Kronika - Splitsko-dalmatinska županija
Share Embed Flag
Download ePaper

Kronika - Splitsko-dalmatinska županija

Kronika - Splitsko-dalmatinska županija Kronika - Splitsko-dalmatinska županija

dalmacija.hr
from dalmacija.hr More from this publisher
20.01.2015 Views

Informativno glasilo Splitsko-dalmatinske županije br. 58 Split / kolovoz - rujan 2008. Gašpina mlinica - Solin Kronika SPLITSKO - DALMATINSKE ŽUPANIJE 01. rujna 2008. ISSN 1332 - 6465

Informativno glasilo<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije<br />

br. 58<br />

Split / kolovoz - rujan 2008.<br />

Gašpina mlinica - Solin<br />

<strong>Kronika</strong><br />

SPLITSKO - DALMATINSKE<br />

ŽUPANIJE<br />

01. rujna 2008. ISSN 1332 - 6465

2 kronika sdž<br />

NOVO RUHO<br />

VRANJIČKE RIVE<br />

Mala Venecija, dobila je novi izgled.<br />

Novouređenu vranjičku rivu otvorio je<br />

ministar mora, prometa i infrastrukture<br />

Božidar Kalmeta. Uz novouređenu rivu<br />

vranjičani su dobili i kanalizacijsku i vodoopskrbnu<br />

mrežu.

kronika sdž<br />

3<br />

Poštovano čitateljstvo,<br />

Kroz mjesec kolovoz i<br />

rujan <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong><br />

županija bila je<br />

prepuna raznih događaja,<br />

“fešti“, manifestacija,<br />

svetkovina. Dio<br />

tih slika donosimo vam<br />

u ovom broju Kronike.<br />

Kao i svaki put prenosimo<br />

dio atmosfere<br />

sa sjednica Županijske<br />

skupštine i Županijskog<br />

poglavarstva.<br />

Izaslanstvo <strong>Splitsko</strong>dalmatinske<br />

županije<br />

boravilo je u službenoj<br />

posjeti kanadskim provincijama<br />

Nova Scotia<br />

(Nova Škotska) i Ontario. Kako je tekao posjet našeg izaslanstva, te poneke crtice iz povijesti, gospodarstva,<br />

kulture i života ove dvije provincije, pokušat ćemo vam dočarati reportažom.<br />

Uredništvo Kronike<br />

Impressum: ”<strong>Kronika</strong> <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije”<br />

Informativno glasilo <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije<br />

ISSN 1332-6465<br />

Broj 58, kolovoz-rujan 2008<br />

Nakladnik: <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija<br />

Glavna urednica po ovlaštenju župana Mihovila Franetović<br />

Uredništvo: zamjenica glavne urednice:Ana-Marija Škorić,<br />

Anđelka Vuković, Luka Brčić, Meri Maretić, Zvonimir Mimica<br />

Tajnica Uredništva: Meri Roguljić<br />

Adresa uredništva: Split, Domovinskog rata 2,<br />

Telefon: 021 400 019, E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hr<br />

www.dalmacija.hr<br />

Grafička priprema i tisak: DES - Split

4 kronika sdž<br />

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA<br />

KOLOVOZ<br />

županijska skupština<br />

32. sjednica Žup<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalma<br />

1. kolovoza<br />

Održana 293. sinjska alka. Slavodobitnik 293.<br />

sinjske alke, viteškog nadmetanja dugog gotovo<br />

tri stoljeća, je alkar Andrija Hrgović koji je pogotkom<br />

“u sridu“ u trećoj utrci završio natjecanje<br />

bez pripetavanja. Hrgović, koji je lani osvojio<br />

čoju, ukupno je sakupio osam punata, u prvoj<br />

utrci dva, a u drugoj i trećoj po tri.<br />

“More zna te ljude”, naziv je izložbe, u organizaciji<br />

Muzeja hvarske baštine, koji se održao tijekom<br />

kolovoza 2008. godine, u novo uređenom<br />

prostoru hvarskog “Arsenala”. Izložba je prikazala<br />

pregled tradicijskih ribarskih brodova, povijest<br />

ribolova, ribolovne alate i tehnike ribolova,<br />

uz priče, sjećanja, vjerovanja kao i praznovjerja<br />

vezana uz ribolov i život na moru.<br />

2. kolovoza<br />

Održana “Večer soparnika“ u Dugom Ratu<br />

3. kolovoza<br />

Otvorena novoizgrađena luka Rogač na otoku<br />

Šolti.<br />

5. kolovoza<br />

Povodom Dana domovinske zahvalnosti, Dana<br />

pobjede i Dana hrvatskih branitelja izaslanstvo<br />

<strong>Splitsko</strong> dalmatinske županije, te izaslanstvo<br />

Grada Splita i udruga proizašlih iz Domovinskog<br />

rata položili su vijence kod Središnjeg križa i na<br />

Groblju branitelja na Lovrincu.<br />

8. i 9. kolovoza<br />

Održana manifestacija “Potezanje Mrdulje” u<br />

suradnji otoka Brača i otoka Šolte. Vječno rivalstvo<br />

nad vlasništvom otočića Mrduja koji se<br />

nalazi negdje na sredini morskog prolaza između<br />

Brača i Šolte, mještani Milne i Stomorske<br />

odlučili su ovjekovječiti ovim potezanjem, kako<br />

bi se konačno izborili za prevlast nad Mrdujom.<br />

“Potezanje Mrduje’’ održalo se u Stomorskoj na<br />

otoku Šolti i u Milni na otoku Braču, te u akvatoriju<br />

otočića Mrduja.<br />

18. kolovoza<br />

Održana rekonstrukcija bitke između Mlečana i<br />

omiških gusara, koja je po drugi put u Omišu<br />

oduševila brojne goste i turiste.<br />

0d 21. do 23. kolovoza<br />

U Splitu održan drugi festival skate kulture<br />

Atlantis Summer Challenge. Prošlogodišnjom<br />

premijerom ostvareni su uvjeti za nešto drukčiji<br />

festival od onih na koje smo naviknuli gledati<br />

na “ovim prostorima“. Skatera nije nedostajalo<br />

isto kao ni glazbenih sadržaja, među kojima se<br />

posebno ističe londonska synth-pop-rock atrakcija<br />

Zoot Woman, koja je nastupila posljednjeg<br />

dana festivala. Kao predgrupa nastupila je po<br />

posljednji put splitska grupa Leut Magnetik.<br />

22. do 24. kolovoza<br />

Održani 7. starogrojski književni FARO(PI)S Festival<br />

književnosti koji djeluje već šestu godinu<br />

u Starom Gradu na Hvaru.<br />

23. kolovoza<br />

Blanka Vlašić osvojila je srebrnu medalju u<br />

skoku u vis na Olimpijskim igrama u Pekingu,<br />

uspješno preskočivši 205 centimetara.<br />

24. kolovoza<br />

Na poziv TZ Općine Dugi Rat na Dugoratskom<br />

ljetu svojim folklornim programom - svirkom,<br />

Sjednica je započela nizom vijećničkih<br />

pitanja. Vijećnik Tomo Doko<br />

iznio je skupštini inicijativu ekološke<br />

udruge građana “Meteor“ iz<br />

Makarske. Ova udruga pokrenula<br />

je pitanje proglašenja poluotoka<br />

Osejave i Sv. Petra zaštićenim dijelovima<br />

prirode. Zanimalo ga je hoće<br />

li se, na koji način i kada Javna<br />

ustanova za upravljanje zaštićenim<br />

prirodnim vrijednostima na području<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije<br />

uključiti u tu inicijativu. Ivan Gabelica,<br />

ravnatelja Javne ustanove za<br />

upravljanje zaštićenim prirodnim<br />

vrijednostima <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije odgovorio je kako stručno<br />

obrazloženje za zaštitu lokaliteta<br />

radi Državni zavod za zaštitu prirode,<br />

te nakon javne rasprave Skupština<br />

može donijeti odluku o zaštiti,<br />

poluotok Osejava<br />

a može je donijeti i Grad Makarska<br />

na čijem su području ovi lokaliteti.<br />

Vijećnika Tonća Bakicu je zanimalo<br />

da li se zna hodogram završetka<br />

gradnje trogirskog mosta. Bez izgradnje<br />

tog mosta situacija u gradu<br />

je kritična, kazao je Bakica. Pročelnik<br />

Upravnog odjela za komunalne<br />

poslove i graditeljstvo Tomislav Mihotić<br />

dao je osnovne podatke o mostu,<br />

te kazao kako realizacija mosta<br />

ulazi u iduće četverogodišnje razdoblje<br />

Hrvatskih cesta, te da se nakon<br />

što je prihvaćeno oblikovno rješenje<br />

mosta ide u razradu projekta i ishođenje<br />

građevinske dozvole. Početak<br />

izgradnje mosta može se očekivati<br />

pred kraj 2009. te početkom 2010.<br />

godine, a realni rok izgradnje je od<br />

1,5 do 2 godine, kazao je Mihotić.

županijska skupština<br />

kronika sdž<br />

5<br />

anijske skupštine<br />

tinske županije<br />

KRONOLOGIJA KRONOLOGIJA DOGAĐAJA SDŽ<br />

pjesmom i plesom oduševilo nas je folklorno<br />

društvo Oravan iz Slovačke. Jedinstvo pokreta,<br />

glasova i jednostavnost ali i šarolikost narodnih<br />

nošnji, savršenstvo šarenih vezova bilo je vrijedno<br />

vidjeti i poslušati.<br />

Svečanim spuštanjem zastave na sinjskoj Pijaci,<br />

završeni su ovogodišnji “Dani Alke i Velike<br />

Gospe 2008.“.<br />

27. kolovoza<br />

U čast Blanke Vlašić, koja je osvojila srebrenu<br />

medalju na Olimpijskim igrama u Pekingu, ali<br />

i ostalim splitskim olimpijcima na splitskoj rivi<br />

organizirana velika fešta.<br />

U sklopu Solinskoga kulturnog ljeta 2008., te<br />

proslave blagdana Male Gospe i Dana grada<br />

Solina u prostorijama Doma kulture Zvonimir u<br />

Solinu svečano je otvoren četvrti po redu međunarodni<br />

festival karikature Solin 2008. na kojem<br />

su i ove godine sudjelovali karikaturisti iz cijelog<br />

svijeta.<br />

Također je naglasio kako su to<br />

sve okvirni podaci, dok precizne<br />

trebaju dati Hrvatske ceste.<br />

Izvješće o stanju u zdravstvenoj<br />

ustanovi Klinički bolnički centar<br />

u Splitu podnio je ravnatelj ustanove<br />

prof. dr. Dujomir Marasović.<br />

Govorio je o realiziranim projektima,<br />

projektima u realizaciji, te o<br />

daljnjim planovima za poboljšanje<br />

zdravstvenih usluga u toj ustanovi.<br />

Naročiti interes vijećnika izazvalo<br />

je Izvješće o stanju u zdravstvenoj<br />

ustanovi Dom zdravlja Split,<br />

koje je nakon duge i detaljne rasprave<br />

prihvaćeno. Nakon toga<br />

prihvaćena su izvješća o stanju u<br />

zdravstvenim ustanovama: Ustanovi<br />

za hitnu medicinsku pomoć<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije,<br />

Stomatološkoj poliklinici, Poliklinici<br />

za rehabilitaciju osoba sa<br />

smetnjama u razvoju, Nastavnom<br />

zavodu za javno zdravstvo <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije, Ljekarni<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije,<br />

te Specijalnoj bolnici za medicinsku<br />

rehabilitaciju “Biokovka“.<br />

Županjska skupština prihvatila je<br />

i izvješća o stanju u socijalnim<br />

ustanovama i to: Domu za starije<br />

i nemoćne osobe Split, Domu<br />

za starije i nemoćne osobe Lovret,<br />

Split, Domu za starije i nemoćne<br />

osobe Makarska, Domu<br />

za starije i nemoćne osobe Vis.<br />

Prihvaćeno je Izvješće o radu<br />

trgovačkog društva Županijske<br />

ceste Split d.o.o. Donesena je<br />

Odluka o stjecanju dodatnog vlasničkog<br />

udjela u Vodoprivredi<br />

Imotski, Zaključak o davanju prethodnog<br />

mišljenja za izdvajanje iz<br />

šumskogospodarskog zemljišta<br />

K.O. Kotišina, Odluka o dopuni<br />

Odluke o ustrojstvu upravnih tijela<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije,<br />

Zaključak o davanju suglasnosti<br />

na izmjene i dopune Statuta<br />

Doma za starije i nemoćne osobe<br />

Lovret, te Odluka o izmjenama<br />

i dopunama Odluke o načinu<br />

obavljanja vlastite djelatnosti, te<br />

načinu korištenja i uplaćivanja dijela<br />

ostvarenih prihoda u školskim<br />

ustanovama <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije. Također su prihvaćena<br />

Rješenja o razrješenju i imenovanju<br />

mrtvozornika za područje<br />

Grada Solina i Općine Lovreć.<br />

Ana-Marija Škorić<br />

28. kolovoza<br />

Započelo je 33. Međunarodno prvenstvo Hrvatske<br />

u daljinskom plivanju, popularni “Maraton<br />

Faros”. Na stazi dugoj 16 km od Nove rive do rt<br />

Kabol i nazad, svoju snagu, izdržljivost i brzinu<br />

okušalo je 33 sudionika - 20 plivača i 13 plivačica<br />

iz 16 država svijeta i 3 kontinenta.<br />

30. kolovoza<br />

Splitski Peristil bio je uljepšan pjesmama poznatog<br />

skladatelja i tekstopisca Zdenka Runjića,<br />

kada su se održale već tradicionalne, 4.<br />

Runjićeve večeri - Runjić na Peristilu. Nastupilo<br />

je niz domaćih glazbenika, koji su izveli obrade<br />

poznatih skladbi ovog splitskog glazbenog<br />

meštra.<br />

Pod imenom “Tragom tradicije i pučke arhitekture“<br />

drugu godinu za redom u etnoselu Veliki<br />

Godinj u Raščanima Donjim organizirana je klesarska<br />

radionica. Druženje je završilo sijelom<br />

na guvnu, pjesmom i pričom, vrativši se u ne<br />

tako davnu prošlost kada je vatra uz guvno pucketala<br />

svaku noć.<br />

RUJAN<br />

1. rujna<br />

U svim školama u <strong>Splitsko</strong>-dalmatinskoj županiji<br />

oglasilo se školsko zvono koje je označilo prvi<br />

dan početka nove školske godine.<br />

U Vedranima kod Trilja poslije 14 godina ponovo<br />

otvorena Područna škola. Zahvaljujući zajedničkim<br />

ulaganjima Grada Trilja i <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije obnovljena stara i devastirana<br />

školska zgrada.<br />

Na ljetnoj pozornici Gradina Solin zavladala je lepršavost<br />

Solinskih mažoretkinja i njihovih gošći.<br />

Uz Solinske mažoretkinje nastupile su gošće iz<br />

Sinja, Trilja, Vodica, Rogoznice, Kaštela, Segeta<br />

i Splita, te članice Gimnastičkog kluba Salto<br />

iz Solina.<br />

Hrvatska ratna mornarica od 01. do 12. rujna<br />

2008. g. bila je domaćin NATO/PfP vježbe “CO-<br />

OPERATIVE MARLIN 08” u Splitu.<br />

3. rujna<br />

U solinskoj gradskoj sportskoj dvorani u obje<br />

konkurencije (grčko-rimski i slobodni stil), odvijali<br />

su se mečevi 26. svjetskog vojnog prvenstva<br />

u hrvanju. Natjecanje je službeno započelo 3.<br />

rujna svečanim otvaranjem na stadionu Nogometnog<br />

kluba Solin. Nastupila su poznata<br />

svjetska hrvačka imena, česti sudionici civilnih<br />

europskih i svjetskih prvenstava.

6 kronika sdž<br />

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA<br />

5. rujna<br />

Povodom proslave Dana grada Solina i blagdana<br />

Male Gospe svečano otvorena novouređena<br />

Gašpina mlinica.<br />

6. rujna<br />

Svečano otvorena novouređena Vranjička riva.<br />

Od 5. do 7. rujna<br />

U organizaciji <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije i<br />

Turističke zajednice <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije,<br />

a u suradnji sa udrugom “Bicikl“ iz Zagreba<br />

održan cikloturistički i mtb maraton.<br />

7. rujna<br />

Predsjednik Vlade RH Ivo Sanader u Sumartinu,<br />

u općini Selcima na otoku Braču, svečano je<br />

otvorio novo trajektno pristanište koje je, nakon<br />

Supetra, drugo po veličini na tom otoku.<br />

11. rujna<br />

Pod geslom “Pružimo prvu pomoć - spasimo<br />

svaki ugroženi život“, na hvarskom trgu sv.<br />

Stjepana, okupanom vrućim rujanskim suncem,<br />

obilježen je već tradicionalno svjetski dan prve<br />

pomoći.<br />

Dječje selo - Baška Voda<br />

županijska skupština<br />

33. sjednica Žup<br />

15. rujna<br />

Nakon što je deklasirala konkurenciju u bacanju<br />

koplja osvojivši zlatnu medalju s novim svjetskim<br />

rekordom Kaštelanka Antonia Balek isto je učinila<br />

i u bacanju kugle. Na jednako impresivan<br />

način stigla je do svoje druge zlatne medalje u<br />

Pekingu.<br />

Od 12. do 16. rujna<br />

Održan tradicionalni, šesti po redu sajam proizvoda<br />

i usluga ruralnih područja “Eko-Etno Hrvatska“<br />

u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog<br />

velesajma.<br />

18. rujna<br />

Obilježena 17. obljetnica Hrvatske ratne mornarice.<br />

Ovogodišnja središnja proslava i svečano<br />

postrojavanje postrojbi Hrvatske ratne mornarice<br />

održana je u Makarskoj.<br />

Na poligonu uz Peručko jezero u Naselju Dabar,<br />

općina Hrvace održano međunarodno prvenstvo<br />

maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata.<br />

19. i 20 rujna<br />

Održana završna svečanost dodjele nagrade<br />

“Zlatni cvijet Europe“. Grad Split dobitnik je<br />

ovogodišnjeg Srebrnog cvijeta Europe 2008.,<br />

nagrade koju svake godine dodjeljuje Europska<br />

asocijacija za cvijeće i krajobraz (AEFP), u okviru<br />

akcije “Zlatni cvijet Europe“. Sama svečanost<br />

dodjele nagrada upriličena je u vrtu Galerije<br />

“Meštrović”. U istočnom dijelu Dioklecijanovih<br />

podruma prezentirani su svi gradovi i mjesta koji<br />

su bili u konkurenciji za nagradu.<br />

22. rujna<br />

Nacionalni Dan borbe protiv nasilja nad ženama.<br />

U športskoj dvorani Osnovne škole Dugopolje<br />

odigrana je revijalna utakmica između djelatnika<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije i profesora sa<br />

