Preuzmite VODIÄ KROZ STUDIJE Fakulteta za sport i fiziÄko ...
Preuzmite VODIÄ KROZ STUDIJE Fakulteta za sport i fiziÄko ... Preuzmite VODIÄ KROZ STUDIJE Fakulteta za sport i fiziÄko ...
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE NIKŠIĆ Uredbu je potpisao predsjednik Vlade NRCG Blažo Jovanović U Pravilniku o organizaciji i radu Više pedagoške škole na Cetinju, koji je objavljen u Službenom listu Narodne Republike Crne Gore, broj 24, od l5. decembra 1947. godine u članu 8 je navedeno:„ Odsjek za spremanje nastavnika viših razreda sedmogodišnjih škola ima sledeće grupe predmeta: 1. grupa: srpski jezik s jugoslovenskom književnošću kao glavni i ruski jezik, kao sporedni predmet; 2. grupa: ruski jezik s ruskom književnošću kao glavni i srpski jezik kao sporedni predmet; 3. grupa: istorija (opšta i narodna) i geografija, obadvije kao glavni predmeti; 4. grupa: biologija i hemija s mineralogijom obadvije kao glavni predmeti; 5. grupa: matematika i fizika, obadvije kao glavni predmet“ U Konkursu za upis na Višu pedagošku školu, koji je objavljen u Pobjedi od 9. avgusta l947. godine, zabilježeno je da će Škola primiti 119 svršenih maturanata i 11 učitelja sa završenom učiteljskom školom. Ljekarski pregled redovnih slušalaca (studenata) obavljen je l5 oktobra, dan kasnije izvršen je raspored slušalaca po grupama, dok je redovna nastava počela l7. oktobra. Najviša kulturna ustanova u Crnoj Gori, Viša pedagoška škola na Cetinju, otvorena je, dakle, u petak l7. oktobra u prisustvu visokih zvaničnika i predstavnika Vlade Crne Gore. Prisutnima se obratio predsjednik Vlade Narodne Republike Crne Gore Blažo Jovanović, koji je, između ostalog, rekao: „Pozdravljam otvaranje Više pedagoške škole kao najveće kulturne tekovine crnogorskog naroda...Uvjeren sam da će Viša pedagoška škola omogućiti jači naučni polet u našoj Republici i pravilno upoznavanje najširih narodnih masa sa slobodarskim i slavnim tradicjama našega naroda...“ Zatim je direktor Više pedagoške škole Jagoš Jovanović održao predavanje o značaju Škole u kome je istakao:„Ovaj dan je nesumljivo značajni datum u razvitku prosvjetnog i kulturnog života u našoj Narodnoj Republici, jer Viša pedagoška škola u našim današnjim uslovima predstavlja vrlo veliku kulturnu tekovinu... Viša pedagoška škola neće biti samo škola za vaspitavanje nastavničkih kadrova nego i važna kulturna ustanova u kojoj će se razvijati pedagoška nauka, što je naročito važno za naše srednje i stručne škole...“ Škola je u početku radila kao dvogodišnja, od l952/53. kao trogodišnja, a od l955/56.opet kao dvogodišnja. Upisivala je svršene učenike učiteljskih škola i gimnazija sve do l956. godine. Zakonom o Višoj pedagoškoj školi, koji je donesen te godine, omogućeno je da se na odgovarajućim studijskim grupama primaju i svršeni učenici drugih srednjih škola. Pri Školi je, prema sjećanju Vukala Đerkovića iz 1947. godine, „osnovan fiskulturni aktiv „Iskra“ čiji su članovi svi redovni studenti ove škole, a iz njega se granaju i razne fiskulturne sekcije. Uveden je sistem jutarnje gimnastike – svakodnevno po 15 minuta prije početka predavanja, obavezno za sve slušaoce.