I Z V E Š T A J o poštovanju ljudskih prava izbeglih i raseljenih ...
I Z V E Š T A J o poštovanju ljudskih prava izbeglih i raseljenih ...
I Z V E Š T A J o poštovanju ljudskih prava izbeglih i raseljenih ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Ggrađanska akcija LINGVA<br />
Veljka Vlahovića 35/7; Olge Jovičić 24, Kraljevo 36000, Serbia<br />
Tel/Fax: +381 (0)36 320 300; (0)36 320 303<br />
E-mail: lingua_kv@ptt.rs<br />
info@forumnvo.org.rs<br />
Web: www.forumnvo.org.rs<br />
I Z V E <strong>Š</strong> T A J<br />
o <strong>poštovanju</strong> <strong>ljudskih</strong> <strong>prava</strong> <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica u<br />
centralnoj Srbiji,<br />
za period jul 2010-jun 2011<br />
Kraljevo, Srbija, jul 2011.<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
Dejan Jović, pravni savetnik<br />
1
Status interno <strong>raseljenih</strong> lica<br />
Iako postoji sličnost u problemima i poziciji <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica, prisutna je i velika razlika<br />
u pravnom tretiranju problema ovih ugroženih grupa. Izbeglice uživaju zaštitu Konvencije i<br />
Protokola o izbeglicama UN, a o njima se brinu Visoki komesarijat UN za izbeglice (UNHCR) i<br />
druge međunarodne organizacije.<br />
Vlade zemalja koje na svojoj teritoriji imaju interno raseljena lica, zadužene su, pre svega, za<br />
brigu o tim licima i njihovu zaštitu.<br />
Interno raseljena lica imaju ista <strong>prava</strong> i slobode kao i lica koja nisu raseljena, što znači da su<br />
zaštićena kako međunarodnim pravom <strong>ljudskih</strong> <strong>prava</strong> tako i svojim nacionalnim<br />
zakonodavstvom.<br />
Princip 1.<br />
“1.Raseljena lica uživaju potpuno jednako ista <strong>prava</strong> i slobode po međunarodnom i domaćem<br />
pravu kao i sva druga lica u njihovoj zemlji…” - 1)<br />
Za rešavanje problema interno <strong>raseljenih</strong> lica (IRL) u Republici Srbiji zadužen je Republički<br />
Komesarijat za izbeglice, kao i Ministarstvo za Kosovo i Metohiju, sektor za poslove Republike<br />
Srbije na Kosovu i Metohiji – Koordinacioni centar za KiM. Nadležnost Komesarijata uglavnom<br />
se odnosi na smeštaj interno <strong>raseljenih</strong> lica u kolektivnim centrima, priznavanje statusa interno<br />
<strong>raseljenih</strong> lica i izdavanje raseljeničkih legitimacija. Ministarstvo za Kosovo i Metohiju,<br />
predstavlja državni organ čiji je zadatak rešavanje problematike u vezi sa Kosovom i Metohijom<br />
i koordinacija aktivnosti koje se odnose na humanitarnu pomoć raseljenim licima, kao i<br />
obezbeđenje uslova za njihov povratak na Kosovo.<br />
Za priznavanje statusa raseljenog lica:<br />
1. Lična dokumenta (lična karta – strana sa ličnim podacima, fotografijom, i strana sa odjavama i prijavama<br />
prebivališta – za punoletne, izvod iz MK rođenih, ne stariji od 6 meseci, i lična karta jednog roditelja za<br />
maloletne),<br />
2. Prijava boravišta,<br />
3. Izjava o smeštaju (ukoliko stranka poseduje nepokretnosti i u njoj boravi, priložiti dokaz o vlasništvu),<br />
4. Dve fotografije za starije od 16 godina.<br />
1) UN “Vodeći principi o internoj raseljenosti” - Principi su usvojeni kao aneks Rezoluciji br.1997/39<br />
koju je donela komisija za ljudska <strong>prava</strong> UN na svojoj 53. sednici<br />
UN “Vodeći principi o internoj raseljenosti”<br />
Ovaj dokument promovisao je specijalni predstavnik generalnog sekretara UN Frensis Deng,<br />
1998. godine (Principi su usvojeni kao aneks Rezoluciji br.1997/39 koju je donela Komisija za<br />
judska <strong>prava</strong> UN na svojoj 53. sednici) radi zaštite <strong>prava</strong> interno <strong>raseljenih</strong> lica. Principi utvrđuju<br />
ona <strong>prava</strong> i garancije koji su od važnosti za zaštitu interno <strong>raseljenih</strong> u svim fazama raseljenja.<br />
Ovi principi ne predstavljaju obavezujući instrument, oni odslikavaju i u skladu su sa<br />
međunarodnim ljudskim pravima i humanitarnim pravom o izbeglicama. Raseljena lica su skoro<br />
redovno izložena velikim uskraćivanjima, teškom životu, diskriminaciji i sve većem<br />
antagonizmu lokalnog stanovništva. Vodeći principi pružaju korisne praktične smernice vladama,<br />
ostalim nadležnim organima vlasti, međunarodnim organizacijama i NVO u njihovom radu sa<br />
interno raseljenim licima.<br />
2
1. Zaštita <strong>prava</strong> <strong>raseljenih</strong> lica za vreme raseljenja<br />
1.1. Obezbeđivanje ličnih dokumenata<br />
Princip 20.<br />
“1. Svako ljudsko biće ima pravo da u svim okolnostima bude priznato kao ličnost pred zakonom.<br />
2. Da bi interno raseljena lica stvarno uživala ovo pravo, organi vlasti dužni su da im izdaju sva<br />
potrebna dokumenta neophodna za uživanje i korišćenje njihovih zakonskih <strong>prava</strong>,…” - 2)<br />
Izvod iz matične knjige,<br />
Svaki građanin za dobijanje lične karte i određivanje JMBG, ima obavezu da prvo pribavi<br />
podatke o rođenju i podatke o državljanstvu (državljanstvo) kod nadležne matične službe po<br />
mestu rođenja.<br />
Izmeštanjem državnih organa sa teritorije Kosova, pa i matičnih službi u druge gradove u Srbiji,<br />
koji gravitiraju prema Kosovu i Metohiji i zadržavanjem njihove mesne nadležnosti, otežalo je<br />
ostvarivanje osnovnih građanskih <strong>prava</strong> <strong>raseljenih</strong> lica. Tako se izmeštene matične službe sa<br />
Kosova i Metohije nalaze u Opštinama Vranje, Leskovac, Jagodina, Kruševac, Kraljevo,<br />
Kragujevac i Niš. Za raseljena lica sa područja SO Klina i nekih drugih, čije matične knjige nisu<br />
iznete, vršena je obnova matičnih knjiga i knjiga državljana na zahtev ovih lica. Tako su za<br />
obnovu matičnih knjiga i knjiga državljana zahtevi podnošeni za sva lica za koja nema podataka<br />
u matičnim knjigama. Zbog velikog obima posla i Zakonom propisanog postupka, podneti<br />
zahtevi nisu rešavani u roku. Tako raseljena lica moraju više puta da putuju u izmeštenu matičnu<br />
službu i čekaju na obnovu ličnih dokumenata i do godinu dana. U slučaju gde se ne raspolaže sa<br />
podacima na osnovu kojih se može izvršiti obnova MK, lice se upućuje na sud, da se u sudskom<br />
postupku utvrde činjenice iz MK, što čini postupak još složenijim i dužim.<br />
Jedan broj starih, bolesnih i socijalno ugroženih lica još uvek nije regulisao svoja lična<br />
dokumenta. Imajući u vidu značaj i važnost pitanja ličnih dokumenata <strong>raseljenih</strong> lica i da ovo<br />
pitanja ne mogu rešiti bez naše stručne pomoći, tragali smo za mogućim jednostavnim i<br />
prihvatljivim rešenjem u okviru postojećih zakonskih rešenja.<br />
______________________________________________________________________________<br />
2) UN “Vodeći principi o internoj raseljenosti”<br />
Primer:<br />
V.D. (52) je raseljeno lice iz Drenovca – Klina, sa mestom boravka u Kraljevu, živi u privatnom<br />
smeštaju. Prilikom raseljavanja u Kraljevo, od ličnih dokumenta posedovao je samo ličnu kartu, a<br />
matična služba Opštine Klina nema matične knjige građana. Za dobijanje nove lične karte, mora<br />
se na osnovu starih izvoda izdatih pre 1999. izvršiti obnova podataka u matičnoj knjizi rođenih<br />
kod nadležne matične službe, i nakon toga se preko MUP-a Republike Srbije mora podneti zahtev<br />
za utvrđivanje državljanstva. Za sprovođenje ovih postupaka potrebno je dosta drugih ličnih<br />
dokumenata i sama procedura vremenski dugo traje. Tako je podneo zahtev kod nadležne matične<br />
službe, koji je odbijen, jer nije posedovao potrebnu dokumentaciju u septembru 2006.godine.<br />
Pošto je zahtev odbijen V.D. nije podnosio novi zahtev, niti je kod Opštinskog suda u Kraljevu<br />
pokretao sudski postupak za utvrđivanje činjenice rođenja. Oktobra 2010. uz pravnu pomoć<br />
pravnika „LINGVE“ podnet je zahtev za obnovu upisa u matičnu knjigu rođenih kod nadležne<br />
matične službe SO Klina, koja je razmeštena u Kragujevcu. Po ubrzanom postupku doneto je<br />
rešenje Gradske uprave sekretarijata za opštu upravu grada Kragujevca za matično područje<br />
opštine Klina, kojim se odobrava obnova upisa u matičnu knjigu rođenih pod brojem P-11091 za<br />
godinu 2011.<br />
3
Državljanstvo<br />
Nakon što se utvrde činjenice rođenja u matičnim knjigama, raseljeno lice podnesi zahtev za<br />
utvrđivanje državljanstva kod Policijske Uprave po mestu prebivališta. Odvojeni (upravni)<br />
postupak za utvrđivanje državljanstava, koji se sada vodi kod MUP-a traje od 6 meseci do godinu<br />
dana, što je veoma dug postupak, od podnošenja zahteva za obnovu MK, do utvrđivanja<br />
državljanstva i ispunjavanja uslova za dobijanje lične karte. Ukoliko se u postupku oceni da<br />
zahtevu nedostaje neki dokaz, MUP ne preduzima mere po službenoj dužnosti da utvrdi<br />
eventualno spornu činjenicu, već to nalaže podnosiocu zahteva, što dodatno odugovlači<br />
postupak. Tako su stare osobe čiji su roditelji davno umrli ili pak ne pamte pojedine činjenice,<br />
suočene sa velikim problemom kako da obezbede tražene dokaze i ostvare pravo da se utvrdi<br />
državljanstvo, pošto GU Kragujevac ne poseduje matične knjige i knjige državljana za područje<br />
SO Klina. Po podnetim zahtevima za “utvrđivanje” državljanstva, Ministarstvo unutrašnjih<br />
poslova Republike Srbije, sprovodi postupak kao da je zahtev podnet za “prijem u<br />
državljanstvo”. Tako se podnosiocu zahteva po okončanja upravnog postupka dostavlja rešenje<br />
„prima se u džavljanstvo“, iako to svojim zahtevom nije tražio. Doneto rešenje treba da glasi<br />
„utvrđuje se državljanstvo“ Republike Srbije, kako je i predviđeno u Zakonu o državljanstvu.<br />
Ova razlika je suštinska, a izreka rešenja pogađa ljudska <strong>prava</strong> IRL.<br />
Dokumenta za utvrđivanje državljanstva:<br />
Za utvrđivanje državljanstva, potrebno je obezbediti sledeće dokaze: a) dokaz da knjiga<br />
državljana nije izneta sa Kosova (nije upisan); b) izvod iz MK rođenih; v) uverenje o<br />
državljanstvu za roditelje; g) izvod iz MK venčanih za roditelje; d) dokument kojim se dokazuje<br />
pretpostavka državljanstva i e) dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi. Postupak za pribavljanje<br />
navedenih dokaza je komplikovan i pojedinačno traje i više meseci.<br />
Primer,<br />
M.L (79) i R.L (84)su raseljena lica iz Mlečana – Klina smeštena u kolektivnom centru u Mataruškoj<br />
Banji. Podneli su zahtev za utvrđivanje državljanstva, sa svim potrebnim dokumentima i uplatom<br />
administrativne takse MUP–u Republike Srbije, preko nadležne Policijske Uprave Peć, pod brojem 204-1-<br />
649/08 od 19.09.2008. S obzirom da je prošlo 10 meseci i da se radi o starim i bolesnim osobama koje ne<br />
poseduju lična dokumenta, i koja su samim tim onemogućena da ostvare pravo na zdravstveno i socijalno<br />
osiguranje, podneta je urgencija načelniku Policijske Uprave u Peći, 28. jula 2009. kako bi se ubrzao<br />
postupak za utvrđivanje državljanstva. Nažalost i po podnetom zahtevu od 19. avgusta 2008. i urgencije<br />
od 28. jula 2009. do 31. Juna 2011. ništa nije urađeno od strane MUP-a Republike Srbije po pitanju<br />
utvrđivanja državljanstva za M.L i R.L. Od strane pravnika Lingve, je posle dve godine od podnete<br />
urgencije Ministarstvu unutršnjih poslova Republike Srbije upućena još jedna urgencija, kao i predstavka<br />
na rad nadležnog organa, s obzirom da je od podnetog zahteva za utvrđivanje državljanstva za M.L. i R.L.<br />
prošlo skoro tri godine a nadležni u MUP-u Republike Srbije po ovom pitanju do sada nisu uradili ništa.<br />
Odugovlačenje postupka za utvrđivanje državljanstva nema opravdanja, iz razloga što: a) nije<br />
uzeto u obzir da su podnosioci zahteva starije osobe, raseljena lica, potencijalni korisnici MOP-a,<br />
b) da matične knjige rođenih i knjige državljana nisu iznete sa Kosova po završetku rata 1999.<br />
godine, nesavesnim radom službenih lica lokalne uprave, čime su oštećeni građani; c) da su u<br />
posebnom postupku na Sudu već utvrđene činjenice iz matičnih knjiga, kao i da su članovi<br />
porodice rođeni i živeli u R. Srbiji; d) pa postoje razlozi za oslobađanje od plaćanja troškova<br />
postupka i e) što se u konkretnim slučajevima, utvrđivanje državljanstva može vrsiti i po<br />
službenoj dužnosti, prema članu 44. stav 1. Zakon o državljanstvu RS, analogno tački 96/2<br />
Uputstva o vođenju matičnih knjiga i obrascima matičnih knjiga.<br />
Zakon o državljanstvu R Srbije, član 44.:<br />
„Za lice koje je steklo državljanstvo Republike Srbije a nije upisano u matičnu knjigu rođenih ili u<br />
evidencije državljana Republike Srbije vođene po dosadašnjim propisima, ministarstvo nadležno za<br />
unutrašnje poslove utvrdiće državljanstvo tog lica na njegov zahtev, odnosno na zahtev nadležnog organa<br />
koji vodi postupak u vezi sa ostvarivanjem <strong>prava</strong> lica ili po službenoj dužnosti.<br />
4
O utvrđivanju državljanstva Republike Srbije ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove donosi rešenje.<br />
Lice za koje je utvrđeno državljanstvo Republike Srbije upisuje se u evidenciju državljana Republike Srbije<br />
koja se vodi po odredbama ovog zakona.“<br />
Upravni postupak: Obnovu matičnih knjiga i utvrđivanje državljanstva neophodno je smatrati<br />
hitnim postupkom. Pored toga postoje i pravno valjani razlozi da prvostepeni organ u postupku<br />
rešavanja po zahtevu i pribavljanja drugih dokaza može preduzimati mere i radnje i po službenoj<br />
dužnosti. Zakon o državljanstvu Republike Srbije u članu 44. stav 1. predviđa mogućnost<br />
utvrđivanja državljanstva po službenoj dužnosti.<br />
Pribavljanje izvoda iz matične knjige i uverenja o državljanstvu (državljanstvo) uslov je za<br />
izdavanje lične karte, određivanje JMBG i izdavanje drugih ličnih dokumenata, a time i<br />
ostvarivanje, <strong>prava</strong> iz socijalne zaštite, zdravstvene zaštite, <strong>prava</strong> na rad i drugih <strong>prava</strong>. S toga<br />
podneti zahtevi za obnovu MK rođenih i utvrđivanje državljanstva, mogu predstavljati dovoljan<br />
osnov da se dalje izvođenje dokaza u upravnom postupku vrši po službenoj dužnosti, primenom<br />
načela pravne pomoći. Pored toga postoji zakonska mogućnost da se IRL oslobode plaćanja<br />
troškova upravnog postupka (čl. 104. stav 1. tačka 6. ZUP-a), socijalno ugrožena, stara, obolela<br />
lica i sva raseljena lica smeštena u kolektivnim centrima.<br />
1.2. Pravo na imovinu i adekvatan smeštaj<br />
Princip 18.<br />
1. Sva interno raseljena lica imaju pravo na odgovarajući životni standard.<br />
2. Bez obzira na okolnosti i bez diskriminacije, nadležni organi vlasti dužni su da obezbede<br />
interno raseljenim licima minimalne uslove u smislu bezbednog pristupa: a) osnovnim<br />
prehrambenim namirnicama i pitkoj vodi; b) osnovnom stambenom smeštaju; c) odgovarajućoj<br />
odeći, i d) osnovnim medicinskim uslugama i higijenskim uslovima. -3)<br />
U jesen 1999, Vlada SRJ je uputila molbu da UNHCR u Srbiji i Crnoj Gori proširi mandat u<br />
zemlji i na 223.353 interno <strong>raseljenih</strong> lica sa Kosova (od toga 206.044 u Srbiji, do 15. marta<br />
2008.). U 2002-oj godini, Komesarijat za izbeglice Republike Srbije podržan od UNHCR,<br />
pokrenuo je program zatvaranja kolektivnih centara. Januara 2002. na teritoriji Republike Srbije<br />
bilo je 388 kolektivnih centara u kojima je bilo smešteno 26.863 lica.<br />
Na dan 1. maja 2011. godine, na teritoriji Republike Srbije postoji 54 kolektivnih centara u<br />
kojima je smešteno 4.101 lice. Od ukupnog broja kolektivnih centara na teritoriji Srbije, van<br />
Kosova i Metohije se nalaze 37 kolektivnih centara sa 3.444 lica, dok je na teritoriji Kosova i<br />
Metohije locirano 17 kolektivnih centara sa 657 smeštenih lica.<br />
Prema podacima UNHCR-a, na teritoriji Kraljeva, Trstenika i Vrjačke Banje nalazi se ukupno<br />
25.227 <strong>raseljenih</strong> i <strong>izbeglih</strong> lica, i to: <strong>raseljenih</strong> 24.073 i <strong>izbeglih</strong> lica 1.154. Od ukupnog broja<br />
<strong>raseljenih</strong> lica u Kraljevu je 19.458, Trsteniku 971, i u Vrnjackoj Banji 3.644 lica, a <strong>izbeglih</strong><br />
ukupno 1.154 lica. Jedan broj <strong>raseljenih</strong> lica je smešten u 11 kolektivnih centara na području<br />
Kraljeva (sa oko 397 <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica), što predstavlja najveći broj kolektivnih centara u<br />
Srbiji. Početkom septembra 2009. godine u Kraljevu su zatvoreni kolektivni centri za izbeglice,<br />
KC Vila „Maričić“ i KC MUP-ovo odmaralište „Morava“ u Mataruškoj Banji. Korisnici ovih<br />
kolektivnih smeštaja su useljeni u 2 novoizgrađene stambene zgrade za socijalno stanovanje u<br />
zaštićenim uslovima na Beranovcu-Kraljevo (40 porodica), a preostale porodice su smeštene u<br />
neki od četiri objekata KC DP Mat. i Bogut. Banja „Žiča“ u Mataruškoj Banji. Život u<br />
pojedinim kolektivnim centrima je ekstremno težak i nepodnošljiv, posebno u onima koji se vode<br />
kao „neregistrovani“ kolektivni centri.<br />
U Kraljevu postoje šest kolektivna centra koja se vode kao „neregistrovani“, i to: «Dom kulture»<br />
u Vitanovcu, «Dom kulture» u Vrbi, «Voćar» u Adranima, «Stara <strong>Š</strong>kola» u Roćevićima,<br />
„Norveška kuća“ na Beranovcu (do 01. oktobra 2010. bio zvaničan K.C.) i „Samački Hotel“ u<br />
5
Kraljevu (do 01. septembra 2008. bio zvaničan K.C.). Pomenuti centri ne ispunjavaju minimalne<br />
uslove za smeštaj i nisu registrovani kod Republičkog Komesarijata za izbeglice kao kolektivni<br />
centri. Korisnicima „neregistrovanih“ kolektivnih centara je uskraćeno pravo na adekvatan<br />
smeštaj, kao i zadovoljenje osnovnih potreba neophodnih za život, kao što je voda za piće (kol.<br />
centar Vitanovac nema vodu jer im meštani ne dozvoljavaju korišćenje vode iz seoskog<br />
vodovoda).<br />
3) UN “Vodeći principi o internoj raseljenosti”<br />
Kolektivni centri<br />
Problem registrovanih i „neregistrovanih“ kolektivnih centara je dramatično intenziviran<br />
posle iseljavanja sa Kosova 1999. godine. Postojeći kolektivni centri već su bili popunjeni<br />
izbeglicama iz Bosne i Hrvatske, a lokalna vlast u saradnjii sa Republičkim<br />
Komesarijatom za izbeglice, smestila ih je protivno njihovoj želji u napuštene seoske<br />
domove kulture, od kojih su 2001/2002.godine, postali tzv.“neregistrovani“ kolektivni<br />
centri.<br />
Neregistrovani kolektivni centri nemaju osnovne smeštajne i higijensko sanitarne uslove<br />