Sveučilišta u Splitu.<br />

Održana 64. sjednica Županijskog poglavarstva.<br />

24. rujna<br />

Članovi skautskog kluba “Marjan“ posjetili Županiju.<br />

U povodu 17. godišnjice pogibije Josipa Vranića,<br />

prvog pripadnika Hrvatske ratne mornarice, poginulog<br />

u Domovinskom ratu, izaslanstvo <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije položilo je vijenac na<br />

spomen obilježje, na mjestu njegove pogibije, u<br />

uvali Kašjuni na Marjanu.<br />

Vijećnička pitanja započela su pitanjem<br />

vijećnika Josipa Didovića.<br />

Opće poznato je da ozbiljna županija<br />

radi razvoja gospodarstva i tehnologije<br />

treba poticati razvoj tehnoloških<br />

parkova, kazao je Didović.<br />

Zanimalo ga je što se u Županiji<br />

radi po tom pitanju.<br />

Odgovor je dao Božo Sinčić, v.d.<br />

pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo,<br />

razvitak i obnovu. Županija<br />

je osim suvlasništva u Tehnološkom<br />

centru i podupiranja njegova<br />

rada pravi iskorak napravila<br />

sa idejom o osnivanju tehnološkog<br />

parka koji se namjerava organizirati<br />

na području Općine Klis, dok će<br />

se istovremeno podržavati i napori<br />

Sveučilišta koji će na svom području<br />

također osnovati park ali manjih<br />

dimenzija, odgovorio je Sinčić.<br />

Ante Jurić, ponukan ovogodišnjom<br />

velikom sušom, postavio je pitanje<br />

o stanju vodoopskrbe na području<br />

općina Prgomet, Lečevica, Primorski<br />

Dolac, Klis, zagorskog dijela<br />

općina Marine i Seget. Poznato je<br />

da je počela izgradnja magistralnog<br />

vodovoda Vrpolje-Prgomet-Vučevica<br />

i to prva faza do granice ove<br />

Županije. Zanima ga tijek i rokovi<br />

izgradnje. Važnost tog projekta nije<br />

samo u rješavanju vodoopskrbe za<br />

potrebe žitelja tog područja, već je<br />

važan i za izgradnju radnih zona, a<br />

posebno zone na čvoru autoceste u<br />

Prgometu koja je u fazi raspisivanja<br />

natječaja prodaje parcela. Zanima<br />

ga kada se može očekivati voda u<br />

toj zoni.<br />

Odgovor je dao pročelnik Upravnog<br />

odjela za komunalne poslove i<br />

graditeljstvo Tomislav Mihotić. Cjevovod<br />

uz trasu autoceste od Krke<br />

dovodi vodu do na cijelo područje<br />

Kaštelanske Zagore i treba završiti<br />

kod Vučevice, gdje je predviđena<br />

gospodarska zona koja bi iz tog vodovoda<br />

bila opskrbljena, kazao je<br />

Mihotić.<br />

Sredstva su osigurana kroz projekt<br />

regionalnih vodovoda na nivou države,<br />

odnosno, Vlada RH je potpisala<br />

ugovor o financiranju tog vodoopskrbnog<br />

sustava. Oko 50 milijuna<br />

kuna osigurano je iz sredstava resornih<br />

ministarstava, <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije, Hrvatskih voda i<br />

Fonda za regionalni razvoj. Izgradnja<br />

cjevovoda počela je sa šibenske<br />

strane s Krke i na toj strani je izveden<br />

veliki dio radova. Trenutno je u

županijska skupština<br />

kronika sdž<br />

7<br />

anijske skupštine<br />

tijeku natječaj za izvođenje radova<br />

na strani naše županije, a tražen<br />

je i dodatak Ugovoru za koji imaju<br />

informacije da će biti i prihvaćen, a<br />

odnosi se na tri podsustava koji bi<br />

bili vezani na glavni sustav (Boraja,<br />

Prgomet i Primorski Dolac). Time bi<br />

cijelo područje bilo kvalitetno riješeno<br />

vodoopskrbom i na takav način<br />

bi bile riješene i sve predviđene gospodarske<br />

zone. Financiranje je protegnuto<br />

na trogodišnje razdoblje. U<br />

iduće dvije godine cijeli bi sustav trebao<br />

biti gotov, odgovorio je Mihotić.<br />

Nakon završenih vijećničkih pitanja<br />

prešlo se na dnevni red. Voditelj<br />

JPP centra i Hrvatskog instituta za<br />

mostove i konstrukcije Saša Marenjak<br />

upoznao je vijećnike Županijske<br />

skupštine sa pojavnim oblicima<br />

i modelima javno privatnog partnerstva,<br />

te prezentirao prijedlog najoptimalnijeg<br />

modela primjenjivog za<br />

ulaganje u Dječje Selo. Nakon rasprave<br />

ovaj zaključak je prihvaćen.<br />

Županijska skupština prihvatila je<br />

Izvješće o stanju u gospodarstvu<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije s prikazom<br />

financijskih kretanja u 2007.<br />

godini, te Izvješće o provođenju<br />

programa iz Strategije gospodarskog<br />

razvitka <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije 2003. - 2015. Nakon kratkog<br />

izlaganja ravnatelja Županijske<br />

uprave za ceste Nina Vele, te kraće<br />

rasprave prihvaćen je Prijedlog zaključka<br />

o utvrđivanju Prijedloga izmjena<br />

i dopuna Financijskog plana<br />

i Plana građenja i održavanja županijskih<br />

i lokalnih cesta Županijske<br />

uprave za ceste na području <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije za 2008.<br />

godinu.<br />

Vijećnici Županijske skupštine prihvatili<br />

su Izvješće o obavljenoj reviziji<br />

financijskih izvještaja i poslovanja<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije<br />

za 2007. godinu. Iz revizijskog izvješća,<br />

u kojem su obuhvaćeni svi<br />

prihodi, rashodi, imovina i obveze,<br />

razvidno je da Županija ostvaruje<br />

uredno i zakonito proračunsko poslovanje.<br />

Prihvaćen je Zaključak o<br />

davanju prethodne suglasnosti za<br />

raspolaganje imovinom Zdravstvenoj<br />

školi Split, pet odluka o izboru<br />

najpovoljnije ponude za zakup zajedničkog<br />

lovišta i davanje istoga<br />

lovišta u zakup, te dvije odluke o<br />

ustanovljenju zajedničkog lovišta.<br />

Ana-Marija Škorić<br />

KRONOLOGIJA DOGAĐAJA<br />

25. rujna<br />

Svečano obilježeni počeci radova na kanalizacijskom<br />

sustavu Dugopolje Klis Solin.<br />

IV. sjednica Skupštine Jadranske euroregije<br />

održana je 25. i 26. rujna 2008. godine u gradu<br />

Ferrara, regija Emilia-Romagna (Italija). Za<br />

vrijeme trajanja Skupštine kojom je predsjedao<br />

Istarski župan Ivan Jakovčić sastao se Nadzorni<br />

odbor i Komisija za Institucionalna pitanja.<br />

Na samom sastanku Izvršni odbor zadužen je<br />

napraviti elaborat koji bi omogućio da Jadranska<br />

euroregija preuzme onu formu koja odgovara<br />

Europskom zakonodavstvu kako bi bila što<br />

učinkovitija.<br />

26. rujna<br />

Ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan<br />

Primorac položio kamen temeljac za nadogradnju<br />

triljske škole.<br />

Od 26. do 28. rujna u Makarsko je održano 13.<br />

Državno športsko natjecanje dragovoljaca i<br />

veterana Domovinskog rata RH “Baška Voda<br />

2008“.<br />

26. – 29. rujna<br />

Policijska uprava<br />

splitsko-<strong>dalmatinska</strong><br />

obilježila Dan policije<br />

(sv. Mihovil) polaganjem<br />

vijenaca na<br />

grobove poginulih i<br />

umrlih djelatnika, na<br />

spomen obilježje u<br />

Hrvacama i u zgradi<br />

sjedišta Policijske<br />

uprave na spomen<br />

obilježju posvećenom<br />

poginulim policajcima<br />

PU <strong>Splitsko</strong>dalmatinske<br />

županije<br />

poginulim u Domovinskom<br />

ratu (rad akademskog slikara Josipa<br />

Botterija Dinija). Svetu misu u crkvi Sv. Obitelji<br />

je predvodio nadbiskup splitsko-makarski msgr.<br />

Marin Barišić. Također je upriličena dodjela priznanja<br />

zaslužnim policijskim službenicima, a uz<br />

parking Športskog centra Gripe održana je prezentacija<br />

tehnike i promidžbenog materijala.<br />

29. rujna<br />

Održana 33. sjednica Županijske skupštine<br />

U Portorožu je 29. i 30. rujna 2008. održan sastanak<br />

zajedničkog nadzornog odbora (JMC)<br />

IPA Adriatic CBC Programa. Na tehničkom<br />

sastanku odbora raspravljalo se o proceduri<br />

izbora kadrova u zajedničko tehničko tajništvo<br />

koje će operativno provoditi program. Također<br />

se raspravljalo o tome kad će se objaviti novi<br />

natječaj a kako će on izgledati i koja će dokumentacija<br />

biti potrebna biti će odlučeno na sljedećem<br />

sastanku.<br />

30. rujna<br />

Završna Konferencija projekta Adri.Eur.O.P.,<br />

koji se bavi tehničkom podrškom projekta<br />

Jadranske euroregije, implementiranog od<br />

strane hrvatskih partnera održala se od 30.<br />

rujna do 1. listopada 2008. godine u Rovinju.<br />

Namjera sastanka bila je skupiti političko i tehničko<br />

osoblje dotičnih regija članica Jadranske<br />

Euroregije kako bi mogli raspravljati i proaktivno<br />

sudjelovati u budućim projektima udruge, a<br />

koji se namjeravaju kandidirati na program prekogranične<br />

suradnje IPA Adriatic.<br />

Opći je cilj projekta “Adri.Eur.O.P.“ podržati<br />

rad Jadranske euroregije u prvom razdoblju<br />

djelovanja, pospješiti njezine odnose s tijelima<br />

i institucijama EU-a, te stvoriti operativni program<br />

djelovanja i komunikacijsku strategiju. U<br />

projektu su sudjelovale sve talijanske jadranske<br />

regije, te <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong>, Istarska i Primorsko-goranska<br />

županija iz Hrvatske i Grad<br />

Kotor iz Crne Gore.

8 kronika sdž<br />

županijsko poglavarstvo<br />

6 4 . s j e d n i c a Ž u p a n i j s k o g p o g l av a r<br />

Prihvaćena Odluka o raspisivanju Natječaja za sufinanciranje p<br />

Poglavarstvo je utvrdilo i proslijedilo<br />

Županijskoj skupštini Prijedloga zaključka<br />

o prihvaćanju Izvješća “Mogućnost<br />

realizacije projekta Dječje<br />

Selo – Baška Voda prema oblicima<br />

javno privatnog partnerstva“, Prijedlog<br />

zaključka o utvrđivanju Prijedloga<br />

izmjena i dopuna financijskog<br />

plana i plana održavanja županijskih<br />

i lokalnih cesta Županijske uprave<br />

za ceste na području <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije za 2008, Izvješće<br />

o obavljenoj reviziji financijskih<br />

izvještaja i poslovanja <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije za 2007. – nalaz i<br />

mišljenje, te prijedlog o davanju prethodne<br />

suglasnosti za raspolaganje<br />

imovinom Zdravstvenoj školi Split.<br />

Županijsko poglavarstvo prihvatilo je<br />

zaključak o isplati sredstava krajnjim<br />

korisnicima za realizaciju programa<br />

javnih potreba u području prosvjete u<br />

2008., odluku o rasporedu sredstava<br />

Proračuna <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije<br />

za 2008. namijenjenih za sufinanciranje<br />

programa rada srednjih<br />

škola s pravom javnosti, te zaključke<br />

o raspodjeli sredstava krajnjim korisnicima<br />

u području kulture, udruge<br />

građana i vjerskih zajednica za 2008.<br />

godinu. Prihvaćeni su i zaključci o<br />

sufinanciranju programa i projekata<br />

udruga za pomoć oboljelima i socijalnim<br />

udrugama, te veteranskih udruga.<br />

Poglavarstvo je prihvatilo Odluku o<br />

raspodjeli dijela sredstava Županijskog<br />

proračuna za 2008. namijenjenih<br />

turizmu. Ovom Odlukom sufinancira<br />

se niz manifestacija u županiji i izvan<br />

nje kao što su manifestacije po gradovima<br />

i općinama županije (Prološko<br />

ljeto, Dani Mile Gojsalić, Gusarska<br />

bitka, te manifestacije izvan županije<br />

kao što je nastup <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije na “Eko-etno Hrvatska“<br />

u sklopu Zagrebačkog velesajma).<br />

Također je prihvaćena Odluka o<br />

raspisivanju Natječaja za sufinanciranje<br />

premije osiguranja u poljoprivredi<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije,<br />

Odluka o raspisivanju natječaja<br />

za provedbu Programa kreditiranja<br />

poljoprivrede i agro-turizma <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije za 2008.<br />

i Odluka o raspodjeli dijela sredstava<br />

Županijskog proračuna za 2008.<br />

namijenjenih gospodarstvu, razvitku<br />

i obnovi. Ova sredstva namijenjena<br />

su za sufinanciranje programa revitalizacije<br />

uzgoja autohtone sorte<br />

vinove loze Dobričić crni, te za sufinanciranje<br />

programa revitalizacije<br />

sorte grožđa Crljenak kaštelanski.

županijsko poglavarstvo<br />

kronika sdž<br />

9<br />

s t v a S p l i t s k o - d a l m a t i n s k e ž u p a n i j e<br />

remije osiguranja u poljoprivredi <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije<br />

Programom “revitalizacije sorte Crljenak<br />

kaštelanski“, koji se provodi<br />

već neko vrijeme i u ovoj godini nastaviti<br />

sa aktivnostima: ampelografska<br />

evaluacija, uzimanje pupova<br />

sa matičnih trsova i njihovo umnažanje,<br />

radovi na eksperimentalnom<br />

i kolekcijskom vinogradu, te komparativna<br />

istraživanja, Crljenka kaštelanskog,<br />

Zinfandela i Primitiva.<br />

Ovim se želi popuniti saznanja o<br />

ovoj sorti. Kaštelanski Crljenak je<br />

stara, gotovo zaboravljena hrvatska<br />

sorta koja u posljednje vrijeme<br />

zaokuplja domaću i stranu vinogradarsku<br />

javnost. Naime, utvrđeno je<br />

da Kaštelanski Crljenak i američka<br />

sorta Zinfandel imaju identičan genetski<br />

profil, odnosno da se radi o<br />

istoj sorti vina što je pomoglo u rješavanju<br />

misterija njezina podrijetla.<br />

Program se provodi u suradnji Agronomskog<br />

fakulteta u Zagrebu i Instituta<br />

za jadranske kulture u Splitu.<br />

Ana-Marija Škorić<br />

Crljenak kaštelanski

10 kronika sdž<br />

posjeti<br />

Skautski klub “Marjan“ Split<br />

Dana 24. rujna 2008. godine župan <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije Ante Sanader sa zamjenikom Lukom<br />

Brčićem upriličio je primanje za predstavnike skautskog kluba “Marjan“ Split.<br />

