You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Tema broja<br />
KGH<br />
sistemi 24<br />
Sadržaj<br />
info www.gradjevinarstvo.rs 8<br />
sajmovi BelRE – četvrti put 19<br />
poslovanje Obnovljivi izvori energije 22<br />
tema broja Energetska sertifikacija zgrada 24<br />
Mašinski i elektroinženjeri – najbolji<br />
prijatelji arhitekata i investitora 25<br />
Modelovanje energetski<br />
efikasnih zgrada 26<br />
Klima i rashladna oprema i kanali<br />
(SOKO INŽINJERING) 30<br />
Proizvodnja klima komora i<br />
izvođenje termotehničkih instalacija<br />
(RACIONALIZACIJA ENERGIJE) 31<br />
Pasivna zaštita od požara<br />
(VIS COMPANY) 32<br />
KGH oprema domaće proizvodnje<br />
(FON INŽINJERING) 33<br />
Trag dubok dvadeset godina<br />
(COMPREX) 34<br />
Termoenergetska postrojenja i<br />
pločasti izmenjivači toplote (TRACO) 35<br />
NIBCO cevovodi (STEPEN) 36<br />
ASHRAE menja pravila 37<br />
Podno grejanje kablovima i<br />
mrežicama (SOBEL) 38<br />
Toplotne pumpe (GEOTEMPUS) 39<br />
Budite u toku – potpuno besplatno<br />
pratite vesti iz struke 40<br />
Solarni sistemi (S.O.K.) 41<br />
Izolacija za KGH sisteme<br />
(KNAUF INSULATION) 42<br />
MIKOTERM kotlovi 43<br />
Formula za racionalizaciju energije<br />
(TERMOENERGETIKA) 44<br />
Rashladna oprema (VAKOS) 46<br />
Iskra koja pokreće sve (KATANA) 47<br />
Sve prednosti kotlova na pelet<br />
(RADIJATOR INŽENJERING) 48<br />
Obnovljiva energija u Vašem domu<br />
(ALFA PLAM) 49<br />
zanimljivosti Podzemni gradovi Kapadokije 50<br />
promo Logistika: skladišta<br />
(TRIMO INŽENJERING) 52<br />
Krovni izolacioni sendvič paneli<br />
(KINGSPAN) 54<br />
Lake čelične pocinkovane<br />
konstrukcije (VOS-SYSTEM) 56<br />
Dekorativni ogradni paneli<br />
(VOS-SYSTEM) 57<br />
Kalzip ® FC Fasadni sistem<br />
(ALUMINIJUMSKI KROVNI SISTEMI) 58<br />
Dizalice Demag (TECON SISTEM) 60<br />
Toplo cinkovanje za dug vek<br />
metala (CINKARA) 61<br />
Enterijeri po meri<br />
(ENTERIJER JANKOVIĆ) 62<br />
CCTV i protivprovalni sistemi<br />
(PROCAR SECURITY) 64<br />
Partnerstvo Keraben – Polykem Sr<br />
(POLYKEM SR) 65<br />
Samouklapajući krovni profil Piano<br />
(INM) 66<br />
Perlit – savršena izolacija (TERMIKA) 68<br />
Vaš pouzdan partner u gradnji<br />
(PUT INŽENJERING) 70<br />
Kran platforma ojačana Tensar<br />
geomrežama (LIPEX) 71<br />
Privremene ograde i platna u<br />
građevinarstvu (SIGMA PROMET) 72<br />
green build Sve uloge zelenih površina – Uticaj<br />
zelenih površina na kvalitet vazduha 73<br />
2009. – godina izazova i uspeha<br />
(TEHNIX BEO) 79<br />
Nabijena zemlja 80<br />
narudžbenica 86<br />
Potražite<br />
u ovom broju...<br />
Kompletan sadržaj<br />
i sve prethodne<br />
brojeve<br />
pronaći ćete na adresi<br />
www.<strong>BUILD</strong>.rs
Modelovanje<br />
energetski<br />
efikasnih<br />
zgrada<br />
26<br />
73<br />
Ekonomski podsticaj<br />
za proizvodnju<br />
električne energije iz<br />
obnovljivih izvora<br />
22<br />
Sve uloge<br />
zelenih površina<br />
Uticaj zelenih površina<br />
na kvalitet vazduha<br />
...opširnije na www.Gradjevinarstvo.rs<br />
ASHRAE<br />
uvodi energetski<br />
razred za zgrade<br />
24<br />
80<br />
Gradnja<br />
nabijenom<br />
zemljom<br />
INDEX OGLASA<br />
Almina www.almina.co.rs 57<br />
Aduro Quadrum www.hausbau.rs 63<br />
BBG materijali www.bbg.co.rs 80<br />
Beogradski sajam www.seebbe.com 67<br />
Blankal 883 nenad.milenkovic68@yahoo.com 14<br />
BRM&Spasić www.brmspasic.com 19<br />
Build <strong>magazin</strong> www.build.rs 7<br />
BWK Engineers www.bwk.rs 27<br />
Doka SЕRB www.doka.com 3<br />
Fibroplast www.fibroplast.rs 23<br />
Gates www.gates.co.rs 10<br />
IMI International www.imi-international.rs 40<br />
Instalacija inženjering www.instainz.co.rs 25<br />
Izoteh www.izoteh.rs 59<br />
Izoterm-Plama www.izoterm-plama.rs 12<br />
Jadranski sajam www.adriafair.co.me 51<br />
Kamini Đapo www.kamini-djapo.co.rs 11<br />
K.E.P. www.kep.co.rs 18<br />
Kingspan www.kingspan.co.rs 55<br />
Klima M www.klima-m.rs 37<br />
Kronin kronin.zr@gmail.com 28<br />
Layher www.layher.rs 17<br />
LEGI SGS www.legi.rs 15<br />
Makel-elektro www.brilum.rs 2<br />
Megal www.megal.co.rs 50<br />
Novomatik hem www.novomatikhem.rs 29<br />
Portal Gradjevinarstvo.rs www.gradjevinarstvo.rs 20<br />
Potex www.potex.co.rs 13<br />
Rolomatik www.rolomatik.com 69<br />
Šutex www.sutex.co.rs 8<br />
Termodom www.termodom.rs 16<br />
TopTherm www.hoval.rs 45<br />
RUBRIKA OGLASI<br />
ACS shop&service www.acs-klime.rs 84<br />
Aleksić www.limarijaaleksic.rs 84<br />
Frigoremont frigoremont@gmail.com 82<br />
Gradjevinarstvo www.gradjevinarstvo.rs 84<br />
Granora www.granora.net 84<br />
Kolubara gas tomic.miloje@nadlanu.com 83<br />
Mega Plam megaplam@ptt.rs 83<br />
Merion www.merion.rs 82<br />
Nameštaj www.namestaj.info 83<br />
TI - Termo-inženjering ti.boba@yahoo.com 82<br />
Wind tehnika www.windtehnika.co.rs 83<br />
Zavarivač-Zaječar www.zavarivaczajecar.co.rs 82
MA BILI MI<br />
MAJSTORI<br />
Slika o nekoj profesiji formira se iz mnogo izvora,<br />
međutim, svaka je sama odgovorna za konačnu<br />
sliku koju tržište i potrošači imaju o njoj. S obzirom<br />
da ne možemo računati na svest svih pojedinaca<br />
iz branše da će se zalagati za opštu stvar, ovo<br />
se postiže udruživanjem u organizacije koje okupljaju<br />
profesionalce i zastupaju njihove interese.<br />
Kada govorimo o građevinarstvu, skoro vek i po<br />
imamo Inženjersku komoru, a tu su i mnoge druge<br />
organizacije. Međutim, na tržištu se ne vidi njihov<br />
uticaj. Odluke donesene na sastancima građevinskih<br />
esnafa imaju veoma malo, zapravo i nemaju,<br />
uticaja na stanje ili na sliku o građevinskoj struci.<br />
Ali sledeće stvari itekako imaju:<br />
Primer prvi: izvođač radova daje ponudu investitoru<br />
za nadogradnju sprata i potkrovlja sa radovima<br />
navedenim po stavkama. Ponuda je bila bolja od<br />
drugih i dobio je posao. Zatim je uneo nekoliko<br />
stavki sa naznakom: dodatni radovi. Tu je bilo navedeno<br />
rušenje starog nazitka i postavljanje skele.<br />
Legalno Verovatno. Moralno Sigurno ne.<br />
Primer drugi: statičar dimezioniše slemenjaču od<br />
16x32x900cm (koja je pritom položena na armiranobetonsku<br />
gredu 20x40cm), uz tvrdnju da najveće<br />
opterećenje leži upravo na njoj. Ne na podrožnjačama,<br />
ne na venčanici... U istom maniru letve su<br />
dimenzionisane sa 5x5cm.<br />
Za podizanje ovakve slemenjače iznajmljivan je kamion<br />
sa dizalicom, a za ukucavanje ovih letvi majstori<br />
su morali da koriste veće čekiće, troše mnogo<br />
više snage, rade duže i, naravno, da koštaju više.<br />
Ovo su primeri iz jeseni 2009. godine. One godine<br />
koja će biti upamćena po padu prometa u<br />
građevinarstvu od 30, 40 ili 50 odsto(). Kako firme<br />
koje rade po zakonu, i zakonu časti, upadaju u<br />
blokade i gase se, a one koje rade ovako uzimaju<br />
dobre poslove u mesecima najveće stagnacije u<br />
izgradnji Kako na tržištu postoje profesionalci<br />
sa dugogodišnjim iskustvom koji su toliko daleko<br />
od osnovnih znanja iz teorije i prakse Lako. Lako<br />
onda kada klijent ne zna kome da se obrati.<br />
Da li zaista očekujemo da neko ima vremena i znanja<br />
da ispita sve ponude do kojih može doći, da<br />
proveri nečiju kompetentnost, da načuje sve naše<br />
priče koje pričamo među sobom da je taj i taj tu<br />
i tu napravio to i to i oštetio klijenta za toliko i<br />
toliko Više nam odgovara da sami pokušamo da<br />
nađemo svoju ovcu za šišanje To je posao – kaže se.<br />
Pa, kad je to posao, onda i ne treba da se nada boljem<br />
od 2009. godine.<br />
Pitanjima nezakonitosti kod konkurencije treba<br />
da se bave državni organi, ali pitanjem moralnosti<br />
u struci, standarda, ne samo za izvođenje radova,<br />
već i za odnos prema klijentu, moraju da se bave<br />
strukovna udruženja. Ovo naravno ne podrazumeva<br />
optužbe, javne ili u četiri oka, već podrazumeva<br />
garancije, makar i umerene, za nekog profesionalca<br />
ili izvođača iz svojih redova.<br />
Kada bi se firme koje na tržištu predstavljaju<br />
konkurenciju jedna drugoj udružile i dogovorile<br />
osnovne standarde po kojima će raditi, bilo to<br />
odsustvo sitnih šićarenja na račun investitora ili<br />
insistiranje na kvalitetnijim materijalima i poboljšanoj<br />
energetskoj efikasnosti, i kao udruženje<br />
nastupile na tržištu... Tada bi klijent mogao da se<br />
obrati udruženju, da uzme ponude i izabere. Nije<br />
preterano optimistično reći da u takvim uslovima,<br />
gde su sigurnost i prisnost komunikacije na višem<br />
nivou, sama cena ne mora biti presudni faktor.<br />
Reference koje bi ostale iza članova udruženja<br />
predstavljale bi najbolju garanciju budućim klijentima.<br />
Kada je naš zubar ili automehaničar prebukiran,<br />
pošalje nas kod prijatelja za koga zna da<br />
će nam završiti posao kvalitetno i po sličnoj ceni.<br />
U građevinarstvu su veći ulozi, pa i princip treba<br />
da bude ozbiljniji...<br />
...Udruženje izvođača grubih radova tog i tog grada<br />
ili opštine, Izvođači gipsanih radova u enterijeru,<br />
Udruženje instalatera grejnih instalacija i kotlova,<br />
vodovodnih instalacija ili sigurnosnih sistema,<br />
Udruženje parketara, tapetara, molera, Grupa izvođača<br />
za ugradnju stolarije, Društvo projektanata<br />
i dizajnera enterijera, Udruženje stovarišta Ibarske<br />
magistrale, Novosadskog puta ili Trošarine...<br />
Sva ova udruženja mogla bi imati povoljnije uslove<br />
kod dobavljača, bližu komunikaciju sa drugim<br />
udruženjima što bi klijentu omogućilo siguran<br />
izbor izvođača završnih ili dodatnih radova, sajt<br />
udruženja bio bi vidljiviji na internet-pretragama,<br />
troškovi marketinga bili bi podeljeni...<br />
Mož’ tako, a mož’ i ovako...<br />
Da nam Nova ne bude ovako.<br />
Sve najbolje, vidimo se na Sajmu,<br />
Urednik,<br />
Mladen Bogićević<br />
REDAKCIJA<br />
GLAVNI UREDNIK<br />
Tomislav Stamenić<br />
UREDNIK<br />
Mladen Bogićević<br />
IZVRŠNI UREDNIK<br />
Aleksandra Jovanović<br />
DIZAJN I PRIPREMA<br />
Ivan Anđelovski<br />
Vladimir Končarević<br />
DIREKTOR MARKETINGA<br />
Dunja Filipović<br />
MARKETING<br />
Jelena Božić<br />
Tanja Vićentijević<br />
Goga Lukić<br />
Katarina Đurić<br />
Jelena Hajduković<br />
Monika Ilomanoski<br />
Stana Arsenić<br />
Srbijanka Savić<br />
Marina Puljko<br />
Milica Rakić<br />
OBRADA I UNOS PODATAKA<br />
Emilija Mitić<br />
FINANSIJE<br />
Sandra Todorović<br />
IZDAVAČ<br />
Izvorska 41<br />
11030 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 35 71 509<br />
+381 11 35 71 510<br />
e-mail: info@infonetgroup.com<br />
www.infonetgroup.com<br />
Izdavač ne snosi odgovornost za istinitost<br />
i verodostojnost objavljenih oglasa<br />
i promotivnih tekstova<br />
ŠTAMPA<br />
Rotografika d.o.o.<br />
Segedinski put 72<br />
24000 Subotica<br />
ISSN 1452-8495<br />
CIP<br />
Katalogizacija u publikaciji<br />
Narodna biblioteka Srbije<br />
Beograd 624<br />
COBISS.SR-ID 139422220
Da li znate...<br />
... da Build <strong>magazin</strong> četiri puta godišnje potpuno<br />
besplatno stiže na adrese svih proizvođača, distributera,<br />
uvoznika, predstavništava, ustanova, organizacija, strukovnih<br />
udruženja, lokalnih vlasti, biroa i pojedinaca u Srbiji koji su<br />
profesionalno vezani za građevinsku industriju<br />
Da li znate...<br />
... da je Build <strong>magazin</strong> izuzetno sredstvo za promociju<br />
Vaše kompanije, proizvoda, usluge ili tehnologije
info<br />
CTBUH menja kriterijume za<br />
rangiranje najviših zgrada<br />
Savet za visoke zgrade i urbane sredine -<br />
CTBUH (Council on Tall Buildings and<br />
Urban Habitat), međunarodna organizacija<br />
koja ustanovljava visinu objekata širom<br />
sveta i proglašava pobednika titulom<br />
Najviša zgrada na svetu (World’s Tallest<br />
Building), objavila je promene u svojim<br />
kriterijumima.<br />
Promene koje je objavio Komitet za visinu u<br />
okviru CTBUH-a nastale su kao odgovor na<br />
trendove koji su se pojavili poslednjih godina<br />
u gradnji oblakodera. Umesto prethodne<br />
definicije da se visina meri od trotoara kod<br />
glavnog ulaza do vrha (Height is measured<br />
from the sidewalk outside the main entrance<br />
to…), od sredine novembra 2009. godine<br />
važiće nova definicija:<br />
Visina se meri od nivoa najnižeg, značajnog,<br />
otvorenog, pešačkog ulaza do... (Height is<br />
measured from the level of the lowest, significant,<br />
open-air, pedestrian entrance to…).<br />
Ovo bi trebalo da raščisti zabunu koja se<br />
pojavljivala kada je trebalo meriti visinu<br />
objekata koji imaju nekoliko pešačkih ulaza,<br />
ili se nalaze u neurbanizovanim sredinama.<br />
Jedna od stvari koja će se dogoditi kao<br />
posledica ovog merenja jeste da će Burj<br />
Dubai uoči otvaranja u januaru 2010. godine<br />
postati zvanično još viši objekat, s<br />
obzirom da će biti meren od nivoa najnižeg,<br />
od tri, glavna pešačka ulaza.<br />
Nešto slično će se dogoditi i sa Trampovom<br />
kulom-hotelom u Čikagu (Trump International<br />
Hotel & Towers), samo što će u ovom slučaju<br />
doći do pomeranja na listi najviših objekata<br />
sveta. Naime, tako dobijenih dodatnih<br />
27 stopa, oko 9m, u visini, znači da će Trampova<br />
kula prestići Jin Mao kulu u Šangaju na<br />
6. mestu najviših završenih zgrada na svetu.<br />
– Kao što se može zaključiti prema sastavu<br />
Komiteta koji čine arhitekte, inženjeri,<br />
izvođači, investitori, vlasnici objekata i naučnici,<br />
bilo je mnogo različitih mišljenja<br />
tokom poslednje dve godine otkada smo,<br />
sa Burj Dubai-jem uvideli da postojeći<br />
sistem mora da se menja – rekao je Peter<br />
Weismantle, predsedavajući CTBUH-ovog<br />
Komiteta i direktor Supertall Building<br />
Technology u okviru biroa Adrian Smith +<br />
Gordon Gill Architecture u Čikagu.<br />
Takođe, Komitet je rešio da odbaci dosadašnji<br />
kriterijum Visina do krova (Height to Roof).<br />
NOVI CTBUH KRITERIJUMI<br />
Kriterijumi visina za oblakodere orgnizacije<br />
CTBUH raspoređene su u tri kategorije:<br />
1. Visina do arhitektonskog vrha (Height<br />
to Architectural Top): Ova visina se meri<br />
od nivoa najnižeg, značajnog, otvorenog, pešačkog<br />
ulaza do arhitektonskog vrha zgrade,<br />
uključujući eventualnu šiljkastu konstrukciju<br />
na vrhu, ali ne i antenu, jarbol za zastave ili<br />
bilo koji drugi funkcionalni-tehnički dodatak i<br />
opremu. Ova mera je osnovno merilo po kom<br />
CTBUH određuje najviše objekte na svetu.<br />
2. Najviši korisni sprat (Highest Occupied<br />
Floor): Ova visina se meri od nivoa najnižeg<br />
značajnog, otvorenog, pešačkog ulaza do najvišeg<br />
korisnog sprata unutar zgrade.<br />
3. Visina do vrha (Height to Tip): Ova visina<br />
se meri od nivoa najnižeg, značajnog, otvorenog,<br />
pešačkog ulaza do najviše tačke na objektu,<br />
nezavisno od materijala ili uloge tog najvišeg<br />
elementa (uključujući antene, jarbole, reklame i<br />
druge funkcionalno-tehničke dodatke) ■<br />
– Ova kategorija imala je smisla u eri zgrada<br />
koje su se završavale ravnim krovom, ali<br />
danas je na novim arhitektonskim rešenjima<br />
veoma teško, ili nemoguće, definisati<br />
šta je, zapravo, krov – kaže izvršni direktor<br />
CTBUH-a Antony Wood.<br />
Trampova kula u Čikagu<br />
Burj Dubai,<br />
poslednje faze izgradnje<br />
pred otvaranje u januaru<br />
2010. godine<br />
Jin Mao, Šangaj<br />
8
Nastavlja se gradnja najviše<br />
zgrade Severne Amerike<br />
Izgradnja najvećeg tornja Severne Amerike<br />
zaustavljena je u temeljima prošle godine<br />
sa početkom recesije a ključni igrači<br />
na projektu raspravljaju se u vezi sa neplaćanjem<br />
milionskih iznosa. Međutim,<br />
na pomolu su izgleda srećniji dani za projekat<br />
Calatrava-e...<br />
Šef sindikata Tom Villanova, predsednik<br />
Saveta za izgradnju zgrada u Čikagu i okrugu<br />
Kuk - CTBC (Chicago and Cook County<br />
Building Construction Trades Council),<br />
ušao je u pregovore o pozajmici od 170<br />
miliona dolara za projekat irskog investitora,<br />
kompanije Shelbourne Development<br />
Group, u cilju otvaranja radnih mesta za<br />
1.000 radnika.<br />
Čikaški toranj – Chicago Spire, trebalo je<br />
da bude najviši toranj cele Severne Amerike<br />
kada je započeta izgradnja 2007. godine.<br />
Dizajnirao ga je poznati svetski arhitekta<br />
Santiago Calatrava. Visina tornja trebalo je<br />
da dostigne preko 600m i da bude završen<br />
2011. godine, ali radovi nisu tekli po planovima.<br />
Zanimljivo je da su u prva tri meseca početka<br />
izgradnje investitori već bili prodali oko<br />
30% stanova, a sve u skladu sa tada aktuelnim<br />
i pomalo zaboravljenim bumom nekretnina<br />
koji je doveo do kolapsa istog tržišta, i<br />
posledično, svetske krize. Ovo je bila izuzetna<br />
cifra s obzirom da se govori o projektu<br />
koji treba da ima 1.200 apartmana.<br />
Ali recesija je zatim zaustavila projekat<br />
pre nego što je uspeo da izađe iz temelja.<br />
Kompanija Fordham (Fordham Company<br />
ili Fordham Building) bila je prvobitni akter<br />
koji je stajao iza projekta, ali kako nije<br />
uspela da pribavi investitore i potrebna<br />
sredstva, projekat je preuzela kompanija<br />
Shelbourne.<br />
Projekat je nastao u poletu izazvanom<br />
ukidanjem restrikcija za visine objekata u<br />
Čikagu, ali samo nekoliko meseci kasnije<br />
Calatrava-in biro nije primio naknadu za<br />
sigurnosni zalog od 11 miliona dolara i<br />
projekat je zaustavljen.<br />
Sada ponovo započinju pregovori, i Villanova-ina<br />
ponuda je prihvaćena i izgradnja<br />
tornja će biti nastavljena kao projekat sindikata.<br />
– Zajam predstavlja 7,5 miliona radnih sati<br />
radnika sindikata. Ovo je veoma važno s obzirom<br />
na to koliko je visoka nezaposlenost<br />
u građevinskom sektoru. Ovaj projekat će<br />
vratiti ljude na posao – rekao je portparol<br />
Shelbourne-a.<br />
info<br />
budući izgled kule<br />
Chicago Spire, Calatrava<br />
gradilište Chicago Spire<br />
centralno okno<br />
Chicago Spire<br />
ISPRAVKA<br />
U prethodnom, 11 broju<br />
Build <strong>magazin</strong>a<br />
na stranama 44-47<br />
greškom je kao autor<br />
teksta Staklo – osnovne<br />
osobine materijala<br />
potpisan doc dr<br />
Dragan Škobalj.<br />
Navedeni tekst je zapravo<br />
poglavlje knjige<br />
Staklo i konstruktivna<br />
primena u arhitekturi,<br />
autorke mr Jasne Čikić<br />
Tovarović, dipl. inž. arh.<br />
Build <strong>magazin</strong> se izvinjava<br />
autorki i čitaocima ■<br />
9
info<br />
Novi sistem za rangiranje<br />
održivosti otvorenih površina<br />
Inicijativa za održive pejzaže SAD, objavila<br />
je 2. decembra prvi državni sistem<br />
rangiranja za projekat, izvođenje i održavanje<br />
održivih zelenih površina, sa ili bez<br />
objekata na parceli. Sistem je nastao iz<br />
partnerstva Društva pejzažnih arhitekata<br />
SAD (ASLA), Centra Lady Bird Johnson<br />
Wildflower i Botaničke bašte SAD.<br />
– Zelene površine vezuju ugljenik, čiste<br />
vazduh i vodu, podižu nivo energetske efikasnosti,<br />
čuvaju staništa, i pružaju dobrobit<br />
kroz ekonomski, socijalni i ekološki uticaj<br />
koji nikada do sada u potpunosti nije izmeren<br />
– kaže Nancy Somerville, izvršni podpredsednik<br />
u ASLA-i.<br />
– Ovaj dobrovoljni sistem za rangiranje i<br />
njegove smernice pokrivaju sve aspekte rada<br />
sa otvorenim površinama svih veličina, i<br />
pružaju informacije za dizajniranje pejzaža<br />
koje prevazilazi lepotu i istinski unapređuje<br />
zdravlje ekosistema i zdravlje cele zajednice<br />
– kaže Susan Rieff, izvršni direktor u<br />
Centru Lady Bird Johnson Wildflower, na<br />
Univerzitetu Teksasa, u Ostinu.<br />
– Verujemo da ove smernice, ukoliko se<br />
budu široko koristile, mogu imati uticaj kao<br />
LEED standard u zgradarstvu. Ali, mogu<br />
ići i dalje od toga: da omoguće izgradnju<br />
zelenih površina koje će biti regenerativne<br />
poput prirodnih zelenih rezervata – kaže<br />
Holly H. Shimizu, izvršni direktor Botaničke<br />
bašte SAD.<br />
Kada se ispune preduslovi (prerequisites),<br />
poeni se dodeljuju u okviru pet oblasti:<br />
• vrsta iskorišćenog tla (greenfield,<br />
brownfield ili greyfield)<br />
• primenjeni materijali (materials)<br />
• tlo i vegetacija (soils and vegetation)<br />
• izgradnja/izvođenje (construction)<br />
• održavanje (maintenance).<br />
Rangiranje podrazumeva različite projekte:<br />
• poslovne parcele (corporate campuses)<br />
• transportni koridori<br />
(transportation corridors)<br />
• javni parkovi (public parks)<br />
• jednoporodično stanovanje<br />
(single-family residences).<br />
EGIPAT – Uskoro počinju petogodišnji radovi<br />
na restauraciji Tutankamonove grobnice.<br />
Grobnica iz XIV veka p.n.e. bila je otvorena<br />
za posetioce što je to doprinelo pojavi smeđih<br />
mrlja na freskama. Podzemnu grobnicu, smeštenu<br />
u Dolini kraljeva na jugu Egipta, svakog<br />
meseca obiđe na hiljade turista unoseći toplotu<br />
i vlažnost koje su najverovatnije odgovorne<br />
za njeno propadanje.<br />
RANGIRANJE ODRŽIVOSTI<br />
ZELENIH POVRŠINA<br />
Sistem za rangiranje zelenih površina zasniva<br />
se na skali od ukupno 250 poena. Zavisno od<br />
broja prikupljenih poena zelena površina se<br />
rangira sa jednom (40% sakupljenih poena),<br />
dve (50%), tri (60%) ili četiri zvezdice (80%).<br />
Kako bi testirala ovaj sistem Inicijativa za održive<br />
pejzaže otvorila je poziv za pilot projekte.<br />
Bilo koji tip projekta zelene/otvorene površine<br />
može biti poslat, samo ukoliko pokriva više od<br />
185m² (defi nisano kao 2.000ft² – kvadratnih<br />
stopa). Poziv važi do 5. februara 2010. godine,<br />
a rad na praćenju projekata trebalo bi da<br />
traje u naredne dve godine ■<br />
Projekat restauracije započeće istraživanjima<br />
koja će trajati dve godine kako bi se ustanovili<br />
tačni uzroci propadanja grobnice. Nakon toga<br />
uslediće radovi koji će trajati tri godine.<br />
Egipatski Vrhovni savet za antikvitete nije saopštio<br />
koliko dugo će grobnica biti zatvorena<br />
za posetioce. U restauraciji učestvuju egipatske<br />
državne institucije i institut Getty iz SAD ■<br />
10
Global Forum – 100 najvećih<br />
infrastrukturnih projekata<br />
Konsultantska firma CG/LA Infrastructure<br />
objavila je top-listu 100 strateških infrastrukturnih<br />
projekata – Top 100 Global<br />
Strategic Infrastructure Projects, sa ukupnom<br />
procenjenom vrednošću od skoro 550<br />
milijardi dolara. Top 100 lista objavljena je<br />
pred Treći godišnji forum u Njujorku koji je<br />
održan 9-11. decembra 2009. godine.<br />
– Cilj Foruma je da istakne navažnije infrastrukturne<br />
projekte u svetu, i da onima koji ih<br />
vode pruži priliku da izgrade značajne dugoročne<br />
vrednosti za svoje države, na svetskom<br />
nivou kvaliteta i brzine – rekao je Norman<br />
Anderson, predsednik i izvršni direktor CG/<br />
LA Infrastructure.<br />
Svaki od predstavljenih projekata biće otvoren<br />
za poslovanje u periodu od tri meseca do<br />
godinu dana.<br />
Dok su prošlogodišnji vodeći sektori bili rezultat<br />
petogodišnjeg ekonomskog rasta (predvođeni<br />
sektorima Luke i logistika i Proizvodnja<br />
energije), ovogodišnji projekti fokusiraju se na<br />
zaposlenje, mobilnost, ljude i inovacije. Ogroman<br />
je rast sektora Voda i otpadnih voda, a veoma<br />
uspešni su i Nova infrastruktura i obnovljivi<br />
izvori energije, Brze pruge i Sistemi javnog gradskog<br />
prevoza.<br />
Ovogodišnji Global Forum fokusirao se na<br />
infrastrukturne projekte, naročito u BRIC<br />
zemljama (Brazil, Rusija, Indija i Kina) koji<br />
ukupno iznose 170 milijardi dolara:<br />
• Brazil – 34,8 milijarde<br />
• Rusija – 21,7 milijardi<br />
• Indija – 34,5 milijardi<br />
• Kina (China) – 72,8 milijardi<br />
Takođe, biće predstavljeni projekti i u ostalim<br />
regionima:<br />
• Severna Amerika (naročito SAD) – 89,2<br />
milijarde<br />
• Bliski Istok – 100,9 milijardi<br />
• Azija (bez Indije i Kine) – 76,9 milijardi<br />
• Južna Amerika (bez Brazila) – 29,5 milijardi<br />
• Afrika – 32,2 milijarde<br />
Global Forum predstaviće projekte u deset<br />
infrastrukturnih sektora:<br />
• Voda / Otpadne vode – 15,5 milijardi<br />
• Aerodromi– 31,7 milijardi<br />
• Drumski saobraćaj – 83,2 milijarde<br />
• Skladištenje, pretovar i distribucija robe i logistika<br />
– 23,1 milijarda<br />
• Nova infrastruktura / Obnovljivi izvori<br />
energije – 54 milijarde<br />
• Javni gradski prevoz – 68,2 milijarde<br />
• Nafta i gas – 22 milijarde<br />
• Proizvodnja i prenos električne energije –<br />
16,8 milijardi<br />
• Brze pruge – 138,2 milijarde<br />
• Strateški projekti – 87,5 milijardi ■<br />
info<br />
Na MIT-u osnovan Centar za<br />
ispitivanje održivosti betona<br />
- CHS<br />
Beton je najrasprostranjeniji građevinski materijal<br />
na planeti, međutim, proizvodnja nekih<br />
njegovih sastavnih delova odgovorna je za oko<br />
5% emisije CO 2<br />
na godišnjem nivou. Institut<br />
za tehniku Masačusetsa, čuveni MIT, iz tog razloga<br />
5. oktobra 2009. godine pokrenuo je istraživački<br />
centar za održivi beton pod imenom<br />
Concrete Sustainability Hub - CHS.<br />
Ovaj centar je osnovan u saradnji sa Asocijacijom<br />
za portland cement - PCA (Portland<br />
Cement Association - za SAD i Kanadu) i<br />
Istraživačkim i obrazovnim centrom za gotov<br />
beton - RMC (Ready Mixed Concrete Research<br />
& Education Foundation).<br />
U projektu bi trebalo da učestvuju istraživači<br />
sa nekoliko MIT-ovih katedri/odeljenja:<br />
Inženjerstvo, Arhitektura i urbanizam i Menadžment.<br />
U SAD ima 118 cementara, a planovi za smanjenje<br />
emisije CO 2<br />
koji su najavljeni u toj zemlji<br />
mogu imati veliki uticaj na nekoliko grana<br />
industrije (naročito proizvodnju uglja, čelika i<br />
cementa). Novootvoreni centar mogao bi da<br />
pomogne industriji cementa i gotovog betona<br />
da se lakše prilagodi eventualnim novim oštrijim<br />
zahtevima.<br />
Dodir prestiža i topline u Vašem domu<br />
<br />
<br />
Vladimira Đorđevića bb<br />
35000 Jagodina<br />
tel/fax: (035) 224-985<br />
dipl. ing. maš. Đapo Huso<br />
(063) 602-631, (064) 6427-420<br />
Proizvodnja:<br />
maš. tehn. Karić Amir<br />
(063) 612-991, (064) 6427-422<br />
email: kaminidjapo@ptt.rs<br />
kaminidjapo@gmail.com<br />
www.kamini-djapo.co.rs<br />
11
info<br />
Proizvođači KGH sistema<br />
potpisali sporazum<br />
o novom standardu<br />
Vodeći proizvođači centralnih rashladnih<br />
uređaja, kotlova i toplotnih pumpi<br />
iz SAD, potpisali su 13. oktobra 2009.<br />
godine dobrovoljni sporazum sa vodećim<br />
organizacijama za energetsku efikasnost<br />
u toj zemlji. Ovim sporazumom podržava<br />
se donošenje novog federalnog standarda<br />
za proizvode iz njihovog asortimana.<br />
Po prvi put, dogovor poziva na regionalne<br />
standarde efikasnosti koji bi trebalo da zamene<br />
četvrt veka nacionalnih standarda i,<br />
takođe, preporučuju oštrije propise za nove<br />
zgrade.<br />
Očekuje se da će novi standard početi da<br />
pokazuje prve efekte 2013. godine, a već<br />
je izračunato da bi od tog trenutka, pa do<br />
2030. godine, potrošači u SAD mogli da<br />
uštede oko 12 milijardi dolara (po današnjoj<br />
vrednosti), računajući i ulaganje u novu,<br />
energetski efikasniju opremu.<br />
Organizacije koje zastupaju energetsku važnost<br />
i stoje sa druge strane sporazuma su:<br />
AHRI (Air-Conditioning, Heating, and<br />
Refrigeration Institute), ACEE (American<br />
Council for an Energy-Efficient Economy)<br />
i ASE (Alliance to Save Energy).<br />
Na sudu zbog izazivanja<br />
zemljotresa u potrazi za<br />
geotermalnom energijom<br />
Marcus Herring, direktor švajcarske kompanije<br />
za geotermalnu energiju Geopower<br />
našao se na sudu pod optužbom da je izazivanjem<br />
zemljotresa doveo do materijalne<br />
štete.<br />
Kompanija je sarađivala sa vlastima u Bazelu<br />
na projektu pretvaranja toplote iz stena<br />
u električnu energiju. Bušenja tla išla su u<br />
dubinu od oko 4,5km.<br />
Projekat je, međutim, obustavljen 2006.<br />
godine, kada je zbog bušenja tla došlo do<br />
zemljotresa. Jedan od potresa imao je magnitudu<br />
3,4 stepeni Rihterove skale.<br />
Povređenih, srećom, nije bilo, ali je uzrokovana<br />
materijalna šteta od devet miliona dolara.<br />
Projekat je trajno ukinut sredinom decembra,<br />
nakon što je vlada utvrdila da bi slični<br />
potresi, uzrokovani njime, svake godine napravili<br />
štetu od nekoliko miliona dolara.<br />
Hering je na suđenju poricao da je namerno<br />
izazvao štetu. On je na sudu u Bazelu odbio<br />
takve navode i ukazao da je lokalno stanovništvo<br />
bilo svesno rizika.<br />
Uključeni u projekat imali su slabo znanje o<br />
seizmičnosti pre nego što je počelo bušenje<br />
u delu Bazela, rekao je Hering, dodajući da<br />
su vođe projekta imale plan za vanredne situacije<br />
i da su oni svakog minuta znali šta se<br />
događa i bili u stanju da odmah reaguju.<br />
Švajcarska vlada je u izveštaju zaključila da,<br />
ukoliko bi se nastavilo sa projektom, šanse<br />
da će to izazvati potrese i štetu od 500<br />
miliona dolara iznose 15 odsto. Malo je verovatno,<br />
međutim, da bi projekat aktivirao<br />
žarište ispod Bazela, koje je 1356. dovelo do<br />
velikog zemljotresa koji je uništio grad.<br />
Heringu je pretila kazna od maksimum<br />
pet godina zatvora, da je sud zaključio da<br />
je namerno izazvao štetu. Međutim, u ponedeljak,<br />
21. decembra, on je oslobođen<br />
optužbi uz obrazloženje da šteta nije izazvana<br />
namerno.<br />
12
Izgradnja najvećeg teleskopa<br />
na svetu na 5.000m<br />
nadmorske visine<br />
Na pustinjskoj visoravni Atakama u Čileu<br />
u toku je izgradnja polja radioteleskopa<br />
(ALMA), deset puta osetljivijih od<br />
svih dosad poznatih, a taj veliki poduhvat<br />
okupio je naučnike iz Evrope, Japana i Severne<br />
Amerike, u saradnju sa kolegama iz<br />
Čilea.<br />
Ova lokacija je odabrana zbog nadmorske<br />
visine od oko pet hiljada metara, i suvog<br />
vazduha koji neće mnogo ometati domet<br />
teleskopa.<br />
Prema projektu ovaj jedinstveni teleskop će<br />
se zapravo sastojati od 66 posebnih antena<br />
koje će dobijene singale kombinovati u jedan<br />
signal. Naravno, u budućnosti će broj antena<br />
moći da se poveća i integriše u sistem.<br />
Svaka od antena težiće oko 100 tona, a<br />
pomeranje antena uzduž i popreko po visoravni<br />
(od 150m do 16km udaljenosti od<br />
osnovne lokacije) i okretanje antena prema<br />
izvorima signala biće vršeno sa dva specijalno<br />
dizajnirana kamiona od kojih je svaki po<br />
10m širok, 20m dugačak i ima 28 točkova.<br />
Ovakav sistem pozicioniranja antena daće<br />
preciznost zuma i do deset puta veću nego<br />
što je to slučaj sa legendarnim Hubble-om.<br />
Glavnih 50 antena imaće po 12m u prečniku,<br />
da bi sistem upotpunile još četiti antene<br />
ovog prečnika i 12 antena prečnika po 7m.<br />
Sve zajedno slaće podatke u specijalni računar<br />
– VLT Interferometer (VLT – Very<br />
Large Telescope) gde će prikupljeni signali<br />
biti analizirani.<br />
info<br />
– ALMA je veliki pomak u astronomskim<br />
istraživanjima, jer je deset puta osetljiviji od<br />
sadašnjih teleskopa – kaže čilenski stručnjak<br />
Paolo Cortes.<br />
Radioteleskopi hvataju elektromagnetne signale<br />
vrlo visoke frekvencije (u ovom slučaju<br />
od 0,3 do 9,6mm talasne dužine), sa udaljenih<br />
zvezda i galaksija, koje računari pretvaraju<br />
u slike i snimke. Prema prvim računicama,<br />
ALMA kompleks će koštati oko milijardu<br />
evra, jer će, osim za precizne antene i najsnažniji<br />
kompjuter na svetu, dobar deo sredstava<br />
biti potrošen za izgradnju infrastrukture<br />
na teško pristupačnoj visoravni.<br />
ALMA projekat osnovao je ESO (European<br />
Southern Observatory) sa japanskim<br />
Nacionalnim Institutom za prirodne nauke<br />
(u saradnji sa tajvanskom Akademijom<br />
Sinica) i Nacionalnom fondacijom za nauku<br />
iz SAD (u saradnji sa Nacionalnim istraživačkim<br />
savetom Kanade). Izgradnju i<br />
uspostavljanje stanice po pola vode: ESO i<br />
japanska Nacionalna astronomska opservatorija,<br />
sa jedne strane, i sa druge, Nacionalna<br />
radio-astronomska opservatorija koju vodi<br />
kompanija Associated Universities, Inc.<br />
Završetak radova očekuje se oko 2012. godine.<br />
Ipak, prva posmatranja Vasione odigraće<br />
se već 2011. godine ako radovi budu<br />
tekli po planu.<br />
13
info<br />
Kopenhagen ludom<br />
radovanje<br />
COP15 (15th United Nations Climate<br />
Change Conference) trebalo je da bude najznačajnije<br />
poglavlje priče zvane klimatske<br />
promene, stare 35 godina... Kopenhagen<br />
je bio i završio se, onako kako su svi i pretpostavljali<br />
– praćen protestima i neredima,<br />
i... bez istinskog dogovora.<br />
Predigra – Iz kompjutera Centra za klimu<br />
britanskog Univerziteta Ist Anglija nepoznati<br />
hakeri sredinom novembra ukrali su<br />
više od 1.000 mejlova i više od 2.000 dokumenata<br />
koji pokazuju da je u debati o klimatskim<br />
promenama bilo manipulacija i da<br />
je opasnost od globalnog zagrevanja preuveličana.<br />
Naučnici ovog poznatog centra za<br />
izučavanje klimatskih promena, prema podacima<br />
koje su skinuli hakeri, trudili su se,<br />
zajedno sa kolegama iz SAD, da u javnosti<br />
ućutkaju protivnike teorije da je za globalno<br />
zagrevanje odgovoran ljudski faktor.<br />
Interesi – Bez obzira na nade stanovnika<br />
planete, analitičari nisu bili optimistični za<br />
rezultate skupa u Kopehnagenu jer pitanje<br />
smanjenja emisije CO 2<br />
zapravo jeste pitanje<br />
razvoja industrije, podele kolača na tržištu i<br />
naravno - moći. Tako je bilo jasno da će na<br />
samitu UN u Kopenhagenu biti tri strane:<br />
• industrijski razvijene zemlje – Zapadna<br />
Evropa, SAD, Japan...<br />
• zemlje u industrijskom poletu – BRIK<br />
(Brazil, Rusija, Indija i Kina)<br />
• svi ostali.<br />
Kjoto je bio obavezujući za industrijski razvijene<br />
zemlje, SAD su napustile Protokol<br />
smatrajući da i Kina, Indija i Brazil moraju<br />
da učestvuju u smanjenju CO 2<br />
i da primena<br />
Protokola negativno utiče na konkurentnost<br />
američke privrede. U ovako kompleksnim<br />
međunarodnim prilikama, pitanje klime,<br />
polarnih kapa, porasta temperature i sl.<br />
samo su sporedno pitanje za Vlade najvećih<br />
igrača na međunarodnoj sceni.<br />
Crtice koje dodatno boje situaciju: svetska<br />
privreda pogođena je krizom 2009. godine<br />
kao malo puta ranije u mirnodopskim uslovima,<br />
SAD su u novembru 2009. godine uvele<br />
porez na čelik iz Kine koji dostiže i 438%,<br />
komentarisalo se da Rusiji otopljavanje odgovara<br />
jer joj se otvara lakši put do sibirskih<br />
resursa trenutno zaštićenih ledom, direktor<br />
Centra za klimu britanskog Univerziteta Ist<br />
Anglija podnosi ostavku nedugo posle objavljivanja<br />
spornih elektronskih pisama, izračunato<br />
je koliko će stotina tona CO 2<br />
biti emitovano<br />
u atmosferu iz aviona i limuzina za<br />
samit u Kopenhagenu, Rusija i SAD ponovo<br />
pričaju o nuklearnom naoružanju, objavljeno<br />
je istraživanje po kome je poslednje ledeno<br />
doba u Evropi nastupilo za samo nekoliko<br />
meseci, naši političari bi, u svom poznatom<br />
maniru, u red najvažnijih međunarodnih nesuglasica<br />
verovatno uvrstili i pitanje o legalnosti<br />
samoproglašene nezavisnosti Kosova, i<br />
naravno, beli šengen za Srbiju...<br />
Zaključak – Ovako izgleda završni izveštaj<br />
medija: Delegati Samita UN o klimatskim<br />
promenama u Kopenhagenu završili su rad<br />
posle višečasovne blokade, nakon što je zamenik<br />
predsedavajućeg Samita saopštio da<br />
su se zemlje učesnice saglasile da prime k<br />
znanju završni dokument Samita, Kopenhašku<br />
deklaraciju. Završni dokument je usaglasilo<br />
27 zemalja, među kojima su i SAD,<br />
Kina, Indija, Brazil, Južnoafrička Republika<br />
i vodeće zemlje EU, a ostale zemlje učesnice<br />
Samita su se saglasile da u narednom periodu<br />
dostave obaveštenje o tome da li su se<br />
priključile Deklaraciji.<br />
Radi se o tekstu pod nazivom Kopenhaški<br />
sporazum, koji je pravno neobavezujući, ne<br />
sadrži konkretne cifre vezane za obaveze<br />
zemalja za smanjenje emisije štetnih gasova,<br />
niti cilj da se emisija ugljen-dioksida<br />
smanji za 50 odsto do 2050. godine.<br />
Dokument predviđa da tokom januara 2010.<br />
godine zemlje same odrede i saopšte svoje<br />
nacionalne ciljeve vezane za smanjenje emisije<br />
