 . 

(4) Utjecaj čvrstog otpada 

Pri objektu MHE ''Modrac'' u procesu rada ne nastaje nikakav čvrsti otpad kvaliteta 

komunalnog otpada. 

U procesu rada i kod odrţavanja i servisiranja opreme moţe doći do nastajanja otpada 

u manjim količinama i to kao: istrošena ulja od hlađenja, ulja od eventualnog curenja, 

masti od odrţavanja procesne opreme, zauljeni tekstilni materijal-''pucvala'' i sl. 

Na osnovu datih konstatacija proizilazi da pri objektu MHE, kada je u pitanju čvrsti 

otpad, ne moţe doći do utjecaja na okolicu: vode i tlo-zemljište. 





17 

7. SIROVINE I POMOĆNI MATERIJALI 

7.1. Lista sirovina 

Imajući u vidu vrstu proizvodnje pri pogonu/postrojenju MHE kao i instaliranu mašinsku i 

elektro opremu, već je naglašeno da sa tehničko-proizvodnog aspekta pri objektu MHE 

ne postoje proizvodna postrojenja odnosno ''prljavi'' proizvodni procesi, iz čega proizilazi 

da u procesu rada nema korištenja sirovina u većoj mjeri, posebno sirovina sa aspekta 

mogućnosti utjecaja na okolicu. 

I ako se radi o ''čistom'' pogonu/postrojenju, proces rada zahtjeva manje količine 

pomoćnih materijala koje su neophodne za normalan rad i odrţavanje instalirane 

opreme. U Tablici 4. dat je pregled pomoćnih sirovina koje se koriste u procesu rada 

objekta MHE. 

Tablica 4. Tabelarni pregled pomoćnih materijala koje se koriste u MHE 

Godišnja potrošnja pomoćnih materijala koje se koriste u pogonu/postrojenju MHE, kod 

normalnog procesa rada i za odrţavanje i servisiranje opreme, dat je pregledom u 

Tablici 5. 

Tablica 5. Tabelarni pregled godišnjeg utroška pomoćnih materijala u MHE 

7.2. Opis osobina sirovina i pomoćnih materijala sa mogućim efektima po 

okolicu 

Iz pregleda pomoćnih materijala sirovina koji se koriste u pogonu/postrojenju MHE, 

moţe se kazati da se uglavnom u procesu rada, kod normalnog rada i kod odrţavanja i 

servisiranja opreme, ne koriste sirovine niti druge materije u većim količinama. 

Obzirom da se radi o veoma malim količinama ovih sirovina i materijala, gdje se u 

postupku skladištenja, rukovanja i kontrole kod korištenja istih poštuju propisne 

procedure, moţe se konstatirati da ne postoji mogućnost značajnijeg utjecaja istih na 

okolicu ili na zdravlje ljudi. 

7.3. Metoda nabavke i skladištenje 

Obzirom da se u procesu rada pri MHE koriste neznatne količine sirovina i pomoćnih 

materijala, postupci nabavke se vrše planski u skladu sa usvojenim godišnjim planom, 

rijetko prema trenutnoj potrebi, a što se uglavnom odnosi i na nabavku rezervnih 

dijelova opreme. 

Sve nabavke se vrše sukcesivno na osnovu mjesečnih, kvartalnih ili godišnjeg plana 

nabave na osnovu uvida u stanje minimalnih zaliha, uz nalog izdat od strane 

odgovorne osobe (Sektora za ekonomske poslove). 

Prijem naručenih sirovina i pomoćnog materijala vrši odgovorna osoba, provjerom 

integriteta pošiljke i usaglašenosti sa fakturom. 

Skladištenje sirovina i pomoćnih materijala vrši se u skladu sa internim upustvom, i to 

skladištenjem u namjenskom prostoru pri direkciji Preduzeća i u priručnom prostoru



18 

Objekta MHE. Izuzimanje sirovina i pomoćnih materijala vrši se uz nalog odgovorne 

osobe, o čemu se obavezno vodi evidentiranje. 

8. IZVOR I POTROŠNJA VODE I ENERGIJE 

Pri pogonu/postrojenju MHE, obzirom na proces rada i rad objekta bez stalne posade, 

nema potrebe za obezbjeđenjem procesne vode i vode za sanitarne potrebe i 

odrţavanje čistoće, tako da se i ne vodi evidencija potrošnje vode. 

Povremeno po potrebi voda se koristi za potrebe zatvorenog sistema (cjevastog 

hladnjaka) za hlađenje turbine, multiplikatora, generatora i ostale opreme, koja se 

obezbjeđuje sa cijevi dovoda vode u MHE. 

Isto tako veoma rijetko, u slučaju obilaska pogona/postrojenja MHE ili u vrijeme 

odrţavanja i servisiranja opreme, povremena posada koristi sanitarne (mokre) čvorove 

od objeka Brane Modrac. 

Električna energija za vlastite potrebe objekta MHE obezbjeđuje se iz vlastite 

proizvodnje preko ormara vlastite potrošnje. Prema projektnoj dokumentaciji instalirano 

opterećenje je 35 kW a vršno opterećenje je 24,5 kW. 

Prema evidenciji, godišnja potrošnje električne energije za vlastite potrebe, prema 

podacima iz 2007. godine, iznosi: 

• 25.802 kWh. 

9. MJERE ZA ODRŢAVANJE I ĈIŠĆENJE OPREME 

Pri MHE odrţavanju opreme instalirane u objektu, u cilju osiguranja dobrog 

funkcioniranja opreme, odnosno sigurnog rada objekta MHE, posvećuje se duţna 

paţnja. 

Pri Preduzeću ''Elektrodistribucija'' Tuzla, prema organizacionoj strukturi Odjeljenje za 

eksploataciju i odrţavanje MHE, zaduţeno je za poslove odrţavanja i servisiranja 

opreme Objekta MHE ''Modrac''. 

Odrţavanje i servisiranje opreme MHE vrši se u skladu sa Upustvom za rad i 

održavanje MHE 16 koje obuhvata: 

• demontaţa i montaţa dijelova opreme, 

• mašinsko odrţavanje, 

• elektro odrţavanje, 

• instrukcije za odrţavanje regulatora protoka, 

• instrukcije za odrţavanje povećanja brzine, 

• instrukcije za odrţavanje sistema vodenog hlađenja, 

• instrukcije za odrţavanje sistema odvoda, 

• instrukcije za odrţavanje ulaznog ventila turbine i dr. 

16 Vidi prilog 5.: Uputstvo za rad i odrţavanje Hidroelektrane ''Modrac'', Siemens AG Osterreich Abt. 

KWU/WK, Graz Austria;



19 

Odjeljenje za eksploataciju i odrţavanje MHE VODI sve aktivnosti po pitanju rada i 

odrţavanja Objekta MHE, i to po proceduri koja je utvrđena Upustvom i to kroz: 

• Preventivno odrţavanje koje obuhvata redovnu kontrolu i preglede ugrađene 

opreme u cilju da se blagovremeno uoče nedostaci i spriječe, eventualno, veći 

kvarovi, smanji tekuće odrţavanje, odnosno ukupni troškovi odrţavanja; 

• Tekuće odrţavanje za slučaja kvara na instaliranoj opremi, gdje se 

podrazumijeva mašinsko i elektro odrţavanje, a koje se obavlja po 

standardnoj proceduri koja obuhvata sve potrebne aktivnosti (prijava kvara, 

analiza kvara, po potrebi angaţiranje eksternog servisera, trebovanje dijelova, 

opravka i primopredaja uz zapisnik); 

• Periodične remonte mašinske i elektro opreme koja je instalirana u objektu, 

koji se vrše u skladu sa usvojenim godišnjim planom odrţavanja objekta, koji 

se vrše u vlastitim radionicama, po potrebi uz angaţiranje proizvođača 

opreme i odgovarajućih specijaliziranih institucija; 

U sklopu odrţavanja objekata i oprema, obzirom na instaliranu opremu, nema posebnih 

zahtjeva za redovnim čišćenjem opreme, izuzev podmazivanja pojedinih dijelova 

opreme koje se obavlja u sklopu preventivnog odrţavanja i redovne kontrole i 

pregleda ugrađene opreme. 

10. OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA PRI OBJEKTU 

U poglavlju 6. (Nulto stanje zagađenja/utjecaja lokacije pogona/postrojenja na okolicu), 

je već naglašeno da pri objektu MHE, u toku procesa rada ne nestaju ''klasične'' otpadne 

emisije (emisija u zrak, emisija u vode, otpad i buka), iz čega proizilazi da se pri ovom 

objektu ne mogu identificirati značajniji utjecaji na okolicu, kao posljedica ispuštanja 

emisija u vode i zrak, postupanja sa otpadom ili kao posljedice od buke. 

Upravo zbog toga, pri pogonu/postrojenju MHE niti je predviđen niti se vrši klasični 

monitorng emitiranja zagađenja u okolicu (zrak, vode, tlo-zemljište) na lokaciji 

objekta koje bi moglo da ima negativan utjecaj na okolicu, biljni i ţivotinjski svijet 

ili na zdravlje ljudi, ali se vodi računa da se ukupnim aktivnostima koje se vode u 

sklopu rada objekta MHE ni na koji način ne utiče na pogoršanje kvaliteta okolicepodručja 

na lokaciji objekta. 