... i danas.<br />

U ime predsjednika kluba svojim<br />

domaćinima obratio se Igor Spetič,<br />

načelnik skautskog kluba “Marjan“, koji<br />

je županu i njegovom zamjeniku pojasnio<br />

viziju, misiju te strategiju razvoja kluba<br />

i skautizma u županiji. Prezentaciju o<br />

tome što je to skautizam, koji kodeks<br />

ponašanja i vrijednosti se njeguju među<br />

skautima, te kojim pravilima se vode<br />

u svojim aktivnostima. Među ostalim<br />

doznali smo kako na svijetu ima oko<br />

28 milijuna skauta koji djeluju u 216<br />

zemalja. Članovi skautskih klubova,<br />

kako kažu, svugdje mogu naći svoga<br />

brata. Okosnica svega je uključiti što<br />

više djece u skautske aktivnosti. Nastoji<br />

se kod djece razviti svijest o tome da<br />

ne trebaju biti samo pasivni promatrači<br />

i gledati kako svijet oko njih prolazi.<br />

Oni se moraju u svim skautskim<br />

aktivnostima osjećati glavnima u<br />

svakom trenutku, a voditelji koji ih prate<br />

samo su im pomoć u tome. Djeca kroz<br />

razne aktivnosti razvijaju među sobom<br />

demokraciju, te kroz razna natjecanja<br />

jačaju borbeni duh, a ne izostaje u<br />

svemu tome ni nagrada kao poticaj.<br />

Premijerno je prikazan i 10 minutni film s<br />

logorovanja, te se nakon toga pristupilo<br />

vrlo konstruktivnim razgovorima. Cilj<br />

ovoga sastanka bio je da se županu<br />

i široj javnosti prezentira izuzetno<br />

kvalitetan rad s djecom i mladima, te<br />

da se zatraži podrška u popularizaciji<br />

skautizma kao izvaninstitucionalnog<br />

načina obrazovanja djece i mladih.<br />

Skautski klub “Marjan“ osnovan je<br />

daleke 1956. godine. Šest godina nakon<br />

početka aktivnog djelovanja izviđača u<br />

Splitu, iz jedinog dotadašnjeg Odreda<br />

- “Split” - izdvajaju se dvije čete: II. četa<br />

“Ranko Orlić” i četa pčelica “Jagoda”<br />

koje formiraju novi Odred izviđača<br />

“Marjan”. Osnivačkom skupštinom 8.<br />

siječnja 1956. započinje bogata povijest<br />

ovog skautskog veterana. Danas broji<br />

oko 120 članova raspoređenih u sedam<br />

družina: Marjanski vučići, Marjanski<br />

repci, Marjanske vile, Marjanske zviri,<br />

Marjanski vitri, Marjansko Sljeme, te<br />

veterani simboličnog imena Marjanske<br />

krepaline. Do sada su organizirali stotine<br />

logorovanja i tisuće akcija i aktivnosti<br />

za djecu i mlade. Marljivim radom,<br />

zalaganjem i velikim entuzijazmom<br />

izgradili su skautski centar u Fužinama,<br />

gdje realiziraju programe logorovanja<br />

za djecu.<br />

<strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija oduvijek<br />

je podupirala ovakve aktivnosti, a<br />

podrška neće izostati ni ubuduće,<br />

istakao je župan Ante Sanader.<br />

Priznanje <strong>Splitsko</strong>-dalmatinskoj<br />

županiji za pomoć pri organizaciji<br />

logora u Fužinama, i uopće pomoći u<br />

radu, uljepšavanju izviđačkih radosti,<br />

te za podršku ideje skautizma, županu<br />

je uručio Igor Spetič. Primanju su<br />

bili nazočne Tonka Ninčević i Tea<br />

Šalinović, mlađe brđanke i voditeljice<br />

projekata Kluba, Goran Kosor, tajnik<br />

UVDR Brodosplit, s kojima skautski<br />

klub Marjan ima potpisani ugovor o<br />

suradnji, te Mario Tomasović, član<br />

HVIDR-e Split.<br />

A-M. Š.<br />

Tonka i Tea<br />

voditeljice projekata Kluba

prosvjeta, kultura i šport<br />

kronika sdž<br />

11<br />

33. Međunarodno prvenstvo Hrvatske u<br />

daljinskom plivanju, FAROS Maraton 2008.<br />

Stari Grad i Starogradsko polje<br />

Na Maratonu se okupilo 19 plivača i 14<br />

plivačica, ukupno 33, koliko je i star ovaj<br />

maraton, odmjerili su svoje snage na<br />

16.000 m dugoj stazi u zaljevu drevnog<br />

Farosa, od Nove rive do rta Kabal i nazad.<br />

Plivači i plivačice dolaze iz 17 zemalja<br />

sa 3 kontinenta i to Albanije, Austrije,<br />

Češke, Egipta, Njemačke, Mađarske,<br />

Indije, Italije, Rusije, Makedonije, Nizozemske,<br />

Bosne i Hercegovine, Srbije,<br />

Slovačke, Crne Gore, Slovenije<br />

i Hrvatske. Predvodili su ih najbolji<br />

maratonci svijeta danas: dvostruki<br />

aktualni svjetski prvak na 10 km i<br />

aktualni pobjednik Svjetskog kupa, te<br />

prošlogodišnji pobjednik Farosa Vladimir<br />

Diatchine (Rusija) i Angela Maurer<br />

(Njemačka) – aktualna pobjednica<br />

Svjetskog kupa, četverostruka svjetska<br />

prvakinja na 10 i 25 km, aktualna<br />

europska prvakinja na 10 i 25 km.<br />

Sudjelovanje najvećih imena svjetskog<br />

plivanja potvrđuje kultni status Faros<br />

Maratona u svjetskom sportu, na kojem<br />

je nastup stvar prestiža. Plivati Faros i<br />

moguća pobjeda stvar je prestiža u svijetu<br />

plivanja.<br />

Da još istaknemo lovorikama okrunjene<br />

pobjednike. Kao i prošle godine pobjednik<br />

maratona je Vladimir Diatchine<br />

(Rusija), dok je u ženskoj konkurenciji<br />

pobijedila Ana Uvarova (Rusija), koja<br />

je pobjedila jedinu favoritkinju, njemicu<br />

Maurer koja je na Hvar došla kao četvrtoplasirana<br />

s OI u Pekingu. Dobili smo<br />

i domaće prvake, to je splićanka Karla<br />

Šitić kod žena, a u muškoj konkurenciji<br />

svoje sudjelovanje na Farosu opravdao<br />

je Josip Soldo.<br />

Na Hektorovićevom Tvrdalju, Vicko Šoljan<br />

začetnik i osnivač Farskog maratona,<br />

dobio je prestižno priznanje izborne<br />

komisije International Maraton Swimming<br />

Hall of Famea iz Fort Lauderdalea<br />

na Floridi koju čini više od 200 delegata<br />

iz cijelog svijeta. Zahvaljujući svom dugogodišnjem<br />

radu i predanju u području<br />

vodenih sportova, a posebno daljinskog<br />

plivanja, izborna komisija odlučila je uvrstiti<br />

njegovo ime u sportsku besmrtnost.<br />

Osim Šoljanu, Dale Petranech je u ime<br />

IMSHOF-a uručio Maratonu Faros , najboljem<br />

svjetskom maratonu priznanje<br />

“Cerificate of Merit“. Tako je i Maraton<br />

Faros ušao u kuću slavnih, a Stari Grad<br />

pretvoren u svjetsko središte daljinskog<br />

plivanja.<br />

Još nešto je vrijedno spomena kad je<br />

u pitanju Stari Grad. Naime, na 32. zasjedanju<br />

Odbora za svjetsku baštinu<br />

UNESCO-a koje je održano od 02. do<br />

10. srpnja u Quebecu u Kanadi, donesena<br />

je odluka o upisu Starogradskog<br />

polja na prestižnu Listu svjetske baštine<br />

UNESCO-a. Starogradsko polje, najveća<br />

i najplodnija ravnica na jadranskim<br />

otocima, najbolje je očuvani antički katastar<br />

na Mediteranu i u Europi. Početkom<br />

4. stoljeća prije Krista ravnica je pravolinijski<br />

podijeljena u grčkom metričkom<br />

sustavu na 75 parcela. Temeljna parcela<br />

bio je izduljeni pravokutnik veličine oko<br />

900 x 180 metara, koji se jasno može<br />

iskazati u grčkim mjernim jedinicama.<br />

Ovo je sedmi lokalitet koji je Hrvatska<br />

upisala na Listu svjetske baštine, pored<br />

pet kulturnih i jednog prirodnog, što je<br />

veliko priznanje Hrvatskoj.<br />

A-M. Š.

12 kronika sdž pomorstvo<br />

BRIGA ZA OTOKE - MJERA JE RAZVOJA HRVATSKE<br />

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske otvorio dva nova trajektna pristaništa na<br />

srednjedalmatinskim otocima Šolti i Braču.<br />

Luka Sumartin<br />

“Mjera razvoja Hrvatske je mjera razvoja<br />

otoka“ istakao je predsjednik Vlade RH<br />

Ivo Sanader. Naglasio je kako, da se ne bi<br />

ponovila prošlost otoka sa karakterističnim<br />

iseljavanjem stanovnika iz ekonomskih razloga,<br />

Vlada od osamostaljenja Hrvatske<br />

ulaže u otoke. U tom pravcu uveden je<br />

brend Hrvatski otočki projekt, ozakonjeno<br />

je pravo države na prvokup privatnih otoka,<br />

poboljšan je brodski promet.<br />

Luka Rogač na otoku Šolti otvorena je na<br />

Dan Općine Šolta 3. kolovoza. Otvarajući<br />

novu modernu luku predsjednik Vlade<br />

naglasio je da je ovo otvaranje dokaz<br />

jadranske orijentacije Hrvatske koju je<br />

Vlada proglasila prije četiri i pol godine. U<br />

izgradnju i obnovu trajektne luke <strong>Splitsko</strong><strong>dalmatinska</strong><br />

županija, Ministarstvo mora,<br />

prometa i infrastrukture, te Lučka uprava<br />

ukupno su uložili 39 milijuna kuna. Župan<br />

Ante Sanader ovom prilikom istakao je<br />

kako će Županija i dalje ulagati u revitalizaciju<br />

otoka. Proslavu dana Općine i<br />

otvaranje luke su uveličali glazbeni zbor<br />

Olinta te ženska klapa Ćuvite. Svečanosti<br />

su bili nazočni državni tajnik Ministarstva<br />

mora, prometa i infrastrukture Branko<br />

Bačić, načelnik Općine Šolta Ante Ruić,<br />

te mnogobrojni stanovnici Šolte, kojima je<br />

ova luka od posebnog značaja.<br />

Uz luku na Šolti otvorena je 7. rujna i trajektna<br />

luka u Sumartinu na otoku Braču.<br />

Novoizgrađeno pristanište, koje je također<br />

otvorio predsjednik Vlade Ivo Sanader,<br />

druga je luka na Braču po broju prevezenih<br />

putnika i vozila, odmah iza Supetra.<br />

Rekonstrukcijom pristaništa isto se<br />

produljilo za 20,5 metara, pa ukupna duljina<br />

sada iznosi 60,1 metar s unutrašnje<br />

strane, te 50 metara sa vanjske strane. Za<br />

ovaj projekt vrijedan ukupno 15 milijuna<br />

kuna <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija izdvojila<br />

je milijun kuna, Ministarstvo mora,<br />

prometa i infrastrukture pola iznosa od<br />

ukupnog, općina Selca milijun kuna, te<br />

Lučka uprava dva milijuna kuna. Moramo<br />

istaknuti da je isklesanim kamenom<br />

popločano 60 metara novog mula, koji bi<br />

da nije bilo vrijednih ruku mještana koji su<br />

dragovoljnim radom isklesali kamen, ovaj<br />

mul bio zaliven asfaltom<br />

Uz Predsjednika Vlade svečanosti su<br />

nazočili saborski zastupnici Jerko Rošin<br />

i Mario Zubović, vijećnik Županijske<br />

skupštine <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije<br />

Kruno Peronja, te pročelnici upravnih<br />

odjela Županije.<br />

Ana-Marija Škorić<br />

Luka Rogač

turizam<br />

kronika sdž<br />

13<br />

EKO-ETNO HRVATSKA 2008.<br />

Tradicionalni, šesti po redu sajam proizvoda i usluga ruralnih područja “Eko-Etno Hrvatska“ održan je<br />

od 16. do 21. rujna 2008. godine u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma.<br />

Sajam je svečano otvorio izaslanik<br />

predsjednika Vlade RH i ministar poljoprivrede,<br />

ribarstva i ruralnog razvoja<br />

Božidar Pankretić.<br />

Ove godine “Eko-etno Hrvatska” okupio<br />

je preko 650 izlagača iz 15 hrvatskih<br />

županija, deset gradova i općina, te<br />

predstavnike iz susjedne Bosne i Hercegovine<br />

što ga svrstava u najveći<br />

sajam Jesenskog međunarodnog<br />

zagrebačkog velesajma.<br />

Otvorenju je nazočio i ministar turizma,<br />

Damir Bajs, te brojni državni i<br />

županijski dužnosnici koji su tom prigodom<br />

posjetili štand <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije.<br />

<strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija predstavljena<br />

je 19. rujna 2008. Zamjenik župana<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije Luka Brčić,<br />

predstavio je županiju. Naglasio je kako<br />

je naša županija, pored toga što obiluje<br />

visokokvalitetnim eko-etno proizvodima<br />

najveća i najljepša u čitavoj Hrvatskoj.<br />

Tijekom večeri KUD-ovi i udruge s<br />

područja naše županije predstavili su<br />

kulturno bogatstvo i tradicionalne vrijednosti<br />

najveće hrvatske županije.<br />

Na prigodnoj svečanosti, u okviru tradicionalne<br />

Eko-etno večeri, podijeljena<br />

su priznanja najuspješnijim izlagačima<br />

sukladno odluci Ocjenjivačkog suda, te<br />

medijskih pokrovitelja.<br />

Zahvale za sudjelovanje na reviji<br />

hrvatske kulinarske županije dobile<br />

su udruge kuhara Karlovačke, Krapinsko-zagorske,<br />

Virovitičko-podravske,<br />

Varaždinske, Istarske, Zadarske,<br />

Šibensko-kninske, Brodsko-posavske,<br />

Koprivničko-križevačke, <strong>Splitsko</strong>dalmatinske,<br />

Vukovarsko-srijemske<br />

županije i Grada Zagreba.<br />

Posebne povelje za uspješan nastup<br />

primili su predstavnici Udruge<br />

“Poljički soparnik” i društva<br />

Poljičana Sv. Jure iz Prika.<br />

Priznanje za najatraktivniji eko-etno<br />

proizvod dobio je viški hib poljoprivrednog<br />

obrta Brojne s Visa.<br />

Što je Viški hib<br />

Hib je viška delicija nastala još prije antike, a koju su oduvijek<br />

pripremale vrijedne žene viških težaka.<br />

Tradicionalna ručna izrada, harmonija okusa smokava, rakije i koromača,<br />

miris lovora i ružmarina, daju mu draž antičkih vremena. Njegova<br />

savršenost je u jednostavnom obliku, sastavu, principu konzerviranja,<br />

čuvanja i naravno, u njegovu okusu. Spravlja se od smokava, aromatičnog<br />

bilja, badema, domaće rakije.Čuva se u suhom lovorovom i ružmarinovom<br />

lišću, koji hibu daju dodatnu aromu, ali ga prije svega svojim intenzivnim<br />

mirisom čuvaju od mušica i drugih nametnika. U svakoj viškoj kući čuvalo<br />

ih se nekoliko za dane Božića i kolendavanja, kada se hib rezao na<br />

tanke kriške i nudio prijateljima s bićerinom travarice.<br />

A-M. Š.

14 kronika sdž<br />

događaji, susreti<br />

DAN POBJEDE, DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI<br />

I DAN HRVATSKIH BRANITELJA<br />

Ove godine slavlje je bilo trostruko, jer se po prvi puta slavio i Dan hrvatskih branitelja.<br />

Kijeva, Drniša, Gračaca, Lovinca i ostalih<br />

mjesta. Povlačeći i uzmičući pred<br />

silovitom hrvatskom vojskom pripadnici<br />

tzv.SAO Krajine, a svjesni da su<br />

sada postali bespomoćni, bjesomučno<br />

su napadali civilne ciljeve po našim<br />

gradovima Osijeku, Zadru i Šibeniku.<br />

Uzalud im bio trud! Za svega 84 sata<br />

hrvatske snage su oslobodile nešto<br />

manje od 10.500 četvornih kilometara,<br />

gotovo petinu države, a što je utjecalo<br />

i na završetak rata u Bosni i Hercegovini,<br />

te mirnu reintegraciju Podunavlja<br />

u ustavno pravni poredak Hrvatske.<br />

Na ovaj dan odajemo počasti svim poginulim<br />

hrvatskim braniteljima, a samo u<br />

operaciji Oluja su 174 poginula, dok<br />

ih je 1.430 ranjeno. Žrtve se ne smiju<br />

nikada zaboraviti, kao što se ne smije<br />

zaboraviti da nas mnogi od njih i danas<br />

trebaju. Otvorimo srca za njih kao što<br />

su oni otvorili srca Domovini kada je<br />

bilo najpotrebnije, te bez ikakve dvojbe<br />

krenuli, sa krunicom oko vrata, u borbu<br />

Davida i Golijata.<br />

Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti<br />

i Dan hrvatskih branitelja svečano<br />

je obilježilo izaslanstvo <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije polaganjem vijenaca<br />

kod Središnjeg križa i na Groblju<br />

branitelja na Gradskom groblju<br />

Lovrinac, te nazočnošću na svečanoj<br />

sjednici Gradskog poglavarstva Grada<br />

Splita. U izaslanstvu <strong>Splitsko</strong> dalmatinske<br />

županije bili su: župan Ante<br />

Sanader, predsjednik i potpredsjednik<br />

Županijske skupštine Živko Nenadić<br />

i Tonći Smoje, te zamjenica župana<br />

Anđelka Vuković.<br />

Dan pobjede i Dan domovinske zahvalnosti,<br />

a sada napokon i Dan hrvatskih<br />

branitelja nastao je na temelju žrtve<br />

branitelja koji su u trenutku agresije na<br />

Republiku Hrvatsku bili spremni podnijeti<br />

žrtvu, pa i onu najveću, umrijeti<br />

za svoju Domovinu. Hrvatski branitelji<br />

potvrdili su svoju spremnost za obranu<br />

Domovine i očuvanje njenog dostojanstva,<br />

unatoč daleko nadmoćnijem<br />

neprijatelju, u ljudstvu i tehnici.<br />

Ono što može iskreno domoljubno<br />

srce učiniti graniči gotovo s<br />

nevjerojatnošću!<br />

Da se prisjetimo.<br />

Prije trinaest godina, za manje od 48<br />

sati, u akciji Oluja hrvatske vojne i redarstvene<br />

snage uspjele su osloboditi<br />

više od 80% okupiranog teritorija. Vojno-<br />

redarstvena akcija otpočela je u<br />

4.00 sata 4. kolovoza 1995. godine.<br />

Već sutradan u podne objavljeno je<br />

da je Knin oslobođen, a na kninskoj<br />

tvrđavi zavijorila se dvadeset metarska<br />

hrvatska trobojnica. Nakon Knina uslijedilo<br />

je oslobađanje i ostalih okupiranih<br />

gradova i sela: Benkovca, Vrlike,<br />

Ana-Marija Škorić

događaji, susreti<br />

kronika sdž<br />

15<br />

IZASLANSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE<br />

ŽUPANIJE U KANADI<br />

Izaslanstvo <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije boravilo od 7. do 14. rujna u službenoj posjeti kanadskim<br />

provincijama Nova Scotia (Nova Škotska) i Ontario<br />

U organizaciji Veleposlanstva RH u Ottawi izaslanstvo <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije u sastavu: župan Ante Sanader,<br />

predsjednik Županijske skupštine Živko Nenadić, zamjenica župana Anđelka Vuković i član Županijskog poglavarstva i<br />

predsjednik Turističke zajednice <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije Ante Nosić boravilo je u Kanadi od 7. do 14. rujna. Program<br />

posjeta organizirala je veleposlanica Republike Hrvatske u Kanadi Vesela Mrđen Korać sa suradnicima prvim tajnikom<br />

Vlade RH u Ottawi Antunom Mahnićem i konzulicom geranticom GK RH u Mississaugi Brankom Pažin.<br />

