21.01.2015 Views

SS_Slamovi 21 st_MERTINA CVEK - Arhitektonski fakultet

SS_Slamovi 21 st_MERTINA CVEK - Arhitektonski fakultet

SS_Slamovi 21 st_MERTINA CVEK - Arhitektonski fakultet

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<<strong>st</strong>rong>Slamovi</<strong>st</strong>rong> <<strong>st</strong>rong>21</<strong>st</strong>rong>. <strong>st</strong>.‐ posljedica megagradova<br />

<strong>Arhitektonski</strong> <strong>fakultet</strong> Sveučilišta u Zagrebu_Diplomski <strong>st</strong>udij akad.god 2009./10._Suvremeno <strong>st</strong>anovanje_Doc.dr.sc. Alenka Delić, dia_<strong>st</strong>udent:<br />

Martina Cvek


Proces urbanizacije je globalni trend: početkom <<strong>st</strong>rong>21</<strong>st</strong>rong>. <strong>st</strong>. udio gradskog od<br />

ukupnog svjetskog <strong>st</strong>anovništva iznosi 50%<br />

MEGAGRAD – velika gradska aglomeracija sa više od 8 milijuna <strong>st</strong>. i gu<strong>st</strong>oćom<br />

naseljeno<strong>st</strong>i većom od 2000 <strong>st</strong>./ km 2


Calcutta, Indija<br />

Ciudad de Mexico, Mexico<br />

Manila, Filipini<br />

Megagradovi


Udio <strong>st</strong>anovnika u slamovima:<br />

32% Manila 40% Ciudad de Mexico 50% Calcutta<br />

Druga <strong>st</strong>rana grada


1/3 svjetskog <strong>st</strong>anovništva živi u slamovima!<br />

Kontinuiran ra<strong>st</strong> od sredine 20 <strong>st</strong>., a u posljednja dva desetljeća najintenzivniji,<br />

tzv. URBANIZACIJA SIROMAŠTVA<br />

Godišnje <strong>st</strong>ope imigracije u pojedinim razdobljima veće su i do 4 puta od <strong>st</strong>opa<br />

prirodnog priraštaja.


1. Subsaharska Afrika<br />

2. Južna Azija<br />

3. I<strong>st</strong>očna Azija<br />

4. Zapadna Azija<br />

5. Latinska Amerika<br />

6. Sjeverna Afrika<br />

7. Razvijene zemlje Europe,<br />

Angloamerike,<br />

Au<strong>st</strong>ralije i Oceanije<br />

71,9 %<br />

58 %<br />

36,4 %<br />

33,1 %<br />

31,9 %<br />

28,2 %<br />

6,4 %<br />

Azijski gradovi okupljaju oko 60% svjetskog <strong>st</strong>anovništva u slamovima!<br />

Udio <strong>st</strong>anovništva u slamovima


Glavno obilježje gradova u nerazvijenim državama je povećanje broja<br />

<strong>st</strong>anovnika u najsiromašnijim gradskim četvrtima i njihovo proširenje.<br />

Kontinuiran ra<strong>st</strong> od sredine 20 <strong>st</strong>., a u posljednja dva desetljeća najintenzivniji,<br />

tzv. URBANIZACIJA SIROMAŠTVA<br />

UN – HABITAT predviđa da će se do 2030. broj <strong>st</strong>. u slamovima udvo<strong>st</strong>ručiti<br />

(oko 2 milijarde), a 2050. će iznositi 3 milijarde ljudi (50 % gradskog <strong>st</strong>.)


Squatter (engl.) – <strong>st</strong>anovnik koji se bespravno naseli na tuđem zemljištu<br />

2 tipa:<br />

1. MOBILNI – žive na ulici i cijeli se dan kreću po gradu, a noću spavaju na<br />

pločnicima (najviše u Aziji)<br />

2. STACIONARNI – žive u <strong>st</strong>alnim na<strong>st</strong>ambama


Brazil – favelas, mocambos<br />

Peru i Venezuela – barridas<br />

Čile – callambas<br />

Argentina – barrios<br />

Meksiko – paracaidi<strong>st</strong>as<br />

Indija – bu<strong>st</strong>ees<br />

Maroko, Kenija – bidonvilles<br />

Turska - gececondo<br />

Squatters, favelas, barridas... – različiti nazivi i<strong>st</strong>i<br />

problemi


• naselja građena spontano<br />

• na<strong>st</strong>ambe građene od otpadnog<br />

materijala: drva, lima, kartona...<br />

• bez <strong>st</strong>ruje, vode, kanalizacije<br />

• nema škola, opskrbnih centara<br />

• nepismeno<strong>st</strong><br />

• nezaposleno<strong>st</strong><br />

• visoka gu<strong>st</strong>oća naseljeno<strong>st</strong>i<br />

• kriminal<br />

• nehigijena<br />

• visoka <strong>st</strong>opa infantilnog mortaliteta<br />

Squatters, favelas, barridas... – različiti nazivi i<strong>st</strong>i<br />

problemi


1/3 gradske populacije živi u bu<strong>st</strong>ees naseljima<br />

gu<strong>st</strong>oća naseljeno<strong>st</strong>i 33 000 <strong>st</strong>/km 2<br />

ljudi žive na ulici, napuštenim grobnicama, napuštenim cijevima kanalizacije<br />

