19.01.2015 Views

BUILD No.12 - BUILD magazin

BUILD No.12 - BUILD magazin

BUILD No.12 - BUILD magazin

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Tema broja<br />

KGH<br />

sistemi 24<br />

Sadržaj<br />

info www.gradjevinarstvo.rs 8<br />

sajmovi BelRE – četvrti put 19<br />

poslovanje Obnovljivi izvori energije 22<br />

tema broja Energetska sertifikacija zgrada 24<br />

Mašinski i elektroinženjeri – najbolji<br />

prijatelji arhitekata i investitora 25<br />

Modelovanje energetski<br />

efikasnih zgrada 26<br />

Klima i rashladna oprema i kanali<br />

(SOKO INŽINJERING) 30<br />

Proizvodnja klima komora i<br />

izvođenje termotehničkih instalacija<br />

(RACIONALIZACIJA ENERGIJE) 31<br />

Pasivna zaštita od požara<br />

(VIS COMPANY) 32<br />

KGH oprema domaće proizvodnje<br />

(FON INŽINJERING) 33<br />

Trag dubok dvadeset godina<br />

(COMPREX) 34<br />

Termoenergetska postrojenja i<br />

pločasti izmenjivači toplote (TRACO) 35<br />

NIBCO cevovodi (STEPEN) 36<br />

ASHRAE menja pravila 37<br />

Podno grejanje kablovima i<br />

mrežicama (SOBEL) 38<br />

Toplotne pumpe (GEOTEMPUS) 39<br />

Budite u toku – potpuno besplatno<br />

pratite vesti iz struke 40<br />

Solarni sistemi (S.O.K.) 41<br />

Izolacija za KGH sisteme<br />

(KNAUF INSULATION) 42<br />

MIKOTERM kotlovi 43<br />

Formula za racionalizaciju energije<br />

(TERMOENERGETIKA) 44<br />

Rashladna oprema (VAKOS) 46<br />

Iskra koja pokreće sve (KATANA) 47<br />

Sve prednosti kotlova na pelet<br />

(RADIJATOR INŽENJERING) 48<br />

Obnovljiva energija u Vašem domu<br />

(ALFA PLAM) 49<br />

zanimljivosti Podzemni gradovi Kapadokije 50<br />

promo Logistika: skladišta<br />

(TRIMO INŽENJERING) 52<br />

Krovni izolacioni sendvič paneli<br />

(KINGSPAN) 54<br />

Lake čelične pocinkovane<br />

konstrukcije (VOS-SYSTEM) 56<br />

Dekorativni ogradni paneli<br />

(VOS-SYSTEM) 57<br />

Kalzip ® FC Fasadni sistem<br />

(ALUMINIJUMSKI KROVNI SISTEMI) 58<br />

Dizalice Demag (TECON SISTEM) 60<br />

Toplo cinkovanje za dug vek<br />

metala (CINKARA) 61<br />

Enterijeri po meri<br />

(ENTERIJER JANKOVIĆ) 62<br />

CCTV i protivprovalni sistemi<br />

(PROCAR SECURITY) 64<br />

Partnerstvo Keraben – Polykem Sr<br />

(POLYKEM SR) 65<br />

Samouklapajući krovni profil Piano<br />

(INM) 66<br />

Perlit – savršena izolacija (TERMIKA) 68<br />

Vaš pouzdan partner u gradnji<br />

(PUT INŽENJERING) 70<br />

Kran platforma ojačana Tensar<br />

geomrežama (LIPEX) 71<br />

Privremene ograde i platna u<br />

građevinarstvu (SIGMA PROMET) 72<br />

green build Sve uloge zelenih površina – Uticaj<br />

zelenih površina na kvalitet vazduha 73<br />

2009. – godina izazova i uspeha<br />

(TEHNIX BEO) 79<br />

Nabijena zemlja 80<br />

narudžbenica 86<br />

Potražite<br />

u ovom broju...<br />

Kompletan sadržaj<br />

i sve prethodne<br />

brojeve<br />

pronaći ćete na adresi<br />

www.<strong>BUILD</strong>.rs


Modelovanje<br />

energetski<br />

efikasnih<br />

zgrada<br />

26<br />

73<br />

Ekonomski podsticaj<br />

za proizvodnju<br />

električne energije iz<br />

obnovljivih izvora<br />

22<br />

Sve uloge<br />

zelenih površina<br />

Uticaj zelenih površina<br />

na kvalitet vazduha<br />

...opširnije na www.Gradjevinarstvo.rs<br />

ASHRAE<br />

uvodi energetski<br />

razred za zgrade<br />

24<br />

80<br />

Gradnja<br />

nabijenom<br />

zemljom<br />

INDEX OGLASA<br />

Almina www.almina.co.rs 57<br />

Aduro Quadrum www.hausbau.rs 63<br />

BBG materijali www.bbg.co.rs 80<br />

Beogradski sajam www.seebbe.com 67<br />

Blankal 883 nenad.milenkovic68@yahoo.com 14<br />

BRM&Spasić www.brmspasic.com 19<br />

Build <strong>magazin</strong> www.build.rs 7<br />