Imajući u vidu naglašene specifičnosti objekta MHE, proces rada, korištenja i 

odrţavanja opreme instalirane u objektu, još će se jednom po pojedinim segmentima 

naglasiti ne mogućnost nastajanja i emitiranja zagađenja u okolicu. 

(1) U objektu i na lokaciji objekta MHE, u procesu rada ne nastaje zagađenje koje se 

emitira u zrak. Iz tog razloga se na lokaciji objekta Brane ne vrši monitornig 

zagađenja koji se emitira u zrak, niti monitoring kvaliteta zraka. 

(2) U objektu i na lokaciji objekta MHE, u procesu rada ne nastaju tehnološke 

otpadne vode, a također obzirom da uglavnom pogon/postrojenje radi bez stalne 

posade ne nastaju ni sanitarno-fekalne otpadne vode. 

U procesu rada, povremeno u manjim količinama, nastaju vode od hlađenja 

turbine, multiplikatora, generatora i ostale opreme, čija temperatura se 

kontinuirano mjeri i evidentira a nikada ne prelazi 30 o C.



20 

(3) Obzirom da u objektu, pri normalnim uvjetima rada, ne postoji mogućnost nastajanja 

buke u granicama koja bi mogla imati utjecaja na okolicu, ne vrši se namjenski 

monitoring buke za potrebe pogona/postrojenja MHE. Treba naglasiti, da MVP 

''Spreča'' d.d. Tuzla, po potrebi vrši mjerenja buke u krugu Objekta brane, što se 

moţe odnositi i na objekat MHE ''Modrac''. 

Predviđeno je da se, u slučaju kvara na opremi koji moţe prouzrokovati znatnije 

povećanje nivoa buke i vibracija, ograniči ili prekine rad hidroelektrane do 

otklanjanja kvara. 

(4) Naglašeno je da pri objektu MHE ''Modrac'', u procesu rada ne nastaje nikakav 

čvrsti otpad kvaliteta komunalnog otpada. 

Za otpad koji moţe nastati: 

• u procesu rada (prosipanja ili curenja kod podmazivanja pojedinih dijelova 

opreme 

• kod odrţavanja i servisiranja opreme (istrošena ulja, masti za podmazivanja, 

zauljeni tekstilni materijal-''pucvala'', elektronički otpad) i 

• u slučaju akcidentnog stanja (izlijevanja ulja), 

predviđeno je da se: 

• redovno vrši kontrola svih mjesta gdje moţe doći do eventualnog curenja ulja, 

• zbrinjavanje otpada vrši odmah po nastajanju, u skladu sa vaţećim zakonskim 

propisima koji se odnose na zbrinjavanje opasnog otpada. 

11. OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE 

Pri objektu MHE ''Modrac'', imajući u vidu osnovnu djelatnost ovog objekta, naglašeno 

je da u procesu rada ne dolazi do nastajanja i emitiranja značajnijeg zagađenja u 

okolicu, odnosno ovaj objekat ne utiče na pogoršanje kvaliteta okolice i to: 

• kvaliteta zraka, 

• kvaliteta površinskih i podzemnih voda i 

• kvaliteta tla-zemljišta. 

Imajući u vodu da na lokaciji ovog objekta ne dolazi do pojave ''klasičnih'' emisija u 

okolicu, nema ni potrebe za provođenjem ''pravih'' mjera prevencije za smanjenje tereta 

zagađenja koji se emitira u okolicu. 

I pored toga, što se ovaj objekat moţe svrstati u objekte koji ne zagađuju okolicu, ipak 

treba naglasiti da se pri objektu MHE vodi računa o slijedećem: 

• da se upravljanje i vođenje objekta provodi striktno u skladu sa Planom 

pogona brane Modrac, posebno po pitanju odrţavanja nivoa vode u 

akumulaciji i ispuštanja vode iz akumulacije, 

• da se redovno vrši kontrola svih radnih parametara, koji se kontinuirano 

(automatski) prate u procesu rada MHE,



21 

• da se redovno vrši kontrola svih potencijalnih mjesta gdje moţe doći do curenja 

ulja ja, 

• da se vodi računa da ne dođe do zagađenja površine kruga objekta 

zagađujućim materijama, odnosno zagađenja površinsko-oborinskih voda, 

• da se minimalno nastale količine čvrstog otpada (otpadna ulja i masti od 

odrţavanja procesne opreme, zauljeni tekstilni materijal-''pucvala'', 

elektronički otpad i sl.) redovno zbrinjavaju od strane ovlaštenih organizacija. 

12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA 

Ranije je navedeno (poglavlje 7.), imajući u vidu proizvodni proces pri objektu NHE 

''Modrac'', da u procesu rada nema korištenja sirovina u većoj mjeri, posebno sirovina 

sa aspekta mogućnosti zagađenja i utjecaja na okolicu. Isto tako naglašeno je da se pri 

objektu MHE, koriste samo pomoćne sirovine i to u minimalnim količinama, kao: 

• masti i ulja za podmazivanja dijelova opreme, 

• sredstva za odmašććvanje, 

• tekstilni materijal-''pucvala'', 

• boje i lakovi i 

• sredstva za pranje (deterdţenti). 

Obzirom na date konstatacije, kao i da pri samom objektu MHE u procesu rada troše 

minimalne količine pomoćnih sirovina, ne vrši se analiza potrošnje sirovina (pomoćnih 

sirovina) po jedinici proizvoda. 

Kada je riječ i o emisijama zagađenja u okolicu koje nastaju pri objektu brane, kazano je 

da: 

• pri objektu MHE, u toku procesa rada, ne nestaju ''klasični'' otpadni tokovi 

(emisija u zrak, emisija u vode, otpad i buka), 

• da praktično, proces rada u MHE nema utjecaja na promjenu kvaliteta okolice 

niti na zdravlje ljudi. 

Na osnovu tih konstatacija proizilazi da, i u ovom slučaju, nije moguće sačiniti analizu 

nastalih emisija koje se emitiraju u okolicu u odnosu na proizvodni kapacitet, odnosno 

krajnji proizvod. 

Međutim treba kazati da Preduzeće ''Elektrodistribucija'' Tuzla, koja upravlja Objektom 

MHE ''Modrac, kontinuirano vodi računa o: 

• provođenju mjera na radu, 

• provođenju mjera za otklanjanje opasnosti i štetnih utjecaja na sam objekat i 

okolicu objekta (mjere od poţara, eksplozija i dr.) i 

• provođenju potrebnih mjera po pitanju zaštite okolice (zraka, voda, tlazemljišta).



22 

13. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA 

IZ POGONA/POSTROJENJA 

I pored toga što se objekat MHE ''Modrac'' ne svrstava u objekte iz kojih se emitira 

značajnije zagađuje u okolicu (zrak, vode, tlo-zemljište), Preduzeće ''Elektrodistribucija'' 

Tuzla kontinuirano vodi računa o svim aktivnostima kada je u pitanju nastajanje i 

emitiranja bilo kakvog zagađenja u okolicu. 

U tom pogledu, treba naglasiti da Preduzeće ''Elektrodistribucija'' Tuzla vodi računa da 

se: 

• rad MHE striktno vodi u skladu sa Planom pogona za objekat ABM, 

• redovno prate svi radni parametri procesa rada, 

• redovno kontrolira, odrţava i servisira ukupna instalirana oprema, 

• kontinuirano vrši monitoring korištenja ulja i masti u toku procesa rada na 

mjestima njihove upotrebe, posebno u vrijeme odrţavanja i servisiranja 

opreme, 

• evidentira svaka promjena koja se odnosi na nastajanje i postupanje sa 

otpadnim uljima i mastima kao i njegovo konačno zbrinjavanje, 

• propisno odrţava čistoća unutar objekta kao i vanjskog prostora oko objekta, 

• po potrebi, povremeno, vrše mjerenja nivoa buke i utjecaja buke na okolicu 

(posebno za slučaj kvara na pojedinim dijelovima opreme). 

Još jednom bitno je naglasiti Preduzeće ''Elektrodistribucija'' Tuzla, iako u procesu 

rada i svojim radnim aktivnostima pri objektu MHE skoro da ne dovodi do emitiranja 

zagađenja u okolicu, kontinuirano provodi sve mjere u cilju minimiziranja nastajanja 

zagađenja i smanjenja emisija u okolicu (zrak, vode, tlo-zemljište). 

14. PRIJEDLOG MONITORING PLANA I ROKOVI ZA PREDUZIMANJE 

PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA 

Imajući u vidu vrstu proizvodnog procesa koji se obavlja u MHE, odnosno radne 

aktivnosti koje se vode u objektu, proizilazi da pri ovom objektu nije neophodno imati 

poseban monitoring plan iz domena zaštite okolice (zraka, voda, tla-zemljišta). 