za brigu o zdravlju, posebno dece i starih osoba. Sistem grejanja nije adekvatan i<br />
bezbedan.<br />
U centru Vitanovac, sa 21 boksom, ukupne površine oko 700 m2, postoje samo 3 šporeta<br />
na čvrsto gorivo koji greju celu zgradu. Elektro-naponska mreža ne dozvoljava dodatno<br />
individualno grejanje. Vlasti nisu preduzele nikakve mere da obezbede snabdevanje<br />
vodom za piće i osnovna sredstva za čišćenje i higijenu u Vitanovcu. Naprotiv, uvođenje<br />
vode, koje je obezbedila francuska NVO Lekari bez granica, aprila 2001. sprečili su<br />
lokalna samou<strong>prava</strong> kao i domicilno stanovništvo, s ciljem da nateraju IRL da napuste<br />
Vitanovac.<br />
U centrima gde su smeštene izbeglice iz Hrvatske, sistem grejanja nije adekvatno radio,<br />
a u svakom slučaju, žitelji nemaju para da plate grejanje. Sanitarni objekti su takođe<br />
krajnje jednostavni. U centru “Stari aerodrom”, gde su smešteni Romi, IRL, ne postoji<br />
zajedničko kupatilo sa tuševima već godinu i po dana, prostor u kampu i oko njega je<br />
higijenski zapušten sa nagomilanim smećem i otpadom. Pošto se smeće sa tog prostora<br />
ne odvozi na gradsku deponiju (udaljenu svega 50 m od centra), postoji opravdana<br />
opasnost da se može pojaviti epidemija infektivnih bolesti kod stanovnika ovog centra,<br />
kao i u O<strong>Š</strong> gde deca iz centra pohađaju nastavu.<br />
10. septembra 2010. kolektivni centar „Norveška kuća“, na Beranovcu, posetili su predstavnici<br />
Komesarijata za izbeglice Republike Srbije, poverenik za Raški Okrug i dva predstavnika lokalnog<br />
Komesarijata za izbeglice, kao i predsednik mesne zajednice Beranovac/Kovanluk. Pravnik Lingve je<br />
11.09.2010. posetio kolektivni centar „Norvešku kuću“ na Beranovcu i tom prilikom žitelji centra su<br />
izjavili da su ih predstavnici Komesarijata za izbeglice obavestili da kolektivni centar „Norveška kuća“,<br />
na Beranovcu, mora da bude zatvoren do 01. oktobra 2010., kao i da moraju da pređu u kolektivni centar<br />
hotel „Žiča“ u Mataruškoj Banji u roku od 8 dana, kako bi prezimili, a odatle bi trebalo da budu smešteni<br />
u socijalne stanove u Užicu. Dve porodice sa stautusom <strong>izbeglih</strong> lica, iz kolektivnog centra „Norveška<br />
kuća“, 16. septembra su se preselile u kolektivni centar „Vila Triglav“ u Mataruškoj Banji.<br />
04.09.2010. porodica M. raseljena lica, koja su bila smeštena u kolektivnom centru „Dom kulture“ u<br />
Vitanovcu, od septembra 1999. prešla je u kolektivni centar „Norveška kuća“ na Beranovcu, tako što su<br />
obili vrata i smestili se u dve sobe koje su prazne još od avgusta 2009. Porodicu Masic je 09. septembra<br />
2010. posetio lokalni poverenik za izbeglice, a sledećeg dana predsednik mesne zajednice<br />
Beranovac/Kovanluk, koji su pomenutoj porodici pretili da će je policijia prisiliti da napusti kolektivni<br />
centar „Norveška kuća“. Supruga, N. M. odbila je da se iseli iz centra sve dok joj ne pronađu neko<br />
adekvatno rešenje. Pravnik Lingve je porodici M., smestenoj u kolektivnom centru „Norveška kuća“ na<br />
Beranovcu, dao pravni savet, da niko ne može da ih prisili da napuste pomenuti centar, i da tu ostanu sve<br />
dok im se ne pronađe adekvatno rešenje sa kojim bi i oni bili saglasni.<br />
6
Izvestaj o poseti KC „Norveška kuća“<br />
Prilikom redovnog obilaska zgrade za socijalno stanovanje na Beranovcu, gde su smeštena raseljena lica,<br />
10. septembra 2010. pravnik Lingve je saznao da su istog dana kolektivni centar „Norvešku kuću“ na<br />
Beranovcu posetili predstavnici Komesarijata za izbeglice Republike Srbije, Draga Trnanić poverenik za<br />
Raški Okrug, u pratnji sa još dva predstavnika Komesarijata za izbeglice, lokalnog poverenika za<br />
izbeglice, kao i predsednika mesne zajednice Beranovac/Kovanluk.<br />
Pravnik Lingve je 11.09.2010. posetio kolektivni centar „Norvešku kuću“ na Beranovcu kako bi se kod<br />
korisnika smeštenim u pomenutom centru raspitao o razlozima posete predstavnika Komesarijata za<br />
izbeglice Republike Srbije. Žitelji centra su obavestili pravnika Lingve da je predstavnik Komesarijata za<br />
izbeglice Republike Srbije (Draga Trnanić, poverenik za Raški Okrug) korisnicima smeštenim u<br />
kolektivnom centru „Norveška kuća“ izjavila da pomenuti kolektivni centar na Beranovcu mora da bude<br />
zatvoren do 01. oktobra 2010., a da oni moraju u roku od 8 dana da pređu u kolektivni centar hotel „Žiča“<br />
u Mataruškoj Banji, kako bi prezimili, a odatle bi trebalo da budu smešteni u socijalne stanove u Užicu.<br />
Porodica Opačić se nije složila sa predlogom poverenika za Raški Okrug, dok će porodica Pupovac da<br />
razmisli i najverovatnije pristati da pređe u kolektivni centar hotel „Žića“.<br />
U petak 04.09.2010. porodica Mašić koja je bila smeštena u kolektivnom centru „Dom kulture“ u<br />
Vitanovcu, prešla je u kolektivni centar „Norveška kuća“ na Beranovcu, tako što su obili vrata i smestili<br />
se u dve sobe koje su prazne još od avgusta 2009. kada su dve porodice koje su bile smeštene u<br />
pomenutom centru prešle u socijalne stanove finansirane od strane Nemačke humanitarne organizacije<br />
HELP. Porodicu Mašić je 09. septembra 2010. posetio lokani poverenik za izbeglice, a sledećeg dana<br />
predsednik mesne zajednice Beranovac/Kovanluk, koji su pomenutoj porodicu pretili da će je policiji<br />
prisiliti da napusti kolektivni centar „Norvešku kuću“. N. M. je tom prilikom rekla lokalnom povereniku<br />
za izbeglice, kao i predsedniku mesne zajednice da neće da se iseli iz centra, sve dok joj ne pronađu neko<br />
adekvatno rešenje, i da ni po koju cenu ne želi više da se vraća u „neformalni cemtar“ „Dom kulture-<br />
Vitanovac“, u kojem je provela 12 godina, u boxu, bez tekuće vode čije korišćenje im od 2002. uskračuju<br />
žitelji sela Vitanovac, uz podršku republičkih i lokalnih vlasti.<br />
Pravnik Lingve je korisnicima kolektivnog centra „Norveške kuće“ na Beranovcu dao pravni savet, da<br />
niko ne može da ih prisili da napuste pomenuti centar, i da tu ostanu sve dok im se ne pronađe adekvatno<br />
rešenje sa kojim bi oni bili saglasni.<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
7
Dana 29. septembra 2010. direktor „Lingve“ uputio je dopis Komesarijatu za izbeglice Republike<br />
Srbije u vezi davanja saglasnosti da se N.D. (raseljeno lice, 75 godina starosti) premesti iz<br />
neformalnog kolektivnog centra „Dom kulture“ – Vitanovac u Samački hotel “Kablar“ –<br />
Kraljevo.<br />
Dopis Lingve:<br />
Komesarijat za izbeglice Republike Srbije<br />
- Za Dragu Trninić, koordinatorku za Raški okrug<br />
Narodnih Heroja 4, 11070 Novi Beograd<br />
U Kraljevu, 29.09.2010.<br />
Predmet: Zahtev za premeštaj N. D. iz neformalnog kolektivnog centra „Dom kulture“ - Vitanovac u<br />
„Samački hotel Kablar“ - Kraljevo.<br />
Poštovana gospođo Trninić,<br />
Obraćamo Vam se povodom slučaja N. D., rođene 1943. godine, sa statusom interno raseljenog lica, koja<br />
od novembra 1999. smeštena u neformalnom kolektivnom centru „Dom kulture“ u Vitanovcu. U ovom<br />
kolektivnom centru uslovi za život su jako loši, nema tekuće vode, sanitarnog čvora, niti grejanja. N. D.<br />
živi u skučenom i neadekvatnom prostoru, površine od oko 6 m2.<br />
N.D. je majka četvoro dece. Stariji sin, P. (1968.) živi u Češkoj sa porodicom, nema stalni posao, izdržava<br />
petočlanu porodicu sa troje maloletne dece. Mlađi sin, G. (1972.) živi u Smederevu, samohrani je roditelj,<br />
otac troje maloletne dece. Starija ćerka, V. R. (1974.) živi u Ratarima, Opština Smederevska Palanka.<br />
Najmlađa ćerka, G. DŽ. (1975.) živi u Glavici, Opština Paraćin, u četvoročlanoj porodici sa dvoje<br />
maloletne dece.<br />
N.D. je decembra 2004. godine doživela tešku porodičnu tragediju. Svekrva njenje starije ćerke Vidosave,<br />
usled duševne bolesti, u mestu Ratarima, zapalila je porodičnu kuću, u kojoj je nastradalo četvoro unučadi<br />
N. D., (11 godina, 9 godina, 5 godina, 3 godine). Ćerka V. je prilikom pokušaja spašavanja dece zadobila<br />
teške telesne povrede, opekotine II i III stepena. Od posledica požara, V. je kategorisana kao osoba sa<br />
invaliditetom.<br />
Suprug, M. D., preminuo je 20.08.2010. godine, nakon duge i teške bolesti. Od tada je N. D. sama.<br />
Pokojni suprug je imao penziju u iznosu od 8 200 dinara. N. D. očekuje u narednom periodu donošenje<br />
Rešenja o korišćenju porodične penzije. Od smrti supruga, troškovi života su se povećali, na račun<br />
zaduživanja za plaćanje troškova lečenja, u avgustu zbog troškova sahrane, zbog čega je i došlo do<br />
finansijskog zaduživanja.<br />
N. D. je oštećenog zdravlja Težak je srčani bolesnik, sa čestim epizodama pogoršanog krvnog pritiska.<br />
Nakon smrti supruga, uočen je i promenjen psihički status sa znacima depresivnog stanja. N. je izgubila je<br />
telesnu masu, zbog depresije. Takođe, prati je upadljiv poremećaj ritma spavanja, kao i nemogućnost<br />
upadanja u san. Smanjen je prag tolerancije, pojačan osećaj praznine, besmisla, kao i pojačan osećaj<br />
straha.<br />
N. D., iz navedenih razloga, kao i prisutnog straha, posledica svega što joj se dešavalo od juna 1999. do<br />
danas, ne može, i ne želi da više živi u kolektivnom centru „Dom kulture-Vitanovac“, i kako sama kaže:<br />
„pre ću umreti, ali ne želim da dočekam zimu, sama, u Vitanovcu“.<br />
Očekujem da će Komesarijat za izbeglice Republike Srbije preduzeti adekvatne mere u smislu davanja<br />
saglasnosti da se N. D. premesti iz neformalnog kolektivnog centra „Dom kulture“ – Vitanovac u<br />
„Samački hotel Kablar“ - Kraljevo, što bi popravilo uslove stanovanja, a samim tim, popravilo bi se i<br />
njeno zdravstveno stanje.<br />
U iščekivanju Vašeg odgovora,<br />
8
S poštovanjem,<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
-----------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Dana 21. oktobra 2010. stigao je odgovor od strane Komesarijata za izbeglice u kojem direktora<br />
„Lingve“ obaveštavaju da je Samački hotel „Kablar“ u Kraljevu pre dve godine ugašen kao<br />
kolektivni centar i da samim tim ne mogu dati saglasnost u vezi premeštaja pomenute starice u<br />
isti objekat i da s obzirom na njeno zdravstveno stanje, Komesarijat za izbeglice Republike Srbije<br />
može ponuditi smeštaj u gerontološki centar.<br />
Odgovor komesarijata za izbeglice Republike Srbije:<br />
9
Komesar za izbeglice je obavestio pravnika Lingve da Gerontološki centar nema kapaciteta da<br />
primi N.D. nakon čega su aktivisti Lingve pomogli N.D. da se iz CC „Dom kulture-Vitanovac“<br />
preseli u CC „Žiča“ u Mataruškoj Banji.<br />
1.3. Pravo na rad<br />
Broj nezaposlenih lica, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u Srbiji iznosi<br />
preko 900.000 lica. Struktura nezaposlenosti u Srbiji je izuzetno loša, kada se zna da je<br />
nezaposlenost među mladima 48%, da 300.000 nezaposlenih nema nikakve kvalifikacije i da<br />
postoji veliki broj takozvanih "tranzicionih gubitnika" koji imaju 45-50 ili više godina i bez posla<br />
su. Opšta nezaposlenost je povećala konkurenciju za poslove i oborila vrednost nadnica.<br />
Pogoršali su se uslovi egzistencije najsiromašnijih, kako izbeglica i <strong>raseljenih</strong>, tako i lokalnog<br />
stanovništva. Na ovo utiče visoka stopa nezaposlenosti i netransparentni proces privatizacije<br />
državnih preduzeća. Problem postojeće nezaposlenosti ne kompenzuje nijedna ekonomska korist<br />
koju privatizacija treba da donese. U narednom periodu očekuje se da će zbog svetske<br />
ekonomske krize koja će zahvatiti i Srbiju, kao i restruktuiranja ili privatizacije velikih preduzeća<br />
posao izgubiti veći broj zaposlenih. U Kraljevu, kod Nacionalne službe za zapošljavanja,<br />
evidentirano je, u oktobru 2010., 18.000 lica, ali je broj nezaposlenih znatno veći, prema<br />
procenama oko 22.000, ne računajući raseljena i izbegla lica.<br />
Raseljena lica često zarađuju samo od nadničarskih poslova radeći “na crno”, na građevinama ili<br />
seoskim imanjima. Bilo kakvo drugo zaposlenje je teško dobiti. Međutim, dnevnice koje se<br />
plaćaju raseljenim licima i lokalnim radnicima su nejednake na štetu <strong>raseljenih</strong>. Nezaposlena lica<br />
bez kvalifikacije i ona starija od 50 godina se posebno teško zapošljavaju. U kolektivnim<br />
centrima, u strukturi radno sposobnih upravo ove kategorije često dominiraju ili su barem<br />
značajno zastupljene.<br />
Zaposlena izbegla i raseljena lica, kod svojih poslodavaca, često su suočena sa nepoštovanjem<br />
ekonomsko socijalnih <strong>prava</strong> iz radnog odnosa, kao što je rad bez ugovora o radu, neisplaćivanje<br />
10
zarade, prekovremeni rad, zlostavljanje na radnom mestu i drugih <strong>prava</strong>. U praksi, postupak<br />
zaštite <strong>prava</strong> zaposlenih, <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica je neefikasan. Zaposleni se ne odlučuju da traže<br />
zaštitu svojih <strong>prava</strong>, preko poslodavca ili Inspekcije rada, bojeći se da zbog sukoba sa<br />
poslodavcem ne dobiju otkaz. Ukoliko se odluče na zaštitu svojih <strong>prava</strong>, najčešće na kraju<br />
moraju da to zatraže na sudu, ali bezuspešno, zbog toga što je sam postupak vezan za plaćanje<br />
advokatskih usluga, a oni nisu u materijalnoj mogućnosti da to podnesu.<br />
Na svoju inicijativu, kada zaposleni posumnja da mu se ne uplaćuju doprinosi, pouzdano može<br />
utvrđivati podatake o prekidima u stažu osiguranja, preko Republičkog Fonda PIO zaposlenih.<br />
Obaveza prijave zaposlenog na osiguranje je predviđena Zakonom o radu (čl. 35.), tako da je<br />
poslodavac dužan da zaposlenom prilikom zasnivanja radnog odnosa, obavezno dostavi primerak<br />
prijave o socijalnom osiguranju. U vezi sa ovim, Zakon o PIO zaposlenih, je propisana obaveza<br />
nadzora (član 211. i član 216.) od strane Fonda PIO, da li poslodavac, zaposlenom uplaćuje ili ne<br />
uplaćuje doprinose. U praksi se pokazalo da je ovo nedovoljno regulisana obaveza, pošto nije<br />
predviđena obaveza Fonda PIO, prema osiguraniku – zaposlenom da ga na vreme obavesti da li<br />
poslodavac redovno uplaćuje doprinose ili ne.<br />
Primer:<br />
Za V.I. (51) iz Muhadžer Talinovca, SO Uroševac, dana 27.04.2010. od strane pravnika LINGVE<br />
je preduzeta aktivnost u vidu pisanja zahteva za izvršenje rešenja o raspoređivanju zaposlenog na<br />
radno mesto „Viši referent u Mesnoj kancelariji Muhadžer Talinovac“, upućenom Ministarstvu za<br />
Kosovo i Metohiju, Slađani Radojević, pomoćniku ministra za upravu i koordinaciju službi<br />
lokalne samouprave. U avgustu 2010. Ministarstvo za Kosovo i Metohiju, pozitivno rešava zahtev<br />
koji je V.I. podnela pomenutom ministarstvu u aprilu 2010. za izvršenje rešenja o raspoređivanju<br />
na radno mesto “Visi referent u Mesnoj kancelariji Muhadžer Talinovac”, tako da je V.I. nakon<br />
intervencije Ministarstva za Kosovo i Metohiju rasporedjena na radno mesto “Viši referent u<br />
Mesnoj kancelariji Muhadžer Talinovac”.<br />
Princip 2.<br />
“1. Ove principe moraju da poštuju svi organi vlasti, grupe i pojednici bez obzira na njihov<br />
pravni status i oni se moraju primenjivati tako da se ne prave nikakve razlike sa nepovoljnim<br />
dejstvom.. .. ..” -4)<br />
U Gradu Kraljevo je zabeležen otvoren slučaj postavljanja prepreke raseljenim licima kada žele<br />
da se registruju u Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ). IRL se, naime, tada suočavaju s<br />
problemom dobijanja radne knjižice, jer im nadležna opštinska služba - koja izdaje radne<br />
knjižice traži da od budućeg poslodavca donesu (neobavezujuću) potvrdu da će ih primiti u radni<br />
odnos, kao i da je radna knjižica za tu svrhu potrebna. Stvarno stanje je da je najvećem broju<br />
<strong>raseljenih</strong> lica potrebna radna knjižica da bi se prijavili kao nezaposleno lice u NZS ili zatražili<br />
MOP kod Centra za socijalni rad, te su prisiljeni da traže fiktivne potvrde kako bi to pravo i<br />
ostvarili. Sve je to dobro poznato pomenutoj opštinskoj službi i Ministarstvu za rad RS, što<br />
čitavu proceduru čini i besmislenom kao i pravno upitnom.<br />
Primenom odredaba Pravilnika o izdavanju radnih knjižica, raseljena lica su diskriminisana u<br />
odnosu na lokalno stanovništvo, tako što im je uskraćeno pravo da se mogu evidentirati kao<br />
nezaposlena lica kod NZS i po osnovu nezaposlenosti ostvarivati socijalna <strong>prava</strong> koja im<br />
pripadaju (pravo na MOP, dečiji dodatak i dr. socijalna <strong>prava</strong>), kao i pravo na rad i zapošljavanje<br />
pod jednakim uslovima preko NZS. U cilju da se promeni ovakva praksa, R.C.G.A. LINGVA je<br />
upućivala više puta obrazložene predloge Ministarstvu za rad i socijalnu politiku da se što pre<br />
izmeni sporni član 5. Pravilnika o izdavanju radnih knjižica. Za sada nemamo informacija da je<br />
ovaj predlog uzet u obzir, niti da se Ministarstvo za rad izjasnilo po njemu.<br />
11
Inače, u praksi su evidentirani slučajevi grubog kršenja <strong>prava</strong> iz radnog odnosa od strane nekih<br />
državnih organa i javnih preduzeća prema neraspoređenim radnicima, raseljenim licima sa<br />
Kosova.<br />
Primer:<br />
A.Z. (21), raseljeno lice iz Kline, smeštena u neformalnom kolektivnom centru „Dom kulture“ u selu<br />
Vitanovac, po završetku srednje škole podnela je zahtev Gradskoj upravi Kraljeva za izdavanje radne<br />
knjižice kako bi se mogla prijaviti kod NZS - Filijala u Kraljevu i ostvariti pravo za slučaj nezaposlenosti i<br />
pravo na zdravstvenu knjižicu. Pošto je A.Z. raseljeno lice sa Kosova i nema prijavljeno prebivalište u<br />
Kraljevu, već samo boravište, nije joj overena radna knjižica, dok ne ispuni dodatni uslov. Traženo je da<br />
naknadno donese “fiktivnu” potvrdu od poslodavca, da je primljena u radni odnos, što je nemoguće dobiti.<br />
C.B. (21), raseljeno lice romske nacionalnosti iz Prištine, smešten u kolektivnom centru “Stari Aerodrom”<br />
u Kraljevu, oženjen. Obratio se Centru za socijalni rad, kako bi ostvario pravo na MOP. Jedan od uslova je<br />
bio da se kod NZS – Filijala u Kraljevu prijavi kao nezaposleno lice, a za šta je pre toga morao da dobije<br />
radnu knjižicu. Podneo je zahtev kod Gradske Uprave za izdavanje radne knjižice. Pošto je raseljeno lice sa<br />
Kosova i nema prijavljeno prebivalište u Kraljevu, već samo boravište, nije mu overena radna knjižica, dok<br />
ne ispuni dodatni uslov i donese “fiktivnu” potvrdu od poslodavca, da je primljen u radni odnos. Ovakvim<br />