BWK Engineers www.bwk.rs 27<br />

Doka SЕRB www.doka.com 3<br />

Fibroplast www.fibroplast.rs 23<br />

Gates www.gates.co.rs 10<br />

IMI International www.imi-international.rs 40<br />

Instalacija inženjering www.instainz.co.rs 25<br />

Izoteh www.izoteh.rs 59<br />

Izoterm-Plama www.izoterm-plama.rs 12<br />

Jadranski sajam www.adriafair.co.me 51<br />

Kamini Đapo www.kamini-djapo.co.rs 11<br />

K.E.P. www.kep.co.rs 18<br />

Kingspan www.kingspan.co.rs 55<br />

Klima M www.klima-m.rs 37<br />

Kronin kronin.zr@gmail.com 28<br />

Layher www.layher.rs 17<br />

LEGI SGS www.legi.rs 15<br />

Makel-elektro www.brilum.rs 2<br />

Megal www.megal.co.rs 50<br />

Novomatik hem www.novomatikhem.rs 29<br />

Portal Gradjevinarstvo.rs www.gradjevinarstvo.rs 20<br />

Potex www.potex.co.rs 13<br />

Rolomatik www.rolomatik.com 69<br />

Šutex www.sutex.co.rs 8<br />

Termodom www.termodom.rs 16<br />

TopTherm www.hoval.rs 45<br />

RUBRIKA OGLASI<br />

ACS shop&service www.acs-klime.rs 84<br />

Aleksić www.limarijaaleksic.rs 84<br />

Frigoremont frigoremont@gmail.com 82<br />

Gradjevinarstvo www.gradjevinarstvo.rs 84<br />

Granora www.granora.net 84<br />

Kolubara gas tomic.miloje@nadlanu.com 83<br />

Mega Plam megaplam@ptt.rs 83<br />

Merion www.merion.rs 82<br />

Nameštaj www.namestaj.info 83<br />

TI - Termo-inženjering ti.boba@yahoo.com 82<br />

Wind tehnika www.windtehnika.co.rs 83<br />

Zavarivač-Zaječar www.zavarivaczajecar.co.rs 82


MA BILI MI<br />

MAJSTORI<br />

Slika o nekoj profesiji formira se iz mnogo izvora,<br />

međutim, svaka je sama odgovorna za konačnu<br />

sliku koju tržište i potrošači imaju o njoj. S obzirom<br />

da ne možemo računati na svest svih pojedinaca<br />

iz branše da će se zalagati za opštu stvar, ovo<br />

se postiže udruživanjem u organizacije koje okupljaju<br />

profesionalce i zastupaju njihove interese.<br />

Kada govorimo o građevinarstvu, skoro vek i po<br />

imamo Inženjersku komoru, a tu su i mnoge druge<br />

organizacije. Međutim, na tržištu se ne vidi njihov<br />

uticaj. Odluke donesene na sastancima građevinskih<br />

esnafa imaju veoma malo, zapravo i nemaju,<br />

uticaja na stanje ili na sliku o građevinskoj struci.<br />

Ali sledeće stvari itekako imaju:<br />

Primer prvi: izvođač radova daje ponudu investitoru<br />

za nadogradnju sprata i potkrovlja sa radovima<br />

navedenim po stavkama. Ponuda je bila bolja od<br />

drugih i dobio je posao. Zatim je uneo nekoliko<br />

stavki sa naznakom: dodatni radovi. Tu je bilo navedeno<br />

rušenje starog nazitka i postavljanje skele.<br />

Legalno Verovatno. Moralno Sigurno ne.<br />

Primer drugi: statičar dimezioniše slemenjaču od<br />

16x32x900cm (koja je pritom položena na armiranobetonsku<br />

gredu 20x40cm), uz tvrdnju da najveće<br />

opterećenje leži upravo na njoj. Ne na podrožnjačama,<br />

ne na venčanici... U istom maniru letve su<br />

dimenzionisane sa 5x5cm.<br />

Za podizanje ovakve slemenjače iznajmljivan je kamion<br />

sa dizalicom, a za ukucavanje ovih letvi majstori<br />

su morali da koriste veće čekiće, troše mnogo<br />

više snage, rade duže i, naravno, da koštaju više.<br />

Ovo su primeri iz jeseni 2009. godine. One godine<br />

koja će biti upamćena po padu prometa u<br />

građevinarstvu od 30, 40 ili 50 odsto(). Kako firme<br />

koje rade po zakonu, i zakonu časti, upadaju u<br />

blokade i gase se, a one koje rade ovako uzimaju<br />

dobre poslove u mesecima najveće stagnacije u<br />

izgradnji Kako na tržištu postoje profesionalci<br />

sa dugogodišnjim iskustvom koji su toliko daleko<br />

od osnovnih znanja iz teorije i prakse Lako. Lako<br />

onda kada klijent ne zna kome da se obrati.<br />