Međutim, spram vaţećih zakonskih propisa iz oblasti zaštite okolice, a to su: 

• Zakon o vodama (''Sluţbene novine FBiH'', broj: 70/06), 

• Zakon o zaštiti okoliša (''Sluţbene novine FBiH'', broj: 33/03), 

• Zakon o zaštiti zraka (''Sluţbene novine FBiH'', broj: 33/03), 

• Zakon o otpadu (''Sluţbene novine FBiH'', broj: 33/03), 

• Zakon o zaštiti akumulacije “Modrac” (''Sluţbene novine Tuzlanskog kantona'', 

broj: 5/06), 

• Zakon o zaštiti od buke (''Sluţbene novine Tuzlanskog kantona'', broj: 10/04), 

• Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama (''Sluţbene novine FBiH'', 

broj: 43/07), 

• Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na 

okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo 

ako imaju okolinsku dozvolu (''Sluţbene novine FBiH'', broj: 19/04),



23 

• Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (''Sluţbene novine 

FBiH'', broj: 12/05), 

• Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak 

(''Sluţbene novine FBiH'', broj: 12/05), 

• Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (''Sluţbene novine FBiH'', broj: 

9/05), 

Preduzeće ''Elektrodistribucija'' Tuzla u čijoj nadleţnosti je vođenje MHE ''Modrac'', 

kontinuirano provodi sve mjere kada je u pitanju upravljanje okolinskim aspektima i 

rizicima, a mjere se odnose na: 

• redovnu kontrolu objekta MHE, posebno stanje instalirane opreme, 

• striktno poštovanje upustava za rad i odrţavanje MHE, 

• kontrolu i sprječavanje nastajanja otpadnih uljnih materija (ulja i maziva), 

• poduzimanje mjera predostroţnosti i sigurnosti radi sprječavanja bilo 

kakvih rizika od nepredvidivih incidenata u radu i utjecaja izvana za 

okolicu i sigurnost. 

U tom smislu Operator (''Elektrodistribucija'' Tuzla) vodi aktivnosti na izradi Plana 

upravljanja MHE, kojim će se utvrditi svi elementi koji se odnose na rad MHE, sa 

aspekta: sigurnog rada pogona/postrojenja, sprječavanja mogućnosti za nastajanje 

akcidentnih situacija, mjera za zaštitu okolice (zraka, vode, tla-zemljišta) i dr. 

U Tablici 6. dat je prijedlog plana sa rokovima za preduzimanje predviđenih aktivnosti i 

mjera. 

Tablica 6. Prijedlog plana sa rokovima za preduzimanje predviđenih 

aktivnosti i mjera. 

15. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE I NASTANKA 

EMISIJA 

U prethodnim poglavljima je naglašeno da: 

• proizvodnja električne energije u MHE ''Modrac'' ovisi od raspoloţivog 

hidropotencijala brane akumulacije Modrac, odnosno od nivoa vode u 

akumulaciji Modrac i protoka vode kroz turbinu MHE i uz usaglašenost rada sa 

Planom pogona ABM i 

• pri Objektu MHE ''Modrac'', u toku procesa rada, ne nestaju ''klasične'' otpadne 

emisije koje se emeitiraju u okolicu (zrak, vode, tlo-zemljište). 

Na osnovu toga, po ovom pitanju moţe se kazati slijedeće: 

(1) U skladu sa organizacionom shemom Operatora (''Elektrodistribucija'' Tuzla) 

određeni su odgovorni nosioci za praćenje proizvodnje električne energije u MHE 

''Modrac'', koji su zaduţeni za evidentiranje svih potrebnih pokazatelja (vrijeme 

rada, proizvodni kapacitet, vrijeme i trajanje zastoja, servisiranje opreme, vlastita 

potrošnja energije i dr.).



24 

(2) Obzirom da u toku procesa rada pri MHE ''Modrac'' ne postoji mogućnost 

nastajanja zagađenja koje se emitira u okolicu (zrak, vode, tlo-zemljište), ne vodi 

se ni zvanični monitoring emisija iz proizvodnog procesa. 

Bez obzira na gornju konstataciju, Operator (''Elektrodistribucija'' Tuzla) vodi 

računa da se ukupnim aktivnostima koje se vode u sklopu rada objekta MHE ni 

na koji način ne utiče na pogoršanje kvaliteta okolice-područja na lokaciji samog 

objekta. U tom smislu posebno treba naglasiti da se duţna paţnja posvećuje 

praćenju eventualnog nastanka otpadnih ulja i maziva (od podmazivanja 

pokretnih dijelova opreme, trafoa i sl.) i njihovom konačnom zbrinjavanju koje 

mora biti u skladu sa propisima koji se odnose na postupanje sa opasnim 

otpadom. 

I u ovom slučaju, odgovorni nosioci zaduţeni za eksploataciju i odrţavanje MHE, 

evidentiraju sve promjene po pitanju ovog otpada. 

16. PLAN UPRAVLJANJA INCIDENTIMA/NESREĆAMA OPASNIM ZA 

OKOLINU 

Plan upravljanja incidentima/nesrećama opasnim po okolinu kao i način reagiranja u 

trenutku njihove pojave, date su u dokument "Upravljanje incidentima/nesrećama 

opasnim po okolinu" koji je rađen u skladu sa propisima koji se odnose na "Plan 

sprječavanja nesreća većih razmjera" i "Izvještaja o stanju sigurnosti". 

Taj dokument je usklađen sa odredbama: 

- Zakona o vodama, (Sl. novine FBiH, br. 48/98 i 70/06.) 

- Zakona o zaštiti okoliša, (Sl. novine FBiH, br. 33/03.), i 

- Pravilnika o sadrţaju izvješća o stanju sigurnosti, (Sl. novine FBiH, br. 68/05) 

Izvještaj o stanju sigurnosti sadrţi: 

- Plan sprječavanja incidenata/nesreća opasnih za okolinu (nesreće većih 

razmjera) 

- Opis lokacije pogona postrojenja 

- Opis pogona i postrojenja 

- Identifikacija i analiza mogućih rizika i mjere prevencije 

- Mjere zaštite i plan intervencija kojima se spriječava širenje posljedica nesreće 

Plan sprječavanja incidenata/nesreća opasnih za okolinu (nesreće većih razmjera) se 

radi u cilju uspostavljanja sistema sigurnosnog upravljanja, a obuhvata u svojoj razradi: 

- Organizacijsku strukturu i kadrove 

- identifikaciju i evaluaciju nesreća većih razmjera (incidenata/nesreća opasnih za 

okolinu) 

- Kontrola rada pogona i postrojenja 

- Upravljanje promjenama u radu postrojenja 

- Plan upravljanja u izvanrednim sistuacijama 

- Praćenje djelotvornosti (monitoringa) 

- Audit i kontrola 

Unutar Plana je, također, definisano u skladu sa Pravilnikom: 

- Sadrţaj informacije o sigurnosnim mjerama



25 

- Unutranji plan intervencija 

- i osnovni podaci za Spoljašnji plan intervencija 

Unutranji plan intervencija definira mjere koje je potrebno poduzeti unutar kruga pogona 

postrojenja u slučaju nesreća - incidenata opasnih za okolinu. 

Izvještaja o stanju sigurnosti koji obuhvata i Plan sprječavanja incidenata/nesreća 

opasnih za okolinu (nesreće veih razmjera) dat je u prilogu ovog dokumenta. Urađen je 

na nivou Podruţnice "Elektrodistribucije" Tuzla, koji sadrţi i poglavlje vezano za mhe 


17. NAĈIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA 

Način izvještavanja o rezultatima izvršenja potrebnih mjera za pogon/postrojenje 

MHE, u Podruţnici ''Elektrodistribucija'' Tuzla definiran je općim i internim 

procedurama. 

Način izvještavanja o eventualnom odstupanju, neizvršavanju ili neusklađenosti u 

postupku provođenja mjera, ili za slučaj neţeljenih situacija koje mogu negativno 

utjecati na sam objekat MHE, u skladu sa organizacionom shemom u nadleţnosti su: 

• Djelatnosti proizvodnje električne energije iz HE, 

• Sluţbe za sigurnost i zaštitu, 

• Sluţbe za okolinsko upravljanje i 

• Sluţbe za planiranje i izvještavanje. 

Sve odgovorne osobe, posebno odgovorne osobe u čijoj nadleţnosti je vođenje objekta 

MHE ''Modrac'', prikupljaju i obrađuju sve podatke i informacije koje se odnose na 

objekat MHE i izvještaje dostavljanju direktoru preduzeća (Operatora). 

Kada se radi o direktnim zaduţenjima uposlenika preduzeća (Operatora), za izvođenje 

pojedinih aktivnosti (postupaka) na objektu MHE, u skladu sa utvrđenom procedurom 

obaveza je da zaduţena osoba (usmenim ili pisanim putem) izvještava nalogodavca, 

po potrebi i druge odgovorne osobe, o stanju realizacije aktivnosti. Ukoliko se 

izvještajem konstatira, da je u toku realizacije zaduţenja došlo do odstupanju ili 

potrebe za određenim izmjenama, odgovorna osoba (nalogodavac) duţna je preispitati 

određene izmjene i u tom slučaju ocijeniti potrebu za pokretanjem korektivne mjere 

(korekcije zaduţenja). 