postupkom u oba slučaja raseljena lica su bila izložena diskriminaciji i dvostrukom maltretiranju prilikom<br />
ispunjavanja dodatnih uslova kod Gradske Uprave u Kraljevu.<br />
Saglasno Zaključku Vlade Republike Srbije iz 2003.godine, raseljena lica-radnici javnih i<br />
društvenih preduzeća, koji su ostali bez posla usled ratnih dešavanja 1999. godine, a vode se na<br />
evidenciji nezaposlenih kod NZS, ostvarila su pravo na materijalnu naknadu po osnovu<br />
nezaposlenosti u mesečnom iznosu od 8.400 dinara. Utvrđeni iznos je daleko ispod iznosa<br />
utvrđenog za materijalnu naknadu za slučaj nezaposlenosti po Zanonu o zapošljavanju i<br />
osiguranju za slučaj nezaposlenosti i ne predstavlja mogućnost za materijalnu egzistenciju i<br />
preživljavanje nezaposlenih i njihovih porodica.<br />
Određen broj nezaposlenih - <strong>raseljenih</strong> lica je ostao i bez ove minimalne naknade zato što nisu iz<br />
opravdanih razloga blagovremeno podneli zahtev za ostvarivanje ovog <strong>prava</strong>. Pored toga postoje<br />
i lica koja su u međuvremenu navršila godine života i po zakonu su stekli jedan od uslova za<br />
odlazak u penziju, a da nisu ostvarili potreban staž osiguranja kod RF PIOZ. Na taj način su stare<br />
osobe - raseljena lica, ostala u stanju iščekivanja više od godinu dana da im se utvrdi pravo na<br />
penziju. Za to vreme su ova lica bez bilo kakavih primanja, a neka od njih i bez izgleda i<br />
mogućnosti da ostvare pravo na starosnu penziju.<br />
Prava IRL u postupku privatizacije<br />
Privatizacija preduzeća na Kosovu<br />
Nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, Skupština Kosova je 21.05.2008. godine donela Zakon<br />
o Kosovskoj Agenciji za Privatizaciju. Donošenjem ovog zakona zamenjuje se bilo koja odredba<br />
koja nije u skladu sa njim. Na osnovu ovog Zakona formirana je posebna Kosovska Agencija za<br />
Privatizaciju (KAP), da se bavi pitanjima privatizacije društvenih i javnih preduzeća na Kosovu.<br />
Stavljena je van snage Uredba UNMIK-a 2002/12 sa svojim izmenama i dopunama. Isto tako,<br />
prestala je da postoji Kosovska poverilačka Agencija, a KAP je ustanovljena je kao jedno<br />
nezavisno javno telo koje je dužno da obavlja svoje funkcije i odgovornosti potpuno samostalno.<br />
Raseljena lica - radnici privatizovanih preduzeća nisu u mogućnosti da blagovremeno reaguju i<br />
zaštite svoja ekonomsko-socijalna <strong>prava</strong> iz radnog odnosa u društevim preduzećima na Kosovu i<br />
Metohiji, gde su radili. Njihov status i težak ekonomski položaj im ne omogućava da koriste<br />
web sajt KAP i da plaćaju advokatske usluge, bez kojih sami valjano ne mogu da ostvare svoja<br />
<strong>prava</strong>. U vezi zaštite <strong>prava</strong> <strong>raseljenih</strong> lica na deo prihoda od privatizovanih preduzeća na Kosovu<br />
i Metohiji, Ministarstvo za Kosovo i Metohiju Vlade R. Srbije ne preduzima mere u tom pravcu,<br />
a međunarodne organizacije i NVO na Kosovu, kao i u Republici Srbiji, još uvek ne pokazuju<br />
12
zainteresovanost za ovaj problem. Ishod je da su raseljena lica prepuštena sama sebi ili da traže<br />
pomoć advokata, za čije usluge nemaju dovoljno novca.<br />
U periodu od maja 2009. do jula 2011. Kosovska agencija za privatizaciju je za 216 društvenih<br />
preduzeća objavila privremene i konačne spiskove radnika. R.C.G.A. LINGVA je prepoznala<br />
problem nemogućnosti ostvarivanja <strong>prava</strong> <strong>raseljenih</strong> lica na 20% od prihoda ostvarenog<br />
privatizacijom društvenih preduzeća na Kosovu. Tako se proces privatizacije preduzeća odvija<br />
bez mogućnosti da u tome na pravi način učestvuju raseljena lica. Objektivno, IRL nisu u stanju<br />
da formulišu i dostave zahtev za potraživanje prilikom privatizacije preduzeća, kao i da pokrenu<br />
žalbeni postupak kod nadležnog organa za ostvarivanje <strong>prava</strong> od privatizacije.<br />
LINGVA je za gore pomenuti period pratila objavljivanje spiskova radnika privatizovanih<br />
preduzeća i informisala radnike-raseljena lica o mogućnostima da blagovremeno podnesu<br />
odgovarajuću žalbu. Omogućene su neophodne informacije, obrasci, pravni saveti i pravna<br />
pomoć.<br />
1.4. Socijalna <strong>prava</strong>:<br />
U Srbiji raseljena lica imaju pristup socijalnim pravima i uslugama pod jednakim uslovima kao<br />
svi građani. Uprkos izvesnim poboljšanjima, IRL se susreću sa ozbiljnim problemima u<br />
pribavljanju mnogobrojnih dokumenata, radi ostvarivanja ovih <strong>prava</strong>. Veliki broj <strong>raseljenih</strong> lica<br />
je bez sredstava za život, žive u siromaštvu i zavisni su od socijalnih davanja i pomoći države.<br />
Od <strong>raseljenih</strong> lica, Romi su u najgorem položaju. Usvajanjem Nacionalne strategije za integraciju<br />
Roma 2004, kao i nacionalnih akcionih planova za Rome, predstavljaju pozitivne pomake. Sada<br />
ti programi treba da budu podržani konkretnim akcijama u korist <strong>raseljenih</strong> Roma, pre svega<br />
njihovom registracijom i boljim uslovima smeštaja. Pošto se ocenjuje da je politika otvorenog<br />
zagovaranja za integraciju <strong>raseljenih</strong> politički isuviše osetljivo pitanje, insistiranje na pristupu<br />
pravima i <strong>poštovanju</strong> dostojanstvenog načina života predstavlja za međunarodne i nevladine<br />
organizacije način da u kontaktima sa vlastima Srbije iniciraju mere za unapređenje realizacije<br />
<strong>prava</strong> ljudi u mestima raseljenja. „Integracija i povratak se ne isključuju međusobno, već su<br />
komplementarni, i postoji hitna potreba da se nađu trajna rešenja za najugroženje među<br />
raseljenim licima.<br />
Druga iskustva su pokazala sledeće: što se raseljena lica brže integrišu u produktivan život, to<br />
imaju više mogućnosti za slobodan izbor, koji obuhvata i mogućnost povratka, čak i ako njeno<br />
ostvarenje može značiti suočavanje sa novim izazovima.<br />
Pravo iz penzijsko-invalidskog osiguranja<br />
Raseljena lica sa Kosova dobijaju penzije na osnovu radnih knjižica u kojima su sadržani podaci<br />
o radnom stažu i uplaćenim doprinosima za PIO. Ukoliko nemaju radne knjižice, oni od Fonda za<br />
penziono i invalidsko osiguranje dobijaju provizorno određenu penziju, koja je značajno manja<br />
od one koju bi realno trebalo da dobijaju. Mnoge radne knjižice su ostale na Kosovu, a Vlasti<br />
Srbije i UNMIK jedni drugima ne priznaju M-4 formulare (formulari koji se koriste za donošenje<br />
odluke o penzijama). Svi korisnici penzija među interno raseljenim licima, trebalo je da odmah<br />
po potpisivanju Kumanovskog sporazuma, 9. juna 1999. godine, podnesu zahtev za isplatu<br />
penzije na privremenu adresu na području Republike Srbije, van Kosova. Zahtev je trebalo<br />
podneti Republičkom fondu penzijskog i invalidskog osiguranja – Službi direkcije Priština. Za<br />
sve korisnike penzija koji nisu podneli ovaj zahtev, Republički fond PIO, u postupku koji se<br />
pokreće po službenoj dužnosti, donosi rešenja kojima im se privremeno obustavlja isplata<br />
penzije. U vezi sa navedenim problemom, ova kategorija korisnika podleže i obavezi obnavljanja<br />
13
dokumentacije, kako bi se mogla nastaviti isplata penzija. Naime, Direkcija fonda Priština sa<br />
sedištem u Beogradu traži da korisnici prilože određena dokumenta kao što su: fotokopija lične<br />
karte, prijava mesta boravka na području Republike Srbije, rešenje o penziji, poslednji ček,<br />
raseljenička legitimacija. Ima slučajeva da korisnici nisu pribavili raseljeničku legitimaciju, iz<br />
različitih razloga: neki zbog nedovoljne informisanosti, neki nisu želeli da prihvate činjenicu da<br />
su raseljena lica, neki su se iselili van granica Republike Srbije, ili su zbog bolesti propustili<br />
rokove, itd. Treba naglasiti da do obustave isplate penzije dolazi i u slučaju da korisnici penzije<br />
sa Kosova ne prilože sva navedena dokumenta.<br />
Ostvarivanje <strong>prava</strong> iz PIO zaposlenih, PIO samostalnih delatnosti, kao i PIO zemljoradnika ne<br />
ostvaruje se pod istim uslovima kao za sve građane Republike Srbije. Razlozi se nalaze u<br />
neažurnosti evidencije o plaćenim doprinosima na ostvarene zarade radnika sa Kosova, ili<br />
neuplaćenim doprinosima za PIO zaposlenih za duži vremenski period. Sve su to razlozi zbog<br />
kojih raseljena lica, bez svoje krivice, ne mogu da ostvare pravo na penziju ili neopravdano<br />
primaju umanjene penzije. <strong>Š</strong>to se tiče ostvarivanja <strong>prava</strong> iz Republičkog Fonda PIO<br />
poljoprivrednika i PIO samostalnih delatnosti sa Kosova, osiguranici do sada nisu ostvarili<br />
nikakva <strong>prava</strong> po osnovu ovog osiguranja. Ostaje i dalje otvoreno pitanje kada će se i kako,<br />
utvrditi pravo na starosnu penziju pomenutim kategorijama osiguranika.<br />
Postupak za rešavanje zahteva za utvrđivanje <strong>prava</strong> na penziju traje godinu i više dana, pa čak i<br />
po dve godine, što dovodi osiguranike u vrlo težak socijalni položaj. Za to vreme naknadno se<br />
traže podaci o uplatama doprinosa za PIO na obrascu M-4 iz Fonda od Kosovske službe PIO i<br />
daju se usmena objašnjenja da podaci nisu sređeni i da nije izvršeno mikro-filmsko iščitavanje<br />
podataka. Brojni su primeri da su uskraćena <strong>prava</strong> na utvrđivanje konačnog iznosa penzije prema<br />
ostvarenom radnom stažu osiguranika i uplaćenim doprinosima za PIO zaposlenih. Donose se<br />
privremena rešenja po Odluci o nadležnosti i privremenom načinu ostvarivanja iz Republičkog<br />
Fonda PIO osiguranika i lica sa Kosova, 04/4 br. 022.2-10/3 od 04.03.2004., a da se tim<br />
rešenjima ne određuje rok do kada i ko je obavezan da proveri i obezbedi podatke o uplati<br />
doprinosa za PIO, za sporni period za koji podaci nedostaju.<br />
Primer:<br />
N.G. (56), izbeglo lice iz Republike Hrvatske, podneo je zahtev za ostvarivanje <strong>prava</strong> na<br />
invalidsku penziju 23. februara 2010. godine preko Filijale PIO u Kraljevu. Rešenjem republičkog<br />
fonda PIO zaposlenih-filijala u Kraljevu pod brojem 182.8-1 00296/10, од 11.10.2010. godine, za<br />
N.G. se ne priznaje pravo na invalidsku penziju, jer lečenje nije završeno. Nezadovoljan odlukom<br />
prvostepenog organa Republičkog fonda PIO, dana 01.11.2010. godine, N.G. je uložio žalbu na<br />
privremeno rešenje pomenutog organa pod brojem 182.8-1 00293-6/10 od 11.10.2010. S obzirom<br />
da je od podnošenja žalbi drugostepenom organu Republičkog fonda PIO zaposlenih-direkciji u<br />
Beogradu prošlo više od tri meseca, N.G. je dana 14. februara 2011. podneo urgenciju i<br />
predstavku po zahtevu za ostvarivanje <strong>prava</strong> na invalidsku penziju Republičkom fondu PIO<br />
zaposlenih-direkcije u Beogradu. Po podnošenju urgencije i predstavke od strane N.G.,<br />
drugostepeni organ Republički fond PIO Direkcija-Beograd donosi rešenje pod br. 531066 od<br />
28.03.2011. kojim se saglasio sa donetim rešenjem prvostepenog organa RF PIOZ u Kraljevu, jer<br />
je drugostepeni organ veštačenja u Beogradu svojim mišljenjem na osnovu priložene lekarske<br />
dokumentacije utvrdio da lečenje nije završeno. N.G. je 06. maja 2011. godine podneo tužbu za<br />
pokretanje upravnog spora protiv drugostepenog organa Republičkog fonda PIO zaposlenihdirekcija<br />
u Beogradu. Čeka se odgovor Upravnog suda u Beogradu na podnetu tužbu za<br />
pokretanje upravnog spora N.G.<br />
14
Povezivanje radnog staža<br />
Primenom Zakona o uplati doprinosa za PIO za pojedine kategorije osiguranika – zaposlenih<br />
(«Sl. glasnik RS» broj 85/05), nisu obuhvaćena sva raseljena lica, o čemu nisu bili blagovremeno<br />
informisani. Pravo na uplatu doprinosa za PIO, nisu u mogućnosti da ostvare sva zaposlena<br />
raseljena lica, koja nemaju povezan penzijski staž u dužem vremenskom periodu, zato što nisu u<br />
mogućnosti da obezbede dokaze o zaposlenju i radnu knjižicu iz dobro poznatih razloga.<br />
Podneti zahtevi za “povezivanje” radnog staža se delimično usvajaju ili u celini odbijaju, “jer nije<br />
utvrđen period proveden u osiguranju”, zato što je radnu knjižicu sa junom 1999.godine<br />
neovlašćeno zaključilo sadašnje rukovodstvo preduzeća na Kosovu i tako doprinelo daljoj<br />
diskriminaciji u ostvarivanju <strong>prava</strong> iz radnog odnosa. Sa tako zaključenim radnim knjižicama<br />
raseljena lica su diskvalifikovana u postupku ostvarivanja <strong>prava</strong> na “povezivanje” radnog staža i<br />
drugih <strong>prava</strong> iz radnog odnosa. Pored toga zahtevi se odbacuju kao nepotpuni zbog nedostatka<br />
dokaza, koje raseljena lica nisu u mogućnosti da obezebede.<br />
U postupku odlučivanja po zahtevima, prvostepeni organ nije omogućio podnosiocu zahteva da<br />
se pre donošenja rešenja izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od značaja za odlučivanje i<br />
eventualno predloži nove dokaze, kako bi na taj način bilo moguće da zaštiti svoja <strong>prava</strong> i pravne<br />
interese. Podneti zahtevi nisu rešeni u zakonskom roku, a na rešenja se čekalo više od godinu<br />
dana. Ovako dug postupak posebno dovodi u težak socijalni položaj raseljena lica koja su<br />
ispunila sve zakonske uslove za odlazak u penziju.<br />
Zbog propusta i kršenja Zakona o opštem upravnom postupku, na štetu <strong>raseljenih</strong> lica, podneto je<br />
više upravnih tužbi protiv rešenja Direkcije RF PIOZ, po Zakonu o upravnim sporovima.<br />
Pokrenuti upravni sporovi su rešeni u korist zaposlenih osiguranika, a tuženom Organu je<br />
naloženo da ponovi upravni postupak po zahtevu.<br />
Ovo su samo neki problemi sa kojima se suočavaju raseljena lica u ostvarivanju njihovih <strong>prava</strong><br />
po osnovu <strong>prava</strong> na uplatu doprinosa za PIO, za pojedine kategorije osiguranika – zaposlenih, na<br />
teritoriji Kraljeva, Vrnjačke Banje i Trstenika. Radi potpunijeg sagledavanja i analize<br />
nepoštovanja <strong>prava</strong> <strong>raseljenih</strong> lica na penzijsko-invalidsko osiguranje zaposlenih, potrebno je<br />
izvršiti posebno istraživanje ovog problema kod <strong>raseljenih</strong> lica sa Kosova I Metohije.<br />
U vezi sa primenom Zakona o uplati doprinosa za PIO za pojedine kategorije osiguranika –<br />
zaposlenih («Sl. glasnik RS» broj 85/05) uočena su neka sporna pitanja vezana za “povezivanje”<br />
radnog staža kada se radi o raseljenim licima sa Kosova. 1. Većina korisnika <strong>prava</strong> je<br />
nedovoljno upućena u način postupka kako da ostvare ovo pravo; 2. Raseljena lica sa Kosova<br />
nemaju povezan penzijski staž u dužem vremenskom periodu ( i pre 1991.godine); 3. Raseljena<br />
lica vrlo često nisu u mogućnosti da obezbede dokaze o zaposlenju i radnu knjižicu i da provere<br />
da li je poslodavac ispunio obaveze o uplati doprinosa za PIO, za pojedine kategorije osiguranika<br />
– zaposlenih.<br />
Primer:<br />
S. P. (48) je raseljeno lice, živi sa svojom šestočlanom porodicom (supruga i četvoro školske dece) u<br />
kolektivnom centru za raseljena lica, u ekstremno teškim uslovima (bez vode za piće), bez dovoljno<br />
sredstava za život. U zakonskom roku S.P. podneo je zahtev za «povezivanje» radnog staža kod RF PIOZ,<br />
Filijala u Čačku. Dostavio je dokaz o prijemu na rad i da je bio je prijavljen kao osiguranik na PIO<br />
zaposlenih, od dana zasnivanja radnog odnosa. Radio je neprekidno sve do juna 1999. godine, kada je<br />
prisilno morao da napusti radno mesto i kuću i raseli se sa porodicom u Kraljevo. Sa sobom nije uspeo da<br />
ponese ništa od dokaza da je bio u radnom odnosu, osim jednog rešenja i zdravstvene knjižice. Rešenjem<br />
Filijale PIO zaposlenih Čačak, broj: 181. 12-4. 1414/07 od 12.01.2007. godine, S.P. je odbijen zahtev da se<br />
utvrdi pravo na uplatu doprinosa za PIO za period od 01.01.1991.godine do 31.12.2003.godine, zbog toga<br />
što nisu ispunjeni zakonski uslovi. Nezadovoljan takvom odlukom uložio je žalbu drugostepenom organu.<br />
15
Republički Fond PIO Direkcija u Beogradu donela je rešenje 02/1 broj: M-2535 od 09.12.2008., kojim se<br />
žalba uvažava, i predmet vraća prvostepenom organu na ponovni postupak, s obzirom da je pomenuto<br />
rešenje S.P. dobio 05.02.2009. u međuvremenu je po istoj stvari pokrenut upravni spor zbog „ćutanja<br />
administracije“. Upravni sud u Beogradu 13. marta 2011. donosi rešenje kojim se tužiocu S.P. nalaže da se<br />
u roku od 15 dana od dana prijema rešenja izjasni da li je zadovoljan naknadnim rešenjem tuženog organa<br />
02/1 broj M-2535 od 09.08.2008. godine, ili ostaje pri podnetoj tužbi i u kom obimu, odnosno da li tužbu<br />
proširuje i na novi akt. S.P. je u zakonski predviđenom roku odgovorio Upravnom sudu u Beogradu da<br />
ostaje pri tužbi, s obzirom na činjenicu da prvostepeni organ Republičkog fonda PIO filijale u Čačku ni<br />
posle dve godine od donetog rešenja drugostepenog organa Republičkog fonda PIO direkcije u Beogradu<br />
nije postupio po istom.<br />
Upravni sud u Beogradu, dana 17. marta 2011., donosi rešenje kojim se tužba odbacuje. Ocenjujući<br />
zakonitost osporenog rešenja , Upravni sud je našao da istim nije povređen zakon na štetu tužioca. Prema<br />
tome tužilac S.P. imače mogućnosti da u ponovnom postupku pred prvostepenim organom istakne sve<br />
činjenice koje je izneo u tužbi. Postupak po zahtevu kod prvostepenog organa je, i dalje je u toku. Tako je<br />
S.P., bez svoje krivice doveden u situaciju da i dalje bezuspešno čeka regulisanje svog statusa i ostvarivanje<br />
svojih <strong>prava</strong>.<br />
Pravo na socijalnu pomoć<br />
Bez odgovarajućeg zaposlenja, brojne porodice <strong>raseljenih</strong> jedva preživljavaju. U posebno ranjive<br />
grupe spadaju samohrani roditelji, porodice nestalih, ljudi koji žive u kolektivnim centrima,<br />
Romi, osobe sa invaliditetom, osobe sa posebnim potrebama i deca. Oni su posebno pogođeni<br />
ukidanjem pomoći u hrani i osnovnim životnim artiklima. Svi stanovnici Srbije imaju pravo na<br />
socijalnu pomoć po Zakonu o socijalnoj zaštiti. Teška ekonomska situacija u Srbiji i dalje<br />
ograničava pomoć koju Vlada može da pruži svim ugroženim stanovnicima. Raseljena lica imaju<br />
pravo na socijalnu i humanitarnu pomoć, međutim, da bi ostvarili to pravo, oni moraju imati<br />
neophodna lična dokumenta. Jedan od neophodnih dokumenata je svakako radna knjižica, sa<br />
kojom se jedino mogu evidentirati kao nezaposlena lica i potencijalni korisnici materijalnog<br />