Ponešto o Novoj Škotskoj i Ontariu<br />

Područje Nove Škotske (Nova<br />

Scotia) najvećim je dijelom poluotok<br />

ili “kopno”. Čini je i nekoliko<br />

otoka od kojih je najveći Cape Breton.<br />

Ukupna površina provincije je<br />

55 284 km². Područja koja su pod<br />

šumskim omotačem dominiraju krajolicima<br />

tako da ukupna površina<br />

pošumljenog teritorija iznosi 41 000<br />

km². Veći dio provincije je prekriven<br />

brdsko-brežuljkastim područjem.<br />

Najveći dio tog kopnenog masiva<br />

završava uz rub Atlantika u obliku<br />

strmih stjenovitih obala. Obalna crta<br />

Nove Škotske iznosi 6 014 km.<br />

Kroz povijest ova područja su bila<br />

naseljena indijanskim stanovništvom,<br />

uglavnom iz plemena Mik’maq ali<br />

i francuskim kolonistima. Međutim<br />

sastav stanovništva se kroz povijest<br />

mijenja uglavnom zbog ratova<br />

i priliva novih doseljenika. Francusko<br />

stanovništvo je temeljito protjerano<br />

1755. godine nakon vojnog<br />

sloma francuskog kraljevstva na<br />

ovim područjima. Ovi stanovnici tzv.<br />

Akađani (Acadians) su protjerani<br />

u provinciju Luizijanu na područje<br />

današnjeg New Orleansa. Prvi nebritanski<br />

stanovnici bili su švicarski i<br />

njemački protestanti koji su osnovali<br />

grad Lunenburg sredinom osamnaestog<br />

stoljeća. Nakon američke<br />

revolucije i rata za nezavisnost oko<br />

30 000 tzv. lojalista se naseljava u<br />

ovu provinciju. U 19. stoljeću trend<br />

naseljavanja stanovništvom britanskog<br />

porijekla se nastavlja. Danas<br />

je ova provincija englesko govorno<br />

područje i naseljena je uglavnom<br />

stanovništvom britanskog ili irskog<br />

porijekla sa izrazito malim udjelom<br />

stanovništva drugačijeg porijekla.<br />

Među to stanovništvo ubrajaju se i<br />

doseljenici iz Hrvatske.<br />

Ontario je najmnogoljudnija pokrajina<br />

Kanade. U politički-ekonomskom<br />

smislu pokrajina predstavlja<br />

središnju Kanadu dok je u čisto zemljopisnoj<br />

karakterizaciji zapravo dio<br />

istočne Kanade, zajedno sa Quebecom<br />

i Atlantskim pokrajinama.<br />

Provincija Ontario leži na padinama<br />

“Kanadskog štita” koje su bogate<br />

mineralima ali i nepovoljne (zbog<br />

nedovoljne plodnosti - kamenita<br />

podloga i tanak sloj humusa) za poljoprivredu.<br />

Ipak u južnom Ontariju<br />

nalaze se plodnija područja u kojima<br />

suvremenom proizvodnjom ratarstvo<br />

i stočarstvo postižu izvanredne rezultate.<br />

U Ontariju živi preko 12 milijuna<br />

stanovnika, što je ujedno više od<br />

trećine stanovništva Kanade (preko<br />

37%). Ova provincija je jedna od<br />

četiriju originalnih (prvih) provincija<br />

Kanade, te ima bitan povijesni<br />

značaj.<br />

Današnja terirorija Ontarija je prije<br />

dolaska Europljana bila naseljena<br />

indijanskim narodima Algonquin (Algonquian)<br />

i Irokezima (Iroquois).<br />

Zbog izuzetno velikog broja stanovnika<br />

koji se useljavaju u ovu provinciju,<br />

broj stanovnika Ontarija je u posljednjih<br />

stotinu godina u gotovo neprestanom<br />

i visokom porastu. Gotovo<br />

polovina stanovništva je britanskog<br />

porijekla, a oko 10 % francuskog.<br />

Znatan je udio stanovnika porijeklom<br />

iz ostalih europskih zemalja.<br />

Jezik u svakodnevnoj upotrebi je<br />

engleski dok su službeni jezici i engleski<br />

i francuski. Većina stanovnika<br />

Ontarija (preko 80%) živi u urbanim<br />

naseljima.

16 kronika sdž<br />

događaji, susreti<br />

Izaslanstvo je obišlo glavni centar<br />

Istočne obale za sigurnost koji<br />

uključuje vojsku, policiju, obalnu<br />

stražu i druge institucije koje sve<br />

djeluju kao jedan pod nacionalnim<br />

programom i motom “Canada First“<br />

(“Kanada na prvom mjestu“).<br />

Impresivno je koliko su dobro<br />

usklađeni i koordinirani, kako se<br />

točno zna tko što radi i za što je<br />

odgovoran. Točno se zna kako<br />

postupiti u slučaju bilo kakve<br />

katastrofe (uragana, nesreće, ilegalnog<br />

ulaska, droge, ekoloških<br />

incidenata i slično).<br />

U sklopu radnog posjeta kanadskim<br />

provincijama Nova Škotska<br />

i Ontario prvog dana 8. rujna<br />

izaslanstvo <strong>Splitsko</strong>-dalmatinke<br />

županije posjetilo je Halifax, glavni<br />

grad Nove Škotske, koji je jedna<br />

od glavnih kanadskih teretnih,<br />

putničkih i vojnih luka.<br />

Izaslanstvo je dočekao David<br />

Oxner, izvršni direktor luke Halifax<br />

i Gord Helm, direktor za sigurnost,<br />

te ih upoznao s konceptom luke<br />

Halifax - Gateway za Sjevernu i<br />

Južnu Ameriku, te s radom obalne<br />

straže Kanade. Luka Halifax ulazna<br />

su vrata ne samo u Kanadu već i u<br />

cijelu Sjevernu Ameriku. Radi se o<br />

integriranom sustavu u kojemu su<br />

mreža morskog prijevoza, dočeka i<br />

iskrcaja brodova, zračna veza, cestovne<br />

i željezničke veze, a koje su<br />

zapravo ulaz u SAD (točnije preko<br />

Otawe i Toronta u Chicago). Zbog<br />

neviđenih mjera sigurnosti u SADu<br />

nakon terorističkog napada na<br />

WTC, a obzirom da 75% dolazaka<br />

dobara iz cijelog svijeta u Halixax<br />

ide dalje prema SAD-u, ova luka<br />

bila je prisiljena uvesti iste mjere<br />

sigurnosti kao i u SAD-u.<br />

Prezentaciju koncepta luke i mjera<br />

sigurnosti izaslanstvo je našlo kao<br />

korisnu za sve naše luke i druge<br />

sustave u Hrvatskoj kojima je sigurnost<br />

bitna. Halifax je i vojna luka.<br />

Sadrži 17 odvojenih dijelova koji<br />

savršeno funkcioniraju (pristaništa,<br />

dizalica, željezničkih tračnica, rafineriju<br />

nafte, brodogradilišta i drugo).<br />

Izaslanstvo je obišlo cijelu luku brodom,<br />

te su posjetili Obalnu stražu<br />

koja u svojim redovima ima velike<br />

brodove i ledolomce za pružanje<br />

pomoći svima koji se nađu u Atlanskom<br />

oceanu. Moto obalne straže<br />

je “Sigurnost je uvijek na prvom<br />

mjestu – servisiranje uvijek“, ovo<br />

“servisiranje“ odnosi se na redovito<br />

servisiranje svih brodova, a kako intervencije<br />

obalne straže ne bi bile ni<br />

potrebne.<br />

Istoga dana izaslanstvo županije<br />

susrelo se s 20-tak Hrvata iz atlanskih<br />

provincija (istočna obala<br />

Kanade). Svatko je ispričao svoju<br />

priču dolaska u Kanadu, a izrazili<br />

su svoje zadovoljstvo što Hrvatska<br />

tako dobro napreduje i što je pred<br />

ulaskom u NATO i EU.<br />

Drugog dana boravka u Halifaxu<br />

izaslanstvo se sastalo s predstavni-cima<br />

tvrtke Heritage Gas, distributera<br />

plina u Halifaxu. Izaslanstvo<br />

je imalo prilike vidjeti detaljnu<br />

prezentaciju funkcioniranja ovog<br />

važnog energetskog područja, od<br />

prerade pa do dovođenja plina do<br />

kućanstava. Obzirom da je <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong><br />

županija u procesu<br />

plinofikacije, čelnim ljudima županije<br />

vrlo su važna iskustva provincije u<br />

plinofikaciji regije.<br />

Istoga dana u Ministarstvu turizma,<br />

kulture i nasljeđa Nove Škotske<br />

izaslanstvo je imalo priliku sastati<br />

se sa svim direktorima sektora<br />

ministarstva. Moramo napomenuti<br />

kako Nova Škotska godišnje od turizma<br />

zaradi 1 milijardu i 200 tisuća<br />

dolara. Međusobno su prezentirani<br />

turistički potencijali. Dogovorena<br />

je zajednička suradnja i razmjena<br />

iskustava u području izrade<br />

marketinške strategije, gdje je Nova<br />

Škotska postigla izvanredne rezultate,<br />

a sa zamjenicom ministra<br />

gđom Kellian Dean dogovorena je i<br />

razmjena stručnjaka.

događaji, susreti<br />

kronika sdž<br />

17<br />

Izaslanstvo <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije sastalo se, istoga dana, sa<br />

premjerom provincije Nove Škotske<br />

Rodneyem MacDonaldom, na čiji<br />

poziv su i posjetili Novu Škotsku.<br />

Župan je upoznao premijera s našim<br />

turizmom, brodogradnjom, kemijskom<br />

industrijom i poslovnim zonama<br />

uz novoizgrađene autoceste, te<br />

pozvao sve zainteresirane, kako iz<br />

Nove Škotske, tako i cijele Kanade<br />

na ulaganje u našu županiju, a i<br />

pozvao je Premijera u uzvratni posjet.<br />

Tijekom sastanka predstavljeni<br />

su potencijali razvoja dviju regija, te<br />

su razmotrena područja od obostranog<br />

interesa i zajedničke suradnje u<br />

području gospodarstva, sveučilišne<br />

i znanstvene suradnje i turizma.<br />

Impresivan je bio posjet Institutu<br />

za oceanografiju u Bredfordu. Radi<br />

se o međunarodnom institutu koji<br />

surađuje sa cijelim svijetom. U svojim<br />

redovima ima 650 znanstvenika,<br />

stipendista i novaka koji se bave<br />

istraživanjem i radom na raznim<br />

područjima: geološka ispitivanja<br />

podmorja, pomoć ribarskoj industriji,<br />

te kvalitetom samog mora. Razgovaralo<br />

se o mogućnoj suradnji sa<br />

našim institutom, te o mogućnosti<br />

razmjene znanstvenika.<br />

Također, članovi izaslanstva imali<br />

su prilike posjetiti vijećnicu gdje<br />

se održavaju sjednice parlamenta<br />

Nove Škotske.<br />

Trećeg dana posjeta kanadskoj<br />

provinciji Nova Škotska izaslanstvo<br />

Županije posjetilo je Offshore/<br />

Onshore Tehnology Association,<br />

Službu za izvanredna stanja,<br />

katastrofe i spašavanje, te vatrogasnu<br />

službu u Shubenacadiu.<br />

Izaslanstvo Županije posjetilo je<br />

Offshore/Onshore Tehnology Association<br />

(Asocijacija za tehnologiju<br />

na obali i izvan obale). Asocijacija<br />

okuplja oko 40 tvrtki koje se bave<br />

istraživanjem i vađenjem nafte i<br />

plina. Na sastanku je župan Ante<br />

Sanader upoznao domaćine sa gospodarstvom<br />

županije, te pozvao sve<br />

zainteresirane tvrtke na ulaganje u<br />

naše gospodarske zone. Direktor<br />

Asocijacije Paul MacEachern najzanimljivijim<br />

je našao dio splitskog<br />

brodogradilišta za posebne objekte.<br />

Naime, kako Asocijacija radi s platformama<br />

za vađenje nafte i plina<br />

smatra da bi se upravo u Splitu mogli<br />

proizvoditi dijelovi za te platforme.<br />

Na sastanku je dogovoreno kako će<br />

direktor MacEachern, temeljem poziva<br />

župana da posjete našu Županiju,<br />

predložiti tročlano izaslanstvo Asocijacije<br />

koje će procijeniti postoji li<br />

mogućnost ulaganja.<br />

Iznimno koristan susret bio je i s predstavnicima<br />

agencije za avio-industrije.<br />

Župan je naglasio da smo nedavno<br />

kupili od Kanade 8 zrakoplova<br />

i 6 kanadera, te istakao mogućnost<br />

da avio-industrija Nove Škotske jedan<br />

dio dijelova može proizvoditi u<br />

Splitu.<br />

Kao neposredan korak planira se<br />

dolazak predstavnika ovih udruga u<br />

Split kako bi ispitali konkretne oblike<br />

zajedničkog poslovanja.<br />

Izaslanstvo je posjetilo Službu<br />

za izvanredna stanja, katastrofe i<br />

spašavanje, te vatrogasnu službu.<br />

U sklopu ovog posjeta izaslanstvo je<br />

obišlo centar za izvanredna stanja, te<br />

se upoznalo sa svim procedurama,<br />

legislativom, opremom, te odnosom<br />

Provincije Nove Škotske sa ovim<br />

službama. Kanadski su domaćini izrazili<br />

punu spremnost prenijeti svoja<br />

znanja i iskustva koja su na najvišoj<br />

svjetskoj razini.

18 kronika sdž<br />

događaji, susreti<br />

Posjet izaslanstva nastavio se posjetom<br />

Torontu i susretima sa institucijama,<br />

poslovnim udrugama, te<br />

organizacijama hrvatskih iseljenika<br />

Ontarija.<br />

Prilikom posjete Torontu, glavnom<br />

gradu provincije Ontario, izaslanstvo<br />

se susrelo s parlamentarnim tajnikom<br />

ministrice gospodarstva provincije<br />

Ontario Monteom Kwitnerom. Župan<br />

je upoznao tajnika s našim razvojnim<br />

planovima i pozvao ga na ulaganja u<br />

našu županiju. Tajnik Kwitner naglasio<br />

je kako je najbolji način za suradnju<br />

prvo ostvariti vezu između Hrvata koji<br />

žive u Ontariu, a bave se gospodarstvom,<br />

a isti bi mogli biti detektor daljnjih<br />

mogućih pravaca suradnje.<br />

Izaslanstvo se susrelo sa Peterom<br />

Fonsecom, ministrom turizma provincije<br />

Ontario.<br />

Na sastanku se izaslanstvo upoznalo<br />

s pristupom provincije Ontario u promociji<br />

njihovog turizma. Ministar je<br />

izložio najvažniji sadašnji program<br />

turizma “kulturna renesansa”, koji<br />

obuhvaća gradnju novih najmodernijih<br />

objekata kulture (galerije, muzeji, opere)<br />

s najboljim arhitektima, te potporu<br />

Vlade brojnim festivalima i kulturnim<br />

događajima koji mogu privući nove<br />

turiste. Naše izaslanstvo upoznalo<br />

je ministra sa situacijom u našem<br />

turizmu. Ante Nosić, predsjednik<br />

Turističke zajednice <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije dao je iscrpni pregled<br />

našeg turizma, te naglasio brojne<br />

sličnosti, ali i različitosti u pristupu<br />

turizmu. Sastanak je bio vrlo korisna<br />

razmjena mišljenja.<br />

Naša veleposlanica u Kanadi Vesela<br />

Mrđen Korać istaknula je kako je<br />

najveća prepreka većem dolasku<br />

hrvatskih turista u Kanadu i Ontario<br />

vizni režim Kanade prema Hrvatskoj.<br />

Pozvala je ministra da podupre naša<br />

nastojanja za ukidanje viza. Ministar je<br />

ovaj prijedlog istaknuo kao korisnu informaciju,<br />

te obećao potporu. Župan je<br />

uputio poziv ministru za posjet našoj<br />

županiji.<br />

Također je ostvaren susret s kanadskim<br />

Hrvatom Johnom Vidanom, direktorom<br />

programa za gospodarenje<br />

otpadom Provincije Ontario. Upoznao<br />

je izaslanstvo s načinom prikupljanja<br />

i obrade otpada u provinciji Ontario,<br />

te iznio niz korisnih informacija koje<br />

bi mogle poslužiti za rješavanje ovako<br />

važnog pitanja i u <strong>Splitsko</strong>-dalmatinskoj<br />

županiji.<br />

Svog drugog dana boravka u provinciji<br />

Ontario članovi izaslanstva<br />

Županije sastali su se sa Kanadskohrvatskom<br />

gospodarskom komorom<br />

čiji su članovi Hrvati gospodarstvenici<br />

koji djeluju u Kanadi.<br />

Predsjednik komore John Marion upoznao<br />

je izaslanstvo s članovima Komore,<br />

te je pokazao veliki interes za<br />

gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinskoj županiji. Hrvati<br />

u Kanadi su zainteresirani za ulaganja,<br />

ali traže konkretne ponude sa<br />

specificiranim uvjetima. Župan Ante<br />

Sanader je istakao našu otvorenost za<br />

ulaganja, posebice Hrvata koji žive u<br />

Kanadi, te ih upoznao s našim prednostima<br />

kao što su: gospodarske zone,<br />

high-tech stručnjaci s naših tehničkih<br />

fakulteta i drugo.<br />

Izaslanstvo je obišlo proizvodne pogone<br />

tvrtke “Likro Precision Ltd”, čiji<br />

je vlasnik Josip Pavičić, kanadski<br />

Hrvat. Tvrtka proizvodi precizne instrumente<br />

za avio i vojnu industriju i<br />

već je prepoznata u tom prestižnom<br />

tehnološkom području. Josip Pavičić<br />

je također i predsjednik Hrvatskog nogometnog<br />

kluba “Croatia” iz Toronta<br />

koji je vrlo uspješan u prvoj kanadskoj<br />

nogometnoj ligi. Predsjednik skupštine<br />

HNK “Hajduk” Ante Nosić, razmijenio<br />

je iskustva s predsjednikom “Croatie“,<br />

te razgovarao o produbljivanju suradnje<br />

u vidu posjeta “Hajduka“ Torontu i organizacije<br />

nogometnog susreta s “Croatiom“.<br />

Župan Ante Sanader i predsjednik<br />

Županijske skupštine Živko Nenadić sastali<br />

su se sa članovima AMCA, odnosno<br />

bivšim studentima hrvatskih sveučilišta,<br />

Hvatima koji sada djeluju i rade u Kanadi.<br />

U sklopu posjete Ontariu izaslanstvo je<br />

moglo uživati u prekrasnim vodopadima<br />

rijeke Niagara.<br />

Svoj posjet Kanadi, odnosno Novoj<br />

Škotskoj i Ontariu izaslanstvo je<br />

završilo u nedjelju 14. rujna u Hrvatskom<br />

franjevačkom svetištu “Kraljica Mira” na<br />

Norvalu, gdje su se susreli sa župljanima<br />

predvođenim župnikom fra Stjepanom<br />

Pandžićem.<br />

Pripremili: Anđelka Vuković,<br />

Zvonimir Mimica i Ana-Marija Škorić

događaji, susreti<br />

kronika sdž<br />

19<br />

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova<br />

“Ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog<br />

života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje prava, kao i jednaku korist od ostvarenih<br />