U slučajevima, kada se radi o provođenju značajnih aktivnosti za objekat MHE koje 

mogu utjecati na normalan rad ili dovesti do zastoja u radu Objekta MHE ili eventualno 

dovesti do veće ili manje havarije na objektu, po proceduri direktor preduzeća 

(Operatora), izdaje zaduţenja, prima izvještaje o realizaciji i po potrebi utvrđuje 

korektivne mjere u odnosu na data zaduţenja. 

Pri Operatoru (''Elektrodistribuciji'' redovno se vrši praćenje o vođenju svih aktivnosti na 

Objektu MHE ''Modrac'', posebno eventualne neusklađenosti koje se pojave kao i 

utvrđene korektivne mjere, koje su bile neophodne. 

Pri objektu brane, u odnosu na vaţeću proceduru, mjesta i uzroci najčešće mogućih 

pojava neusklađenosti koje se uglavnom mogu odnositi na proces rada objekta brane 

su: 

• ne poštovanje Plana pogona ABM,



26 

• ne odrađivanje remontnih aktivnosti u skladu sa planom odrţavanja Objekta 

MHE, 

• ne predviđeni prestanak rada opreme ili pojedinih funkcija opreme i 

• greške nastale u procesu rada (kao posljedica greške operatora/odgovornog 

radnika. 

18. FINANCIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA GODIŠNJEM 

NIVOU 

19. IZVORI PODATAKA-KORIŠTENA DOKUMENTACIJA 

19.1. Zakonski propisi 

19.2. Opća, tehniĉka i ostala dokumentacija 

20. IZVJEŠTAJ O STANJU SIGURNOSTi 

20.1. PLAN SPRJEĈAVANJA NESREĆA/ INCIDENATA OPASNIH PO OKOLINU 

CILJEVI I SVRHA PLANA 

Planom sprječavanja nesreća/incidenata opasnih po okolinu želi se postići visoki nivo zaštite 

okoline putem odgovarajućih sredstava, struktura i sistema upravljanja, organizacijom kadrova, 

identifikacije i procjene opasnosti, kontrole rada, planiranja interventnih mjera i provođenja 

monitoringa. Planom sprječavanja nesreća/incidenata opasnih po okolinu reguliraće se sistem 

sigurnosnog upravljanja na svim nivoima Podružnice “Elektrodistribucija” Tuzla (u daljnjem 

tekstu ED Tuzla). 

Sistemima upravljanja – kvalitetom, sigurnosti na radi i zaštite okoline utvrđuju se organizacijska 

struktura, podjela odgovornosti, razrađuju procedure, procesi i vrši raspodjela resursa u cilju 

sprječavanja nastanka nesreća/incidenata opasnih po okolinu. Do nesreće/incidenta opasnog po 

okolinu dolazi u slučaju kada u proizvodnim uređajima i/ili distributivnim pogonima dođe do 

nekontrolisanog ili nepredviđenog događaja kao što su požar i eksplozija ili veća emisija 

polutanata u vodu i/ili zemlju, što može izazvati štetne posljedice na zdravlje stanovništva i 

kvalitet okoline. 

20.1.1. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I KADROVI 

20.1.1.1. Uloge i odgovornosti lica zaduţenih za upravljanje incidentima/nesrećama 

opasnim po okolinu 

20.1.1.2. Obuĉavanje struĉnog kadra i programi obuke 

20.1.2. IDENTIFIKACIJA I EVALUACIJA NESREĆA OPASNIH PO OKOLINU 

20.1.2.1. Poţar i/ili eksplozija na elektroenergetskim objektima 

Požar nastao na elektroenergetskim objektima, ako se prenese na okolinu može izazvati nesreće 

opasne po okolinu. Pod tim se podrazumijeva požar nastao na vodovima srednjeg (SN) i niskog 

(NN) napona koji se može prenijeti na šumska i poljoprivredna dobra, kao i na susjedne 

stambene i/ili druge objekte u vlasništvu trećih pravnih i fizičkih lica.



27 

20.1.2.2. Izlijevanje izolacionog ulja u zemlju 

U slučaju havarije ili zapaljenja energetskih transformatora koji su punjeni izolacionim uljem, 

može doći do eksplozije i do nekontrolisanog izlijevanja ulja u okolinu. 

Ako dođe do nekontrolisanog izlijevanja većih količina izolacionog ulja u zemlju, ulje može 

dospjeti kroz zemlju u podzemne vode i prouzrokovati zagađenje izvora i podzemnih voda. 

20.1.2.3. Izlijevanje izolacionog ulja u površinske vode 

Svako izlijevanje izolacionih ulja u površinske vode je okolinski neprihvatljivo i može izazvati 

negativne posljedice po obalno vodno zemljište, odnosno okolinu i vodene eko sisteme. 

20.1.2.4. Nesreće/incidenti u skladištima 

Do nesreća koje mogu biti opasne po okolinu može doći u skladištima gdje su odložene veće 

količine rabljenog ulja i u skladištima elektroenergetskih uređaja punjenih izolacionim uljem. To 

se odnosi, takođe, i na privremena skladišta za držanje akumulatora sa kiselinom i na skladišta sa 

prekidačima punjenim sa SF-6 plinom. Do nesreće u skladištima može doći zbog požara, 

eksplozije, diverzije i zbog nekontrolisanog izlijevanja ulja, kiselina i slično. 

20.1.2.5. Havarije u pogonima i postrojenjima 

Svaka nezgoda, kritični porast nivoa vode u hidroakumulaciji ili veći kvar u pogonima I 

postrojenjima mogu izazvati nesreće, koje između ostalog, mogu štetno djelovati na kvalitet 

okoline. Havarije u pogonima I postrojenjima mogu izazvati poplave, požare, izlijevanje 

izolacionog ulja I druge nesreće. 

20.1.2.6. Diverzije 

Različitim načinima diverzije mogu biti izazvane incidentne situacije i prouzrokovane nesreće 

koje, između ostalog, mogu štetno djelovati i postati opasne po okolinu. 

20.1.2.7. Zemljotres 

U slučaju pojave jačih zemljotresa mogla bi nastati materijalno-tehnička šteta, napuknuća brane 

“Snježnica”, te biti ugrožena materijalna dobra, flora, fauna i ljudi. 

20.1.3. KONTROLA RADA POGONA I POSTROJENJA 

U cilju kvalitetnog organizovanja poslova kontrole i održavanja za siguran rad 

elektroenergetskih objekata u proizvodnoj i distributivnoj djelatnosti (u daljnjem tekstu EEO), 

brane Snježnica, gdje je uključeno održavanje postrojenja, procesa, opreme i privremeni zastoji, 

odnosno, u cilju prevencije sprječavanja havarija i nesreća opasnih po okolinu, u Sistemu 

kvaliteta usvojene su i implementirane sljedeće operativne procedure i uputstva: 

- OPTZ 63/05 Održavanje EEO u distributivnoj djelatnosti; 

- UPDD 64/01-01 Uputstvo za rad u elektrodistributivnoj djelatnosti u odnosu na minsku 

opasnost i opasnost od NUS-a; 

- OPTZ 75/12 Nadzor i upravljanje EEO srednjeg napona; 

- OPTZ 75/13 Nadzor i upravljanje EEO niskog napona. 

Pravilnici i uputstva koji se primjenjuju kod kontrole i održavanja EEO: 

- Tehnička pravila i uputsta za održavanje distributivnih elektroenergetskih postrojenja i 

uređaja; 

- Pravilnik o radu Službe dispečiranja; 

- Pravilnik o tehničkim mjerama za pogon i održavanje EE postrojenja; 

- Uputstvo o pravilima i mjerama sigurnosti pri radu na elektroenergetskim postrojenjima; 

- Pravilnik o zaštiti na radu JP Elektroprivreda BiH;



28 

- Pravilnik o zaštiti od požara JP Elektroprivreda BiH; 

- Pogonska dokumentacija za održavanje i remont HE “Snježnica”. 

20.1.4. UPRAVLJANJE PROMJENAMA U RADU POGONA I POSTROJENJA 

20.1.5. PLAN UPRAVLJANJA U VANREDNIM SITUACIJAMA 

U skladu sa organizacijskom strukturom i odgovornostima kadrova ED Tuzla, upravljaće se 

vanrednom situacijom u slučaju nesreća/incidenata i širenja negativnih uticaja na zdravlje 

stanovništva i kvalitet okoline. 

U slučaju havarija i većih kvarova koji mogu izazvati nesreće opasne po okolinu postupa se po 

usvojenim operativnim procedurama i uputstvima Sistema kvaliteta: 

- OPTZ 75/12 Nadzor i upravljanje EEO srednjeg napona; 

- OPTZ 75/13 Nadzor i upravljanje EEO niskog napona . 

U slučaju požara postupa se u skladu s Pravilnikom o zaštiti od požara JP Elektroprivreda BiH i 

u skladu s Planom zaštite od požara urađenim za sve objekte ED Tuzla. Plan zaštite od požara 

uradio je Institut za zaštitu i obrazovanje u Tuzli, septembra 1999. godine. 

Takođe, u slučaju vanredne situacije upravlja se i postupa i u skladu s Unutarnjim planom 

intervencije. 