obezbeđenja porodice (MOP). U vezi sa problemom i teškoćama na koje nailaze u dobijanju<br />
radne knjižice je već napred izneto u delu o ostvarivanju <strong>prava</strong> na rad.<br />
Nemogućnost dobijanja radne knjižice je u direktnoj vezi sa ostvarivanjem <strong>prava</strong> na MOP, zbog<br />
čega su na taj način najviše pogođene socijalno ugrožene osobe i njihove porodice, a posebno<br />
16
Romi. Na kraju, kada uspeju nekako da savladaju dodatne uslove za dobijanje radne knjižice i<br />
prijave se na evidenciju nezaposlenih, da bi ostvarili pravo na MOP, moraju da provedu u tom<br />
statusu najmanje 3 meseca, da bi stekli jedan od uslova da podnesu zahtev za MOP. Po Zakonu o<br />
socijalnoj zaštiti, pravo na materijalno obezbeđenje ima porodica koja nema prihode, ili ima<br />
manji prihod od minimalnog nivoa socijalne sigurnosti, koji utvrđuje Ministarstvo za rad i<br />
socijalnu politiku. Zahtev za MOP se podnosi na propisanom obrascu koji se dobija u nadležnom<br />
Centru za socijalni rad.<br />
Neophodna dokumentacija za Novčanu socijalnu pomoć:<br />
1. Izvod iz knjige rođenih za maloletna lica<br />
2. Lična karta na uvid sa upisanim JMBG i fotokopija iste<br />
3. Uverenje o nezaposlenosti iz Nacionalne službe za zapošljavanje<br />
4. Uverenje o redovnom školovanju za decu stariju od 15 godina<br />
5. Prijava prebivališta za decu (pribavlja se u SPU-u)<br />
6. Potvrda Fonda za prnzijsko i invalidsko osiguranje da nije korisnik penzije<br />
7. Uverenje poreske uprave da se ne zadužuje porezima i doprinosima (uverenje se preuzima u<br />
bivšoj SDK)<br />
8. Uverenje Službe za katastar nepokretnosti<br />
9. Ukoliko je brak razveden – kopija presude sa utvrđenim iznosom alimentacije<br />
10. Ukoliko su deca vanbračna – kopija presude za izdržavanje ukoliko je ona već doneta<br />
11. Ukoliko je prestao radni odnos - kopija rešenja, kao i potvrda o iznosu isplaćene otpremnine<br />
12. Posledenji izveštaj iz Elektrodistribucije<br />
Dokumenta koja su potrebna da bi se lice prijavilo za pomoć, u okviru programa materijalnog<br />
obezbeđenja porodice (MOP), jasno ilustruju prepreke na koje raseljena lica nailaze u postupku.<br />
Pored toga, Centri za socijalni rad ne pokazuju dovoljnu spremnost da pruže pravnu pomoć po<br />
službenoj dužnosti socijalno ugroženim licima, prilikom obezbeđivanja ličnih dokumenata, a<br />
sasvim je izvesno da su to potencijalni korisnici pomoći. Ovo se posebno odnosi na lica koja su<br />
bolesna, nedovoljno obrazovana, bez primanja i zbog stanja socijalne ugroženosti se teško<br />
snalaze u postupku kod drugih organa.<br />
-------------------------------------------------------------------------------------------<br />
15.12.2010. upućen je dopis Centru za socijalni rad, od strane medicinsko-psihološkog tima<br />
,,LINGVE’’. Dopisom se ukazuje na tešku materijalnu situaciju porodice, koja se sastoji od dva<br />
člana: V. P., rođenog 1942. godine i M. P., rođene 1946. godine, sa statusom <strong>izbeglih</strong> lica iz<br />
Hrvatske. Porodica P. je smeštena u kolektivnom centru „Vila Triglav“ u Mataruškoj Banji.<br />
Dopis je upućen u cilju obezbeđivanja jednokratne finansijske pomoći koje bi zadovoljile<br />
osnovne potrebe ove porodice.<br />
Dopis Lingve:<br />
Regionalni centar građanske akcije »LINGVA«<br />
Olge Jovičić 24, Kraljevo 36000<br />
Tel/fax:036/320 300; 036/320 303;<br />
E-mail: forumnvo@ptt.rs<br />
Web: www.forumnvo.org.rs<br />
CENTAR ZA SOCIJALNI RAD<br />
Naselje Moše Pijade 28/A<br />
36000 Kraljevo<br />
U Kraljevu, 15.12.2010.<br />
17
Poštovani/a,<br />
Obraćamo Vam se povodom slučaja porodice P., koja se sastoji od dva člana: V. P., rođenog 1942. godine<br />
i M. P., rođene 1946. godine, sa statusom <strong>izbeglih</strong> lica iz Hrvatske, koji su smešteni u kolektivnom centru<br />
„Vila Triglav“ u Mataruškoj Banji.<br />
Oba člana ove porodice su oštećenog zdravstvenog stanja, Veljko je srčani bolesnik, Marija takođe, zbog<br />
čega su im neophodni svakodnevni lekovi. Zbog nedostatka finansijskih sredstava, ova porodica oskudeva<br />
u svim elementarnim životnim potrebama.<br />
Obraćamo se Vašoj instituciji da bi Vam predočili tešku situaciju u kojoj se ova porodica nalazi, kako<br />
biste im, u skladu sa Vašim mogućnostima, izašli u susret i pružili pomoć u smislu obezbeđivanja<br />
jednokratne finansijske pomoći.<br />
S poštovanjem,<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
---------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Centar za socijani rad je odobrio jednokratnu novčanu pomoć porodici P.<br />
----------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Readmisija<br />
Sporazum između Republike Srbije i Evropske zajednice o readmisiji lica koja nezakonito<br />
borave u zemljama EU, potpisan je 18. septembra 2007. godine. Republika Srbija ovim<br />
Sporazumom ima obavezu da prihvati sve svoje državljane koji nemaju pravni osnov za dalji<br />
boravak u zemljama EU, kao i lica koja su preko njene teritorije ušla u neku od zemalja EU.<br />
Ispunjavanje obaveza po osnovu Sporazuma je jedan od osnovnih uslova za stavljanje Republike<br />
18
Srbije na tzv. belu šengensku listu. Ovim Sporazumom, zemlje EU su se obavezale da ulože veće<br />
napore za efikasnu i održivu socio-ekonomsku reintegraciju povratnika, kroz veću finansijsku<br />
pomoć i druge vidove podrške. Po istom Sporazumu Srbija je preuzela obavezu da što pre donese<br />
Strategiju reintegracije povratnika po osnovu Sporazuma o readmisiji.<br />
Procenjuje se da postoji mogućnost za povratak oko 100.000 lica po Sporazumu o readmisiji. Od<br />
toga, 70% povratnika su lica romske nacionalnosti i uglavnom pripadaju grupi prisilnih<br />
povratnika. Posebno treba istaći problem sa kojim se suočavaju IRL i Romi, povratnici iz<br />
readmisije, a čiji se povratak u zemlju očekuje u znatno većem broju. Prema nekim procenama,<br />
među ovim licima je najviše Roma i interno <strong>raseljenih</strong> lica. Povratnici su do sada bili upućeni da<br />
se sami snalaze, a Centri za socijalni rad nisu imali budžetom obezbeđena sredstva za<br />
readmisante, pa su njihove potrebe rešavane u redovnoj poceduri a što je nedovoljno i nailazilo je<br />
na veliko razočarenje i nove patnje ovih lica.<br />
Činjenica je da je Vlada Republike Srbije usvojila Strategiju reintegracije povratnika po osnovu<br />
Sporazuma o readmisiji i da je formiran Savet za integraciju povratnika i tim za implementaciju,<br />
ali novac u budžetu nije obezbeđen za 2010. godinu. Planirano je otvaranje 6 tranzitnih centara<br />
za interventni prihvat povratnika, ali je to još daleko od realizacije, jer se u Srbiji već nekoliko<br />
godina realizuje strategija zatvaranja kolektivnih centara.<br />
Veliki problem predstavlja povratak iz inostranstva sve više lica poreklom sa Kosova. Oni koji<br />
ne mogu da se vrate na Kosovo, ili ne žele da se vrate na Kosovo, jednostavno nisu bili ničija<br />
briga. A oni koji dođu do graničnog prelaza, odnosno do aerodroma „Nikola Tesla“, sa<br />
višečlanim porodicama, nemaju čak novca ni da plati prevoz do Beograda. O svim ovim<br />
problemima sa kojima se suočavaju povratnici, po sporazumu o readmisij, blagovremeno smo<br />
informisali nadležne državne institucije.<br />
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Princip 4.<br />
2. Određene kategorije interno <strong>raseljenih</strong> lica kao što su deca, naročito deca bez roditeljske<br />
pratnje, trudnice, majke sa malom decom, samohrane majke, invalidi i stara lica imaju pravo na<br />
zaštitu i pomoć shodno njihovom stanju i na postupanje u skladu sa njihovim posebnim<br />
potrebama. -5)<br />
______________________________________________________________<br />
5) UN “Vodeci principi o internoj raseljenosti”<br />
Sve veći broj <strong>raseljenih</strong> lica živi u siromaštvu, stanju socijalne potrebe, kao potencijalni korisnici<br />
<strong>prava</strong> na dodatak za MOP, <strong>prava</strong> na dečiji dodatak, <strong>prava</strong> na dodatak za pomoć i negu drugog<br />
lica i drugih <strong>prava</strong> iz oblasti socijalne zastite. Nedostatak materijalnih sredstava za egzistenciju,<br />
školovanje, zdravstvenu zaštitu... čini život još težim.<br />
Većina ovih lica je sa seoskog područja, koji nigde nisu radili i nemaju nikakvih primanja, veoma<br />
teško žive ili primaju minimalnu socijalnu pomoć. Oni koji su radili u preduzećima primaju<br />
simboličnu materijalnu nadoknadu po osnovu nezaposlenosti preko nacionalne službe za<br />
zapošljavanje (od 8.400 dinara mesečno), što je za višečlane porodice sa školskom decom,<br />
porodice sa starim i bolesnim licima, nedovoljno. Rente za iznajmljene stanove za one koji<br />
privatno stanuju su visoke, a što lokalno stanovništvo vidi kao izvor prihoda.<br />
U nekoliko slučajeva postupana po zahtevima IRL, u upravnim stvarima, državni organi su<br />
pokazali neažurnost i sporost. Odlučivanje po zahtevima osiguranika kod RF PIOZ za izlazak na<br />
invalidsku komisiju radi ocene sprečenosti za rad, telesnog oštećenja i <strong>prava</strong> na dodatak za<br />
pomoć i negu drugog lica, sporo je, i traje i po godinu dana. Za dobijanje podataka iz matičnih<br />
knjiga rođenih za SO Klina, zbog obnove matičnih knjiga, čeka se više meseci, a procedura je<br />
komplikovana i spora. Neažurnost se posebno pokazuje prema zahtevima koje građani/ke<br />
podnose putem pošte.<br />
19
U svakom slučaju, državni organi u primeni zakona treba da pokažu veće razumevanje za<br />
zahteve i spečifične potrebe <strong>raseljenih</strong> i <strong>izbeglih</strong> lica i da postupaju po službenoj dužnosti kad<br />
god za to postoji zakonska mogućnost.<br />
Tako, Gradska Odluka Grada Kraljeva o naplati administrativne takse ne predviđa olakšice za<br />
raseljena lica koja se nalaze u kolektivnim centrima i druga lica koja su u postupku pribavljanja<br />
ličnih dokumenta, izvoda iz MK i uverenja o državljanstvu, a radi ostvarivanja <strong>prava</strong> na socijalnu<br />
pomoć porodici.<br />
Pravo na obrazovanje<br />
Pristup školskim ustanovama u Republici Srbiji je omogućen i zakonom je garantovana<br />
jednakost za sva lica, pa tako i za raseljena lica. Osnovni i presudni faktor u ostvarivanju <strong>prava</strong><br />
na obrazovanje je materijalni položaj <strong>raseljenih</strong> lica. Materijalni troškovi za školovanje dece,<br />
ishranu, odeću i drugo, kao i težak socijalni položaj porodice, direktno uslovljava ostvarivanje<br />
<strong>prava</strong> na školovanje, a što se posebno odnosi na raseljena lica romske nacionalnosti smeštena u<br />
kolektivnom centru “Stari Aerodrom” u Kraljevu.<br />
Pravo na zdravstvenu zaštitu<br />
Princip 19.<br />
1. Sva ranjena i bolesna interno raseljena lica kao i ona sa invaliditetom imaju pravo da im se<br />
pruži u najvećoj mogućoj meri, i uz najmanje odlaganje, medicinska nega i pažnja koja im je<br />
potrebna, bez ikakve razlike, izuzimajući razloge medicinske prirode. Interno raseljenim licima<br />
biće omogucen pristup psiho-socijalnim službama kada se za to ukaže potreba. - 6)<br />
______________________________________________________________________________<br />
6) UN “Vodeci principi o internoj raseljenosti”<br />
20
U ostvarivanju zdravstvene zaštite kod <strong>raseljenih</strong> lica problem je izraženiji zato što su u ovoj<br />
grupi zdravstveni problemi učestaliji i što je njihov ekonomski položaj generalno lošiji, pa<br />
uglavnom nema materijalnih mogućnosti da se, alternativno, zdravstvena usluga potraži i u<br />
privatnom sektoru.<br />
Početkom 2009. godine prestale su da važe potvrde o pravu na zdravstvenu zaštitu, a raseljena<br />
lica su u obavezi da izvade zdravstvenu knjižicu, da bi mogli ostvariti pravo na besplatnu<br />
zdravstvenu zaštitu. Tako su sada IRL, što se tiče ostvarivanja <strong>prava</strong> na zdravstvenu zaštitu i<br />
posedovanja zdravstvenih knjižica izjednačena sa ostalim građanima. Savremenom<br />
organizacijom zdravstvene službe izvršene zdravstvene usluge se elektronski evidentiraju preko<br />
JMBG korisnika osiguranja. Tako raseljena lica koja imaju problem sa obezbeđivanjem ličnih<br />
dokumenata, JMBG, kao i raseljeničke legitimacije, nemaju mogućnosti da dobiju zdravstvenu<br />
knjižicu i da ostvare pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu, bez pružene pravne pomoći od<br />
strane pravnika ’’LINGVE’’ u pogledu obezbeđivanja potrebne dokumentacije za ostvarivanje<br />
<strong>prava</strong> na zdravstvenu zaštitu.<br />
Primer:<br />
Za M.R. izbeglo lice iz Hrvatske, sa boravkom u Kraljevu, od strane pravnog tima LINGVE je<br />
preduzeta aktivnost u vidu pisanja prigovora na odluku 15 broj 21618 prvostepene lekarske<br />
komisije Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje Filijale Kraljevo od 07.10.2010. godine,<br />
kojom se odbija zahtev M.R. za stacionarno lečenje u Rehabilitacionom centru „Agens“ u<br />
Mataruškoj Banji. Od strane specijaliste neurologa indikovan je fizikalni tretman, stacionarno u<br />
trajanju od 3 nedelje. Povodom podnetog prigovora, drugostepena lekarska komisija Republičkog<br />
zavoda za zdravstveno osiguranje Filijale Kraljevo, je potvrdila odluku prvostepene lekarske<br />
komisije i donela rešenje da M.R. ne ispunjava uslove za upućivanje na specijalistički pregledstacionarno<br />
lečenje u zdravstvenoj ustanovi za specijalizovanu rehabilitaciju «AGENS» u<br />
Mataruškoj Banji.<br />
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
19.07.2010., Medicinsko-psihološki tim ,,LINGVE’’, lekar i psiholog, uputili su dopis Službi<br />
kućne nege i terapije u Zdravstvenom centru ,,Studenica”, sa ciljem dobijanja potvrde o<br />
21
ograničenoj pokretljivosti M.M. rođene 1914. godine, iz Hrvatske, smeštene u kolektivnom<br />
centru „Hotel Žiča“, u Mataruškoj Banji. Potvrda je potrebna kao dokaz nemogućnosti da<br />
samostalno ili u pratnji obilazi zvanične institucije, u cilju produženja izbegličke legitimacije i<br />
overe zdravstvene knjižice. Dobijanjem ove potvrde, stekli bi se uslovi i o izlasku mobilnog tima<br />
Ministarstva unutrašnjih poslova, koji bi omogućili popunjavanje Zahteva za produženje<br />
izbegličke legitimacije, a nakon toga stekli bi se i uslovi za overu zdravstvene knjižice.<br />
Dopis Lingve:<br />
Zdravstveni centar ,,Studenica”<br />
Jug Bogdanova 66,<br />
Kraljevo 36000<br />
Služba kućne nege i terapije<br />
Za načelnicu, dr Radu Novaković,<br />
Poštovana dr Novaković,<br />
Kraljevo, 19.07.2010..godine<br />
Obraćamo Vam se povodom slučaja M. M., rođene 1914. godine, sa statusom izbeglog lica iz Hrvatske.<br />
M. M. je smeštena u kolektivnom centru „Hotel Žiča“, u Mataruškoj Banji. Prilikom redovnih terenskih<br />
obilazaka kolektivnih centara od strane medicinsko – psihološkog tima, uočeno je teško zdravstveno<br />
stanje ovog lica.<br />
M. M. je osoba u poodmakloj starosti, narušenog zdravstvenog stanja, kojoj je potreban pregled od strane<br />
medicinskog tima Zdravstvenog centra „Studenica“, u cilju dobijanja potvrde o ograničenoj pokretljivosti.<br />
Potvrda je potrebna kao dokaz nemogućnosti da samostalno ili u pratnji obilazi zvanične institucije, u<br />
cilju produženja izbegličke legitimacije i overe zdravstvene knjižice. Dobijanjem ove potvrde, stekli bi se<br />
uslovi i o izlasku mobilnog tima Ministarstva unutrašnjih poslova, koji bi omogućili popunjavanje<br />
Zahteva za produženje izbegličke legitimacije, a nakon toga, stekli bi se i uslovi za overu zdravstvene<br />
knjižice.<br />
Obraćamo se Vašoj službi, u cilju pronalaženja načina za obilazak ovog lica na terenu i izdavanja potvrde<br />
o ograničenoj pokretljivosti.<br />
Prethodnih dana uspostavili smo telefonski kontakt sa osobljem Vaše službe u vezi ovog lica. Želimo da i<br />
Vas, lično, upoznamo sa teškim stanjem M. M., u nadi da ćete pronaći način za adekvatnu zdravstvenu<br />
pomoć.<br />
S poštovanjem,<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
-------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
21.07.2010. na osnovu dopisa od strane medicinsko-psihološkog tima ,,LINGVE’’, ekipa Službe<br />
kućne nege i terapije, Zdravstvenog centra ,,Studenica”, posetila je korisnicu M.M. u<br />
kolektivnom centru “Hotel Žiča”, i izdala je potvrdu o ograničenoj pokretljivosti M.M. Na<br />
osnovu dobijene potvrde sin korisnice M.M. je u Ministarstvu unutrašnjih poslova, produžio<br />
izbegličku legitimaciju, a nakon toga overio je i zdravstvenu knjižicu.<br />
---------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
22
Pravo na imovinu<br />
Jedan od preduslova da raseljena lica (povratnici i dr.) slobodno uživaju i raspolažu<br />
nepokretnostima na Kosovu (kuće, stanovi, zemljišni posedi) je ažuriranje zemljišnih knjiga i<br />
utvrđivanje stvarnog vlasništva nad imovinom. Ostavinske rasprave o deobi imovine posle smrti<br />
ostavioca uglavnom nisu pokretane od strane nadležnih sudova, niti su to tražili naslednici. Ima<br />
slučajeva da se nepokretna imovina u Katastru vodi na lica koja su umrla i pre 30 godina i da su<br />
u međuvremenu umrli i neki naslednici iz prvog naslednog reda. Ostavinska ras<strong>prava</strong> u tom<br />
slučaju se sprovodi po predlogu naslednika kod nadležnog suda na Kosovu, a vrlo je teško<br />
obezbediti da se na sudu pojave svi naslednici. Kada se uzmu u obzir troškovi postupka,<br />
putovanja, strah za bezbednost, kao i materijalne mogućnosti <strong>raseljenih</strong> lica, nameće se zaključak<br />
da to još uvek nije moguće sprovesti. Isto tako je prisutna velika neažurnost u prometu<br />
nepokretnosti kada je reč o kupoprodaji ili zameni imovine između vlasnika, koja je ranije<br />
izvršena na Kosovu, pošto nije vršen prenos vlasništva, pa tako i nema podataka u Katastru o<br />
stvarnim vlasnicima.<br />
Neefikasna je pravna zaštita u pogledu <strong>prava</strong> posedovanja, raspolaganja i korišćenja na<br />
nepokretnostima na Kosovu. U velikom broju, imovinu <strong>raseljenih</strong> lica samovlasno koriste<br />
Albanci, a u nedostatku pravne komunikacije međusobnim nepriznavanjem nadležnosti, IRL<br />
postaju žrtve raznih prevara i falsifikata, neovlašćenom prodajom imovine i tome slično.<br />
1.5. Pravo na jednakost pred zakonom i nediskriminaciju<br />
Pravo na slobodu kretanja<br />
Princip 14.<br />
1. Svako interno raseljeno lice ima pravo na slobodu kretanja i izbora mesta stanovanja.<br />
Princip 28.<br />
23
1. Nadležni organi vlasti imaju prevashodnu dužnost i obavezu da uspostave uslove i da<br />