rezultata“ čl. 5 zakona o ravnopravnosti spolova.<br />

Iako žene čine preko 51% stanovništva,<br />

one ne sudjeluju u uravnoteženom omjeru<br />

u procesima donošenja političkih<br />

odluka, niti su im jednako dostupne<br />

mogućnosti sudjelovanja u mnogim<br />

područjima društvenog života s obzirom<br />

na različite oblike socijalnih,<br />

političkih i ekonomskih prepreka s kojima<br />

se susreću.<br />

Donošenjem Zakona o ravnopravnosti<br />

spolova (u srpnju 2003. godine, te<br />

njegovom izmjenom 2007. godine),<br />

kao najvažnijeg pravnog dokumenta<br />

usmjerenog na otklanjanje spolne diskriminacije,<br />

stvoreni su preduvjeti za<br />

učinkovitiju provedbu politike rodne<br />

ravnopravnosti. Iste godine kada je<br />

prvi put donesen Zakon, usvojeni su<br />

i drugi tzv antidiskriminacijski zakoni,<br />

poput Zakona o zaštiti nasilja u obitelji,<br />

a u području kaznenoga, obiteljskoga<br />

i radnog prava propisane su nove antidiskriminacijske<br />

odredbe. Iako se na<br />

zakonodavnoj i institucionalnoj razini<br />

odvijaju promjene, u praksi su one<br />

znatno sporije.<br />

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije<br />

osnovano je u listopadu 2004. godine.<br />

Povjerenstvo broji jedanaest članova, a<br />

sastavljeno je, prema naputku i Nacionalnoj<br />

strategiji, od žena i muškaraca,<br />

članova nevladinih udruga, županijskih<br />

vijećnica, te stručnjaka sa područja<br />

vezanih uz ovu problematiku. Povjerenstvo<br />

čine: predsjednica Povjerenstva<br />

Ivanka Luetić Boban, potpredsjednica<br />

Vesna Alač, te članovi: Veljan<br />

Radojković, Ljiljana Vidučić, Jadranka<br />

Buntić Pejković, Andro Ozretić, Mihovil<br />

Biočić, Željana Kalaš, Ante Nosić i Mirjana<br />

Marojević.<br />

Kako nam je kazala u razgovoru Ivanka<br />

Luetić Boban, glavni zadatak povjerenstva<br />

je koordinacija svih aktivnosti koje<br />

za cilj imaju promicanje ravnopravnosti<br />

spolova.<br />

Od brojnih aktivnosti vezanih uz participaciju<br />

žena u politici, predsjednica<br />

nam je izdvojila aktivnosti u predizborno<br />

vrijeme prošlih lokalnih izbora, gdje<br />

je povjerenstvo apeliralo na čelnike<br />

stranaka da se što više žena stavi<br />

na liste. Prosjek participacije žena u<br />

RH je 14.3 %, na lokalnoj razini dok<br />

je konkretno u <strong>Splitsko</strong>-dalmatinskoj<br />

županiji 7,8%, što je nedopustivo<br />

malo, naglašava Luetić Boban, te najavljuje<br />

i za sljedeće izbore akciju. Istaknula<br />

je kako upravo na lokalnoj razini<br />

uloga žene mora biti jača, jer se tu<br />

rješavaju konkretni problemi vezani uz<br />

svakodnevni život, kulturu, obrazovanje,<br />

zdravstvo, komunalu i sve ostalo. Pred<br />

izbore za Sabor RH Povjerenstvo je<br />

imalo kampanju za veću zastupljenost<br />

žena zastupnica u Saboru jer nedopustiva<br />

činjenica da je u proteklih 17 godina<br />

demokracije iz naše županije od 84 zastupnika<br />

bilo samo 6 žena.<br />

Ovo je problem svih stranaka u našoj<br />

županiji. U sadašnjem sazivu imamo 1<br />

zastupnicu, a u prošlom smo imali 2. Dakle<br />

predstoji nam dug put do napretka,<br />

jer žene drugačije reagiraju i u politici, ali<br />

ako nisi na poziciji moći, ništa ne možeš<br />

ostvariti, zaključuje predsjednica.<br />

Predsjednica Povjerenstva izložila nam<br />

je i angažiranost Povjerenstva po pitanju<br />

nasilja u obitelji. Vrijedno je istaknuti<br />

kako je upravo na prijedlog Povjerenstva<br />

iz naše Županije organiziran okrugli stol<br />

na kome je donesen zaključak kako se<br />

treba tretirati i nasilnika u obitelji. Naime,<br />

kako smo doznali, cilj ovog psiho-socijalnog<br />

tretmana nije udaljiti nasilnika<br />

od obitelji, već ga pokušati izliječiti, te<br />

vratiti obitelji mir, a ne je razbiti. Također<br />

je vrijedno spomena da je Povjerenstvo,<br />

nakon što je zaključilo da su više<br />

od 55% nasilnika u obitelji alkoholičari,<br />

uputilo prijedlog na adrese nadležnih<br />

ministarstva da sa donese Nacionalna<br />

strategija borbe protiv alkoholizma. Od<br />

ostalih aktivnosti možemo izdvojiti razna<br />

predavanja, okrugle stolove na temu<br />

bolesti od kojih boluje ženska populacija,<br />

zatim razni okrugli stolovi za buduće<br />

poduzetnice, te problem žena na tržištu<br />

rada, koji usprkos zalaganju županije i<br />

države, sa subvencioniranim kamatama<br />

za poduzetnice, i dalje je veliki problem.<br />

Glavni zadatak, do kraja ove godine<br />

osim raznih aktivnosti koje Povjerenstvo<br />

provodi, su osnivanje povjerenstva<br />

u preostala tri grada u kojima nisu osnovani,<br />

a što je važno zbog izbora iduće<br />

godine. Od 16 gradova koje broji naša<br />

županija osnovano povjerenstvo je osnovano<br />

u 13 gradova.<br />

Ravnopravnost spolova važna je za boljitak<br />

čitavog društva, zaključila je predsjednica<br />

Ivanka Luetić Boban, te istakla<br />

kako župan i čelni ljudi Županije imaju<br />

sluha i osjećaja za ovu problematiku.<br />

Ana – Marija Škorić

20 kronika sdž<br />

događaji, susreti<br />

Županijsko izaslanstvo obišlo<br />

gradilište tunela kroz Biokovo<br />

Župan Ante Sanader sa suradnicima<br />

dožupanom Lukom Brčićem,<br />

predsjednikom Županijske skupštine<br />

Živkom Nenadićem, te vijećnikom<br />

Županijske skupštine Krunom Peronjom<br />

obišao je gradilište budućeg tunela sv.<br />

Ilija.<br />

Član Uprave “Hrvatskih cesta“ Mario<br />

Lovrinčević izvijestio je čelne ljude<br />

županije o tijeku radova na sjevernom<br />

portalu tunela. Kako je kazao, radovi<br />

idu prema zacrtanoj dinamici. Tunel<br />

se probija svaki dan 5 do 7 metara,<br />

bez zastoja. Kako se i očekivalo<br />

do sada je probijeno 774 metra, a<br />

delegacija se uvjerila u isto šetajući<br />

“utrobom“ Biokova. Čelnici županije,<br />

uz tunel, obišli su i dionicu autoceste<br />

od Šestanovca do Zagvozda koja će biti<br />

predana na korištenje, u prosincu ove<br />

godine. Radovi su u tijeku i u Zagvozdu.<br />

Naime uz tunel i autocestu grade se i<br />

spojne ceste Zagvozd-Baška Voda.<br />

Na sjevernoj strani spojne ceste bit<br />

će izgrađeni i podvožnjak Stanići, te<br />

nadvožnjak Sveti Križ. Na južnoj spojnoj<br />

cesti bit će izgrađen vijadukt Baška<br />

Voda, podvožnjak Bast, most Vrisovina,<br />

te podvožnjak u čvoru Baška Voda. Kada<br />

bude završen, u lipnju 2010. godine,<br />

tunel će biti dugačak 4,240 metara i<br />

spajat će sjevernu, zabiokovsku stranu<br />

s južnom, primorskom.<br />

A-M. Škorić<br />

Održana utrka “Zagora 2008“<br />

U organizaciji <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije i Turističke zajednice <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije u suradnji sa<br />