Ukoliko je došlo do nesreće, odnosno incidenta i širenja nesreće s negativnim uticajem na 

okolinu izvan pogona i postrojenja ED Tuzla, informacije o nesreći se dostavljaju organu Civilne 

zaštite, odnosno nadležnom Centru za osmatranje i uzbunjivanje, u skladu s Pravilnikom o 

organizovanju i funkcionisanju centara osmatranja i uzbunjivanja (Sl. novine F BiH, br. 9/05). U 

ovim slučajevima dalje se postupa po Spoljnom planu intervencije. 

Program obuke za kadrove koji upravljaju u vanrednim situacijama organizovat će se na nivou 

Društva, kao i za sve ostale zaposlenike koji mogu biti uključeni u proces upravljanja u 

vanrednim situacijama na svim nivoima ED Tuzla. 

20.1.6. PRAĆENJE DJELOTVORNOSTI /MONITORING/ 

Usvojeni Plan sprječavanja nesreća/incidenata opasnih po okolinu uključujući i Unutarnji plan 

intervencija u incidentnim situacijama, bit će kontinuirano praćen uz vođenje evidencije o 

mogućim neusklađenostima planiranih aktivnosti sa objektivnom situacijom u pogonima i 

postrojenjima. 

Izvještaj o praćenju usklađenosti donešenih planova sa iskustvima u praksi praviće se na kraju 

svake godine. U slučaju incidentne situacije i nesreće opasne po okolinu ED Tuzla će postupiti u 

skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine F BiH, br. 33/03) i Pravilnika o sadržaju 

izvještaja o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutarnjih i 

spoljnih planova intervencije (Sl.novine F BiH, br. 68/05) i Pravilnika o postupcima I mjerama u 

slučajevima akcidenta na vodama i obalnom vodnom zemljištu (Sl. Novine FBiH, br. 71/09). 

ED Tuzla će u slučaju nesreće opasne po vode i okolinu uopšte, dostaviti sve potrebne 

informacije, shodno čl. 76. Zakona o zaštiti okoliša, nadležnom ministarstvu za poslove zaštite 

okoline Federacije BiH, odnosno Tuzlanskog kantona, sa bitnim podacima o okolnostima 

nastanka nesreće, o poduzetim mjerama za ublažavanje posljedica nesreće i sprječavanja pojave 

novih nesreća. 

U skladu sa zakonima iz domena sigurnosti, zaštite voda i drugih segmenata okoline, obavijestit 

će se nadležna policijska uprava i omogućiti pristup svim relevantnim čimbenicima u cilju 

vođenja istrage o nastanku incidentne situacije, eventualno i nesreća opasnih po okolinu.



29 

20.1.7. AUDIT I KONTROLA 

U skladu s procedurom Sistema kvaliteta provodiće se interni Audit za periodičnu sistematsku 

ocjenu Plana sprječavanja nesreća/incidenata opasnih po okolinu, te efikasnosti i kontrole 

uspješnosti primjenjivosti sistema sigurnosnog upravljanja. U sistemu kvaliteta usvojena je i 

implementirana procedura OPTZ 82/02 po kojoj će se provoditi Interni Audit, najmanje dva puta 

godišnje. 

20.2. OPIS LOKACIJE POGONA I POSTROJENJA BRANE I HA SNJEŢNICA 

20.2.2 IDENTIFIKACIJA POGONA, POSTROJENJA I AKTIVNOSTI - POJAVA NA 

“SNJEŢNICI” KOJE MOGU PREDSTAVLJATI OPASNOST I IZAZVATI NESREĆE 

20.2.2.1. U okviru analize i identifikacije pogona koji mogu predstavljati opasnost za 

izazivanje nesreća utvrĊeno je da su to: 

• Brana 

• Ulazna graĊevina 

20.2.2.2. Aktivnosti koje mogu izazvati opasnost i izazvati pojavu nesreće su: 

• Kritiĉan porast nivoa vode 

• Pucanje brane 

• Aktiviranje klizišta 

• Diverzije 

Kritiĉni porast nivoa vode 

Pucanje brane 

Ulazne graĊevine srednjeg i temeljnog ispusta 

Klizišta.. 

20.3. OPIS POGONA I POSTROJENJA 

20.3.5. MHE "Snjeţnica" i MHE “Modrac” 

Dovod vode iz akumulacije do strojare MHE "Snježnica" vrši se preko postojeće ulazne 

građevine srednjeg ispusta, postojećeg cjevovoda srednjeg ispusta, te novog dijela cjevovoda. 

Voda, predajući svoju energiju preko turbine, otiče kroz difuzor, koji je sastavni dio turbine, te 

odvodnog kanala u regulisano korito Rastošnice. 

Da bi se obezbijedilo sigurno snabdijevanje vodom TE Ugljevik, koje neće biti ugroženo ni u 

slučaju da se voda ne može propuštati kroz turbinu zbog kvara ili drugog razloga, priključak 

cjevovoda za MHE je izveden na postojeći cjevovod srednjeg ispusta, između pomoćnog 

zatvarača i regulacionog disperzionog zatvarača. 

Pri radu MHE, regulacioni disperzioni zatvarač je zatvoren, a njegovu ulogu vrši turbina. 

U slučaju kvara na MHE dolazi do zatvaranja predturbinskog zatvarača, tako da se voda nemože 

propuštati kroz turbinu. U tom slučaju, regulaciju protoka ponovo preuzima regulacioni 

disperzioni zatvarač. Upravljanje turbinom i regulacionim disperzionim zatvaračem se vrši sa



30 

komandnog pulta, koji se nalazi u komandnoj zgradi uz mogućnost i upravljanja sa lica mjesta 

(strojare, odnosno izlazne građevine srednjeg ispusta). 

Upravljanje Branom Modrac, kao i ispuštanje vode kroz MHE Modrac, vrši se u skladu sa 

Planom pogona ABM koji se donosi od strane MVP “Spreča” d.d. Tuzla, uz saglasnos nadležnog 

Kantonalnog ministarstva. 

Pragovi nivoa vode u akumulaciji, pri kojima dolazi do promjene ispuštanja kroz MHE vežu se 

za odgovarajuću zapreminu, odnosno nivo vode u akumulaciji. Utvrđen je minimalni radni nivo 

od 194,00 m.n.m. MHE se mora zaustaviti kada nivo vode u akumulaciji dostigne kotu 196,50 

m.n.m. , ili kada se pređe na ispuštanje količine od 3,00m3/s, a ispuštanje iz akumulacije se 

nastavlja preko jednog od temeljnih ispusta. 

Prizvodnja električne energije u MHE Modrac utvrđena je Planom pogona ABM. 

20.3.6. Opis izvora rizika i uslova pod kojima se mogu dogoditi nesreće, zajedno sa opisom 

predloţenih mjera prevencije 

20.3.6.1. Kritiĉan porast nivoa donje vode 

Izvori rizika koji mogu izazvati nesreću: 

• Zasipanje i aktiviranje nekog klizišta u hidroakumulaciji Snježnica 

• Velik porast doticaja vode u akumulaciju uslijed vremenskih nepogoda i otvaranja većeg 

broja ispusnih organa na brani 

Uslovi pod kojima se moţe pojaviti nesreća: 

• U slučaju aktiviranja klizišta i zatrpavanja hidroakumulacije, oticanje vode iz akumulacije 

preko ispusnih organa brane moglo bi biti djelimično onemogućeno, što bi izazvalo 

povećanje nivoa vode u hidroakumulaciji. Porastom nivoa vode iznad kritičnog moglo bi 

doći do incidentne situacije i opasnosti za hidrotehnički sistem. 

• Kod vremenskih nepogoda je dotok rijeke Rastošnice znatno povećan, što u kombinaciji sa 

visokim nivoom hidroakumulacije i otvaranjem preljevnih sistema dovodi do povećanja 

nivoa donje vode i nizvodno. 

Mjere prevencije su: 

• Upoznavanje smjenskog i pogonskog osoblja sa važećom zakonskom regulativom i stručnom 

dokumentacijom koja definiše ovu problematiku, 

• kontrola i redovno održavanje funkcionalnosti i pogonske spremnosti hidromehaničke 

opreme i objekta brane, 

• kontinuirano informisanje i praćenje hidrološke situacije (nivo vode u akumulaciji, dotoci, 

bujice,..), 

• obuka zaposlenika, podjela konkretnih zadataka i zaduženja , izvođenje praktičnih vježbi, 

• koristi i eventualno može koristiti angažovanje vatrogasne, civilne zaštite i drugih službi 

pomoći, za odbranu od poplava nizvodno. 

20.3.6.2. Pucanje brane 


- zemljotresi, 

- filtracija vode ispod brane, oko brane i kroz branu, 

- oštećenje evakuacionih organa u momentu nailaska vala velike vode, 

- klizišta u zoni brane i akumulacije.



31 


- klizanjem zemljišta u akumulaciju može doći do stvaranja prirodne pregrade i vala velike 

vode zbog potisnute mase vode, 

- filtracija vode direktno utiče na stabilnost brane, čiji je krajnji ishod rušenje brane, 

- zemljotresi stvaraju pukotine u betonu i tlu čime se povećava filtracija vode. 


- modernizacija sistema tehničkog osmatranja brane i tla u zoni brane i akumulacije, 

- oskultacija brane i redovno obavještavanje nadležnih službi o stanju brane i akumulacije sa 

procjenom daljnjeg razvoja aktivnosti. 