obezbede sredstva koja će omogućiti interno raseljenim licima dobrovoljan bezbedan i<br />
dostojanstven povratak njihovim kućama ili prebivalištima ili dobrovoljno nastanjenje u nekom<br />
drugom delu zemlje. Ti organi će nastojati da olakšaju reintegraciju interno <strong>raseljenih</strong> lica koja<br />
se vraćaju ili drugde nastanjuju.<br />
Princip 29.<br />
1. Interno raseljena lica koja se vrate svojim domovima ili prebivalištima ili lica koja se nastane<br />
u drugom delu zemlje ne smeju biti izložena diskriminaciji usled toga što su bila raseljena. Oni<br />
imaju pravo na potpuno i jednako učešće u javnom životu na svim nivoima i biće im omogućen<br />
jednak pristup javnim službama. - 7)<br />
Raseljenim licima se sada u Srbiji garantuje pravo na slobodu kretanja i nastanjivanja, a što<br />
ranije nije bio slučaj. Lica sa prijavljenim boravištem, po Zakonu o prebivalištu i boravištu<br />
građana, IRL ne ostvaruju jednaka <strong>prava</strong>, kao ostali građani u istom postupku. Ovo je posebno<br />
izraženo u pogledu <strong>prava</strong> na dobijanje radne knjižice kao ličnog dokumenta, o čemu je već bilo<br />
reči u izveštaju.<br />
_____________________________________________________________________________<br />
7) UN “Vodeći principi o internoj raseljenosti”<br />
2. Ostale aktivnosti<br />
2.1. Saradnja sa državnim institucijama:<br />
04. aprila 2011. poverenik Komesarijata za izbeglice Republike Srbije uputio je direktoru<br />
LINGVE zahtev za delegiranje predstavnika za člana Komisije za izbor korisnika i raspodelu<br />
humanitarnih paketa hrane koje će obezbediti Komesarijat za izbeglice Republike Srbije za<br />
najugroženije porodice <strong>izbeglih</strong> i interno <strong>raseljenih</strong> lica koja se nalaze na području grada<br />
Kraljeva.<br />
Dopis Povereništva za izbeglice:<br />
24
05. aprila 2011. direktor LINGVE uputio je dopis povereniku Komesarijata za izbeglice<br />
Republike Srbije u kojem je imenovao pravnika LINGVE za člana Komisije za izbor korisnika i<br />
raspodelu humanitarnih paketa hrane za najugroženije porodice <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica sa<br />
područja teritorije grada Kraljeva.<br />
Tokom aprila su održana tri sastanka (11., 18. i 27.) Komisije za izbor korisnika i raspodelu humanitarnih<br />
paketa hrane za najugroženije porodice <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica sa područja teritorije grada Kraljeva koju<br />
čine: pomoćnik gradonačelnika za socijalna pitanja, poverenik Komesarijata za izbeglice, predstavnik<br />
Centra za socijalni rad, predstavnik Crvenog Krsta, predstavnik Građanske akcije LINGUA i predstavnik<br />
UNHCR, a u cilju definisanja liste korisnika najugroženijih porodica <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica u privatnom<br />
smeštaju, lica koja se nalaze u neformalnim kolektivnim centrima („Voćar“-Adrani, „Stara škola“-<br />
25
Roćevići, „Dom kulture“-Vitanovac i Vrba), kao i korisnici koji se još nalaze u ugašenim/zatvorenim<br />
kolektivnim centrima (Samački hotel „Kablar“-Kraljevo i „Norveška kuća“-Beranovac). Komisija je<br />
odlučila da se i par porodica iz kategorije lokalnog stanovništva koje je socijalno ugroženo, a nalaze se u<br />
Samačkom hotelu „Kablar“ i „Norveškoj kući“ budu uključeni u listi korisnika za raspodelu humanitarnih<br />
paketa hrane za najugroženije porodice <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica sa područja teritorije Kraljeva.<br />
2.2. Povlastica u javnom prevozu:<br />
16. jula 2010. direktor Lingve uputio je dopis novoj gradskoj vlasti u vezi ostvarivanja <strong>prava</strong> na<br />
besplatne karte u gradskom autobuskom saobraćaju i za kategorije <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica sa<br />
mestom boravka na teritoriji grada Kraljeva, i u prilogu im je uputio pismo podrške Komesara za<br />
izbeglice Republike Srbije, iz juna 2010.<br />
Dopisi Lingve:<br />
a)<br />
Regionalni centar građanske akcije »LINGVA«<br />
Olge Jovičić 24, Kraljevo 36000<br />
Tel/fax:036/320-300; 036/320 303;<br />
E-mail: forumnvo@ptt.rs<br />
Web: www.forumnvo.org.rs<br />
Grad Kraljevo<br />
Trg Jovana Sarića br.1<br />
36000 Kraljevo<br />
26
- Za Ljubišu Simovića, gradonačelnika<br />
- Za Slobodana Stanišića, poverenika Komesarijata za izbeglice<br />
U Kraljevu, 16.07.2010.<br />
Poštovani,<br />
Ovo je peti dopis koji Vam šaljem, od jula 2009-mart 2010., a na koji nisam dobio odgovor.<br />
Skupština Grada Kraljeva, na svojoj Petnaestoj sednici, održanoj 20. juna 2009. godine, donela<br />
je, između ostalih odluka, i Odluku o besplatnoj vožnji u autobuskom saobraćaju na teritoriji<br />
grada Kraljeva.<br />
Osnov za ostvarivanje navedenog <strong>prava</strong> po ovoj odluci mogu ostvariti određene kategorije naših<br />
sugrađana, i istom odlukom precizirane su osnove po kojima se može ostvariti pravo na<br />
besplatnu vožnju u autobuskom saobraćaju.<br />
Kao što znate, u našem gradu, ne svojom voljom, našlo je utočište preko 22 hiljade <strong>izbeglih</strong>,<br />
prognanih i interno <strong>raseljenih</strong> lica. Veći deo <strong>izbeglih</strong> i prognanih lica je dobilo državljanstvo<br />
Republike Srbije, kao i prebivalište u našem gradu, i samim tim može ostvariti pravo na<br />
besplatnu vožnju ukoliko pripada preciziranoj kategoriji koja ostvaruje pravo na besplatnu<br />
vožnju.<br />
Međutim, određeni broj <strong>raseljenih</strong> lica ima prijavljeno mesto boravka na teritoriji SO Kraljeva,<br />
gde de facto žive od momenta prisilnog raseljenja, a u ličnim dokumentima sa prebivalištem<br />
mesta iz kojih su prisilno raseljeni.<br />
Povod mojeg obraćanja je upravo ova marginalizovana kategorija stanovništva koja zbog<br />
nepromenjenog mesta prebivališta u ličnim dokumentima ne može ostvariti pravo na besplatan<br />
prevoz u autobuskom saobraćaju na teritoriji Grada Kraljeva, mada, po svim pozitivnim<br />
zakonskim propisima Republike Srbije, kao i najvišim zakonskim aktom, ustavom, imaju sva<br />
<strong>prava</strong> kao i ostali građani Republike Srbije.<br />
Odlukom Gradkog veća iz maja 2009., a što je verifikovano na skupštini, od 20. juna 2009.,<br />
došlo je do izuzeća, a samim tim, prema Ustavu Republike Srbije, član 21. stav 3, kao i Zakonu o<br />
zabrani diskriminacije, član 6. i do neposredne diskriminacije navedene kategorije stanovništva,<br />
od kojih se većina nalazi u izuzetno teškoj materijalno/finansijskoj situaciji.<br />
Ovom, neposrednom diskriminacijom, najviše su pogođena raseljena lica smeštena u kolektivnim<br />
centrima. Verujem da Vam je poznato je da je preko 60% <strong>raseljenih</strong> lica smeštenih u kolektivnim<br />
centrima starije od 65 godina, bez materijalnih primanja, pa su ovakvom odlukom getoizirani,<br />
zbog nemogućnosti udaljavanja od mesta boravka.<br />
Nadam se da ćete Vi, konačno, uticati da se preinačenom odlukom obuhvate i raseljena lica, sa<br />
mestom boravka na teritoriji SO Kraljeva, a sa mestom prebivališta u ličnoj karti koja se nalaze<br />
na Kosovu i Metohiji, a u koje bi se većina njih vratila ukoliko bi se ostvarili neophodni<br />
bezbednosni uslovi, što je i osnovni razlog neodjavljivanja mesta prebivališta.<br />
Važno je naglasiti da su i raseljena lica, na inicajativu LINGVE, starija od 65 godina, koristila<br />
besplatan autobuski prevoz u periodu od septembra 2008. do maja 2009, kada im je gradsko<br />
veće, kojim ste Vi predsedavali, uskratilo ovo pravo, bez ikakvih zakonskih osnova.<br />
O diskriminaciji koju je gradska vlast vršila u periodu od juna 2009-do danas, obavešteni su i<br />
Ministrastvo za manjinska i ljudska <strong>prava</strong>, Republički komesarijat za izbeglice, kao i<br />
27
mnogobrojne međunarodne organizacije koje sa bave zaštitom <strong>ljudskih</strong> <strong>prava</strong><br />
(http://www.forumnvo.org.rs/analize/Izvestaj_o_postovanju_<strong>ljudskih</strong>_<strong>prava</strong>_2010.pdf )<br />
7. juna 2010. dobio sam odgovor od republičkog komesara za ibeglice, gospodina Cucića, u<br />
kojem me obaveptava da Komesarijat daje podršku našem zahtevu da se i raseljenim licima<br />
omogući povlastica besplatnog gradskog prevoza.<br />
Takođe, državni sekretar Ministarstva za manjninska i ljudska <strong>prava</strong>, Marko Karadžić, 10. juna<br />
2010. obaveštava me, u telefonskom razgovoru, da podržava naš zahtev, kao i da će ovaj zahtev i<br />
on lično potpisati.<br />
Očekujem da ćete na prvoj narednoj sednici Gradskog veća preinačiti odluku iz maja 2009.<br />
kojom ćete i raseljenim licima, koja imaju boravak na široj teritoriji Grada Kraljeva, vratiti pravo<br />
na besplatan saobraćaj ukoliko pripadaju preciziranoj kategoriji građana koji ostvaruje pravo na<br />
besplatnu vožnju.<br />
U prilogu je dopis koji sam dobio od Vladmira Cucića, republičkog komesara za izbeglice, od 7.<br />
juna 2010.<br />
U iščekivanju Vašeg odgovora,<br />
S poštovanjem,<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
b)<br />
Grad Kraljevo<br />
Trg Jovana Sarića br.1<br />
36000 Kraljevo<br />
- Za Milomira <strong>Š</strong>ljivića, predsednika skupštine grada<br />
Poštovani gospodine <strong>Š</strong>ljiviću,<br />
Regionalni centar građanske akcije »LINGVA«<br />
Olge Jovičić 24, Kraljevo 36000<br />
Tel/fax:036/320-300; 036/320 303;<br />
E-mail: forumnvo@ptt.rs<br />
Web: www.forumnvo.org.rs<br />
U Kraljevu, 16.07.2010.<br />
Ovo je treći dopis koji Vam šaljem, od jula 2009-mart 2010., a na koji nisam dobio odgovor.<br />
Skupština Grada Kraljeva, na svojoj Petnaestoj sednici, održanoj 20. juna 2009. godine, kojom ste Vi predsedavali,<br />
donela je, između ostalih odluka, i Odluku o besplatnoj vožnji u autobuskom saobraćaju na teritoriji grada Kraljeva.<br />
Osnov za ostvarivanje navedenog <strong>prava</strong> po ovoj odluci mogu ostvariti određene kategorije naših sugrađana, i istom<br />
odlukom precizirane su osnove po kojima se može ostvariti pravo na besplatnu vožnju u autobuskom saobraćaju.<br />
Kao što znate, u našem gradu, ne svojom voljom, našlo je utočište preko 22 hiljade <strong>izbeglih</strong>, prognanih i interno<br />
<strong>raseljenih</strong> lica. Veći deo <strong>izbeglih</strong> i prognanih lica je dobilo državljanstvo Republike Srbije, kao i prebivalište u<br />
našem gradu, i samim tim može ostvariti pravo na besplatnu vožnju ukoliko pripada preciziranoj kategoriji koja<br />
ostvaruje pravo na besplatnu vožnju.<br />
28
Međutim, određeni broj <strong>raseljenih</strong> lica ima prijavljeno mesto boravka na teritoriji SO Kraljeva, gde de facto žive od<br />
momenta prisilnog raseljenja, a u ličnim dokumentima sa prebivalištem mesta iz kojih su prisilno raseljeni.<br />
Povod mojeg obraćanja je upravo ova marginalizovana kategorija stanovništva koja zbog nepromenjenog mesta<br />
prebivališta u ličnim dokumentima ne može ostvariti pravo na besplatan prevoz u autobuskom saobraćaju na<br />
teritoriji Grada Kraljeva, mada, po svim pozitivnim zakonskim propisima Republike Srbije, kao i najvišim<br />
zakonskim aktom, ustavom, imaju sva <strong>prava</strong> kao i ostali građani Republike Srbije.<br />
Odlukom Gradkog veća iz maja 2009., a što je verifikovano na skupštini, od 20. juna 2009., došlo je do izuzeća, a<br />
samim tim, prema Ustavu Republike Srbije, član 21. stav 3, kao i Zakonu o zabrani diskriminacije, član 6. i do<br />
neposredne diskriminacije navedene kategorije stanovništva, od kojih se većina nalazi u izuzetno teškoj<br />
materijalno/finansijskoj situaciji.<br />
Ovom, neposrednom diskriminacijom, najviše su pogođena raseljena lica smeštena u kolektivnim centrima. Verujem<br />
da Vam je poznato je da je preko 60% <strong>raseljenih</strong> lica smeštenih u kolektivnim centrima starije od 65 godina, bez<br />
materijalnih primanja, pa su ovakvom odlukom getoizirani, zbog nemogućnosti udaljavanja od mesta boravka.<br />
Nadam se da ćete Vi, konačno, uticati da se preinačenom odlukom obuhvate i raseljena lica, sa mestom boravka na<br />
teritoriji SO Kraljeva, a sa mestom prebivališta u ličnoj karti koja se nalaze na Kosovu i Metohiji, a u koje bi se<br />
većina njih vratila ukoliko bi se ostvarili neophodni bezbednosni uslovi, što je i osnovni razlog neodjavljivanja mesta<br />
prebivališta.<br />
Važno je naglasiti da su i raseljena lica, na inicajativu LINGVE, starija od 65 godina, koristila besplatan autobuski<br />
prevoz u periodu od septembra 2008. do maja 2009, kada im je gradsko veće uskratilo ovo pravo, bez ikakvih<br />
zakonskih osnova, što je verifikovano na skupštini 20. Juna 2010. Kojom ste Vi predsedavali.<br />
O diskriminaciji koju je gradska vlast vršila u periodu od juna 2009-do danas, obavešteni su i Ministrastvo za<br />
manjinska i ljudska <strong>prava</strong>, Republički komesarijat za izbeglice, kao i mnogobrojne međunarodne organizacije koje<br />
sa bave zaštitom <strong>ljudskih</strong> <strong>prava</strong><br />
(http://www.forumnvo.org.rs/analize/Izvestaj_o_postovanju_<strong>ljudskih</strong>_<strong>prava</strong>_2010.pdf )<br />
7. juna 2010. dobio sam odgovor od republičkog komesara za ibeglice, gospodina Cucića, u kojem me obaveptava<br />
da Komesarijat daje podršku našem zahtevu da se i raseljenim licima omogući povlastica besplatnog gradskog<br />
prevoza.<br />
Takođe, državni sekretar Ministarstva za manjninska i ljudska <strong>prava</strong>, Marko KaraDžić, 10. juna 2010. obaveštava<br />
me, u telefonskom razgovoru, da podržava naš zahtev, kao i da će ovaj zahtev i on lično potpisati.<br />
Očekujem da ćete na prvoj narednoj sednici skupštine preinačiti odluku iz maja 2009. kojom ćete i raseljenim licima,<br />
koja imaju boravak na široj teritoriji Grada Kraljeva, vratiti pravo na besplatan saobraćaj ukoliko pripadaju<br />
preciziranoj kategoriji građana koji ostvaruje pravo na besplatnu vožnju.<br />
U prilogu je dopis koji sam dobio od Vladmira Cucića, republičkog komesara za izbeglice, od 7. juna 2010.<br />
U iščekivanju Vašeg odgovora,<br />
S poštovanjem,<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
--------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
19. jula 2010., na poziv gradonačelnika grada Kraljeva, direktor Lingve je imao sastanak sa<br />
predstavnicima nove gradske vlasti, gradonačelnikom, pomoćnikom gradonačelnika za<br />
socijalnu politiku i predsednikom skupštine grada. Na sastanku je gradonačelnik obećao<br />
direktoru Lingve da će problem u vezi sa ostvarivanjem <strong>prava</strong> na besplatne karte za<br />
izbegla i raseljena lica sa boravkom na teritoriji grada Kraljeva „biti rešen za par dana“.<br />
Ovo su potvrdili i pomoćnik gradonačelnika za socijalnu problematiku, kao i predsednik<br />
skupštine grada.<br />
29
13. avgusta., Direktor Lingve je uputio nov dopis gradonačelniku grada Kraljeva, kao i<br />
Komesarijatu za izbeglice Republike Srbije, a u vezi ostvarivanja <strong>prava</strong> na besplatan prevoz u<br />
gradskom autobuskom saobraćaju, pošto je od sastanka koji je održan 19. jula 2010. prošlo<br />
dvadeset dana, a gradske vlasti u medjuvremenu nisu ništa preduzele za ostvarivanje <strong>prava</strong> na<br />
besplatne karte za izbegla i raseljena lica.<br />
Dopisi Lingve:<br />
a)<br />
Grad Kraljevo<br />
Trg Jovana Sarića br.1<br />
36000 Kraljevo<br />
- Za Ljubišu Simovića, gradonačelnika<br />
Regionalni centar građanske akcije »LINGVA«<br />
Olge Jovičić 24, Kraljevo 36000<br />
Tel/fax:036/320-300; 036/320 303;<br />
E-mail: forumnvo@ptt.rs<br />
Web: www.forumnvo.org.rs<br />
Poštovani gospodine,<br />
U Kraljevu, 13.08.2010.<br />
30
Podsećam Vas da ste me 19. jula 2010. pozvali na sastanak , nakon dopisa koji sam Vam uputio<br />
16. jula 2010. u vezi ostvarivanja <strong>prava</strong> na besplatne karte u gradskom autobuskom saobraćaju i<br />
za kategorije <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica sa mestom boravka na teritoriji grada Kraljeva. Na<br />
sastanku su bili prisutni i Vaš pomoćnik za socijalnu politiku, kao i predsednik skupštine grada.<br />
Vi ste na sastanku izjavili da će ovaj problem biti rešen „tokom narednih par dana“. Iz dopisa<br />
koji sam Vam uputio 16. jula 2010. kao i na samom sastanku, upoznati ste sa činjenicom da<br />
imamo podršku Komesarijata za izbeglice Republike Srbije, kao i od državnog sekretara iz<br />
Ministarstva za ljudska i manjinska <strong>prava</strong>.<br />
Bez obzira na ove činjenice, kao i na Vaše obećanje, ni nakon mesec dana, ni Vi, niti predsednik<br />
skupštine grada, niste preduzeli aktivnosti da se diskriminatorska odluka o ukidanju povlastica za<br />
besplatan gradski prevoz za kategoriju <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica prema kriterijumima koji se<br />
odnose i na domicilno stanovništvo, a koji ovu povlasticu koriste, konačno ispravi.<br />
Obaveštavam Vas da me je u dopisu od 14. maja 2010. zavedenim pod brojem 278/2010-I, u<br />
arhivi Grada Kraljeva, prethodni gradonačelnik, dr Ljubiša Jovašević, obavestio o činjenici da je<br />
Odlukom Gradkog veća, iz maja 2009., a na osnovu preporuke komisije koju ste vi formirali<br />
istog meseca, a kojom je predsedavala izvesna gospođa Danijela Miletić, ta komisija zaključila<br />
„da se usled nedostatka finansijskih sredstava ukinu beneficije u vidu besplatnih karata u<br />
gradskom autobuskom saobraćaju za kategoriju <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica“.<br />
Diskriminatorski, nezakoniti predlog komisije verifikovalo je Gradsko veće kojim ste Vi<br />
predsedavali, a odluka Gradkog veća je verifikovana na skupštini, 20. juna 2009., čime je došlo<br />
do izuzeća, a samim tim, prema Ustavu Republike Srbije, član 21. stav 3, kao i Zakonu o zabrani<br />
diskriminacije, član 6. i do neposredne diskriminacije navedene kategorije stanovništva, od kojih<br />
se većina nalazi u izuzetno teškoj materijalno/finansijskoj situaciji.<br />
Ovom, neposrednom diskriminacijom, najviše su pogođena raseljena lica smeštena u kolektivnim<br />
centrima. U dopisima koje sam slao Vama, i Vašim saradnicima, od jula 2009. upozoravao sam<br />
Vas da je preko 60% <strong>raseljenih</strong> lica smeštenih u kolektivnim centrima starije od 65 godina, bez<br />
materijalnih primanja, pa su ovakvom odlukom getoizirani, zbog nemogućnosti udaljavanja od<br />
mesta boravka, tj. kolektivnih centara.<br />
Obaveštavam Vas, da je posledica diskriminatorske odluke Komisije, Gradskog veća, skupštine<br />