štetnih gasova, kao i da se za šest meseci<br />
održi novi sastanak o klimi, čiji bi domaćin<br />
bila Nemačka. Sve u svemu, objektivna ocena<br />
je da se nije uradilo ništa. Predstava je<br />
završena i svi su otišli kućama.<br />
U Srbiji građeni najskuplji<br />
kilometri autoputa u Evropi<br />
Ministarka za nacionalni investicioni plan<br />
Verica Kalanović izjavila je u novembru<br />
2009. godine da je bilo finansijskih zloupotreba<br />
tokom izgradnje obilaznice oko<br />
Beograda kod Bubanj potoka i da očekuje<br />
da po tom pitanju nadležni državni organi<br />
odrade svoj posao.<br />
– Imamo svu dokumentaciju za gradnju<br />
Koridora 10 i stavićemo im na uvid sve što<br />
zatraže, jer su kod nas građeni najskuplji kilometri<br />
autoputa u Evropi – izjavila je Kalanović<br />
za Blic, a povodom njenih optužbi,<br />
ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić<br />
rekao je istom listu da neće da komentariše<br />
gluposti.<br />
– Nasledila sam finansiranje obilaznice oko<br />
Beograda, kod Bubanj potoka u dužini od<br />
7,7 km. I tu nisu potpisani svi ugovori iako<br />
smo pre godinu dana pustili obilaznicu.<br />
Još se pojavljuju aneksi za dodatne radove,<br />
još nije utvrđena konačna cena obilaznice.<br />
Ona je rađena gotovo deset godina, izvođači<br />
štrajkuju a i država je nezadovoljna jer<br />
to predstavlja najskuplju deonicu u Evropi,<br />
koja košta preko 15 miliona po kilometru<br />
autoputa – rekla je Kalanović.<br />
– Početkom maja ove godine, kad smo otvorili<br />
radove na toj severnoj deonici, postavljeno<br />
je pitanje da li ćemo nastaviti sa starom<br />
praksom. A ona podrazumeva nedovoljno<br />
definisane ugovore, nenormalno visoke cene,<br />
najskuplje puteve u Evropi i rokove kod kojih<br />
se ne zna tačno kad će nešto da bude završeno<br />
– kazala je ministarka Kalanović. Ona<br />
dodaje da je tada odlučeno da će ovih 20 kilometara<br />
biti završeno krajem novembra, da<br />
neće biti aneksa ugovora i da će biti praćen<br />
utrošak svakog dinara.<br />
14
Devete Trimo nagrade za<br />
istraživanje 2010.<br />
Kao kompanija koja podstiče mlade i nadarene<br />
stručnjake, jedan od svetskih lidera<br />
u proizvodnji vatrootpornih panela,<br />
kompanija Trimo i ove godine, deveti put<br />
za redom, raspisuje internacionalni konkurs<br />
za dodelu Trimovih nagrada za istraživanje<br />
2010.<br />
Pod sloganom Podelite svoje znanje – uključite<br />
se u takmičenje, Trimo nagrađuje najbolje<br />
diplomske, magistarske, doktorske teze i<br />
specijalističke radove napisane i odbranjene<br />
na arhitektonskim, građevinskim i mašinskim<br />
fakultetima ili višim školama, u periodu<br />
od 1. januara do 31. decembra 2009.<br />
godine.<br />
Kandidati na konkurs mogu da se prijave<br />
najkasnije do 19. februara 2010. godine.<br />
Komisija Trimo kompanije razmotriće<br />
prijavljene radove, koji su prethodno procenjeni<br />
od strane profesora fakulteta ili<br />
više škole odakle rad dolazi. Prijava treba<br />
da sadrži popunjen formular, pisanu preporuku<br />
mentora, originalan istraživačko –<br />
univerzitetski rad na engleskom ili na maternjem<br />
jeziku, sa sažetkom na engleskom.<br />
Pored toga što razvija saradnju između Trima<br />
i univerziteta i povećava svest o povezivanju<br />
privrede, studenata i stručne javnosti,<br />
jedan od glavnih ciljeva ove nagrade je da<br />
ohrabri razmenu informacija, znanja i ideja<br />
između kompanije Trimo i struke. Takođe,<br />
cilj ove nagrade je da olakša povezivanje<br />
Trima i onih studenata koji najviše obećavaju.<br />
Trimove nagrade za istraživanje su<br />
međunarodne nagrade koje uživaju ugled.<br />
– Sam konkurs je vrlo značajan, kada se<br />
uzme u obzir da se na ovom konkursu svojim<br />
radovima takmiče akademci iz Srbije,<br />
Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske,<br />
Češke, Mađarske, Makedonije, Crne Gore,<br />
Poljske, Rumunije, Slovenije i Velike Britanije<br />
– istakao je Miloš Ebner, MBA, direktor<br />
razvoja i projektovanja Trima i predsednik<br />
Komisije za istraživački rad.<br />
Od 2001, dodeljeno je 230 nagrada, a skoro<br />
četvrtina nagrađenih sarađuje sa Trimom<br />
na različite načine i posle dobijanja<br />
nagrade, uglavnom na razvojnim projektima.<br />
U dosadašnjim konkursima, akademski<br />
građani Srbije bili su na drugom mestu<br />
po broju dodeljenih nagrada – ukupno 21<br />
nagrada do sada.<br />
Detaljni uslovi konkursa, kao i prijava,<br />
mogu da se pronađu na adresi<br />
www.trimo-researchawards.com,<br />
a zainteresovani mogu da se obrate<br />
i na e-mail award@trimo.si ■<br />
PRISTUPA SE IZRADI NOVOG<br />
PROSTORNOG PLANA<br />
REPUBLIKE SRBIJE<br />
info<br />
Vlada Srbije je, na predlog Ministarstva<br />
životne sredine i prostornog<br />
planiranja, početkom decembra 2009.<br />
godine donela odluku o izradi novog<br />
Prostornog plana Republike Srbije.<br />
Područje Prostornog plana obuhvata teritoriju<br />
Republike Srbije ukupne površine<br />
88.361 km², a plan će se raditi u dve<br />
faze: Koncept Prostornog plana i Nacrt<br />
Prostornog plana.<br />
Nosilac izrade Prostornog plana je Republička<br />
agencija za prostorno planiranje.<br />
Rok za izradu Nacrta Prostornog plana je<br />
šest meseci, koji će potom biti izložen na<br />
javni uvid u trajanju od 30 dana u sedištima<br />
jedinica lokalnih samouprava (gradovima<br />
i opštinama) u Republici Srbiji,<br />
po obavljenoj stručnoj kontroli od strane<br />
Ministarstva životne sredine i prostornog<br />
planiranja.<br />
U toku javnog uvida sprovešće se javne<br />
prezentacije i stručne rasprave u Beogradu,<br />
Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Užicu,<br />
Zaječaru i Kosovskoj Mitrovici ■<br />
15
info<br />
O ovome će se pričati...<br />
Direkcija za građevinsko zemljište u narednoj<br />
godini raspolagaće sa 19,7 milijardi<br />
dinara, preneli su 30. decembra 2009.<br />
mediji u Srbiji. Ovaj novac potrošiće se<br />
za izgradnju kapitalnih saobraćajnica,<br />
vodovoda i kanalizacije, grobalja, stanova<br />
za raseljavanje i izradu urbanističkih<br />
planova. Prihodi Direkcije od naknade<br />
za uređenje građevinskog zemljišta i<br />
zakup nine zemljišta i poslovnog prostora<br />
iznose 10,3 milijarde. Ostatak od 9,4 milijarde<br />
su inostrani krediti koji će u 2010.<br />
godini biti upotrebljeni za izgradnju mosta<br />
preko Save i prilaznih puteva.<br />
Najviše novca, 12,2 milijardi potrošiće se<br />
na kapitalne saobraćajnice – most preko<br />
Ade, prilazne puteve, petlju kod Careve<br />
ćuprije, rekonstrukciju Pančevačkog<br />
mosta, povezivanje autoputa sa rekonstruisanim<br />
mostom preko Save u Obrenovcu.<br />
Za nastavak izgradnje osnovnih<br />
saobraćajnica u gradu i početak izgradnje<br />
novih, odvojeno je 3,2 milijarde dinara.<br />
Novac je planiran za finansiranje Vojvođanske<br />
ulice, dela Savske, ulice u Lisičijem<br />
potoku, Senjaku, Bloku 58, privrednoj<br />
zoni Gornji Zemun... Namera<br />
je da se započne izgradnja Mirijevskog<br />
bulevara, ulice pored Zemunskog keja,<br />
ulica u Bloku 51 i oko zgrada koje se<br />
grade u Novom Beogradu za neprofitno<br />
stanovanje, Altini...<br />
Dalje se nabrajaju i drugi projekti, najavljuje<br />
se uvođenje monitoringa u javnom<br />
gradskom prevozu... A zatim, sasvim<br />
diskretno, izglasano je još nešto...<br />
Plan za deo Kalemegdana (namera je<br />
da se omogući izgradnja šoping mola u<br />
zaštićenoj celini) doveo je do neslaganja<br />
među vladajućim odbornicima. Nalog o<br />
izradi, ipak je prošao, iako su SPS-PUPS,<br />
LDP, DSS, SRS i jedan odbornik DS<br />
(ukupno 31 glas) glasali protiv, ali je zeleno<br />
svetlo dalo 36 odbornika DS. Devet<br />
odbornika G17 plus nije glasalo ■<br />
Portal Geosrbija –<br />
nacionalna infrastruktura<br />
geoprostornih podataka<br />
Republički geodetski zavod i Norveška<br />
državna agencija za kartografiju i katastar<br />
(Statens Kartverk) predstavili su krajem<br />
novembra 2009. godine do sada realizovane<br />
aktivnosti na uspostavljanju Nacionalne<br />
infrastrukture geoprostornih podataka<br />
(NIGP) u Srbiji.<br />
Republički geodetski zavod (RGZ), u okviru<br />
norveškog tvining projekta, organizovao<br />
je seminar u cilju predstavljanja aktivnosti<br />
na uspostavljanju NIGP-a u Srbiji.<br />
Zakonom o državnom premeru i katastru<br />
postavljeni su temelji za kreiranje okvira za<br />
pristup i razmenu digitalnih prostornih informacija<br />
iz nadležnosti državnih institucija<br />
i ostalih uključenih subjekata.<br />
Direktor Republičkog geodetskog zavoda<br />
i norveški ambasador zajedno su zvanično<br />
pustili u rad inicijalnu verziju srpskog geoportala<br />
za pristup određenim metapodacima,<br />
skupovima prostornih podataka i servisima<br />
putem Interneta.<br />
Prva verzija geoportala<br />
dostupna je na web-adresi<br />
www.geosrbija.rs<br />
profesionalnim korisnicima<br />
i široj javnosti ■<br />
Trenutno, na geoportalu su raspoloživi<br />
podaci Republičkog geodetskog zavoda<br />
(administrativne jedinice, adrese, katastarski<br />
planovi, ortofoto snimci i sl), kao i<br />
odabrane statističke, seizmološke i druge<br />
geoinformacije iz nadležnosti partnerskih<br />
institucija.<br />
Direktor Republičkog geodetskog zavoda,<br />
Nenad Tesla, posebno je istakao da su ovo<br />
prvi koraci u Srbiji ka poboljšanju razmene<br />
geoinformacija, zasnovane na partnerskim<br />
odnosima između uključenih subjekata, u<br />
cilju uvođenja efikasnih javnih servisa za<br />
dobrobit društva u celini.<br />
Takođe, RGZ je istrajan nosilac procesa u<br />
implementaciji infrastrukture prostornih<br />
podataka na nacionalnom nivou u skladu sa<br />
aktuelnim evropskim inicijativama, kao što<br />
je INSPIRE.<br />
16
info<br />
Izolacija Holding priredila<br />
prijem povodom 50 godina<br />
postojanja kompanije<br />
U Sava Centru, 3. decembra 2009. godine,<br />
Izolacija Holding a.d, priredila je prijem<br />
povodom 50 godina postojanja kompanije.<br />
Ujedno, proslava pola veka postojanja<br />
bila je i prilika da se okupe nekadašnji i<br />
sadašnji poslenici i saradnici ove velike<br />
kompanije.<br />
Donedavni investicioni bum u Srbiji, pored<br />
jasno definisanih ekonomskih pitanja,<br />
nametnuo je pitanja razvoja tehnologije u<br />
građevinarstvu. Dolaskom stranih investitora,<br />
gotovo po automatizmu uvođene su nove<br />
tehnologije, materijali i procedure.<br />
Savremena građevinska industrija, gonjena<br />
imperativom rokova, veliku pažnju posvetila<br />
je upravo izolaterskim radovima koji upotpunjavaju<br />
lepezu savremenih montažnih<br />
materijala presudno doprinoseći kvalitetu<br />
izvedenih radova.<br />
Jedinstvena tradicija, pola veka u ovoj specijalizovanoj<br />
oblasti, obavezuje Izolaciju da<br />
nakon godina osipanja povrati lidersku poziciju.<br />
Preduslovi su stvoreni, i nakon uspešne<br />
privatizacije 2008. godine Izolaciju je na<br />
putu da povrati nekadašnji renome, istaknuto<br />
je na svečanosti.<br />
Ujedno, proslava pola veka postojanja<br />
bila je prilika da se okupe nekadašnji i<br />
sadašnji poslenici i saradnici ove velike<br />
kompanije.<br />
Između ostalih skupu su se obratili:<br />
• Vesna Perić, direktor SIEPA<br />
• dr Slobodan Otović, predsednik Saveza<br />
građevinskih inženjera i tehničara Srbije<br />
• Dušanka Đorđević, profesor na<br />
Arhitektonskom fakultetu Univerziteta<br />
u Beogradu<br />
• Mića Nikolić, bivši generalni direktor<br />
Izolacije<br />
• Miroslav Simeunović, bivši direktor ino<br />
radova Izolacije<br />
Novi menadžment Izolacije predstavio je<br />
planove za budućnost – da se kompanija<br />
vrati na stare staze uspeha.<br />
Priručnik za poboljšanje<br />
energetske efikasnosti<br />
Sa Priručnikom za poboljšanje energetske<br />
efikasnosti i racionalnu upotrebu energije,<br />
koji je 16. decembra predstavljen u Privrednoj<br />
Komori Srbije, inženjeri iz malih i<br />
srednjih preduzeća dobijaju korisne savete<br />
i alate za olakšano prepoznavanje, primenu<br />
i realizaciju projekata za unapređenje<br />
energetske efikasnosti.<br />
Ovaj priručnik koji je izradio Inovacioni<br />
centar Mašinskog fakulteta – sektor Mreža<br />
za energetsku efikasnost u industriji Srbije<br />
(MEEIS), regionalno je podržao EBRD<br />
TAM/BAS Program iz Srbije i Bosne i<br />
Hercegovine, Ambasada Kraljevine Norveške<br />
i još nekoliko inostranih institucija.<br />
Priručnik sadrži potrebna znanja i rešenja<br />
za unapređenje energetske efikasnosti koji<br />
su zasnovani na održivim, komercijalnim<br />
osnovama.<br />
U poređenju sa drugim zemljama u okruženju,<br />
u našoj zemlji energija se koristi na<br />
neracionalan način i neophodno je raditi<br />
na informisanju i osposobljavanju menadžmenta<br />
i kompetentnog tehničkog osoblja u<br />
industriji, za postizanje energetskih ušteda<br />
i povećanje energetske efikasnosti u preduzećima,<br />
što je jedna od prioritetnih potreba<br />
u MSP sektoru.<br />
17
info<br />
Milijardu dinara za<br />
završetak obilaznice<br />
oko Beograda<br />
Vlada Srbije obezbedila je oko sedam milijardi<br />
dinara u budžetu za 2010. godinu<br />
za izgradnju severnog kraka Koridora 10,<br />
početak gradnje autoputa Beograd-južni Jadran<br />
i završetak obilaznice oko Beograda.<br />
U Predlogu budžeta za 2010. godinu, u izdacima<br />
Ministarstva za infrastrukturu, predviđeno<br />
je i oko sedam milijardi dinara iz<br />
sredstava Nacionalnog investicionog plana.<br />
Pritom je navedeno da je za severni krak<br />
Koridora 10 namenjeno četiri milijarde<br />
dinara, za početak gradnje autoputa Beograd-južni<br />
Jadran oko dve milijarde i za tunel<br />
Straževica, na obilaznici oko Beograda,<br />
milijardu dinara.<br />
Za Ministarstvo infrastrukture u vladinom<br />
Predlogu budžeta za iduću godinu planirano<br />
izdvajanje je 54 odsto veće nego u ovoj godini,<br />
tako da će za infrastrukturne projekte biti<br />
namenjeno oko 20,2 milijarde dinara. Planirane<br />
su i subvencije u iznosu od oko 12,4 milijardi<br />
dinara za Javno preduzeće Železnice<br />
Srbije, a raspored i korišćenje tih sredstava<br />
obaviće Vlada Srbije posebnim aktom.<br />
U delu izdataka Ministarstva za infrastrukturu<br />
predviđene su i subvencije za Jugoregistar<br />
Beograd u iznosu od oko 21 milijardu<br />
dinara, a korišćenje tih sredstava biće regulisano<br />
posebnom odlukom vlade. Za Ministarstvo<br />
rudarstva i energetike planirano<br />
je povećanje izdataka 19,4 odsto u odnosu<br />
na ovu godinu, na oko 2,6 milijardi dinara.<br />
Agenciji za rudarstvo biće smanjena sredstva<br />
u narednoj godini 67,1 odsto, na oko<br />
650.000 dinara, a izdaci Agenciji za energetsku<br />
efikasnost biće niži 5,3 odsto i iznosiće<br />
oko 14,2 miliona dinara.<br />
Planirane su i subvencije od oko 2,1 milijardi<br />
dinara za finansiranje Javnog preduzeća<br />
za podzemnu eksploataciju uglja Resavica, a<br />
raspored i korišćenje sredstava obavljaće se<br />
po posebnom aktu vlade.<br />
Toranj završen, čekaju se još<br />
neki rokovi<br />
Ministar životne sredine i prostornog planiranja<br />
Oliver Dulić izjavio je 13. decembra<br />
2009. godine Tanjugu da je Avalski toranj<br />
završen, ali da je potrebno da isteknu<br />
još neki važni rokovi kako bi se sa sigurnošću<br />
reklo da je toranj potpuno siguran<br />
i bezbedan.<br />
– U ovom trenutku postoji upotrebna dozvola,<br />
ali još uvek mora da istekne nekoliko<br />
važnih rokova da bismo biti potpuno sigurni<br />
da je toranj bezbedan – rekao je Dulić, koji<br />
je i predsednik Saveta za izgradnju tornja.<br />
– Radi se o kompleksnom objektu višem od<br />
200 metara, koji se nalazi na Avali čija je<br />
nadmorska visina oko 500 metara, sa neverovatnim<br />
klimatskim i ostalim problemima,<br />
pogotovo tokom zimskog perioda – dodao<br />
je ministar.<br />
On je istakao da mu je drago što nije vršen<br />
pritisak da se požuri sa završetkom radova i<br />
dodao da je za odlaganja svečanog otvaranja<br />
»kriv« zakon koji je predvideo da moraju da<br />
budu ispunjene sve procedure kada je reč o<br />
puštanju u upotrebu tako specifičnog objekta<br />
kao što je Avalski toranj.<br />
Dulić je istakao da se sa predajom tornja na<br />
upotrebu i uživanje građanima sačekalo i<br />
kada je reč o liftovima i platformama koje<br />
služe kao vidikovac, da bi se obezbedila njegova<br />
potpuna sigurnost i bezbednost.<br />
– Iz tog razloga smo sačekali da svi testovi<br />
prođu, da budemo sigurni da je Avalski toranj<br />
siguran i bezbedan i što se tiče liftova<br />
i platforme koja služi kao vidikovac, da bi<br />
ljudi najzad krenuli da uživaju u njemu – rekao<br />
je Dulić.<br />
– U svakom slučaju, on će stajati tamo gde<br />
stoji na ponos svih onih koji su ga gradili i<br />
koji su pomagali njegovoj izgradnji – dodao<br />
je Dulić izražavajući uverenje da će Avalski<br />
toranj ponovo, kao inspiracija, služiti generacijama.<br />
Tačan datum svečanog<br />
otvaranja tornja do kraja<br />
2009. godine nije saopšten<br />
Avalski toranj,<br />
sa antenskim stubom,<br />
dostiže visinu<br />
od 204,57 metara.<br />
18
U Beogradu održan 4. BelRE<br />
Četvrti međunarodni sajam nekretnina<br />
i investicija BelRE, održan je od 5. do 7.<br />
novembra 2009. godine u hali 5 Beogradskog<br />
sajma. Pred oko 50 izlagača, učesnika<br />
iz zemlje i inostranstva, sajam je svečano<br />
otvorila ministarka Verica Kalanović,<br />
ministar za infrastrukturu u Vladi RS, i<br />
tom prilikom najavila da Srbija nastavlja<br />
započeti investicioni ciklus i podršku privredi<br />
sa 310 miliona evra investicija u infrastrukturu<br />
u 2010. godini. Ova sredstva<br />
će biti uložena u kapitalne investicije, najpre<br />
u Koridor 10, čija je finansijska konstrukcija<br />
zaokružena i na kome su radovi<br />
u toku, ukazala je Kalanovićeva.<br />
Među izlagačima su bili: Colliers Int. Srbija<br />
i Crna Gora, Danos (koji predstavlja treću<br />
finansijsku grupaciju u Evropi BNP Paribas<br />
i koja je ove godine otvorila kancelariju u<br />
Srbiji), Tradeunique (graditelj i izvođač radova<br />
u Srbiji, Crnoj Gori, Rusiji), PHIWA<br />
(jedan od najvećih graditelja u Srbiji), Metropolitan<br />
Project (rezidencijalno-komercijalni<br />
kompleks u centru Beograda), Erste<br />
banka, Imorent, Hypo Rent i dr. Među učesnicima<br />
bili su predstavnici Harston Associates,<br />
Raiffeisen evolution, Arup, i dr.<br />
Na konferenciji koja je održana 5. i 6. novembra,<br />
govorilo se o aktuelnim temama: kako<br />
privući strane investicije i stvoriti potrebne<br />
uslove za ulaganja, kako prevazići krizu, koji<br />
biznis modeli će se pokazati najefikasnijim u<br />
trenutnom kontekstu, da li će Srbija, Hrvatska,<br />
Slovenija i Crna Gora ostati atraktivne za<br />
investicije. Pričalo se i o prostornom planiranju,<br />
urbanom menadžmentu, administrativnim<br />
preprekama za razvoj tržišta nekretnina,<br />
kao i o Nacrtu zakona o posredovanju u prometu<br />
nepokretnosti i finansiranju projekata.<br />
– Srbija nije doživela investicionu aktivnost<br />
kao zemlje u regionu, recimo Crna Gora,<br />
Hrvatska, Bugarska i Rumunija, ali mislim<br />
da Srbija ima najviše potencijala trenutno.<br />
I mislim da sada, kada je do nekih lokacija<br />
najlakše i najjeftinije doći, investitori treba<br />
da ulažu i grade, kako u rezidencijalno, tako<br />
i u industrijsko tržište nekretnina – rekao je<br />
Goran Gojaković, direktor investicija Bomex,<br />
i dodao – Jedan od osnovnih razloga<br />
za ovo kašnjenje jeste nedostatak infrastrukture<br />
koja bi omogućila da investitori<br />
ne čekaju na razvoj lokacije, već da odmah<br />
mogu da počnu da grade.<br />
– Srbiju strani investitori posmatraju kao<br />
deo regiona, a ne kao zasebno tržište. Dalje,<br />
posmatraju je sa više stanovišta: perspektive<br />
privrednog rasta, koja povlači i kontekst investicija,<br />
zatim iz ugla političke situacije i,<br />
naravno, bankarskog sektora. I to su sektori<br />
koji nas opredeljuju da li da uložimo ili ne<br />
sajmovi<br />
– rekao je Robert Schweizer, predstavnik<br />
Balkans RE. On je još napomenuo da je<br />
očito da je srpska ekonomija poslednjih pet<br />
godina bila zavisna od stranog kreditiranja,<br />
da je BDP negativan i nema indicija da će<br />
biti bolje ni u 2010. godini:<br />
– Sve to su pokazatelji koji predstavljaju značajan<br />
rizik za investitore. Međutim, dobra<br />
vest po njegovom mišljenju, jeste da je bankarski<br />
sektor veoma likvidan, potpomognut<br />
grčkim, italijanskim i austrijskim bankama.<br />
Jovica Jakovac, direktor Colliers-a za Srbiju<br />
i Crnu Goru, smatra da će u narednom periodu<br />
biti vrlo profitabilno investiranje u retail<br />
centre i stambene projekte. Spisak onih<br />
koji žele da kupe prvi stan je izuzetno dug i<br />
ne postoje mogućnosti da se njihove potrebe<br />
zadovolje u ovom trenutku. S druge strane,<br />
potrebno je graditi industrijske objekte,<br />
hale, magacine i to je ono što stranci kao<br />
investitori traže da kupe u Srbiji.<br />
Jovan Jovanović, diretor Danos-a, skrenuo<br />
je pažnju da su drugi delovi Srbije, pored<br />
Beograda, takođe atraktivni za ulaganja.<br />
Učesnici konferencije su se složili da Srbiji<br />
nedostaju strane investicije i da je kriza<br />
usporila razvoj privrede, a samim tim i sektor<br />
nekretnina i izrazili optimizam povodom<br />
razvoja u narednom periodu ■<br />
www.brmspasic.com<br />
e-mail: office@brmspasic.com<br />
Izložbeni salon: Cvijićeva 1<br />
Smatrajući da u savremenim enterijerskim radovima<br />
sobna vrata danas zauzimaju veoma bitno mesto,<br />
odnosno postaju deo svakog enterijera, u prilici smo<br />
da vam ponudimo široku paletu naših modela kao i<br />
mogućnost dizajniranja novih po Vašoj želji, a koji će<br />
sigurni smo, upotpuniti životni prostor onako kako Vi to<br />
želite.<br />
Spojem savremenog dizajna i vrhunskog kvaliteta<br />
koje pruža masivno drvo, proizveli smo liniju vrata koja<br />
će zadovoljiti ukuse čak i najzahtevnijih klijenata.<br />
19
Gradjevinarstvo.rs je jedinstven internet portal za sve koji imaju potrebu za informacijama iz građevinarstva, kao i<br />
za sve koji žele da pruže informacije svim činiocima građevinske industrije.<br />
Gradjevinarstvo.rs predstavlja izuzetno moćno i nezaobilazno on-line marketinško sredstvo građevinskih kompanija<br />
i svih koji su na bilo koji način vezani za građevinarstvo.<br />
PROFIL FIRME<br />
Vaše preduzeće će biti predstavljeno logotipom,<br />
podacima, proizvodnim programom,<br />
opisom delatnosti, fotografijama....<br />
Biće istaknuto u svim kategorijama i pri<br />
svim pretragama kojima je obuhvaćeno.<br />
Objava profila firme uključuje: logotip,<br />
adresu, brojeve telefona, broj faksa, e-mail,<br />
adresu internet prezentacije, imena kontakt<br />
osoba, spisak svih kategorija (proizvodi<br />
i usluge), opis delatnosti (proizvodnog programa,<br />
reference...), do 6 fotografija, linkove<br />
ka vestima i tekstovima, prioritetno isticanje<br />
Vaše firme u svim kategorijama u<br />
kojima se nalazi<br />
120 EUR/godina<br />
PROMO TEKST<br />
Izuzetan način za predstavljanje<br />
kompanija, proizvoda ili tehnologija.<br />
Promotivni tekstovi mogu sadržati<br />
prateće fotografije i tabele.<br />
Naslov sa linkom ka tekstu se<br />
nalazi na početnoj strani kao i u do<br />
3 tematske kategorije.<br />
Ovi tekstovi ulaze u sistem<br />
pretrage i do njih je jednostavno<br />
doći i pretraživanjem ključnih reči<br />
na portalu, ali i preko internet<br />
pretraživača.<br />
60 EUR/mesec<br />
SPONZORISANI LINK<br />
Ovakav način oglašavanja sastoji se u tome da se oglašivačima<br />
nudi povezivanje odabranih ključnih reči uz naziv firme, brend<br />
ili proizvod čime se doseže maksimalan broj pripadnika ciljnih<br />
grupa.<br />
Ovaj vid kontekstualnog oglašavanja bazira se na sistemu koji<br />
skenira tekst na pojedinoj stranici, pronalazi određene (sponzorisane)<br />
reči zakupljene od oglašivača i vizuelno ih ističe.<br />
Prelazeći mišem preko tako istaknute reči, korisniku se prikazuje<br />
oblačić sa oglasnom porukom oglašivača.<br />
Uz ovaj način oglašavanja na portalu sleduje i prikaz banera<br />
pri unosu izabrane reči u polje “Pretraga” ili klikom na link te reči<br />
(u levom stupcu, na svim stranama). Veličina banera je 468x60<br />
ili 120x600px.<br />
120 EUR/mesec
BANERI<br />
Banere možete objaviti: na celom portalu (na vrhu svih stranica),<br />
u određenim kategorijama i pri unosu neke određene reči<br />
Baneri na celom portalu (na vrhu svih strana)<br />
Ovi baneri pokrivaju sve kategorije i primenjuju se u slučajevima<br />
kada nije potrebno definisati posebnu ciljnu grupu.<br />
Baneri su naizmenični. Najviše 2 banera se mogu smenjivati<br />
pri otvaranju svake stranice portala (verovatnoća prikazivanja<br />
jednog banera je 50%).<br />
H1 (468x60)<br />
300 EUR/mesec<br />
H2 (120x60)<br />
200 EUR/mesec<br />
Baneri (fiksni) na početnoj strani (home page) portala<br />
Najposećenija strana portala. Sadrži najnovije vesti i tekstove,<br />
linkove ka svim kategorijama...<br />
HP (120x160)<br />
180 EUR/mesec<br />
HP (120x60)<br />
110 EUR/mesec<br />
Baneri (fiksni) u kategorijama<br />
(grupama proizvoda i usluga) portala<br />
Oglašavanje u kategorijama omogućava vam da profilišete<br />
posetioce portala kojima će biti prikazan vas oglas.<br />
Primer: proizvođač vrata će se oglasiti u kategoriji “Vrata”,<br />
izvođač radova u kategoriji “Izvođenje građevinskih radova” i sl.<br />
Ovde se ubraja i oglašavanje u rubrici vesti, tekstovi,<br />
promo tekstovi...<br />
K1 (468x60)<br />
90 EUR/mesec<br />
K2 (120x160)<br />
K3 (120x60)<br />
K4 (120x600)<br />
60 EUR/mesec<br />
40 EUR/mesec<br />
100 EUR/mesec<br />
NAPOMENE: za zakup na period od 6 meseci odobrava se popust od 5% • za zakup na period od 12 meseci odobrava se popust od 10%<br />
minimalan period zakupa je 3 meseca • PDV nije uračunat<br />
PAKET 1 meseci puna cena PAKET 2 meseci puna cena<br />
profil firme 12 120 profil firme 12 120<br />
baner K3 6 240 baner K3 12 480<br />
promo tekst 6 360 promo tekst 12 720<br />
ukupno: 720 -40% = 432 ukupno: 1.320 -40% = 792<br />
PAKET 3 meseci puna cena PAKET 4 meseci puna cena<br />
profil firme 12 120 profil firme 12 120<br />
baner K3 12 480 baner HP120x60 12 1320<br />
promo tekst 6 360 promo tekst 12 720<br />
sponzorisani link 6 720 sponzorisani link 12 1440<br />
* Cene su prikazane u EUR, bez PDV-a<br />
Zakupom profila, banera i promo teksta<br />
(na minimalno 6 meseci) ostvaruje se popust od 40%<br />
ukupno: 1.680 -40% = 1.008 ukupno: 3.600 -40% = 2.160
poslovanje<br />
Definicije energetskih objekata<br />
koji proizvode energiju<br />
na ovaj način<br />
U uredbi se pod terminom obnovljivi izvori<br />
energije podrazumevaju izvori energije<br />
koji se nalaze u prirodi i obnavljaju se u<br />
celosti ili delimično, posebno energija vodotokova,<br />
vetra, neakumulirana sunčeva<br />
energija, biomasa, geotermalna energija,<br />
biogoriva, biogas, sintetički gas, deponijski<br />
gas, gas iz postrojenja za tretman kanalizacionih<br />
voda i otpadnih voda iz prehrambene<br />
i drvno-prerađivačke industrije<br />
koji ne sadrže opasne materije.<br />
Hidroelektrane na postojećoj infrastrukturi<br />
su hidroelektrane koje koriste već postojeću<br />
branu kojom upravlja neko javno<br />
preduzeće i hidroelektrane izgrađene na cevovodima<br />
namenjenim dovodu sirove vode<br />
na preradu u fabrike vode.<br />
FINANSIJSKI PODSTICAJ<br />
ZA PROIZVODNJU<br />
ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ<br />
OBNOVLJIVIH IZVORA<br />
Vlada Republike Srbije je početkom decembra 2009. godine (Službeni glasnik<br />
Republike Srbije 99/2009 od 11.12.2009), u skladu sa Zakonom o energetici donela<br />
uredbu o merama podsticaja za proizvodnju električne energije korišćenjem<br />
obnovljivih izvora energije i kombinovanom proizvodnjom električne i toplotne<br />
energije, kojom se bliže propisuju mere podsticaja za proizvodnju električne<br />
energije korišćenjem obnovljivih izvora energije i za otkup te energije.<br />
Tako se ovim aktom definše tzv. Feed-in tariff, balansiranje i očitavanje, preciziraju<br />
energetski objekti koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora,<br />
uređuje sadržina ugovora o otkupu električne energije po merama podsticaja,<br />
kao i naknada troškova kupcu tako proizvedene energije.<br />
Elektrane na biogas jesu elektrane koje<br />
koriste gas nastao iz ostataka u poljoprivredi<br />
(tečni stajnjak i izmet sa stočarskih i<br />
živinarskih farmi), iz biomase, iz ostataka<br />
biomase nastalih primarnom preradom poljoprivrednih<br />
proizvoda, a koje ne sadrže<br />
opasne materije, ostatke i delove životinja.<br />
Elektrane na deponijski gas jesu elektrane<br />
koje koriste gas nastao na komunalnim deponijama<br />
ili gas nastao u postrojenjima za<br />
tretman komunalnih otpadnih voda.<br />
Elektrane sa kombinovanom proizvodnjom<br />
na postojećoj infrastrukturi jesu<br />
revitalizovane stare elektrane sa kombinovanom<br />
proizvodnjom na fosilna goriva koje<br />
su pre revitalizacije bile u pogonu najmanje<br />
25 godina i rekonstruisane stare elektrane<br />
sa kombinovanom proizvodnjom na fosilna<br />
goriva koje pre rekonstrukcije nisu bile u<br />
pogonu najmanje pet godina bez obzira na<br />
prethodno vreme provedeno u pogonu.<br />
Elektrana, u smislu ove uredbe, jeste postrojenje<br />
za proizvodnju električne energije<br />
ili za kombinovanu proizvodnju, sa<br />
jednom ili više proizvodnih jedinica, i to:<br />
• hidroelektrane instalisane snage do 10MW<br />
• elektrane instalisane snage do 10 MW<br />
koje u procesu proizvodnje koriste samo<br />
biomasu ili biomasu u kombinaciji sa<br />
nekim dopunskim fosilnim gorivom,<br />
ukoliko energetska vrednost korišćene<br />
biomase na godišnjem nivou čini<br />
najmanje 80% ukupne primarne energije<br />
• elektrane koje električnu energiju<br />
proizvode koristeći obnovljive izvore<br />
energije osim biomase, ukoliko u<br />
procesu proizvodnje energetska vrednost<br />
korišćenih obnovljivih izvora energije<br />
na godišnjem nivou čini najmanje 90%<br />
ukupne primarne energije, s tim da je<br />
dopunsko gorivo neko od fosilnih goriva,<br />
biomasa ili otpad<br />
• elektrane za kombinovanu proizvodnju<br />
instalisane snage do 10 MW koje koriste<br />
obnovljive izvore energije, fosilna goriva<br />
ili fosilna goriva u kombinaciji sa nekim<br />
obnovljivim izvorom energije<br />
• elektrane koje koriste separisanu<br />
biorazgradljivu frakciju komunalnog<br />
otpada (u daljem tekstu: otpad)<br />
instalisane snage do 10 MW.<br />
dok je Povlašćeni proizvođač strana koja<br />
obavlja delatnost proizvodnje električne<br />
energije i koji je aktom nadležnog organa<br />
stekao status povlašćenog proizvođača.<br />
Mere podsticaja – otkupne cene<br />
Mere podsticaja, u smislu ove uredbe, obuhvataju<br />
otkupne cene prema vrsti elektrane<br />
u kojoj se proizvodi električna energija korišćenjem<br />
obnovljivih izvora energije i prema<br />
instalisanoj snazi (R) izraženoj u MW.<br />
Vrsta elektrane i instalisana snaga određuju<br />
se aktom o sticanju statusa povlašćenog<br />
proizvođača električne energije.<br />
Napomena: Tabelu sa cenama potražite na webportalu<br />
www.gradjevinarstvo.rs<br />
Otkupna cena električne energije iz elektrane<br />
za kombinovanu proizvodnju koja koristi<br />
prirodni gas kao gorivo, koriguje se pri svakoj<br />
promeni cene prirodnog gasa za prodaju<br />
energetskim subjektima za trgovinu na malo<br />
prirodnim gasom za potrebe tarifnih kupaca<br />
koja ne uključuje troškove korišćenja transportnog<br />
sistema za prirodni gas kod Javnog<br />
preduzeća Srbijagas Novi Sad po tarifnom<br />
stavu energent.<br />
Korekcija otkupne cene za elektrane sa kombinovanom<br />
proizvodnjom na prirodni gas vršiće<br />
se od prvog dana narednog meseca u odnosu<br />
na mesec u kome je došlo do promene<br />
cene prirodnog gasa za prodaju energetskim<br />
subjektima za trgovinu na malo prirodnim<br />
gasom za potrebe tarifnih kupaca koja ne<br />
uključuje troškove korišćenja transportnog<br />
sistema za prirodni gas kod Javnog preduzeća<br />
Srbijagas Novi Sad po tarifnom stavu<br />
energent.<br />
Ko polaže pravo na korišćenje<br />
podsticajnih mera<br />
Pravo na mere podsticaja utvrđene ovom<br />
uredbom za električnu energiju proizvedenu<br />
u elektranama koje koriste neakumuliranu<br />
sunčevu energiju ograničava se<br />
na ukupno instalisanu snagu u tim elektranama<br />
do 5MW. Pravo na mere podsticaja,<br />
utvrđene ovom uredbom za električnu<br />
energiju proizvedenu u elektranama<br />
koje koriste vetar, ograničava se na ukupno<br />
instalisanu snagu u tim elektranama<br />
do 450MW.<br />
Pored povlašćenih proizvođača, pravo na<br />
mere podsticaja utvrđene ovom uredbom<br />
mogu steći i povlašćeni proizvođači za električnu<br />
energiju proizvedenu u elektranama<br />
na vetar ukupno instalisane snage koja je<br />
jednaka količini od 10% kapaciteta za proizvodnju<br />
električne energije koje izgradi javno<br />
preduzeće za proizvodnju, distribuciju i trgovinu<br />
električne energije u periodu važenja<br />
ove uredbe.<br />
Povlašćeni proizvođač ima pravo na mere<br />
podsticaja koje važe u trenutku podnošenja<br />
zahteva za sticanje ili obnovu statusa povlašćenog<br />
proizvođača.<br />
Finansije, ugovori<br />
Kupac otkupljuje električnu energiju od<br />
povlašćenog proizvođača električne energije<br />
koji ispunjava uslove iz ove uredbe po<br />
definisanim cenama u dinarskoj protivvre-<br />
22<br />
www.build.rs
ubrika<br />
dnosti po srednjem kursu Narodne banke<br />
Srbije na dan ispostavljanja fakture.<br />
Prava i obaveze kupca i povlašćenog proizvođača,<br />
uređuju se ugovorom, koji se zaključuje<br />
u pismenoj formi, na period od 12<br />
godina, u skladu sa Zakonom o energetici,<br />
zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi,<br />
Opštim uslovima za isporuku električne<br />
energije, pravilima rada distributivnog,<br />
odnosno prenosnog sistema, propisima<br />
kojima se bliže određuju uslovi za sticanje<br />
statusa povlašćenog proizvođača i kriterijumi<br />
za ocenu ispunjenosti tih uslova i ovom<br />
uredbom.<br />
Povlašćeni proizvođač uz zahtev za zaključenje<br />
ugovora, kupcu dostavlja rešenje o<br />
sticanju statusa povlašćenog proizvođača.<br />
Kupac je dužan da u roku od 30 dana od<br />
dana podnošenja pismenog zahteva iz stava<br />
3. ovog člana, zaključi ugovor sa povlašćenim<br />
proizvođačem, ako su ispunjeni uslovi<br />
iz ove uredbe.<br />
Povlašćeni proizvođač ima pravo da raskine<br />
ugovor pre isteka roka na koji je zaključen o<br />
čemu pismeno obaveštava kupca. Ugovor se<br />
smatra raskinutim istekom tridesetog dana<br />
od dana kada kupac primi pismeno obaveštenje.<br />
Ugovor raskinut na ovaj način od strane povlašćenog<br />
proizvođača koji električnu energiju<br />
proizvodi u elektranama, ne može biti<br />
ponovo zaključen.<br />
Model ugovora priprema kupac i dostavlja ga<br />
ministarstvu nadležnom za poslove energetike,<br />
radi davanja saglasnosti.<br />
Usluge balansiranja<br />
i očitavanja<br />
električne energije<br />
Povlašćeni proizvođač koji je zaključio<br />
ugovor pripada balansnoj grupi kupca i<br />
ne plaća kupcu naknadu za usluge balansiranja.<br />
Očitavanje električne energije kod povlašćenog<br />
proizvođača koji električnu energiju<br />
proizvodi u elektrani, svakog prvog u mesecu<br />
obavlja, bez naknade, energetski subjekt<br />
koji vrši očitavanje električne energije,<br />
zavisno od toga na čiju mrežu je elektrana<br />
priključena i najkasnije do 5. u mesecu dostavlja<br />
očitane podatke za prethodni mesec<br />
povlašćenom proizvođaču i kupcu.<br />
Energetski subjekt koji vrši očitavanje električne<br />
energije obavezan je da pre zaključenja<br />
ugovora između povlašćenog proizvođača<br />
i kupca izvrši očitavanje početnog<br />
stanja brojila i to u roku od tri dana od dana<br />
dostavljanja zahteva od strane povlašćenog<br />
proizvođača ili kupca i da očitane podatke<br />
dostavi povlašćenom proizvođaču i kupcu.<br />
Naknada troškova za kupovinu<br />
električne energije<br />
Kupac ima pravo na naknadu troškova za<br />
kupovinu električne energije od povlašćenih<br />
proizvođača i za balansiranje rada<br />
povlašćenih proizvođača koji koriste mere<br />
podsticaja po ovoj uredbi. Iznos troškova<br />
određuje se na osnovu energetskih veličina<br />