20.3.6.3. Aktiviranje klizišta 




20.4. IDENTIFIKACIJA I ANALIZA NEOĈEKIVANIH RIZIKA I MJERA 

PREVENCIJE 

20.4.1. Detaljan opis svih mogućih scenarija u sluĉaju nesreća i vjerovatnoća ili uslovi pod 

kojima se dešavaju, ukljuĉujući rezime dogaĊaja koji mogu imati ulogu u iniciranju 

svakog od scenarija, bilo da su uzrokovani unutarnjim ili spoljnim faktorima 

20.4.1.1. Kritiĉan porast nivoa vode 

20.4.1.2. Pucanje brane 

20.4.1.3. Aktiviranje klizišta 

20.4.2. Procjena opsega i teţine posljedica od nesreće, ukljuĉujući mape, fotografije ili u 

njihovu zamjenu odgovarajući opis, kojim se opisuju podruĉja koja će vjerovatno biti pod 

uticajem nesreće pruzrokovane u tom pogonu i postrojenju 

20.4.3. Opis tehniĉkih parametara i opreme koja se koristi da bi se obezbijedila sigurnost 

pogona i postrojenja u kojem postoji mogućnost dešavanja sa HA Snjeţnica 

Tehniĉki parametri koji se kontrolišu da bi se obezbijedila sigurnost brane 

Oprema koja se koristi da bi se obezbijedila sigurnost brane Snjeţnica 

Napomena; Shodno odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara 

od prirodnih i drugih nesreća (Sl. Novine FBiH, broj 39/03) i Uredbe o sadrţaju i naĉinu 

izrade planova zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara (Sl. novine FBiH, broj 23/04 

i 38/06), u saradnji sa TE Ugljevik i nadleţnim strukturama vlasti, uradit će se “Plan 

zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća” i “Program 

operativnih – preventivnih mjera u sluĉaju pojave velikih voda na brani “Snjeţnica” 

20.5. IDENTIFIKACIJA I ANALIZA MOGUĆIH RIZIKA I MJERE PREVENCIJE U EEO



32 

20.5. Poţar na elektroenergetskim mreţama i postrojenjima 

20.5.1. Opis mogućih scenarija u sluĉaju poţara 

20.5.1.2. Opseg širenja, teţina posljedica i opis podruĉja pod uticajem nesreće 

20.5.1.3. Tehniĉki parametri i oprema koja se koristi za sigurnost pogona i postrojenja 

20.5.1.4. Mjere prevencije 

20.5.2. Poţar u pogonima za proizvodnju elektriĉne energije 

20.5.2.1. Opis mogućih scenarija u sluĉaju poţara 

MHE “Snjeţnica “ 

Obzirom da se u energetskim transformatorima nalaze veće količine izolacionog trafo ulja, te da 

postoje uljni sistemi za hlađenje ležajeva generatora, kompresori za zrak, pumpe i drugo, može 

se konstatovati da postoji povećana opasnost od izbijanja požara u MHE. Prema procesu rada 

koji se odvija u hidroelektrani ugroženost od požara spada u kategoriju manje ugroženosti (K4). 

MHE “Modrac” 

U MHE Modrac ne postoji energetski transformator, napajanje naizmjeničnim naponom se vrši 

putem NN kabla iz crpne stanice, tako da ne postoji mogućnost zapaljenja izolacionog ulja. 

Međutim potencijalni uzrok požara može biti ulje za hlađenje u mulitiplikatoru i ulje u 

hidrauličnom agregatu, kompresori za zrak, uljne pumpe i drugo. 

Prema procesu rada koji se odvija u hidroelektrani ugroženost od požara spada u kategoriju 

manje ugroženosti (K4). 


MHE “Snjeţnica “ 

Objekat hidroelektrane “Snježnica“ građen je od negorivog vatrootpornog materijala. 

Mikrolokacija objekta je povoljna po osnovu zaštite od požara. U području gdje je izgrađena 

hidroelektrana umjereno kontinentalna je klima, što ne može bitno uticati na požarne opasnosti. 

Udaljenost od Vatrogasne službe u gradu iznosi oko 6 km. 

Opasnost u ovom pogonu dolazi od generatora i transformatora, gdje se požarno opterećenje 

svrstava u kategoriju srednjeg, dok je stepen otpornosti objekta prema požaru (IVstepen), što 

odgovara većoj otpornosti. 

U MHE “Snježnica” postoji stalno dežurstvo. U smjeni uvijek dežuraju dva zaposlenika, 

manipulanti koji ujedno obavljaju poslove čuvara. Za dojavu požara postoji radio stanica i 

direktna telefonska linija. S obzirom da postoji dovoljan broj aparata za početno gašenje požara, 

te uzimajući u obzir i povoljan pristup objekatu hidroelektrane u slučaju vatrogasne intervencije, 

mala je vjerojatnost da se, eventualno, nastali požar može proširiti van objekta i izazvati nesreće 

opasne po okolinu. Postoji mogućnost širenja požara horizontalno unutar objekta i vertikalno 

preko armiranobetonskog AB stepeništa. 

Opseg širenja požara van objekta MHE i težina posljedica po okolinu su minimalni. 

MHE “Modrac” 

Opasnost u ovome pogonu od požara dolazi od generator i ulja u multiplikatoru i hidrauličnom 

agregatu. U krugu brane Modrac I MHE postoji stalno dežurstvo u smjeni manipulant na brani I 

čuvar koji ujedno nadgledaju I objekat MHE Modrac. 

Za dojavu požara postoji radio stanica i direktna telefonska linija. S obzirom da postoji dovoljan 

broj aparata za početno gašenje požara, te uzimajući u obzir povoljan pristup objektu 

hidroelektrane u slučaju vatrogasne intervencije, malo je vjerovatno da se požar može proširiti 

van objekta i izazvati nesreće opasne po okolinu.



33 


MHE “Snjeţnica“ 

U pogonu hidroelektrane MHE “Snježnica” nije instalisan stabilni sistem CO 2 za gašenje požara 

na generatorima i transformatorima, kao ni sistem za automatsko otkrivanje i javljanje požara. 

Međutim, postavljan je dovoljan broj aparata za početno gašenje požara sa suhim prahom “S” i 

ugljendioksidom CO 2 u svim prostorijama, radnim i pomoćnim, kao i u 10 kV postrojenju. 

Na objektu hidroelektrane izvedena je gromobranska instalacija u skladu sa Tehničkim 

propisima o gromobranima. Redovno se vrši pregled gromobranske instalacije i mjerenje otpora 

gromobranskog uzemljivača. 


U pogonima za proizvodnju električne energije (HE “Snježnica”) i (HE “Modrac”) u skladu s 

Planom zaštite od požara provode se požarno preventivne mjere: 

- redovno čišćenje i uklanjanje zapaljivih materija u skladu s Planom upravljanja otpadom, 

- hitno otklanjanje kvarova na mašinama, uređajima i električnim instalacijama, 

- redovno održavanje i kontrola ispravnosti električnih instalacija i uređaja, 

- redovno održavanje i kontrola ispravnosti svih uzemljenja i gromobranskih instalacija, 

- svakih šest mjeseci vrši se periodični pregled i funkcionalno ispitivanje sistema za zaštitu 

od požara (stabilni sistem za gašenje požara i vatrodojava), 

- svakih šest mjeseci redovno se vrši periodični pregled i provjera ispravnosti PP aparata. 

20.5.3. Nekontrolisano izlijevanje izolacionog ulja 

20.5.3.1. Opis mogućih scenarija u sluĉaju izlijevanja ulja u okolinu 

Svako nekontrolisano izlijevanje izolacionog ulja iz energetskih transformatora ili drugih 

uređaja direktno na zemlju ili u površinske vode može izazvati nesreće opasne po okolinu, u 

smislu zagađenja podzemnih i površinskih voda. Izlivena količina ulja ni u kom slučaju ne smije 

da prodre u vodotokove, vodo zahvate ili kanalizaciju, u kanale za kablove i td. 

Izlijevanje ulja može biti izazvano: 

‣ havarijom na elektroenergetskom uređaju, 

‣ u slučaju zapaljenja ulja koje se ispušta iz energetskog transformatora, 

‣ u slučaju eksplozije izazvane na transformatoru, 

‣ diverzijom - namjernim ispuštanjem ulja, u slučaju otuđenja transformatora od strane 

trećeg - nepoznatog lica. 


R. 

br. 

Podruĉja koja mogu biti pod uticajem nesreće 

opasne po okolinu zbog nekontrolisanog 

izlijevanja izolacionog/hidrauliĉnog ulja 

1. sliv rijeke Rastošnice nizvodno od 

MHE“Snježnica” 

Procjena 

opsega širenja 

malo 

Tabela 3. 