grada, ne samo getoizacija <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica, već i promena prebivališta mnogobrojnih<br />
<strong>raseljenih</strong> lica, koja su, da bi mogli koristiti povlastice koje koristi i domicilno stanovništvo,<br />
odjavili prebivalište na Kosovu i Metohiji, i prijavili prebivalište u Kraljevu, čime ste posredno<br />
uticali na demografske promene.<br />
Očekujem da ćete Vi, konačno, uticati da se preinačenom odlukom obuhvate i raseljena lica, sa<br />
mestom boravka na teritoriji SO Kraljeva, a sa mestom prebivališta u ličnoj karti koja se nalaze<br />
na Kosovu i Metohiji, a u koje bi se većina njih vratila ukoliko bi se ostvarili neophodni<br />
bezbednosni uslovi, što je i osnovni razlog neodjavljivanja mesta prebivališta.<br />
U iščekivanju Vašeg odgovora,<br />
S poštovanjem,<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
31
)<br />
Komesarijat za izbeglice Republike Srbije<br />
- Za Vladimira Cucića, komesara<br />
Narodnih Heroja 4, 11070 Novi Beograd<br />
U Kraljevu, 13.08.2010.<br />
Poštovani gospodine Cuciću,<br />
Skupština Grada Kraljeva, na svojoj Petnaestoj sednici održanoj, 20. juna 2009. godine, donela<br />
je, između ostalih odluka, i Odluku o besplatnoj vožnji u autobuskom saobraćaju na teritoriji<br />
grada Kraljeva, koja je diskriminatorska, jer su ovom odlukom izuzeta izbegla i raseljena lica,<br />
koja su ovo pravo koristila, kao i domicilno stanovništvo, na inicijativu „LINGVE“, od<br />
septembra 2008-maj 2009.<br />
Ovim, svesnim previdom došlo je do izuzeća, a samim tim prema Zakonu o zabrani<br />
diskriminacije, član 6. i do neposredne diskriminacije navedene kategorije stanovništva, od kojih<br />
se većina nalazi u izuzetno teškoj materijalno/finansijskoj situaciji, a izvestan broj <strong>raseljenih</strong> u<br />
našem gradu je smešten u kolektivnim centrima koji se nalaze na široj teritoriji Grada Kraljeva.<br />
Ovom, neposrednom diskriminacijom raseljena lica su direktno oštećena, jer je preko 60%<br />
<strong>raseljenih</strong> smeštenih u kolektivnim centrima starije od 60 godina, bez materijalnih primanja, pa<br />
su ovakvom odlukom getoizirani zbog nemogućnosti udaljavanja od mesta boravka. tj.<br />
kolektivnih centara.<br />
Dana 16. jula 2010. po peti put sam uputio dopis novoj/staroj gradskoj vlasti u vezi ostvarivanja<br />
<strong>prava</strong> na besplatne karte u gradskom autobuskom saobraćaju i za kategorije <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong><br />
lica sa mestom boravka na teritoriji grada Kraljeva, i u prilogu im uputio Vaše pismo podrške,<br />
odnosno, Komesarijata za izbeglice Republike Srbije, iz juna 2010.<br />
32
Nakon pomenutog dopisa, 19. jula 2010. godine imao sam sastanak sa predstavnicima stare/nove<br />
gradske vlasti gradonačelnikom, Ljubišom Simovićem, pomoćnikom gradonačelnika za socijalnu<br />
politiku, Milunom Jovanovićem i predsednikom skupštine grada, Milomirom <strong>Š</strong>ljivićem. Na<br />
sastanku mi je gradonačelnik obećao da će pitanje u vezi ostvarivanja <strong>prava</strong> na besplatne karte za<br />
izbegla i raseljena lica sa boravkom na teritoriji grada Kraljeva biti rešeno za par dana, pri čemu<br />
je prethodno upoznat da imamo i pismenu podršku od strane Komesarijata za izbeglice<br />
Republike Srbije. Tj. Od Vas, iz juna 2010. kao i usmenu podršku državnog sekretara<br />
Ministarstva za ljudska i manjinska <strong>prava</strong>, g-dina Marka Karadžića.<br />
Od pomenutog sastanka prošlo je skoro mesec dana, a stara/nova gradska vlast po ovom pitanju<br />
do današnjeg dana nije ništa preduzela kako bi se Odluka Skupštine opštine Grada Kraljeva<br />
preinačila i kako bi i izbegla i raseljena lica sa mestom boravka na teritoriji grada Kraljeva mogla<br />
da ostvaruju <strong>prava</strong> na besplatan prevoz u gradskom autobuskom saobraćaju.<br />
Očekujem da ćete Vi uticati na gradsku vlast Kraljeva da se preinači diskriminatorska odluka<br />
koju je ova vlast i donela na sednici Gradskog veća, a što je verifikovano na skupštini, 20. juna<br />
2009.<br />
Obaveštavam Vas da ću krajem avgusta 2010. napisati Otvoreno pismo Predsedniku Republike<br />
Srbije, u kojem ću hronološki navesti sve nezakonite aktivnosti vezane za uskraćivanje <strong>prava</strong> na<br />
besplatan gradski prevoz za kategoriju <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica prema kriterijumima koji se<br />
odnose i na domicilno stanovništvo. Otvoreno pismo će objaviti relevantni mediji u Srbiji.<br />
U prilogu Vam dostavljam dopise upućene predstavnicima gradske vlasti od 16.07.2010, kao i<br />
od 13.08.2010. godine.<br />
S poštovanjem,<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
-------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
2. septembra 2010., u dogovoru sa direktorom Lingve, pravnik Lingve obavio je telefonski<br />
razgovor sa predsednikom skupštine grada. U ime direktora Lingve, postavio je pitanje<br />
predsedniku skupštine grada, šta je preduzeto povodom dopisa koji je direktor Lingve, 13.<br />
avgusta 2010., uputio predstavnicima gradske vlasti, a u vezi ostvarivanja <strong>prava</strong> na besplatne<br />
karte u gradskom autobuskom saobraćaju. Predsednik skupštine grada odgovorio je da<br />
kabinet gradonačelnik treba da pripremi predlog odluke, a da gradsko veće treba da je<br />
usvoji i potom je uputi skupštini grada na izglasavanje. Predsednik skupštine grada je<br />
izjavio i da će na skupštini biti doneta odluka kojom se pravo na besplatne karte u<br />
gradskom saobraćaju proširuje i na kategorije <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica.<br />
2. septembra 2010., pravnik Lingve, obavio je telefonski razgovor sa gradonačelnikom grada<br />
Kraljeva u vezi ostvarivanja <strong>prava</strong> na besplatne karte u gradskom autobuskom saobraćaju i za<br />
kategorije <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica. U ime direktora Lingve, postavio je pitanje gradonačelniku<br />
šta je preduzeto povodom dopisa koji je direktor Lingve 13. avgusta 2010., uputio<br />
predstavnicima gradske vlasti u vezi ostvarivanja <strong>prava</strong> na besplatne karte u gradskom<br />
autobuskom saobraćaju, kao i obećanja gradonačelnika direktoru Lingve, sa sastanka od 19. jula,<br />
da će “problem karata biti rešen u roku od par dana”. Gradonačelnik je odgovorio da je naložio<br />
svom pomoćniku za socijalnu problematiku da napiše predlog odluke kojom će i kategorije<br />
<strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica moći ostvariti pravo na besplatne karte u gradskom autobuskom<br />
saobraćaju, kako bi ista odluka bila usvojena na gradskom veću, a potom bila predata<br />
skupštini grada na izglasavanje. Gradonačelnik je pravniku Lingve izjavio da je pomoćnik<br />
33
za socijalnu problematiku odsutan do 06. septembra 2010., kao i da će on lično, u<br />
međuvremenu, proveriti da li je predlog odluke već napisan.<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
U dogovoru sa direktorom Lingve, pravnik Lingve je 14.09.2010. obavio telefonski razgovor sa<br />
pomoćnikom gradonačelnika za socijalnu problematiku, u vezi povlastica na besplatan gradski<br />
prevoz. Pomoćnik gradonačelnika za socijalnu problematiku je izjavio da „to nije razmatrano na<br />
prošlonedeljnoj sednici gradskog veća, iz razloga što je preduzeće Autotransport-Kraljevo u<br />
stečajnom postupku“.<br />
Odgovor pomoćnika gradonačelnika za socijalnu problematiku pokazuje da gradska vlast,<br />
koja je i donela diskriminatorsku odluku o ukidanju povlastica na besplatan gradski<br />
prevoz za kategoriju <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica, maja 2009., ni nakon godinu i po dana od<br />
donošenja diskriminatorske, protivpravne odluke, ne želi da preinači ovu nakaradnu,<br />
protivpravnu odluku.<br />
-------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
28.09.2010. direktor Lingve uputio je nove dopise u vezi ostvarivanja <strong>prava</strong> na besplatne karte u<br />
gradskom autobuskom sabraćaju za izbegla i raseljena lica Komesarijatu za izbeglice Republike<br />
Srbije, Ministarstvu za Kosovo i Metohiju, državnom sekretaru Ministarstva za ljudska i<br />
manjinska <strong>prava</strong>, kao i ministru za ljudska i manjinska <strong>prava</strong>. Na dnevnom redu sednice<br />
skupštine grada Kraljeva, održane 17.09.2010. nije razmatran problem ostvarivanja <strong>prava</strong> na<br />
besplatan prevoz za izbegla i raseljena lica.<br />
Dopis Lingve:<br />
a)<br />
Komesarijat za izbeglice Republike Srbije<br />
- Za Vladimira Cucića, komesara<br />
Narodnih Heroja 4, 11070 Novi Beograd<br />
Poštovani gospodine Cuciću,<br />
Regionalni centar građanske akcije »LINGVA«<br />
Olge Jovičić 24, Kraljevo 36000<br />
Tel/fax: 036/320 300; 036/320 303;<br />
E-mail: forumnvo@ptt.rs<br />
Veb: www.forumnvo.org.rs<br />
U Kraljevu, 28.09.2010.<br />
Skupština Grada Kraljeva, na svojoj Petnaestoj sednici održanoj 20. juna 2009. godine, donela je,<br />
između ostalih odluka, i Odluku o povlastici na besplatnu vožnju u autobuskom saobraćaju na<br />
teritoriji grada Kraljeva, koja je diskriminatorska, jer su ovom odlukom izuzeta izbegla i<br />
raseljena lica, a koja su ovo pravo koristila, kao i domicilno stanovništvo, na inicijativu<br />
„LINGVE“, od septembra 2008-maj 2009.<br />
34
Ovim, svesnim previdom došlo je do izuzeća, a samim tim prema Zakonu o zabrani<br />
diskriminacije, član 6. i do neposredne diskriminacije navedene kategorije stanovništva, od kojih<br />
se većina nalazi u izuzetno teškoj materijalno/finansijskoj situaciji, a izvestan broj <strong>raseljenih</strong> u<br />
našem gradu je i dalje smešten u kolektivnim centrima koji se nalaze na široj teritoriji Grada<br />
Kraljeva.<br />
Nakon Vašeg dopisa, iz juna 2010. u kojem pružate podršku našoj inicijativi, a koji sam<br />
prosledio gradonačelniku Grada Kraljeva, gradonačelnik, Ljubiša Simović, pozvao me je na<br />
sastanak 19. jula 2010. a na kojem su bili prisutni i pomoćnik gradonačelnika za socijalnu<br />
problematiku, Milun Jovanović, kao i predsednik skupštine grada, Milomir <strong>Š</strong>ljivić. Na sastanku,<br />
gradonačelnik mi je izjavio da će odluka „biti ispravljena u roku od par dana“.<br />
Nakon mesec dana, pošto gradska vlast ništa nije preduzela da ispravi diskriminatorsku odluku,<br />
13. avgusta 2010. po šesti put sam uputio dopis gradskoj vlasti u vezi ostvarivanja <strong>prava</strong> za<br />
povlastice na besplatne karte i za kategorije <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica sa mestom boravka na<br />
teritoriji grada Kraljeva, i u prilogu sam, ponovo, dostavio Vaše pismo podrške, odnosno,<br />
Komesarijata za izbeglice Republike Srbije, iz juna 2010.<br />
Pošto odgovor od gradskih vlasti nisam dobio, po mom nalogu, pravnik Lingve je 2. septembra.<br />
2010. obavio telefonski razgovor sa gradonačelnikom. Pravnik Lingve je postavio pitanje<br />
gradonačelniku šta je preduzeto povodom dopisa koji sam 13. avgusta 2010. uputio<br />
predstavnicima gradske vlasti. Gradonačelnik je odgovorio da je naložio svom pomoćniku za<br />
socijalnu problematiku da napiše predlog odluke kojom će i kategorije <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica<br />
moći ostvariti pravo na besplatne karte u gradskom autobuskom saobraćaju, kako bi ista odluka<br />
bila usvojena na gradskom veću, a potom bila predata skupštini grada na izglasavanje.<br />
Gradonačelnik je pravniku Lingve izjavio da njegov pomoćnik za socijalnu problematiku<br />
trenutno nije u Kraljevu, ali da će on, lično, u međuvremenu, proveriti da li je predlog odluke već<br />
napisan.<br />
Pravnik Lingve je 14.09.2010. obavio telefonski razgovor i sa pomoćnikom gradonačelnika za<br />
socijalnu problematiku, u vezi povlastica na besplatan gradski prevoz. Na pitanje pravnika<br />
Lingve šta je gradska vlast preduzela u vezi sa pomenutim ostvarivanjem <strong>prava</strong>, pomoćnik<br />
gradonačelnika za socijalnu problematiku je odgovorio da „to nije razmatrano na sednici<br />
gradskog veća, iz razloga što je preduzeće Autotransport-Kraljevo u stečajnom postupku“, a što<br />
nije istina, jer preduzeće „Autotransport“ već dve godine finansijski pomaže gradska vlast.<br />
Odgovori gradskih čelnika pokazuju da gradska vlast, koja je i donela diskriminatorsku odluku o<br />
ukidanju povlastica na besplatan gradski prevoz za kategoriju <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica, maja<br />
2009., ni nakon godinu i po dana od donošenja diskriminatorske, protivpravne odluke, ne želi da<br />
preinači ovu nakaradnu, protivpravnu odluku.<br />
Jednostavno, aktuelna gradska vlast, ne želi da poštuje Ustav Republike Srbije, Zakon o<br />
antidiskriminaciji (član 6.). i na taj način diskriminiše građane/ke Kraljeva. Ovom,<br />
diskriminatorskom odlukom čelnika aktuelne gradske vlasti grada Kraljeva, pogođeno je<br />
oko 3.000 <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica, a koji su najranjivija populacija (podaci iz Strategije<br />
smanjenja siromaštva u Srbiji).<br />
Očekujem da ćete Vi uticati na gradsku vlast Kraljeva da se preinači diskriminatorska odluka<br />
koju je ova vlast i donela na sednici Gradskog veća, a što je verifikovano na skupštini, 20. juna<br />
2009.<br />
U prilogu je Vaš dopis u kojem nam pružate podršku, iz juna 2010.<br />
35
U iščekivanju Vašeg odgovora,<br />
S poštovanjem,<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
b)<br />
Ministarstvo za Kosovo i Metohiju<br />
- Za Gorana Bogdanovića, ministra<br />
Bulevar Mihajla Pupina 2, 11000 Beograd<br />
Poštovani gospodine Bogdanoviću,<br />
U Kraljevu, 28.09.2010.<br />
Skupština Grada Kraljeva, na svojoj Petnaestoj sednici održanoj 20. juna 2009. godine, donela je, između<br />
ostalih odluka, i Odluku o povlastici na besplatne karte u gradskom autobuskom saobraćaju na teritoriji<br />
grada Kraljeva, koja je diskriminatorska, jer su ovom odlukom izuzeta izbegla i raseljena lica, a koja su<br />
ovo pravo koristila, kao i domicilno stanovništvo, na inicijativu „LINGVE“, od septembra 2008-maj<br />
2009.<br />
Ovim, svesnim previdom došlo je do izuzeća, a samim tim prema Zakonu o zabrani diskriminacije, član 6.<br />
i do neposredne diskriminacije navedene kategorije stanovništva, od kojih se većina nalazi u izuzetno<br />
teškoj materijalno/finansijskoj situaciji, a izvestan broj <strong>raseljenih</strong> u našem gradu je i dalje smešten u<br />
kolektivnim centrima koji se nalaze na široj teritoriji Grada Kraljeva.<br />
Nakon dopisa komesara za izbeglice Republike Srbije, Vladimira Cucića, kao i podrške državnog<br />
sekretara Ministarstva za ljudska i manjinska <strong>prava</strong>, Marka Karadžića, iz juna 2010. u kojem pružaju<br />
podršku našoj inicijativi, a koje sam prosledio gradonačelniku Grada Kraljeva, gradonačelnik, Ljubiša<br />
Simović, pozvao me je na sastanak 19. jula 2010. a na kojem su bili prisutni i pomoćnik gradonačelnika<br />
za socijalnu problematiku, Milun Jovanović, kao i predsednik skupštine grada, Milomir <strong>Š</strong>ljivić. Na<br />
sastanku, gradonačelnik mi je izjavio da će odluka „biti ispravljena u roku od par dana“.<br />
Nakon mesec dana, pošto gradska vlast ništa nije preduzela da ispravi diskriminatorsku odluku, 13.<br />
avgusta 2010. po šesti put sam uputio dopis gradskoj vlasti u vezi ostvarivanja <strong>prava</strong> na povlastice za<br />
besplatne karte i za kategorije <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica sa mestom boravka na teritoriji grada Kraljeva, i u<br />
prilogu sam, ponovo, dostavio pismo podrške, komesara za izbeglice Republike Srbije, iz juna 2010.<br />
Pošto odgovor od gradskih vlasti nisam dobio, po mom nalogu, pravnik Lingve je 2. septembra. 2010.<br />
obavio telefonski razgovor sa gradonačelnikom. Pravnik Lingve je postavio pitanje gradonačelniku šta je<br />
preduzeto povodom dopisa koji sam 13. avgusta 2010. uputio predstavnicima gradske vlasti.<br />
Gradonačelnik je odgovorio da je naložio svom pomoćniku za socijalnu problematiku da napiše predlog<br />
odluke kojom će i kategorije <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica moći ostvariti pravo na povlasticu za besplatne<br />
karte u gradskom autobuskom saobraćaju, kako bi ista odluka bila usvojena na gradskom veću, a potom<br />
bila predata skupštini grada na izglasavanje. Gradonačelnik je pravniku Lingve izjavio da njegov<br />
pomoćnik za socijalnu problematiku trenutno nije u Kraljevu, ali da će on, lično, u međuvremenu,<br />
proveriti da li je predlog odluke već napisan.<br />
Pravnik Lingve je 14.09.2010. obavio telefonski razgovor i sa pomoćnikom gradonačelnika za socijalnu<br />
problematiku u vezi povlastica na besplatan gradski prevoz. Na pitanje pravnika Lingve šta je gradska<br />
vlast preduzela u vezi sa pomenutim ostvarivanjem <strong>prava</strong>, pomoćnik gradonačelnika za socijalnu<br />
problematiku je odgovorio da „to nije razmatrano na sednici gradskog veća, iz razloga što je preduzeće<br />
36
Autotransport-Kraljevo u stečajnom postupku“, a što nije istina, jer preduzeće „Autotransport“ već dve<br />
godine finansijski pomaže gradska vlast.<br />
Odgovori gradskih čelnika pokazuju da gradska vlast, koja je i donela diskriminatorsku odluku o ukidanju<br />
povlastica na besplatan gradski prevoz za kategoriju <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica, maja 2009., ni nakon<br />
godinu i po dana od donošenja diskriminatorske, protivpravne odluke, ne želi da preinači ovu nakaradnu,<br />
protivpravnu odluku.<br />
Jednostavno, aktuelna gradska vlast, ne želi da poštuje Ustav Republike Srbije, Zakon o antidiskriminaciji<br />
(član 6.). i na taj način diskriminiše građane/ke Kraljeva. Ovom, diskriminatorskom odlukom čelnika<br />
aktuelne gradske vlasti grada Kraljeva, pogođeno je oko 3.000 <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica, a koji su<br />
najranjivija populacija (podaci iz Strategije smanjenja siromaštva u Srbiji).<br />
Očekujem da ćete Vi uticati na gradsku vlast Kraljeva da se preinači diskriminatorska odluka koju je ova<br />
vlast i donela na sednici Gradskog veća, a što je verifikovano na skupštini, 20. juna 2009.<br />
U prilogu je dopis komesara za izbeglice Republike Srbije u kojem pruža podršku našoj inicijativi, iz juna<br />
2010.<br />
U iščekivanju Vašeg odgovora,<br />
S poštovanjem,<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
c)<br />
Ministarstvo za ljudska i manjinska <strong>prava</strong> Republike Srbije<br />