iskazanih u Energetskom bilansu Republike<br />
Srbije.<br />
Naknada troškova kupca za kupovinu električne<br />
energije od povlašćenih proizvođača<br />
u narednoj godini, određuje se kao zbir<br />
proizvoda planiranih ukupnih proizvodnji<br />
iz pojedinačnih vrsta elektrana i otkupnih<br />
cena, umanjenih za prosečnu prodajnu cenu<br />
električne energije energetskog subjekta<br />
koji obavlja delatnost trgovine električnom<br />
energijom radi snabdevanja tarifnih kupaca,<br />
određenu u skladu sa metodologijom za određivanje<br />
tarifnih elemenata za obračun cena<br />
koju je utvrdila Agencija za energetiku, gde<br />
se u obračun ne uključuje proizvodnja povlašćenih<br />
proizvođača.<br />
Iznos sredstava potrebnih za pokrivanje<br />
troškova balansiranja rada povlašćenih proizvođača<br />
određuje se kao proizvod godišnjih<br />
troškova sistemskih usluga kupca i količnika<br />
očekivane ukupne instalisane snage povlašćenih<br />
proizvođača koji koriste mere podsticaja<br />
i ukupne instalisane snage proizvodnih<br />
kapaciteta pod faktičkom upravom kupca.<br />
Planiranu ukupnu naknadu za narednu godinu<br />
kupac utvrđuje kao zbir iznosa sredstava,<br />
koji se koriguje za razliku zbira ostvarenih<br />
troškova kupca po osnovu kupovine električne<br />
energije od povlašćenih proizvođača<br />
i ostvarenih troškova njihovog balansiranja<br />
i zbira ostvarenih prihoda kupca od naknade<br />
troškova za kupovinu električne energije<br />
od povlašćenih proizvođača i za balansiranje<br />
rada povlašćenih proizvođača tokom prethodne<br />
godine i posebno ih iskazuje u godišnjem<br />
programu poslovanja.<br />
Troškovi koje kupac ima za kupovinu električne<br />
energije od povlašćenih proizvođača i za<br />
balansiranje rada povlašćenih proizvođača nadoknađuju<br />
se kroz prodaju električne energije<br />
tarifnim kupcima. Kupac je dužan da do kraja<br />
oktobra svake godine ministarstvu nadležnom<br />
za poslove energetike i Agenciji za energetiku<br />
podnese izveštaj o prihodima od naknade i<br />
od prodaje električne energije otkupljene od<br />
povlašćenih proizvođača, kao i o troškovima<br />
otkupa i balansiranja proizvodnje povlašćenih<br />
proizvođača, ostvarenim u tekućoj godini.<br />
Kada treba formirati ugovor<br />
Kupac će u roku od 60 dana od dana stupanja<br />
na snagu ove uredbe, pripremiti i dostaviti<br />
ministarstvu nadležnom za poslove energetike<br />
model ugovora ■<br />
www.build.rs<br />
23
TEMA broja<br />
ASHRAE je 17. decembra 2009.<br />
godine pokrenula Building Energy<br />
Quotient program – Building<br />
EQ, koji treba da podstakne<br />
građevinsku industriju da smanjuje<br />
potrošnju energije u zgradama.<br />
Building EQ program pokrenut<br />
je u cilju informisanja vlasnika i<br />
izvođača, stanara i potencijalnih<br />
kupaca u vezi sa upotrebom<br />
energije u zgradama.<br />
Ideja je da se tržištu ponudi<br />
nešto slično kao što je etiketa<br />
za nutricionu vrednost hrane, ili<br />
potrošnja automobila u količini<br />
goriva po pređenom rastojanju.<br />
Više informacija potražite na sajtu<br />
programa – www.buildingEQ.com<br />
Uz ovo ide detaljna sertifikacija sa podacima<br />
o stvarnoj potrošnji energije, celokupnim<br />
zahtevima za energiju, o kvalitetu<br />
unutrašnjeg vazduha (IAQ), kao i druge<br />
informacije koje će pomoći vlasnicima da<br />
procene i smanje količinu energije potrebne<br />
u njihovim objektima.<br />
Administraciju Programa vodiće Udruženje<br />
za grejanje, hlađenje i klimatizaciju iz<br />
SAD – ASHRAE.<br />
– Informacija o potrošnji energije u zgradama<br />
je ključni prvi korak za pravljenje<br />
neophodnih promena i načina za njeno<br />
smanjenje – rekao je tim povodom Gordon<br />
Holness, predsednik ASHRAE, i dodao:<br />
– Building EQ program pruža lako razumljivu<br />
skalu o potrošnji energije koja se<br />
može uporediti sa podacima o sličnim zgradama,<br />
po tipu i klimatskoj zoni u kojoj se<br />
nalaze. Istovremeno, pruža vlasnicima specifikaciju<br />
energetskih karakteristika objekta<br />
kako bi mogli da ih poboljšaju.<br />
Holness dodaje i da slični programi već postoje<br />
u nekoliko država i gradova u SAD:<br />
Kalifornija, Vašington (država), Vašington<br />
(prestonica), Ostin (Teksas), ali i u Evropskoj<br />
uniji i Australiji.<br />
Pilot-program će biti završen sredinom<br />
juna, a očekuje se da će Building EQ program<br />
biti u potpunosti funkcionalan do kraja<br />
2010. godine.<br />
ENERGETSKA SERTIFIKACIJA ZGRADA<br />
ASHRAE POKREĆE<br />
<strong>BUILD</strong>ING EQ<br />
Pilot-program Building EQ<br />
<strong>BUILD</strong>ING EQ<br />
PROGRAM<br />
UKLJUČIVAĆE<br />
DVA TIPA OCENE<br />
ZA SVE VRSTE<br />
ZGRADA:<br />
• As Designed<br />
(procena) – biće formirana<br />
na osnovu komponenata<br />
iz specifi kacije projektanata,<br />
tj. energetskog modela<br />
i simulacije<br />
• In Operation<br />
(stvarna/operativna<br />
potrošnja) – moći će da<br />
se dobije tek kada zgrada<br />
ima podatke o potrošnji<br />
od najmanje godinu dana<br />
(zasniva se na kombinaciji<br />
i načina na koji se upravlja<br />
objektom)<br />
* Obe ocene važe i za postojeće<br />
zgrade.<br />
U pilot programu učestvuju vodeći vlasnici<br />
nekretnina u SAD, projektanti, investitori<br />
i vladine agencije:<br />
• Durst Organization – kompanija koja<br />
je vlasnik, upravnik i izvođač preko<br />
800.000m 2 poslovnog i stambenog prostora<br />
na Menhetnu, Njujork<br />
• U.S. General Services Administration –<br />
glavna agencija odgovorna za akviziciju<br />
i upravljanje federalnim zgradama, poseduje<br />
ili ima na lizingu 8.600 nekretnina<br />
i održava inventar na više od 33 miliona<br />
kvadratnih metara prostora za 1,1 milion<br />
zaposlenih u federalnoj službi<br />
• Tu su još i kompanije Wright Runstad<br />
and Co, Russell Development Co. i Ashforth<br />
Pacific, projektantski biro BNIM<br />
Architects, međunarodna kompanija iz<br />
oblasti nekretnina Hines, državne ustanove<br />
iz Mičigena i Detroita...<br />
– Kako bismo nastavili da napredujemo u<br />
izgradnji zgrada sa odličnim energetskim<br />
karakteristikama, važno je da znamo kolika<br />
je tačno razlika između predviđenih i stvarnih<br />
karakteristika zgrade – kaže Don Winston,<br />
potpredsednik za tehničke operacije iz<br />
Durst Organization, i zaključuje:<br />
– Uključivanjem projektantskog i operativnog<br />
rejtinga u posmatranje objekta pomoći<br />
ćemo bolje razumevanje šta zaista ima, a šta<br />
nema efekta. Tako ćemo u budućnosti znati<br />
koje izbore da pravimo ■<br />
Kroz pilot projekat, Building EQ program<br />
dozvoliće manja prilagođavanja i krajnje<br />
definisanje programa. Paralelno sa ovim,<br />
ASHRAE je razvio i sertifikacioni program<br />
za profesionalce koji izrađuju energetske<br />
modele zgrada.<br />
24<br />
www.build.rs
MAŠINSKI I ELEKTROINŽENJERI<br />
NAJBOLJI PRIJATELJI<br />
ARHITEKATA I INVESTITORA<br />
Do sada u Build <strong>magazin</strong>u nije bilo teme<br />
broja koja je dalja od arhitekture, građevinarstva<br />
i građevinske struke u klasičnom<br />
smislu tih pojmova, ali koja je za građevinarstvo<br />
aktuelnija od svih drugih tema, i<br />
to u čitavom svetu.<br />
Štedi energiju... hm, da, a...<br />
koliko tačno<br />
Potrošnja energije u zgradama tema je<br />
koju arhitektura prati već preko pola veka.<br />
Međutim, pasivna, solarna i svaka druga<br />
arhitektura nisu garancija da će obećano<br />
biti ispunjeno. Poslednjih decenija stvari su<br />
otišle mnogo dalje od: leti pravi senku, zimi<br />
sunce ulazi u prostoriju...<br />
Dobra arhitektura je više i od funkcije:<br />
• unutrašnji vazduh – količina, temperatura,<br />
brzina izmene, brzina protoka, koncentracija<br />
štetnih gasova i čestica, vlažnost...<br />
• osvetljenje – merenje jačine svetla u prostoriji,<br />
potrošnja energije za osvetljenje,<br />
kvalitet spektra...<br />
• grejanje i hlađenje prostora – implementacija<br />
obnovljivih izvora energije, povezivanje<br />
različitih sistema u efikasnu celinu,<br />
merenje potrošnje, merenje toplotnih gubitaka,<br />
njihovo pronalaženje i uklanjanje<br />
• voda – merenje potrošnje vode, protoka<br />
vodene pare, prečišćavanje, zagrevanje...<br />
• zagađenje – buka, gasovi, čestice...<br />
Danas realnu potrošnju i komfor možemo<br />
precizno izmeriti, mogu se predvideti i napraviti<br />
3D modeli, ali to moraju uraditi oni<br />
koji su za to i obučeni – mašinski i elektro<br />
inženjeri. Njihova uloga u građevinarstvu i<br />
samoj arhitekturi sve je značajnija, i što pre<br />
arhitekti prihvate ovu činjenicu lakše će<br />
uspeti da naprave objekte kojima je mesto<br />
u XXI veku.<br />
Inženjeri ovih struka daće predloge za vrstu<br />
KGH sistema, način njihove integracije<br />
u objekat, izradiće energetski 3D model<br />
objekta, proceniće njegovu potrošnju i<br />
predložiti moguće izmene kako bi ona bila<br />
smanjena... U praksi je čest slučaj da se govori<br />
o drastičnim razlikama potrošnje, već<br />
na kratkoročnom nivou.<br />
Ukoliko investitor angažuje arhitektu koji<br />
ne želi da sarađuje sa inženjerima drugih<br />
struka više nego što je to činio do sada,<br />
treba da se pomiri sa činjenicom da će za<br />
sve vreme postojanja objekta gubiti novac<br />
koji je lako mogao da uštedi. Ne govori se<br />
o sitnicama, o sići, o kusuru... Govori se o<br />
vrednostima koje se izražavaju u procentima<br />
od 10, 20, i više.<br />
TEMA broja<br />
Sistemi klimatizacije, grejanja<br />
i hlađenja, pitanja energetske<br />
efikasnosti ili komfora objekata<br />
nisu završni radovi koji mogu da<br />
se definišu na kraju projekta, kao<br />
boja zida ili kupatilskih pločica, već<br />
krvotok objekta koji u ogromnoj<br />
meri utiče na njegov komfor i<br />
energetsku efikasnost.<br />
Dodatno, zahtevi objekta za<br />
energijom i vodom mogu se<br />
predvideti i, već u projektnoj fazi,<br />
znatno umanjiti. Isti je slučaj i<br />
sa već izgrađenim objektima –<br />
merenje je prvi korak, a nakon<br />
uočavanja gubitaka mogu se<br />
potražiti rešenja za njihovo<br />
smanjenje.<br />
Zato već sa prvim skicama<br />
arhitekta treba da se obrati svojim<br />
novim najboljim prijateljima –<br />
elektro i mašinskim inženjerima<br />
Nije u pitanju samo cena energije za grejanje,<br />
hlađenje, osvetljenje, već je tu cena za<br />
brojne uređaje čiji je zadatak da nadoknade<br />
nedostatke projekta – klima-uređaji, grejalice,<br />
nadstrešnice, naknadni radovi... Cena<br />
komfora i zdravlja teško se mere, ali svaki<br />
investitor biće zainteresovan za ove teme.<br />
Takođe, sertifikacija zgrada po nekom od savremenih<br />
standarda (BREEAM, LEED...)<br />
nemoguća je bez uspešnih onih rešenja u<br />
objektu za koje po vokaciji nisu zadužene<br />
arhitekte. Zato ima ko jeste... ■<br />
SAJAM KGH<br />
Sajam KGH početkom svakog decembra<br />
u Sava Centru, okuplja desetine<br />
izlagača i verovatno je najveći uskospecijalizovani<br />
sajam iz oblasti građevinarstva<br />
kod nas.<br />
Sajam organizuje Društvo za grejanje,<br />
hlađenje i klimatizaciju Srbije pri Savezu<br />
mašinskih i elektrotehničkih inženjera i<br />
tehničara Srbije (SMEITS).<br />
Decembra 2009. godine u Sava Centru održan<br />
je 40. jubilarni Kongres KGH koji se održava<br />
paralelno sa sajamskom izložbom ■<br />
www.instainz.co.rs • e-mail: instainz@eunet.rs<br />
tel: 011/318-4248 • mob: 063/236679<br />
• PROJEKTOVANJE, MONTAŽA, REGULACIJA, INŽENJERING INSTALACIJA<br />
KLIMATIZACIJE, VENTILACIJE I GREJANJA<br />
• ELIMINACIJA BUKE I VIBRACIJA • AKREDITOVANA LABORATORIJA<br />
Energ. klasifikacija objekata<br />
po osnovu kvaliteta topl. izolacije<br />
kWh (m 2 a)<br />
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 550 +<br />
Buka i vibracije<br />
Kvalitet zvučne izolacije<br />
Izvor buke<br />
Izvor buke<br />
Određivanje koeficijenta<br />
prolaza toplote u građevinskim<br />
konstrukcijama zgrada<br />
KfW-40- EnEv-novogradnja<br />
kuća<br />
Delimično modernizovana zgrada<br />
KfW-60-kuća<br />
nemodernizovana zgrada<br />
Termovizijsko<br />
www.build.rs<br />
Prijemna prostorija<br />
snimanje objekata 25
TEMA broja<br />
Danas, kada je na tržištu<br />
prisutno na desetine<br />
programskih paketa<br />
koji pružaju mogućnost<br />
projektovanja održivih zgrada<br />
(sustainable buildings),<br />
prava je jeres ne koristiti ih.<br />
Mogućnosti koje nude<br />
ovi programi se pružaju<br />
praktično u beskonačnost, a<br />
većina njih je prilično laka i<br />
intuitivna za korišćenje.<br />
MODELOVANJE<br />
ENERGETSKI<br />
EFIKASNIH<br />
ZGRADA<br />
Dejan Bajić dipl.maš.inž.<br />
Milan Vučićević dipl.maš.inž.<br />
Prilika za sve<br />
Kada znamo da se ovakvi programi u svetu<br />
koriste u poslednjih desetak godina (a u zemljama<br />
liderima u ovoj oblasti i duže), pravo<br />
je pitanje zašto njihovo korišćenje nije više<br />
prisutno na našim prostorima Odgovornost<br />
je sigurno na prvom mestu na projektantima<br />
koji ne pokazuju dovoljno inicijative za ove<br />
programe, niti dovoljno upućuju arhitekte u<br />
mogućnosti koje ovi moćni alati nude.<br />
Sa druge strane, ni država nije pokazala<br />
volju da se uključi u savremene tokove u<br />
smislu uštede energije (energetski efikasnih<br />
zgrada) i smanjenja emisije CO 2<br />
u vidu subvencija<br />
i slično.<br />
Izuzev člana 4. novog Zakona o planiranju i<br />
izgradnji objekta, gde osim naslova nema ni<br />
reči o efikasnosti, nema drugih zakona koji<br />
se bave ovom problematikom. Ipak, i pojava<br />
ovog šturog člana, izradom kvalitetnih podzakonskih<br />
akata, može biti početak jedne<br />
pozitivne tendencije.<br />
Kako može<br />
Iz iskustva koje je primenjivo u većini slučajeva<br />
priča ide ovako: arhitekta projektuje<br />
objekat, tako što, najčešće, vrlo kasno uključuje<br />
projektante drugih struka. Građevinski<br />
omotač objekta direktno utiče na mnoge<br />
aspekte objekta uključujući: termičku ugodnost,<br />
dnevno osvetljenje, blještanje, energetsku<br />
efikasnost, potencijal za prirodnu<br />
ventilaciju i nivo buke.<br />
Koliko je važan uticaj dnevnog<br />
svetla govori i podatak da u<br />
Holandiji i Nemačkoj zdravstveni<br />
standardi zabranjuju postojanje<br />
radnog mesta koje je više od 6<br />
metara udaljeno od prozora ■<br />
Baš zato je značajno da od samog početka<br />
projekta budu uključeni projektanti svih<br />
struka. Koliko imamo zgrada sa fasadom<br />
projektovanom da bude energetski efikasna<br />
i pruži termičku ugodnost kao osnovne zahteve<br />
Ne mnogo. Veliki broj novih zgrada<br />
ima fasade koje su u celini od stakla. Jedine<br />
zgrade koje opravdavaju stakleni omotač su<br />
staklenici – pravljeni za biljke, a ne za ljude.<br />
Veći deo života provodimo u zgradama, pa<br />
bi trebalo i da ih projektujemo tako da su u<br />
funkciji korisnika – i sa strane komfora i sa<br />
strane utroška energije. Dakle, projektovanje<br />
bi trebalo da počne iznutra, a ne spolja. Prvi<br />
korak treba da bude definisanje uslova koje<br />
treba da ispunjava prostor u kome će korisnik<br />
boraviti, a zatim se ceo projektni tim<br />
angažuje na razvoju rešenja fasade zgrade<br />
koja će najbolje zadovoljiti te uslove – tako<br />
da bude i efikasna, ali i atraktivna.<br />
Optimizacija fasade zahteva malo sofisticiraniji<br />
pristup od pukog zadovoljenja koeficijenata<br />
prolaza toplote. Danas su inženjerima<br />
na raspolaganju alati za analizu različitih rešenja<br />
fasade kao npr. analiza senke, termičke<br />
ugodnosti i analize dnevnog osvetljenja.<br />
Ovi alati omogućavaju donošenje odluka na<br />
osnovu dobijenih podataka iz simulacija –<br />
umesto nagađanjem, i izbegavanje situacije<br />
u kojoj se problem rešava znatno kasnije<br />
(tako što će se npr. predimenzonisati instalacije<br />
grejanja i hlađenja).<br />
Tehnologija proizvodnje prozora jeste napredovala,<br />
ali je koeficijent prolaza toplote<br />
stakla i dalje 3-5 puta veći od standardnog<br />
izolovanog zida. Ne treba zaboraviti ni da<br />
su istok, zapad, sever i jug izloženi različitim<br />
spoljnjim uticajima tokom dana tako da<br />
i fasade različito orijentisane treba da imaju<br />
različite karakteristike – zgrada ne mora da<br />
izgleda identično sa svake strane.<br />
U stvarnosti se najčešće susrećemo sa objektima<br />
čiji je izgled arhitekta osmislio sa vrlo<br />
malo osvrta na optimizaciju u smislu energetske<br />
efikasnosti.<br />
Trend staklenih zgrada, koji je sve prisutniji<br />
i u domaćoj arhitekturi, poslednih godina<br />
uzima maha, pri čemu niko ne obraća<br />
pažnju da li baš kompletna fasada treba<br />
da bude od stakla Da li je zaposlenom na<br />
sedmom spratu poslovne zgrade neophodan<br />
živopisan pogled dok se saginje ispod stola<br />
da napuni mobilni telefon Da li je dnevna<br />
svetlost koja prodire ispod nivoa stola toliko<br />
neophodna<br />
Ukratko: zgrada na prvom mestu treba da<br />
bude u funkciji njenih korisnika, pa tek onda<br />
na red dolazi atraktivan izgled koji je prodaje.<br />
Sa porastom cene svih energenata, sve više<br />
korisnika npr. poslovnog prostora mnogo<br />
više pažnje će obratiti na to koliki će račun<br />
za struju stići na kraju meseca, a manje na<br />
privlačnu staklenu fasadu. Kad jednom uđe<br />
u zakup prostora – treba tu i da ostane!<br />
Od A do B<br />
Kao i pri konvencionalnom projektovanju<br />
inicijator mora biti arhitekta kao vođa projekta.<br />
Nakon prvih ideja o objektu, definisanja<br />
oblika i orijentacije u vidu početnih<br />
skica i osnova, arhitekta treba da uključi<br />
konsultanta za analizu dnevnog osvetljenja.<br />
Analiza dnevnog osvetljenja kao jedan od<br />
prvih koraka u procesu energetske optimizacije<br />
objekta ima za cilj definisanje optimalne<br />
veličine prozora.<br />
U interesu korisnika je da prozori budu što<br />
veći da bi što više dnevne svetlosti (koja je<br />
najprijatnija) prodiralo u zgradu i na taj načnin<br />
se izbegla upotreba veštačkog svetla kad<br />
god je to moguće - što čini značajne uštede<br />
u potrošnji energije. Sa druge strane, veličina<br />
prozora dominatno utiče na toplotno opterećenje<br />
zgrade (zračenje Sunca) u letnjem<br />
periodu, tako da bi bilo poželjno da budu<br />
što manji.<br />
26<br />
www.build.rs
Izrada 3D modela i analiza<br />
dnevnog osvetljenja<br />
Prema inicijalnim arhitektonskim osnovama,<br />
pristupa se, u odgovarajućem programskom<br />
paketu, izradi 3D termodinamičkog<br />
modela objekta (slika 1). Zatim se definišu<br />
karakteristike zastakljenja važne za analizu<br />
dnevnog osvetljenja, na prvom mestu koeficijent<br />
zasenčenja. To je optička veličina koja<br />
pokazuje količinu svetlosti koja biva propuštena<br />
kroz staklo.<br />
Nakon toga se u model unose i postojeći<br />
okolni objekti, ukoliko postoje, zbog njihovog<br />
potencijalnog uticaja na intenzitet<br />
dnevnog osvetljenja u objektu (slika 2).<br />
Prema standardima i preporukama se za<br />
date vrste prostora (vidi tab.1) usvaja željeni<br />
nivo dnevnog osvetljenja i vrši se analiza<br />
svake prostorije koja je od interesa. Softver<br />
može vršiti analizu za bilo koji datum i sat,<br />
tako da je u ovoj fazi najveća nedoumica za<br />
koji se trenutak u toku godine opredeliti.<br />
Kao očigledni projektni dani nameću se<br />
svakako 21. jun i 21. decembar. Rezultati<br />
analize za ova dva datuma će dati maskimalan,<br />
odnosno minimalan nivo dnevnog<br />
osvetljenja.<br />
Pored toga što dnevno osvetljenje varira tokom<br />
godine, varira i tokom dana. Prostorije<br />
orijentisane ka istoku dobiće najviše svetla<br />
ujutru, a prostorije orijentisane ka zapadu –<br />
popodne.<br />
Program takođe omogućuje i izbor vremenskih<br />
prilika – tako da su na raspolaganju<br />
različite opcije: oblačan dan, sunčan dan,<br />
čisto nebo itd. Program može vršiti analizu<br />
za ravan koja je na bilo kojoj visini od<br />
površine poda – najčešće se analiza radi za<br />
standardnu vrednost 0.8m (standardna visina<br />
radnog stola).<br />
Nakon odabira svih parametara pristupa<br />
se simulaciji dnevnog svetla za određenu<br />
prostoriju. Simulacija obično traje petnaestak<br />
minuta za standardne prostore, dok za<br />
komplikovanije geometrije može da traje i<br />
sat vremena.<br />
Na slici 3 prikazan je rezultat analize dnevnog<br />
osvetljenja za jednu sobu, koja će istovremeno<br />
biti i radna i spavaća. Vidimo da<br />
su vrednosti dnevnog osvetljenja uz prozor<br />
gde će biti radni sto, preko 300 lux-a što je<br />
dovoljno za čitanje i pisanje, dok je intenzitet<br />
dnevnog svetla u ostatku sobe, i na mestu<br />
gde će biti krevet oko 100 lux-a, što je<br />
sasvim dovoljno.<br />
TEMA broja<br />
RIGHT TO LIGHT<br />
U engleskom zakonu, right to light<br />
(pravo na svetlo) je pravo koje dugogodišnji<br />
vlasnik zgrade sa prozorima ima<br />
u smislu zadržavanja nivoa osvetljenja.<br />
Naime, vlasnik zgrade sa prozorima koji<br />
su bili izloženi dnevnom osvetljenju u<br />
periodu od 20 ili više godina ima pravo<br />
da zabrani građevinske ili neke druge<br />
prepreke koje bi ga lišile dnevnog osvetljenja.<br />
Komšije ne mogu graditi ništa<br />
što će blokirati dnevnu svetlost bez dozvole<br />
■<br />
Slika 3 – Analiza dnevnog osvetljenja<br />
za spavaću sobu: čisto nebo<br />
(21. Mart, 15:00h)<br />
Slika 1 – Prikaz analize uticaja sunca na senku<br />
3D termodinamičkog modela<br />
(21. Mart, 09:00)<br />
Slika 2 – Prikaz uticaja postojećeg objekta<br />
na novoprojektovani<br />
(21. Mart, 09:00)<br />
www.build.rs<br />
27
TEMA broja<br />
Tabela 1 – Preporučene vrednosti<br />
nivoa osvetljenja za<br />
neke karakteristične prostore<br />
prolazi:<br />
• sporedni i malo frekventni<br />
prolazi<br />
60 lux<br />
• sporedne podrumske prostorije<br />
i nusprostorije bez<br />
posebne namene<br />
prolazi:<br />
• glavni i frekventni prolazi<br />
• hodnici i stepeništa<br />
120 lux<br />
• kotlarnice i toplotne<br />
podstanice<br />
radne prostorije:<br />
• radionice<br />
300 lux<br />
• biblioteke<br />
• čitaonice<br />
spavaće sobe:<br />
• opšte osvetljenje<br />
• uzglavlje<br />
dnevne sobe:<br />
• opšte osvetljenje<br />
• čitanje, šivenje<br />
radne sobe<br />
dečije sobe<br />
50 lux<br />
200 lux<br />
100 lux<br />
500 lux<br />
300 lux<br />
100 lux<br />
Anketa na sajtu Gradjevinarstvo.rs –<br />
Koju vrstu energenta koristite u ovoj<br />
grejnoj sezoni (uzorak 1129 ispitanika)<br />
Odgovori Rezultati Procenat<br />
Čvrsto gorivo 452 40,04<br />
Tečno gorivo 18 1,59<br />
Gas 233 20,64<br />
Električna energija 216 19,13<br />
Solarna energija 29 2,57<br />
Daljinsko grejanje 134 11,87<br />
Kombinovano 47 4,16<br />
U slučaju da je nivo osvetljenja bio nedovoljan<br />
na mestu radnog stola ili ostatku sobe,<br />
opet se vraćamo na model i modifikujemo<br />
ga tako što – ili povećavamo veličinu prozora,<br />
ili se uvodi dopunski prozor na istom ili<br />
drugom zidu (ili krovu – ako je to moguće),<br />
a postojeći se po potrebi i smanjuje.<br />
Postupak se ponavlja dok se ne dobiju željene<br />
veličine intenziteta dnevnog svetla na<br />
radnoj površini. U toku optimizacije, mogu<br />
se varirati i vrednosti koeficijenta zasenčenja<br />
zastakljenja po potrebi (Tabela 1).<br />
Analiza se može vršiti i za prostore koje nemaju<br />
prozor, tako što će se razmatrati uticaj<br />
uvođenja dnevnog svetla posredstvom svetlosnih<br />
tunela (solar tubes).<br />
Po završetku analize dnevnog svetla pristupa<br />
se analizi omotača objekta.<br />
Optimizacija građevinskog<br />
omotača<br />
Analiza se obavlja u nekoliko koraka. Prvo<br />
je neophodno definisati početne vrednosti<br />
za: vrstu i debljinu svih slojeva spoljnjih i<br />
unutrašnjih zidova, poda i krova, tip i vrstu<br />
zastakljenja – dakle, definisati sve elemente<br />
omotača zgrade njihovim fizičkim veličinama.<br />
Sa ovim inicijalnim vrednostima će se<br />
ući u analizu.<br />
Za svaku prostoriju je neophodno definisati<br />
temperaturu leti i zimi kao i željeni broj izmena<br />
vazduha. Program nudi i mogućnost<br />
unošenja broja ljudi koji borave u svakoj od<br />
prostorija kao i količine toplote koje oni<br />
odaju. Projektant elektro instalacija obezbeđuje<br />
podatke o količini odavanja toplote<br />
osvetljenja i svih drugih električnih uređaja<br />
u sobi.<br />
Zatim se unose i režimi rada osvetljenja –<br />
od koliko do koliko sati se očekuje da će<br />
svetlo biti uključeno, kao i režimi boravka<br />
ljudi – u kom periodu će ljudi boraviti u<br />
prostoriji. Kada se svi navedeni parametri<br />
definišu može se pristupiti termodinamičkoj<br />
simulaciji ponašanja objekta.<br />
Za ovu vrstu analize neophodni su i meteorološki<br />
podaci za mesto gradnje objekta –<br />
datoteka meteoroloških podataka (weather<br />
file). Ova datoteka sadrži različite časovne<br />
podatke relevantne za datu lokaciju: temperaturu<br />
po suvom i vlažnom termometru,<br />
relativnu vlažnost, brzinu i pravac vetra,<br />
sunčevo zračenje itd. – sve podatke koje<br />
program uzima u obzir pri proračunu.<br />
Za većinu svetskih gradova ova datoteka<br />
meteoroloških podataka već je uključena u<br />
program. Beograd nije na spisku, ali meteorološki<br />
fajl za Beograd, kao i za mnoge<br />
druge svetske gradove kojih eventualno<br />
nema, može se besplatno preuzeti sa sajta<br />
www.eere.energy.gov (U.S. Department for<br />
Energy – Ministarstvo energetike SAD).<br />
Rezultat ove simulacije je izveštaj koji sadrži<br />
potrošnju energije na godišnjem nivou, kao<br />
i potrebnu količinu toplote za grejanje zimi<br />
i hlađenje leti. Zatim se parametri koji su za<br />
dati objekat od interesa (na primer debljina<br />
izolacije spoljnih ili ukopanih zidova, propustljivost<br />
sunčevog zračenja prozora i sl.)<br />
menjaju, a proces simulacije ponavlja.<br />
Cilj ovog iterativnog postupka je da se tačno<br />
uvidi kojim će se merama postići koje, i<br />
što je još značajnije, kolike uštede. Sa druge<br />
strane, ušteda u eksploataciji treba da dâ podatak<br />
i o opravdanosti investicije. Drugim<br />
rečima: lako ćete ubediti investitora da treba<br />
da ugradi izolaciju veće debljine ili prozore<br />
boljih karakteristika ako pred njega izađete<br />
sa konkretnim podacima o uštedi.<br />
Zaštita od sunčevog<br />
zračenja<br />
Da bi si smanjila potrošnja energije potrebna<br />
za održavanje termičkih uslova ugodnosti<br />
neophodno je inkorporirati određene<br />
prepreke (tzv. brisoleji – brise soleil) u fasadu.<br />
Uloga ovih prepreka je da propuštaju sunčevo<br />
zračenje zimi kada je to poželjno, a sprečaju<br />
prodor direktnog sunčevog zračenja leti<br />
(dovodi do pregrevanja prostrorija u zgradi)<br />
istovremeno propuštajući dovoljno dnevne<br />
svetlosti u prostor.<br />
28<br />
www.build.rs
Postavljanje prepreka na ispravan način jedna<br />
je od vrlo efikasnih a malo investiciono<br />
zahtevnih mera. Prepreke mogu biti u vidu<br />
ploča, rebara i sl., a uticaj na zgradu se može<br />
ustanoviti varijacijom ugla i odstojanja od<br />
fasade pod kojim se postavljaju i ponavljanjem<br />
simulacije. Moguća je ugradnja i pokretnih<br />
prepreka, kada se preko odgovarajućih<br />
senzora i automatike pomeraju tako da<br />
uvek obezbeđuju dovoljno dnevnog svetla,<br />
ali i štite od sunčevog zračenja i preteranog<br />
upada dnevnog svetla – blještanja.<br />
Neka od opštih pravila za postavljanje prepreka<br />
su: da na istočnoj i zapadnoj fasadi<br />
(slika gore desno) budu vertikalne da bi<br />
mogle da štite fasadu od sunca koje je pod<br />
niskim uglom (ujutru i predveče), dok se na<br />
južnoj fasadi preporučuju horizontalne prepreke<br />
(slika dole desno).<br />
Da bi prepreke na pravi način obavljale<br />
svoju funkciju, u fasadu ih treba inkorporirati<br />
na način da štite od sunčevog zračenja,<br />
ali da ne blokiraju pogled i prodor dnevne<br />
svetlosti. Kada se sa arhitektom usaglasi<br />
početni oblik i raspored prepreka, pristupa<br />
se njihovoj implementaciji u 3D termodinamički<br />
model.<br />
Variranjem oblika i veličine prepreka dolazi<br />
se do optimalnog rešenja. Na kraju, dobijanje<br />
bilo kakvih rezultata o uštedi energije<br />
primenom ove mere kao i poređenje dobijenih<br />
rezultata za različite paramtere je nemoguće<br />
bez primene programskih alata za<br />
energetske dinamičke simulacije.<br />
Efikasni sistemi<br />
Analiza se, dalje, može sprovoditi i poređenjem<br />
efikasnosti različitih sistema grejanja i<br />
hlađenja. Moguće je vršiti provere korišćenja<br />
npr. geotermalnih, zemnih ili vazdušnih<br />
toplotnih pumpi, pa uporediti potrošnju<br />
energije ako se kao osnovni energent koristi<br />
struja ili gas. Kako je cena struje u Srbiji trenutno<br />
3-4 puta manja od realne tržišne cene<br />
u svetu, svaka analiza ove vrste u Srbiji je još<br />
uvek apsurdna jer je njen rezultat očigledan<br />
– najefikasnije je grejati se na struju!<br />
Analiza strujanja<br />
Ono što neki od ovih programskih paketa<br />
takođe nude je i tzv. CFD (Computational<br />
Fluid Dynamics) – numerička analiza strujanja.<br />
Ovaj alat se u projektovanju instalacija<br />
prvenstveno koristi za simulaciju strujanja<br />
vazduha u prostoru i ima za rezultat<br />
raspodelu brzina i temperatura vazduha u<br />
prostoru radi npr. postizanja najvišeg nivoa<br />
termičke ugodnosti korisnika.<br />
Uz pomoć ovog alata moguće je npr. razmatrati<br />
primenu korišćenja prirodne dnevne i<br />
noćne ventilacije. Pored toga, CFD se može<br />
koristiti i za mnoge druge namene – ali to je<br />
već tema za sebe.<br />
Zaključak<br />
Priliku, koju projektanti imaju za poboljšanje<br />
energetske efikasnosti novoprojektovanih<br />
(ali i postojećih!) objekata, uz pomoć<br />
programskih paketa, treba koristiti i promovisati<br />
jer omogućuju značajne uštede<br />
utroška energije kao i kreiranje prostora koji<br />
će biti ugodan za korisnike.<br />
Horizontalne prepreke<br />
na istočnoj fasadi<br />
TEMA broja<br />
Vertikalne prepreke na<br />
istočnoj fasadi<br />
Najavljeno poskupljenja struje, koje će<br />
cenu struje približiti svetskom nivou, sigurno<br />
je i motiv više. Može se očekivati i<br />
od države, da podrži energetski efikasne<br />
zgrade, kroz različite vrste olakšica, koje<br />
bi zasigurno dovele do masovnije upotrebe<br />
ovih programa ■<br />
www.build.rs<br />
29
TEMA broja<br />
KLIMA I RASHLADNA<br />
OPREMA I KANALI<br />
REFERENCE FIRME<br />
SOKO INŽINJERING<br />
Kvalitet proizvoda i usluga koje Soko Inžinjering<br />
tradicionalno održava, najbolje<br />
dokazuju brojne reference sa područja<br />
Srbije, Crne Gore i Republike Srpske: svi<br />
objekti Delta – Maxi, Tempo hipermarketi,<br />
Super Maxi, Delta City u Podgorici, desetine<br />
objekata C Marketa, Pekabete, Mega<br />
market Idea, Unverzitetsko naselje Belville<br />
(90.000m²), fabrika Fiat-Zastava u Kragujevcu,<br />
Aerodrom Nikola Tesla, Predsedništvo<br />
Republike Srbije, Skupština Republike<br />
Srbije, Vlada Republike Srbije, crnogorski<br />
Telekom, Pro Monte, Zara, televizijski studiji<br />
RTS, Filmski studio PINK, multi centar<br />
Millennium – Vršac, Hotel Vila Breg, Auto<br />
saloni – Mercedes, BMW, Honda, Fiat, Tržni<br />
centar Bazar – Novi Sad, Knjaz Miloš,<br />
Bambi, Hemofarm, VMA, Klanice Stokoimpeks,<br />
Juhor, Industrije mesa Famis Co,<br />
Agrimes, AMD Novi Sad, Industrija mesa<br />
Đurđević, mnoge hladnjače, Industrijsko<br />
hlađenje Ruma Plast, Energo Pet... ■<br />
SOKO INŽINJERING<br />
Bulevar Arsenija Čarnojevića 125<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel/fax: +381 11 313 05 61<br />
313 06 51<br />
313 05 90<br />
office@sokoing.rs<br />
www.sokoing.rs<br />
www.sokoing.com<br />
Soko Inžinjering bavi se proizvodnjom, ugradnjom i prodajom<br />
rashladne i klima opreme. Nastao je 1992. godine, kao deo firme<br />
Soko iz Mostara, i od tada, sa početnih desetak zaposlenih, razvio<br />
se do današnjih 170, od čega je 26 mašinskih i elektroinženjera<br />
Osnovni proizvodni program Soko Inžinjeringa<br />
podeljen je na klima i rashladnu<br />
opremu, i na kanale za distribuciju vazduha<br />
– spiro i pravougaone.<br />
Proizvodni program<br />
i sertifikati<br />
Proizvodnja Soko Inžinjeringa odvija se u<br />
novoizgrađenoj fabrici od 4.000 m² u mestu<br />
Krnješevci, nedaleko od Beograda, na autoputu<br />
za Šid. Centralne kancelarije, sa osobljem<br />
administracije i delom projektantskog<br />
kadra nalaze se na Novom Beogradu.<br />
Proizvodni program klima opreme Soko<br />
Inžinjeringa obuhvata klima komore (sertifkovane<br />
CE znakom), klima ormane i<br />
rashladne centrale. Oprema je namenjena<br />
za klimatizaciju objekata različitih namena:<br />
supermarketa, šoping centara, sportskih<br />
hala, hotela, poslovnih prostora, fabrika,<br />
farmaceutske industije, računarskih centara,<br />
restorana itd. Distribucija vazduha<br />
sprovodi se spiro i pravougaonim kanalima,<br />
koje Soko Inžinjering proizvodi od oktobra<br />
2006. godine, a koji su svoju prvu primenu<br />
imali na objektima Tempo u Nišu, Novom<br />
Sadu i Beogradu.<br />
Kada je reč o rashladnoj opremi, proizvodni<br />
program Soko Inžinjeringa obuhvata<br />
rashladne vitrine namenjene supermarketima,<br />
ali i malim prodavnicama. Takođe, tu<br />
su rashladne komore (hladnjače) i tuneli za<br />
zamrzavanje koji imaju najveću primenu u<br />
mesnoj industriji, kao i u trgovinama prehrambenim<br />
proizvodima na malo i veliko.<br />
Rashladne komore su trenutno u završnoj<br />
fazi sertifikacije po NSF standardu koji će<br />
korisnicima omogućiti prijavu za ispunjavanje<br />
HACCP standarda, koji je neophodan u<br />
prehrambenoj industriji. Treba napomenuti<br />
i da je kompanija sertifikovana po sistemu<br />
menadžmenta kvalitetom i da poseduje ISO<br />
9001 standard od 2007. godine.<br />
Kompletna usluga<br />
i garant kvaliteta<br />
Kako bi svi pomenuti objekti mogli nesmetano<br />
da funkcionišu i da se održavaju,<br />
Soko Inžinjering ima obezbeđenu servisnu<br />
podršku na celoj teritoriji Srbije, Crne<br />
Gore i Republike Srpske.<br />
Brojne nagrade koje je Soko Inžinjering dobio<br />
samo su još jedan od pokazatelja kvaliteta<br />
proizvoda i ukupnog poslovanja i rada<br />
firme. Dve velike plakete KGH od strukovnog<br />
udruženja Saveza mašinskih i elektro<br />
inženjera Srbije za doprinos struci i za novi<br />
domaći proizvod u familiji klima komora,<br />
tri velike nagrade za nove proizvode Korak u<br />
budućnost za klima komoru sa CE znakom,<br />
za rashladni agregat i rashladne vitrine dodeljene<br />
na Sajmu tehnike i nagrade za proizvod<br />
na Novosadskom sajmu najznačajnije<br />
su nagrade dodeljene Soko Inžinjeringu.<br />
Takođe, značajna nagrada dodeljena je i od<br />
strane Inženjerske komore Srbije za unapređenje<br />
struke u oblasti uštede energije<br />
kroz sistem klimatizacije, grejanja i hlađenja.<br />
Soko Inžinjering ima jasnu viziju da samo<br />
daljim razvojem može da nastavi kvalitetno<br />
da zadovoljava potrebe srpskog i drugih tržišta<br />
u okruženju, i zato teži da zadrži vodeću<br />
poziciju u Srbiji iz oblasti klimatizacije, grejanja<br />
i hlađenja. Upravo zbog toga, saradnja<br />
sa domaćim i stranim građevinskim preduzećima<br />
predstavlja jedan od osnovih pravaca<br />
u daljem poslovanju Soko Inžinjeringa kao i<br />
razvoja srpskog građevinarstva i tehnike ■<br />
30<br />
www.build.rs
PROIZVODNJA KLIMA<br />
KOMORA I IZVOĐENJE<br />
TERMOTEHNIČKIH<br />
INSTALACIJA<br />
TEMA broja<br />
Racionalizacija energije<br />
je preduzeće koje se već<br />
20 godina uspešno bavi<br />
proizvodnjom klima komora<br />
i izvođenjem kompletnih<br />
mašinskih radova grejanja i<br />
klimatizacije<br />
kompaktna potplafonska jedinica<br />
klima komore sa instalacijom<br />
Prisustvom i na ovogodišnjem sajmu KGH,<br />
kao izlagači i suizdavači stručnog časopisa<br />
KGH, Racionalizacija energije održava tradiciju<br />
jednog od najstarijih i najuspešnijih<br />
proizvođača klima komora i izvođača termotehničkih<br />
instalacija u Srbiji. Dobitnici<br />
su ovogodišnje Povelje za doprinos razvoju<br />
KGH u Srbiji kao i lente za direktora firme<br />
za plodan i dugogodišnji rad u struci i Društvu<br />
KGH Srbije.<br />
– U ovoj godini krize u kojoj je bilo više<br />
adaptacija i rekonstrukcija već postojećih<br />
objekata nego izgradnje novih, naša sposobnost<br />
da organizacijom i modularnošću izađemo<br />
u susret zahtevima takvih projekata je<br />
došla do izražaja – komentarišu u Racionalizaciji<br />
energije – Klima komore proizvodimo<br />