“ Pedagoška akademija u Nikšiću Uporedo sa Višom pedagoškom školom na Cetinju radila je i Učiteljska škola u Nikšiću, koje su uspješno obavljale svoje obaveze prema društvu i stvarale neophodan prosvjetni kadar. Ove škole prestaju da rade 1963. godine kada se osniva Pedagoška akademija u Nikšiću u čijem će prostoru nataviti da rade obje škole. „Takvo rješenje naizgled je predstavljalo jedan moderan koncept. Ali, budući nedovoljno proučen, kasnije se pokazao kao neuspio eksperimenat, čije smo posljedice sagledali prvih godina života i rada ove škole u Nikšiću. Obaveza škole koja je proizilazila iz Uredbe o njenom formiranju da se u jednom licu nađu tri stručnjaka bezmalo je bila iluzija. Naime, na dvopredmetnim grupama kandidat je morao biti osposobljen za nastavnika oba izborna predmeta i uz to za nastavnika razredne nastave. Zato je ubrzo došlo do toga da se ukidanjem prvog stupnja, bolje rečeno njegovim odumiranjem, ponovo vraćamo na onakav koncept škole koja je bila na Cetinju. Treba napomenuti da to nije bilo vraćanje na staro stanje škole u bukvalnom smislu te riječi. Izvjesna, tada ostvarena rješenja, su i te kako progresivna ne samo na Višu pedagošku školu na Cetinju već i na mnoge više pedagoške škole u zemlji...“ (Dušan – Dika Nikolić: „Povodom dvadesetpete godišnjice života i rada Više pedagoške škole na 62
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE NIKŠIĆ Cetinju i Pedagoške akademije u Nikšiću“). Poslije izvršenih promjena u koncepciji obrazobvanja nastavnika Pedagoška akademija od školske 1967/68. godine radi kao dvogodišnja škola koja upisuje svršene učenike srednjih škola. Zabilježeno je da je Pedagoška akademija u Nikšiću 1977. godine imala 43 redovna i 19 vanrednih profesora više škole, 5 stručnih saradnika i dva lektora. Od tog broja 13 su doktori nauka i 18 magistri. Četiri profesora su dobitnici Trinaestojulske nagrade. Profesori na grupi Fizičko vaspitanje U Spomenici Više pedagoške škole – Pedagoške kademije : 1947-1972 objavljena su imena profesora koji su radili na Višoj pedagoškoj školi na Cetinju i Pedagoškoj akademiji u Nikšiću. Na studijskoj grupi Fizičko vaspitanje nastavu su izvodili sljedeći profesori: Ledinek Alfons, od 1. 10. 1957. do 1. 10. 1961. Predmeti: Teorija fizičkog vaspitanja, Anatomija, Školski rad; Nikolić Dušan, od 1. 10. 1957. do danas (misli se, vjerovatno, na 1975. godinu , primj. autora). Predmeti: Metodika fizičkog vaspitanja sa školskim radom, Sportske igre i Teorija fizičkog vaspitanja; Paunić Stanislav, od 1. 10. 1959. do 1. 10. 1962. Predmeti: Opšte-fizičko obrazovanje, Vježbe oblikovanja, Borilački sportovi, Školski rad; Vukić Vladimir, od 1. 10. 1961. do 24. 11. 1966. Predmeti: Atletika, Sportska gimnastika, Istorija fizičke kulture i Sportska medicina; Medenica Dragoljub, od 1. 12. 1963. do danas. Predmeti: Osnovi biomehanike, Opštefizičko obrazovanje I i II, Kineziterapija i Sportske građevine; Nikolić Vojin, od 8. 12. 1963. do danas. Predmeti: Atletika, Sportska gimnastika, Istorija fizičke kulture i Sportska medicina; Šoć Vladimir, od 1. 4. 1974. do danas. Predmeti: Ples, Tjelovježbene kompozicije, Osnovi biologije, razni sportovi i Sportske građevine. Kao honorarni predavač na grupi Fizičko vaspitanje radio je: Kaljević dr Vuk, od 1. 10. 1971. do danas. Predmet: Anatomija čovjeka i Fiziologija čovjeka Na grupama: Razredna nastava i Predškolsko vaspitanje radio je: Nikolić Radomir, od 1. 9. 