Calcutta, Indija


Rio de Janeiro<br />

I<strong>st</strong>i grad - dvije priče


Favele – ime prema prvoj lokaciji takvog naselja na brdu Morro da Favela<br />

Prve favele pojavile su se krajem 19. <strong>st</strong>, a 1920. prve favele građene na<br />

brežuljcima (839 na<strong>st</strong>ambi)<br />

Danas po<strong>st</strong>oji više od 600 favela u Riju ( Vila Canoas, Santa Marta,<br />

Monte<br />

Azul) sa oko 1,7 milijuna <strong>st</strong>anovnika!<br />

Rio de Janeiro


2 lokacije favela:<br />

• rubovi grada<br />

• padine brežuljaka<br />

Dok su u o<strong>st</strong>alim gradovima najatraktivnije i najbogatije četvrti na<br />

padinama brežuljaka, u Riju je situacija obrnuta.<br />

Rio de Janeiro


“Favelardosi nemaju ništa, ali imaju pogled vrijedan milijun dolara!”<br />

Rio de Janeiro


Rocinha – najveća i najpoznatija favela Rija<br />

Rio de Janeiro


Stanovnici buše cijevi gradskog vodovoda kako bi došli do pitke vode.<br />

Visoka <strong>st</strong>opa mortaliteta dojenčadi.<br />

Rio de Janeiro


Prevladava nepismeno<strong>st</strong> i nezaposleno<strong>st</strong>.<br />

Školovanje je omogućeno jedino djeci čiji roditelji rade kod bogate obitelji u<br />

središtu grada.<br />

Ipak , iz favela potječu najpoznatije škole sambe u Riju (escolas de samba)<br />

Rio de Janeiro


50 % na<strong>st</strong>ambi sadrži sanitarije, ali kanalizacija je otvorena pa<br />

fekalije teku usporedno s ulicom.<br />

Rio de Janeiro


Ipak, počele su se poduzimati brojne mjere: provodi se zdrav<strong>st</strong>vena zaštita,<br />

osnivaju se klinike ( smanjenje infantilnog mortaliteta), ulaže se u obrazovanje<br />

(otvaraju se dječji vrtići, škole), otvaraju se manje robne kuće, provode se<br />

mjere<br />

smanjenja gu<strong>st</strong>oće naseljeno<strong>st</strong>i.<br />

Rio de Janeiro


Rio planira inve<strong>st</strong>irati 1 milijardu US $ u 300 favela.<br />

• izgradnja ce<strong>st</strong>ovne infra<strong>st</strong>rukture<br />

• <strong>st</strong>abiliziranje padina<br />

• uvođenje vodovoda, kanalizacije<br />

• javna rasvjeta<br />

• organizirani odvoz smeća<br />

Rio de Janeiro


Posljednjih 15 godina, favele Rija po<strong>st</strong>aju turi<strong>st</strong>ičke atrakcije.<br />

Od 1992. godine organiziraju se turi<strong>st</strong>ički izleti u Rocinhu i Vilu<br />

Canoas.<br />

U favelama su se rodili i rasli jedni od najpoznatijih svjetskih<br />

nogometaša: Pele, Ronaldo, Rivaldo<br />

Rio de Janeiro


Turi<strong>st</strong>ički smještaj u faveli<br />

Rio de Janeiro


Maketa favele<br />

Umjetničke intervencije za podizanje<br />

svije<strong>st</strong>i


JR makes telling eye graffiti murals that look from the favela to the re<strong>st</strong><br />

of the city, saying: “Hello you in your well to do neighborhoods might<br />

overlook us, but we have eyes that <strong>st</strong>are at you. “<br />

“Women are Heroes”, favela Morro da<br />

Providencia


Umjetnikov koncept je kon<strong>st</strong>ruktivnom alternativom proširiti i poboljšati<br />

po<strong>st</strong>ojeće <strong>st</strong>rukture u skladu s potrebama njihovih <strong>st</strong>anovnika.<br />

Građevine osmišljene kao društveni centri s ciljem poticanja interne<br />

komunikacije lokalnog <strong>st</strong>anovništva<br />

Montirani grad, Dionisio Gonzales


Favele su podložne <strong>st</strong>alnim mijenama: nepre<strong>st</strong>ano ra<strong>st</strong>u i mijenjaju se.<br />

Umjetnik te mijene pokušava uhvatiti na fotografijama, umetanjem<br />

novoizgrađenih <strong>st</strong>ruktura uz pomoć računala.<br />

Montirani grad, Dionisio Gonzales


Velika koncentracija <strong>st</strong>anovništva u gradovima je uvijek negativna, ali<br />

u nerazvijenim zemljama je ona rezultat napuštanja ruralnih<br />

područja više nego li rezultat privlačnih čimbenika grada.<br />

Najveći problem urbanizacije su socijalne posljedice.


Oris, časopis za arhitekturu i kulturu, X-49-08<br />

Pro<strong>st</strong>orno planiranje I, compedium, S. Pegan, Zagreb, 2009.<br />

en.wikipedia.org/.../Favela<br />

http://www.geografija.hr/clanci/179<br />

http://www.geografija.hr/clanci/609<br />

Literatura

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!