udrugom “Bicikl“ iz Zagreba održan cikloturistički i mtb maraton.<br />

Na biciklističkom maratonu sudjelovalo<br />

je dvadesetak biciklista.<br />

Prva etapa utrke ovoga maratona<br />

vozila se 05. rujna od Vrlike do Sinja<br />

i dugačka je 65 km. Pobjednik prve<br />

etape koja se započela u 16,00, sa<br />

ciljem u 18,00 bio je Jurica Jug član<br />

biciklističkog kluba “Ciklus“ Zagreb.<br />

Druga etapa startala je 6. rujna u Trilju<br />

u 14,30, a u Imotski se došlo oko 18,20.<br />

Pobjednik ove etape je Marko Rajković,<br />

biciklistički klub Ciklus Zagreb. Treća<br />

i posljednja etapa dugačka je 85 km,<br />

start je bio 7. rujna u Imotskom, dok je<br />

cilj bio u Vrgorcu. Prvi do cilja opet je<br />

došao Marko Rajković. On je i ukupan<br />

pobjednik prvog biciklističkog maratona<br />

koji je odvozio udaljenost od 220 km za<br />

7 sati, 49 minuta i 55 sekundi.<br />

Cilj cikloturista bio je rekreacija i<br />

upoznavanje novih područja na aktivan<br />

i direktan način, dok su natjecatelji imali<br />

zadatak u što kraćem vremenu odvoziti<br />

zadane rute, te tako ujedno i promovirati<br />

ovaj dio <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije.<br />

Natjecanje je bilo popraćeno i kulturno<br />

zabavnim programom u kojem su<br />

sudjelovali: Gradska glazba Trilj i Vrlika,<br />

Vrgoračke mažoretkinje, puhački<br />

orkestar Vrgorac i drugi.<br />

Upravni odjel za turizam

događaji, susreti<br />

kronika sdž<br />

21<br />

OTVORENA NOVOUREĐENA GAŠPINA MLINICA<br />

Gašpina mlinica nekad ...<br />

... i sad.<br />

Oduvijek su mlinice na rijeci Jadro imale<br />

veliku važnost za gospodarstvo cijeloga<br />

kraja. Već u rano rimsko doba postojala<br />

su na Jadru razna gospodarska postrojenja<br />

s pogonom na vodu, a ta se tradicija<br />

nastavila u srednjem vijeku i kasnije. U<br />

jednom katastru iz 17. / 18. st. navodi se<br />

da je u to doba bilo čak dvanaest mlinica.<br />

Mlinice su uglavnom stajale na brzacima<br />

, a ako prirodni pad ne bi omogućavao<br />

vodnu snagu dostatnu za rad mlina, voda<br />

je s veće visine usmjeravana kroz strmi<br />

žlijeb (jažu ili kolovaju), te onda udarala<br />

u žice (propele) na osovini (vretenu), koja<br />

je okretala mlinski kamen. Na vrhu osovine<br />

je ležište mlina (senj) i ključ (paprica)<br />

koji drži mlinsko kamenje pričvršćeno za<br />

osovinu. Mehanizam mlinica nije mijenjana<br />

dugo vremena. Ovdje u mlinicama<br />

uz rijeku Jadro-Riku žito su mljeli seljaci iz<br />

Zagore koji su se ujesen, nakon vršidbe,<br />

u karavanama spuštali s Klisa. U solinske<br />

mlinice žito su dovozili i otočani. Barke<br />

su doplovljavale s Čiova, Brača, Šolte,<br />

Korčule, pa bi nanizane uz riječnu obalu<br />

čekale svoj red. Do danas ih se sačuvalo<br />

tek nekoliko, od kojih je najbolje sačuvana<br />

Gašpina mlinica koja je nakon više od<br />

pet godina radova i obnove svečano otvorila<br />

svoja vrata. Novouređeni prostor<br />

predviđen je za budući Gradski muzej<br />

grada Solina, gdje se planiraju izložiti brojni<br />

solinski povijesni eksponati. Prilikom<br />

obnove vodilo se računa o autohtonosti<br />

izgleda mlinice kakav je imala od 1711.<br />

godine (od kada se spominje), pa su tako<br />

radovi vođeni pod budnim nadzorom<br />

Konzervatorskog odjela Split. Također je<br />

i uređeno i samo korito, te obala rijeke<br />

Jadro uz Gašpinu mlinicu.<br />

Ministarstvo kulture projekt je pratilo od<br />

kada je za skrbnika mlinice imenovan<br />

Grad Solin, jer je zapušteni objekt imao<br />

dvjestotinjak vlasnika. Bio je to ujedno<br />

jedan od prvih slučajeva određivanja<br />

skrbništva nad spomenicima, a ta institucija<br />

u zakonu se primjenjuje od 1999.<br />

godine. Uoči Dana grada Solina i blagdana<br />

Male Gospe 8. rujna, obilježen je<br />

novi početak života toga povijesnoga<br />

zdanja. Gašpina mlinica ponovno je proradila,<br />

na radost svih Solinjana i ostalih<br />

žitelja naše županije.<br />

Otvaranju mlinice bili su nazočni državni<br />

tajnik Ministarstva za kulturu Jasen Mesić,<br />

župan <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije Ante<br />

Sanader, čelni ljudi Grada Solina, te ostali<br />

uzvanici i mnogobrojni mještani.<br />

A-M. Škorić

22 kronika sdž<br />

događaji, susreti<br />

PROSLAVE U GRADOVIMA I OPĆINAM<br />

02. kolovoza<br />

S v e č a n o m<br />

s j e d n i c o m<br />

Gradskog vijeća<br />

na kojoj<br />

su uz brojne<br />

goste i uzvanike<br />

nazočili predsjednik Županijske<br />

skupštine Živko Nenadić, župan Ante<br />

Sanader, zamjenica župana Anđelka<br />

Vuković, u Imotskom je obilježen Dan<br />

grada i blagdan nebeske zaštitnice<br />

Imotskog i Imotske krajine Gospe od<br />

Anđela. Župan Ante Sanader vidi Imotski<br />

i Imotsku krajinu u jednoj gospodarskoj<br />

ekspanziji s obzirom na činjenicu<br />

da se gradi tunel sveti Ilija, da je autocesta<br />

pred završetkom. Istaknu je kako<br />

Imotski i Imotska krajina ima svoju budućnost,<br />

a Županija će kao i do sada<br />

pomagati u ostvarenju toga. Prije svečane<br />

sjednice položeni su vijenci na<br />

spomen obilježje na Topani. Svečana<br />

sveta misa koju je predvodio fra Rafael<br />

Begić, služena je u crkvi sv. Frane, dok<br />

je u poslijepodnevnim satima održana<br />

tradicionalna procesija ulicama Imotskog.<br />

03. kolovoza<br />

Proslavljen Dan općine Šolta, prigodom<br />

kojeg je predsjednik Vlade Republike<br />

Hrvatske Ivo Sanader svečano otvorio<br />

novoizrađenu luku Rogač. Na svečanoj<br />

sjednici Općinskog vijeća podijeljene<br />

su nagrade i priznanja. Tako je skupna<br />

nagrada dodijeljena ŠRD Koralj<br />

za doprinos u razvoju gospodarskog<br />

i društvenog života otoka, a prof. dr.<br />

Josip Paladino proglašen je počasnim<br />

građaninom otoka Šolte. Promoviran je<br />

i novi dvobroj šoltanskog kulturološkog<br />

zbornika Bašćina.<br />

10. kolovoza<br />

S v e č a n o m<br />

misom u prepunoj<br />

župnoj<br />

crkvi Svih svetih,<br />

Zmijavci su<br />

proslavili blagdan<br />

sv. Lovre,<br />

svog drugotnog župnog patrona.<br />

Sv. Lovre đakon, za kojega se vjeruje<br />

da mu se na prostoru župe Zmijavci<br />

nalazi grob, od davnina se časti u Imotskoj<br />

krajini. Među arheološkim nalazima<br />

iz rimske antike i prvih kršćanskih<br />

stoljeća, nađenima na prostoru župe,<br />

iskopani su ostaci i starokršćanske nekropole,<br />

za koju se pretpostavlja da je<br />

grob sv. Lovre, đakona, koji je mučeništvo<br />

podnio 10. kolovoza 258. za rimskog<br />

cara Valerija.<br />

Blagdan je završio tradicionalnim dernekom,<br />

večernjim zabavnim programom<br />

te završetkom sportskog turnira u<br />

čast sv. Lovre.<br />

Dan prije održana je svečana sjednica<br />

Općinskog vijeća i Poglavarstva uz nazočnost<br />

zamjenika župana Luke Brčića,<br />

pročelnika upravnih odjela županije,<br />

te ostalih gostiju.<br />

15. kolovoza<br />

U cijeloj županiji proslavljena Velika<br />

Gospe. Split Veliku Gospu proslavlja u<br />

pojišanskom svetištu. Po tradiciji, procesiju<br />

s Gospinim likom od prvostolnice<br />

sv. Dujma do Svetišta Gospe od<br />

Pojišana prate zvuci brodova u splitskoj<br />

luci i katedralna zvona. Proslava<br />

je okupila više od 10 tisuća vjernika.<br />

Uz predstavnike županijske i gradske<br />

vlasti, u njoj je sudjelovala i Hrvatska<br />

ratna mornarica.<br />

U Sinju se dana<br />

15. kolovoza<br />

slavi dvostruko:<br />

blagdan Velike<br />

Gospe i Dan<br />

grada. Vjernici<br />

su proslavu započeli<br />

ujutro misom<br />

zornicom,<br />

a nastavili procesijom,<br />

u kojoj<br />

su sinjskim<br />

ulicama nosili<br />

kao i svake godine sliku Čudotvorne<br />

Gospe Sinjske. U procesiji su tradicionalno<br />

sudjelovali sinjski alkari i alkarski<br />

momci, a predvodio je, kao i svetu misu<br />

monsignor Marin Barišić, splitsko-makarski<br />

nadbiskup i metropolita. U Sinju<br />

se svake godine okupi između 80.000 i<br />

100.000 vjernika, a cijeli grad Sinj kao<br />

sjedište najvećeg marijanskog svetišta<br />

na južnohrvatskim prostorima je bio<br />

živa crkva pod otvorenim nebom.<br />

U povodu proslave Dana općine Proložac,<br />

ministar regionalnog razvoja, šumarstva<br />

i vodnoga gospodarstva Petar<br />

Čobanković posjetio je Proložac u Imotskoj<br />

krajini gdje je otvorio novu školsku<br />

sportsku dvoranu. Otvaranju dvorane<br />

bili su prisutni i čelni ljudi županije na<br />

čelu sa županom Antom Sanaderom.<br />

Objekt građen uz pomoć države, Županije<br />

i Općine Proložac vrijedan je više<br />

od 15 milijuna kuna. Svog zaštitnika sv.<br />

Mihovila proložani su častili 30. rujna.<br />

16. kolovoza<br />

U Starom Gradu, najstarijem gradu u<br />

Domovini, tradicionalno se proslavio<br />

Dan grada i blagdan sv. Roka. Tim<br />

povodom odlukom Gradskog vijeća<br />

Grada Staroga Grada dodijeljena su<br />

Javna priznanja za 2008. godinu. Tako<br />

je Povelja zahvalnosti dodijeljena Jiri<br />

Belehradeku, gradonačelniku Velkih<br />

Opatovica, Češka Republika, Andreju<br />

Gabeliću, te Dušku (Dujku) Čubre.<br />

Osobna nagrada dodijeljena je Milodragu<br />

Milošu. Školi Petra Hektorovića<br />

Stari Grad, povodom 180. obljetnice<br />

utemeljenja prve javne škole u Starome<br />

Gradu, 100. obljetnice izgradnje<br />

školske zgrade i 40. obljetnice njene<br />

obnove - za doprinos odgoju i obrazovanju<br />

velikog broja generacija učenika<br />

koji danas dostojno predstavljaju školu<br />

i Grad pripala je zajednička nagrada.<br />

8. rujna<br />

Na izvoru i temelju našega nacionalnog<br />

i vjerničkog identiteta, kolijevci naše<br />

narodne i vjerničke budućnosti, u solinskom<br />

Gospinu prasvetištu dvadesetak<br />

tisuća vjernika svečano je u ponedjeljak<br />

8. rujna proslavilo blagdan Rođenja<br />

Blažene Djevice Marije, Male Gospe.<br />

Također je Grad Solin proslavio i Dan<br />

grada, za što se pripremao u ljetnim<br />

mjesecima događajima Solinskog kulturnog<br />

ljeta, a sam vrhunac odigrao se<br />

posljednjih dana otvaranjem dvaju kapitalnih<br />

objekata – Gašpine mlinice i vranjičke<br />

rive, te dodjelom nagrada Grada<br />

Solina na svečanoj sjednici Gradskog<br />

vijeća održanoj u 7. rujna. Nagrada za<br />

životno djelo dodijeljena je Toniju Kljakoviću<br />

Coni (posmrtno). Riječ je o doajenu<br />

hrvatske glazbene scene koji je u<br />

svim prigodama isticao ljubljeni Solin,<br />

iz kojeg je rano otišao i kojem se uvijek<br />

vraćao. Osobnu nagradu je dobio<br />

Milivoj Benzon iz Vranjica, profesor u<br />

Obrtničkoj školi u Splitu i dugogodišnji<br />

sportski novinar, koji već 30 godina<br />

izvještava o solinskom i vranjičkom<br />

sportu u tiskanim medijima. Kolektivna<br />

nagrada pripala je vokalno-instrumentalnom<br />

sastavu “Papa bandu”, koji je

događaji, susreti kronika sdž 23<br />

A SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE<br />

ove godine proslavio 10. obljetnicu djelovanja<br />

i izdao svoj drugi nosač zvuka,<br />

pod nazivom “Kriste, vodi me”.<br />

19. rujna<br />

U okviru proslave<br />

blagdana<br />

Gospe<br />

od Žalosti i<br />

Dana općine<br />

Hrvace,<br />

(15. rujna),<br />

održana je<br />

svečana sjednica Općinskog vijeća.<br />

Sjednici su nazočili državni tajnik Jozo<br />

Sarač, pročelnik Upravnog odjela za<br />

komunalne poslove i graditeljstvo <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije, Tomislav<br />

Mihotić, te gradonačelnici i načelnici<br />

gradova i općina s područja Cetinskog<br />

kraja. Nakon sjednice svečano se otvorio<br />

obnovljeni most na Panju. Osim<br />

mosta, uređen je i njegov okoliš te je,<br />

po uzoru na staru koja je srušena u 2.<br />

svjetskom ratu izgrađena nova kapelica.<br />

Dodijeljene su i kolektivne nagrade Općine.<br />

Ovogodišnji laureati su: Hrvatsko<br />

kulturno umjetničko društvo Peruča Hrvace,<br />

za očuvanje tradicijskih običaja i<br />

kulturne baštine, te Državna geodetska<br />

uprava, Područni ured za katastar Split,<br />

ispostava Sinj za primjerenu suradnju i<br />

stručnu pomoć u rješavanju prostorno<br />

planske dokumentacije u svrhu izgradnje<br />

infrastrukture.<br />

26. rujna<br />

Povodom Dana<br />

Općine Dugopolje,<br />

te blagdana<br />

sv. Jerolima i sv.<br />

Mihovila, održana<br />

je svečana<br />

sjednica Općinskog<br />

vijeća Općine<br />

Dugopolje.<br />

Načelnik ooćine<br />

Zlatko Ževrnja<br />

osvrnuo se na<br />

g o s p o d a r s k i<br />

razvoj putem<br />

poduzetničkih<br />

(gospodarskih)<br />

zona. Naglasio je kako je Dugopolje<br />

općina koja je najviše postigla na planu<br />

gospodarskog razvoja od svih općina<br />

u Republici Hrvatskoj. U deset godina<br />

investirano je 154 milijuna kuna u<br />

razvoj gospodarskih zona (infrastruktura,<br />

imovinsko-pravni odnosi, projektna<br />

dokumentacija). Načelnik Ževrnja<br />

prezentirao je nove projekte: sportsku<br />

zonu Podi, Aquapark, stambene zone,<br />

te početak izgradnje kanalizacijskog<br />

sustava, koji je obilježen dan prije. Vodi<br />

se računa i o kulturi, pa se tako otvorila<br />

Narodna knjižnica, te je ustanovljena<br />

Etnografska zbirka. Nazočnima i svim<br />

žiteljima ovog kraja Dan općine čestitao<br />

je zamjenik župana Luka Brčić.<br />

Čestitao je na svim uspjesima, te naglasio<br />

kako je Dugopolje gospodarski<br />

biser naše županije, te može biti uzor<br />

svim općinama kako u županiji, tako i<br />

u cijeloj Hrvatskoj. Istakao je kako je<br />

ovakav uspjeh plod elana, sposobnosti<br />

ali nadasve ljubavi prema ovom kraju.<br />

Svečanoj sjednici bili si nazočni Mirko<br />

Smoljić pomoćnik ministra znanosti,<br />

obrazovanja i športa, Ivan Merćep,<br />

načelnik Policijske uprave <strong>Splitsko</strong>dalmatinske,<br />

dogradonačelnik Grada<br />

Splita Jozo Balić, te mnogobrojni uzvanici<br />

i mještani općine. Nakon svečane<br />

sjednice otvorena je izložba akademskog<br />

kipara Ante Župića. O njegovom<br />

životu i djelu nazočne je upoznao Stanko<br />

Balić predsjednik Općinskog vijeća<br />

Općine Dugopolje.<br />

29. rujna<br />

Grad Trilj svečano<br />

obilježava Dana<br />

grada, te blagdan<br />

sv. Mihovila nebeskog<br />

zaštitnika<br />

Trilj. 26. rujna<br />

u holu Osnovne<br />

škole “Trilj” održana<br />

je svečana<br />

sjednica gradskog<br />

vijeća Grada Trilja,<br />

a ujedno je i obilježen<br />

dan škole.<br />

U kratkom uvodnom<br />

govoru sve<br />

prisutne je pozdravio i zahvalio im na<br />

dolasku gradonačelnik Trilja Ivan Šipić.<br />

Sjednici su nazočili ministar znanosti,<br />

obrazovanja i sporta Dragan Primorac,<br />

državni tajnici Jozo Sarač i Zdravko Livaković,<br />

zamjenici župana <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije Luka Brčić i Anđelka<br />

Vuković, te dekan Cetinskog dekanata<br />

don Stipe Ljubas. Na sjednici su uručene<br />

i ovogodišnje nagrade Grada Trilja.<br />

Ovogodišnji dobitnici su: Luca Vudrag<br />

iz Vojnića za osobne zasluge, te tvrtka<br />

“Vukan invest” iz Novih Sela za uspjeh<br />

u gospodarstvu. Položen je i kamen temeljac<br />

za nadogradnju Osnovne škole<br />

“Trilj”. Kamen je blagoslovio don Stipe<br />

Ljubas, a položio ga je ministar Dragan<br />

Primorac. Svečanost su uveličali svojim<br />

nastupom klapa “Trilj”, limena glazba<br />

grada Trilja, te triljske mažoretkinje.<br />

30. rujna<br />

Svečanom sjednicom<br />

Općinskog vijeća,<br />

dodjelom priznanja,<br />

misnim slavljem,<br />

kulturnim i sportskim<br />

priredbama, te pučkom<br />

feštom stanovnici<br />

Pučišća, proslavili<br />

su, blagdan sv.<br />

Jere, svog nebeskog<br />

zaštitnika i Dan općine. Osobna nagrada<br />

ove godine otišla je u ruke časnoj<br />

sestri Mihaeli Mihić, koja već 23 godine<br />

djeluje u ovom živopisnom bračkom<br />

mjestu. Kolektivne nagrade dobili<br />

su mjesni šahovski klub i Bras čuta, te<br />

Glazbena udruga sa svojom limenom<br />

glazbom, koja je i najavila ovo slavlje.<br />

Još su jedan razlog za slavlje imali pučišćani:<br />

obilježavanje 140. obljetnice<br />

utemeljenja čitaonice “Hrvatski skup“,<br />

prve na Braču i među prvima u Dalmaciji.<br />

Kao kulturno-prosvjetna ustanova,<br />

čitaonica je bila ishodište nacionalnog<br />

duha, mjesto gdje se širila svijest o<br />

nacionalnoj samosvojnosti i identitetu<br />

te hrvatskom jeziku u vrlo nepovoljnim<br />

političkim prilikama. Moto čitaonice bio<br />

je i ostao: “Česta kaplja kamen dube”.<br />

Načelnik općine Alen Parunov najavio<br />

je kako će čitaonica uskoro dobiti dodatni<br />

prostor za rad i djelovanje.<br />

Pripremila: Ana-Marija Škorić

24 kronika sdž<br />

događaji, susreti<br />

Veliki požari kod Makarske i Omiša<br />

Veliki šumski požar izbio je 19. rujna 2008. godine zapadno od Makarske, te je u jednom trenutku zaprijetio<br />

naseljima Krvavica i Bratuš, svetištu Vepric, te prigradskom naselju Makarske Veliko Brdo. Njegovo gašenje<br />

bilo je otežano zbog nepristupačnog terena i jake bure koja se tijekom jutra smirila, pa je bila moguća uporaba<br />

zračnih snaga.<br />

požar u Makarskoj<br />

Požar je izbio u šumi iznad svetišta<br />

Vepric, kod Velikog Brda, u pravcu<br />

mjesta Krvavice. Zbog jake bure vrlo<br />

brzo se širio prema Krvavici i Bratušu,<br />

na jednu stranu, te prema obroncima<br />

Biokova na drugu stranu. U jednom<br />

dijelu iznad magistrale približio se<br />

i svetištu Vepric koje je obranjeno<br />

od vatre. U jednom trenutku vatrena<br />

stihija se približila kućama u mjestu<br />

Krvavica, predio Kuk, koju su vatrogasci<br />

uspješno svladali i zaustavili,<br />

ali je vjetar ponovno aktivirao požar<br />

pa se vatra proširila prema Promajni.<br />

Tijekom subote ujutro i prijepodneva<br />

u gašenje požara pokušale su se<br />

uključiti zračne snage, protupožarni<br />

zrakoplovi, air tractori i helikopteri, ali<br />

zbog jake bure morali su se vratiti u<br />

bazu.<br />

Na požarište je upućeno više od<br />

300 gasitelja iz vatrogasnih postrojbi<br />

s područja cijele Dalmacije. Zbog<br />

širenja vatrene stihije koja se približila<br />

nadomak samog Grada Makarske, a<br />

dijelom i zašla u naselje Veliko Brdo,<br />

sazvan je Stožer zaštite i spašavanja<br />

Grada Makarske, a zapovjednik<br />

stožera Marko Ožić-Bebek izdao je<br />

zapovijed o provođenju izvanrednog<br />

stanja i djelomičnoj evakuaciji<br />

iz neposredne zone ugroze. Stožer<br />

je stavio u pripravnost i mobilizirao<br />

sve nadležne službe koje su provele<br />

spašavanje, evakuaciju i zbrinjavanje<br />

150 građana i turista iz naselja Veliko<br />

Brdo. Zatraženo je i pojačanje vatrogasnih<br />

snaga iz unutrašnjosti, kao i<br />

pomoć pripadnika HV i interventne<br />

policije, koji su tijekom noći počeli pristizati<br />

na opožareno područje. Tijekom<br />

jutra Makarsku su posjetili članovi<br />

Stožera za zaštitu i spašavanje <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije, predvođeni<br />

dožupanom Lukom Brčićem. O izbijanju<br />

požara obaviješten je i župan<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije i predsjednik<br />

Hrvatske vatrogasne zajednice<br />

Ante Sanader, koji je prekinuo<br />

službeno putovanje u inozemstvu i<br />

zaputio se u Makarsku. Tijekom noći<br />

požarište je obišao ministar unutarnjih<br />

poslova Berislav Rončević u pratnji<br />

ravnatelja Državne uprave za zaštitu<br />

i spašavanje Damira Truta, ravnatelja<br />

Policije Marijana Benka, glavnog<br />

vatrogasnog zapovjednika Mladena<br />

Jurina, županijskog vatrogasnog<br />

zapovjednika Dražena Glavine, te<br />

drugih dužnosnika sustava zaštite i<br />

spašavanja SDŽ. U nedjelju ujutro<br />

bura se stišala, pa je nakon intervencije<br />

zračnih protupožarnih snaga,<br />

(3 helikoptera, 2 air-tractora i jednog<br />

kanadera veliki požar stavljen<br />

je pod nadzor gasitelja. U požaru je<br />

vatrena stihija progutala preko 700<br />

hektara površine borove šume, te dio<br />

maslinika. Važno je istaknuti da su u<br />

gašenju i sprječavanju širenja požara<br />

sudjelovale snage iz cijele Hrvatske,<br />

sa svim raspoloživim snagama.<br />

Veliki požar izbio je i na području<br />

Omiša 27. rujna 2008. godine<br />

Požar je izbio 27. rujna 2008. godine<br />

na području Brnistre, uz cestu<br />

između mjesta Gata i Omiša . Odmah<br />

po dojavi obaviješteni su DVD Omiš<br />

i PP Omiš. Najprije se zapalila gusta<br />

borova šuma, a vatra se brzo proširila<br />

na nisko raslinje, makiju i travu.<br />

Na požarište u Omišu su upućen 1<br />

kanader, 2 helikoptera i 2 air-traktora<br />

koji zbog jakog vjetra nisu mogli<br />

djelovati, pa je gašenje požara nastavljeno<br />

zemaljskim snagama kojima<br />

je pomoć stizala sa svih strana, a<br />

smanjenjem vjetra zračnu potporu su<br />

pružala dva helikoptera.<br />

Zbog jake bure požar se ubrzano širio<br />

prema mjestu Naklice i vikendaškom<br />

naselju, gdje su ga vatrogasci zaustavili.<br />

Zatim se vatrena stihija širila<br />

prema mjestu Tugare, gdje je intervencijom<br />

vatrogasaca, te uključenjem<br />

zračnih snaga i zaustavljen. Cijelu<br />

noć gasitelji su sanirali teren i pod njihovim<br />

nadzorom su bili rubni dijelovi<br />

požara, te nije bilo širenja vatre na<br />

cijelom opožarenom području na kojem<br />

više nema otvorenoga plamena.<br />

28. rujna, na požarište je upućen<br />

jedan Canadair i 1 air tractor, koji<br />

su djelovali i izviđali nepristupačno<br />

opožareno područje do 10,30 sati.<br />

Tijekom dana provedena je smjena<br />

snaga na terenu koje su obavljale sanaciju<br />

požarišta, a istoga dana požar<br />

je proglašen ugašenim. U gašenju<br />

požara su sudjelovali vatrogasci s<br />

područja čitave <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije, zatim 2 izviđačko navalna<br />

zrakoplova air tractor, 1 zrakoplov<br />

Canadair, 2 helikoptera Mi-8 MTV,<br />

pripadnici Državnih intervencijskih<br />

postrojbi iz Splita, Zadra, Šibenika i<br />

Dubrovnika, namjenski organizirane<br />

snage (NOS) Hrvatske vojske, ukupno<br />

194 vatrogasca sa 57 vatrogasnih<br />

vozila.<br />

U požaru je izgorjelo je oko 180 ha<br />

niskog raslinja, borove šume i trave.<br />

požar u Omišu<br />

A-M. Š.

događaji, susreti<br />

kronika sdž<br />

25<br />

17. obljetnica Hrvatske ratne mornarice<br />

Kao i svake godine 18. rujna svečano se obilježava Dan Hrvatske ratne mornarice.<br />