u 14 veličina i za protoke vazduha od<br />
800m 3 /h do 80.000m 3 /h gde njihova modularna<br />
konstrukcija omogućava isporuku u<br />
elementima i sklapanje na mestu ugradnje!<br />
Jedan od važnijih zahteva u ovakvom ekonomskom<br />
okruženju jeste i potreba za uštedom<br />
energije. U konstrukciji komora Racionalizacije<br />
energije važan deo predstavlja<br />
ušteda otpadne energije. Ovo se ostvaruje<br />
primenom rekuperatora toplote: unakrsnih<br />
pločastih ili lamelnih vodeno-glikolnih koji<br />
se mogu koristiti i u slučajevima udaljenih lokacija<br />
svežeg i otpadnog vazduha. Upotreba<br />
rekuperatora toplote uz dvostruku površinsku<br />
zaštitu kućišta i pojačano zaptivanje obezbeđuje<br />
higijenske uslove u eksploataciji i dugotrajnost<br />
rada čak i u otežanim uslovima, kao<br />
što su spoljna sredina ili bazenska atmosfera.<br />
Kompaktne potplafonske<br />
jedinice<br />
Kao odgovor na tržišnu potražnju za kompaktnim<br />
jedinicama (prouzrokovanu globalnom<br />
finansijskom krizom), Racionalizacija<br />
energije proizvela je pot plafonsku jedinicu<br />
kapaciteta 1.000m 3 /h. Ona je podjednako<br />
pogodna za ugradnju prilikom rekonstrukcija<br />
ili izgradnje novih objekata, tamo gde<br />
je smanjen prostor predviđen za opremu i<br />
instalacije. Ove jedinice štede energiju, prostor<br />
i novac. Kompaktna potplafonska jedinica<br />
bila je izložena i na štandu Racionalizacije<br />
energije na sajmu KGH u decembru<br />
2009. godine.<br />
Više hiljada proizvedenih klima komora<br />
Racionalizacije energije garantuju pouzdanost<br />
i ekonomičnost u eksploataciji ovakvih<br />
kompaktnih jedinica.<br />
Za ove jedinice, kao i za ostatak svoje ponude,<br />
Racionalizacija energije nudi i ugradnju<br />
jer u sklopu firme važan segment predstavlja<br />
i izvođenje instalacija za klimatizaciju,<br />
grejanje i hlađenje. Iskusna ekipa inženjera<br />
i montera pruža usluge izvođenja instalacija<br />
svih vrsta grejanja, centralne i lokalne klimatizacije<br />
i ventilacije uz maksimalno angažovanje<br />
u cilju uštede energije.<br />
Proizvod je izrađen prema svim važećim<br />
standardima i normama iz područja klimatizacije<br />
i ventilacije u smislu tehničkih<br />
karakteristika, ugrađenih materijala i bezbednosti<br />
rukovanja.<br />
Prepoznatljiv kvalitet<br />
Profesionalni pristup željama kupca i menadžment<br />
kvalitetom organizacije u saglasnosti<br />
sa JUS ISO 9001 potvrđeni su nizom priznanja<br />
iz oblasti KGH. Za proizvodnju firma<br />
poseduje sertifikat JUS ISO 9001, za doprinos<br />
struci plaketu KGH za 1999. godinu, a<br />
za kvalitet proizvoda diplome za 2004. godinu.<br />
Ponuda Racionalizacije energije znači:<br />
• tehničku pomoć projektantima pri izboru<br />
klima komora<br />
• za izvođače radova – izrada i montaža<br />
opreme na mestu ugradnje<br />
• pomoć investitorima pri servisiranju i<br />
odr žavanju klima komora.<br />
Racionalizacija energije je ključ pristupa<br />
savremenim rešenjima klimatizacije, ventilacije<br />
i grejanja ■<br />
RACIONALIZACIJA ENERGIJE<br />
Cara Dušana 220<br />
11080 Zemun<br />
tel/fax: + 381 11 2 610 878<br />
2 618 185<br />
3 160 520<br />
re@racionalizacija.rs<br />
www.racionalizacija.rs<br />
www.build.rs<br />
31
TEMA broja<br />
Pasivna zaštita od požara je<br />
vrlo važan aspekt zaštite ljudi i<br />
imovine od vatre. Možda čak i<br />
važniji od aktivne zaštite jer ima<br />
za cilj da lokalizuje eventualni<br />
požar i na taj način znatno olakša<br />
njegovo gašenje, osigura živote i<br />
materijalna dobra.<br />
PASIVNA ZAŠTITA<br />
OD POŽARA<br />
Tokom šesnaest godina, koliko<br />
postoji pod tim imenom, preduzeće<br />
za inženjering, termotehniku,<br />
proizvodnju i trgovinu<br />
ViS Company iz Zemuna je razvilo<br />
široku paletu proizvoda koji su<br />
namenjeni pasivnoj zaštiti od<br />
požara, kao i grejanju, klimatizaciji,<br />
ventilaciji i prečišćavanju vazduha.<br />
Njihov proizvodni program čini<br />
preko petnaest proizvoda sa<br />
mnogo podvarijanti, koje izrađuju<br />
u sopstvenom pogonu.<br />
Ovom prilikom želimo da vam<br />
predstavimo deo proizvodnje koji<br />
se odnosi na pasivnu zaštitu od<br />
požara jer je upravo po njemu<br />
preduzeće ViS Company postalo<br />
dobro poznato stručnoj i laičkoj<br />
javnosti<br />
Oprema za pasivnu<br />
zaštitu od požara<br />
Dobro je poznata činjenica da se požar najbrže<br />
širi ventilacionim kanalima objekta.<br />
Da bi se to sprečilo, ViS je razvio požarnootporne<br />
klapne (foto gore) koje se ugrađuju<br />
u ventilacione kanale i imaju zadatak da ih<br />
pregrade (zatvore) ukoliko se podigne požarna<br />
uzbuna (sa PP centrale ili ručnim javljačem<br />
požara) ili automatski, kada temperatura<br />
vazduha dostigne određenu vrednost<br />
(70°C - 72°C).<br />
Svi proizvodi firme ViS Company namenjeni<br />
pasivnoj zaštiti od požara atestirani su u IMS<br />
institutu u Beogradu na 120 minuta vatrootpornosti.<br />
Atesti se redovno obnavljaju ■<br />
VIS COMPANY<br />
Ulica Nikole Tesle 5<br />
11080 Zemun, Beograd<br />
tel: +381 11 26 05 082<br />
+381 11 26 01 741<br />
+381 63 48 99 66<br />
fax: +381 11 26 00 436<br />
office@viscompany.com<br />
www.viscompany.com<br />
Kada se list klapne zatvori, na scenu stupa<br />
požarnootporna ekspandirajuća traka Vex,<br />
takođe proizvod ovog preduzeća, koja u<br />
potpunosti zaptiva i najmanje otvore u ventilacionom<br />
kanalu tako što ekspandira i do<br />
1000%. Na ovaj način se sprečava širenje ne<br />
samo plamena, već i vrelih i dimnih gasova<br />
ventilacionim kanalima. Požarnootporne<br />
klapne mogu biti mehaničke, elektromotorne<br />
ili elektromagnetne, pravougaonog ili<br />
kružnog poprečnog preseka.<br />
protivpožarna<br />
klapna<br />
Za objekte u kojima ugradnja obične klapne<br />
nije moguća zbog nedostatka prostora, preporučuje<br />
se upotreba vertikalne požarnootporne<br />
klapne koja radi po sistemu giljotine,<br />
ili požarnootporne žaluzine – dempera koji se<br />
razlikuje od klapne po tome što njegove lopatice<br />
ne izlaze van kućišta, koje je široko samo<br />
200mm. Na ovaj način se raspoloživi prostor<br />
najbolje iskorišćava, bez ograničavanja funkcionalnosti<br />
požarnootpornih elemenata.<br />
Pored plamena, najveća opasnost po ljude<br />
tokom požara je - dim. Gušenje je, zapravo,<br />
prema statistici, najčešći uzrok smrti u požarima.<br />
Zbog ove činjenice, ali i zbog velike potražnje<br />
na tržištu, preduzeće ViS Company<br />
u svojoj ponudi ima i klapne za odimljavanje,<br />
čija je uloga odvođenje dimnih gasova iz<br />
ventilacionih kanala objekta, čime se postiže<br />
sigurna evakuacija ljudi. Izrađuju se samo sa<br />
elektromotorom, a mogu biti pravougaonog<br />
ili kružnog poprečnog preseka.<br />
Još jedan veoma važan proizvod iz ovog segmenta<br />
je požarnootporna rešetka za izjednačavanje<br />
pritiska, koja se veoma lako ugrađuje<br />
u vrata ili zidove i služi za nadoknadu vazduha<br />
u prostorijama gde nije moguće ugraditi<br />
klapne. U normalnim okolnostima, preko<br />
slobodnih površina lamela vrši se strujanje<br />
vazduha i izjednačavanje pritiska. Međutim,<br />
tokom požara otvori rešetke se zatvaraju uz<br />
pomoć požarnootporne ekspandirajuće trake<br />
Vex i na taj način se sprečava prodiranje plamena<br />
i dimnih gasova u prostoriju.<br />
Za zaštitu kablova i kablovskih prodora<br />
instalacija kroz požarne zidove, ViS Company<br />
nudi požarnootpornu masu Propom,<br />
koja je nesagoriva, netoksična, dobro lepljiva<br />
za sve građevinske materijale, a pri<br />
tom se i lako nanosi u svim ravnima. Još<br />
jedna bitna karakteristika ove mase je da<br />
vrši odličnu zaštitu spojnica (fuga) raznorodnih<br />
materijala od požara. U IMS institutu<br />
masa je uspešno ispitana na svim<br />
građevinskim materijalima ■<br />
OSTATAK PROIZVODNOG PROGRAMA<br />
VIS COMPANY<br />
OVLAŽIVAČI<br />
VAZDUHA<br />
Visokokvalitetni autonomni<br />
ovlaživači<br />
vazduha idealni su<br />
za štamparije, muzeje,<br />
drvnu industriju,<br />
industriju hrane,<br />
bolnice, lakirnice i<br />
sve druge prostore koji zahtevaju precizno<br />
održavanje vlažnosti vazduha. Odlikuje<br />
ih izuzetna ekonomičnost, efi kasan rad u<br />
„tvrdoj vodi“ iz vodovoda, te sigurna i higijenska<br />
konstrukcija.<br />
PROTIVKIŠNE<br />
REŠETKE<br />
Raznih dimenzija, izrađene<br />
od čeličnog ili<br />
aluminijumskog lima,<br />
koje su snabdevene zaštitnom<br />
mrežom od perforiranog<br />
aluminijuma.<br />
ELEKTRO<br />
GREJAČI<br />
Pogodni su za<br />
ugradnju u kanale<br />
ili klima-komore.<br />
Isporučuju se sa<br />
ili bez automatike i<br />
elektrokomandnog<br />
ormana<br />
FILTERI ZA VAZDUH (klase od EU-2<br />
do apsolutnih fi ltera), koji se ugrađuju u<br />
klima-komore ili individualne sisteme. U<br />
ponudi su panelni, kasetni, vrećasti i fi lteri<br />
za masna isparenja.<br />
ODSISNE HAUBE ugrađuju se u sisteme<br />
gde postoji tehnološka i zakonska obaveza<br />
radi odvođenja vazduha visoke temperature<br />
obogaćenog parama, masnoćama,<br />
raznim mirisima itd. Izrađuju se od aluminijumskog,<br />
pocinkovanog ili prohromskog<br />
lima u svim dimenzijama ■<br />
32 www.build.rs
TEMA broja<br />
KGH OPREMA<br />
DOMAĆE PROIZVODNJE<br />
Firma Fon Inžinjering bavi se<br />
izradom, isporukom i montažom<br />
vazdušnih instalacija od<br />
pocinkovanog lima, izradom<br />
i prodajom prigušivača buke,<br />
pločastih izmenjivača toplote<br />
– popularnih rekuperatora,<br />
i kuhinjskih hauba (napa) za<br />
industrijske i komercijalne objekte<br />
Fon je 1990. godine započeo svoj put na<br />
tržištu fokusirajući se na problem redukcije<br />
buke, ne sluteći da će ga put odvesti u oblasti<br />
termodinamike i KGH sistema. Vremenom,<br />
prilagođavajući se ekonomskim uslovima i<br />
novim tehničko-tehnološkim dostignućima<br />
Fon Inžinjering kreće sa sopstvenom proizvodnjom,<br />
najpre kvadratne vazdušne instalacije,<br />
a zatim i kanalskih elektrogrejača,<br />
kuhinjskih napa i kasnije rekuperatora.<br />
Prateći svetski trend da se, zbog svojih<br />
tehničkih i estetskih prednosti, za razvod<br />
vazduha u sistemima klimatizacije i ventilacije<br />
koriste kružni kanali, Fon Inžinjering<br />
od 2009. godine, kupovinom i instalacijom<br />
opreme za izradu kružne (spiro) instalacije,<br />
počinje sa proizvodnjom spiro kanala.<br />
– Smatramo da će naši investitori, sadašnji<br />
i potencijalni, uvideti nepobitne prednosti<br />
spiro naspram kvadratne vazdušne instalacije.<br />
Kao jedino preduzeće u regionu koje<br />
poseduje sopstvenu proizvodnju spiro instalacije,<br />
svakako da smo u svakom pogledu<br />
konkurentni i imamo šta da pružimo, kako u<br />
pogledu izrade, rokova isporuke, tako i cene,<br />
koja u današnje vreme igra sve presudniju<br />
ulogu – kažu u Fon Inžinjeringu.<br />
Proizvodni asortiman<br />
Fon Inžinjeringa<br />
Još jedna od ponuda firme Fon Inžinjering<br />
jeste proizvodnja kuhinjskih haubi (nape),<br />
prigušivača zvuka i pločastih izmenjivača<br />
toplote (rekuperatora).<br />
Kuhinjske nape služe za odsisavanje vazduha<br />
povišene temperature, zasićenog vlagom,<br />
parom, gasovima i mirisima, pri čemu<br />
se odsisna količina mora nadomestiti svežim,<br />
po potrebi predgrejanim vazduhom.<br />
Dva tipa kuhinjskih napa Fon Inžinjeringa<br />
su: obična (konvencionalna) odsisna hauba<br />
i ekonomična odsisna hauba (eko-napa) –<br />
popularni Venturi. Haube se izrađuju od<br />
pocinkovanog ili prohromskog (inox) lima,<br />
zavisno od zahteva i potreba investitora.<br />
Prigušivači zvuka namenjeni su za smanjenje<br />
buke u klimatizovanim i ventilisanim<br />
prostorijama. Kućište prigušivača buke izrađeno<br />
je od čeličnog pocinkovanog lima,<br />
dok su prigušne kulise izrađene od negorivog,<br />
apsorpcijskog materijala – kamene<br />
vune. Značajno prigušenje postiže se u frekfencijskom<br />
opsegu od 63 do 8.000Hz.<br />
Pored izrade kvadratnih prigušivača, danas<br />
se Fon može pohvaliti i zavidnom gamom<br />
kružnih prigušivača buke namenjenih prvenstveno<br />
seriji kanalskih ventilatora švedskog<br />
SystemAir-a i španskog S&P.<br />
Rekuperatorom koji proizvodi Fon Inžinjering<br />
može se postići ventilacija prostora<br />
uz uštedu od oko 50% potrebne energije za<br />
grejanje prostora. Odlikuje ga vrlo mali pad<br />
pritiska što su pokazala i ispitivanja na Mašinskom<br />
fakultetu u Nišu.<br />
Kao firma koja proizvodi do 90% rekuperatora<br />
i 100% rekuperatorskog srca, Fon je<br />
postao vrlo ozbiljan partner za razgovore sa<br />
velikim sistemima u Srbiji iz oblasti termotehnike,<br />
kao što je beogradska Racionalizacija<br />
energije (rekuperatore koji su standardna<br />
oprema u njihovom asortimanu klima<br />
komora uvoze iz Italije), zatim firma Koraja<br />
iz Loznice i slično.<br />
U prilog ovakve tendencije u oblasti poslovne<br />
i tehničke saradnje govore i brojni kontakti<br />
i interesovanje na poslednjem KGH<br />
kongresu, koji je održan u beogradskom<br />
Sava centru decembra 2009. godine, gde je i<br />
firma Fon Inžinjering uzela učešće i izložila<br />
deo svog proizvodnog programa.<br />
Danas firma Fon Inžinjering ima 40 zaposlenih<br />
i sopstveni inžinjerski kadar i delatnost<br />
obavlja kroz sledeće sektore:<br />
• proizvodnja – u novoj hali od 550m 2<br />
• tehnička operativa i inžinjering – sastavljena<br />
od stručnjaka iz područja termotehnike<br />
koji su zaduženi za inžinjering,<br />
projektovanje, pripremu i vođenje ugovorenih<br />
poslova<br />
• komercijalni i finansijski deo – koji se bavi<br />
ugovaranjem poslova, finansijskim poslovima,<br />
vođenjem i ažuriranjem baze klijenata,<br />
te marketingom i promocijom firme<br />
• opšti poslovi – koji vode brigu o kadrovima,<br />
sigurnosti na radu, te administrativnim<br />
poslovima.<br />
Fon Inžinjering angažovan je na nekoliko<br />
gradilišta u zemlji i inostranstvu, a referenc<br />
lista koja je izložena na sajtu firme govori o<br />
ozbiljnosti i poverenju poslovih partnera.<br />
– Što se tiče planova preduzeća u nekoj<br />
bližoj budućnosti (ovde pre svega mislimo<br />
na srednjeročne poslovne planove), oni se<br />
baziraju na očuvanju naše liderske pozicije<br />
u regionu, na njeno jačanje, kao i na pronalaženju<br />
strateških partnera koji bi nas pratili<br />
u poslovima iz oblasti termotehnike, prvenstveno<br />
misleći tu na snabdevanje potrebnim<br />
repromaterijalom i opremom renomiranih<br />
svetskih proizvođača u oblasti klima-opreme,<br />
kao i na jačanju i širenju naše distributivne<br />
mreže u Srbiji – najavljuju u Fon<br />
Inžinjeringu.<br />
Na kraju možda i nije neumesno reći da<br />
jedna srpska firma kao što je Fon Inžinjering<br />
iz Niša može da živi američki san,<br />
gde su održivi rast i razvoj firme posledica<br />
sopstvene inteligencije i know-how doktrine,<br />
domaće proizvodnje, kvaliteta izrade i<br />
pruženih usluga, a ne lobiranja, korupcije,<br />
spletkarenja, korišćenja raznih rodbinskih<br />
i kumovskih veza, kojima je naše društvo<br />
ozbiljno zaraženo poslednjih godina ■<br />
FON INŽINJERING<br />
Beogradska 7; PF 106; 18000 Niš<br />
tel: +381 18 46 02 900; 46 02 999<br />
mob: +381 63 403 524<br />
foning@nadlanu.com; www.fon-ing.rs<br />
www.build.rs<br />
33
TEMA broja<br />
Prolazili smo kroz Valjevo i svratili<br />
u Comprex da pričamo o pumpama<br />
za vodu: projektovanje i izrada,<br />
specifični zahtevi i pumpa po meri,<br />
optimizacija proizvodnog procesa,<br />
željene izlazne karakteristike, servis<br />
za svaku pumpu, reference sve<br />
poznatija od poznatije, i dvadeset<br />
godina preduzeća u februaru...<br />
E, tu je priča krenula<br />
na neku drugu stranu...<br />
TRAG DUBOK<br />
DVADESET GODINA<br />
PROIZVODNI PROGRAM<br />
COMPREX-A:<br />
• cirkulacione pumpe<br />
• vertikalne i horizontalne<br />
višestepene pumpe za vodu<br />
• hidroforska postrojenja<br />
srednjih kapaciteta<br />
• protivpožarne hidrostanice<br />
• drenažne vertikalne pumpe<br />
• izgradnja toplotnih podstanica i<br />
termotehničkih instalacija<br />
• remont pumpi, elektromotora i<br />
pripadajuće automatike ■<br />
Sa Miroslavom Matijaševićem, osnivačem<br />
i vlasnikom Comprexa, razgovarali smo<br />
u prostorijama firme. Na ulasku u Valjevo<br />
već punih dvadeset godina nalazi se mesto<br />
sa kog odlaze pumpe vrhunskog kvaliteta,<br />
i vraćaju se tek nakon nekoliko godina, na<br />
redovan servis:<br />
– Naše servisne usluge uglavnom se svode<br />
na servis pumpi drugih proizvođača, jer<br />
pumpama koje mi napravimo servis nije<br />
potreban godinama – kaže Miroslav.<br />
COMPREX<br />
Beogradski put b.b.<br />
14221 Valjevo<br />
tel: + 381 14 283 092; 283 104<br />
fax: +381 14 283 104<br />
mob: +381 69 5426 102<br />
63 272 568<br />
Beograd: +381 11 3189 667<br />
comprex@ptt.rs<br />
www.comprex.co.rs<br />
Izdvojeno iz ponude...<br />
Cirkulacione pumpe CP i CPL konstruisane<br />
su tako da po svojim hidrauličnim karakteristikama<br />
i prigradnim merama odgovaraju<br />
tipičnim zahtevima KGH instalacija,<br />
tj. u slučaju remonta adekvatna su zamena<br />
za pumpe većine proizvođača prisutnih na<br />
našem tržištu.<br />
Pumpe su ispitane i atestirane na Mašinskom<br />
fakultetu u Beogradu i Institutu za<br />
hidrotehniku Univerziteta u Sautemptonu,<br />
Engleska.<br />
VVP program vertikalnih višestepenih<br />
pumpi za vodu obuhvata pumpe snage do<br />
15kW, protoka do 350 litara u minutu i napora<br />
do 190m.<br />
Hidroforska postrojenja i mali vodovodi<br />
– na bazi VVP pumpi proizvode se i isporučuju<br />
hidrostanice za povišenje pritiska u<br />
postojećoj vodovodnoj mreži kao i za vodosnabdevanje<br />
iz kaptiranih izvora.<br />
Protipožarne hidrostanice mogu biti priključene<br />
na gradsku vodovodnu mrežu ili na<br />
rezervoare posebno predviđene za protivpožarnu<br />
zaštitu.<br />
Drenažne vertikalne pumpe tip DVP koriste<br />
se za ispumpavanje podzemnih i površinskih<br />
otpadnih voda iz šahtova dubine do<br />
2m sa potisnom visinom do 8m.<br />
Comprex u svojoj ponudi ima i servis za<br />
remontovanje svih vrsta pumpi i viklovanje<br />
elektromotora od 0,1 do 100kW, svih proizvođača<br />
i tipova, svih brzina i zaštita.<br />
Služba Comprex-a za hitne intervencije, sa<br />
servisima u Beogradu i Valjevu za svakog<br />
svog poslovnog partnera radi 24 sata dnevno,<br />
365 dana godišnje!<br />
Jazz i druge priče...<br />
Kada smo se upoznali sa osnovnom delatnošću,<br />
razgovor se okrenuo priznanjima<br />
i zahvalnicama na zidu kancelarije, i tada<br />
smo upoznali Comprex onako kako su ga<br />
upoznali mnogi van građevinske struke, iz<br />
oblasti kulture, umetnosti, sporta...<br />
– Svi su sponzori kada je u pitanju fudbal,<br />
mi pomažemo odbojku, karate, i druge neprofitabilne<br />
sportove. Svi sponzorišu folk,<br />
mi dovodimo jazz svirke u Valjevo – rezimira<br />
Miroslav, i pojašnjava – Sem valjevskog,<br />
pomogli smo i Beogradski jazz festival, a<br />
sredinom devedesetih osnovali smo Srpski<br />
kamerni hor i orkestar. Tu smo, u onim najtežim<br />
godinama, okupili naše najpoznatije<br />
muzičare i operske pevače sa ciljem da u svetu<br />
promovišemo lepotu srpske klasične muzike.<br />
Osvrćući se na dve decenije uspešnog poslovanja,<br />
Miroslav u njima pre svega ističe<br />
priliku da uspešnost svoje firme podeli sa<br />
drugima, a drugih je bilo toliko da ih je nemoguće<br />
na jednom mestu sve pobrojati:<br />
– Ako imaš firmu, a ne želiš da pomogneš talentovanom<br />
detetu ili kulturnom događaju,<br />
onda ne treba ni da postojiš – zaključuje on ■<br />
Comprex ima referenc listu od preko tri<br />
stotine značajnih kupaca i korisnika usluga.<br />
Comprex je kvalifikovani isporučilac<br />
po javnom konkursu za: Termoelektranu<br />
Nikola Tesla A, Obrenovac; Vojnu ustanovu,<br />
Beograd 2; JP Gradsko stambeno Beograd;<br />
Savezno ministarstvo odbrane; NIS Jugopetrol,<br />
Beograd; Uprava za zajedničke poslove<br />
Republičkih organa Srbije; Univerzitetski klinički<br />
centar Srbije, Beograd; Pokrajinska bolnica<br />
Novi Sad... Tu su još i: Soko Štark Beograd;<br />
MZ Brankovina, Valjevo; Inex poslovni objekti,<br />
Beograd; Vodovod Sokolac, BiH; Hemofarm,<br />
Vršac; NIS Rafinerija nafte Pančevo; JP Vodovod,<br />
Prijedor i mnogi drugi ■<br />
34<br />
www.build.rs
TERMOENERGETSKA<br />
POSTROJENJA<br />
I PLOČASTI IZMENJIVAČI TOPLOTE<br />
TEMA broja<br />
Izmenjivači toplote, toplotne<br />
podstanice i održavanje pritiska<br />
u postrojenjima, domaće<br />
proizvodnje i vrhunskog<br />
kvaliteta... to je ponuda<br />
višestruko nagrađivanog i<br />
dobro poznatog preduzeća na<br />
našem tržištu – Traco<br />
Osnovna delatnost firme Traco je inženjering,<br />
montaža, proizvodnja i trgovina i to<br />
u oblastima termotehnike, termoenergetike<br />
i procesne tehnike.<br />
Proizvodnja opreme<br />
i uređaja za sisteme<br />
daljinskog grejanja<br />
Pločasti izmenjivači toplote sa zaptivačima<br />
proizvode se u kompaniji Traco od<br />
1996. godine po tehnologiji i dokumentaciji<br />
danske kompanije Danfoss.<br />
Konstruisani su specijalno za daljinsko<br />
grejanje i industrijske procese. Isporučuju<br />
se pojedinačno kao finalni proizvod ili u<br />
paketu uređaja (toplopredajne podstanice,<br />
hladnjaci, pasterizatori).<br />
Više hiljada izmenjivača toplote Traco, u<br />
sastavu termotehničkih i termoenergetskih<br />
postrojenja, godinama besprekorno funkcionišu<br />
u 52 srpska grada.<br />
Automatska toplopredajna podstanica<br />
predstavlja savremeno tehničko rešenje<br />
energetskog postrojenja u sistemu daljinskog<br />
grejanja. Sastavljena je iz delova (modula) u<br />
paketnu jedinicu.Obezbeđuje potrebe grejanja,<br />
klimatizacije i pripreme potrošnje tople<br />
vode za porodične kuće, stambene, poslovne<br />
i industrijske objekte.<br />
Uređaj za održavanje pritiska u postrojenjima<br />
centralnog grejanja proizvodi se u<br />
kompaniji Traco od 2000. godine.<br />
Uređaj predstavlja sigurnosno-tehničku<br />
opremu postrojenja za centralno grejanje<br />
toplom vodom, čija je temperatura razvodne<br />
vode do 120°C. Sistem je zatvoren i<br />
termostatski osiguran sa statičkom visinom<br />
voda iznad 15m ili sa nazivnom toplotnom<br />
snagom iznad 350kW.<br />
Traco jeste specijalizovana kompanija za<br />
izradu termotehničkih instalacija i izgradnju<br />
termoenergetskih postrojenja, ali<br />
najuža specijalizacija odnosi se pre svega<br />
na izgradnju termoenergetskih postrojenja.<br />
Referentno postrojenje za ovo polje<br />
rada jeste glavna izmenjivačka stanica<br />
(GIS) izgrađena u Beogradu 2005. godine<br />
za sistem daljinskog grejanja toplotne<br />
snage 28.000kW: primar – suvozasićena<br />
vodena para 8bara, sekundar – vrela voda<br />
130°C.<br />
Traco distribuira – prodaje opremu renomiranog<br />
svetskog proizvođača Danfoss:<br />
izmenjivače toplote i toplotne podstanice,<br />
leptir slavine, loptaste zaporne slavine, ultrazvučna<br />
merila energije, merne i prolazne<br />
regulacione ventile, elektromotorne pogone,<br />
regulatore pritiska i protoka, elektronske regulatore<br />
ECL, presostate, termostate, automatske<br />
i ručne regulacione ventile, prestrujne<br />
ventile, elektromagnetne ventile.<br />
Traco distribuira - prodaje opremu italijanske<br />
kompanije Biemmedue: mobilne,<br />
viseće i stacionarne grejače na propan ili<br />
prirodni gas, dizel ili kerozin, umanjivače<br />
vlage i profesionalne uređaje za pranje<br />
pod pritiskom ■<br />
NAGRADE I PRIZNANJA<br />
ZA FIRMU TRACO<br />
Kongres KGH - Beograd:<br />
• 1997. godina – Plaketa KGH<br />
• 1999. godina – Diploma KGH<br />
• 2007. godina – Povelja KGH<br />
Međunarodni sajam tehnike<br />
i tehničkih dostignuća – Beograd:<br />
• 1997. godina – velika nagrada<br />
Korak u budućnost<br />
• 2007. godina – posebno priznanje<br />
Korak u budućnost<br />
Privredna komora Beograda:<br />
1996. god. – Krug 300 Beogradsko najbolje<br />
TRACO<br />
Ljube Davidovića 55/6<br />
11000 BEOGRAD<br />
tel: +381 11 304 77 32<br />
304 77 34<br />
fax: +381 11 2832 898<br />
office@traco.rs<br />
www.traco.co.rs<br />
www.build.rs<br />
35
TEMA broja<br />
NIBCO CEVOVODI<br />
Stepen predstavlja proizvode multinacionalne kompanije sa više od 100<br />
godina iskustva u proizvodnji cevi i fitinga – NIBCO. Kao zastupnik NIBCO<br />
proizvoda, Stepen obezbeđuje: brzu i efikasnu isporuku, stručno izvođenje<br />
vodinstalaterskih radova, garanciju na NIBCO proizvode 50 godina,<br />
savetovanje pri izboru instalacija u svakom pojedinačnom projektu<br />
TEMPERATURA RADA (°C)<br />
tip cevi stalna<br />
maksimalna<br />
(temp. kvara)<br />
PVC-C 90 100<br />
PVC-U 40 60<br />
PE-RT/Al/PE-RT 90 100<br />
PVC-U/UPVC<br />
Polivinil hlorid (PVC), termoplastični materijal<br />
izveden iz obične soli i fosilnih goriva,<br />
ima najdužu istoriju upotrebe za cevi od<br />
svih plastičnih materijala. Prve PVC cevi<br />
napravljene su 1930-tih. Tokom 1950-tih,<br />
korišćene su za zamenjivanje korodiranih<br />
metalnih cevi i dovođenje pijaće vode do<br />
rastuće urbane populacije.<br />
Proučavanja PVC cevi koja se i danas koriste<br />
obavljena su u Evropi tokom 1930-tih.<br />
Tada im je utvrđen vek trajanja od preko<br />
100 godina. Ovo su potvrdila i skorija ispitivanja:<br />
KRV (Nemačka) i TNO (Holandija)<br />
potvrdili su da pravilno instalirane PVC<br />
pritisne cevi za vodu imaju koristan vek<br />
trajanja od preko 100 godina, što premašuje<br />
vek trajanja struktura u koje su instalirane.<br />
Direkcija i veleprodaja<br />
Cara Dušana 123; 11080 Beograd-Zemun<br />
tel/fax: +381 11 316 85 84; 30 77 237<br />
Maloprodaja<br />
Cara Dušana 3; 11080 Beograd-Zemun<br />
tel/fax: +381 11 21 99 370; 30 777 30<br />
info@stepen.rs; www.stepen.rs<br />
Primena NIBCO sistema:<br />
• instalacije za toplu i hladnu pitku vodu<br />
• instalacije centralnog grejanja<br />
• instalacije za klimatizaciju<br />
(grejanje, hlađenje i odvod kondenza)<br />
• industrijske instalacije<br />
• transport različitih hemijskih fl uida<br />
• instalacije komprimovanog vazduha<br />
• protivpožarne instalacije.<br />
Karakteristike i koristi NIBCO sistema:<br />
• čistoća vode<br />
• trajnost (garancija 50 godina)<br />
• energetska efi kasnost<br />
• smanjena kondenzacija<br />
• tihi rad<br />
• nema stvaranja kamenca<br />
• protok punim promerom<br />
• nema difuzije kiseonika<br />
• brza montaža bez skupih specijalnih alata<br />
• neutralni u kontaktu sa hlorom<br />
• najmanji koefi cijent toplotnog<br />
linijskog širenja kod polimernih materijala<br />
• negorivi materijali<br />
• visoka estetika instalacije – čvrste cevi ■<br />
PVC-C/CPVC<br />
FlowGuard Gold® cevi i spojnice napravljeni<br />
su od posebne plastike – hlorisani polivinilhlorid<br />
(CPVC). FlowGuard Gold®<br />
CPVC rezultat je nove tehnologije koja<br />
obezbeđuje povećanu čvrstoću proizvoda.<br />
FlowGuard Gold® sistemi distribucije vode<br />
montiraju se odmah raspoloživim, jeftinim<br />
alatima. Zacementirani (zalepljeni) spojevi<br />
osiguravaju pouzdanost FlowGuard Gold®<br />
sistema cevovoda (preko 45 godina pokazuju<br />
se uspešnim).<br />
CPVC sistemi idealni su za sve cevovode<br />
sa pitkom vodom. Sistemi CPVC cevovoda<br />
instaliraju se i koriste od 1959. godine, instalirano<br />
je preko milion kilometara a prvobitne<br />
instalacije i dalje besprekorno rade.<br />
CPVC cevovod neće se prerano pokvariti<br />
usled korozije, elektrolize, ili stvaranja kamenca<br />
u oblastima u kojima su voda, tlo,<br />
i/ili atmosferski uslovi agresivni.<br />
PERT/AL/PERT<br />
PE-RT, polietilen otporan na povišenu temperaturu,<br />
jeste smola bazirana na tradicionalnim<br />
svojstvima polietilena kombinovanog<br />
sa najnovijom tehnologijom (ograničeni<br />
geometrijski katalizator, obrada rastvora i<br />
etilen-okten kopolimer) kako bi se poboljšale<br />
performanse (npr. povećana snaga na visokim<br />
temperaturama). Sa PE-RT-om nema<br />
potrebe za dodatnim procesom umrežavanja<br />
kao kod PEX sistema kod koga postoje tri<br />
glavne kategorije PEX cevovoda, grupisane<br />
prema metodu proizvodnje.<br />
PEX cevi mogu biti proizvedene korišćenjem<br />
procesa koji koriste peroksid (Tip<br />
A), silan (Tip B) ili radijaciju (Tip C) za<br />
umrežavanje polietilena. Stoga PE-RT cev<br />
ima veću urođenu fleksibilnost što znači da<br />
instalateri štede i vreme i novac. Višeslojne<br />
cevi sjedinjuju prednosti plastičnih cevi<br />
sa najvažnijim koristima metalnih cevi, čineći<br />
ih idealnim izborom za sve aplikacije<br />
tople i hladne vode. PE-RT je fleksibilniji<br />
od PEX-a, što znači lakše i brže montiranje<br />
spojnica i uštedu vremena. PE-RT cevi<br />
imaju glatku površinu koja se ne može uporediti<br />
sa ostalim materijalima.<br />
NIBCO kvalitet<br />
Svi NIBCO proizvodi pod stalnom su<br />
kontrolom Američkog Instituta Higijene<br />
- NSF, koji najmanje četiri puta godišnje<br />
proverava kvalitet proizvoda. Pozitivan rezultat<br />
kontrole predstavlja znak NSF-pw na<br />
proizvodu (dozvola za korišćenje za instalacije<br />
sanitarne vode; pw-pitka voda). Pored<br />
toga, sirovine za proizvodnju cevi i spojnica<br />
od PVC-C i PVC-U ne sadrže olovne stabilizatore,<br />
te ispunjavaju rigorozne higijenske<br />
norme. Kvalitet proizvedenih cevi i spojnica<br />
potvrđuju i sertifikati kvaliteta proizvodnje<br />
koje dodeljuje TÜV Management Service<br />
GMBH iz Minhena za fabriku u Lođu<br />
(Poljska), te BVQI za fabrike u SAD (Goshen,<br />
Charlestown i Denmark) ■<br />
36<br />
www.build.rs
TEMA broja<br />
ASHRAE MENJA PRAVILA<br />
OBAVEZAN SISTEM VENTILACIJE<br />
I U POSLOVNIM ZGRADAMA<br />
SA PRIRODNIM PROVETRAVANJEM<br />
Dodatak N (Addendum N) odobren je nakon<br />
perioda javne rasprave i biće uvršten u<br />
Standard 62.1, verzija 2010.<br />
Sudeći prema Roger Hedrick-u, iz komiteta<br />
koji uređuje standard, ovaj dodatak je<br />
zasnovan na istoj logici po kojoj se zahteva<br />
i ventilacioni sistem za niske stambene<br />
objekte (Standard 62.2):<br />
– Stambene zgrade tradicionalno se oslanjaju<br />
na prozore za potrebe ventilacije.<br />
Fasadni omotač objekta tada je propuštao<br />
izvesne količine vazduha zajedno sa prozorima<br />
(i kada su bili zatvoreni). Kako su<br />
zgrade postale sve bolje zaptivene, ventilacija<br />
se zasnivala samo na prozorskim otvorima.<br />
Korisnici prostora često ih nisu mogli<br />
otvarati zbog vremenskih uslova ili bojazni<br />
za kvalitet vazduha (u zagađenim sredinama<br />
itd) - kaže on i dodaje:<br />
– ASHRAE 62.2 sada zahteva ugradnju<br />
ventilacionih sistema u niskim stambenim<br />
objektima upravo iz tog razloga. Smatramo<br />
da sada samo pratimo isti rezon i za poslovne<br />
objekte. Novi zahtevi će svakako imati i<br />
uticaj na troškove.<br />
Još uvek nije jasno kako će novi zahtev<br />
uticati na druge standarde i sertifikacione<br />
sisteme kao što su LEED, koji se odnosi<br />
na ASHRAE 62.1.<br />
Brendan Owens, podpredsednik tehničkog<br />
razvoja za LEED u USGBC-u (U.S. Green<br />
Building Council), kaže za Environmental<br />
Building News da će ova izmena uticati na<br />
to kako će se sistem ocenjivanja primenjivati<br />
na prirodnu ventilaciju, ali još nije jasno<br />
kakve će te promene biti. On nije siguran<br />
ni da je novi dodatak najbolji odgovor na<br />
ovaj problem:<br />
Standardna projektna<br />
rešenja za zelene zgrade,<br />
makar u temperamentnijim<br />
klimama, sada će postati još<br />
komplikovanije u SAD.<br />
Američko udruženje inženjera<br />
za grejanje, ventilaciju i<br />
hlađenje – ASHRAE (American<br />
Society of Heating, Air-<br />
Conditioning, and Refrigerating<br />
Engineers) odlučilo je da<br />
prirodna ventilacija ne može<br />
sama da postigne željeni nivo<br />
kvaliteta vazduha u većini<br />
poslovnih i visokih stambenih<br />
objekata.<br />
Shodno tome, nakon javne<br />
rasprave, unela je<br />
dodatak N u jedan od svojih<br />
najpoznatijih standarda –<br />
Standard 62.2<br />
– Karakterizacija svih prirodno ventilisanih<br />
zgrada kao rizičnih objekata koji zahtevaju<br />
intervenciju u standardu čine se kao prilično<br />
velika čistka za tako složenu temu – rekao je<br />
Owens ■<br />
Japanski proizvođač Mitsubishi Electric je jedan od najvećih proizvođača opreme za klimatizaciju u<br />
svetu. Klima M kao ovlašćeni uvoznik i diler za teritoriju Srbije ima veliki izbor Mitsubishi proizvoda i<br />
rezervnih delova. Servis opreme je obezbeđen.<br />
- Najsavremeniji sistem grejanja i hlađenja<br />
www.build.rs<br />
37
TEMA broja<br />
PODNO GREJANJE<br />
KABLOVIMA I MREŽICAMA<br />
Električni grejni kablovi<br />
Električni grejni kabal ne zahteva održavanje<br />
ili zamenu, kao što je to npr. slučaj kod<br />
gorionika, korisnik ne mora brinuti o skladištenju<br />
energenata i održavanju sistema, a<br />
izvor energije je uvek na raspolaganju. Osim<br />
toga, visoki komfor, prijatnu i ravnomernu<br />
raspodelu toplote u prostoru, i odsustvo<br />
grejnih tela u prostoriji dobijate gratis.<br />
Bezbednost električnog podnog grejanja<br />
je iznad svih ostalih vrsta grejanja:<br />
• bez zapaljivih energenata (gas, nafta, ugalj...)<br />
• nema dostupnih metalnih delova na kojima<br />
se može pojaviti opasan dodirni napon<br />
usled kvara na kotlu, pumpi...<br />
• nema vode u instalacijama – voda može<br />
da zamrzne i izazove pucanje sistema.<br />
Električni grejni kablovi celom dužinom<br />
opleteni su bakarnim opletom koji se vezuje<br />
na zaštitno uzemljenje pa u slučaju mehaničkog<br />
oštećenja tokom ugradnje ili eksploatacije<br />
dolazi do trenutnog iskakanja osigurača<br />
ili diferencijalne sklopke. Ovaj oplet ujedno<br />
štiti i od elektromagnetnog zračenja (mereno<br />
na nivou poda jednako je nuli).<br />
Instaliranje grejnih kablova brzo je i jednostavno.<br />
Na pod se postave i fiksiraju montažne<br />
trake sa hvataljkama za držanje kabla.<br />
Kabal se postavlja poprečno na montažne<br />
trake na rastojanju koje zavisi od instalisane<br />
SOBEL<br />
Miška Jovanovića 9; 11000 Beograd<br />
tel: +381 11 3087 064; 3087 507<br />
mob: +381 63 254 373<br />
fax: +381 11 3087 064<br />
www.sobel.rs<br />
snage po m². Kada kablom prekrijemo celu<br />
prostoriju (u vidu zmijolike forme), hladni<br />
kraj se dovodi u kutiju u kojoj se vrši spajanje<br />
sa termostatom i napojnim kablom.<br />
Termostat se montira u kutiju Ø60mm<br />
(ugradni) ili preko kutije (nadgradni). Senzor<br />
termostata se kroz PVC rebrasto crevo<br />
uvodi u pod i pozicionira na sredini između<br />
kablova. Preko grejnih kablova se postavlja<br />
košuljica (estrih) 3-8cm a zatim završna<br />
podna obloga. Najbolji efekti grejanja postižu<br />
se podnim oblogama od keramike,<br />
mermera, granita i prirodnog kamena što ne<br />
isključuje ostale vrste podnih obloga. Radi<br />
veće efikasnosti preporučuje se postavljanje<br />
termoizolacije ispod kablova. Grejni kablovi<br />
koji se koriste za podna grejanja su snage<br />
15-18W/m. U Sobel ponudi su kablovi snage<br />
17W/m sa fabrički predefinisanim dužinama<br />
od 9,8m do 152m i sa integrisanim<br />
hladnim krajem dužine 3m.<br />
Ostale primene grejnih kablova: otapanje<br />
snega i leda na olucima i krovovima; zaštita<br />
cevi, rezervoara i tla ispod poda hladnjača<br />
od zamrzavanja; zagrevanje staklenika, plastenika,<br />
tovilišta i uzgajališta za piliće...<br />
Grejne mrežice<br />
Tanke grejne mrežice predstavljaju grejni<br />
kabal redukovane debljine (3-3,5mm) postavljen<br />
preko fiberglas mrežice u vidu zmijolike<br />
forme sa već definisanom snagom po m².<br />
REGULACIJA TEMPERATURE<br />
KOD PODNOG GREJANJA<br />
Kada je pre više od 20 godina počelo da<br />
se primenjuje podno grejanje u stambenim<br />
objektima ubrzo je došlo na loš glas. Glavne<br />
zamerke odnosile su se na neprijatno visoku<br />
temperaturu poda i na pogoršanje stanja kod<br />
osoba koje su bolovale od vaskularnih bolesti.<br />
U čemu je bio problem<br />
U početku, podno grejanje je rađeno su cevima<br />
kroz koje je cirkulisala topla voda koja se<br />
zagrevala kotlovima za radijatorsko grejanje.<br />
Česti su bili slučajevi kombinovanja radijatorskog<br />
i podnog cevnog grejanja. Regulacija<br />
temperature vršena je na kotlu pomoću<br />
sobnog termostata koji je merio temperaturu<br />
vazduha u jednoj prostoriji. Zbog takvog neodgovarajućeg<br />
načina regulacije posebno u<br />
objektima koji nisu dobro termički izolovani<br />
dolazilo je redovno do pregrevanja poda.<br />