1973. do danas. Predmet: Fizičko vaspitanje sa metodikom, Nastavnički fakultet u Nikšiću Reforma obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi uslovljavala je i reformu institucija u kojima se obrazuju prosvjetni radnici kao neposredni nosioci i organizatori obrazovno-vaspitnog rada. Tako je i prerastanje Pedagoške akademije u Nikšiću u Nastavnički fakultet 1977. godine bilo opravdano. Na odsjecima za četvorogodišnje studije za svako mjesto redovnog ili vanrednog studenta prijavljuje se znatno veći broj kandidata. Na taj način počela je da se prevazilazi tzv. negativna selekcija pri upisu u škole za prosvjetne radnike. Potvrdilo se da dvogodišnje više škole za obrazovanje nastavnika ne mogu zadovoljiti savremeni naučnotehnički razvitak. Budislav Šoškić, predsjednik Skupštine Crne Gore, je u pozdravnom govoru održanom na svečanoj skupštini Nastavničkog fakulteta u Nikšiću povodom početka njegovog rada 1977. godine, između ostalog, kazao: „Ove školske godine Pedagoška akademija počinje da prerasta u Nastavnički fakultet....Time je vašoj instituciji povjeren odgovoran zadatak da radite na osposobljavanju nastavnika iz veoma značajnih oblasti za potrebe srednjeg usmjerenog obrazovanja, čija je radikalna reforma već započela. (Pokazaće se da je usmjereno obrazovanje imalo mnogo nedostataka, primj. autora). Pri tome se računalo na zavidan stepen razvoja Pedagoške akademije, na vaša dosadašnja ostvarenja, na bogata iskustva koja ste stekli, a posebno na stvralačke potencijale kojima vaš nastavni kolektiv raspolaže, a koje ćete, svakako, dalje jačati...“ 63
- Page 17 and 18: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 19 and 20: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 21 and 22: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 23 and 24: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 25 and 26: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 27 and 28: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 29 and 30: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 31 and 32: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 33 and 34: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 35 and 36: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 37 and 38: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 39 and 40: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 41 and 42: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 43 and 44: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 45 and 46: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 47 and 48: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 49 and 50: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 51 and 52: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 53 and 54: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 55 and 56: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 57 and 58: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 59 and 60: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 61 and 62: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 63 and 64: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 65 and 66: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
- Page 67: FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPIT
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE NIKŠIĆ<br />
Cetinju i Pedagoške akademije u Nikšiću“).<br />
Poslije izvršenih promjena u koncepciji obrazobvanja nastavnika Pedagoška akademija od školske 1967/68.<br />
godine radi kao dvogodišnja škola koja upisuje svršene učenike srednjih škola.<br />
Zabilježeno je da je Pedagoška akademija u Nikšiću 1977. godine imala 43 redovna i 19 vanrednih profesora<br />
više škole, 5 stručnih saradnika i dva lektora. Od tog broja 13 su doktori nauka i 18 magistri. Četiri profesora su<br />
dobitnici Trinaestojulske nagrade.<br />
Profesori na grupi Fizičko vaspitanje<br />