Priča o Hrvatskoj ratnoj mornarici počinje davne 887. godine.<br />

U 7. stoljeću u krajeve biokovskoneretvanskog<br />

područja dolaze Hrvati.<br />

Ovo područje od Cetine do Neretve<br />

bilo je izvan granica jedinstvene<br />

hrvatske države i nazivalo se Paganija.<br />

Stanovnici Paganije svojim<br />

gusarskim brodovima su se branili i<br />

ometali slobodu plovidbe Mlečanima,<br />

koji su prema njima poduzimali vojne.<br />

Jedna od tih mletačkih vojni završila je<br />

pogubno po njih. Mletački dužd Petar<br />

I Kandija na dan 18. rujna 887. godine<br />

isplovio je sa svojom mornaricom. Na<br />

njegovu nesreću iskrcao se kod mjesta<br />

Mukula (Makarska) i bio poražen i<br />

ubijen. Sjećanje na taj događaj, te osobito<br />

značenje i mjeseca rujna 1991.<br />

godine u stvaranju HRM-a uzeti su<br />

kao Dan hrvatske ratne mornarice.<br />

Stoga se ovogodišnja središnja proslava<br />

Dana hrvatske ratne mornarice<br />

i sedamnaesta obljetnica ustrojavanja<br />

HRM-a odvijala u Makarskoj.<br />

Program proslave započeo je već<br />

13. rujna Regatom hrvatskih mornara.<br />

Nastavio se 15. rujna izložbom<br />

ratnih fotografija Jure Odaka pod nazivom<br />

“Da se ne zaboravi” u Gradskoj<br />

galeriji Antuna Gojaka, a 16.<br />

rujna u Glazbenoj školi održana je<br />

večer poezije “Hrvatski stihoplov”.<br />

Središnja proslava HRM-a započela je<br />

u srijedu 17. rujna u jutarnjim satima<br />

kada je u makarsku luku uplovila Ratna<br />

flota HRM-a, a građani su imali prilike<br />

posjetiti brodove HRM-a, te uživati<br />

u koncertu Orkestra HRM i Klape HRM<br />

Sv. Juraj.<br />

U katedrali sv. Marka služena je sveta<br />

misa koju je predvodio monsignor Juraj<br />

Jezerinac, vojni ordinarij u Republici<br />

Hrvatskoj.<br />

Dan HRM-a, 18. rujan, započeo je<br />

jutarnjom budnicom Orkestra HRMa,<br />

te polaganjem vijenaca i paljenjem<br />

svijeća u spomen na poginule branitelje<br />

iz Domovinskog rata. Izaslanstvo<br />

Grada Makarske je uz nazočnost<br />

izaslanstva HRM-a, pripadnika bivše<br />

156. brigade Hrvatske vojske i gradskih<br />

udruga, položilo vijenac na spomen-ploču<br />

bitke kod Makarske 887.<br />

godine.<br />

Na Spomeniku hrvatskom branitelju<br />

i Središnjem križu na Gradskom<br />

groblju vijence su položila<br />

izaslanstva Ureda Predsjednika,<br />

Oružanih snaga Republike Hrvatske,<br />

HRM-a, Vojno-diplomatskog zbora<br />

i izaslanstvo Grada Makarske.<br />

Gradska je riva bila prepuna postrojbi<br />

HRM-a, kao i mnogobrojnih građana.<br />

Na pramcu raketne topovnjače<br />

Šibenik, sa svojim izaslanstvom u<br />

luku je uplovio Predsjednik RH i<br />

vrhovni zapovjednik Oružanih snaga<br />

RH Stjepan Mesić, te položio vijenac<br />

u more, u spomen poginulim hrvatskim<br />

pomorcima.<br />

Postroju HRM-a i građanstvu obratili su<br />

se kontraadmiral Ante Urlić, zapovjednik<br />

HRM-a, general zbora Josip Lucić,<br />

načelnik Glavnog stožera OS RH,<br />

Branko Vukelić, ministar obrane RH.<br />

Predsjednik RH Stjepan Mesić uputio<br />

je čestitke pripadnicima HRM-a, nakon<br />

čega je uslijedila dodjela promaknuća,<br />

nagrada i pohvala časnicima HRM-a.<br />

Proslavu su uveličale avionske<br />

akrobacije koje su bile prava<br />

atrakcija nad makarskom lukom.<br />

Proslava Dana HRM-a ujedno je i zatvaranje<br />

programa Makarskog ljeta,<br />

tako je na Kačićevom trgu u večernjim<br />

satima zastavu Makarskog ljeta spustio<br />

gradonačelnik. Program Modre<br />

noći, kako je nazvan ceremonijal zatvaranja<br />

Makarskog ljeta, upotpunile<br />

su makarske klape svojim koncertom.<br />

Pripremila: Ana-Marija Škorić

26 kronika sdž<br />

događaji, susreti<br />

Revijalna utakmica predstavnika <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije i profesora sa Sveučilišta u Splitu<br />

Dana 22.rujna 2008. u športskoj dvorani Osnovne škole Dugopolje odigrana je revijalna utakmica između<br />

djelatnika <strong>Splitsko</strong> dalmatinske županije i profesora sa Sveučilišta u Splitu.<br />

Utakmica se već četvrtu godinu tradicionalno<br />

igra u organizaciji općine<br />

Dugopolje, a uoči Dana Općine.<br />

U ovoj vrlo zanimljivoj i dinamičnoj<br />

utakmici rezultatom 5:3 pobijedila je<br />

ekipa <strong>Splitsko</strong> dalmatinske županije<br />

koja je nastupila u sastavu : Luka Brčić,<br />

Dalibor Ninčević, Goran Petrović,<br />

Ante Boban, Tomislav Zaninović,<br />

Anđelko Katavić, Petar Matković,<br />

Damir Gabrić ,Renato Žuvela, Martin<br />

Bućan i Ante Mihanović, te pojačanjem<br />

koje su činili načelnik općine<br />

Dugopolje Zlatko Ževrnja i načelnik<br />

policijske uprave <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije Ivan Merćep.<br />

Ekipa Sveučilišta u Splitu kojoj je<br />

ove godine falio don Mladen Parlov,<br />

istinski nogometni virtuoz nastupila<br />

je u sastavu: Tomislav Kilić, Dinko<br />

Begušić, Božo Terzić, Nikša Kovač,<br />

Srđan Kovač, Sven Gotovac, Željko<br />

Domazet i Boris Čulić svi sa FESB-a,<br />

Zoran Đogaš, Medicinski fakultet, te<br />

Ivica Luketin i Tomo Miletić<br />

sa PMF-a.<br />

Na zajedničkom druženju<br />

poslije utakmice kapetanu<br />

pobjedničke ekipe zamjeniku<br />

župana Luki Brčiću<br />

uručen je prijelazni pehar<br />

koji se dodjeljuje pobjedniku.<br />

Najljepši pogodak<br />

postigao je županijski vijećnik<br />

Goran Petrović inače i sam<br />

profesor na FESB-u, što je protumačeno<br />

kao čin osvete svojim kolegama<br />

koji su ga pustili iz svoje ekipe.<br />

A-M. Š.<br />

Međunarodno prvenstvo maloljetnih<br />

dragovoljaca Domovinskog rata<br />

Uz Peručko jezero u naselju Dabar općina Hrvace održano je 19. i 20. rujna 2008. godine međunarodno prvenstvo<br />

maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata<br />

Pod motom “Branitelji hrvatskog naroda<br />

bez obzira na godine“, na poligonu braniteljske<br />

zadruge za avanturistički turizam<br />

“Patriot“, održan je trodnevni susret županijskih<br />

organizacija Udruge maloljetnih<br />

dragovoljaca Domovinskog rata Hrvatske.<br />

Na poligonu koji se prostire na čak 12 hektara,<br />

održana su natjecanja u povlačenju<br />

konopa, airsoftu-ratnim igrama, boćanju,<br />

a na Peručkom jezeru, koje je i samo bilo<br />

borbeno poprište u Domovinskom ratu<br />

dragovoljci su odmjerili snage u veslanju.<br />

Na susretu se okupio 120 sudionika, a<br />

maloljetni branitelji i njihovi gosti oživjeli<br />

su uspomene iz Domovinskog rata kada<br />

obrana Domovine nije pitala za godine.<br />

Također se raspravljalo o problemima<br />

vezanima uz rad udruge, te drugim problemima<br />

vezanima uz život i rad članova<br />

udruge. Osim zabave i sjećanja na slavne<br />

dane borbe za Domovinu, branitelji su<br />

imali i konstruktivnih sadržaja. Tako je u<br />

okviru susreta održano predavanje o osnivanju<br />

i radu zadruga koje su se pokazale<br />

dobrim primjerom zapošljavanja branitelja<br />

i njihove socijalizacije u sferi rada. Damir<br />

Besednik, predsjednik Udruge naglasio je<br />

kako su ovi susreti dio znanstveno-istraživačkog<br />

projekta “Neki aspekti socioekonomskog<br />

statusa hrvatskih branitelja iz<br />

Domovinskog rata i njihove djece“, a koji<br />

se provodi na 400 ispitanika maloljetnih<br />

branitelja.<br />

Svaka županija bila je predstavljena sa<br />

četiri natjecatelja. Predstavnici <strong>Splitsko</strong>dalmatinske<br />

županije pokazali su se najbolji<br />

u potezanju konopa i balotama, a u<br />

airsoft ratnim igrama pobjedu su odnijeli<br />

predstavnici Zagrebačke županije. U veslanju<br />

na Peručkom jezeru najbolji su bili<br />

dragovoljci Osječko-baranjske županije.<br />

Mario Vujević upravitelj braniteljske udruge<br />

“Patriot“ i domaćin ove manifestacije<br />

istakao je kako će se uskoro organizirati<br />

slične aktivnosti i druženja, a sve u cilju<br />

zbližavanja i okupljanja braniteljske populacije.<br />

Zamjenik župana <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije Luka Brčić, gradonačelnik Grada<br />

Sinja Ivan Nasić i predsjednik Udruge Damir<br />

Besednik uručili su nagrade, pokale i<br />

zahvalnice najboljima.<br />

A-M. Š.

događaji, susreti<br />

kronika sdž<br />

27<br />

13. Državno športsko natjecanje dragovoljaca i<br />

veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske<br />

“Baška Voda 2008“<br />

U Baškoj Vodi je od 26. do 28. rujna<br />

2008., održano 13. Državno športsko<br />

natjecanje dragovoljaca i veterana<br />

Domovinskog rata RH “Baška Voda<br />

2008.“. Organizator športskog natjecanja<br />

i druženja branitelja bila je Udruga dragovoljaca<br />

i veterana Domovinskog rata RH i<br />

UDVDR-a podružnica <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije. Pokrovitelj je Ministarstvo<br />

obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,<br />

a supokrovitelji su bili <strong>Splitsko</strong><strong>dalmatinska</strong><br />

županija, Grad Split, Grad<br />

Makarska, Općina Baška Voda i Općina<br />

Brela. Svečano otvaranje upriličila je<br />

ministrica Jadranka Kosor. Otvaranju je<br />

bio nazočan zamjenik župana <strong>Splitsko</strong>dalmatinske<br />

županije Luka Brčić.<br />

Natjecanje se sastoji od nekoliko disciplina<br />

koje se odvijalo u općinama i gradovima<br />

<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije: Splitu,<br />

Makarskoj, Brelima, Baškoj Vodi koja je<br />

ujedno bila glavni domaćin. Običaj je da<br />

se igre svake godine odvijaju u drugoj<br />

županiji, pa tako ove godine domaćin<br />

bila <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija.<br />

Muškarci su se natjecali u sljedećim<br />

disciplinama: stolni tenis, boćanje, mali<br />

nogomet, povlačenje konopa, kuglanje,<br />

streljaštvo i šah, a žene u disciplini elektronski<br />

pikado. Da bi ovaj događaj što<br />

više približili građanima, ove godine, na<br />

atraktivnoj lokaciji u Makarskoj, ispred<br />

zgrade Gradskog poglavarstva, održano<br />

je natjecanje u povlačenju konopa gdje<br />

se okupilo oko 300 sudionika. Najjači u<br />

ovoj atraktivnoj disciplini bili su branitelji<br />

Dubrovačko-neretvanske županije.<br />

Na Gradskom sportskom centru odigrana<br />

je humanitarna nogometna utakmica<br />

između ratnih zapovjednika i već<br />

poznatih Split Starsa. Pobijedila je ekipa<br />

ratnih zapovjednika sa rezultatom 3:1.<br />

Sveukupni pobjednik natjecanja bila je<br />

ekipa Primorsko-goranske županije, druga<br />

je bila <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija,<br />

dok je treće mjesto zauzela Istarska<br />

županija. <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija<br />

zauzela je prvo mjesto u kuglanju i u malom<br />

nogometu.<br />

Sudjelovalo je 1300 branitelja sa područja<br />

21 županije, pa je tako ovogodišnje<br />

natjecanje, kako doznajemo od organizatora<br />

Davora Perkovića, predsjednika<br />

UDVDR-a, podružnice <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske<br />

županije najmnogobrojnije do<br />

sada održano. Kako doznajemo od organizatora<br />

u 90 posto disciplina bile su<br />

zastupljene sve županije.<br />

Kako bi što bolje prezentirali svoju<br />

županiju, te izrazili gostoprimstvo, organizatori<br />

su priredili ribarsku večer za sve<br />

sudionike natjecanja. Gosti su zajedno<br />

sa svojim domaćinima mogli uživati u<br />

srdeli i tunjevini iz Postira, te proizvodima<br />

karakterističnima za ovaj kraj.<br />

13. Državno športsko natjecanje dragovoljaca<br />

i veterana Domovinskog rata<br />

prošlo je u športskom duhu i zajedništvu<br />

svojstveno upravo njima – hrvatskim braniteljima.<br />

A-M. Š.

28 kronika sdž<br />

događaji, susreti<br />

G USAR S K<br />

Polako i pod krinkom vrućih ljetnih noći iz omiških kamenih uličica s masom se svake godine stope gusari iz<br />

Polako i pod krinkom vrućih ljetnih noći<br />

iz omiških kamenih uličica s masom se<br />

svake godine stope gusari iz redova<br />

starih knezova Kačića, vjerni spomen<br />

na nekadašnju burnu povijest grada<br />

stvorenog na ušću rijeke Cetine.<br />

U organizaciji Turističke zajednice Grada<br />

Omiša i pod pokroviteljstvom Grada<br />

Omiša i <strong>Splitsko</strong> - dalmatinske županije<br />

18. kolovoza 2008., u gradskoj luci u<br />

Omišu, održala se rekonstrukcija Gusarske<br />

bitke. Potomci drevnih Omiških<br />

Gusara s uvijek dragim gostima, Kliškim<br />

Uskocima, Kumpanjijama s Korčule i<br />

Dubrovačkim trombunjerima pokušali<br />

su nas barem na jednu večer vratiti<br />

stoljeća unazad i dočarati nemirna vremena<br />

kad su stari Omišani bili strah i<br />

trepet ovog dijela Jadrana.<br />

Prije same bitke održan je revijalni<br />

mimohod “Moreškanata”, “Uskoka”<br />

i “Gusara” omiškim ulicama, nakon<br />

čega su se povijesne skupine ukrcale<br />

na brodove. Rekonstrukcija<br />

gusarske<br />

bitke odigrala se u<br />

gradskoj luci, a tko<br />

je “preživio” iskrcao<br />

se na Mulo gdje je<br />

odigran korčulanski<br />

povijesni bojni ples<br />

“Moreška” .<br />

Danas Omiš,<br />

turistički gradić od<br />

6000 stanovnika (po<br />

popisu 1991.), teško<br />

možemo zamisliti da<br />

je u srednjem vijeku<br />

bio opasno gusarsko<br />

gnijezdo na Jadranu.<br />

U tim burnim vremenima<br />

Omiš je<br />

važno središte Neretvanske<br />

kneževine<br />

(današnje omiške,<br />

poljičke i makarske<br />

općine s Bračom,<br />

Hvarom, Korčulom<br />

i Mljetom). Tadašnji<br />

Omiš, središte gusarskih<br />

akcija, prkosio<br />

je Mlečanima, tada<br />

najjačoj pomorskoj sili, moćnom bizantskom<br />

caru Manuelu Komnenu<br />

(1120.-1180.) i njemačko-rimskom<br />

caru Fridriku I., kralju Jeruzalema i Sicilije<br />

(1152.-1190.).<br />

Prvi spomen o neretvanskim gusarima<br />

nalazi se u Chronicon Venetum Ivana<br />

Đakona, kapelana dužda<br />

Petra II. Orseola. Ta kronika<br />

obuhvaća razdoblje od<br />

805. do 1008. godine. U njoj<br />

se opisuju sukobi Neretvana<br />

i Venecije i prvi pokušaj<br />

Mlečana da okončaju napade<br />

na svoje brodove.<br />

Kada je 830. godine čitavom<br />

europskom dijelu Mediterana<br />

zaprijetila opasnost<br />

od arapske flote, Neretvani<br />

sklapaju mir s duždom Ivanom<br />

Particijakom o obustavi<br />

međusobnih sukoba na moru i nesmetanoj<br />

plovidbi mletačkih brodova<br />

neretvanskim vodama, a Mlečani su se<br />

obvezali na plaćanje godišnjeg danka<br />

za slobodnu plovidbu.<br />

Međutim, sporazum se nije dugo<br />

poštovao. Kroničar zapisuje: Izlazeći<br />

iz svojih špilja na okretnim i brzim<br />

brodovima, Neretvani su se poput sokola<br />

zalijetali na brodove koji su plovili<br />

njihovim vodama, bez poštovanja<br />

mletačke zastave. Godine 834. i 835.<br />

zabilježeno je mnogo gusarskih napada<br />

i zarobljavanja nekoliko mletačkih<br />

brodova, koji su se vraćali iz luka vojvodstva<br />

Benevento.<br />

Od 12. stoljeća zasebno su poglavlje u<br />

našoj pomorskoj povijesti omiški Kačići,<br />

koji se također ističu u gusarskim akcijama.<br />

Omišani ne kontroliraju samo<br />

plovidbu Jadranom na svojem području<br />

nego se zalijeću i dalje sve do Kotora.<br />

Zahvaljujući svojoj snazi, uspijevaju<br />

1167. sklopiti ugovor s Kotoranima,<br />

koji se obvezuju da će im plaćati otkupninu<br />

za slobodnu plovidbu, a 1190. s<br />

Dubrovčanima koji pristaju na godišnji<br />

otkup za nesmetano kretanje vlastitih<br />

brodova po čitavom Jadranu i tuđih<br />

(apulijskih) od Molunata do Vratnika.<br />

Nakon što Mlečani početkom 13.<br />

stoljeća zaposjedaju Zadar i Dubrovnik,<br />

Omišani pljačkaju mletačke i<br />

italske trgovačke brodove i na istočnoj<br />

i na zapadnoj obali Jadrana. Zbog toga<br />

se zamjeraju svim svojim susjedima, a<br />

osobito se na njih ljuti papa Honorije III.