Mrežice su sa jedne strane samolepljive što<br />
znatno olakšava postavljanje na ravnim i čistim<br />
površinama.<br />
Prednosti grejnih mrežica su:<br />
• znatno jednostavnija i lakša ugradnja<br />
(samo se rasprostre po površini poda jednostavnim<br />
razmotavanjem rolne)<br />
• mala debljina (3-3,5mm) tako da se može<br />
utopiti u sloj lepka za keramiku te nije<br />
potrebno raditi košuljicu (estrih) – što je<br />
posebno značajno kad nema mogućnosti<br />
za povećanje visine poda (adaptacije i sl).<br />
Grejne mrežice su skuplje u odnosu na grejni<br />
kabal, ali cena rada, montažnog pribora i<br />
cena izrade košuljice (estriha) u potpunosti<br />
kompenzuje tu razliku. Grejanje mrežicama<br />
je efikasnije u pogledu brzine reagovanja na<br />
zadate temperature jer je grejno telo neposredno<br />
ispod završnog poda. Ovde imamo<br />
manju akumulaciju toplote a samim tim i<br />
manju tromost sistema.<br />
Za naše klimatske uslove preporučena instalisana<br />
snaga je 150W/m² za osnovno<br />
grejanje a kada je podno grejanje dopunsko,<br />
instalisana snaga može biti 100-120W/m².<br />
U standardnoj ponudi firme Sobel su grejne<br />
mrežice širine 0,5m i 1m, specifične snage<br />
150W/m² i 160W/m². Ponuđene grejne<br />
mrežice su površina od 0,75m² do 10m², sa<br />
grejnim kablom koji je pričvršćen na mrežici<br />
fabrički je spojen hladni kraj koji služi za povezivanje<br />
na elektroinstalaciju, dužine 3m ■<br />
Razvojem novih tehnologija, na tržištu se pojavila<br />
nova generacija termostata namenjenih<br />
regulaciji temperature poda kod električnog<br />
podnog grejanja. Oni poseduju temperaturne<br />
senzore koji se postavljaju u pod i tako precizno<br />
regulišu temperaturu u svakoj prostoriji<br />
posebno, na nivou zadatih vrednosti. Posebno<br />
su praktični takozvani inteligentni (programabilni)<br />
termostati koji omogućavaju da za svaki<br />
dan u nedelji i za bilo koje vreme u toku dana<br />
nezavisno možete podesiti željenu temperaturu.<br />
Električno podno grejanje je najprikladnije<br />
za integrisanje u sistem „pametnih kuća“ gde<br />
imate još veće mogućnosti programabilnog i<br />
daljinskog upravljanja.<br />
Na osnovu izjava mnogih zadovoljnih korisnika,<br />
u Sobelu stoje iza tvrdnje da je električno<br />
podno grejanje najprijatnije, najzdravije, najkomfornije<br />
i najbezbednije grejanje dostupno<br />
na srpskom tržištu, a pri tom vrlo ekonomično<br />
i ekološki čisto ■<br />
38<br />
www.build.rs
TOPLOTNE PUMPE<br />
OD 3 DO 7 PUTA JEFTINIJE<br />
GREJANJE I HLAĐENJE OBJEKATA<br />
TEMA broja<br />
Najveća količina energije troši se za grejanje<br />
i hlađenje domaćinstva i proizvodnju sanitarne<br />
tople vode što iznosi otprilike 77%<br />
potrošnje. Ušteda se postiže optimizacijom<br />
proizvodnje i potrošnje energije, smanjenjem<br />
gubitka energije objekata, izolacijom<br />
kao i izborom ekonomičnog načina grejanja<br />
prema postojećim evropskim standardima.<br />
Obnovljive izvore energije možemo podeliti<br />
u dve glavne kategorije: tradicionalne obnovljive<br />
izvore energije poput biomase i velikih<br />
hidroelektrana, i na tzv. nove obnovljive<br />
izvore energije, poput energije Sunca, vetra,<br />
geotermalne energije itd. Iz obnovljivih<br />
izvora energije dobija se oko 18% ukupne<br />
svetske energije (2006).<br />
Toplotne pumpe<br />
Toplotne pumpe spadaju<br />
u najefikasnije sisteme<br />
grejanja i hlađenja<br />
koji koriste obnovljive<br />
izvore energije. Od<br />
100% energije koju generiše<br />
toplotna pumpa<br />
75% je besplatno jer dolazi<br />
iz okruženja, a samo<br />
25% energije je električna<br />
energija koja se plaća,<br />
potrebna za rad pumpe.<br />
Princip rada toplotne pumpe vrlo je jednostavan<br />
– toplotna eneregija okruženja premešta<br />
se iz okruženja u objekat, uz minimalno<br />
ulaganje električne energije. Postoje<br />
tri različita izvora toplotne energije koje<br />
koriste toplotne pumpe – spoljašnji vazduh,<br />
zemlja i podzemne vode. Na osnovu toga<br />
imamo tri različita sistema eksploatacije:<br />
• vazduh-voda,<br />
• zemlja-voda (glikol-voda ili DX sistem)<br />
• voda-voda.<br />
Geotempus, preduzeće iz Novog Sada, može<br />
se pohvaliti izradom najmodernijeg sistema<br />
na ovim prostorima – DX sistem. Sistemi<br />
DX (direktna ekspanzija) razmenjuju energiju<br />
sa zemljom preko radnog gasa koji se<br />
pušta direktno u sonde koje su postavljene<br />
ispod površine (horizontalno ili vertikalno u<br />
zavisnosti od mogućnosti na terenu). Time<br />
se postiže veća efikasnost a iz jedne sonde<br />
dužine 35m može se crpiti 3,5-4,5kW<br />
energije u zavisnosti od tipa tla.<br />
Tamo gde su dostupne dovoljne količine<br />
podzemne vode na manjim dubinama Geotempus<br />
primenje sisteme voda-voda.<br />
Koeficient iskorišćenosti – COP (Coefficient<br />
Of Performance) ovih sistema zavisi<br />
od toga za koji sistem grejanja i hlađenja ste<br />
se opredelili i na kakvom geološkom tlu se<br />
nalazite.<br />
Površinski sistemi grejanja<br />
Niskotemperaturni površinski sistemi grejanja<br />
uslov su za najveće uštede novca u<br />
eks ploataciji. Oni su sakriveni ispod maltera<br />
zida i plafona, ili cementne košuljice u podu<br />
(nema grejnih tela u prostoriji). Bešumni su<br />
i obezbeđuju prirodnu cirkulaciju vazduha<br />
u prostoriji. Leti se hlađenjem na taj način<br />
postiže efekat vinskih podruma. Ovako se<br />
stvara maksimalni komfor i zdravo i prijatno<br />
životno okruženje u vidu mikroklimatskih<br />
uslova u objektu.<br />
Pasivno hlađenje objekata<br />
Geotempus nudi i rešenja za pasivno<br />
hlađenje (free cooling) i pasivnu ventilaciju<br />
objekata. Kombinacija niskotemperaturnih<br />
površinskih sistema, toplotnih pumpi i pasivnog<br />
hlađenja i ventilacije donosi uštede<br />
od 3 do 7 puta u odnosu na konvencionalne<br />
sisteme iste namene.<br />
Solarni kolektori<br />
Na površini Zemlje može se dobiti max.<br />
10kW/m 2 solarne energije ali stvarna vrednost<br />
zavisi od lokacije, godišnjeg doba,<br />
doba dana, vremenskih uslova itd. U Srbiji<br />
je prosečna vrednost insolacije na horizontalnu<br />
površinu od 3 do 4,5kWh/m 2 . Insolacijski<br />
nivo Evrope nije posebno pogodan<br />
za eksploataciju, ali direktno iskorišćavanje<br />
sunčeve energije ipak je u velikom porastu.<br />
Većinom je to rezultat politike pojedinih<br />
država koje subvencionišu instaliranje elemenata<br />
za pretvaranje sunčeve energije u<br />
iskoristivi oblik energije. Osnovni problemi<br />
iskorišćavanja jesu: mala gustina energetskog<br />
toka i velike oscilacije intenziteta zračenja.<br />
Solarni vakuumski kolektori najnovije generacije<br />
znatno su efikasniji od konvencionalnih<br />
pločastih kolektora i samim tim njihova<br />
upotreba je mnogo isplativija. Koriste se za<br />
zagrevanje sanitarne vode za domaćinstva, u<br />
bazenima, i kao ispomoć postojećim sistemima<br />
za grejanje.<br />
Inostrani partneri imaju višedecenijsko<br />
iskustvo na tržištu i prate Geotempus u<br />
kompletnoj ponudi, i to u projektovanju i<br />
izvođenju. Zato Geotempus za sebe kaže<br />
da je – sinonim za obnovljivi izvor energije ■<br />
Oprema za izvođenje površinskih sistema<br />
grejanja i hlađenja koje Geotempus koristi<br />
u svom radu, i čiji je zastupnik na našem tržištu,<br />
proizvod je renomirane nemačke firme<br />
sa tridesetogodišnjim iskustvom u ovoj<br />
oblasti – Praski. Ovakve sisteme Geotempus<br />
izrađuje po sistemu ključ u ruke i garantuje<br />
za njihovu efikasnost i trajnost.<br />
GEOTEMPUS<br />
Mite Ružića 1/3; 21000 Novi Sad<br />
tel: +381 21 66 12 750<br />
mob: +381 63 516 879; 579 095<br />
fax: +381 21 66 12 750<br />
www.geotempus.co.rs<br />
www.build.rs<br />
39
TEMA broja<br />
Na internetu se možete prijaviti za<br />
redovna obaveštenja iz oblasti koje<br />
vas zanimaju i koja će vam besplatno<br />
stizati na željenu e-mail adresu. Tako<br />
će informacija u skraćenom obliku doći<br />
pravo do vas, sa datim linkovima ka<br />
detaljnijem sadržaju i izvorima. Ova<br />
elektronska obaveštenja nalaze se na<br />
sajtovima pod nazivima subscription,<br />
bulliting, e-newsletter...<br />
BUDITE U TOKU<br />
POTPUNO BESPLATNO PRATITE VESTI I NOVOSTI IZ STRUKE<br />
– PRIJAVITE SE BESPLATNO NA E-MAIL LISTU ASHRAE<br />
I DRUGIH STRUKOVNIH UDRUŽENJA I ORGANIZACIJA<br />
– SAZNAJTE NOVOSTI IZ OBLASTI KOJE VAS ZANIMAJU<br />
ISTOVREMENO SA KOLEGAMA IZ CELOG SVETA<br />
Zavisno od oblasti koja vas zanima možete<br />
se prijaviti za opšte vesti iz oblasti građevinarstva<br />
na nekom od portala koji pokrivaju<br />
celu granu industrije, ili za obaveštenja<br />
iz samo jedne podoblasti: industrija čelika,<br />
novi projekti, zelena gradnja, najnovija istraživanja<br />
materijala i sistema…<br />
Jedino što je potrebno jeste osnovno znanje<br />
engleskog jezika, i možete brzo, lako i<br />
redovno biti u toku sa onim što se dešava u<br />
građevinarstvu, ili njegovoj određenoj oblasti,<br />
u celom svetu.<br />
Kada dobijete e-mail, nećete morati da otvarate<br />
atachment-e, već će u samom mailu,<br />
sasvim pregledno, biti pobrojani linkovani<br />
naslovi sa kratkim opisima tekstova koji se<br />
nalaze na datim linkovima.<br />
Nekada su ti tekstovi na<br />
sajtu gde ste se prijavili<br />
za obaveštenje, a neka su<br />
postavljeni na drugim<br />
sajtovima organizacija,<br />
kompanija, školskih<br />
ustanova, medija, itd.<br />
Pored obaveštenja o vestima, stručnim tekstovima,<br />
itd, tako ćete biti redovno obaveštavani<br />
i o video sadržajima, online konferencijama,<br />
predavanjima, online radijskim<br />
emisijama i sl ■<br />
Kako i zašto se prijaviti<br />
Odete na željeni sajt, pronađete gde se nalazi<br />
pretplata (subsciption), prijavite se, upišete<br />
e-mail na koji želite da dobijate informacije,<br />
i to je sve.<br />
Besplatna obaveštenja neće posebno opterećivati<br />
vaš mail-box.<br />
Dodatno, svaki put kada<br />
dobijete novo obaveštenje,<br />
u njemu će postojati<br />
i direktan link ka mestu<br />
gde se možete odjaviti<br />
ukoliko niste zadovoljni<br />
kvalitetom linkova, prečestim<br />
kontaktima ili<br />
temom.<br />
HVAC&R Industry<br />
upišite samo e-mail<br />
i ime (po želji) i<br />
dobijaćete redovna<br />
obaveštenja<br />
iz oblasti KGH<br />
ASHRAE e-newletter<br />
HVAC&R Industry<br />
izgled e-maila koji<br />
ćete dobijati od sajta<br />
ASHRAE sa vestima iz<br />
industrije KGH i vestima<br />
iz same organizacije<br />
ASHRAE<br />
(na početku maila vidi<br />
se ponuđen link za<br />
odustajanje od daljeg<br />
primanja obaveštenja)<br />
direktan link<br />
na stranicu:<br />
http://www.ashrae.org/<br />
publications/page/1013<br />
40 www.build.rs
SOLARNI SISTEMI<br />
manastir Ostrog,<br />
Crna Gora<br />
TEMA broja<br />
Solarni sistemi su efikasno,<br />
vrlo brzo isplativo i dugotrajno<br />
rešenje kojim se postiže visoka<br />
energetska efikasnost objekata.<br />
To je cela istina, a sve druge<br />
„argumente” koji govore<br />
suprotno demantuje stalni<br />
porast ovog tržišta u svetu i<br />
sve veći instalirani kapaciteti<br />
solarnih postrojenja.<br />
Firma S.O.K. iz Kraljeva<br />
predstavlja svoju otvorenu<br />
ponudu rešenja za smanjenje<br />
troškova za energiju<br />
porodična kuća<br />
Romčević, Kraljevo<br />
Firma S.O.K. osnovana je 2007. godine sa<br />
osnovnim opredeljenjem ka energetskoj efikasnosti.<br />
Firma ima predstavnike na teritoriji<br />
Crne Gore, Makedonije i BiH, a cilj je<br />
da izađe na tržište cele stare Jugoslavije.<br />
Osnivač i direktor firme je Srđan Dragojlović,<br />
po zanimanju diplomirani elektroinžinjer<br />
koji je radio u ED Kraljevo (od mesta<br />
energetičara do mesta direktora) i koji je do<br />
sada imao više od 11 radova objavljenih u<br />
svetu. Sa takvim iskustvom u energetici, uvidevši<br />
energetsku nerentabilnost naših firmi<br />
i domaćinstava, osnovao je firmu koja je posvećena<br />
rešavanju upravo ovog problema.<br />
S.O.K. je naročito posvećen energetskoj<br />
efikasnosti na sledećim poljima:<br />
• solarno grejanje vode kao najekonomičniji<br />
vid obnovljivih izvora energije<br />
• proizvodnja električne iz solarne energije<br />
• kompenzacija reaktivne energije u<br />
pogonima<br />
• racionalizacija javne rasvete.<br />
Solarno grejanje vode<br />
Osnovna ideja koja je vodila osnivače firme<br />
jeste da pokažu da solarno grejanje može<br />
biti isplativo i da je njegova ugradnja dostupna<br />
mnogima: kompletan sistem od 180<br />
litara, ključ u ruke – 1.000 evra.<br />
Po njihovim proračunima, a prema sadašnjim<br />
cenama električne energije, u Crnoj<br />
Gori, Hrvatskoj i na području Kosova i<br />
Metohije gde KEK isporučuje el. energiju<br />
ceo sistem se isplati u roku od 2 i po godine,<br />
a u Srbiji otprilike za oko 4 i po godine sa<br />
sadašnjom cenom (koja do 2012. mora biti<br />
oko 0,1 evra prema ugovorima koje smo potpisali).<br />
Veći objekti gde je S.O.K. instalirao ove<br />
sisteme jesu (kapacitet u litrima vode): manastiri<br />
Ostrog (540l), Beška i Vranjina na<br />
Skadarskom jezeru (po 180l), Banja u Risnu<br />
(180l), Devič (585l), Uspenje u Ovčar Banji<br />
(180l), zatim restoran Makumba, Kraljevo<br />
(720l), etno restoran Čardak, Majur (300l),<br />
hotel Oaza (Budva (540l)...<br />
Takođe, urađen je projekat i čeka se na realizaciju<br />
sistema za grejanje inkubatorske stanice<br />
– 20.000 litara vode (realizacija u aprilu<br />
2010. godine).<br />
Proizvodnja električne<br />
energije – fotonaponski<br />
sistemi<br />
Isprojektovana je i kupljena oprema za<br />
najveću off-grid solarnu elektranu na<br />
zapadnom Balkanu koja treba da bude<br />
izgrađena već januara 2010. godine. Fotovoltažni<br />
sistem sastoji se od:<br />
• 54 modula od 280Wp – ukupno 15kWp<br />
• trofaznog invertora od 15kW<br />
• 110 akumulatora od po 2V i 500Ah –<br />
ukupno 55.000Ah.<br />
Kompenzacija<br />
reaktivne energije<br />
Kumbor, Crna Gora<br />
Reaktivna energija je potrebna za rad svih<br />
naizmeničnih motornih pogona i plaća se<br />
kao posebna stavka u računima za utrošenu<br />
električnu energuju ako se energija preuzima<br />
preko takozvane merne grupe (brojilo<br />
aktivne i reaktivne energije kao i maksigraf<br />
). Promenom tarifnog sistema uvedeni<br />
su penali za one koji povlače previše reaktivne<br />
energije iz sistema.<br />
Ugradnja grupe za kompenzaciju reaktivne<br />
energije isplati se u roku od 6 do 12 meseci.<br />
Firma S.O.K. može vam uštedeti od 7 do<br />
15% od dotadašnjeg iznosa računa – i to bez<br />
sopstvenog ulaganja vlasnika objekta, kao i<br />
bez kredita.<br />
Reference za kompenzaciju reaktivne<br />
energije: Ekofarm d.o.o, Ušće (80kVAr),<br />
Fabrika stočne hrane Pantelić (420kVAr),<br />
Etno restoran Čardak (15kVAr), Šampion<br />
M STR, Kraljevo (15kVAr), 7. Jul STU-<br />
MR, Kraljevo (15kVAr), Papirprodukt doo,<br />
Kraljevo (15kVAr), Gala promet, Kraljevo<br />
(15kVAr), Borjak STR, Kraljevo (15kVAr),<br />
MiG STR, Kraljevo (15kVAr)...<br />
Za više detalja u vezi sa kompletnom ponudom<br />
preduzeća S.O.K. posetite njihov<br />
sajt ili ih kontaktirajte direktno ■<br />
S.O.K.<br />
Mirka Lukovića 2<br />
36000 Kraljevo<br />
Srbija: +381 64 83 33 671<br />
Crna Gora: +382 68 605 000<br />
Makedonija: +389 75 78 64 53<br />
BiH:+387 61 171 795<br />
Kontakt osoba: Srđan Dragojlović<br />
www.sokdoo.com<br />
manastir Devič<br />
www.build.rs<br />
41
TEMA broja<br />
Opšte je poznato da<br />
Knauf Insulation proizvodi<br />
i distribuira kompletna<br />
izolaciona rešenja<br />
u građevinarstvu,<br />
i to za toplotnu, zvučnu<br />
i protivpožarnu izolaciju.<br />
Međutim, možda niste znali<br />
da je u ponudi kompanije<br />
Knauf Insulation<br />
i široka paleta proizvoda<br />
od kamene mineralne vune<br />
za izolaciju u industriji.<br />
Ovaj vid izolacije ima dugu<br />
tradiciju na našim prostorima,<br />
a pored fabrike u Surdulici,<br />
proizvodi se i u fabrikama u<br />
Hrvatskoj i Sloveniji<br />
KNAUF INSULATION<br />
IZOLACIJA ZA<br />
KGH SISTEME<br />
Za više informacija o proizvodnom<br />
programu tehničke izolacije kamenom<br />
vunom, posetite specijalizovanu stranicu<br />
web sajta kompanije Knauf Insualtion:<br />
http://www.knaufinsulation.rs/sr/industrijska-izolacija-0<br />
ili ih kontaktirajte na: +381 11 3310 832,<br />
predrag.bacanin@knaufi nsulation.com<br />
KNAUF INSULATION<br />
Gornji Zemun<br />
Privredna zona. Zona 4<br />
11080 Beograd-Zemun<br />
tel: +381 11 33 10 800<br />
fax: +381 11 33 10 801<br />
office.belgrade@knaufinsulation.com<br />
www.knaufinsulation.rs<br />
Tehnička izolacija<br />
Kvalitetna toplotna, zvučna i protivpožarna<br />
izolacija cevovoda, toplovoda,<br />
rezervoa ra, šupljih međuprostora, industrijskih<br />
kotlova i sličnog na području<br />
tehničkih izolacija, nezamenljiva je zbog<br />
sigurnosnih normativa, zaštite od požara,<br />
štednje energije i zaštite od buke.<br />
S obzirom na različite potrebe za izolacijom<br />
u industriji, firma Knauf Insulation<br />
ima u ponudi više vrsta proizvoda od kamene<br />
mineralne vune:<br />
• cevaci (za manje i veće prečnike,<br />
proizvodi mogu biti kaširani<br />
aluminijumskom folijom)<br />
• univerzalni jastuci na žičanom pletivu<br />
• lamelni jastuci<br />
• jastuci sa vertikalno<br />
orijentisanim vlaknima<br />
• užad<br />
• kamena vuna u vrećama,<br />
tzv. rinfuzna vuna.<br />
Karakteristike<br />
Glavne karakteristike kamene mineralne<br />
vune za tehničku izolaciju jesu:<br />
• negorivost – zahvaljujući svojim osobinama,<br />
kamena mineralna vuna Knauf Insulation<br />
pruža efikasnu zaštitu od požara,<br />
sa tačkom topljenja iznad 1.000°C<br />
• toplotna izolacija – toplotna provodljivost<br />
od 0,035 do 0,040W/mK (na 10°C)<br />
• zvučna izolacija – kamena mineralna<br />
vuna Knauf Insulation ima visoku sposobnost<br />
apsorpcije i prigušivanja zvuka<br />
• paropropusnost – zbog vlaknaste strukture<br />
omogućen je prolaz vodne pare kroz<br />
kamenu mineralnu vunu Knauf Insulation<br />
• vodoodbojnost – impregnirana vlakna<br />
ostaju trajno hidrofobna<br />
• zdravstvena ispravnost – zdravstvno bezbedni<br />
proizvodi, neškodljivi za životnu<br />
okolinu, sastavljeni od mineralnih vlakana<br />
• trajna dimenziona postojanost<br />
• otpornost na mikroorganizme.<br />
Pod terminom tehnička izolacija podrazumevamo<br />
pre svega one proizvode od<br />
kamene mineralne vune Knauf Insulation<br />
koji su namenjeni upotrebi u industriji i<br />
ostalim specijalnim izolacionim poslovima.<br />
Ovde spadaju:<br />
• sve mašinske instalacije – od individualnih<br />
sistema grejanja i hlađenja, do najvećih<br />
vodova i postrojenja<br />
• kotlovi i rezervoari<br />
• noseće gvozdene konstrukcije<br />
• protivpožarna vrata i zidovi.<br />
Referentni objekti kompanije u Srbiji:<br />
Tigar Pirot, Duvanska industrija Niš, Mlekara<br />
Šabac, Energoprojekt – Blok 26, stambeno<br />
poslovni kompleks Novi Beograd ■<br />
42<br />
www.build.rs
MIKOTERM – 15 GODINA<br />
USPEŠNOG POSLOVANJA I<br />
MNOŠTVO KREATIVNIH REŠENJA<br />
U OBLASTI GREJANJA<br />
autor: Vladimir Ivanović<br />
TEMA broja<br />
Kvalitet i dizajn oduvek su bili prioriteti u poslovanju firme Mikoterm.<br />
Uz korektan odnos prema partnerima i krajnjim kupcima za 15 godina<br />
postojanja Mikoterm je zauzeo značajno mesto na tržištu Srbije, Bosne i<br />
Hercegovine, Makedonije, Crne Gore...<br />
Društvo za proizvodnju, inženjering i marketing<br />
Mikoterm d.o.o. osnovano je 1994.<br />
godine i 100% je u privatnom vlasništvu.<br />
Kao jedno od poslednjih preduzeća koja su<br />
počela da proizvode opremu za grejanje za<br />
veoma kratko vreme novim rešenjima i veoma<br />
atraktivnim dizajnom pridobili smo<br />
simpatije krajnjih kupaca i montažera.<br />
Naravno, kvalitet nikada nije bio sporan<br />
što pokazuje i 15 godina opstanka na tržištu.<br />
Uvek smo se trudili da krajnje korisnike<br />
upoznamo sa novim sistemima kao i sa<br />
mnogim mogućnostima da uštede neki deo<br />
energije. Samo dva primera su: akumulaciono<br />
grejanje i solarna energija.<br />
Akumulaciono grejanje<br />
Akumulaciono grejanje je jedan od najekonomičnijih<br />
vidova grejanja u koji je moguće<br />
uključiti i postojeću opremu. Osnovni energent<br />
je struja koja se koristi u noćnom periodu<br />
po četiri puta jeftinijoj ceni.<br />
Sa tako smanjenim izdacima za električnu<br />
energiju i primenom niskotemperaturnog<br />
sistema (podnog ili radijatorskog grejanja<br />
vođenog po spoljnoj temperaturi) uštedećemo<br />
još jedan deo tako uložene energije.<br />
Ako se ovaj sistem kombinuje sa solarnim<br />
sistemom može se postići još veća ušteda i<br />
u letnjem periodu obezbediti velika količina<br />
sanitarne tople vode koja može da podmiri<br />
čak i potrebe manjih bazena.<br />
Iskustvo i ambicije<br />
Ove godine preduzeće je ušlo u postupak<br />
dobijanja CE znaka i postaće jedna<br />
od prvih firmi koja će dobiti CE znak za<br />
električne kotlove. Na ovaj potez smo se<br />
odlučili zbog velikog interesovanja zemalja<br />
Evropske unije za naše uređaje. Tokom<br />
2010. godine počinjemo sa izvozom u Rumuniju,<br />
Slovačku, Poljsku...<br />
Što se tiče domaćeg tržišta, tu držimo primat<br />
sa svim našim proizvodima. Vrhunski<br />
kvalitet rezultat je saradnje sa velikim evropskim<br />
proizvođačima komponenti kao što<br />
su: Danffos, Wilo, Finder, Končar, ali i domaćim:<br />
Magnohrom i NS Radijatori... Naše<br />
proizvode možete naći na celoj teritoriji<br />
Srbije kod svih veletrgovina i u radnjama<br />
koje prodaju materijal za grejanje.<br />
Dugogodišnje iskustvo nam daje za pravo<br />
da predlažemo ili kritikujemo pojedina rešenja<br />
u grejanju jer smo dokazali da umemo<br />
da napravimo proizvod koji je u potpunosti<br />
svetskog kvaliteta. Od objekata u kojima su<br />
ugrađeni naši uređaji izdvojili bismo sledeće:<br />
Delta City Beograd, stambeno poslovni<br />
kompleks Univerzitetski grad Beograd,<br />
Metro, Merkator, Tempo centri i veliki broj<br />
stambenih jedinica širom Srbije.<br />
I u budućnosti ćemo nastaviti da unapređujemo<br />
kvalitet proizvoda i da svake godine<br />
naše krajnje kupce iznenadimo nekim novim<br />
proizvodom ■<br />
Blok kotao<br />
Compact<br />
(sa gornjim<br />
izvodima)<br />
snage<br />
6-24kW<br />
Električni<br />
kotao TK24<br />
(podni)<br />
snage<br />
36-60kW<br />
Blok kotao<br />
Compact<br />
(sa donjim<br />
izvodima)<br />
snage 6-18kW<br />
Električni<br />
kotao TK24<br />
(zidni)<br />
snage<br />
6-24kW<br />
Proizvodni program čine još i:<br />
• El.kotlovi 60-1000kW podni<br />
• Kombinovani izmenjivači toplote<br />
• Automatike za kontrolu sistema grejanja<br />
• Protočni bojleri (uskoro)<br />
Automatika za kontrolu<br />
i upravljanje<br />
radom gorionika<br />
U sebi ima radni termostat,<br />
termometar i nalegajući<br />
termostat kao i sve<br />
sigurnosne elemente.<br />
Diferencijalni termostat<br />
Solar sa automatskom<br />
regulacijom diferencije<br />
Odlikuje se većim stepenom<br />
iskorišćenja od svih do sada<br />
poznatih uređaja na tržištu.<br />
Eliminator kamenca<br />
Q50<br />
Uređaj za otklanjanje<br />
kamenca iz sanitarne vode i<br />
iz instalacija kapaciteta<br />
do 50 litara/čas.<br />
MIKOTERM<br />
Sinđelićeva 4<br />
18205 Niška Banja<br />
tel/fax: +381 18 4542 002<br />
www.mikoterm.com<br />
www.build.rs<br />
43
TEMA broja<br />
Termoenergetika je firma<br />
specijalizovana za proizvodnju<br />
dela procesne armature i<br />
opreme, pružanje konsalting<br />
usluga i inženjeringa.<br />
Proizvodni program<br />
Termoenergetike obuhvata:<br />
• odvajače kondenzata<br />
• hvatače nečistoće<br />
• regulatore pritiska bez<br />
pomoćne energije<br />
• prestrujne ventile<br />
• regulatore temperature bez<br />
pomoćne energije<br />
• otparivače<br />
• razmenjivače toplote<br />
• sigurnosne ventile<br />
KONDENZOVANA PARA<br />
FORMULA ZA<br />
RACIONALIZACIJU ENERGIJE<br />
TERMOENERGETIKA<br />
Knjaza Miloša BB<br />
31210 Požega<br />
tel: +381 31 715 094<br />
715 095<br />
fax: +381 31 811 808<br />
termoen@eunet.rs<br />
www.termoliv.co.rs<br />
Delatnost Termoenergetike zasniva se na racionalizaciji<br />
potrošnje energije rekonstrukcijom<br />
kondenzno-parne instalacije. Firma<br />
projektuje i izvodi sisteme za iskorišćenje<br />
otparka i povratak kondenzata u kotlarnicu<br />
(zatvoreni sistem povratka kondenzata).<br />
U cilju održanja i unapređenja kvaliteta<br />
svojih proizvoda i usluga preduzeće Termoenergetika<br />
iz Požege je sa kompanijom Sertifikacija<br />
stupilo u proces implementacije<br />
ISO 9001:2008.<br />
Termoenergetika je osnovana 1995. godine,<br />
a osnivač Ratomir Đorđević, diplomirani<br />
inženjer mašinstva, bavi se ovom delatnošću<br />
još od 1980. godine kada je po njegovim<br />
nacrtima urađen prvi zvonasti odvajač<br />
kondenzata.<br />
Proizvodni asortiman<br />
Koncepcija razvoja krenula je od konstrukcije<br />
proizvoda i projektovanja instalacija, a<br />
sve u smislu racionalnog korišćenja energije,<br />
prvenstveno vodene pare. Godinu dana nakon<br />
osnivanja kupljene su prve mašine koje<br />
su montirane u Požegi a firma je zapošljavala<br />
samo dva radnika.<br />
Danas firma raspolaže novoizgrađenim proizvodnim<br />
prostorom sa zavidnim mašinskim<br />
parkom visoke tehnologije.<br />
Po sopstvenom konstruktivnom rešenju<br />
Termoenergetika proizvodi sve tipove odvajača<br />
kondezata kao i regulacione ventile za<br />
vodenu paru, vrelu vodu, pitku vodu i druge<br />
medijume. Tu spadaju:<br />
• regulatori pritiska<br />
• regulatori diferencijalnog pritiska<br />
• regulatori protoka.<br />
Pored navedenog, tu su i ventili sa elektromotornim<br />
pogonima i specijalni ventili po<br />
zahtevu kupca (uključujući nestandardne<br />
ventile sa mogućnošću izrade po crtežu ili<br />
uzorku).<br />
Posvećenost struci<br />
Osim proizvodnje, preduzeće se bavi i projektovanjem,<br />
montažom i puštanjem u rad<br />
termoenergetskih instalacija. Stručnjaci<br />
Termoenergetike su sa zapaženim uspehom<br />
projektovali i destileriju sa sopstvenim tehnološkim<br />
rešenjem. Termoenergetika svoje<br />
proizvode redovno izlaže na sajmovima u<br />
Beogradu kao i na sajmovima u inostranstvu<br />
u Moskvi, Plovdivu, Skoplju, Sarajevu,<br />
Zenici i Banja Luci.<br />
Naravno, za marljiv rad i posvećenost struci<br />
stigla su i brojna priznanja firmi Termoenergetika,<br />
kao što su na primer: Posebno<br />
priznanje Korak u budućnost na sajmu u<br />
Beogradu 2001, 2002, 2004. i 2005. godine,<br />
diploma 2003. godine na izložbi u okviru<br />
kongresa KGH u Beogradu, medalja na<br />
izložbi KGH u Beogradu 2008. godine. Takođe,<br />
jedan od stručnjaka Termoenergetike<br />
2007. godine je dobio Povelju o priznanju<br />
izuzetnog doprinosa procesnoj tehnici za<br />
magistarski rad: Analiza i optimizacija destilacionih<br />
kolona ■<br />
REFERENC LISTA<br />
Hemofarm Koncern Zorka Farm, Šabac;<br />
Petrohemija, Pančevo; AIK Bačka Topola;<br />
Galenika Fitofarmacija, Beograd; Hemijska<br />
industrija Hipol, Odžaci; Jedinstvo, Sevojno;<br />
Poljoprivredna korporacija Beograd, Padinska<br />
Skela; Semi CO, Subotica; Fresh & CO, Subotica;<br />
Big Bull, Bačinci; Somboled, Sombor;<br />
Žitopromet, Zaječar; Fiat automobili Srbija,<br />
Kragujevac; Vino Župa; JKP Usluga, Odžaci;<br />
Merkur Boje i lakovi, Sombor; Mitrosrem, S.<br />
Mitrovica; Zlatiborac, Beograd; Victoriaoil; MP<br />
Austrotherm, Niš; Swislion-Takovo, Beograd;<br />
Fruvita, Beograd; Putevi, Užice; Veterinarski<br />
zavodi Zemun i Subotica; Industrija mesa<br />
Topola, Bačka Topola; Zdrastveni centar Sv.<br />
Luka, Smederevo; Zdrastveni centar Valjevo;<br />
Klinički centar Srbije, Beograd; Naftna industrija<br />
Srbije, Novi Sad; Beogradska pekarska<br />
industrija, Beograd; Juho Export, Jagodina;<br />
Toplota, Užice; Toplana, Kraljevo ■<br />
44<br />
www.build.rs
GREJANJE I VENTILACIJA<br />
sa vrhunskom opremom od Hoval-a<br />
Od svog osnivanja pa sve do današnjih dana, firma Hovalwerk AG iz Švajcarske sa uspehom se nosi sa<br />
svim zahtevima koje nameće savremena grejna i ventilaciona tehnika, razvijajući pri tom nove tehnologije i<br />
usavršavajući postojeća tehnička rešenja...<br />
Kotlovi sa visokim stepenom efikasnosti, ekstremno<br />
niskim emisijama i vrhunskom regulacijom pružaju<br />
rešenje i kod najstrožih zahteva.<br />
Hoval CompactGas ® niskotemperaturni toplovodni<br />
kotao predstavlja idealno rešenje u situacijama kada<br />
se zahteva visok kvalitet, pouzdanost i ekonomičnost<br />
grejnog sistema.<br />
Decentralizovani ventilacioni sistemi pružaju savremena i<br />
efikasna rešenja za ventilaciju, grejanje i hlađenje visokih<br />
prostorija, stvarajući pri tom prijatne uslove za rad i boravak<br />
ljudi.<br />
Multifunkcionalni način rada, grejanje svežim vazduhom,<br />
rekuperacija toplote, distribucija vazduha,... samo su neke<br />
od karakteristika RoofVent ® LHW ventilacionih uređaja za<br />
grejanje visokih prostorija, koje svrstavaju ove uređaje u sam<br />
vrh decentralizovanih sistema vazdušnog grejanja.<br />
Sedište:<br />
SRB-21220 Bečej,<br />
ul. Pece Ferenca 14<br />
Tel: 021-6919-555<br />
Fax: 021-6919-585<br />
E-mail: office@hoval.rs<br />
Web: www.hoval.rs<br />
Štednja energije - zaštita životne sredine
TEMA broja<br />
Preduzeće<br />
Vakos d.o.o. Srbija,<br />
zvanično je osnovano<br />
2007. godine kao<br />
samostalno pravno lice,<br />
koje posluje u sastavu<br />
kompanije Vako – Holding.<br />
Kompanija je 2009. godine<br />
proslavila svoj 40. rođendan.<br />
RASHLADNA<br />
OPREMA<br />
vitrina Rossini<br />
vitrina Lion<br />
Delatnost preduzeća Vakos d.o.o:<br />
• nabavka, prodaja, montaža i servisiranje<br />
rashladnih<br />
vitrina, komora i agregata<br />
• montaža objekta po<br />
sistemu ključ u ruke<br />
• inženjering za mašinske<br />
i elektro instalacije<br />
u klimatizaciji<br />
• nabavka i prodaja reklamnih<br />
frižidera – Vako program<br />
Costan rashladne vitrine<br />
Vakos d.o.o. radi sa nekima od najpoznatijih<br />
svetskih proizvođača u oblasti rashlade.<br />
Novi dizajni i veća efikasnost su ono što ističe<br />
modele izložbenih rashladnih vitrina i<br />
svrstava ih u rang remek dela u ovoj oblasti.<br />
Redizajnirane rashladne vitrine daju veću<br />
vidljivost izloženim proizvodima. Savršeni<br />
sklad estetike i praktičnosti. Ovakav novi<br />
dizajn je jednostavniji i harmoničniji i daje<br />
svetliji izgled stilizovanoj opremi, koja se<br />
savršeno integriše u okolinu.<br />
Ukoliko vam je potreban projekat, ponuda<br />
za projekat ili ponuda za izvođenje radova,<br />
pozovite firmu Vakos d.o.o. iz Beograda.<br />
Brojne reference u Srbiji, ali i u regionu<br />
preko kompanije Vako-Holding, najbolji su<br />
razlog za poverenje.<br />
Nakon poziva u posetu će vam doći inženjeri<br />
firme Vakos d.o.o, ispitaće projekat ili lokaciju,<br />
i u razgovoru sa vama predložiće vam najbolja<br />
i najoptimalnija rešenja. Iskustvo i znanje<br />
garantuju pravilno izvođenje investicije, a<br />
kvalitet radova i ugrađene opreme garantuju<br />
dugotrajnost i funkcionalnost sistema ■<br />
VAKOS d.o.o.<br />
Bulevar Mihajla Pupina 10z/3<br />
lokal br. 87<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel:+381 11 311 04 06<br />
fax: +381 11 311 88 28<br />
mob: +381 60 555 31 00<br />
555 31 02<br />
office@vako.si<br />
www.vakos.rs<br />
Tehnološke inovacije omogućavaju stalnu<br />
kontrolu temperature unutar rashladnih jedinica<br />
i zahvaljujući Blowing Plate sistemu<br />
garantuju optimalne termičke uslove u svakoj<br />
tački u rashladnoj vitrini. Inovacioni centri<br />
naših dobavljača integrišu najnovije tehnoligije<br />
u skladu sa zahtevima uštede energije.<br />
Servisiranje<br />
rashladna komora<br />
Vakos d.o.o. u saradnji sa svojim podizvođačima<br />
vrši servisiranje i montažu rashladnih<br />
uređaja po celoj Srbiji. Jedna od firmi koja<br />
svoje radove i servis obavlja brzo i efikasno<br />
je Frigoled d.o.o. Nova Pazova. Serviseri<br />
kompanije Vakos d.o.o. osposobljeni su za<br />
odrađivanje najzahtevnijih servisnih zahvata<br />
na različitim uređajima.<br />
centrala<br />
PREDSTAVNIŠTVA STRANIH FIRMI:<br />
• COSTAN – rashladna oprema za<br />
trgovine (vitrine, ormari, komore)<br />
• DAIKIN – oprema za hlađenje<br />
i klimatizaciju<br />
• OSCARTIELLE – rashladna oprema<br />
za trgovine (vitrine, ormari, komore)<br />
• BONNET NÉVÉ – rashladna oprema<br />
za trgovine (vitrine,ormari, komore)<br />
• INCOLD – komore za hlađenje<br />
i duboko zamrzavanje za trgovine<br />
• FRAMEC – rashladna oprema<br />
za trgovine i oprema za<br />
duboko zamrzavanje ■<br />
46<br />
www.build.rs
ELEKTRIČNI KOTAO OGANJ<br />
ISKRA KOJA POKREĆE SVE<br />
Podno grejanje i efekti akumulirane<br />
temperature<br />
Sistem za grejanje prostora porodične<br />
kuće u Kragujevcu zasniva se na upotrebi<br />
električnog kotla Oganj tip 3 i podnog<br />
grejanja sa aluplast cevima.<br />
Prenos toplote sa cevi na cementnu košuljicu<br />
i dalje na granitne pločice (što je slučaj<br />
u navedenom primeru), poboljšava se aplikacijama<br />
od metala u vidu leptir-pločica.<br />
One se postavljaju na cevi i prilikom izlivanja<br />
cementne košuljice ostaju duboko<br />
u njoj (veličine su oko 10x12cm). Tako se<br />
temperatura sa cevi prenosi na ove metalne<br />
pločice koje je zatim distribuiraju 40 puta<br />
brže celom svojom površinom u termalnu<br />
masu poda, jer je prolazak tolpote kroz<br />
metal 40 puta brži.<br />
Prvi rezultati pokazuju (iako izolacija na<br />
objektu nije upotpunosti dovršena) da u<br />
ovako dobro izolovanom objektu kada se<br />
u toku trajanja sedmočasovne jeftine struje<br />
temperatura poda zagreje na 27°C u prostorijama<br />
bude oko 24°C. Za period osamnaestočasovne<br />
skupe struje temperatura u prostorijama<br />
opadne za 3°C odnosno na 21°C<br />
tako da se grejanje ne mora uključivati do<br />
sledece jeftine tarife.<br />
Za slabije izolovane objekte nego što je<br />
ovaj u Kragujevcu, i tamo gde nije instalirano<br />
podno grejanje (klasično radijatorsko<br />
grejanje), može se dodati rezervoar za<br />
akumulaciju tople vode (oko 1.000 litara)<br />
koji će imati ulogu akumulatora toplote.<br />
Toplotna izolacija<br />
i toplotni gubici objekta<br />
TEMA broja<br />
Imate dobro izolovan objekat<br />
Imate efikasan sistem<br />
za grejanje<br />
Onda vam nedostaje samo<br />
varnica koja treba da ga oživi...<br />
Električni kotao tipa Oganj<br />
predstavlja rešenje koje ne<br />
zahteva posebne energente,<br />
mnogo prostora i skupe<br />
priključke, a imajuci u vidu da<br />
radi na sasvim drugačijem<br />
principu od klasicnih el. uređaja<br />
(voda je u funkciji grejača)<br />
kotao će trošiti<br />
minimum električne energije<br />
potrebne da bi sistem efikasno<br />
ispunjavao svoj zadatak.<br />
Zato prvo pitanje nije:<br />
koliko troši vaš kotao, već:<br />
koliko troši vaš objekat<br />
celokupna podstanica<br />
Oganj 3 – dole desno<br />
(crno)<br />
pločice za montažu na<br />
cevi u podnom grejanju<br />
Na taj način se, sa istom količinom vode i<br />
cevi, višestruko povećala površina grejnih tela<br />
u podu, odnosno, u ovom slučaju – cevi. Izbor<br />
poda veoma je važan kod podnog grejanja i<br />
ima veliku važnost za energetsku efikasnost<br />
celog sistema grejanja. Apsolutno se preporučuju<br />
podovi od kamena, poliranog betona,<br />
keramičkih pločica, itd. Ovim podovima se<br />
daje prednost u odnosu na klasičan masivni<br />
parket, laminat i druge podove na bazi drveta,<br />
iz tog razloga što oni imaju sposobnost<br />
velike akumulacije temperature ali i zato što<br />
ne predstavljaju termoizolacioni sloj između<br />
cevi i prostorije koju treba grejati.<br />
Ova karakteristika omogućava korišćenje<br />
jeftine noćne struje za postizanje željenog<br />
temperaturnog nivoa u podu koji će<br />
masa materijala akumulirati i emitovati<br />
u toku celog dana i na taj nacin izbeci<br />
uključivanje u 4 puta skupljoj prvoj tarifi.<br />
Na primeru porodične kuće u Kragujevcu<br />
skica računice izgleda ovako:<br />
1. unutrašnja površina kuće je 150m 2<br />
2. cementna košuljica zajedno sa granitnim<br />
pločicama ima debljinu od 7-8cm<br />
3. sledi da je zapremina toplotne mase (betona)<br />
za akumulaciju temperature oko 12m 3 .<br />
objekat u Kragujevcu<br />
decembar 2009. godine<br />
Naravno, treba uzeti u obzir da je prikazana<br />
računica toplotnog efekta akumulacione<br />