- Za Svetozara Čiplića, ministra<br />
Bulevar Mihajla Pupina 2, 11000 Beograd<br />
37
U Kraljevu, 28.09.2010.<br />
Poštovani gospodine Čipliću,<br />
Skupština Grada Kraljeva, na svojoj Petnaestoj sednici održanoj, 20. juna 2009. godine, donela je, između<br />
ostalih odluka, i Odluku o povlastici na besplatne karte u gradskom autobuskom saobraćaju na teritoriji<br />
grada Kraljeva, koja je diskriminatorska, jer su ovom odlukom izuzeta izbegla i raseljena lica, a koja su<br />
ovo pravo koristila, kao i domicilno stanovništvo, na inicijativu „LINGVE“, od septembra 2008-maj<br />
2009.<br />
Ovim, svesnim previdom došlo je do izuzeća, a samim tim prema Zakonu o zabrani diskriminacije, član 6.<br />
i do neposredne diskriminacije navedene kategorije stanovništva, od kojih se većina nalazi u izuzetno<br />
teškoj materijalno/finansijskoj situaciji, a izvestan broj <strong>raseljenih</strong> u našem gradu je i dalje smešten u<br />
kolektivnim centrima koji se nalaze na široj teritoriji Grada Kraljeva.<br />
Nakon dopisa komesara za izbeglice Republike Srbije, Vladimira Cucića, u kojem pruža podršku našoj<br />
inicijativi, kao i podrške Vašeg državnog sekretara, Marka Karadžića, iz juna 2010., a koji sam prosledio<br />
gradonačelniku Grada Kraljeva, gradonačelnik, Ljubiša Simović, pozvao me je na sastanak 19. jula 2010.<br />
a na kojem su bili prisutni i pomoćnik gradonačelnika za socijalnu problematiku, Milun Jovanović, kao i<br />
predsednik skupštine grada, Milomir <strong>Š</strong>ljivić. Na sastanku, gradonačelnik mi je izjavio da će odluka „biti<br />
ispravljena u roku od par dana“.<br />
Nakon mesec dana, pošto gradska vlast ništa nije preduzela da ispravi diskriminatorsku odluku, 13.<br />
avgusta 2010. po šesti put sam uputio dopis gradskoj vlasti u vezi ostvarivanja <strong>prava</strong> na povlastice za<br />
besplatne karte i za kategorije <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica sa mestom boravka na teritoriji grada Kraljeva, i u<br />
prilogu sam, ponovo, dostavio pismo podrške, komesara za izbeglice Republike Srbije, iz juna 2010.<br />
Pošto odgovor od gradskih vlasti nisam dobio, po mom nalogu, pravnik Lingve je 2. septembra. 2010.<br />
obavio telefonski razgovor sa gradonačelnikom. Pravnik Lingve je postavio pitanje gradonačelniku šta je<br />
preduzeto povodom dopisa koji sam 13. avgusta 2010. uputio predstavnicima gradske vlasti.<br />
Gradonačelnik je odgovorio da je naložio svom pomoćniku za socijalnu problematiku da napiše predlog<br />
odluke kojom će i kategorije <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica moći ostvariti pravo na povlasticu za besplatne<br />
karte u gradskom autobuskom saobraćaju, kako bi ista odluka bila usvojena na gradskom veću, a potom<br />
bila predata skupštini grada na izglasavanje. Gradonačelnik je pravniku Lingve izjavio da njegov<br />
pomoćnik za socijalnu problematiku trenutno nije u Kraljevu, ali da će on, lično, u međuvremenu,<br />
proveriti da li je predlog odluke već napisan.<br />
Pravnik Lingve je 14.09.2010. obavio telefonski razgovor i sa pomoćnikom gradonačelnika za socijalnu<br />
problematiku, u vezi povlastica za besplatan gradski prevoz. Na pitanje pravnika Lingve šta je gradska<br />
vlast preduzela u vezi sa pomenutim ostvarivanjem <strong>prava</strong>, pomoćnik gradonačelnika za socijalnu<br />
problematiku je odgovorio da „to nije razmatrano na sednici gradskog veća, iz razloga što je preduzeće<br />
Autotransport-Kraljevo u stečajnom postupku“, a što nije istina, jer preduzeće „Autotransport“ već dve<br />
godine finansijski pomaže gradska vlast.<br />
Odgovori gradskih čelnika pokazuju da gradska vlast, koja je i donela diskriminatorsku odluku o ukidanju<br />
povlastica na besplatan gradski prevoz za kategoriju <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica, maja 2009., ni nakon<br />
godinu i po dana od donošenja diskriminatorske, protivpravne odluke, ne želi da preinači ovu nakaradnu,<br />
protivpravnu odluku.<br />
Jednostavno, aktuelna gradska vlast, ne želi da poštuje Ustav Republike Srbije, Zakon o antidiskriminaciji<br />
(član 6.). i na taj način diskriminiše građane/ke Kraljeva. Ovom, diskriminatorskom odlukom čelnika<br />
aktuelne gradske vlasti grada Kraljeva, pogođeno je oko 3.000 <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica, a koji su<br />
najranjivija populacija (podaci iz Strategije smanjenja siromaštva u Srbiji).<br />
Očekujem da ćete Vi uticati na gradsku vlast Kraljeva da se preinači diskriminatorska odluka koju je ova<br />
vlast i donela na sednici Gradskog veća, a što je verifikovano na skupštini, 20. juna 2009.<br />
38
U prilogu je dopis komesara za izbeglice Republike Srbije u kojem pruža podršku našoj inicijativi, iz juna<br />
2010.<br />
U iščekivanju Vašeg odgovora,<br />
S poštovanjem,<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Dana 21. oktobra 2010. stigao je odgovor od strane Komesarijata za izbeglice Republike<br />
Srbije u kojem direktora „Lingve“ obaveštavaju o sledećem:<br />
„Budući da je pomenuti akt donet od strane Skupštine grada Kraljeva a da ocena kršenja<br />
Zakona o zabrani diskriminacije i protivpravnost donete Odluke nisu u nadležnosti<br />
Komesarijata za izbeglice, nismo u mogućnosti da utičemo na iste.“<br />
Ministarstvo za Kosovo i Metohiju Republike Srbije, kao i Ministarstvo za ljudska i<br />
manjinska <strong>prava</strong> Republike Srbije nisu odgovorili na dopis od 28. 09.2010.<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Dana 17. februara 2011., direktoru „Lingve“ stigao je odgovor od strane Poverenika za<br />
informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. U prilogu je dostavljeno rešenje<br />
Poverenika, doneto po žalbi direktora „Lingve“ zbog nedobijanja informacija od gradonačelnika<br />
grada Kraljeva, po zahtevu o pristupu informacijama od javnog značaja koji je direktor „Lingve“<br />
uputio 15. januara 2011.<br />
Rešenjem Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, broj:<br />
07-00-00224/2010-03 od 03. februara 2011., nalaže se gradonačelniku grada Kraljeva da<br />
bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema ovog rešenja obavesti<br />
Regionalni centar građanske akcije „Lingva“, da li poseduje informacije o broju građana iz<br />
kategorije domicilnog stanovništva i broju građana <strong>raseljenih</strong> lica koji su koristili pravo na<br />
besplatne karte u gradskom autobuskom saobraćaju u aprilu 2009., kao i informaciju o<br />
39
oju građana domicilnog stanovništva koji su ovo pravo koristili u toku decembra 2009. i<br />
da žaliocu, ukoliko poseduje ove informacije, u istom roku dostavi kopiju dokumenata u<br />
kome su one sadržana.<br />
Odgovor Poverenika za pristup informacijama od javnog značaja:<br />
40
----------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Dana 25. februara 2011., direktoru „Lingve“ stigao je odgovor Kabineta gradonačelnika grada<br />
Kraljeva u kojem obaveštavaju direktora „Lingve“ da Odeljenje društvenih delatnosti nema<br />
podatak o broju korisnika besplatnog prevoza u gradskom autobuskom saobraćaju u aprilu 2009.,<br />
ni za kategoriju domicilnog stanovništva, niti za kategoriju <strong>raseljenih</strong> lica starijih od 65 godina,<br />
43
pošto Odeljenje nije učestvovalo ni u donošenju ni u sprovođenju Zaključka Skupštine od 07.<br />
avgusta 2008. Od jula pa do kraja decembra 2009. godine ovo Odeljenje na osnovu važeće<br />
Odluke o besplatnoj vožnji u autobuskom saobraćaju na teritoriji grada Kraljevo („Službeni list<br />
grada Kraljeva“, broj 12/09), izdalo je ukupno 2.700 uverenja za korišćenje besplatnog prevoza u<br />
skladu članom 2. Odluke.<br />
Odeljenje društvenih delatnosti u prilogu direktoru „Lingve“ dostavljaju Zaključak Skupštine<br />
broj 06-75/2008-I od 07.08.2008. i Ugovor broj 1897/08 od 05. septembra 2008., koji je ovo<br />
Odeljenje pribavilo od Odeljenja za zajedničke poslove-nadležno za plaćanje u vreme važenja<br />
ugovora.<br />
Odgovor gradskih vlasti:<br />
44
------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Iz odgovora kabineta gradonačelnika, očigledno je da gradska u<strong>prava</strong>, kao ni republičke<br />
institucije, ne žele da dostave podatke o broju <strong>raseljenih</strong> lica koja su koristila povlastice na<br />
besplatnu vožnju u gradskom saobraćaju, a kojima je gradska u<strong>prava</strong> Kraljeva to pravo<br />
ukinula juna 2009. Ovo je krivično delo prikrivanja podataka, ali republičke institucije<br />
nisu ni u ranijim dopisima direktora Lingve reagovale na kršenje Zakona o<br />
andtidiskriminaciji.<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Dana 03. marta 2011., direktor LINGVE je podneo zahtev za pristup informacijama od javnog<br />
značaja gradskoj upravi: povereniku za pristup informacijama od javnog značaja i<br />
gradonačelniku grada Kraljeva.<br />
Direktor LINGVE je tražio da mu se dostavi sledeća informacija: Na osnovu kojeg opšteg<br />
akta/odluke ili preporuke organa/službe je maja 2009. godine ukinuta Odluka Skupštine grada<br />
Kraljeva, iz avgusta 2008. godine, kojom su raseljena lica starosti preko 65 godina, ostvarivali<br />
pravo na besplatne karte u gradskom autobuskom saobraćaju.<br />
Dopis Lingve:<br />
Regionalni centar građanske akcije »LINGVA«<br />
Olge Jovičić 24, Kraljevo 36000<br />
Tel/fax: 036/320-300; 036/320 303;<br />
E-mail: forumnvo@ptt.rs<br />
Veb: http://www.forumnvo.org.rs<br />
52
Grad Kraljevo<br />
Trg Jovana Sarića br.1, Kraljevo 36000<br />
- Za Marinu Krasojević, poverenika za pristup informacijama od javnog značaja.<br />
Z A H T E V ZA PRISTUP INFORMACIJI OD JAVNOG ZNAČAJA<br />
Na osnovu čl. 15. st. 1. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja<br />
(''Službeni glasnik RS'' br. 120/04 i 54/07), od gore navedenog organa zahtevam:<br />
- KOPIJU DOKUMENTA koji sadrži traženu informaciju.<br />
Dokument koji sadrži traženu informaciju dostaviti: PO<strong>Š</strong>TOM.<br />
Zahtev se odnosi na sledeće informacije:<br />
Odlukom Skupštine opštine Kraljeva, iz avgusta 2008. godine, raseljena lica starosti preko 65<br />
godina, sa boravkom na teritoriji opštine Kraljeva, zajedno sa domicilnim stanovništvom,<br />
ostvarivali su pravo na besplatne karte u gradskom autobuskom saobraćaju, sve do maja 2009.<br />
godine.<br />
Odlukom skupštine opštine Kraljeva iz juna 2009. godine, odobreno je pravo na besplatne karte<br />
domicilnom stanovništvu koje ispunjava određene kriterijume, a istom odlukom su raseljena lica<br />
sa boravkom na teritoriji opštine Kraljeva uskraćena ostvarivanju tog <strong>prava</strong>.<br />
Tražim da mi se dostavi sledeća informacija:<br />
1. Na osnovu kojeg opšteg akta/odluke ili preporuke organa/službe je maja 2009. godine,<br />
ukinuta Odluka Skupštine grada Kraljeva, iz avgusta 2008. godine, kojom su raseljena<br />
lica starosti preko 65 godina, ostvarivali pravo na besplatne karte u gradskom<br />
autobuskom saobraćaju.<br />
S poštovanjem,<br />
Tražilac informacije<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
U Kraljevu, 03.03.2011. godine<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Pošto u zakonom predvidjenom roku (15 dana) nije dobio odgovor od gradonačelnika Kraljeva,<br />
čime je gradska u<strong>prava</strong> počinila krivično delo skrivanja dokumenta, dana 25. marta 2011.<br />
direktor LINGVE je uputio Žalbu zbog ćutanja administracije, republičkom povereniku za<br />
pristup informacijama od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.<br />
Dopis Lingve:<br />
53
Građanska akcija LINGVA<br />
Veljka Vlahovća 35/7, Kraljevo 36000<br />
Tel/fax: 036/320-300; 036/320 303;<br />
E-mail: lingua_kv@ptt.rs<br />
forumnvo@ptt.rs<br />
Veb: http://www.forumnvo.org.rs<br />
POVERENIKU ZA INFORMACIJE OD JAVNOG ZNAČAJA I ZA<strong>Š</strong>TITU PODATAKA<br />
O LIČNOSTI<br />
G-din Rodoljub <strong>Š</strong>abić<br />
Nemanjina 22-26<br />
11000 Beograd<br />
U skladu sa članom 22. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja<br />
podnosim:<br />
Ž A L B U<br />
Zbog ćutanja administracije<br />
Protiv gradske uprave grada Kraljeva: Marine Krasojević, poverenika za pristup informacijama<br />
od javnog značaja i Ljubiše Simovića, gradonačelnika, jer nisu postupili u zakonskom roku, po<br />
mom zahtevu za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, koji sam podneo dana<br />
03.03.2011. godine, a kojim sam tražio da mi se u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu<br />
informacijama od javnog značaja omogući uvid- kopija dokumenta koji sadrži informacije o /u<br />
vezi sa:<br />
2. Na osnovu kojeg opšteg akta/odluke ili preporuke organa/službe je maja 2009. godine<br />
ukinuta Odluka Skupštine grada Kraljeva, iz avgusta 2008. godine, kojom su raseljena<br />
lica starosti preko 65 godina, ostvarivali pravo na besplatne karte u gradskom<br />
autobuskom saobraćaju.<br />
Na osnovu iznetog, predlažem da Poverenik uvaži moju žalbu i omogući mi pristup traženoj<br />
informaciji.<br />
Kao dokaz, uz žalbu, dostavljam kopiju zahteva sa dokazom o predaji organu vlasti.<br />
S poštovanjem,<br />
Tražilac informacije:<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
U Kraljevu, 25.03.2011. godine<br />
--------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
54
29. marta, nakon intervencije Republičkog poverenika za pristup informacijama od javnog<br />
značaja i zaštitu podataka o ličnosti., direktor Lingve je dobio dopis od gradonačelnika grada<br />
Kraljeva, u kojem dostavlja ugovor sa privatnim preduzećem “Autotransport”, iz jula 2009, ali ne<br />
dostavlja kopiju dokumenta koji je organ/služba gradske uprave ukinula povlastice za gradski<br />
prevoz izbeglim i raseljenim licima, što je bio u zakonskoj obavezi da uradi, na zahtev direktora<br />
Lingve.<br />
Odgovor gradske vlasti:<br />
55
------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
31. marta direktor Lingve je poslao Republičkom povereniku za slobodan prisup<br />
informacijama Žalbu zbog nepostupanja u celosti, u kojoj zahteva da Republički poverenik<br />
naloži gradskoj upravi Kraljeva da se direktoru Lingve konačno dostavi kopija dokumenta<br />
iz koga se može videti ko je iz gradske uprave grada Kraljeva, maja 2009., naložio da se<br />
raseljenim i izbeglim licima ukine povlastica na besplatan gradski prevoz.<br />
Dopis Lingve:<br />
Građanska akcija LINGVA<br />
Veljka Vlahovća 35/7, Kraljevo 36000<br />
Tel/fax: 036/320-300; 036/320 303;<br />
E-mail: lingua_kv@ptt.rs<br />
forumnvo@ptt.rs<br />
Veb: http://www.forumnvo.org.rs<br />
POVERENIKU ZA INFORMACIJE OD JAVNOG ZNAČAJA I ZA<strong>Š</strong>TITU PODATAKA<br />
O LIČNOSTI<br />
G-din Rodoljub <strong>Š</strong>abić<br />
Nemanjina 22-26<br />
11000 Beograd<br />
U skladu sa članom 22. (stav 1. tačka 6.) Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog<br />
značaja, podnosim:<br />
Ž A L B U<br />
Zbog nepostupanja u celosti<br />
Protiv kabineta gradonačelnika, jer nije postupio u celosti po mom zahtevu za slobodan pristup<br />
informacijama od javnog značaja, a koji sam podneo 3. marta 2011. godine, u kojem sam tražio<br />
da mi se u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja dostavi<br />
kopija dokumenta koji sadrži informaciju:<br />
Na osnovu kojeg opšteg akta/odluke ili preporuke organa/službe je maja 2009. godine<br />
ukinuta Odluka Skupštine grada Kraljeva, iz avgusta 2008. godine, kojom su raseljena<br />
lica, starosti preko 65 godina, ostvarivali pravo na besplatne karte u gradskom<br />
autobuskom saobraćaju.<br />
29.03.2011. godine, dobio sam odgovor od kabineta gradonačelnika (odgovorno lice-Marina<br />
Milović) na upućen zahtev o pristupu informacijama od javnog značaja od 03.03.2011. Iz<br />
odgovora kabineta gradonačelnika nije dobijena kopija traženog opšteg akta/odluke/preporuke,<br />
koja je u pomenutom zahtevu bila tražena, tako da se iz odgovora, kao i dobijenih dokumenata<br />
pomenutog organa, jasno vidi da mi onemogućavaju pristup traženom opštem<br />
aktu/odluci/preporuci.<br />
61
Napominjem da sam 14.05.2010. godine dobio pisani odgovor od bivšeg gradonačelnika,<br />
Ljubiše Jovaševića, u kojem me je obavestio da donošenje Odluke, vezamo za povlastice u<br />
gradskom saobraćaju, za osobe starije od 65 godina, zavisi od gradskog veća, kao i da je maja<br />
2009. godine, gradonačelnik Ljubiša Simović formirao Komisiju čiji je predsednik bila Danijela<br />
Miletić, članica gradskog veća, koja je ukinula prethodnu Odluku skupštine grada, iz avgusta<br />
2008. godine, a kojom su i izbegla i raseljena lica mogla da koriste pravo na besplatan prevoz u<br />
gradskom autobuskom saobraćaju.<br />
Na osnovu iznetog, predlažem da Poverenik uvaži moju žalbu i omogući mi pristup traženom<br />
dokumentu.<br />
Kao dokaz, uz žalbu, dostavljam kopiju zahteva sa dokazom o predaji organu vlasti, odgovor<br />
kabineta gradonačelnika od 29.03.2011. godine, kao i odgovor bivšeg gradonačelnika, Ljubiše<br />
Jovaševića od 14.05.2010. godine.<br />
S poštovanjem,<br />
Podnosilac žalbe:<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
U Kraljevu, 31.03.2011. godine<br />
-----------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Dana 17. maja 2011. direktor LINGVE uputio je zahtev za pristup informacijama od javnog<br />
značaja gradskom povereniku za pristup informacijama od javnog značaja, kao i gradonačelniku<br />
grada Kraljevo, u kojem je tražio da se dostavi kopija dokumenata koja sadrži sledeću<br />
informaciju:<br />
1. Na osnovu kojeg opšteg akta/odluke ili preporuke organa/službe/komisije je maja 2009.<br />
godine ukinuta Odluka Skupštine grada Kraljeva, iz avgusta 2008. godine, kojom su<br />
interno raseljena lica sa Kosova i Metohije, sa boravištem na teritoriji grada Kraljeva,<br />
starosti preko 65 godina, ostvarivali pravo na besplatne karte u gradskom autobuskom<br />
saobraćaju.<br />
Dopis Lingve:<br />
Grad Kraljevo<br />
Trg Jovana Sarića, br.1<br />
36000 Kraljevo<br />
- Za Ljubišu Simovića, gradonačelnika<br />
- Za Marinu Milović, poverenika za pristup informacijama od javnog značaja.<br />
ZAHTEV ZA PRISTUP INFORMACIJI OD JAVNOG ZNAČAJA<br />
Na osnovu čl. 15. st. 1. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja<br />
(''Službeni glasnik RS'' br. 120/04 i 54/07), od gore navedenog organa zahtevam:<br />
- KOPIJU DOKUMENTA koji sadrži traženu informaciju.<br />
Dokument koji sadrži traženu informaciju dostaviti: PO<strong>Š</strong>TOM.<br />
62
Zahtevam da mi se dostavi kopija dokumenta koja sadrži sledeću informaciju:<br />