događaji, susreti<br />

kronika sdž<br />

29<br />

A BIT K A<br />

redova starih knezova Kačića, vjerni spomen na nekadašnju burnu povijest grada stvorenog na ušću rijeke<br />

mirovne odredbe i gusare po Jadranu<br />

ugrožavajući ne samo susjedne otoke<br />

nego i obalu južne Italije. U strahu od<br />

njihovih napada Mlečanima se 1323.<br />

predaju Trogir i Šibenik, a nakon četiri<br />

godine i Split.<br />

Dominaciju na Jadranu stekli su omiški<br />

gusari hrabrošću i posebnom konstrukcijom<br />

brodovlja. U dokumentima, poveljama<br />

i pismima o omiškom brodovlju<br />

spominju se opći nazivi ligmes, galea,<br />

navis, ali se sve češće navode i<br />

sagittae (strijele). To potvrđuje da su<br />

Omišani imali takvu vrstu broda koja je<br />

bila malo poznata u povijesti pomorstva<br />

i brodogradnje.<br />

(1216.-1227.) jer su napadali kršćanske<br />

brodove koji su prevozili križare na istok,<br />

prema Palestini.<br />

Omišani su u prvoj polovici 13. stoljeća<br />

posebno rado napadali i pljačkali<br />

križarske konvoje, krcate opljačkanim<br />

blagom nevjernika, u povratku iz Sv.<br />

Zemlje ili s Levanta. U tomu imaju<br />

potporu Splita, Zadra i vjerojatno<br />

Genovežana. Zato papin legat Akoncije<br />

poziva 1221. sve dalmatinske i<br />

hrvatske stanovnike da se bore protiv<br />

omiških gusara, heretika i otpadnika od<br />

katoličke vjere. Kako je njegov poziv<br />

naišao na slab odjek, akcija nije uspjela,<br />

a Omišani su se nakon pet godina<br />

pomirili s papom.<br />

Polovicom 13. stoljeća Omišani napadaju<br />

ne samo mletačke već i sve<br />

brodove pod njihovim nadzorom.<br />

Posebno su na udaru splitski trgovački<br />

brodovi, pa se Splićani udružuju s Trogiranima<br />

i 1259. uspješno napadaju<br />

Omišane. Nakon pobjede saveznika<br />

Omišani se oporavljaju i nastavljaju<br />

gusariti pa protiv njih osnivaju 1274.<br />

savez, kralj Karlo Napuljski, Splićani<br />

i Šibenčani, pod čijom prijetnjom<br />

Omišani iste godine sklapaju u Zadru<br />

mir s Mlečanima, ali ovi šest godina<br />

poslije (1280.) zauzimaju Omiš. Pošto<br />

su brodove izvukli iz opsade, ogorčeni<br />

Omišani ubrzo oslobađaju grad i<br />

usmjeravaju se na mletačke galije.<br />

Mlečani 1286./87. angažiraju Dubrovčane<br />

i bribirske knezove (bana Pavla i<br />

njegovu braću Jurja i Mladena) u akciji<br />

protiv Omišana, koji pod pritiskom toga<br />

saveza sklapaju mir s Venecijom na tri<br />

godine (1290.). Međutim, i dalje krše<br />

Ovo su samo neke crtice iz bogate<br />

gusarske povijesti omišana. Dio tog<br />

nasljeđa uprizoreno je i ovogodišnjom<br />

gusarskom bitkom. Cijeli grad Omiš<br />

pretvorio se u ondašnje doba. Krv gusara<br />

se probudila. Nama došljacima<br />

bilo je neobično, a pomalo i neugodno<br />

što nismo dio te gusarske garde.<br />

Možda ćemo i mi dogodine obući bijelo<br />

- plavu majicu, staviti maramu i tako se<br />

pridružiti stotinama gusara koji u suton<br />

gusarske bitke zaposjednu grad.<br />

Pripremila: Ana-Marija Škorić

30 kronika sdž<br />

GRADOVI<br />

Grad Split<br />

• Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split<br />

• Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253, 310-250<br />

• Faks: (+385 21) 310-254<br />

• E-mail: grad@split.hr<br />

• Web: http://www.split.hr<br />

Grad Hvar<br />

• Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar<br />

• Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094<br />

• Faks: (+385 21) 718-096<br />

• Web: http://www.hvar.hr/gradhvar<br />

Grad Imotski<br />

• Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski<br />

• Telefon: (+385 21) 841-125<br />

• Faks: (+385 21) 841-078<br />

• Web: http://www.imotski.hr<br />

Grad Kaštela<br />

• Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac<br />

• Telefon: (+385 21) 224-122, 224-675<br />

• Faks: (+385 21) 224-201<br />

• E-mail: grad-kastela@st.htnet.hr<br />

• Web: http://www.kastela.hr<br />

Grad Komiža<br />

• Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža<br />

• Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019<br />

• Faks: (+385 21) 713-166, 713-019<br />

• E-mail: grad.komiza@st.htnet.hr<br />

• Web: http://www.kastela.hr<br />

Grad Makarska<br />

• Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska<br />

• Telefon: (+385 21) 615-249<br />

• Faks: (+385 21) 612-046<br />

• E-mail: gradonacelnik@makarska.hr<br />

• web: http://www.makarska.hr<br />

Grad Omiš<br />

• Adresa: Trg kralja Tomislava 5, 21310 Omiš<br />

• Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059<br />

• Faks: (+385 21) 862-022<br />

• E-mail: omis02@grad-omis.htnet.hr<br />

• Web: http://www.omis.hr<br />

Grad Sinj<br />

• Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj<br />

• Telefon: (+385 21) 821-144, 821-081<br />

• Faks: (+385 21) 826-591<br />

• E-mail: grad-sinj-gradska-uprava@st.htnet.hr<br />

• Web: http://www.sinj.hr<br />

Grad Solin<br />

• Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin<br />

• Telefon: (+385 21) 211-144, 211-393<br />

• Faks: (+385 21) 211-120<br />

• E-mail: gradonacelnik@solin.hr<br />

• Web: http://www.solin.hr<br />

Grad Stari Grad<br />

• Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad<br />

• Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022<br />

• Faks: (+385 21) 717-818<br />

• E-mail: grad@stari-grad.hr<br />

• Web: http://www.stari-grad.hr<br />

Grad Supetar<br />

• Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar<br />

• Telefon: (+385 21) 756-710<br />

• Faks: (+385 21) 756-712<br />

• E-mail: info@gradsupetar.hr<br />

• Web: http://www.gradsupetar.hr<br />

Grad Trilj<br />

• Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj<br />

• Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135<br />

• Faks: (+385 21) 831-198<br />

• E-mail: grad-trilj@st.t-com.hr<br />

Grad Trogir<br />

• Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir<br />

• Telefon: (+385 21) 800-401<br />

• Faks: (+385 21) 800-408<br />

• E-mail: gradonacelnik@trogir.hr<br />

• Web: http://www.trogir.hr<br />

Grad Vis<br />

• Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis<br />

• Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031<br />

• Faks: (+385 21) 711-063<br />

• E-mail: grad-vis@st.t-com.hr<br />

Grad Vrgorac<br />

• Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac<br />

• Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128<br />

• Faks: (+385 21) 674-012<br />

• E-mail: grad-vrgorac@st.t-com.hr<br />

• Web: http://www.vrgorac.hr<br />

Grad Vrlika<br />

• Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika<br />

• Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024<br />

• Faks: (+385 21) 827-222<br />

• E-mail: grad@vrlika.hr<br />

• Web: http://www.vrlika.hr<br />

OPĆINE<br />

INFO STRANICE SDŽ<br />

Općina Baška voda<br />

Sjedište: Baška Voda<br />

Adresa: Obala sv. Nikole 65<br />

Telefon: 021 620 244<br />

Fax: 021 620 244<br />

Web: http://www.baskavoda.hr<br />

Općina Bol<br />

Sjedište: Bol<br />

Adresa: Uz pjacu 2<br />

Telefon: 021 635 811; 635 114<br />

Fax:: 021 635 044<br />

E-mail: opcina-bol@st.htnet.hr<br />

Općina Brela<br />

Sjedište: Brela<br />

Adresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1<br />

Telefon: 021 618 561; 618 330<br />

Fax: 021 618 331<br />

E-mail: opcina-brela@st.htnet.hr<br />

Općina Cista Provo<br />

Sjedište: Cista Provo<br />

Adresa: Cista Provo bb<br />

Telefon: 021 722 201; 722 103<br />

Fax: 021 670 218; 722 105<br />

E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.opcina-cista-provo.hr<br />

Općina Dicmo<br />

Sjedište: Dicmo<br />

Adresa: Kraj bb<br />

Telefon: 021 837 937<br />

Fax: 021 837 466<br />

E-mail: opcinadi-1@st.htnet.hr<br />

Općina Dugi Rat<br />

Sjedište: Dugi Rat<br />

Adresa: Poljička cesta 133<br />

Telefon: 021 734 900; 735 291<br />

Fax: 021 734 900<br />

E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.dugirat.com<br />

Općina Dugopolje<br />

Sjedište: Dugopolje<br />

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1<br />

Telefon: 021 668 290; 668 280<br />

Fax: 021 668 286<br />

E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hr<br />

Web: http://www.dugopolje.hr<br />

Općina Gradac<br />

Sjedište: Gradac<br />

Adresa: Stjepana Radića 3<br />

Telefon: 021 697 601<br />

Fax: 021 679 549<br />

E-mail: opcina-gradac-proracun@st.t-com.hr<br />

Općina Hrvace<br />

Sjedište: Hrvace<br />

Adresa: Hrvace bb<br />

Telefon: 021 829 005; 829 186<br />

Fax: 023 829 700<br />

E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hr<br />

Općina Jelsa<br />

Sjedište: Jelsa<br />

Adresa: Mala banda bb<br />

Telefon: 021 761 400; 761 548<br />

Fax: 021 761 549<br />

E-mail: opcina.jelsa@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.jelsa.hr<br />

Općina Klis<br />

Sjedište: Klis<br />

Adresa: Megdan 68<br />

Telefon: 021 240 292; 240 445<br />

Fax: 021 240 292<br />

E-mail: opcina.klis@st.t-com.hr<br />

Općina Lećevica<br />

Sjedište: Lećevica<br />

Adresa: 21 202 Lećevica<br />

Telefon: 021 250 099<br />

Fax: 021 250 099<br />

Općina Lokvičići<br />

Sjedište: Lokvičići<br />

Adresa: Lokvičići bb<br />

Telefon: 021 853 700<br />

Fax: 021 853 700<br />

E-mail: opcina.lokvicici@st.hinet.hr<br />

Općina Lovreč<br />

Sjedište: Lovreč<br />

Adresa: Lovreč bb<br />

Telefon: 021 723 001<br />

Fax: 021 723 002<br />

E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.lovrec.hr<br />

Općina Marina<br />

Sjedište: Marina<br />

Adresa: Ulica Ante Rudana 47<br />

Telefon: 021 889 524<br />

Fax: 021 889 524<br />

E-mail: opcina-marina@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.marina.hr<br />

Općina Milna<br />

Sjedište: Milna<br />

Adresa: Sridnja kala bb<br />

Telefon: 021 636 212; 636 122<br />

Fax: 021 636 122<br />

E-mail: milna@milna.hr<br />

Općina Muć<br />

Sjedište: Donji Muć<br />

Adresa: Donji Muć bb<br />

Telefon: 021 652 225; 652 237<br />

Fax: 021 652 214<br />

E-mail: opcina-muc@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.muc.hr<br />

Općina Nerežišća<br />

Sjedište: Nerežišća<br />

Adresa: Nerežišća bb<br />

Telefon: 021 637 300; 637 059<br />

Fax: 021 637 058<br />

E-mail: op-erezisca@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.nerezisca.com<br />

Općina Okrug<br />

Sjedište: Okrug Gornji<br />

Adresa: Bana Jelačića 17<br />

Telefon: 021 886 358<br />

Fax: 021 887 477<br />

E-mail: opcina-okrug@st.htnet.hr<br />

Općina Otok<br />

Sjedište: Otok na Cetini<br />

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8<br />

Telefon: 021 834 503<br />

Fax: 021 835 088<br />

E-mail: opcina-otok@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.opcina-otok.hr<br />

Općina Podbablje<br />

Sjedište: Drum<br />

Adresa: Kamenmost<br />

Telefon: 021 848 064<br />

Fax: 021 848 064<br />

Općina Podgora<br />

Sjedište: Podgora<br />

Adresa: A. Kačić Miošić 2<br />

Telefon: 021 625 299<br />

Fax: 021 625 279<br />

E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.podgora.hr<br />

Općina Podstrana<br />

Sjedište: Podstrana<br />

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3<br />

Telefon: 021 330 545; 330 477<br />

Fax: 021 330 271<br />

E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hr<br />

Web: http://www.podstrana.hr<br />

Općina Postira<br />

Sjedište: Postira<br />

Adresa: Vrilo bb<br />

Telefon: 021 632 133<br />

Fax: 021 632 107<br />

E-mail: opcina.postira@st.t-com.hr<br />

Općina Prgomet<br />

Sjedište: Prgomet<br />

Adresa: Prgomet bb<br />

Telefon: 021 797 790, 797 788<br />

Fax: 021 797 790<br />

E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hr<br />

Općina Primorski Dolac<br />

Sjedište: Primorski Dolac<br />

Adresa: Primorski Dolac bb<br />

Telefon: 021 899 445<br />

Fax: 021 899 445<br />

E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hr<br />

Općina Prožolac<br />

Sjedište: Proložac Donji<br />

Adresa: Trg dr. Franje Tuđmana bb<br />

Telefon: 021 846 158<br />

Fax: 021 845 158<br />

E-mail:mate.lasic@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.prolozac.hr<br />

Općina Pučišća<br />

Sjedište: Pučišća<br />

Adresa: Trg svetog Jeronima bb<br />

Telefon: 021 633 205; 633 290<br />

Fax: 021 633 205<br />

E-mail: opcina@pucisca.hr<br />

Web: http://www.pucisca.hr<br />

Općina Runovići<br />

Sjedište: Runovići<br />

Adresa: Trg fra Mije Runovića bb<br />

Telefon: 021 849 507<br />

Fax: 021 849 508<br />

E-mail: opcina-runovici@st.htnet.hr<br />

Web: http://www.runovici.hr<br />

Općina Seget<br />

Sjedište: Seget Donji<br />

Adresa: Trg hrvatskih vitezova Špiro Ševo Przelin<br />

Telefon: 021 880 037; 880 171<br />

Fax: 021 880 037<br />

E-mail: opcina.seget@inet.hr<br />

Općina Selca<br />

Sjedište: Selca<br />

Adresa: 21425 Selca<br />

Telefon: 021 622 663<br />

Fax: 021 622 019<br />

E-mail:<br />

Općina Sućuraj<br />

Sjedište: Sućuraj<br />

Adresa: Sućuraj bb<br />

Telefon: 021 773 229; 773 435<br />

Fax: 021 717 736<br />

E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hr<br />

Općina Sutivan<br />

Sjedište: Sutivan<br />

Adresa: Sutivan bb<br />

Telefon: 021 638 366, 717 508<br />

Fax: 021 717 509<br />

E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.sutivan.hr<br />

Općina Šestanovac<br />

Sjedište: Šestanovac<br />

Adresa: Šestanovac bb<br />

Telefon: 021 721 006; 721 441<br />

Fax: 021 721 006<br />

E-mail: opcina@sestanovac.hr<br />

Web: http://www.sestanovac.com<br />

Općina Šolta<br />

Sjedište: Grohote<br />

Adresa: Podkuća 8<br />

Telefon: 021 654 150; 654 123; 718 078<br />

Fax: 021 654 130<br />

E-mail: opcina-solta@st.htnet.hr<br />

Općina Tučepi<br />

Sjedište: Tučepi<br />

Adresa: Kraj 39 A<br />

Telefon: 021 623 568<br />

Fax: 021 623 595<br />

E-mail: opcina-tucepi@st.t-com.hr<br />

Web: http://www.opcina.tucepi.hr<br />

Općina Zadrvarje<br />

Sjedište: Zadvarje<br />

Adresa: Zadvarje bb<br />

Telefon: 021 729 018<br />

Fax: 021 729 018<br />

E-mail: branko.krnic@st.t-com.hr<br />

Općina Zagvozd<br />

Sjedište: Zagvozd<br />

Adresa: Franje Tuđmana 65<br />

Telefon: 021 847 080; 670 172<br />

Fax: 021 847 080<br />

E-mail: opcina.zagvozd@st.htnet.hr<br />

Web: http://www.zagvozd.hr<br />

Općina Zmijavci<br />

Sjedište: Zmijavci<br />

Adresa: Zmijavci<br />

Telefon: 021 840 588, 840-177<br />

Fax: 021 840 177<br />

E-mail: opcinazm@inet.hr

kronika sdž<br />

31<br />

<strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija<br />

• Sjedište: Split<br />

• Adresa: Domovinskog rata 2<br />

• Telefon: 021 400 111<br />

• Fax: 021 345 164<br />

• E-mail: splitsko.<strong>dalmatinska</strong>.zupanija@dalmacija.hr<br />

• Web stranica: http://www.dalmacija.hr<br />

ŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELI<br />

I SLUŽBE<br />

Tajništvo Županije<br />

Tel: + 385 21 400 252<br />

Fax: + 385 21 400 087<br />

Adresa: Domovinskog rata 2/IV<br />

Upravni odjel za proračun i financije<br />

Tel: + 385 21 400 272<br />

Fax: + 385 21 400 071<br />

Adresa: Domovinskog rata 4/III<br />

Upravni odjel za poslove lokalne samouprave<br />

Tel: + 385 21 400 242<br />

Fax: + 385 21 400 085<br />

Adresa: Domovinskog rata 2/IV<br />

Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport<br />

Tel: + 385 21 400-222<br />

Fax: + 385 21 400-000<br />

Adresa: Domovinskog rata 2/IV<br />

Upravni odjel za zdravstvo i<br />

socijalnu skrb<br />

Tel: + 385 21 400-223<br />

Fax: + 385 21 400-000<br />

Adresa: Domovinskog rata 2/IV<br />

Upravni odjel za komunalne<br />

poslove i graditeljstvo<br />

Tel: + 385 21 400 292<br />

Fax: + 385 21 400 086<br />

Adresa: Domovinskog rata 2/IV<br />

Upravni odjel za zaštitu okoliša<br />

Tel: +385 21 407 672<br />

Fax: + 385 21 407 670<br />

Adresa: Bihaćka 1<br />

Upravni odjel za prostorno<br />

uređenje<br />

Tel: +385 21 407-643<br />

Fax: + 385 21 407 673<br />

Adresa: Bihaćka 1<br />

Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i<br />

obnovu<br />

Tel: +385 21 400 232<br />

Fax: +385 21 400 085<br />

Adresa: Domovinskog rata 2/IV<br />

Upravni odjel za turizam<br />

Tel: +385 21 400 092<br />

Fax: +385 21 400 224<br />

Adresa: Domovinskog rata 2/pr.<br />

Upravni odjel za pomorstvo<br />

Tel: + 385 21 400 282<br />

Fax: + 385 21 400 153<br />

Adresa: Domovinskog rata 2/I<br />

Služba zajedničkih poslova<br />

Tel: +385 21 400 2 12<br />

Fax: + 385 21 4001 66<br />

Adresa: Domovinskog rata 2/IV<br />

Služba unutarnje revizije<br />

Tel: + 385 21 400-299<br />

Adresa: Domovinskog rata 2/IV<br />

Služba za javnu nabavu<br />

Tel: +385 21 400 030<br />

Fax: + 385 21 400-166<br />

Adresa: Domovinskog rata 2/I

Plavi putevi mora (Priče mora)<br />

Plavi putevi mora<br />

Pričaju beskrajne priče<br />

A galeb ih sluša i pamti<br />

(I s vjetrom ih jedrima priča)<br />

Luke brodove zovu<br />

A lanterne pale im želju<br />

Na svakome prozoru cvjeta gle<br />

Čežnja od čekanja duga<br />

Tu za kormilom svojim<br />

Mornar ih sluša i pamti<br />

I odjek im čuva u srcu svom<br />

Da jednom ih valima vrati<br />

Mario Nardelli<br />

Plaža Ovčice, Split

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!