mase poda moguća samo ukoliko je objekat<br />
dobro izolovan. U ovom primeru, izolacija<br />
porodične kuće u Kragujevcu urađena je<br />
preko domaćih standarda i u rangu je zahtevane<br />
izolacije za objekte najvišeg nivoa<br />
energetske efikasnostu u Zapadnoj i Centralnoj<br />
Evropi, i Skandinaviji.<br />
Toplotna izolacija fasade sastoji se od sloja<br />
od EPS-a debljine 20cm, sa dodatkom<br />
grafita (sivi stiropor). U pitanju je proizvod<br />
Austrotherm EPS® AF 120 Plus, čije su<br />
karakteristike oko 20% bolje od klasičnog<br />
EPS-a (beli stiropor), pa ovaj sloj zapravo<br />
ima toplotne karakteristike sloja običnog<br />
stiropora od 24cm.<br />
S obzirom da propisi u Srbiji zahtevaju izolaciju<br />
ovog tipa debljine 8cm, a da je nažalost,<br />
veoma česta građevinska praksa da se<br />
postavlja kontaktna fasada (demit) sa EPSom<br />
debljine 5cm, pa i manje, jasno je da<br />
energetske karakteristike porodične kuće u<br />
Kragujevcu imaju tri do pet puta bolju polaznu<br />
osnovu – tri do pet puta bolju izolaciju!<br />
Detaljnije o instalaciji fasade i efektima pisali<br />
smo u prethodnom broju Build-a.<br />
PRIMER POTROŠNJE ZA KUĆU<br />
U KRAGUJEVCU (decembar 2009.)<br />
• dnevna potrošnja 50-70kW<br />
• mesečno 2.000kW jeftine struje<br />
(od toga 400kW u crvenoj zoni)<br />
• prosečna cena oko 2din/kW<br />
• račun oko 4.000 dinara – manje od<br />
50 evra za grejanje za kuću od 150m 2 ■<br />
Kotao Oganj – ključ<br />
sistema za grejanje<br />
Kada su ispunjeni preduslovi: dobra izolacija<br />
i razveden efikasan sistem grejanja,<br />
potrebna je još samo prava iskra. Iskru koja<br />
oživljava ceo sistem u ovom slučaju činiće<br />
električni kotao tipa Oganj 3 – o kom<br />
smo pisali u nekoliko prethodnih brojeva<br />
(na fotografiji iznad, dostupno i na sajtu<br />
www.build.rs) ■<br />
KATANA<br />
Miloja Radosavljeića 70<br />
34000 Kragujevac<br />
tel: +381 34 326 003<br />
tel/fax: +381 34 326 059<br />
mob: +381 63 611 570<br />
szrkatana@gmail.com<br />
szr katana@verat.net<br />
www.katana.rs; www.thermosub.com<br />
www.build.rs<br />
47
TEMA broja<br />
Radijator-Inženjering bavi se<br />
prvenstveno proizvodnjom<br />
kotlova na čvrsto i tečno<br />
gorivo, instalacijom centralnog<br />
grejanja, kao i izradom<br />
metalnih konstrukcija.<br />
Iz bogatog proizvodnog<br />
programa ovom prilikom<br />
izdvajamo kotlove na pelet...<br />
SVE PREDNOSTI<br />
KOTLOVA NA PELET<br />
TKAN PROGRAM<br />
Kotlovi se proizvode u snagama<br />
od 20 do 300kW, a zahvaljujući<br />
širokom asortimanu ponude<br />
modela moguće je naći<br />
optimalno rešenje za svaki<br />
objekat – što znači uštedu<br />
troškova i komfor u prostoru<br />
Među kotlovima snage od 20 do 300kW<br />
najmanji model, naziva se TKAN 1, ima<br />
snagu od 20 do 35kW, što u srednje izolovanom<br />
objekatu sa prosečnim toplotnim<br />
gubicima, pokriva površine grejanja od 100<br />
pa sve do 160/170m 2 . Sam naziv TKAN<br />
(trajnožareći kotao automatskog nalaganja)<br />
govori nam da je kotao moguće koristiti i sa<br />
klasičnim čvrstim gorivom.<br />
Prednosti u eksploataciji<br />
kotla na pelet TKAN<br />
u odnosu na klasične kotlove<br />
Automatizovanost procesa sagorevanja –<br />
Kotao se automatski potpaljuje upotrebom<br />
elektro grejača koji je u osnovi ložišta.<br />
Mogućnost kontrole rada – Moguća ugradnja<br />
sobnog termostata koji se može vremenski<br />
programirati tako da u narednih<br />
sedam dana prati željene režime rada.<br />
Veliki magacin goriva – Najmanji kućni<br />
kotlovi imaju skladište u koje stane do<br />
220kg peleta, što zavisi od njegove specifične<br />
težine.<br />
RADIJATOR INŽENJERING<br />
36000 Kraljevo-Grdica<br />
Živojina Lazića Solunca 6<br />
tel: +381 36 399 140<br />
399 150<br />
fax: +381 36 391 941<br />
radijator@tron-inter.net<br />
www.radijator.rs<br />
Ovo pruža mogućnost korišćenja kotla od<br />
3 do 7 dana bez ponovnog punjenja, u zavisnosti<br />
od spoljne temperature i režima rada<br />
kotla.<br />
Lakše čišćenje kotla – Pepeo od sagorevanja<br />
peleta po svojoj strukturi znatno je lakši<br />
za čišćenje nego pepeo drveta i uglja i manje<br />
agresivan po zidove kotla, 100kg sagorelog<br />
peleta ostavlja za sobom svega 1kg pepela.<br />
Ekološki aspekt – Zbog potpunijeg sagorevanja<br />
i većeg stepena iskorišćenja pelet ima<br />
smanjenu emisiju štetnih gasova u odnosu<br />
na sagorevanje drugih čvrstih goriva, npr.<br />
drveta i, naročito, uglja.<br />
Bolji stepen iskorišćenja – Svakako je sam<br />
proces sagorevanja efikasniji nego kod klasičnih<br />
čvrstih goriva i to iz najmanje tri razloga:<br />
• proces se odvija u uslovima prinudne promaje<br />
zbog upotrebe ventilatora<br />
• vlažnost peleta ne sme da bude iznad 7%<br />
• automatika ima informaciju kolika je temperatura<br />
dimnih gasova na izlazu – ako ova<br />
temperatura dostigne prevelike vrednosti<br />
kotao se gasi i ide u standby režim sve dok<br />
se pripreme za njegov rad ne otklone.<br />
Firma Radijator-Inženjering kotlove<br />
TKAN počela je da proizvodi pre tri godine<br />
kada je pelet u većoj meri počeo da se<br />
pojavljuje i u Bosni i Hercegovini. Iskustvo<br />
u proizvod nji kotlova na pelet ipak je daleko<br />
veće jer Radijator-Inženjering proizvodi<br />
ove kotlove već sedam godina, i to po dokumentaciji<br />
austrijskih proizvođača.<br />
RADIJATOR INŽENJERING NAJBOLJI<br />
IZVOZNIK ZA 2008. GODINU<br />
Agencija za strana ulaganja i promociju<br />
izvoza SIEPA dodelila je nagradu za najboljeg<br />
izvoznika u 2008. godini, u kategoriji<br />
malih i srednjih preduzeća, preduzeću<br />
Radijator inženjering d.o.o iz Kraljeva.<br />
Nagrada je uručena 10. decembra 2008.<br />
godine, na svečanoj ceremoniji u Skupštini<br />
grada Beograda.<br />
Dodeli nagrada prisustvovali su predsednik<br />
Vlade Srbije Mirko Cvetković, ministar<br />
ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan<br />
Dinkić, ministar telekomunikacija i informatičkog<br />
društva Jasna Matić i direktor SIE-<br />
PA Vesna Perić ■<br />
Međutim, ovi modeli, zbog viših cena koje<br />
su u skladu sa vrhunskim kvalitetom, ne<br />
predstavljaju izrazito komercijalni proizvod<br />
za tržište bivše Jugoslavije.<br />
Proizvođač Radijator-Inženjering za<br />
TKAN kotlove daje garanciju od dve godine.<br />
Prodavci TKAN kotlova na pelet su:<br />
Doming, Beograd; Ecos, Vitez; Džoni<br />
Kom, Svilajnac i Dom-Komerc, Jagodina.<br />
Trenutna proizvodnja kotlova na pelet<br />
Radijator-Inženjeringa je 1.000 komada<br />
godišnje a interesovanje kupaca za TKAN<br />
kotlove je premašilo sva očekivanja proizvođača<br />
■<br />
48<br />
www.build.rs
TEMA broja<br />
ALFA PELET<br />
OBNOVLJIVA ENERGIJA<br />
U VAŠEM DOMU<br />
Alfa Plam spada u red najvećih proizvođača grejnih aparata u Srbiji.<br />
Najveći deo svojih proizvoda plasira na inostrana tržišta i jedan je<br />
od naših najvećih izvoznika ovih proizvoda.<br />
U skladu sa sa razvojem svesti o održivom razvoju i i orijentaciji orjentaciji tržišta na<br />
obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, Alfa Plam je razvio<br />
poseban proizvod – Alfa Pelet, peć za sagorevanje peleta<br />
Preduzeće A.D. Alfa Plam iz Vranja osnovano<br />
je 1948. godine, i danas zapošljava<br />
oko 900 radnika. Metaloprerada je osnovna<br />
delatnost preduzeća, pre svega<br />
proizvodnja robe za široku potrošnju,<br />
izrada metalne ambalaže, alata i dr.<br />
Godišnja proizvodnja peći na čvrsta, tečna i<br />
gasovita goriva, i štednjaka na struju, strujugas<br />
iznosi preko 160.000 jedinica. Asortiman<br />
proizvodnje proširuje se u skladu sa<br />
potrebama tržišta, a u cilju povećanja kvaliteta<br />
izrade proizvoda uvode se nove tehnologije<br />
koje garantuju kvalitet potvrđen<br />
ISO standardom.<br />
Svoje proizvode Alfa Plam plasira na nekoliko<br />
tržišta Evrope. Pre svega to su zemlje<br />
u okruženju: BiH, Hrvatska, Makedonija,<br />
Bugarska, Albanija, Mađarska, ali i Slovenija,<br />
Italija i Rusija, a sve veće interesovanje<br />
postoji i u zemljama zapadne Evrope.<br />
U skladu sa sa uvođenjem najnovije tehnologije<br />
u svetu i zemljama Evropske unije,<br />
Alfa-Plam je obogatio sopstvenu proizvodnju<br />
i srpsko tržište proizvodom koji nedvosmisleno<br />
dokazuje opredeljenost preduzeća<br />
da i u budućnosti bude značajno ime domaće<br />
metalne industrije i siguran i odan prijatelj<br />
brojnih domaćinstava i poslovnih prostora u<br />
Srbiji i regionu – peć za sagorevanje peleta<br />
Alfa Pelet.<br />
Pelet – obnovljivo gorivo<br />
Pelet je gorivo izrađeno od drvne mase,<br />
bez hemijskih dodataka, i apsolutno nije<br />
štetno po zdravlje čoveka i okolinu. Proizvodi<br />
se kao i briketi – od drvnih ostataka u<br />
specijalno dizajniranim presama.<br />
Pod pritiskom se iz drvnih komadića<br />
oslobađa celuloza koja dobija vezivna svojstva<br />
i zadržava piljevinu u komadićima valjkastog<br />
oblika.<br />
Razlika je u tome što su peleti manjih dimenzija<br />
od briketa i njihova prozvodnja<br />
zahteva znatno manju potrošnju energije<br />
za rad mašina. Mašina u kojoj se proizvodi<br />
pelet naziva se peletirka. Druga prednost<br />
manjih dimenzija peleta jeste to što jednaka<br />
masa peleta i briketa ne zauzima i jednako<br />
prostora, što daje efikasniji transport, pakovanje<br />
i rukovanje u prostoriji gde se nalazi<br />
peć za grejanje.<br />
Pri sagorevanju ostaje minimalna količina<br />
pepela, tako da se čišćenje peći u kojima<br />
pelet sagoreva može obavljati samo jednom<br />
nedeljno. Pelet je veoma visoke kalorične<br />
moći – do 5,4kWh/kg.<br />
Jednostavno i lako se koristi. Pakuje se i<br />
prodaje u plastičnim džakovima od po 15kg,<br />
što je dovoljno za grejanje tokom 35 sati.<br />
Alfa Pelet – savremena peć<br />
Alfa Pelet je peć najnovije generacije iz<br />
asortimana preduzeća Alfa Plam koja kao<br />
gorivo koristi – pelet. Visok stepen automatizacije<br />
koji postiže učiniće da peć<br />
Alfa Pelet veoma brzo postane drag član<br />
vašeg domaćinstva.<br />
Mogućnost programiranja režima rada<br />
za period od sedam dana obezbediće vam<br />
željene uslove uz štedljivo korišćenje peleti.<br />
Dodatno, mogućnost programiranja<br />
peći olakšava njeno korišćenje za članove<br />
domaćinstva svih uzrasta.<br />
TEHNIČKE KARAKTERISTIKE<br />
PEĆI ALFA PELET:<br />
kapacitet rezervoara za pelet 23kg<br />
stepen iskorišćenja 83%<br />
prečnik dimovnog priključka 80mm<br />
minimalna promaja dimnjaka 2Pa<br />
optimalna promaja dimnjaka 12Pa<br />
maksimalna izlazna snaga<br />
električne energije<br />
450W<br />
težina peći<br />
110kg<br />
Za peć Alfa Pelet proizvodač daje garanciju<br />
dve godine. Proizvođač takođe<br />
obezbeđuje snabdevanje peletom. Kvalitetna<br />
servisna podrška jeste standard koji<br />
se u preduzeću Alfa Plam podrazumeva.<br />
Kod kupovine peći Alfa Pelet obezbeđen<br />
je transport, montaža, puštanje u rad i<br />
obuka za korišćenje u objektu kupca ■<br />
ALFA-PLAM<br />
Akcionarsko društvo Metalna idustrija<br />
Radnička 1; Poštanski fah 85; 17500 Vranje<br />
Telefoni:<br />
Centrala + 381 17 421 121; 421 122<br />
Prodaja: 017 423 280<br />
Uvoz-izvoz: 017 422 751<br />
tel/fax: +381 17 424 808<br />
(finansije) 421 552<br />
Predstavništvo:<br />
Krunska 26; 11000 Beograd<br />
tel: +381 11 32 38 520; 32 42 033<br />
tel/fax: +381 11 32 38 145<br />
firma@alfaplam.rs; www.alfaplam.rs<br />
www.build.rs<br />
49
zanimljivosti<br />
PODZEMNI<br />
GRADOVI<br />
KAPADOKIJE<br />
Derinkuju<br />
Središnja oblast Turske, Kapadokija, u sebi<br />
krije malo poznati građevinski fenomen –<br />
više stotina podzemnih naselja isklesanih<br />
u vulkanskoj steni. Najveće je otkriveno<br />
u blizini grada Derinkuju (Derinkuyu) –<br />
procenjuje se da je moglo primiti od 25 do<br />
50 hiljada ljudi odjednom.<br />
Derinkuju je vekovima svojim imenom naglašavao<br />
tajnu koju krije (derin kuyu - tur.<br />
duboki izvor). Nalazi se u provinciji Nevšehir<br />
koja, zajedno sa oblašću Kajseri, krije<br />
preko 200 naselja sa najmanje dva podzemna<br />
nivoa. Među njima, oko 40 gradova ima<br />
tri ili više ovakvih etaža koji sežu i nekoliko<br />
desetina metara u zemlju. Do danas je samo<br />
desetina ovih gradova dostupna turistima u<br />
potpunosti ili delimično.<br />
Po do sada dostupnim podacima prvi graditelji<br />
u mekanoj vulkanskoj steni u Kapadokiji<br />
bili su Frigijci, u VIII i VII veku p.n.e, tj.<br />
pred kraj svoje države koja je prethodnih pet<br />
vekova važila za najsnažniju u Maloj Aziji.<br />
Najstariji zapis o podzemnim gradovima<br />
potiče iz IV veka p.n.e. U III i IV veku ovde<br />
su živeli hrišćani pre nego što je 313. zaustavljen<br />
progon hrišćana u Rimskom carstvu.<br />
U doba Vizantije znatno su prošireni<br />
kapaciteti usled potrebe da se stanovništvo<br />
zaštiti od arapskih plemena koja nadiru od<br />
VII veka n.e.<br />
Podzemni Derinkuju otkriven je 1963. godine,<br />
a za posetioce je otvoren šest godina<br />
kasnije. Ima jedanaest nivoa (koliko je poznato),<br />
spušta se na dubinu od 85m (radi<br />
poređenja: visina Hrama svetog Save u Beogradu<br />
je 82m zajedno sa krstom na vrhu<br />
centralne kupole).<br />
Dok istraživanja još uvek traju, za turističke<br />
posete otvoreni su delovi samo na prva dva<br />
nivoa (oko 10% površine), a dublje u grad<br />
mogu sići samo arheolozi ■<br />
INFRASTRUKTURA<br />
PODZEMNOG GRADA<br />
Snadbevanje grada vodom obezbeđivala<br />
je podzemna reka (dubok izvor po kome<br />
je grad i dobio ime). Ukupno 52 vertikalna<br />
kanala činili su krvotok grada: u mirnodopskim<br />
uslovima služili su kao bunari kroz<br />
koje se mogla zahvatiti voda iz podzemnih<br />
vodotokova, u slučaju opasnosti neki<br />
od kanala imali su udubljenja i služili kao<br />
merdevine u steni, a kada bi stanovništvo<br />
sišlo u podzemni grad tražeči sklonište, ovi<br />
kanali služili su kao ventilacija celog grada<br />
(na fotografi jama ispod je pogled na ventilacione<br />
kanale/bunare, odozdo i odozgo).<br />
Mnogi kanali visoki su i po 30m, a najveći<br />
ventilacioni kanal visok je 55m!<br />
Sa ovako rešenom infrastrukturom, i teškim<br />
kružnim kamenim vratima koja se<br />
brzo zat varaju, Derinkuju je predstavljao<br />
bezbedno utočište za duži period. Naime,<br />
u gradu su pronađene škola, crkva, staje<br />
za stoku, ostave za čuvanje hrane, odaje<br />
za spavanje, za higijenu... ■<br />
Proizvodni program:<br />
<br />
<br />
<br />
Tradicija 30 godina u proizvodnji kotlova<br />
na čvrsta, tečna i gasovita goriva<br />
<br />
tip MTR, snage 18-80kW<br />
<br />
tip MVS, snage 25-140kW<br />
<br />
tip M, snage 17 i 23kW<br />
<br />
tip ETAŽ 25kW<br />
<br />
tip MSC, snage 20-300kW<br />
<br />
tip FERNANDO, snage 20 i 30kW<br />
50 www.build.rs
promo<br />
TRIMO<br />
INŽENJERING<br />
Logistika je sektor koji se veoma brzo razvija i čini okosnicu<br />
uspeha globalne privrede. Trimov odgovor na taj razvoj je<br />
obezbeđivanje remek-dela tehnologije – logističkog rešenja koje<br />
iskorišćava prednost modernih logističkih procesa na inovativan<br />
način, prevazilazi ograničenja datog prostora i optimizuje i<br />
nadgrađuje ga najefikasnijim ulaznim i izlaznim procesima<br />
Efikasna logistika u kompaniji može<br />
značajno da popravi njeno poslovanje, jer<br />
uvećava mogućnosti odgovora na moderan<br />
ritam života, koji diktira brze i efikasne<br />
modifikacije. Bilo da samo planirate<br />
da kompjuterizujete svoje skladište, ili da<br />
planirate sasvim nove, moderne prostorije,<br />
Trimo će Vam obezbediti rešenje skrojeno<br />
prema Vašim potrebama.<br />
Klasično skladište<br />
Kod klasičnog skladišta regalni sistem i<br />
konstrukcija su odvojeni, a konstrukcija<br />
samo podržava jedinicu skladišta. Ovakva<br />
skladišta obično su niža (do 14 metara).<br />
Koristi od klasičnog skladišta jesu jednostavna<br />
izgradnja i veća prilagodljivost prostora<br />
(moguće je lako promeniti prvobitno<br />
namenjenu funkciju).<br />
Kompletno rešenje visokoregalnih<br />
skladišta – VRS<br />
Trimovo kompletno rešenje za visokoregalno<br />
skladište namenjeno je svima koji<br />
žele da poprave svoju troškovnu efektivnost<br />
i da na najbolji način iskoriste raspoloživi<br />
prostor. Rešenje je pogodno za skladištenje<br />
proizvoda, ulaznih i izlaznih materijala i<br />
poluproizvoda. Takođe, imamo i rešenja<br />
pripremljena za zahtevnije izazove.<br />
Ponuda i prednosti Trimo<br />
logističkih skladišta<br />
Ponuda kompanije Trimo inženjering<br />
logističkih skladišta obuhvata: analizu<br />
postojećeg skladištenja, konsultacije<br />
i pripremu projektnog dokumenta,<br />
izbor optimalnog projektnog rešenja,<br />
planiranje i projektovanje izabrane opcije,<br />
realizaciju i izgradnju izabranih<br />
projektnih rešenja, obuku korisnika, održavanje<br />
i servisiranje.<br />
Prednosti ponude Trimo inženjeringa za<br />
logistička skladišta svih tipova jesu: minimiziranje<br />
skladišnih troškova, optimizacija<br />
procesa, efikasno iskorišćenje prostora, potpuna<br />
kontrola inventara putem upotrebe<br />
softvera, individualno i inovativno kompletno<br />
rešenje, prilagođeno klijentu.<br />
Unutrašnjost Trimo<br />
visokoregalnog skladišta<br />
u Trebnju, Slovenija<br />
52<br />
www.build.rs
LOGISTIKA:<br />
SKLADIŠTA<br />
Visokoregalno skladište<br />
u krugu fabrike Trima u<br />
Trebnju, Slovenija.<br />
Fasada je napravljena od<br />
Trimo Multivario panela<br />
koji menjaju boju u zavisnosti<br />
od doba dana i količine svetlosti<br />
Visokoregalna građevina<br />
Visokoregalnom građevinom nazivamo<br />
spoljašnji deo visokoregalnog skladišta, tj.<br />
onaj deo koji se vidi. Nju čini čelična regalna<br />
konstrukcija, fasada i krov, a kvalitet Trimo<br />
rešenja za svaki od ovih elemenata dobro je<br />
poznat na tržištu.<br />
Čelična konstrukcija igra centralnu ulogu<br />
kao središnji element VRS. Ona čuva<br />
ambalažne jedinice u regalnom sistemu i<br />
obezbeđuje stabilnost zgrade.<br />
Fasada je napravljena po Trimo estetskim<br />
standardima, od precizno i pažljivo oblikovanih<br />
fasadnih panela, od kvalitetnih odabranih<br />
materijala sa vrhunskim tehničkim<br />
karakteristikama.<br />
Krov – Trimo je razvio i sistem za ravne<br />
krovove koji omogućava bolje iskorišćenje<br />
prostora sa manjim nagibom.<br />
VRS transportni sistem<br />
Karakteristike transportnog i manipulativnog<br />
sistema (robom u unutrašnjosti) su:<br />
automatska identifikacija, kontrola težine<br />
transportne skladišne jedinice (palete),<br />
transport sa regala na odgovarajuću poziciju,<br />
potpuno automatizovana procedura.<br />
Sistem upravljanja skladištem<br />
Bez obzira na tip skladišta i tehnologiju, osnova<br />
raspolaganja dobro vođenim, visokokvalitetnim<br />
i modernim skladištem jeste<br />
računarski sistem za upravljanje skladištem.<br />
Sistem upravljanja skladištem omogućava:<br />
konfiguraciju i optimizaciju skladištenja,<br />
komunikaciju sa glavnim kompjuterskim<br />
sistemom (ERP, npr. SAP), uspostavljanje<br />
transporta skladišnih jedinica (palete),<br />
upravljanje svim unutrašnjim pomeranjima<br />
materijala, delegiranje zadataka u skladu<br />
sa prioritetima, pristup informacijama i<br />
količinama za svaku paletu u skladištu u<br />
realnom vremenu, uredno inventarisanje<br />
skladišta, optimizaciju skladišta<br />
kada ono nije u funkciji (priprema paleta<br />
za sledeći dan), obaveštavanje o svim<br />
operacijama u sistemu, web-konekciju sa<br />
WMS provajderom ■<br />
TRIMO INŽENJERING<br />
Bulevar Arsenija Čarnojevića 99 b<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel: +381 11 21 29 724<br />
fax: +381 11 21 29 726<br />
office@trimo.rs<br />
www.trimo.rs<br />
www.build.rs<br />
53
promo<br />
KINGSPAN<br />
KROVNI IZOLACIONI<br />
SENDVIČ PANELI<br />
Kingspan je vodeća svetska<br />
kompanija u oblasti dizajna,<br />
proizvodnje i prodaje<br />
izolacionih krovnih i zidnih<br />
visokokvalitetnih sistema<br />
za građevinarstvo.<br />
Pored fasadnih sistema,<br />
o kojima je bilo reči u ranijim<br />
izdanjima, Kingspan proizvodi i<br />
izolacione sendvič panele za krovne<br />
sisteme objekata<br />
Ponuda Kingspan sendvič panela zasniva<br />
se na četiri tipa ispune panela:<br />
• kamena vuna<br />
• poliuretan<br />
• IPN<br />
• krovno-svetlosni paneli.<br />
KINGSPAN PONUDA IZOLACIONIH SENDVIČ PANELA ZA OBLAGANJE KROVOVA<br />
KS1000 RW je trapezoidni krovni sistem sa vidljivim kačenjem<br />
za nagib krova 4° i više (7%) i postavlja se od slemena do<br />
strehe<br />
KS1000 SX je trapezoidni krovni sistem sa vidljivim kačenjem za<br />
nagib krova 4° i više (7%) i postavlja se od slemena do strehe<br />
KS1000 SM je sistem krovnih ploča sa membranom koji koristi<br />
unutrašnju platformu za pričvršćivanje, pričvršćujući direktno za<br />
konstrukciju. Pogodan je za ravne krovove i krovove pri nagibu<br />
od 0,5° i više (1%), kao i za zakrivljene krovove, a paneli se<br />
postavljaju od slemena do strehe<br />
KS1000 RM je sistem krovnih ploča sa membranom koji koristi<br />
unutrašnju platformu za pričvršćivanje, pričvršćujući direktno za<br />
konstrukciju. Pogodan je za ravne krovove i krovove pri nagibu<br />
od 0,5° i više (1%), kao i za zakrivljene krovove, a paneli se<br />
postavljaju od slemena do strehe<br />
KS1000 FF je trapezoidni krovni sistem sa vidljivim kačenjem<br />
kada je nagib krova 5° i više (8,5%), gde se paneli postavljaju od<br />
slemena do strehe. Ima povećan nivo vatrootpornosti<br />
U 2008. godini, kompanija Kingspan<br />
d.o.o, na teritoriji Srbije isporučila je<br />
preko 200.000m 2 samo krovnih panela.<br />
Naime, Kingspan raspolaže širokim spektrom<br />
krovnih panela: trapezoidnih i ravnih,<br />
sa različitim tretmanom površinskog sloja i<br />
asortimanom boja i tekstura.<br />
Sendvič panel KS1000 XD<br />
Posebno treba pomenuti sendvič panel tipa<br />
KS1000 XD (X-Dek). To je panel sa Firesafe<br />
IPN jezgrom specijalno dizajniran za<br />
izvođenje ravnih krovova na kojima se nalaze<br />
sve vrste vodootpornih membrana i čiji<br />
su nagibi oko 1° (2%).<br />
Primenljivi su na čeličnim i drugim krovnim<br />
sistemima, pri čemu minimalna temperatura<br />
unutar objekta mora da bude viša<br />
od 5°C. Poseduju odličnu toplotnu izolaciju,<br />
odličnu otpornost na koroziju, kao i dobar<br />
indeks redukcije zvuka.<br />
Ono po čemu se takođe ističu jeste i izuzetno<br />
visoka nosivost pa se mogu ugrađivati<br />
na rasponima koji su za izolacione panele<br />
bili nezamislivi u prošlosti. Poseduju vatrootpornost<br />
NRO klasifikacije, jednostavni su<br />
i brzi za ugradnju (jedna operacija umesto<br />
tri) i garantuju vrhunsku izolaciju ■<br />
KS1000 RW/GRP krovni svetlarnik je fabrički spojeni dvoslojni<br />
element pogodan za korišćenje samo sa KS1000 RW i SX krovnim<br />
panelima, i gde je nagib krova 7° i više (12%), za krovove<br />
gde se paneli postavljaju od slemena do strehe<br />
KS1000 RT crepni panel, tradicionalnog izgleda sa modernom<br />
tehnologijom je krovni sistem koji koristi vidljivo kačeći metod<br />
pričvršćivanja i pogodan je za građevinsku primenu gde je nagib<br />
krova 12° i više (21%), za krovove gde se paneli postavljaju od<br />
slemena do strehe<br />
Detaljnije informacije o svim ovde navedenim, ali i drugim proizvodima kompanije<br />
Kingspan, možete pronaći na sajtu ili se raspitati direktno kod zastupnika i<br />
distributera za tržište Srbije, Crne Gore i Makedonije – Kingspan d.o.o ■<br />
KINGSPAN<br />
Partizanske avijacije 18/I/13<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel: +381 11 21 29 837<br />
info@kingspan.co.rs<br />
www.kingspan.co.rs<br />
54<br />
www.build.rs
Savremeni izolacioni sendvič paneli<br />
sa IPN FireSafe vatrootpornom ispunom,<br />
ekološki i energetski efikasni<br />
Kingspan d.o.o. Beograd<br />
Partizanske avijacije 18/I/13<br />
11070 Novi Beograd<br />
Tel. 011/2129 837<br />
Fax. 011/2129 838<br />
Mail: info@kingspan.co.rs<br />
www.kingspan.co.rs
promo<br />
SAVREMENA TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE<br />
LAKIH ČELIČNIH<br />
POCINKOVANIH<br />
KONSTRUKCIJA<br />
PREDNOSTI LČPK KONSTRUKCIJA<br />
Osnovu lakih čeličnih pocinkovanih<br />
konstrukcija – LČPK čine C, Z , Ω i ∑ profi li<br />
širine od 175mm do 420mm i debljine lima<br />
od 1,5mm do 4mm. Kombinacijom ovih profi la<br />
formiraju se noseći stubovi, glavne rešetke<br />
kao i svi sekundarni nosači. Time se ostvaruju<br />
izuzetne statičke karakteristike a sami<br />
sastavni elementi konstrukcije omogućavaju<br />
20 do 30% lakšu konstrukciju od klasičnog<br />
sistema gradnje.<br />
Compact<br />
Godine 2006. preduzeće VOS prelazi u<br />
privatno vlasništvo pod nazivom VOS-<br />
System zadržavajući proizvodni program<br />
iz oblasti stočarstva. Vremenom, prilagođavajući<br />
poslovanje uslovima na tržištu<br />
i unapređujući proizvodne procese i kapacitete<br />
stalnim ulaganjem u opremu i tehnologiju<br />
VOS-System širi delatnost i na<br />
druge oblasti, naročito građevinarstvo.<br />
Delatnost preduzeća VOS danas čini:<br />
• proizvodnja pocinkovanih montažnodemontažnih<br />
hala<br />
• proizvodnja dekorativnih pocinkovanih<br />
i plastificiranih ograda<br />
• proizvodnja kapija sa i bez<br />
automatskog otvaranja<br />
• proizvodnja ventilatora i<br />
ventilacione opreme<br />
• uslužno sečenje vodenim mlazom<br />
• uslužno plastificiranje do 2,5m visine<br />
i 13m dužine<br />
• uslužno sečenje limova na makazama<br />
do dužine od 3m (debljina 4mm)<br />
• uslužno savijanje limova na apkant i<br />
apipong presama do dužine od 6m.<br />
Savremena tehnologija razvoja metalnih<br />
pocinkovanih konstrukcija ostvarila je ideju<br />
izgradnje objekta sa što manje utrošenog<br />
Compact +<br />
materijala i novčanih sredstava, uz brzu i<br />
laku montažu i preciznu izradu.<br />
Ovakav konstruktivni sistem ispunjava sve<br />
svetske standarde koji važe za izgradnju<br />
objekata različite namene (poslovni prostori,<br />
magacini, skladišta, sportske hale, montažne<br />
farme i dr).<br />
VOS-System bazira projektovanje pocinkovanih<br />
konstrukcija na primeni C ,Z, ∑ i Ω<br />
pocinkovanih profila sa unapred perforiranim<br />
otvorima na profilima. Širok dijapazon<br />
veličina profila i debljina materijala<br />
(do 420mm i debljine od 0,5mm do 4 mm)<br />
sa sigurnošću nam omogućava rešenje svih<br />
zahteva tržišta kao i neograničenu širinu<br />
primene tih profila.<br />
Razvoj primene ovih profila stvorio je dva<br />
posebna tipa montažnih konstrukcija –<br />
Compact i Compact + (plus):<br />
• Compact konstrukcije se formiraju vezom<br />
dva ∑ profila pomoću veznih ploča<br />
čime rešavamo raspone do 18m bez srednjih<br />
oslonaca<br />
• Compact + konstrukcije se formiraju<br />
primenom dva ∑ i dva C profila čime se<br />
dobija mogućnost savladavanja raspona i<br />
do 30m bez srednjeg oslonca ■<br />
Primer: kompletna konstrukcija sa svim<br />
sekundarnim krovnim i bočnim nosačima,<br />
uključujući i stope, zatege kao i vijačnu robu,<br />
kreće se od 18 do 25kg/m² zavisno od visina<br />
objekta i klimatskih uslova.<br />
• kombinacija oblika preseka i kvaliteta čelika<br />
rezultira optimalnom krutošću i jačinom u<br />
odnosu na težinu elemenata<br />
• profi li se izrađuju iz rolni toplopocinkovanog<br />
lima sa nanosom cinka od 275gr/m²<br />
• izuzetna antikoroziona zaštita omogućava<br />
vek trajanja preko 50 godina a sa dodatnim<br />
farbanjem i daleko duže<br />
• smanjenje troškova kod protivpožarne<br />
zaštite<br />
• probijanje svih otvora neophodnih za<br />
sklapanje pre same profi lacije profi la sa<br />
tačnošću ±0,1mm što omogućava izuzetnu<br />
preciznost kod montaže objekta<br />
• kompletno sastavljanje konstrukcije vrši<br />
se pomoću visokokvalitetnih vijaka što<br />
isključuje bilo kakvo varenje na objektu<br />
a pri tome daje mogućnost da se objekat<br />
tretira kao montažno – demontažni<br />
• primena ovakvih konstrukcija omogućava<br />
veliku fl eksibilnost u projektovanju,<br />
daje mogućnost brze proizvodnje kao i<br />
maksimalno iskorišćenje utroška materijala<br />
jer ne zahteva vezu sa standardnim<br />
dužinama klasičnih profi la<br />
• prosta i izuzetno brza montaža (primer:<br />
1.000m² 5 ljudi montira za 4 do 5 radnih<br />
dana)<br />
• značajno manja cena transporta (primer:<br />
hala površine 500m² moze se prevesti u<br />
jednom kamionu)<br />
• montaža objekta ne zahteva rad velikih<br />
dizalica<br />
• težina konstrukcije takođe značajno utiče<br />
na smanjenje troškova kod izrade temeljnih<br />
stopa kao i važećih greda čak i do 30% ■<br />
56<br />
www.build.rs
DEKORATIVNI<br />
OGRADNI PANELI<br />
promo<br />
Prefinjen stil i elegancija dekorativnih panela iz ponude preduzeća<br />
VOS-System izazvali su pozitivne reakcije kupaca na našem tržištu...<br />
Dekorativni ogradni paneli služe za<br />
ograđivanje industrijskih objekata, školskih<br />
dvorišta, parkova, sportskih terena,<br />
stambenih objekata i za druge namene u<br />
zavisnosti od potrebe kupaca.<br />
Ogradni paneli svih tipova proizvode se od<br />
pocinkovane zice Ø5 i Ø6 sa uobičajenom<br />
prekidnom silom od 560 do 610N/mm.<br />
Dodatna plastifikacija standardnim poliester<br />
bojama omogućuje izuzetnu antikorozionu<br />
zaštitu i dug vek trajanja.<br />
Prednosti dekorativnih panela su cena, dugotrajnost<br />
i pouzdanost, ali i jednostavan<br />
dizajn koji se dobro uklapa sa okolinom.<br />
Asortiman vrata, kapija<br />
i ograda<br />
Pored dekorativnih ogradnih panela u proizvodnom<br />
programu preduzeća VOS-System<br />
nalaze se i pešačka vrata, kao i klizne<br />
i teretne kapije predviđene za ugradnju mehanizama<br />
za automatsko otvaranje ■<br />
VOS-SYSTEM<br />
Čuruška 3<br />
21230 Žabalj<br />
tel: +381 21 831 283<br />
fax: +381 21 831 261<br />
office@vos-system.com<br />
www.vos-system.com
promo<br />
KALZIP ® FC FASADNI SISTEM<br />
Kalzip ® predstavlja novi FC fasadni sistem – jedinstveni biaksijalni sistem<br />
sa nevidljivim kačenjem koji omogućava fleksibilna i ekonomična rešenja fasade<br />
Kalzip ® FC fasadni sistem prilikom rekonstrukcija<br />
stvara glatki omotač objekta koji<br />
unapređuje estetski kvalitet objekta. Glatka<br />
površina aluminijumskih tabli daje čistotu<br />
dizajnu, a jednostavno kačenje omogućava<br />
prilagođavanje fasade korporativnom dizajnu<br />
i dugotrajnom svežem estetskom utisku.<br />
2.a Podesiva aluminijumska potkonstrukcija<br />
sa mono-klik kopčama koje se dodaju<br />
na potkonstrukciju. Koristi konvencionalni<br />
sistem kao osnovu na kojoj se zatim podešava<br />
mono-klik za svaku tablu posebno. Pogodna<br />
u slučaju upotrebe više različitih tipova<br />
fasadnih tabli na jednoj fasadnoj ravni.<br />
PREDNOSTI I KARAKTERISTIKE<br />
• glatka raster fasada<br />
• šest različitih profila tabli čine sistem krajnje fleksibilnim<br />
i stvaraju brojne mogućnosti estetskog oblikovanja<br />
• jednostavno kačenje tabli na klik<br />
• ekonomičnost u smislu cene i sirovina zahvaljujući<br />
optimalnoj geometriji aluminjumskih tabli, maloj težini<br />
koja odatle sledi i manjem utrošku materijala<br />
• brojne opcije zvučne i toplotne izolacije<br />
• širok spektar boja i završne obrade tabli<br />
• u standardnoj verziji dostupno sa ivičnim trakama<br />
• potpuno integrisane ugaone table<br />
• ekonomična i brza instalacija – table mogu biti jednostavno<br />
na klik umetnute u modularne šine<br />
• otpornost na nevreme i zvukoizolovano NLP jezgro<br />
sa staklenim vlaknima sa integrisanim kopčama za<br />
kačenje koje drže table tačno na mestu<br />
• prevencija pojave kapilarnog efekta zahvaljujući optimizovanoj<br />
geometriji preseka tabli<br />
• specijalni alat za postavljanje omogućava fiksiranje<br />
bez upotrebe šrafova i zakivki ■<br />
Postavka i fiksiranje<br />
Aluminijumske table se jednostavno kače<br />
pomoću precizno izrađenih kopči i lagano<br />
se pritisnu dok ne legnu na mesto. Ovaj sistem<br />
primenjiv je za sve detalje fasade i može<br />
se poručiti u kompletnom paketu – zajedno<br />
sa potkonstrukcijom.<br />
Postavljanje tabli može biti odozgo ili odozdo.<br />
Pojedinačne table mogu biti postavljene<br />
i zamenjene bez ugrožavanja celog fasadnog<br />
omotača što instalaciju čini izuzetno ekonomičnom.<br />
Skelski i drugi građevinski radovi<br />
mogu da se izvode nezavisno od procesa postavljanja<br />
fasade.<br />
Mono-klik kopče su takođe dostupne<br />
kao opcija kačenja, naročito za posebno<br />
dizajnirane detalje. Komponente sistema<br />
optimizovane su tako da se lako mogu prilagoditi<br />
potkonstrukciji.<br />
Preporučeni sistemi<br />
Postavljanje<br />
panela može<br />
biti u oba<br />
smera, odozgo<br />
ili odozdo ■<br />
1. Šinski modularni sistem za kačenje tabli<br />
na klik na U-profilu. Prednost ove potkonstrukcije<br />
je u tome što zahteva mali broj<br />
komponenata što garantuje brzu instalaciju.<br />
Iskustvo izvođača u postavljanju tabli je<br />
ključni zahtev kod ovog sistema jer potkonstrukcija<br />
mora biti poravnata u svim pravcima<br />
istovremeno.<br />
2.b Podesiva aluminijumska potkonstrukcija<br />
koristi samo standardne sisteme sa tržišta<br />
bez dodatnih modifikacija (perforacije<br />
i sl). Ekonomična i jednostavna instalacija<br />
(poravnjanje se radi u dva koraka) uz pomoć<br />
modularne šine za postavljanje na klik.<br />
3. Podesiva aluminijumska potkonstrukcija<br />
postavljena horizontalno sa šinama za<br />
modularno kačenje na klik: standardno – sa<br />
horizontalnim postavljanjem, i sa ojačanjem<br />
radi preuzimanja dodatnog tereta (mali kosnici<br />
ispod horizontalnih šina). Koristi se<br />
kada horizontalna potkonstrukcija fasade<br />
predstavlja ekonomičnije rešenje (npr. fasada<br />
sa dužim horizontalnim otvorima – prozori<br />
u nizu ili lođe). Modularna šina za kačenje<br />
na klik omogućava raspored potkonstrukcije<br />
nezavisan od geometrije tabli.<br />
4. Modularna šina za postavljanje tabli na<br />
klik na aluminijumskim kasetama. Koristi<br />
se za industrijske objekte i kada je zahtev<br />
veća toplotna izolovanost objekta.<br />
Napomena: prilikom postavljanja modularnog<br />
šinskog sistema za postavljanje tabli na klik, naročito<br />
obratite pažnju na preporuke za izvođenje<br />
koje daje proizvođač aluminijumskih kaseta.<br />
ZAMENA OŠTEĆENIH TABLI<br />
Kalzip FC fasadni sistem dizajniran je tako da<br />
omogući da svaka pojedinačna tabla može biti<br />
zamenjena brzo u slučaju oštećenja, pa nije<br />
više potrebno veliko ulaganje novca i vremena<br />
koje zahteva veća intervencija na fasadi.<br />
Estetika fasade objekta može značajno biti<br />
unapređena naročito u slučajevima kada<br />
objekat menja namenu i treba je jednostavno i<br />
brzo preurediti u skladu sa identitetom korporativne<br />
arhitekture novog korisnika ■<br />
Stara konstrukcija – novo lice<br />
Prilagodljivost tabli različitim potkonstrukcijama<br />
ogromna je prednost kod rekonstrukcije<br />
fasade sa postojećom potkonstrukcijom.<br />
Kada korisnik želi da preuredi<br />
ili osveži fasadu, sa Kalzip ® FC sistemom<br />
moći će to da uradi brzo i povoljno a objekat<br />
će zablistati u novom sjaju.<br />
Za detaljnije informacije u vezi sa fasadnim<br />
sistemima iz Kalzip ® ponude možete<br />
se obratiti timu Kalzip ® Engineering<br />
office Alumijumski krovni sistemi d.o.o ■<br />
Potpuno integrisane ugaone table pružaju šansu<br />
da se izgled objekta podigne na još viši nivo ■<br />
ALUMINIJUMSKI KROVNI SISTEMI<br />
Hajduk Veljkova 11 (Master centar)<br />
21112 Novi Sad<br />
tel: +381 21 423 933; 483 06 18<br />
tel/fax: +381 21 483 06 19<br />
aks@eunet.rs; каlzip@eunet.rs<br />
falzinc@eunet.rs: www.kalzip.com<br />
58<br />
www.build.rs
promo<br />
DEMAG<br />
CRANES AND COMPONENTS<br />
SINONIM ZA<br />
DIZALIČNU INDUSTRIJU<br />
Teško je zamisliti savremenu proizvodnju bez<br />
primene nekog od uređaja za manipulaciju teretom.<br />
Kada se pomene vertikalni transport, mosne dizalice,<br />
jednošine dizalice, stacionarna vitla i slično, kao prva asocijacija<br />
javlja se nemačka kompanija Demag<br />
Povećanje nosivosti<br />
– povećanje raspona<br />
Demag Cranes and Components u toku<br />
ove godine predstavio je novo tehničko<br />
rešenje glavnog nosača jednogrednog mosnog<br />
krana, čime je povećana standardna<br />
nosivost na 8 tona i raspon na 25 metara.<br />
Na ovaj način ostvarena je velika ušteda u<br />
čeličnoj konstrukciji glavnog nosača, jer<br />
su dosadašnja tehnička rešenja omogućavala<br />
raspone jednogrednih mosnih dizalica<br />