Na osnovu kojeg opšteg akta/odluke ili preporuke organa/službe/komisije je maja 2009. godine<br />
ukinuta Odluka Skupštine grada Kraljeva, iz avgusta 2008. godine, kojom su interno raseljena<br />
lica sa Kosova i Metohije, sa boravištem na teritoriji grada Kraljeva, starosti preko 65 godina,<br />
ostvarivali pravo na besplatne karte u gradskom autobuskom saobraćaju.<br />
S poštovanjem,<br />
Tražilac informacije:<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
U Kraljevu, 17. maja 2011. godine<br />
-----------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Dana 24. maja 2011., direktoru LINGVE stigao je neadekvatan/nepotpun odgovor od<br />
strane poverenika za pristup informacijama pri gradskoj upravi u kojem ni ovog puta nije<br />
poslata kopija dokumenta koju je direktor Lingve tražio putem podnetog zahteva za<br />
pristup informacijama od javnog značaja. Tom prilikom je odgovoreno da ne postoji<br />
Odluka o besplatnoj vožnji u autobuskom saobraćaju na teritoriji grada Kraljeva iz<br />
avgusta 2008. godine, koju je direktor Lingve naveo u gore pomenutom zahtevu o pristupu<br />
informacijama od javnog značaja, već da je Skupština grada Kraljeva dana 07. avgusta<br />
2008. godine donela Zaključak koji se odnosi na obezbeđivanje sredstava za realizaciju<br />
besplatnog prevoza na teritoriji grada Kraljeva za sva lica starija od 65 godina, i na osnovu<br />
njega su sva lica starija od 65 godina ostvarivala pravo na besplatan prevoz.<br />
Odgovor gradske vlasti:<br />
63
------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Dana 25. maja 2011. direktor LINGVE uputio je novi zahtev za pristup informacijama od javnog<br />
značaja gradskom povereniku za pristup informacijama od javnog značaja, kao i gradonačelniku<br />
grada Kraljevo, u kojem je tražio da se dostavi kopija dokumenata koja sadrži sledeću<br />
informaciju:<br />
1. Na osnovu kojeg opšteg akta/odluke ili preporuke organa/ komisije/službe je maja 2009.<br />
godine preinačen Zaključak Skupštine grada Kraljeva, iz avgusta 2008. godine, koji se odnosio<br />
na obezbeđivanje sredstava za realizaciju besplatnog prevoza na teritoriji grada Kraljeva za sva<br />
lica starija od 65 godina, uljučujući i izbegla i interno raseljena lica sa Kosova i Metohije sa<br />
boravištem na teritoriji grada Kraljeva, a na osnovu kojeg su od 20. juna 2009. godine u Odluci o<br />
besplatnoj vožnji u autobuskom saobraćaju na teritoriji grada Kraljeva izbegla i raseljena lica sa<br />
boravištem na teritoriji grada Kraljeva uskraćena <strong>prava</strong> na povlastice za besplatan gradski<br />
prevoz (koja su koristila od avgusta 2008. do maja 2009. godine).<br />
Dopis Lingve:<br />
Građanska akcija LINGVA<br />
Veljka Vlahovića 35/7; Olge Jovičić 24; Kraljevo 36000<br />
Tel/fax: 036/320-300; 036/320 303<br />
E-mail: lingua_kv@ptt.rs; info@forumnvo.org.rs<br />
Web: http://www.forumnvo.org.rs<br />
Grad Kraljevo<br />
Trg Jovana Sarića, br.1<br />
36000 Kraljevo<br />
- Za Ljubišu Simovića, gradonačelnika<br />
- Za Marinu Milović, poverenika za pristup informacijama od javnog značaja.<br />
ZAHTEV ZA PRISTUP INFORMACIJI OD JAVNOG ZNAČAJA<br />
Na osnovu čl. 15. st. 1. Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja<br />
(''Službeni glasnik RS'' br. 120/04 i 54/07), od gore navedenog organa zahtevam:<br />
- KOPIJU DOKUMENTA koji sadrži traženu informaciju.<br />
Dokument koji sadrži traženu informaciju dostaviti: PO<strong>Š</strong>TOM.<br />
Zahtevam da mi se dostavi kopija dokumenta koja sadrži sledeću informaciju:<br />
Na osnovu kojeg opšteg akta/odluke ili preporuke organa/ komisije/službe je maja 2009.<br />
godine preinačen Zaključak Skupštine grada Kraljeva, iz avgusta 2008. godine, koji se<br />
odnosio na obezbeđivanje sredstava za realizaciju besplatnog prevoza na teritoriji grada<br />
Kraljeva za sva lica starija od 65 godina, uljučujući i izbegla i interno raseljena lica sa<br />
67
Kosova i Metohije sa boravištem na teritoriji grada Kraljeva, a na osnovu kojeg su od 20.<br />
juna 2009. godine u Odluci o besplatnoj vožnji u autobuskom saobraćaju na teritoriji grada<br />
Kraljeva izbegla i raseljena lica sa boravištem na teritoriji grada Kraljeva uskraćena <strong>prava</strong> na<br />
povlastice za besplatan gradski prevoz (koja su koristila od avgusta 2008. do maja 2009.<br />
godine).<br />
S poštovanjem,<br />
Tražilac informacije:<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
U Kraljevu, 25. maja 2011. godine<br />
--------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Do pisanja ovog izveštaja (15. jun 2011), direktor Lingve nije dobio odgovor<br />
od gradskih vlasti u vezi podnetog Zahteva za pristup informacijama od<br />
javnog značaja, čime je gradska vlast počinila krivično delo skrivanja<br />
dokumenta koji postoji, a koji je prema saznanju direktora Lingve donela<br />
komisija, koju je maja 2009. formirao gradonačečnik grada Kraljeva, Ljubiša<br />
Simović, a kojom je predsedavala Danijela Miletić, članica gradskog veća,<br />
diskriminatorskom Preporukom za ukidanje povlastica na besplatan gradski<br />
prevoz za kategoriju <strong>izbeglih</strong> i <strong>raseljenih</strong> lica.<br />
68
--------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
2.2. Ugroženost starih osoba<br />
Starija raseljena i izbegla lica su posebno ugrožena i potrebna im je hitna pomoć. Velikom broju<br />
nedostaje odgovarajuća ishrana i lečenje, privatnost u kolektivnim centrima, kao i trajna rešenja u<br />
vezi sa stambenim zbrinjavanjem. Oni često, u velikoj meri, zavise od programa i projekata<br />
međunarodnih organizacija, koje uglavnom ne zadovoljavaju sve njihove potrebe. Zbrinjavanje<br />
starih ljudi koji žive sami u privatnom smeštaju, bez bliskih rođaka, veoma često je povezano s<br />
posebnim teškoćama.<br />
Za pravnu pomoć Lingve, stare osobe su imale prioritet u rešavanju pravnih pitanja.<br />
Socijalna zaštita starih osoba:<br />
25.01.2011. upućen je dopis Centru za socijalni rad, od strane medicinsko-psihološkog tima<br />
,,LINGVE’’. Dopisom se ukazuje na tešku materijalnu situaciju porodice, koja se sastoji od dva<br />
člana: Milorada, rođenog 1932. godine i Radojke, rođene 1934. godine. Imaju status <strong>raseljenih</strong><br />
lica i od juna 1999. godine, žive u neformalnom kolektivnom centru „Voćar“ u Adranima. Dopis<br />
je upućen u cilju obezbeđivanja jednokratne finansijske pomoći koje bi zadovoljile osnovne<br />
potrebe ove porodice.<br />
Dopis Lingve:<br />
69
Regionalni centar građanske akcije »LINGVA«<br />
Olge Jovičić 24, Kraljevo 36000<br />
Tel/fax:036/320 300; 036/320 303;<br />
E-mail: forumnvo@ptt.rs<br />
Web: www.forumnvo.org.rs<br />
CENTAR ZA SOCIJALNI RAD<br />
Naselje Moše Pijade 28/A<br />
36000 Kraljevo<br />
U Kraljevu, 25.01.2011.<br />
Poštovani/a,<br />
Obraćamo Vam se povodom slučaja porodice Petrović, koja se sastoji od dva člana, Milorada,<br />
rođenog 1932. godine i Radojke, rođene 1934. godine. Imaju status <strong>raseljenih</strong> lica, i od juna<br />
1999. godine, žive u neformalnom kolektivnom centru „Voćar“ u Adranima. U ovom<br />
kolektivnom centru uslovi za život su jako loši, bez vode, sanitarnog čvora i grejanja.<br />
Porodica Petrović živi u skučenom i neadekvatnom životnom prostoru od oko 9 kvadrata.<br />
Radojka Petrović je težak srčani bolesnik, sa teškim degenerativnim promenama na koštanozglobnom<br />
sistemu, zbog čega je ograničene pokretljivosti i time joj je otežano samostalno<br />
staranje o sebi.<br />
Suprug Milorad Petrović je takođe lošeg zdravstvenog stanja, sa poremećajem ravnoteže, a i s<br />
obzirom da je staro lice nije u mogućnosti da obavlja fizičke poslove u cilju sticanja finansijskih<br />
sredstava potrebnih za život.<br />
Obraćamo se Vašoj instituciji da bi Vam predočili tešku situaciju u kojoj se ova porodica nalazi,<br />
kako biste im, u skladu sa Vašim mogućnostima, izašli u susret i pružili pomoć u smislu<br />
obezbeđivanja jednokratne finansijske pomoći.<br />
S poštovanjem,<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
R.C.G.A. ”LINGVA” Kraljevo<br />
--------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Centar za socijalni rad reagovao je pozitivno na dopis Lingve.<br />
--------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
24.03.2011. upućen je dopis Centru za socijalni rad, od strane medicinsko-psihološkog tima<br />
,,LINGVE’’. Dopisom se ukazuje na tešku materijalnu situaciju porodice, koja se sastoji od dva<br />
člana: Z.M. rođene 1938. godine i V.M. rođenog 1941. godine, sa statusom <strong>raseljenih</strong> lica, a koji<br />
od juna 1999. godine žive u neformalnom kolektivnom centru „Stara škola“ u Roćevićima. Dopis<br />
je upućen sa ciljem obezbeđivanja jednokratne finansijske pomoći koja bi zadovoljile osnovne<br />
potrebe ove porodice.<br />
Dopis Lingve:<br />
70
CENTAR ZA SOCIJALNI RAD<br />
Naselje Moše Pijade 28/A<br />
36000 Kraljevo<br />
Građanska akcija LINGVA<br />
Veljka Vlahovića 35/7; Olge Jovičić 24, Kraljevo 36000<br />
Tel/fax:036/320 300; 036/320 303<br />
E-mail: lingua_kv@ptt.rs<br />
forumnvo@ptt.rs<br />
Web: www.forumnvo.org.rs<br />
U Kraljevu, 23.03.2011.godine<br />
Poštovani/a,<br />
Porodica Vučković sastoji se od dva člana, Zorke, rođene 1938. godine i Vukoja, rođenog 1941.<br />
godine, sa statusom <strong>raseljenih</strong> lica, a koji od juna 1999. godine žive u neformalnom kolektivnom<br />
centru „Stara škola“ u Roćevićima. Jedini prihod koji ostvaruje ova porodica je Materijalno<br />
obezbeđivanje porodice, u iznosu od 8.300,00 dinara.<br />
Prilikom redovnog terenskog obilaska kolektivnog centra od strane medicinsko–psihološkog i<br />
pravnog tima ,,LINGVE“, uočeno je pogoršano zdravstveno stanje Vukoja i Zorke.<br />
Zorka je težak srčani bolesnik, slabovidno lice koje ne može samostalno da se stara o sebi.<br />
Suprug Vukoje je posle operacije prostate i uz prisutnu ishemijsku bolest srca, lošeg<br />
zdravstvenog stanja, ne može da obavlja fizičke poslove u cilju sticanja finansijskih sredstava<br />
potrebnih za život.<br />
Obraćamo se Vašoj instituciji da bi Vam predočili tešku situaciju u kojoj se ova porodica nalazi,<br />
kako biste im, u skladu sa Vašim mogućnostima, izašli u susret i pružili pomoć u smislu<br />
obezbeđivanja jednokratne finansijske pomoći.<br />
S poštovanjem,<br />
Radovan Milićević, direktor<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Centar za socijalni rad reagovao je pozitivno na dopis Lingve.<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
71
2.3. Pregled pruženih usluga<br />
Pravna kancelarija LINGVE pružala je usluge pravne pomoći i pravnih saveta, raseljenim i<br />
izbeglim licima koji se nalaze u kolektivnim centrima, kao i u privatnom smeštaju, kao i<br />
lokalnom, socijalno ugroženom stanovništvu. To su lica sa teritotije opština Kraljevo, Trstenik i<br />
Vrnjačka Banja, a bilo je i onih koji su se javljali po određenim pitanjima i iz drugih mesta<br />
centralne Srbije.<br />
72
Tabelarni pregled<br />
pruženih usluga pravne pomoći za period jul 2010 – jun 2011.<br />
P r a v n a o b l a s t<br />
Indikator 1<br />
Broj korisnika<br />
koji su ostvarili<br />
pravo<br />
Indikator 2<br />
Broj rešenih<br />
pravnih<br />
slučajeva<br />
1. Pružanje pravne pomoći u kolektivnim centrima 929<br />
2. Pružanje pravne pomoći u Lingva centru 832<br />
3. Ostvarivanje <strong>prava</strong> na lična dokumeta 326 631<br />
4. Ostvarivanje <strong>prava</strong> na rad i <strong>prava</strong> nezaposlenih 94 153<br />
5. Ostvarivanje <strong>prava</strong> na potraživanje kod KAP u<br />
244 211<br />
privatizaciji društvenih i javnih preduzeća na Kosovu<br />
6. Ostvarivanje socijalnih <strong>prava</strong>, pravo na MOP, dečiji 163 246<br />
dodatak, tuđa pomoć i nega…<br />
7. Ostvarivanje <strong>prava</strong> iz PIO zaposlenih i drugih <strong>prava</strong> 156 214<br />
8. Ostvarivanje <strong>prava</strong> po različitim pravnim pitanjima 417 621<br />
9. Pravna pomoć i pravni saveti starim i bolesnim<br />
361 361<br />
osobama<br />
10. U k u p n o (od 3 do 9) 1.761 2.437<br />
Direktnih korisnika 2.591<br />
11. Predlozi, informacije i inicijative, upućene<br />
31<br />
nadležnim Organima za rešavanje problema<br />
12. Odgovori nadležnih Organa na upućene predloge,<br />
11<br />
informacije i inicijative od strane „LINGVE“<br />
13. Održani sastanci i obavljeni telefonski razgovori sa<br />
14<br />
predstavnicima lokalne vlasti i državnim organima.<br />
* Pruženo je pravnih saveta, po različitim pravnim pitanjima, ukupno: 6.913<br />
73
3. Zaključci i preporuke<br />
3.1. Neophodno je da nadležni državni organi olakšaju proceduru koja je neophodna kod<br />
pribavljanja ličnih is<strong>prava</strong>, uključujući izvode iz matične knjige rodjenih, lične karte i radne<br />
knjižice, kako bi se IRL omogućilo da ostvare svoja ekonomska, socijalna i kulturna <strong>prava</strong> i<br />
to da se zahtevi primaju redovnom i elektronskom poštom.<br />
U postupku naknadnog upisa ili obnove matičnih knjiga i knjiga državljana, kao i<br />
utvrđivanju činjenica iz matičnih knjiga i utvrđivanju državljanstva, neophodno je da se po<br />
zahtevima postupa po službenoj dužnosti i tako teret pribavljanja i izvođenja dokaza u celini<br />
prenese na Organ uprave. Prilikom rešavanja pitanja sukoba nadležnosti Organa uprave i<br />
sudova, da se uvaže interesi stranke i primeni procip procesne ekonomije. U tom smislu,<br />
nadležna Ministarstva treba da predlože izmenu postojećih zakonskih rešenja u upravnom<br />
postupku ili u odgovarajućem sudskom postupku prilikom utvrđivanja činjenica iz Matičnih<br />
knjiga.<br />
3.2. Neophodno je da nadležni državni organi preduzmu sve mere kako bi obezbedili<br />
minimalne uslove za adekvatan smeštaj interno <strong>raseljenih</strong> i <strong>izbeglih</strong> lica, kao i readmisante,<br />
uvažavajući posebne potrebe invalidnih i bolesnih lica, starih lica i dece, kao i da<br />
zadovoljavaju osnovne bezbednosne i higijensko zdravstvene uslove. Za sva lica - prisilne<br />
migrante koja su smeštena u kolektivne centre od strane Komesarijata za izbeglice, bez obzira<br />
da li su „registrovani“ ili „neregistrovani“, obezbedi jednak tretman u pristupu programima<br />
usmerenim na poboljšanje njihovog socijalno ekonomskog položaja i jednako pravo na<br />
stambeno zbrinjavanje i korišćenje programa socijalnog stanovanja.<br />
3.3. Da se, preko Nacionalnih službi za zapošljavanje, obezbedi prioritet u zapošljavanju i<br />
pristup programima zapošljavanja i samozapošljavanja interno <strong>raseljenih</strong> lica, izbeglica i<br />
povratnika, posebno kada se radi o članovima porodica u kojima niko nije zaposlen. Tokom<br />
implementacije Strategije za smanjenje siromaštva i sprovođenja nacionalnih planova akcije<br />
za implementaciju dekade za uključenje Roma, tražiti da se preduzmu posebne mere kako bi<br />
se ublažio stepen siromaštva među Romima.<br />
3.4. Za IRL i izbegla lica, smeštena u kolektivnim centrima, neophodno je da se oslobode<br />
plaćanja administrativne takse ili da se umanje troškovi u postupku pribavljanja ličnih<br />
dokumenata, kao i za primaoce ili potencijalne korisnike socijalne pomoći. Pored toga,<br />
obezbediti za IRL, izbeglice i povratnike iz readmisije, kao i socijalno ugroženo lokalno<br />
stanovništvo i marginalizovane i ranjive grupe, primarnu besplatnu pravnu pomoć.<br />
3.5. Da se osigura univerzalan pristup pristupačnoj osnovnoj zdravstvenoj zaštiti i to, na<br />
primer, povećanjem broja porodičnih lekara i domova zdravlja na lokalnom nivou.<br />
3.6. Neophodno je da se preduzmu delotvorne mere i unapredi pohađanje škole među<br />
romskom decom i decom pripadnicima drugih manjinskih grupa, kao i decom izbeglica i<br />
interno <strong>raseljenih</strong> lica, povećanjem novčanog iznosa za MOP, za porodice sa školskom<br />
decom, kao i davanjem besplatno udžbenika i pribora za školu.<br />
3.7. Neophodno je da Vlada Republike Srbije omogući ponovo otvaranje kancelarija<br />
Kosovske imovinske agencije u Srbiji, kako bi obezbedila lakši pristup raseljenim licima u<br />
ostvarivanju njihovih imovinskih <strong>prava</strong> i <strong>prava</strong> iz privatizacije kosovskih preduzeća.<br />
74
3.8. Neophodno je da Vlada Republike Srbije pokrene inicijativu da pored individualnog,<br />
podrži i organizovan povratak, podržan od strane Vlade Republike Srbije i Vlade Kosova.<br />
3.9. Neophodno je da Vlada Republike Srbije omogući raseljenim licima sa Kosova slobodu<br />
i pravo na integraciju u Republici Srbiji, kreiranjem transparentnih programa integracije.<br />
3.10. Neophodno je da Vlada Republike Srbije svoj stav o neučešću srpske zajednice u radu<br />
kosovskih institucija učini što više fleksibilnim, i da insistira na učešću Srba i nealbanaca u<br />
radu lokalnih službi, u sredinama gde je to od posebnog značaja za razvoj i održivost<br />
povratka.<br />
3.11. Neophodno je da Vlada Republike Srbije preporuči i sastavi više zajedničkih<br />
dokumenata o održivosti povratka na Kosovo, sa ciljem da se pronađu i ponude bolja i<br />
efektivnija rešenja za konkretne probleme.<br />
3.12. Neophodno je da Vlada Republike Srbije insistira na međusobnom dijalogu sa<br />
kosovskim institucijama i službama, o svim pitanjima i na svim nivoima vlasti.<br />
4. Značenje skraćenica<br />
1. UN – Ujedinjene Nacije<br />
2. UNMIK – Privremena administracija misije Ujedinjenih Nacija na Kosovu<br />
3. UNHCR – Visoki komesarijat UN za izbeglice<br />
4. UN HABITAT – Program <strong>ljudskih</strong> naselja Ujedinjenih Nacija<br />
5. IRL – Interno raseljena lica<br />
6. KC – Kolektivni centar<br />
7. MK- Matična knjiga<br />
75
8. MKR – Matična knjiga rođenih<br />
9. NVO – Nevladine organizacije/ Udruženja građana<br />
10. JMBG – Jedinstveni matični broj građana<br />
11. MUP RS – Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije<br />
12. GU – Gradska U<strong>prava</strong><br />
13. MOP – Materijalno obezbeđenje porodice<br />
14. ZUP – Zakon o opštem upravnom postupku<br />
15. NSZ – Nacionalna služba zapošljavanja<br />
16. PIO – Penzijsko invalidsko osiguranje<br />
17. RF PIOZ – Republički Fond penzijsko invalidskog osiguranja<br />
18. LAP – Lokalni akcioni plan<br />
19. KAP – Kosovska Agencija za Privatizaciju<br />
20. KPA – Kosovska Agencija za Imovinu<br />
Napomena: Izveštaj je podržan od strane Norveške narodne pomoći - Jugoistočna Evropa,<br />
Beograd<br />
76