Procjena teţine 

posljedica 

ograničena 

2. sliv rijeke Spreče nizvodno od MHE “Modrac” malo ograničena 

3. neposredno okruženje MHE “Snježnica” vrlo malo nevažna



34 

4. neposredno okruženje MHE “Modrac” vrlo malo nevažna 

Opseg širenja i težina posljedica usljed nekontrolisanog izlijevanja izolacionog ulja iz 

energetskih transformatora u neposrednoj blizini površinskih voda mogu u ograničenoj mjeri 

uticati na kvalitet vode i okoline, te izazvati manje neugodnosti po ljude i okolinu. Posljedice 

štetne po okolinu, u slučaju izlijevanja ulja na zemlju ili beton, u postrojenjima gdje u bližem 

okruženju ne postoje vodotoci su “minimalna”, što po kategorizaciji posljedica rizika 

ugrožavanja mogu izazvati “privremeno neznatne neugodnosti po ljude i okolinu”. 

U slučaju izlijevanja izolacionog ulja iz transformatora 10/0,4 kV u kojima se nalaze manje 

količine ulja, uzimajući u obzir i činjenicu da su takve transformatorske stanice izgrađene 

dovoljno daleko od površinskih voda i izvorišta za vodosnabdijevanje, može se slobodno 

procijeniti da je opseg širenja na okolinu “vrlo mali” i da je težina posljedica po okolinu 

“minimalna”. Postupak prikupljanja, odlaganja i zbrinjavanja zauljenih zemljišta, tretirat će se u 

skladu s Planom unutarnje intervencije i Planom upravljanja otpadom. 


Da bi se obezbijedila sigurnost proizvodnih pogona i elektroenergetskih postrojenja u kojima 

postoji mogućnost nekontrolisanog izlijevanja većih količina ulja, pogoni i postrojenja imaju 

izgrađene sabirne uljne jame za brzo odvođenje i sakupljanje ulja. 

U pogonu HE “Snježnica” ispod svakog energetskog transformatora izgrađena je sabirna uljna 

jama za prihvat trafo ulja. U svakoj uljnoj jami postavljen je sloj šljunka na metalnoj rešetki, 

kojom je jama odvojena od okolnog prostora. Uljne jame su tako tehnički riješene da u njih nema 

prodiranja podzemnih voda, niti ima mogućnosti da eventualno izliveno ulje dospije van uljne 

jame. Uljne jame imaju dovoljnu zapreminu da mogu primiti ukupnu količinu ulja koju sadrži 

energetski transformator. Redovno se vrši pregled i provjera ispravnosti uljnih jama. 

Tehničke mogućnosti u MHE Modrac 

U pogonu HE “Modrac” urađeni su sabirni kanali dovoljne zapremine da prime svo izljeveno 

ulje iz hidrauličnog agrgata i multiplikatora u slučaju kvara. 


Redovne revizije i pogonska ispitivanja trafostanica i rasklopnih postrojenja, svih naponskih 

nivoa, vrše se u određenim rokovima radi prevencije od havarija i kvarova u pogonima i 

postrojenjima, koja mogu izazvati i nekontrolisano izlijevanje izolacionog ulja u okolinu. 

Na energetskim transformatorima provjeravaju se: 

- mehanička ispravnost i zaptivenost; 

- provjera ispravnosti pokazivača nivoa ulja u transformatoru; 

- vrši se ispuštanje eventualno sakupljene vode u konzervatoru; 

- ispituje se električna probojna čvrstoća izolacionog ulja; 

- ispituje se otpor izolacije namotaja transformatora; 

- ispituju se prigradni zaštitni uređaji: Buchholz relej, kontaktni termometar, uređaj za 

hlađenje i drugi uređaji za zaštitu od unutrašnjih kvarova. 

Pregledom temelja transformatora i uljnih jama provjerava se sljedeće: 

- da li postoje vanjska oštečenja (naprsline, krunjenje betona, udar vozila i sl.); 

- stanje zemljišta oko temelja i uljnih jama; 

- stanje temelja; 

- stanje sloja šljunka u uljnim jamama;



35 

- stanje bazena za prikupljanje ulja i 

- ispravnost cijevi za ispumpavanje ulja. 

20.6. MJERE ZAŠTITE I PLAN INTERVENCIJE KOJIM SE SPRJEĈAVA ŠIRENJE 

POSLJEDICA NESREĆE 

20.6.1. Opis opreme instalisane u pogonu za ograniĉenje posljedica opasnih po okolinu 

U slučaju nesreće, odnosno incidenta koji može biti opasan po okolinu, prve mjere zaštite i 

sprječavanja širenja posljedica nesreće poduzimaju se sa instalisanom opremom u pogonima i 

postrojenjima za te namjene. 

20.6.1.1 Pogoni za proizvodnju hidroelektriĉne energije 

U slučaju zapaljenja agregata, generatora ili transformatora u pogonu MHE “Snježnica” i MHE 

“Modrac” postoji predviđen broj vatrogasnih aparata koji su raspoređeni prema skici Plana 

zaštite od požara. 

Ako dođe do izlijevanja izolacionog ulja u uljne jame ili drenažni prostor turbinskog postrojenja, 

ulje se iz tih sigurnosnih prostora mora odmah ispumpati odgovarajućim pumpama i pretočiti u 

bačve i zatvoriti. Bačve se moraju adekvatno uskladištiti u izgrađenom skladištu otpadnog ulja. 

U slučaju da izliveno ulje dospije u rijeku Rastošnica i Spreča u akciju se uključuju organizacije 

specijalizirane za prikupljanje ulja dospjelih u površinske vode i obalno vodno zemljište. 

Neophodno je u tom slučaju izvršiti sljedeće kontrole i ispitivanja: 

- kvaliteta vode na prisustvo mineralnih ulja 

- kvaliteta zemljišta na obali rijeke Rastošnica i Spreča na prisustvo ulja; 

- i drugih, u kontekstu kontrole kvaliteta eko sistema. 

Shodno rezultatima kontrole i ispitivanja kvaliteta okolinskih medija, po potrebi će 

provesti program sanacije. 

Za ograničenje posljedica nesreće opasne po okolinu u slučaju požara u pogonu MHE 

“Snježnica” i MHE “Modrac” koriste se aparati za početno gašenje požara sa ugljendioksidom 

CO 2 i suhim prahom”S”, kao druga priručna sredstva. 

Ukoliko dođe do izlijevanja ulja iz energetskog transformatora MHE “Snježnica” na betonski 

pod, mora se spriječiti oticanje ulja u turbinsko postrojenje. Za tu svrhu treba posjedovati 

dovoljne količine apsorbenata, pjesak, platnene krpe i slično. U slučaju ovog incidenta u pogonu, 

ulje koje se izlije iz transformatora najvećim dijelom može dospijeti u drenažni prostor 

turbinskog postrojenja. U tim uslovima potrebno je isključiti drenažne pumpe. Na taj način se 

sprječava da preko drenažnih pumpi ulje dospije u rijeku Rastošnicu. Ukoliko u MHE “Modrac” 

dođe do incidentnog izlijevanja hidrauličnog ulja u drenažne kanale, neophodno je hitno 

isključiti drenažne pumpe i izvršiti ručno evakuiranje ulja odgovarajućom pumpom u bačve,. Iste 

se moraju uskladištiti na navedi način, do konačnog zbrinajvanja. Takođe, u takvim slučajevima 

treba upotrijebit priručna sredstva za skupljanje i otklanjanje površinskih uljnih naslaga. U 

slučaju isticanja veće količine ulja u rijeku, čija je vjerovatnoća pojave vrlo mala, uključiće se 

organizacije specijalizirane za prikupljanje ulja dospjelog u površinske vode. Nakon intervencije 

potrebno je izvršiti kontrolu i ispitivanje kvaliteta vode i obalnog zemljišta na prisustvo 

mineralnog ulja. Na osnovu rezultata ispitivanja, po potrebi će se uraditi program sanacije.



36 

20.6.1.2. Elektroenergetska postrojenja 

1- Organizacija naĉina upozoravanja i sprovoĊenja mjera intervencije 

U sprječavanju nesreća opasnih po zdravlje stanovništva i okolinu svaki zaposlenik u okviru 

svog radnog mjesta dužan je odmah lično intervenisati i o nastaloj nesreći izvijestiti neposrednog 

rukovodioca. 

Neposredni rukovodilac koji je primio obavijest od zaposlenika, upozorava ostale zaposlenike o 

opasnostima, preventivno organizira mjere intervencije raspoloživim sredstvima i upoznaje 

rukovodioca poslovne jedinice ili djelatnosti, a u skladu s Planom unutarnje intervencije. 

Rukovodilac poslovne jedinice/djelatnosti kao odgovorno lice, u skladu s Planom unutarnje 

intervencije, organizira sprovođenje mjera intervencije raspoloživim sredstvima i izvještava o 

nastaloj nesreći Rukovodioca Službe za okolinsko upravljanje i dostavlja mu sve potrebne 

prikupljene podatke o nesreći. 

Rukovodilac Službe za okolinsko upravljanje izvještava Direktora o nastaloj nesreći i upoznaje 

ga sa opasnostima po okolinu i zdravlje stanovništva, na osnovu prikupljenih podataka. 

Odgovorno lice poduzima sve potrebne aktivnosti o upozoravanju i sprovođenju mjera 

intervencije. 

Obavještava, shodno potrebi, Štab Civilne zaštite, Policijsku upravu ili Vatrogasnu jedinicu i 

organizira putem sistema uzbune i raspoloživih medija obavještavanje stanovništva u ugroženom 

području o opasnostima koje mogu nastati i štetno djelovati po ljude i okolinu. 