do 15 metara.<br />
Osim povećane nosivosti jednogrednih mosnih<br />
dizalica, Demag je u svoju standardnu<br />
ponudu uveo i mogućnost da se umesto standardnog<br />
užetnog vitla koristi lančana dizalica,<br />
do nominalnih nosivosti od 5 tona. Cena<br />
mosne dizalice sa lančanim vitlom je i do 20%<br />
jeftinija od rešenja sa užetnom dizalicom, što<br />
znatno doprinosi konkurentnosti. Takođe,<br />
potrošnja električne energije mosne dizalice<br />
sa lančanim vitlom je za oko 15% manja od<br />
rešenja sa standardnim užetnim vitlom.<br />
Razvijena je i potpuno nova serija standardnih<br />
dizalica. Umesto starih rešenja EKDE<br />
serije, konstruisana su dva potpuno nova<br />
tehnička rešenja – EPDE i EKDE familija<br />
mosnih dizalica. U varijanti EPDE, glavni<br />
nosač je standardni valjani profil. Za nominalne<br />
nosivosti do 5 tona, EPDE familija<br />
dizalica nudi mogućnost izbora užetne DR<br />
ili lančane DC dizalice. Maksimalni raspon<br />
ovakve dizalice je 15 metara.<br />
Takođe, ukoliko se ovakva dizalica opremi vitlom<br />
sa kolicima čija je maksimalna nosivost<br />
do 6,3 tone, raspon se smanjuje svega jedan<br />
metar, pa je maksimalan raspon 14 metara.<br />
Ovo, znatno bolje tehničko rešenje od prethodne<br />
verzije kod koje je maksimalan raspon<br />
bio 12 metara, omogućava novu oblast<br />
primene u halama sa većim rasponom, uz<br />
neznatno povećanje cene opreme.<br />
EKDE familija dizalica izrađuje se od čeličnih<br />
kutijastih profila, uz povećanu torzionu<br />
krutost, kao i krutost veznih elemenata.<br />
U okviru ove familije Demag Cranes and<br />
Components, zadovoljava savremene zahteve<br />
koji se postavljaju pred opremu za vertikalni<br />
transport. Ove dizalice su, pre svega,<br />
namenjene za oblast industrije u kojoj postoje<br />
zahtevi za transportom materijala ili<br />
opreme sa jako malim vibracijama prilikom<br />
kretanja.<br />
Rasponi koje je moguće postići sa EKDE<br />
familijom mosnih dizalica su do 25 metara,<br />
pri maksimalnoj nominalnoj nosivosti<br />
od 6,3t – sa DR užetnom dizalicom. Potpuni<br />
opseg familije definisan je maksimalnom<br />
nosivošću jednogredne mosne dizalice<br />
koja iznosi 8 tona i rasponom koji je<br />
moguće premostiti – 17 metara.<br />
Potrebno je naglasiti da se obe navedene familije<br />
odlikuju modularnim dizajnom, koji<br />
omogućava maksimalnu iskorišćenost prostora<br />
u hali. Za niske hale u kojima je bitan<br />
svaki milimetar visine kako bi se omogućila<br />
nesmetana manipulacija teretom, definišu<br />
se specijalna rešenja glavnih nosača.<br />
Kolica (mačka) koja se koriste za nošenje<br />
lančanog vitla DC RU/EU-56 konstruisana<br />
su specijalno kao podrška novim familijama<br />
mosnih dizalica. Povećane su i maksimalne<br />
brzine kretanja kolica, kako bi se izašlo u<br />
susret specijalnim zahtevima kupaca:<br />
• maksimalna brzina kolica sa dizalicom<br />
40 m/min<br />
• smanjeno habanje točkova zbog novog<br />
rešenja - frikcionih točkova bez oboda<br />
• povećanje voznih karakteristika usled<br />
smanjenih oscilacija<br />
• smanjena potreba za redovnim održavanjem<br />
zbog trajnog maziva u reduktorima<br />
Nova familija proizvoda omogućava i znatno<br />
bliže postavljanje kolica kranskoj stazi,<br />
čime je povećana efektivna pokrivenost hale<br />
mosnim kranom za preko 15%, što omogućava<br />
znatno veću iskorištenost površine<br />
hale u koju se oprema instalira.<br />
EPDE i EKDE mosne dizalice su već uvrštene<br />
u Demag Crane Configurator, tako da<br />
ponudu za opremu koja vam je neophodna<br />
možete dobiti u toku istog dana kada ste<br />
uputili upit ■<br />
Ovlašćeni zastupnik<br />
Demag Cranes and Components<br />
TECON Sistem<br />
Antifašističke borbe 21b<br />
11070 Novi Beograd<br />
tel: +381 11 301 78 74<br />
+381 11 311 66 50<br />
office@demag.rs<br />
www.demag.rs<br />
60<br />
www.build.rs
TOPLO CINKOVANJE<br />
ZA DUG VEK METALA<br />
promo<br />
Cinkara d.o.o Kruševac<br />
Fabrika toplocinkovanih konstrukcija<br />
Cinkara d.o.o. iz Kruševca, osnovana<br />
2003. godine, nastavlja tradiciju porodične<br />
radnje koja se bavi preradom metala još<br />
od 1952. godine.<br />
Cinkara ima veoma značajno mesto u zaštiti<br />
metalnih konstrukcija metodom toplog<br />
cinkovanja na tržištu Srbije. Preduzeće poseduje<br />
savremenu opremu za obavljanje navedenih<br />
delatnosti i za svoje usluge i proizvode<br />
izdaje odgovarajuće ateste.<br />
Proizvodni program Cinkare čine:<br />
• sistemi zadržavanja na putevima<br />
• čelične konstrukcije i elementi<br />
• zaštitne žičane ograde<br />
• čelična gazišta.<br />
Pored toga, Cinkara nudi svim privrednim<br />
društvima uslugu toplog pocinkovanja čeličnih<br />
konstrukcija i ostalih čeličnih elemenata.<br />
Dimenzije kade za cinkovanje su 9,3m<br />
dužina, 1,4m širina i 3,2m dubina.<br />
čelične konstrukcije<br />
Čelična konstrukcija se proizvodi po tehničkim<br />
zahtevima kupaca, za različite namene.<br />
Površinska zaštita se obezbeđuje<br />
toplim pocinkovanjem. Kvalitet proizvoda<br />
ostvaruje se upravljanjem procesom u skladu<br />
sa standardima TQM ISO 9001, a za to<br />
su garancija raspoloživa oprema i vrhunsko<br />
znanje zaposlenih.<br />
Zaštitna žičana ograda opšte namene izrađuje<br />
se prema dimenzijama iz tablica a<br />
služi za obezbeđenje gradilišta, poslovnih<br />
i privatnih objekata, javnih skupova... Svi<br />
tipovi ograda nakon izrade zaštićuju se metodom<br />
toplog cinkovanja. Pored ograda, u<br />
ponudi su i klizne, jednokrilne i dvokrilne<br />
kapije.<br />
Čelična gazišta predstavljaju novinu u ponudi<br />
Cinkare:<br />
• tip BP – perforirana čelična gazišta skladnog<br />
dizajna, pogodna za široku primenu<br />
u industriji<br />
• tip BZ – perforirana čelična gazišta pružaju<br />
visok stepen otpora klizanju zbog<br />
svoje reckaste gazeće površine, posebno<br />
su namenjena za industrijsku primenu<br />
gde postoji opasnost od klizanja zbog<br />
prisustva masti i ulja.<br />
• model SP – zavarena metalna gazišta<br />
(noseće pljosnate trake i upredene šipke),<br />
odlikuju se velikom nosivošću i pogodna<br />
su za široku industrijsku primenu, za izradu:<br />
platformi, stepeništa, odmorišta,<br />
pešačkih staza...<br />
sistemi zadržavanja na putevima<br />
zaštitne žičane ograde<br />
čelična gazišta<br />
Proces toplog cinkovanja se sastoji iz dva<br />
dela: hemijske pripreme i samog cinkovanja.<br />
Hemijsku pripremu čini niz postupaka<br />
potapanja komada u određene rastvore.<br />
Sam proces cinkovanja se sastoji od potapanja<br />
komada u rastopljen cink na temperaturi<br />
430-460°C.<br />
TOPLO CINKOVANJE<br />
Potapanjem se stvara zaštitna prevlaka, legura<br />
gvožđa i cinka koja štiti komad od oksidacije.<br />
Maksimalna dimenzija komada koji se može<br />
toplo cinkovati je 9.300 x 1.400 x 3.200 mm,<br />
dok se dvodelno mogu cinkovati komadi do<br />
16.000 mm.<br />
Primere toplocinkovanih konstrukcija i preporuke<br />
(HTML ili PDF) za pripremu komada možete<br />
pogledati na sajtu Cinkare.<br />
Detaljnije o kompletnoj ponudi Cinkare<br />
iz Kruševca možete se informisati na sajtu<br />
preduzeća (tabele, preseci, tehnički podaci...)<br />
ili direktno na kontakte ispod ■<br />
CINKARA<br />
kada za toplo cinkovanje<br />
Faze procesa toplog cinkovanja:<br />
• odmašćivanje<br />
• ispiranje<br />
• dekapiranje<br />
• ispiranje<br />
• fl uksovanje<br />
• sušenje<br />
• cinkovanje<br />
• inspekcija ■<br />
Jasički put b.b.<br />
37000 Kruševac<br />
tel.: + 381 37 418 680<br />
420 910<br />
fax: + 381 37 420 911<br />
cinkaraks@nadlanu.com<br />
www.cinkara.rs<br />
www.build.rs<br />
61
promo<br />
ENTERIJERI PO MERI<br />
ulazni hol u<br />
upravnoj zgradi<br />
Enterijer Janković<br />
upravna zgrada<br />
Enterijer Janković, kompanija za dizajniranje, izradu enterijera<br />
po meri prostora, proizvodnju građevinske stolarije i inženjering,<br />
osnovana je 1992. godine. U kompaniji je zaposleno 400 stalnih<br />
radnika, sa stručnim timom koji sačinjava više od 30 arhitekata,<br />
inženjera i drugih visokostručnih kadrova<br />
kancelarija direktora<br />
Proizvodi firme Enterijer Janković rezultat<br />
su sinergije dugogodišnje tradicije i iskustva<br />
majstora za drvo i druge materijale,<br />
sa jedne strane, i profesionalizma, moderne<br />
tehnologije, nesputanih dizajnerskih<br />
vizija i mašte arhitekata, sa druge strane.<br />
To proizvodima i izvedenim projektima<br />
daje odmah prepoznatljiv izgled i potvrdu<br />
da su Made by Enterijer Janković.<br />
Pored projekata u Srbiji, interesovanje<br />
kompanije uglavnom je orijentisano na inostrana<br />
tržišta. Enterijer Janković je najprisutniji<br />
u Ruskoj federaciji, Crnoj Gori, Bosni<br />
i Hecergovini, Hrvatskoj i Francuskoj.<br />
Na referenc-listi firme nalaze se predsedničke<br />
palate, poslovni objekti, banke, elitni<br />
hoteli, kongresne dvorane, restorani, vile,<br />
stanovi.....<br />
Hotel Grand,<br />
Kopaonik<br />
Konaci,<br />
Kopaonik<br />
Konaci,<br />
Kopaonik<br />
Hotel Grand,<br />
Kopaonik<br />
Firma Enterijer Janković prostire se na<br />
preko 30.000m 2 koje čine:<br />
• moderna upravna zgrada, čiji dizajn odslikava<br />
savremene domete u arhitekturi i<br />
dizajnu<br />
• proizvodni pogoni organizovani u tri odvojene<br />
celine – Enterijer, Vrata i Prozori.<br />
Dinamičan menadžment, čiji je moto uvek<br />
korak ispred konkurencije, usmerio je razvoj<br />
kompanije u Centar za dizajn, opremanje i inženjering,<br />
koji objedinjava sve aktivnosti – od<br />
projektovanja do izgradnje i opremanja objekata.<br />
Orijentacija ka inženjeringu čini kvalitativan<br />
iskorak u odnosu na klasično bavljenje<br />
enterijerom i predstavlja jasan dokaz razvojne<br />
orijentacije kojom firma Enterijer Janković<br />
zadržava lidersku poziciju u ovoj oblasti.<br />
Firma poseduje sledeće sertifikate:<br />
• ISO 9001 i ISO 14000<br />
• sertifikate EU za protivpožarna vrata<br />
(CSTB, Francuska; ZAG, Slovenija)<br />
• ruski sertifikat za protivpožarnost vrata<br />
• sertifikat Instituta za kvalitet, Beograd.<br />
PRIZNANJA ZA KOMPANIJU<br />
ENTERIJER JANKOVIĆ<br />
Enterijer Janković dobitnik je prestižnog<br />
priznanja Agencije Vlade Srbije za<br />
strana ulaganja i promociju izvoza (SIE-<br />
PA). Nagrada Izvoznik godine, zasnovana<br />
je na obimu izvoza i visokom kvalitetu<br />
urađenih poslova, kako u zemlji tako<br />
i u inostranstvu.<br />
Eksperti Svetske Banke dali su kompaniji<br />
Enterijer Janković najviše ocene u našoj<br />
zemlji.<br />
Na manifestaciji Najbolje iz Srbije, održanoj<br />
u decembru 2008. godine u organizaciji Privredne<br />
komore Srbije i Ministarstva za trgovinu<br />
i turizam, preduzeće Eterijer Janković<br />
osvojilo je plaketu za korporativni brend ■<br />
Više detalja i aktuelnosti o kompaniji Enterijer<br />
Janković, kao i galeriju fotografija<br />
izvedenih objekata, možete pogledati na<br />
sajtu www.enterijer-jankovic.co.rs ■<br />
ENTERIJER JANKOVIĆ<br />
Primorska 88<br />
21000 Novi Sad<br />
tel: +381 21 6897 600<br />
fax: +381 21 6301 545<br />
office@enterijer-jankovic.co.rs<br />
www.enterijer-jankovic.co.rs<br />
62<br />
www.build.rs
promo<br />
PROCAR SECURYTY – CCTV<br />
I PROTIVPROVALNI SISTEMI<br />
Procar Security vrši ugradnju i projektovanje CCTV (video nadzora),<br />
protivprovalnih sistema, kontrole pristupa, evidencije radnog<br />
vremena, interfona... kao i montažu opreme za klimatizaciju<br />
Alarmni sistemi<br />
Zaštita imovine je osnovna namena alarmnog<br />
sistema. Obezbeđuje se pravilnom procenom<br />
bezbednosne situacije na samom objektu i<br />
analizom svih mogućih načina ugrožavanja<br />
objekta i imovine. Na osnovu toga se donose<br />
odgovarajući zaključci – koje mere, postupke<br />
i tehniku upotrebiti radi ostvarivanja maksimalne<br />
zaštite imovine. Visoka pouzdanost<br />
sistema obezbeđuje se kvalitetnim izborom<br />
opreme, pravilnim rasporedom elemenata<br />
alarmnog sistema i kvalitetnom montažom.<br />
Primena alarmnih sistema je od najmanjih<br />
poslovnih i stambenih prostora, do velikih<br />
poslovnih i magacinskih prostora, banaka,<br />
obrazovnih, sportskih i objekata specijalne<br />
namene, itd.<br />
Alarmni sistemi se sastoje od:<br />
• alarmne centrale odgovarajućeg kapaciteta,<br />
koje poseduju automatsku dojavu alarma<br />
putem PTT ili GSM mreže (opciono)<br />
• akumulatora 7Ah, 12V (rezervnog napajanja<br />
za slučaj nestanka mrežnog napajanja)<br />
• detektora (infracrvenih, mikrotalasnih, akustičnih,<br />
piezo-električnih, vibracionih, magnetnih,<br />
kontaktnih i kombinovanih, žičnih<br />
i bežičnih), jednog ili više, istog ili različitog<br />
tipa zavisno od situacije na objektu<br />
• sirene (unutrašnje i/ili spoljne antisabotažne,<br />
samonapajuće)<br />
• bežični i žični panik tasteri (opciono)<br />
• detektori dima, povećanja temperature,<br />
vlage, otrovnih i zapaljivih gasova i sl.<br />
šifarnik<br />
senzor<br />
Programabilne mikroprocesorske alarmne<br />
centrale raspolažu različitim brojem zona<br />
(4, 6, 8, 16,... 128). Njihov izbor zavisi od<br />
načina korišćenja objekta i zahteva koje korisnik<br />
postavlja pred sistem zaštite. Na centralu<br />
je moguće povezati veći broj šifratora.<br />
Kompletna komunikacija sa alarmnom centralom<br />
obavlja se preko odvojenog šifratora.<br />
Alarm se uključuje tako što se ukuca šifra<br />
korisnika. Potpuno analogno alarm se isključuje<br />
prilikom ulaska u štićene prostorije.<br />
Za opisane operacije predviđeno je ulazno,<br />
odnosno izlazno vreme, koje se specificira<br />
za ulazno-izlaznu zonu. Samo jedna zona<br />
definiše se kao ulazno-izlazna, dok se ostale<br />
definišu kao trenutne, što znači da će povreda<br />
tih zona trenutno aktivirati alarm. Prilikom<br />
napuštanja prostorija otkuca se šifra<br />
korisnika. Tada počinje da teče izlazno vreme,<br />
koje se takođe specificira u toku programiranja<br />
parametara centrale, u toku kojeg<br />
treba da napustite prostorije. Ukoliko to ne<br />
učinite u predviđenom vremenu potrebno<br />
je da razoružate sistem ponovnim ukucavanjem<br />
šifre, da se alarm ne bi aktivirao.<br />
Alarmne centrale imaju mogućnost podele<br />
kapaciteta na dve ili više nezavisnih particija<br />
– alarmnih celina. To znači da ukoliko postoje<br />
dva ili više delova objekta kojima bi se<br />
trebalo pristupati preko potpuno nezavisnih<br />
šifratora, delovi objekta se organizuju (podele)<br />
prema zahtevanoj nameni, a onda im se<br />
programski dodeljuju parametri koji služe za<br />
identifikaciju. Sistem šifara je organizovan<br />
tako da postoji jedna glavna (master) šifra i<br />
do 50 korisničkih šifara.<br />
Detektovanje prisustva u štićenim prostorijama<br />
vrši se pomoću IC (infracrvenih)<br />
detektora koji prate promene temperature.<br />
Pored IC senzora tu su i dualni detektori<br />
kretanja, koji sadrže IC detektor i mikrotalasni<br />
detektor. Rezervno napajanje služi<br />
da obezbedi napajanje sistema u slučaju nestanka<br />
mrežnog napona. Kada se napajanje<br />
iz mreže uspostavi ponovo akumulator se<br />
dopunjuje. Napomena: ceo sistem poseduje<br />
tamper zaštitu od presecanja kablova, što<br />
znači da će presecanje kablova na bilo kom<br />
mestu u sistemu trenutno aktivirati alarm.<br />
REFERENC LISTA<br />
Beograd: Pollino, Pertini, Složna braća, NIS Jugopetrol,<br />
F.F.I.S, Planum Tours, Hidro Komerc P.J, JKP<br />
Beogradski vodovod i kanalizacija Makiš, S.P.C. Hram<br />
sv. Bogorodice, Beotas, Srma Trans, Gigatron, Ž.G.P,<br />
Sarantis, Mikros Union, Mobil Beton, AK Rade Končar,<br />
O.Š. Svetozar Miletić, O.Š. Vojvoda Stepa, FSTR<br />
UBA, Trgovačka škola, Vesti AD, Mernokor, AD Frikom,<br />
Tip-Top Surčin, Maligan, Malac, Jet Direct, Vobi Haus,<br />
Vukas Mering Batajnica... kao i: RB Kolubara d.o.o. Lazarevac,<br />
Jugoremedija Zrenjanin, Cobest Mladenovac,<br />
Peštan i Šumadija Production Aranđelovac, Magaza Zemun<br />
i Užice, Modriani Šimanovci, Poštanska štedionica<br />
Novi Sad i Kraljevo, SZTR Ponte Roso Novi Sad, O.Š.<br />
Mladost Tomaševac... ■<br />
Video nadzor<br />
Moderni sistemi video nadzora omogućuju<br />
praćenje i snimanje svih događaja u, i<br />
oko, vašeg poslovnog prostora ili kuće, a<br />
svi snimci se digitalno arhiviraju u centralni<br />
uređaj video-nadzornog sistema.<br />
Snimljeni materijal u centralnoj jedinici<br />
može biti arhiviran i do nekoliko meseci.<br />
Pored nadzora u samom objektu postoji<br />
mogućnost prenosa slike preko internet<br />
mreže što omogućuje gledanje, snimanje i<br />
pretragu snimljenog materijala sa bilo kog<br />
mesta putem PC računara ili mobilnog telefona.<br />
Funkcija sistema video nadzora jeste obezbeđivanje<br />
informacija korisniku, najčešće<br />
fizičkom obezbeđenju određenog objekta,<br />
radi adekvatne reakcije, kao i arhiviranje informacija<br />
radi eventualne naknadne istrage.<br />
Za sve savete i više detalja u vezi sa navedenim<br />
sistemima možete se obratiti firmi<br />
Procar Security, uz čiju ćete stručnu pomoć<br />
i iskustvo odaberati sistem adekvatan<br />
vašim potrebama ■<br />
PROCAR SECURITY<br />
Ratarski put 10 b<br />
11080 Zemun<br />
mob: +381 63 39 43 43<br />
tel/fax: +381 11 31 66 182<br />
www.procar.rs<br />
64<br />
www.build.rs
PARTNERSTVO<br />
KERABEN – POLYKEM SR<br />
promo<br />
KERABEN SYSTEMS<br />
keramičke ventilisane<br />
fasade predstavljaju<br />
spoj dva kvaliteta:<br />
dugotrajnost i otpornost<br />
klasičnih materijala,<br />
sa jedne strane, a sa<br />
druge estetiku<br />
i funkcionalnost<br />
najsavremenijih sistema<br />
kačenih fasada ■<br />
Preduzeće Keraben S.A. jedan je od vodećih<br />
španskih proizvođača keramike još<br />
od osnivanja 1974. godine. Kompanija<br />
sada predstavlja Keraben Systems – svoju<br />
novu poslovnu jedinicu koja će se baviti<br />
razvojem i komercijalizacijom tehničkih<br />
rešenja sistema fasadne keramike i podignutih<br />
podova.<br />
Keraben je u saradnji sa svojim partnerom<br />
kompanijom Polykem SR pripremio širok<br />
spektar proizvoda za fasadne sisteme koji će<br />
se uskoro naći u ponudi na tržištu Srbije.<br />
Poseban akcenat u prodajnom programu posvećen<br />
je kolekciji fasadne keramike Keraben<br />
System koju čini široka paleta proizvoda<br />
od porcelana koji su posebno namenjeni<br />
za ugradnju na ventilisanim ili kontaktnim<br />
fasadama, uključujući i proizvode velikog<br />
formata sa visokom estetskom vrednošću i<br />
izuzetnim tehničkim karakteristikama za<br />
spoljnu primenu.<br />
Keramičke obloge<br />
ventilisanih fasada<br />
Ventilisane fasade predstavljaju složene<br />
građevinske sisteme koji ostvaruju najveći<br />
mogući učinak u pogledu energetske efikasnosti,<br />
estetike i ostvarenog kvaliteta životnog<br />
prostora unutar objekta.<br />
Keraben keramičke ploče za ventilisane fasade<br />
imaju brojne prednosti: nezavisnost<br />
od vremenskih uslova prilikom ugradnje,<br />
mala ukupna masa (svega 35kg/m²), brzina<br />
ugradnje i mogućnost zamene pojedinačnih<br />
fasadnih ploča u slučaju popravke, dugotrajnost<br />
materijala i boje...<br />
Saradnja sa projektantima<br />
Tehnički tim Keraben System-a nudi širok<br />
spektar konsultantskih usluga u svim fazama<br />
projekta od projektovanja do same ugradnje<br />
na objektu, uz koordinaciju i saradnju sa<br />
projektantima i specijalizovanim preduzećima<br />
zaduženim za izvođenje radova.<br />
Keraben takođe obezbeđuje i sve potrebne<br />
informacije neophodne za projektovanje posebnih<br />
građevinskih rešenja...<br />
Sve ovo, u kombinaciji sa visokim kvalitetom<br />
Keraben materijala i izvanrednim dekorativnim<br />
mogućnostima, zadovoljiće estetske i<br />
funkcionalne potrebe svakog arhitektonskog<br />
projekta.<br />
Za sve dodatne tehničke detalje u vezi sa<br />
fasadom Keraben System možete se obratiti<br />
njihovom partneru na tržištu Srbije –<br />
kompaniji Polykem SR ■<br />
MONTAŽA KERAMIČKIH FASADNIH OBLOGA<br />
POLYKEM SR<br />
Balkanska 29/III, 11000 Beograd<br />
tel/fax: +381 11 36 26 135<br />
osoba za kontakt:<br />
Aleksandra Seferović d.i.a.<br />
a.seferovic@polykemsr.co.rs<br />
www.keraben.com www.polykem.gr<br />
www.build.rs<br />
65
promo<br />
SAMOUKLAPAJUĆI<br />
KROVNI PROFIL<br />
PIANO<br />
Građevinsku industriju, pored brojnih<br />
problema koji dolaze van nje (kao što je to<br />
slučaj sa poslednjom, i još uvek aktuelnom<br />
svetskom krizom), pritiskaju i brojni problemi<br />
vezani za samu struku. Ovi problemi<br />
se pre svega otkrivaju prilikom početka<br />
izgradnje i tokom izvođenja radova, i pritiskaju<br />
izvođače, bila kriza ili ne...<br />
Jednostavnost kao potreba<br />
Najveći i najprisutniji problemi prilikom<br />
izvođenja građevinskih radova jesu:<br />
• kratki rokovi – ubrzana kretanja na tržištu<br />
zahtevaju veoma brze reakcije pa<br />
investitor ima sve manje vremena za čekanje<br />
na izvođenje radova kako bi u novom<br />
objektu mogao da započne da se bavi<br />
svojom delatnošću<br />
• nestašica kvalifikovane radne snage –<br />
sve je manje raspoloživih kvalifikovanih<br />
radnika koji mogu stručno, kvalitetno i<br />
brzo obavljati zadatke koji se pred njih<br />
postavljaju.<br />
Proizvođači za građevinsku industriju svakoga<br />
dana iznalaze rešenja koja će u najvećoj<br />
mogućoj meri rešiti probleme sa kojima<br />
se suočavaju izvođači radova. Ovo je<br />
jedini način da se ostane aktuelan, i uopšte,<br />
da se ostane na tržištu.<br />
Nova rešenja zato pre svega moraju da budu<br />
pristupačna (optimalna cena) i pouzadana<br />
(po mogućstvu da se oslanjaju na dobro poznate<br />
i oprobane materijale i sisteme koje<br />
tržište i radnici poznaju), a zatim tek dolazi<br />
na red ono što daje prednost u odnosu na<br />
konkurenciju: jednostavnija ugradnja koja<br />
istovremeno znatno utiče na kvalitet radova<br />
otklanjajući što više mesta na kojima može<br />
doći do greške ljuskog faktora.<br />
INM zato sada predstavlja upravo proizvod<br />
koji će ispuniti estetske i funcionalne<br />
zahteve, istovremeno olakšavajući rad izvođačima<br />
uz postizanje punog kvaliteta<br />
izvedenih radova u kraćim rokovima, ali<br />
na puno zadovoljstvo investitora. To je<br />
samouklapajući krovni i fasadni profil sa<br />
nevidljivim kačenjem – Piano.<br />
Piano – elegancija<br />
jednostavnosti<br />
Piano je sasvim nov proizvod na tržištu<br />
Srbije kada je reč o pokrivanju limovima.<br />
On je zamena za klasične falcovane limove,<br />
od kojih ga, pre svega, izdvaja jednostavnost<br />
ugradnje na objektu. Spajanje limenih profila<br />
na klik, ne samo da odvaja Piano od klasičnih<br />
sistema, već ga svrstava u red profila koji<br />
će sve veću primenu nalaziti u budućnosti.<br />
PIANO PROFIL<br />
sistem kačenja lima na klik<br />
sa nevidljivim vijcima<br />
Univerzalnost ovog proizvoda ogleda se u<br />
širokom polju primene, jer, bez obzira na<br />
površinu ravni na kojoj se postavlja, oblik,<br />
arhitekturu i tip namene i konstrukcije<br />
objekta, može biti primenjen na krovovima<br />
i fasadama podjednako jednostavno i adekvatno.<br />
Poseban princip spajanja traka lima odlikuje<br />
se jednostavnošću ali i bezbednošću<br />
klasično pričvršćene limene obloge. Najveća<br />
prednost u odnosu na druge sisteme oblaganja<br />
limovima jeste u estetici fasadne, zidne<br />
ili krovne obloge – Piano obloga u potpunosti<br />
sakriva vijke.<br />
Kačenjem na klik nije ni u najmanjoj meri<br />
ugrožena bezbednost pokrivene površine.<br />
Limovi su spojeni vijkom za krovnu konstrukciju<br />
ali sam preklop vrši se jednostavnim<br />
postavljanjem dva falca jedan na drugi i<br />
pritiskanjem dok veza ne legne.<br />
SAMOUKLAPAJUĆI PROFIL PIANO<br />
Izbor materijala mora ostati deo ponude za<br />
investitore jer brzina i cena ne mogu biti jedini<br />
aduti. Tako se i za Piano profil mogu<br />
koristiti različite vrste limova – čelični pocinkovani,<br />
aluminijumski ili bakarni lim.<br />
Ostale informacije i detalje u vezi sa montažom<br />
limova Piano profila možete preuzeti<br />
na sajtu INM, ili se raspitati direktno<br />
kod proizvođača ■<br />
INM<br />
Put Nikole Pašića bb<br />
31230 Arilje<br />
tel: +381 31 894 440<br />
fax: +381 31 894 441<br />
inm@verat.net<br />
inmarilje@nadlanu.com<br />
www.inm-arilje.com<br />
66<br />
www.build.rs
promo<br />
Termika Zrenjanin je preduzeće<br />
osnovano 1958. godine, a<br />
proizvodnjom perlita se bavi još<br />
od davne 1967. godine.<br />
Kao jedini proizvođač<br />
ovog materijala na<br />
jugoslovenskim prostorima<br />
razvila se u nezamenljivu<br />
kariku u lancu proizvođača<br />
termoizolacionih materijala u<br />
građevinarstvu i industriji<br />
PERLIT<br />
SAVRŠENA<br />
IZOLACIJA<br />
Perlit i kriogene izolacije<br />
Perlit je alumosilikatni materijal vulkanskog<br />
porekla, hemijski inertan, mikrobiološki<br />
sterilan i nerastvoran u svim rastvaračima.<br />
Kao takav pronašao je svoju primenu još i u<br />
prehrambenoj, livarskoj, hemijskoj industriji<br />
i poljoprivredi.<br />
Pored već poznatog proizvodnog programa<br />
lakoagregatnih perlitnih maltera i betona, iz<br />
ponude Termike ovom prilikom bismo istakli<br />
još jedan, veoma značajan, vid termoizolacije.<br />
U pitanju su kriogene izolacije koje se<br />
primenjuju u proizvodnji tehničkih gasova<br />
koji se proizvode, transportuju i skladište na<br />
veoma niskim temperaturama (do -196°C).<br />
Ono što karakteriše perlit u funkciji kriogene<br />
izolacije jeste, pre svega, njegova izuzetno<br />
mala specifična težina koja iznosi oko<br />
45kg/m³. Do nje se dolazi preciznim vođenjem<br />
proizvodnog procesa u smislu dobijanja<br />
tačno određene granulometrije čestica<br />
ekspandiranog perlita.<br />
Upravo ove karakteristike obezbeđuju odlične<br />
termoizolacione efekte. Veoma često su<br />
objekti, koje treba izolovati, veoma velikih<br />
dimenzija, čak i do 60 metara visine, te ova<br />
svojstva materijala obezbeđuju izuzetno<br />
malo opterećenje na temelje i konstrukcije.<br />
Druga, takođe veoma bitna karakteristika<br />
jeste nizak sadržaj vlage u materijalu. Ovo<br />
je važno zato što na -196°C i vodena para<br />
može da pređe u čvrsto stanje tj. stanje leda<br />
i tako može izazvati havariju postrojenja.<br />
Zato je zadatak Termike da: proizvede,<br />
isporuči i ugradi apsolutno suv materijal.<br />
Rezultat koji je postigla Termika jeste sadržaj<br />
vlage manji od 0,2 % – iako tehnička<br />
regulativa dozvoljava vlagu od 0,4%.<br />
Poslednje što karakteriše kriogeni perlit jeste<br />
nizak sadržaj masnoća u materijalu. One<br />
su izuzetno opasne u procesu proizvodnje<br />
kiseonika gde u dodiru sa čistim kiseonikom<br />
mogu izazvati eksploziju.<br />
Sve ove bitne karakteristike kriogenog perlita<br />
Termika sa uspehom uspeva da održi<br />
na visokom proizvodno-tehničkom nivou.<br />
Zato nije slučajno što je vodeći proizvođač<br />
tehničkih gasova na ovim prostorima, ali i<br />
okruženju, Messer, odabrao Termiku kao isporučioca<br />
i ugrađivača. Objekti koje je ovaj<br />
investitor gradio tokom poslednjih nekoliko<br />
godina u jugoistočnoj Evropi termoizolovani<br />
su perlitom proizvedenim u Termici.<br />
Proizvođač svedoči da su početna iskustva u<br />
domenu ugradnje kriogene izolacije bila vrlo<br />
bolna u smislu komplikovanog transporta<br />
ovako lakog materijala na velike visine...<br />
– Međutim, vođeni željom i potrebom za<br />
usavršavanjem, danas to veoma uspešno činimo<br />
pomoću autocisterni, gde smo u potpunosti<br />
dosegli domete svetske konkurencije<br />
– kažu u Termici.<br />
U prilog ovome govore uspešno izvedeni<br />
objekti u Smederevu (US Steel), Zenici,<br />
BiH (Arcelor Mittal) i Rešici, Rumunija<br />
(Arcelor Mittal) ■<br />
TERMIKA<br />
Požeška 4<br />
23000 Zrenjanin<br />
tel: +381 23 543 020<br />
fax: +381 23 544 303<br />
termika@termika.rs<br />
www.termika.rs<br />
68<br />
www.build.rs
promo<br />
VAŠ POUZDAN PARTNER<br />
U GRADNJI<br />
Put Inženjering punih 20 godina radi kao specijalizovano preduzeće za<br />
izgradnju infrastrukture i objekata, kao i proizvodnje kamenog agregata,<br />
prirodnog šljunka i betona. Preduzeće se bavi i transportom, uslugama<br />
građevinske mehanizacije i specijalne opreme.<br />
Ponuda Put Inženjeringa<br />
Fabrika betona:<br />
• proizvodnja svih marki betona<br />
• izrada ferobetona<br />
Proizvodnja:<br />
• kamenog agregata iz sopstvenog kamenoloma<br />
• šljunka, separisanog peska iz sopstvenog<br />
pozajmišta na toku Južne Morave<br />
• betonske galanterije<br />
• nosača za mostovske konstrukcije<br />
• međuspratnih tavanica tipa Omnia<br />
• elemenata za prefabrikovanu gradnju<br />
(temelji, čašice, stubovi, grede, krovne rožnjače)<br />
Niskogradnja:<br />
• sve vrste iskopa<br />
• ugradnja ivičnjaka, kanalica, rigola<br />
• asfaltiranje<br />
• izgradnja mostova, propusta<br />
• izrada kanalizacije, kolektora<br />
• pobijanje larsen talpi za obezbeđenje<br />
obrušavanja terena.<br />
Transport:<br />
• auto-mikseri za prevoz betona<br />
• kiperi<br />
• pumpa za beton<br />
• niskonoseća prikolica<br />
• prikolica za transport betonskih gotovih<br />
elemenata<br />
• autodizalica nosivosti 35t<br />
• specijalna niskonoseća prikolica<br />
nosivosti do 60t.<br />
Visokogradnja (fotografije iznad):<br />
• proizvodnja prefabrikovanih armiranobetonskih<br />
konstrukcija (temelji, čašice, stubovi,<br />
T nosači svih dimenzija, međuspratne<br />
ploče Omnia, rožnjače) takva je da se<br />
mogu izvesti različiti tipovi konstrukcija<br />
svih raspona i rastera sa upotrebom tipskih<br />
elemenata čime se ostvaruje racionalizacija<br />
sistema<br />
• izgradnja hala po vašim crtežima ili prerada<br />
po našem sistemu sa našim statičkim<br />
proračunom<br />
• montaža prefabrikovanih elemenata<br />
• izrada temelja i temeljnih greda<br />
• izrada armature u sopstvenom<br />
armiračkom pogonu<br />
• izrada armiranobetonskih elemenata<br />
u Peri oplati<br />
• izrada objekata po sistemu ključ u ruke.<br />
Za detaljnije informacije možete se informisati<br />
na sajtu Put Inženjeringa ili direktno<br />
na kontakte date na dnu strane ■<br />
PUT INŽENJERING<br />
Knjaževačka bb<br />
18000 Niš<br />
tel: +381 18 215 355; 575 574<br />
fax: +381 18 576 600<br />
office@putinzenjering.com<br />
bbaza@putinzenjering.com<br />
www.putinzenjering.com<br />
70<br />
www.build.rs
promo<br />
KRAN PLATFORMA OJAČANA<br />
TENSAR GEOMREŽAMA<br />
STABILIZACIJA TLA – POLJE VETROGENERATORA<br />
Roskrow Barton Penryn, Velika Britanija 2007. godina<br />
Tensar TriAx Geomreža ugrađena je<br />
i na pristupnom putu<br />
armirana kranska platforma<br />
u upotrebi<br />
kran platforma ojačana<br />
Tensar geomrežama<br />
BENEFITI ZA KLIJENTE<br />
Problem<br />
Slabonosivo zemljište na terenu i zahtevana<br />
bezbednost radne platforme krana<br />
i pristupnog puta za izgradnju polja vetrogeneratora.<br />
Izvođač je hteo da umanji<br />
količine neophodnog agregata u cilju postizanja<br />
ekonomičnosti celog projekta.<br />
Rešenje<br />
Tensar TriAx geomreže upotrebljene su<br />
da bi obezbedile potporu na veoma slabom<br />
planumu uz minimalno zahtevani<br />
sloj agregata.<br />
Tensar’s Application Suggestion Design<br />
Service je ponudio oba, uz konsultaciju u<br />
projektovanju i izvođenju. Visoki nivo usluga<br />
potvrđen je i tokom procesa provere kritičnih<br />
opterećenja za kran. Dokazani metod<br />
gradnje obezbeđuje bezbedan i pozdan pristup<br />
gradilištu uz minimalne štete po ekologiju<br />
na lokaciji.<br />
Opis projekta<br />
Na lokaciji će biti montirane dve vetroturbine.<br />
Stub svake turbine visok je 44m, a<br />
svaka od lopatica dugačka je 26m. Zahtev<br />
izvođača bio je montaža turbine na dobroj<br />
podlozi i pripreme za pristupni put, kao i<br />
dobra kranska osnova za isporuku i montažu<br />
stuba-katarke.<br />
Glavni pristup i kranska platforma, zajedno<br />
sa pridruženom površinom namenjenom<br />
za velika opterećenja, urađeni su<br />
vrlo brzo kako bi obezbedili siguran i čist<br />
pristup gradilištu. Vegetacija i površinsko<br />
zemljište bili su otkriveni u tankom sloju<br />
na planumu koji ima CBR od 2%.<br />
Jedan sloj Tensar TriAx geomreže bio je<br />
postavljen sa 300mm agregata iz lokalnog<br />
kamenoloma. Upotrebom Tensar geomreža<br />
omogućeno je smanjenje debljine sloja, tj.<br />
količina i troškovi transporta za dopremanje<br />
kamenog agregata. Ova pomoć omogućila<br />
je uštedu troškova, pri čemu je postignuta<br />
zahtevana stabilizacija celog gradilišta.<br />
Andy Rowcliffe, Contracts Manager u<br />
kompaniji Dean&Dyball Civil Engineering<br />
komentarisao je ovaj projekat:<br />
– Prateći Tensar-ov predlog rešenja, Tensar<br />
TriAx geomreže korišćene su da bi se smanjila<br />
količina agregata potrebnog za gradilište,<br />
pri tome nudeći uštedu u novcu i smanjenje<br />
emisije ugljenika – rekao je on.<br />
– Ovo je omogućilo bezbedan pristup i rad<br />
krana – rekao je Ian Jolley, direktor firme<br />
BSW Consulting. Procena za kransku<br />
platformu koja je predviđala uštedu emisije<br />
ugljenika za 20% dostignuta je upotrebom<br />
Tensar TriAx geomreža i smanjenjem<br />
sloja agregata ■<br />
Tensar je obezbedio<br />
smanjenje troškova i<br />
emisije ugljenika<br />
u poređenju sa<br />
tradicionalnim<br />
načinima gradnje<br />
LIPEX<br />
Križanićeva 12a, 11000 Beograd<br />
tel/fax: 381 11 26 88 413, 26 88 816<br />
mob: +381 63 359 314, 359 316<br />
lipex@eunet.rs - tensar@tensar.uk<br />
www.lipex.co.rs<br />
www.tensar-international.com<br />
www.build.rs<br />
71
promo<br />
PRIVREMENE<br />
OGRADE I PLATNA<br />
U GRAĐEVINARSTVU<br />
Privremena ograda<br />
Mreže se mogu koristiti za privremenu<br />
signalizaciju/ograđivanje u saobraćaju<br />
radi blokiranja ili preusmeravanja saobraćaja,<br />
radi obezbeđivanja mesta udesa ili<br />
putnih radova. Mreže su najjednostavnije<br />
i najjeftinije rešenje koje će u potpunosti<br />
ispuniti svoju funkciju.<br />
Sigma Promet je privatno<br />
preduzeće osnovano 1991.<br />
godine u oblasti proizvodnje i<br />
prometa plastičnih mrežastih<br />
proizvoda. Menadžment i<br />
zaposleni u preduzeću imaju<br />
višegodišnje iskustvo u struci i<br />
široke međunarodne poslovne<br />
kontakte.<br />
Tradicionalni i jedinstveno<br />
razvijeni mrežasti i rešetkasti<br />
proizvodi od plastike, koje nudi<br />
Sigma Promet, pružaju rešenja<br />
za uštedu u troškovima,<br />
poboljšanju produktivnosti<br />
i zaštite u poljoprivredi<br />
i pratećim delatnostima.<br />
Posebna pažnja posvećena je<br />
razvijanju korišćenja plastičnih<br />
mreža u građevinarstvu,<br />
arhitekturi, saobraćajnoj<br />
i ambalažnoj tehnici...<br />
Prednosti mreža za ograđivanje<br />
i signalizaciju:<br />
• lako se mogu postaviti na bilo koji<br />
potporni stub<br />
• njihova svetla narandžasta boja je veoma<br />
uočljiva<br />
• lako se uklanja i može biti ponovo<br />
korišćena<br />
• boja: oranž sa UV stabilizatorom<br />
• materijal polietilen<br />
• mogu biti korišćene za obeležavanje<br />
regularnih ili neregularnih radnih mesta.<br />
Platno za metalne<br />
privremene ograde<br />
Ovo platno čini tamnozelena, gusto pletena<br />
mreža sa rupicama za pričvršćivanje,<br />
dodatno je ojačana UV stabilizatorom za<br />
zaštitu od izlaganja sunčevoj svetlosti.<br />
Dužine traka mreže mogu biti proizvoljno<br />
krojene bez rasipanja strukture materijala.<br />
Zbog ovih karakteristika platno je upotrebljivo<br />
više puta.<br />
Platno za skele<br />
Za skele se koristi bela gusto pletena mreža<br />
sa mogućnostima štampe. Napravljena<br />
je od UV materijala sa rupicama duž cele<br />
dužine. Dozvoljava prolaz vazduha i svetlosti.<br />
U ponudi je dimenzija 2,50 x 50m.<br />
Kompletna ponuda privremenih ograda<br />
firme Sigma Promet predstavljena je i na<br />
njihovom sajtu u odeljku za građevinarstvo<br />
■<br />
SIGMA PROMET<br />
Dimenzije mreža iz ponude Sigma Prometa:<br />
• 1,80 x 50m<br />
• 1,50 x 50m<br />
• 1,20 x 50m<br />
• 1,00 x 50m.<br />
Dimenzije platna za metalne privremene<br />
ograde:<br />
• 2,00 x 50m<br />
• 1,50 x 50m<br />
• 1,20 x 50m.<br />
Svetozara Markovića 104<br />
21220 Bečej<br />
tel: +381 21 6914 941<br />
6914 630<br />
mob: +381 63 516 339<br />
sigma@eunet.rs<br />
www.sigmaprom.rs<br />
72<br />
www.build.rs
energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje<br />
pejzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade –<br />
leto 2009<br />
SVE ULOGE<br />
ZELENIH<br />
POVRŠINA<br />