U Spomenici Više pedagoške škole – Pedagoške kademije : 1947-1972 objavljena su imena profesora koji su<br />
radili na Višoj pedagoškoj školi na Cetinju i Pedagoškoj akademiji u Nikšiću.<br />
Na studijskoj grupi Fizičko vaspitanje nastavu su izvodili sljedeći profesori:<br />
Ledinek Alfons, od 1. 10. 1957. do 1. 10. 1961. Predmeti: Teorija fizičkog vaspitanja, Anatomija, Školski rad;<br />
Nikolić Dušan, od 1. 10. 1957. do danas (misli se, vjerovatno, na 1975. godinu , primj. autora). Predmeti:<br />
Metodika fizičkog vaspitanja sa školskim radom, Sportske igre i Teorija fizičkog vaspitanja;<br />
Paunić Stanislav, od 1. 10. 1959. do 1. 10. 1962. Predmeti: Opšte-fizičko obrazovanje, Vježbe oblikovanja,<br />
Borilački <strong>sport</strong>ovi, Školski rad;<br />
Vukić Vladimir, od 1. 10. 1961. do 24. 11. 1966. Predmeti: Atletika, Sportska gimnastika, Istorija fizičke kulture<br />
i Sportska medicina;<br />
Medenica Dragoljub, od 1. 12. 1963. do danas. Predmeti: Osnovi biomehanike, Opštefizičko obrazovanje I i<br />
II, Kineziterapija i Sportske građevine;<br />
Nikolić Vojin, od 8. 12. 1963. do danas. Predmeti: Atletika, Sportska gimnastika, Istorija fizičke kulture i<br />
Sportska medicina;<br />
Šoć Vladimir, od 1. 4. 1974. do danas. Predmeti: Ples, Tjelovježbene kompozicije, Osnovi biologije, razni<br />
<strong>sport</strong>ovi i Sportske građevine.<br />
Kao honorarni predavač na grupi Fizičko vaspitanje radio je:<br />
Kaljević dr Vuk, od 1. 10. 1971. do danas. Predmet: Anatomija čovjeka i Fiziologija čovjeka<br />
Na grupama: Razredna nastava i Predškolsko vaspitanje radio je:<br />
Nikolić Radomir, od 1. 9. 1973. do danas. Predmet: Fizičko vaspitanje sa metodikom,<br />
Nastavnički fakultet u Nikšiću<br />
Reforma obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi uslovljavala je i reformu institucija u kojima se obrazuju<br />
prosvjetni radnici kao neposredni nosioci i organi<strong>za</strong>tori obrazovno-vaspitnog rada.<br />
Tako je i prerastanje Pedagoške akademije u Nikšiću u Nastavnički fakultet 1977. godine bilo opravdano. Na<br />
odsjecima <strong>za</strong> četvorogodišnje studije <strong>za</strong> svako mjesto redovnog ili vanrednog studenta prijavljuje se znatno veći<br />
broj kandidata. Na taj način počela je da se prevazilazi tzv. negativna selekcija pri upisu u škole <strong>za</strong> prosvjetne<br />
radnike. Potvrdilo se da dvogodišnje više škole <strong>za</strong> obrazovanje nastavnika ne mogu <strong>za</strong>dovoljiti savremeni naučnotehnički<br />
razvitak.<br />
Budislav Šoškić, predsjednik Skupštine Crne Gore, je u pozdravnom govoru održanom na svečanoj skupštini<br />
Nastavničkog fakulteta u Nikšiću povodom početka njegovog rada 1977. godine, između ostalog, ka<strong>za</strong>o: „Ove<br />
školske godine Pedagoška akademija počinje da prerasta u Nastavnički fakultet....Time je vašoj instituciji povjeren<br />
odgovoran <strong>za</strong>datak da radite na osposobljavanju nastavnika iz veoma značajnih oblasti <strong>za</strong> potrebe srednjeg<br />
usmjerenog obrazovanja, čija je radikalna reforma već <strong>za</strong>počela. (Poka<strong>za</strong>će se da je usmjereno obrazovanje<br />
imalo mnogo nedostataka, primj. autora). Pri tome se računalo na <strong>za</strong>vidan stepen razvoja Pedagoške akademije,<br />
na vaša dosadašnja ostvarenja, na bogata iskustva koja ste stekli, a posebno na stvralačke potencijale kojima vaš<br />
nastavni kolektiv raspolaže, a koje ćete, svakako, dalje jačati...“<br />
63
Change language