2- Opis resursa koje je potrebno mobilizirati 

U slučaju nesreća, odnosno incidenata opasnih po okolinu u pogonima i postrojenjima postupit 

će se u skladu s Unutarnjim planom intervencije, odnosno po nalogu odgovornog lica za 

upravljanje nesrećama, shodno Planu upravljanja u vanrednim situacijama uz mobilizaciju sviju 

zaposlenika i raspoloživih materijalnih sredstava. 

Ukoliko bude potrebno, u sprječavanju širenja i otklanjanju posljedica nesreće opasne po okolinu 

i zdravlje stanovništva, uključuju se i specijalne organizacije za intervenciju, Vatrogasna 

jedinica, Hitna pomoć, Policija, specijalne jedinice za evakuaciju zauljenih površina eko sistema, 

službe za spašavanje stanovništva i materijalnih dobara, Štab Civilne zaštite i dr. 

Po potrebi uključit će se i nadležne službe Direkcije Društva: Služba za okolinsko upravljanje, 

Služba za sigurnost i zaštitu i druge. 

3- Rezime predviĊenih mjera 

Rezime predviđenih mjera zaštite kojima se sprječava širenje posljedica nesreće: 

‣ korištenje vlastitih resursa, odnosno opreme instalisane u pogonima i postrojenjima, 

‣ upozoravanje zaposlenika i ostalog stanovništva o opasnostima i posljedicama u slučaju 

nastanka nesreće, odnosno incidenta opasnog po okolinu i zdravlje stanovništva, 

‣ provođenje mjera intervencije na sprječavanju širenja posljedica nesreće, 

‣ mobilizacija vlastitih i drugih resursa za sprječavanje širenja nesreće i uklanjanje 

posljedica opasnih po okolinu i zdravlje stanovništva. 

21. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM 

Plan upravljanja otpadom urađen je na osnovu sljedećih zakonskih akata: 

- Zakon o upravljanju otpadom (Sl.novine F BiH br. 33/03)



37 

- Pravilnik o sadržaju Plana prilagodbe upravljanja otpadom za postojeća postrojenja za 

tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje preduzima nadležni organ (Sl.novine 

FBiH br. 9/05) 

- Pravilnik o kategorijama otpada sa listama (Sl.novine F BiH br. 9/05) 

- Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je saržaj 

nepoznat (Sl.novine F BiH br. 9/05) 

- Pravilnik o uvjetima za prenos obaveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača 

na operatora sistema za prikupljanje otpada (Sl.novine F BiH br. 9/05) 

- Uredba o selektrivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada (Sl.novine F BiH 

br. 38/06) 

- Uredba o obavezi dostavljanja godišnjeg izvještaja o ispunjenju uvjeta iz dozvole za 

upravljanje otpadom (Sl.novine 31)



38 

21. 1. OSNOVNI PODACI O LOKACIJI 

Podružnica Elektrodistribucija Tuzla nema lokacije koja je namjenjena isključivo za odlaganje 

otpada. Otpad se uglavnom skladišti u krugu poslovnih jedinica distribucije, priručnim 

skladištima i krugu transformatorskih stanica uključujući i prostore Centralnog skladišta. 

Najveći dio otpada tretiran kao sekundarna sirovina se nalazi na lokaciji Mitra Trifunovića Uče 

br.5. Tu je smješteno i Centralno skladište, poslovne zgrade, Remontna radionica za 

transformatore, Baždarnica , Autopark i TS 35/10 kV Tuzla I. 

Kompletan krug je ograđen metalno-žičanom i betonskom ogradom sa pristupnim asfaltiranim 

putem. 

U istom krugu je urađeno u 2010. godini skladište za rabljeno trafo ulje i ostala ulja iz mhe 

Sniježnica i Modrac kao i motorno ulje i sva ta ulja se pruzimaju od ovlaštene firme koja vrši 

dalje zbrinjavanje, a Ugovor je sklopljen na nivo JP i preuzimanje se vrši kada se prikupe 

dovoljne količine i izvši ispitivanje kvaliteta otpadnih ulja i ispitivanje na prisustvo PCB. 

Skladište za opasni otpad je 2010. godine izgrađeno u blizini trafostanice u Ljubačama 35/10 kV 

i to odvojeno u skladu sa Zakonom o upravljanju sa opasnim otpadom. Kontejneri za opasni 

otpad su nabavljeni i postaviće se u skladište kada se uradi protivprovala na skladištu. 

Na lokaciji male HE Sniježnica i hidroakumulacije Sniježnica se ne skladišti otpad kao i na 

lokaciji male HE Modrac



39 

21.2. BILANS GENERIRANOG OTPADA 2010.GODINE, ZAVRŠNO SA JUNOM 2011.GODINE 

Br. Kljuĉni broj Naziv otpada Mjesto nastanka 

otpada 

13 otpadna ulja 

12. 13 02 05* Turbinsko ulje Ulja iz 

hidarauličnog 

agrgata i 

multiplikatora u 

mhe Sniježnica i 

Modrac 

Opasni otpad 

250 kg 

13. 13 02 08* ostala ulja za motore Motorna vozila 200 kg 

14. 13 03 07* nehlorirana izolaciona ulja na bazi Energetski 14.016 kgt 

mineralnih ulja (rabljeno trafo ulja) transformatori 

16 Ostali otpad 

15. 16 06 01* Akumulatori razni i olovne baterije Putnička, teretna 

vozila i AKU 

baterije 

743 kg 

16. 16 06 02* Ni-Cd baterije 79 sanduka Postrojenja 35/10 

kV 

17 Građevinski otpad i otpad od rušenja 

objekata 

17. 17 06 05* Građevinski materijal koji sadrži azbest Zamjena krovova 

(salonit ploče) 170 komada 

na objektima 

20 komunalni otpad 

18. 20 01 35* odbačena električna i elektronska oprema 

koja sadrži opasne komponente 

(računarska oprema - monitori, el.mašine, 

fotokopir, printer, UPS, modemi, toneri za 

masovnu štampu 

Kancelarijski 

računari i oprema 

Jedinica mjere 

(kg/kom/m3) 

1.600 kg 

1.400 kg 

2.200 kg



40 

21.3. UPRAVLJANJE OTPADOM 

Tabela 3. 

Br. Kljuĉni broj Vrsta otpada Postojeći naĉin skladištenja 

11. 17 04 11 Kablovi (Cu i Al) (SKS kabl) U krugu PJD mjesta nastanka i 

u skladištu u Elektrizgradnji 

12. 13 02 05* Turbinsko ulje Skladište rabljenog ulja u krugu 

Elektroizgradnje 

13. 13 02 08* Ostala motorna ulja Zatvoreni prostor dio Centralnog 

skladišta (skladište rabljenog 

ulja) 

14. 13 03 07* Nehlorirana-mineralna 

izolaciona ulja (rabljena) 

Zatvoreni prostor dio Centralnog 

skladišta (skladište rabljenog 

ulja) 

da 

da 

da 

da 

Privremeno 

deponiranje 

(u skladu sa 

zakonskom 

legislativom) 

Konaĉno zbrinjavanje 

Prodaja po Ugovoru JP 

EP BiH sa INOS d.o.o. 

Busovača, sve genersane 

količine isporučene u toku 

2010.godine 


EP BiH sa 

Trgosirovinom-Sarajevo, 

navedene količine su 

genersane u toku 2010. 

Godine, 100 kg je 

preuzeto krajem 2010. 

Godine od strane 

Ugovorača a preostali 

procjenjeni dio od 150 kg 

čeka na isporuku u ovoj 

godini 


EP BiH sa Trgosirovinom 

–Sarajevo sve generisane 

količine u toku 2010. 

godine 




količine u toku 2010.



41 

15. 16 06 01* Akumulatori razni i olovne 

baterije suhe 

Na mjestima nastanka (priručna 

skladišta u PJD i TS 35/10 kV 

16. 16 06 02* Ni-Cd baterije (79 sanduka) Na mjestima nastanka u TS 

35/10 kV 

17. 17 06 05* Građevinski materijal koji 

sadrži azbest ( salonit ploče) 

170 komada 

18. 20 01 35* Odbačena električna i 

elektronska oprema koja sadrži 

opasne komponente 

Na mjestima nastanka i dio u 

dijelu Centralnog skladišta na 

Pazaru koje je posebno 

izdvojeno 

godine 

da 




količine u toku 2010. 

godine 

da 


EP BiH sa 

Trgosirovinom-Sarajevo, 

navedene količine su 

generisane u toku 2010. 

Godine i čekaju na 

isporuku u toku narednog 

perioda 

da Prodaja Trgosirovini 

prema ugovoru 

da 

Do sada je dio opreme 

zbrinut preko ovlaštene 

firme, a generisani dio u 

2010.god. se nalazi u 

izgrađenom zasebnom 

skladištu u sklopu 

magacina na Pazaru i 

svake godine se raspisuje 

tender i odabire firma 

koja može zbrinuti 

navedenu opremu.

[Type text]

Tuzla za objekat MHE Modrac - Federalno ministarstvo okoliÅ¡a i ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?