UTICAJ ZELENIH POVRŠINA<br />
NA KVALITET VAZDUHA<br />
Zelenilo u gradu i njegovoj okolini ima<br />
mnogostruki značaj. Biljke na zelenim površinama,<br />
svojim oblikom, građom i životnim osobinama,<br />
predstavljaju nezamenljive elemente prirode,<br />
koji doprinose melioraciji životne sredine<br />
u najširem smislu reči.<br />
Zelene površine grada pozitivno utiču na okolinu<br />
delovanjem na mikroklimat, tako što smanjuju<br />
visoke temperature vazduha, povećavaju<br />
stepen vlažnosti, regulišu jačinu vetra,<br />
prečišćavaju vazduh, smanjuju i<br />
ublažavaju jačinu gradskog šuma...<br />
dipl. inž. pejzažne<br />
arhitekture<br />
Marija Živanović<br />
živeti u zelenom – zenergija – graditi zeleno<br />
www.build.rs<br />
73
energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />
sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />
Mnogobrojna istraživanja iz oblasti medicine<br />
pokazuju da se komfor čoveka pre<br />
svega zasniva na određenoj temperaturi<br />
i vlažnosti vazduha. Pod optimalnim se<br />
podrazumevaju sledeće vrednosti: temperatura<br />
najpovoljnja za rad 15-20°C,<br />
temperatura najpovoljnija za proces disanja<br />
18-20°C, temperatura takozvane<br />
zone komfora 16-21°C.<br />
Poznato je da klimu naselja karakteriše<br />
uvećanje dnevne i godišnje amplitude temperature<br />
vazduha. Vazduh u gradu leti je<br />
u proseku 2-4°C topliji , a zimi 1-3°C hladniji<br />
od onog oko naselja. Relativna vlažnost<br />
vazduha u gradu je znatno niža od<br />
vlažnosti vazduha u okolini.<br />
Konvektivne vazdušne struje odvode u gornje<br />
slojeve topliji i suvlji vazduh, zajedno<br />
sa česticama zagađivača i gasovitim štetnim<br />
sastojcima, što prouzrokuje veću oblačnost<br />
nad gradom i predstavlja osnovni razlog niže<br />
zagađenosti gradskog vazduha tokom leta.<br />
uticaj zelenila na<br />
mikroklimat naselja<br />
Krošnje drveća i žbunja najpre apsorbuju<br />
deo sunčeve radijacije, a zatim i stvaraju<br />
senku u prostoru na kome se nalaze. Efikasnost<br />
biljaka zavisi od gustine krošnje,<br />
veličine listova, njihovog rasporeda u<br />
kruni, gustine sadnje, odnosno rasporeda<br />
biljaka. Mnogobrojna merenja temperature<br />
vazduha na različitim visinama, nad<br />
zelenim površinama i nad golim asfaltnim<br />
ulicama i trgovima, pokazuju da oscilacije<br />
u temperaturi tokom različitih doba godine<br />
ili doba dana mogu da budu značajno<br />
različite.<br />
Mašinski (1962) u Moskvi, utvrđuje da je<br />
u pojedinim slučajevima, temperatura vazduha<br />
iznad parka leti za gotovo 7°C niža<br />
od temperature iznad ulice u susedstvu.<br />
Na ovaj način, zelene površine utiču na<br />
izmenu vazdušnih masa, odnosno na prečišćavanje<br />
gradskog vazduha. Blagotvorno<br />
dejstvo biljaka naročito je izraženo tokom<br />
perioda bez vetra.<br />
Istraživanja pokazuju da i u bezvetrenom<br />
periodu vazduh neprekidno struji od zelenih<br />
masiva ka gradskom jezgru, brzinom<br />
koja se u proseku kreće oko 1m⁄s.<br />
Ovaj lagani vetar rashlađuje i provetrava i<br />
delove grada bez zelenila.<br />
Snižavanje temperature vazduha iznad<br />
zelenih površina, kao što su park šuma ili<br />
šuma, veće je u odnosu na površine koje<br />
su male ili biljkama siromašne (skver, drvored).<br />
emisija toplote:<br />
beton 8,5%, opeka 10%,<br />
sivi malter 8,0%...<br />
Biljke i sunce<br />
Toplotni režim određenog područja zavisi<br />
od ukupne količine sunčevog zračenja i<br />
tipa površine na koju ovo zračenje pada.<br />
Tokom dana, sunčevu radijaciju različite<br />
površine upijaju u većoj ili manjoj meri.<br />
Najveće količine apsorbuju asfalt, čelik,<br />
krovovi, zidovi... zbog čega se i najbrže<br />
zagrevaju. Međutim, kao loši izolatori, ovi<br />
materijali se najbrže i hlade, otpuštajući<br />
toplotu u okolni vazduh. Samim tim, temperatura<br />
vazduha iznad ovakvih površina<br />
veća je od temperature vazduha iznad površina<br />
obraslih biljem.<br />
Uzevši u obzir veliki broj istraživanja, može<br />
se zaključiti da prosečno sniženje temperature<br />
dostiže vrednost od 10 do 12%. Nasuprot<br />
letnjem periodu, biljke, naročito listopadne,<br />
zimi daju suprotan efekat.<br />
Već je rečeno da je uticaj zelenih površina<br />
na temperaturni režim naselja uvećan činjenicom<br />
da je vazduh iznad gradova topliji<br />
nego iznad njegove okoline (poslednjih<br />
godina za ovu pojavu aktuelan je pojam<br />
vrela ostrva – heat island).To je naročito<br />
izraženo ukoliko se uz samo naselje nalaze<br />
šume ili bilo koji tip prigradskih zelenih<br />
površina. Fizički zakoni nalažu da topliji<br />
vazduh bude zamenjen hladnijim, svežijim<br />
vazduhom iz okoline.<br />
Dakle, pozitivno dejstvo proporcionalno<br />
je veličini površine koju biljke zauzimaju.<br />
Razlike u stepenu zagrevanja površina<br />
pre svega su posledica različitog stepena<br />
odbijanja sunčevog zračenja, odnosno<br />
koeficijenta refleksije ili albeda.<br />
Prema istraživanjima Kalitine i Šelejhovskog,<br />
potvrđeno je da je albedo zastrtih<br />
površina relativno nizak, zbog čega one<br />
emituju veliku količinu toplote: beton<br />
– 8,5%, sivi malter – 8,0%, opeka – 10%,<br />
kaldrma – 3,0%, tucanik – 2,5%. Toplotno<br />
zračenje zelenih površina potpuno je<br />
drugačije: breza – 38%, glog – 37%, divlji<br />
kesten – 51,5%, jasika – 61,5%.<br />
74<br />
www.build.rs
jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />
šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />
satelitski snimak,<br />
vrela ostrva<br />
Atalanta, SAD<br />
Biljke su razvrstane u četiri kategorije,<br />
prema procentu propuštanja sunčevog<br />
zračenja u zavisnosti od gustine krune:<br />
• biljke vrlo guste krune (divlji kesten,<br />
klen) – 0,83 do 0,86% propuštenog<br />
zračenja<br />
• biljke guste krune (platan, jablan,<br />
lužnjak) – 1,54 do 2,35% propuštenog<br />
zračenja<br />
• biljke srednje guste krune (sofora, bela<br />
vrba, beli dud, čempres) – 2,98 do 4,95%<br />
propuštenog zračenja<br />
• biljke retke krune (katalpa, karagana) –<br />
7,76 do 9,00% propuštenog zračenja.<br />
Biljke i vlažnost<br />
vazduha<br />
U nepovoljne mikroklimatske uslove gradova<br />
svakako spada i niska relativna vlažnost<br />
vazduha.<br />
Efekat vrelog ostrva<br />
Baltimor, SAD<br />
Biljke putem evapotranspiracije ublažavaju<br />
letnje temperature, uvećavanjem relativne<br />
vlažnosti vazduha. Prosečno, odraslo<br />
stablo, srednje visine, može transpiracijom<br />
izbaciti do 400 litara vode na dan, pod<br />
uslovom da u zemljištu ima dovoljno vlage.<br />
Ispitivanja vlažnosti vazduha na različitim<br />
lokacijama, pokazuju da se procenat<br />
relativne vlažnosti smanjuje sa smanjenjem<br />
veličine biljaka i površine pod biljkama.<br />
U istom trenutku, relativna vlažnost vazduha<br />
nad gradskim neozelenjenim površinama,<br />
manja je i za 36% od vlažnosti u<br />
šumi. Na gradskom trgu, vlažnost je za<br />
27% manja od vlažnosti vazduha iznad bulevara.<br />
Domaća istraživanja pokazuju da je<br />
u izvesnim slučajevima vlažnost vazduha<br />
iznad travnjaka oko 12% veća nego nad<br />
pločnikom, ali se ova razlika smanjuje na<br />
visini od 1,5m.<br />
Uvećanje relativne vlažnosti vazduha<br />
oseća se na određenom rastojanju od zelene<br />
površine. Tonev (1950) navodi rezultate<br />
merenja koja pokazuju da pojas drveća<br />
i žbunja uvećava vlažnost oko 8% na rastojanju<br />
od 600m, u umerenim klimatskim<br />
uslovima. Druga merenja pokazuju da se<br />
uticaj biljaka u ovom pogledu oseća približno<br />
do rastojanja koje je 10 do 12 puta veće<br />
od visine pojasa zelenila. Utvrđeno je da<br />
povećanje relativne vlažnosti vazduha od<br />
15% čovek oseća kao sniženje temperature<br />
od 2,8 do 3,8°C. Ova razlika, iako na prvi<br />
pogled neznatna, veoma je značajna.<br />
Biljke i vetar<br />
Kretanje vazduha može delovati na čoveka<br />
pozitivno i negativno. Istraživanja ukazuju<br />
da se čovek oseća najprijatnije pri vetru<br />
čija je brzina od 0,5 do 3m⁄s. U letnjem periodu,<br />
ovaj vetar rashlađuje organizam, čak<br />
i kada se radi o relativno toplom strujanju.<br />
Jak vetar predstavlja smetnju, otežava disanje<br />
i izaziva povećano isparavanje.<br />
Biljke zelenih površina, pre svega drveće i<br />
žbunje, imaju pozitivan uticaj na umanjivanje<br />
snage i brzine vetrova. Često se pojasevi<br />
zelenila postavljaju sa ciljem da ublaže<br />
snagu vetra (vetrozaštitni pojasevi).<br />
Kada je drveće i žbunje grupisano u gust zeleni<br />
masiv, pa čak i kada se radi o pojedinačnim<br />
stablima, zaštita od vetra može da bude<br />
veoma značajna. Izbor vrsta drveća i žbunja<br />
zavisi i od gustine krošnje. Pod ovim se podrazumeva<br />
ne samo propustljivost jedne biljke,<br />
već i ukupna propustljivost čitavog biljnog<br />
pojasa. Najefikasniji su pojasevi čiji je<br />
stepen propustljivosti 30 do 40%, dok se u<br />
SAD optimalnim smatraju pojasevi propustljivosti<br />
50 do 60%. Zimske vetrove bolje<br />
redukuju četinarske vrste, dok suve, letnje<br />
vetrove bolje redukuju lišćari.<br />
Smanjenje brzine vetra zavisi i od visine<br />
drveća. Uočeno je da se efikasna zaštita<br />
postiže do rastojanja koje je jednako petostrukoj<br />
visini pojasa, kao i da brzina vetra<br />
postaje jednaka prvobitnoj na rastojanju<br />
od 15 do 20 visina pojasa.<br />
Uticaj zelenila na<br />
sastav vazduha<br />
Opšte je poznato da biljke povećavaju<br />
količinu kiseonika u vazduhu, istovremeno<br />
smanjujući sadržaj ugljen-dioksida<br />
u njemu. Jedan hektar šume troši na čas<br />
oko 8kg CO 2<br />
, a istu količinu izdahne za<br />
1h približno 200 ljudi. Pokazalo se da pojedine<br />
vrste drveća vrlo različito učestvuju<br />
u procesima razmene gasova. Ako se efikasnost<br />
jele izrazi sa 100 relativnih poena,<br />
pojedine vrste pokazuju sledeće vrednosti:<br />
tisa 118, borovi 164, krupnolisna lipa 450,<br />
berlinska topola 691.<br />
www.build.rs<br />
75
energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />
sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />
Biljke i<br />
aerozagađenje<br />
Aesculus<br />
Hippocastanum<br />
Juglans<br />
Regia<br />
Ribes<br />
Nigrum<br />
Abies<br />
Concolor<br />
Acer<br />
Tataricum<br />
Otpadni gasovi i čestice zagađuju atmosferu<br />
užeg ili šireg područja, u manjem<br />
ili većem stepenu, ponekad sa kritičnim<br />
posledicama. Smrtonosna magla u Liježu<br />
(Belgija) izazvala je stotinu smrtnih slučajeva<br />
tokom 1930. godine, zbog nagomilavanja<br />
zagađivača iz okolne industrije.<br />
Jed na od industrijski najrazvijenijih oblasti<br />
SAD-a, 1948. godine bila je gotovo potpuno<br />
opustela. Najveći broj radnika danima<br />
nije dolazio na posao zbog ogromnog<br />
aerozagađenja, a nekoliko desetina ljudi je<br />
preminulo. Londonska magla, decembra<br />
1952. godine, usmrtila je oko 4.000 ljudi za<br />
samo dve nedelje.<br />
Širenje zagađivača oko izvora zagađenja<br />
zavisi od mnogih elemenata: vrste i jačine<br />
vetra, položaja zagađivača, kvaliteta čestica,<br />
karaktera zaštitne zone itd. Sa povećavanjem<br />
udaljenosti od izvora, smanjuje se<br />
količina zagađujućih čestica u vazduhu.<br />
Različite vrste biljaka zadržavaju različite<br />
količine čestica na lišću i granama. Ispitivanja<br />
pokazuju da četinari na iglicama<br />
zadrže i do 30 puta veće količine čestica<br />
od pojedinih lišćarskih vrsta. Osim toga,<br />
postoji određena zakonomernost u sadržaju<br />
zagađivača pod krunama drveća, zavisna<br />
od godišnjeg doba.<br />
Najveće smanjenje sadržaja čestica oseća se<br />
u septembru (38%), a najmanje u maju (oko<br />
20%). Tokom celog vegetacionog perioda,<br />
prosečan sadržaj zagađujućih elemenata u<br />
vazduhu je za 42% manji nego u okolini.<br />
Sanitarni značaj drveća u sakupljanju čestica<br />
veoma je značajan u zimskom periodu.<br />
Krošnje drveća i bez listova zadržavaju zagađivače<br />
u većem broju (prosečno 37% od<br />
njihove ukupne količine u vazduhu).<br />
Na osnovu istraživanja, izračunato je da tokom<br />
jednog vegetacionog perioda, odrasli<br />
primerci drveća i žbunja mogu da zadrže<br />
sledeće količine mehaničkih čestica: brest<br />
– 28kg mehaničkuh čestica po vegetacionom<br />
periodu, žalosna vrba – 38kg, divlji<br />
kesten – 16kg, mleč – 28kg, javor – 33 kg,<br />
kanadska topola – 34kg, ligustrum – 0.3<br />
kg, zlatna ribizla – 0,5kg.<br />
Akumulacija čestica zagađivača na listovima<br />
drveća i žbunja utoliko je značajnija<br />
ukoliko su zelene površine veće.<br />
Biljke raspolažu izvesnim mehanizmima<br />
kojima se štite od delovanja zagađujućih elemenata.<br />
Ispitivanja govore da većina biljaka<br />
može da podnese, bez vidljivih oštećenja,<br />
količinu taloga od 0,75 do 1,50g/m²/dan,<br />
posebno ako kiša spira većinu nataloženih<br />
čestica, tokom kraćeg vremenskog perioda.<br />
Slične zaključke iznose i istraživači zagađivanja<br />
olovom. I pored izrazito visoke<br />
koncentracije olova na listovima biljaka<br />
duž puteva, nema za sada izveštaja o njihovim<br />
vidljivim oštećenjima.<br />
Biljke filtriraju vazduh i pomoću takozvanog<br />
vertikalnog prečišćavanja vazduha.<br />
Vlažniji i hladniji vazduh iznad zelenih<br />
površina kontinuirano zamenjuje vazduh<br />
nad otvorenim prostorom, odnoseći naviše<br />
sa sobom gasovito zagađenje.<br />
Izbor biljaka zavisi od lokalnih uslova, a<br />
neke od najotpornijih vrsta kod nas su: Ailanthus<br />
glandulosa, Celtis australis, Acer<br />
rubrum, Celtis occidentalis, Cornus mas,<br />
Corylus colurna, Platanus sp., Robinia pseudoacacia,<br />
Juniperus sp., Quercus robur,<br />
Rosa canina, Hedera helix, Thuja occidentalis,<br />
Juglans nigra, Acer platanoides...<br />
U uslovima visoke aerozagađenosti korisno<br />
je: saditi zaštitne pojaseve upravno na<br />
pravac dominantnog vetra; kombinovati<br />
otporne biljke i biljke retke krune sa biljkama<br />
guste i kompaktne krune; koncentrisati<br />
sadnice što bliže izvoru zagađenja;<br />
formirati što šire pojaseve, odnosno što<br />
veće zelene površine.<br />
Acer<br />
Platanoides<br />
Laurus<br />
Nobilis<br />
Sorbus<br />
Aucuparia<br />
Populus<br />
Alba<br />
76<br />
www.build.rs
jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />
šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />
Biljke i jonizacija<br />
vazduha<br />
Vazduh, osim što sadrži molekule različitih<br />
gasova i vodene pare, u svom sastavu<br />
ima i veću ili manju količinu jona. Bioklimatsko<br />
delovanje jonizovanog vazduha<br />
izučavano je naročito sa gledišta njihovog<br />
uticaja na čovekov organizam, odnosno<br />
uticaja jonizacije na ljudsku fiziologiju.<br />
Većina istraživača zaključuje da laki joni<br />
izrazito blagotvorno utiču na efikasnije<br />
usvajanje kiseonika i povećavanje odbrambenih<br />
sposobnosti organizma. Osim toga,<br />
u prisustvu negativnih jona, efikasnije se<br />
odvija razmena materija u organizmu.<br />
Utvrđeno je da je jonizacija gasova u vazduhu<br />
znatno pojačana u prostoru iznad<br />
šuma i ostalih tipova zelenih površina.<br />
Pojačana jonizacija kiseonika iznad šuma<br />
objašnjava se dejstvom lakoisparljivih<br />
supstanci (kakav je terpentin), koje lebde<br />
u vazduhu iznad biljaka i, uz delovanje,<br />
ultraljubičastog zračenja iznad šuma, utiču<br />
na intenzivnije jonizovanje kiseonika.<br />
U šumi je, tokom različitih merenja,<br />
utvrđeno do 2.500 lakih jona kiseonika u<br />
jednom kubnom centimetru vazduha, dok<br />
ih istovremeno, u zatvorenom prostoru<br />
koji dugo nije provetravan, obično bude<br />
stotinak pa čak i manje.<br />
Uticaj biljaka u šumama i zelenim površinama<br />
na broj lakih i teških jona kiseonika,<br />
kao i na odnos između jona različitog naelektrisanja,<br />
proučavan je na različite načine.<br />
Utvrđeno je da vazduh iznad prigradskih<br />
naselja i zelenih površina ima znatno<br />
više lakih jona i da se odnos između pozitivnih<br />
i negativnih jona kreće najčešće oko<br />
optimalne vrednosti od 1,0.<br />
U šumi pored Kijeva utvrđeno je u 1cm³<br />
vazduha 1.020 do 1.390 lakih jona. U okolini<br />
Sankt Petersburga, lakih jona bilo je u<br />
iznosu od 701, u stambenoj četvrti Kijeva<br />
930, a u reonu jedne fabrike 314 u jednom<br />
kubnom centimetru.<br />
Merenjima u Kijevu, utvrđeno je da u 1cm³<br />
vazduha iznad neozelenjenog dvorišta ima<br />
499 lakih jona, u ozelenjenom dvorištu<br />
1.014, a u obližnjem parku 1.178.<br />
Navedena istraživanja pokazala su i da<br />
proizvodnja jona varira od vrste do vrste<br />
biljaka. Najveći uticaj na stvaranje lakih<br />
jona u vazduhu imaju Pinus silvestris –<br />
80%, Betula nana – 64%, Sorbus aucuparia<br />
– 49%... Nisku efikasnost imaju Crategus<br />
oxyacantha – 12%, Tilia parvifolia – 8%...<br />
Fitoncidi<br />
Još 1982. godine utvrđeno je da mnogi biljni<br />
organizmi stvaraju i emituju u okolinu<br />
čestice koje uništavaju pojedine štetne mikroorganizme.<br />
Ove čestice lebde u vazduhu<br />
ili se talože. Naziv – fitoncidi – dobile<br />
su zbog svojih baktericidnih svojstava. Jednu<br />
vrstu bakterija fitoncidi uništavaju, a<br />
druge sprečavaju u razvoju.<br />
Različite vrste imaju različitu sposobnost<br />
produkcije fitoncida: Acer paltanoides –<br />
uništava 12 bakterija u minuti, u vazduhu<br />
iznad biljke, Acer tataricum – 20, Betula<br />
verucosa – 22, Carpinus betulus – 7, Taxus<br />
baccata – 6, Juglans regia – 18, Laurus nobilis<br />
– 15, Cedrus atlantica – 3, Populus<br />
alba – 25, Ribes nigrum – 10...<br />
Osim ovih vrsta, visoku fitoncidnu aktivnost<br />
pokazale su i : Larix europaea, Abies<br />
concolor, Pinus excelsa, Taxodium disticum,<br />
Platanus orientalis, Thuja gigantea,<br />
Cornus mas, Crategus monogyna, Aesculus<br />
hippocastanum...<br />
Fitoncidno delovanje belog bora utvrđeno<br />
je merenjem ukupnog broja bakterija i patogenih<br />
gljiva u 1m³ vazduha iznad borove<br />
šume. U ovom prostoru, izdvojeno je 170<br />
bakterija i 564 gljive (spore). U istoj zapremini<br />
vazduha, iznad brezove šume, bilo<br />
je preko 1.800 bakterija i ogroman broj<br />
patogenih gljiva.<br />
Pojedine biljke iz grupe cvetnih i travnih<br />
vrsta, deluju pogubno na bakterije i gljive:<br />
narcisi, tagetes, cinije...<br />
Efikasnost fitoncidnog delovanja biljaka<br />
nikada nije toliko velika da bi neutralisala<br />
preteranu zagađenost sredine.<br />
Korišćenje ovih biljaka samo je jedan od<br />
dragocenih metoda za ozdravljenje čovekove<br />
sredine, ne jedini i ne najvažniji ■<br />
Pinus<br />
Silvestris<br />
Pinus<br />
Excelsa<br />
Larix<br />
Europaea<br />
Crataegus<br />
Monogyna<br />
Cornus<br />
Mas<br />
Taxus<br />
Baccata<br />
Betula<br />
Verucosa<br />
Cedrus<br />
Atlantica<br />
Crataegus<br />
Oxyacantha<br />
www.build.rs<br />
77
energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />
sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />
Prečišćavanje vazduha<br />
u prostorijama<br />
Tilia<br />
Parvifolia<br />
Thuja<br />
Gigantea<br />
Istraživanja u Americi koja<br />
se odnose na sobno bilje i<br />
njihovu ulogu u prečišćavanje<br />
vazduha, uključuju podatke<br />
vezane za otrove koji se sreću<br />
u zatvorenom prostoru, kao<br />
što su benzol, formaldehid i<br />
trihloretilen<br />
Izvori zagađenja benzolom mogu biti: mastilo,<br />
boje, plastike, deterdženti, duvanski<br />
dim, benzin, sintetička vlakna...<br />
Izvori zagađenja formaldehidom: lepak za<br />
parket, pur-pena, kese, podloga tepiha, prirodni<br />
gas, kerozin, duvanski dim... Izvori<br />
zagađenja trihloretilenom: mastilo za štampač,<br />
sredstva za suvo čišćenje, lakovi...<br />
Efekti koje ovi zagađujući elementi<br />
izazivaju kod čoveka su: nadražaji kože i<br />
očiju, vrtoglavica, malaksalost, mučnina,<br />
glavobolja, drhtanje, gubitak apetita,<br />
bolest krvnog sistema, alergijski dermatitis,<br />
astma... ■<br />
eksperiment u Indiji<br />
Sobne biljke kao KGH sistemi<br />
Carpinus<br />
Betulus<br />
Platanus<br />
Orientalis<br />
Taxodium<br />
Distichum<br />
Betula<br />
Nana<br />
Istraživanja koje je sproveo Indijac Kamal<br />
Meattle, u saradnji sa stručnjacima,<br />
pokazala su da su sobne biljke, naročito<br />
određene tri vrste, izuzetno uticale<br />
na prečišćavanje vazduha u objektu.<br />
Naime, korišćene su Chrysalidocarpus<br />
lutescens, Sanseveria trifasciata i<br />
Epipremnum aureum.<br />
Chrysalidocarpus lutescens uklanja<br />
ugljen-dioksid i pretvara ga u kiseonik.<br />
Potrebno je obezbediti četiri biljke srednje<br />
veličine po osobi. Sanseveria trifasciata<br />
se naziva biljkom za spavaću sobu<br />
jer uspešno redukuje ugljen-dioksid tokom<br />
noći. Potrebno je od 6 do 8 biljaka<br />
po osobi.<br />
Epipremnum aureum uklanja formaldehid<br />
iz vazduha. Izvršen je eksperiment<br />
tako što su ove biljke unete u zgradu staru<br />
20 godina koja je imala 50.000 metara<br />
kvadratnih.<br />
U zgradi je postavljeno oko 1.200 biljaka<br />
za 300 osoba koje su u njoj obitavale. Studija<br />
je pokazala da su, u odnosu na druge<br />
objekte, kod ljudi u ovoj zgradi, smanjeni<br />
sproblemi vezani za iritaciju očiju za<br />
52%, problemi respiratornog sistema za<br />
34%, glavobolje za 24%, astma za 9%.<br />
Ova studija je objavljena 8. septembra<br />
2008. godine, a Vlada Indije proglasila<br />
je ovaj objekat za najzdraviji objekat u<br />
New Delhi-ju. Na osnovu ove studije<br />
dokazano je da je i sama produktivnost<br />
ljudi povećana za 20% ■<br />
dipl. inž. pejzažne arhitekture<br />
Marija Živanović<br />
Chrysalidocarpus<br />
lutescens<br />
Sanseveria<br />
Trifasciata<br />
Epipremnum<br />
Aureum<br />
78<br />
www.build.rs
jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />
šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />
2009. GODINA<br />
IZAZOVA I USPEHA<br />
Tehnix Beo, ćerka-firma<br />
kompanije Tehnix, poznata je na<br />
našem tržištu kao proizvođač<br />
opreme za prečišćavanje otpadnih<br />
voda i distributer opreme i vozila<br />
za komunalne delatnosti.<br />
Specijalno<br />
komunalno vozilo<br />
Ekomunal tip Tehnix<br />
nadogradnja od<br />
14, 16, 18, 20m 3 .<br />
Kvalitet ponude, aktuelnost<br />
aortimana, dobar poslovni<br />
nastup i odnos prema klijentima,<br />
učinili su da se Tehnix<br />
na 2009. godinu osvrće sa<br />
zadovoljstvom zbog ostvarenih<br />
poslovnih planova<br />
Tehnix Beo d.o.o, jedan od ogranaka kompanije<br />
Tehnix i već poznat brend na teritoriji<br />
Srbije i šire, 2009. godinu završava prema<br />
planu a to je – povećanje ukupnog prometa<br />
od 10% u odnosu na 2008. godinu, uprkos<br />
svetskoj ekonomskoj krizi koja se u priličnoj<br />
meri odrazila i na naše tržište.<br />
– Zahvaljujći dobroj organizovanosti cele<br />
kompanije, sopstvenoj proizvodnji, ali i dobrim<br />
smernicama predsednika kompanije<br />
Đure Horvata, zajedno sa svojim prvim menadžerima<br />
suprotstavili smo se krizi na taj<br />
način da je kriza postala izazov i podstrek da<br />
u svakom trenutku znamo gde smo i kuda<br />
idemo – kaže Dušan Grkinić, direktor firme<br />
Tehnix Beo.<br />
U krizi, Tehnix Beo, kao i cela kompanija<br />
Tehnix na Koridoru X<br />
Tehnix, nistu stali, naprotiv – krenuli su u<br />
dalji razvoj i započeli izgradnju nove proizvodne<br />
hale u beogradskom sedištu firme u<br />
Kumodraškoj ulici.<br />
– Uspeli smo da ispratimo neke od većih<br />
projekta koji su ove godine realizovani na<br />
teritoriji Srbije. To su na primer: izgradnja<br />
dela auto-puta Horgoš–Novi Sad (Koridor<br />
X) gde smo isporučili vise separatora (odvajača<br />
taloga, ulja i masti, protoka od 30 do<br />
250l/s sa By passom). Tako smo doprineli zaštiti<br />
životne sredine prečišćavanjem otpadne<br />
vode sa puta na pomenutoj deonici – napominje<br />
direktor firme Tehnix beo.<br />
U novu poslovnu godinu Tehnix beo ulazi<br />
sa uspešnom godinom iza sebe, ali i sa namerom<br />
da nastavi sa razvojem ■<br />
Biorotor Tehnix<br />
poslovno-stambeni kontejneri<br />
Separator<br />
Mobilna naftna pumpa<br />
Savremeno upravljenje otpadom MBT (mehaničko, biološko, termičko )<br />
od 25.000 do 300.000 ES<br />
komunalni<br />
kontejner<br />
TEHNIX BEO<br />
Kumodraška br.265; 11000 Beograd<br />
tel: +381 11 3978 775; 3978 776<br />
3978 799; 3979 051<br />
beograd@tehnix.com<br />
www.tehnixbeo.rs; www.tehnix.com<br />
www.build.rs<br />
79
energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />
sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />
NABIJENA<br />
ZEMLJA<br />
Nk’Mip Desert Cultural Centre,<br />
Kanada, projekat firme<br />
Hotson Bakker Boniface Haden<br />
Architects - zemljani zid<br />
dug 80 i visok 5,5 metara<br />
Građenje nabijenom zemljom potiče od najstarijih vremena bu-<br />
dući da se zasniva na građevinskom materijalu koji je svuda oko<br />
nas, i to u svom prirodnom, nepečenom obliku. Poslednjih go-<br />
dina počinje ponovna aktuelizacija ovog sistema gradnje koji<br />
izlazi u susret zahtevima održivosti, a savremena arhitektura<br />
već mu je pružila priliku<br />
www.gradjevinarstvo.rs<br />
Zahvaljujući osnovnoj sirovini, zidovi<br />
od nabijene zemlje imaju odličan termički<br />
potencijal, dugotrajni su, veoma<br />
jaki i sposobni da nose opterećenja. Gradnja<br />
zidovima od nabijene zemlje može<br />
se primenjivati tamo gde nema dovoljno<br />
građevinskog drveta, a kvalitetne zemlje<br />
za gradnju ima u izobilju.<br />
Ukoliko na lokaciji nema prirodne sirovine<br />
podesne za gradnju, ona se može dopremiti<br />
kamionima, ali tada uvek ostaje pitanje<br />
opravdanja takve zamisli iz nekoliko<br />
razloga:<br />
• sklad objekta sa svojim prirodnim<br />
okruženjem<br />
• povećani troškovi izgradnje<br />
• uticaj transporta na emisiju CO ... 2<br />
Zemlja koja se koristi mora ispunjavati<br />
određene zahteve u pogledu sastava (pesak,<br />
šljunak i glina), a nekada joj se mogu<br />
dodavati i stabilizatori – portland cement.<br />
Naravno, budući da gradnja objekata od<br />
nabijene zemlje danas ima smisla samo ako<br />
se govori o vrhunskom ekološkom objektu,<br />
upotreba cementa je sporno pitanje<br />
zbog emisije CO 2<br />
koja je prati. O ovome<br />
se vode brojne rasprave, ali, s obzirom da<br />
zemlja nema svuda idealan sastav, upotreba<br />
cementa najčešće ostaje na snazi.<br />
izgradnja objekata<br />
od nabijene zemlje<br />
Način gradnje se zasniva na postavljanju<br />
dvostrane oplate u koju se zemlja nabija<br />
stvarajući zidna platna (oplata kao za betonski<br />
zid). Nakon nabijanja zemlje oplata<br />
se može ukloniti odmah, a potrebno je nekoliko<br />
toplih i suvih dana kako bi se zid<br />
osušio i stekao trajnu čvrstinu.<br />
Kao što je to slučaj sa čvrstoćom betona,<br />
nabijena zemlja će nastaviti da jača i<br />
nakon početka upotrebe objekta (dakle,<br />
nema nikakvih prekida radova dok se zid<br />
u potpunosti osuši). Zrenje zida može da<br />
potraje i do dve godine, zavisno od debljine,<br />
klimatskih uslova, itd. Kada se proces<br />
zrenja završi, zid od nabijene zemlje ima<br />
slične osobine kao zidani zid od kamena.<br />
U smešu od koje se pravi zid neki graditelji<br />
dodaju drobljeno staklo starih flaša u boji<br />
ili komade drveta kako bi dobili zanimljiviji<br />
izgled površine zida.<br />
Debljina takvog zida nekada je obično bila<br />
veća od 30cm kako bi bila obezbeđena<br />
njegova čvrstoća. Međutim danas, korišćenjem<br />
savremenih alata i mehanizacije,<br />
oplata se može postaviti na 10-25cm.<br />
Za nabijanje se koristi pneumatski ili ručni<br />
alat koji nabija zemlju na oko 50% njene<br />
prvobitne visine u oplati. Proces nabijanja<br />
vrši se u slojevima dok se ne dostigne željena<br />
visina. Kada se do nje stigne, oplata<br />
može biti uklonjena odmah. To znači da<br />
nije potrebno obezbediti oplatu za ceo<br />
objekat odjednom već se može graditi u<br />
etapama, i to bez zadržavanja radova dok<br />
napravljeni zid sasvim ne očvrsne.<br />
Uklanjanje oplate odmah po postavljanju<br />
zida neophodno je naročito onda kada površini<br />
zida želimo da damo neku teksturu,<br />
jer već nakon jednog časa postaje pretvrda<br />
za obradu običnim alatom.<br />
Drugo o čemu se mora voditi računa<br />
jeste kvašenje zidova koji su izloženi atmosferskim<br />
padavinama u toku gradnje<br />
(dok još nije završen krov, streha, izolacija<br />
sokle i sl). U SAD postoji nekoliko<br />
proizvoda namenjenih specijalno za zaštitu<br />
zidova od zemlje.<br />
Danas se zidovi od nabijene zemlje postavljaju<br />
duž klasičnih temeljnih traka od nabijenog<br />
ili (lako)armiranog betona, ili na<br />
betonsku ploču. Između zida od zemlje i<br />
betona obično se postavlja izolacija (najčešće<br />
EPS, PU i sl).<br />
Žarka Jelića 1, 11272 Dobanovci<br />
tel/fax: 011 2162 658<br />
mob: 060 3331 020<br />
e-mail: boris.butric@ymail.com<br />
www.bbg.co.rs<br />
◄ Plastični distanceri za zidove<br />
(vertikalne konstrukcije)<br />
▲ Plastični zig-zag distancer za slobodnu<br />
neuvezanu armaturu<br />
80<br />
▲ Čelični distancer www.build.rs<br />
za armaturnu mrežu
jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />
šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />
detalj ugradnje<br />
prozora<br />
projekat eden<br />
kornvol, Engleska<br />
unutrašnji zidovi<br />
od nabijene zemlje<br />
Posebna pogodnost zidova od zemlje<br />
jeste u tome što su veoma zahvalni za<br />
saradnju tokom celog veka objekta. U<br />
njih se jednostavno može ukucati ekser<br />
ili zavrtanj a svako oštećenje lako se sanira<br />
dodavanjem sveže vlažne zemlje na<br />
to mesto koja će sa zidom ubrzo stvoriti<br />
homogenu masu.<br />
Karakteristike zidova<br />
od nabijene zemlje<br />
Toplotni kapacitet zidova od nabijene<br />
zemlje verovatno ne bi trebalo posebno<br />
naglašavati. Njihova homogena masa<br />
omogućava sporo zagrevanje i hlađenje. U<br />
nekim slučajevima ova karakteristika zida<br />
od nabijene zemlje može u potpunosti<br />
otkloniti potrebu za hlađenjem i zagrevanjem<br />
prostora.<br />
Danju prikupljena toplota noću će biti<br />
emitovana u prostorije, a noću sakupljena<br />
hladnoća u toku dana će osvežavati unutrašnji<br />
prostor. Iz tog razloga zidovi od nabijene<br />
zemlje često se koriste kao masivni<br />
zid za gradnju Trombovog zida u objektima<br />
pasivne solarne gradnje. Međutim,<br />
kada spoljašnji zid čine samo zidovi od nabijene<br />
zemlje, oni uglavnom nisu dovoljan<br />
toplotni izolator prostora. Poput opeke ili<br />
betona, ovi zidovi moraju imati dodatnu<br />
termoizolaciju u hladnijim klimama.<br />
Sa druge strane, gustina i čvrstina zidova<br />
od nabijene zemlje predstavlja odličnu<br />
zvučnu izolaciju. Takođe, treba pomenuti<br />
i izuzetne protivpožarne karakteristike<br />
ovih zidova.<br />
Zidovi od nabijene zemlje mogu se prilagoditi<br />
različitim klimatskim uslovima<br />
ali i različitoj građevinskoj praksi u zemljama<br />
sveta u smislu završne obrade<br />
zida, vrste izolacije, oblaganja drvetom,<br />
malterom, itd ■<br />
Nabijena zemlja kod nas<br />
Gradnja nabijenom zemljom bila je veoma<br />
rasprostranjena na području Vojvodine –<br />
naboj. Neke od ovih kuća odolevaju zubu<br />
vremena i više od dva veka. Tehnika gradnje<br />
naboja sastojala se u postavljanju oplate<br />
od dve daske i nabijanja zemlje u visini<br />
10-20cm između njih, zatim horizontalnog<br />
postavljanja trske kao dodatne armature u<br />
zidovima, pa nabijanja sledećeg sloja.<br />
Toplotne karakteristike ovih zidova popravljane<br />
su mešanjem zemlje sa seckanom<br />
slamom i plevom a zid se sa unutrašnje i<br />
spoljašnje strane dodatno oblagao slojem<br />
maltera od blata (na mestima gde je obloga<br />
zida oštećena jasno su vidljivi slojevi naboja<br />
do pedalj visine).<br />
Napomena: Ne treba mešati kuće od naboja<br />
sa čatmarama na čijim se zidovima,<br />
na mestu oštećenja takođe može videti<br />
zemlja pomešana sa plevom. Konstruktivni<br />
sistem čatmara ne sastoji se od nosećih<br />
zidova od nabijene zemlje, već od drvene<br />
bondruk konstrukcije koja se ispunjava<br />
pletenim prućem (pletom) i malteriše zemljom.<br />
Plet i zemljani malter sa plevom<br />
nazivaju se čatma (pleter) i po njima su ove<br />
kuće i dobile ime ■<br />
Trombov zid - pola veka deo pasivne solarne arhitekture<br />
Trombov zid je izum francuskog inženjera<br />
Feliksa Tromba (Félix Trombe) iz 1956.<br />
godine. Koncept radi na principu akumulacije<br />
sunčeve toplote i njenog emitovanja<br />
u unutrašnjost objekta u toku noći.<br />
Na osunčanoj strani objekta postavlja se<br />
zid načinjen od materijala koji može da se<br />
ponaša kao termička masa - kamen, metal,<br />
beton, opeka ili rezervoar za vodu (termička<br />
masa - eng. thermal mass - kapacitet materijala<br />
da zadržava toplotu).<br />
Sa spoljašnje strane tog masivnog zida,<br />
poput staklene fasade, postavlja se dobro<br />
izolovana staklena površina (IGU) dok između<br />
ova dva zida, masivnog i staklenog,<br />
ostaje prazan vazdušni prostor.<br />
Danas je sasvim uobičajeno da se Trombovim<br />
zidom naziva i slučaj kada je<br />
vazdušna komora između masivnog i<br />
staklenog zida zapravo čitava prostorija<br />
(predsoblje, trem, trpezarija, zimska bašta<br />
i sl) ■<br />
www.build.rs<br />
81
oglasi<br />
Proizvodni program:<br />
■ solarni-kombinovani bojleri<br />
160-5000 l<br />
■ ekspanzione posude<br />
5-1500 l<br />
■ hidroforske posude<br />
■ dimne cevi<br />
O.D. Zavarivač<br />
Zaječarska bb, 19227 Zvezdan, Zaječar<br />
tel. 019/613-406 i 019/613-473<br />
www.zavarivaczajecar.co.rs<br />
“Frigoremont” DOO<br />
Vlaška bašta 4a 11500 Obrenovac<br />
tel/fax: 011 87 20 246<br />
mob: 064 13 62 176<br />
Servis, remont i montaža rashladnih<br />
i klimatizacionih kompresora,<br />
postrojenja i opreme<br />
82 www.build.rs
oglasi<br />
www.build.rs 83
oglasi<br />
84 www.build.rs
informator<br />
građevinske<br />
industrije<br />
building<br />
construction<br />
directory<br />
Javite se za oglašavanje!<br />
naručite<br />
besplatan<br />
primerak<br />
(narudžbenica na sledećoj strani)<br />
www.construction.rs<br />
www.gradjevinarstvo.rs<br />
Infonet Group<br />
Izvorska 41, Beograd<br />
tel/fax: +381 11 35 71 509<br />
+381 11 35 71 510<br />
info@gradjevinarstvo.rs
Predstavljanje u <strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>u<br />
Tržište<br />
Nijedan časopis nema bolju pokrivenost industrije sa najvećim<br />
obrtom kapitala u Srbiji<br />
Izdavač<br />
Renomirani izdavač sa svojom redakcijom garantuje izbor novosti<br />
i tema koje će privući veliki broj redovnih čitalaca<br />
Besplatna distribucija<br />
Izvođači radova, proizvođači materijala, trgovci, projektanti, inženjeri,<br />
preduzetnici...<br />
<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong> je jedini časopis o građevinarstvu koji ne čeka da bude<br />
kupljen, on direktno stiže do vašeg potencijalnog komitenta<br />
Internet<br />
Kompletan sadržaj predstavljen je i na www.build.rs<br />
Oglašavanje<br />
<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong> vam omogućava najefektnije predstavljanje vaših<br />
proizvoda i usluga na tržištu Srbije, maksimum odnosa cena-kvalitet<br />
Infonet Group, Izvorska 41, Beograd, tel: +381 (0)11 3571 509, 3571 510 info@build.rs<br />
(narudžbenicu 12 čitko popuniti i poslati faksom, poštom ili elektronskom poštom)<br />
Preduzeće<br />
Ime i prezime<br />
narudžbenica za naša izdanja<br />
Funkcija<br />
Adresa<br />
Mesto<br />
Telefon<br />
Telefon<br />
Mob. tel.<br />
Fax<br />
E-mail<br />
Web<br />
PIB<br />
Opis<br />
delatnosti<br />
Ulica i broj<br />
Mesto<br />
( )<br />
( )<br />
( )<br />
( )<br />
Mat. br.<br />
Broj zaposlenih<br />
1 do 10<br />
11 do 25<br />
26 do 50<br />
51 do 100<br />
101 do 500<br />
više od 500<br />
Popunite ako želite dostavu na kućnu adresu<br />
DA, možete koristiti ove podatke i slati nam informacije vezane za delatnost<br />
DA, želim da dobijam besplatan primerak poslovnog <strong>magazin</strong>a <strong>BUILD</strong><br />
DA, želim da dobijam besplatan primerak kataloga Građevinarstvo i opremanje*<br />
* samo za preduzeća m.p.<br />
tačnost podataka overava
Besplatni poslovni <strong>magazin</strong><br />
građevinske industrije<br />
Free business construction industry <strong>magazin</strong>e<br />
Tema narednog broja:<br />
SAJAMSKI BROJ /build 13/<br />
Topic for next issue:<br />
FAIR ISSUE /build 13/<br />
REGISTRUJTE SE ZA BESPLATNE PRIMERKE!<br />
Izvorska 41, Beograd, tel: 011/3571 509 • www.build.rs