Da li zaista očekujemo da neko ima vremena i znanja<br />

da ispita sve ponude do kojih može doći, da<br />

proveri nečiju kompetentnost, da načuje sve naše<br />

priče koje pričamo među sobom da je taj i taj tu<br />

i tu napravio to i to i oštetio klijenta za toliko i<br />

toliko Više nam odgovara da sami pokušamo da<br />

nađemo svoju ovcu za šišanje To je posao – kaže se.<br />

Pa, kad je to posao, onda i ne treba da se nada boljem<br />

od 2009. godine.<br />

Pitanjima nezakonitosti kod konkurencije treba<br />

da se bave državni organi, ali pitanjem moralnosti<br />

u struci, standarda, ne samo za izvođenje radova,<br />

već i za odnos prema klijentu, moraju da se bave<br />

strukovna udruženja. Ovo naravno ne podrazumeva<br />

optužbe, javne ili u četiri oka, već podrazumeva<br />

garancije, makar i umerene, za nekog profesionalca<br />

ili izvođača iz svojih redova.<br />

Kada bi se firme koje na tržištu predstavljaju<br />

konkurenciju jedna drugoj udružile i dogovorile<br />

osnovne standarde po kojima će raditi, bilo to<br />

odsustvo sitnih šićarenja na račun investitora ili<br />

insistiranje na kvalitetnijim materijalima i poboljšanoj<br />

energetskoj efikasnosti, i kao udruženje<br />

nastupile na tržištu... Tada bi klijent mogao da se<br />

obrati udruženju, da uzme ponude i izabere. Nije<br />

preterano optimistično reći da u takvim uslovima,<br />

gde su sigurnost i prisnost komunikacije na višem<br />

nivou, sama cena ne mora biti presudni faktor.<br />

Reference koje bi ostale iza članova udruženja<br />

predstavljale bi najbolju garanciju budućim klijentima.<br />

Kada je naš zubar ili automehaničar prebukiran,<br />

pošalje nas kod prijatelja za koga zna da<br />

će nam završiti posao kvalitetno i po sličnoj ceni.<br />

U građevinarstvu su veći ulozi, pa i princip treba<br />

da bude ozbiljniji...<br />

...Udruženje izvođača grubih radova tog i tog grada<br />

ili opštine, Izvođači gipsanih radova u enterijeru,<br />

Udruženje instalatera grejnih instalacija i kotlova,<br />

vodovodnih instalacija ili sigurnosnih sistema,<br />

Udruženje parketara, tapetara, molera, Grupa izvođača<br />

za ugradnju stolarije, Društvo projektanata<br />

i dizajnera enterijera, Udruženje stovarišta Ibarske<br />

magistrale, Novosadskog puta ili Trošarine...<br />

Sva ova udruženja mogla bi imati povoljnije uslove<br />

kod dobavljača, bližu komunikaciju sa drugim<br />

udruženjima što bi klijentu omogućilo siguran<br />

izbor izvođača završnih ili dodatnih radova, sajt<br />

udruženja bio bi vidljiviji na internet-pretragama,<br />

troškovi marketinga bili bi podeljeni...<br />

Mož’ tako, a mož’ i ovako...<br />

Da nam Nova ne bude ovako.<br />

Sve najbolje, vidimo se na Sajmu,<br />

Urednik,<br />

Mladen Bogićević<br />

REDAKCIJA<br />

GLAVNI UREDNIK<br />

Tomislav Stamenić<br />

UREDNIK<br />

Mladen Bogićević<br />

IZVRŠNI UREDNIK<br />

Aleksandra Jovanović<br />

DIZAJN I PRIPREMA<br />

Ivan Anđelovski<br />

Vladimir Končarević<br />

DIREKTOR MARKETINGA<br />

Dunja Filipović<br />

MARKETING<br />

Jelena Božić<br />

Tanja Vićentijević<br />

Goga Lukić<br />

Katarina Đurić<br />

Jelena Hajduković<br />

Monika Ilomanoski<br />

Stana Arsenić<br />

Srbijanka Savić<br />

Marina Puljko<br />

Milica Rakić<br />

OBRADA I UNOS PODATAKA<br />

Emilija Mitić<br />

FINANSIJE<br />

Sandra Todorović<br />

IZDAVAČ<br />

Izvorska 41<br />

11030 Beograd<br />

tel/fax: +381 11 35 71 509<br />

+381 11 35 71 510<br />

e-mail: info@infonetgroup.com<br />

www.infonetgroup.com<br />

Izdavač ne snosi odgovornost za istinitost<br />

i verodostojnost objavljenih oglasa<br />

i promotivnih tekstova<br />

ŠTAMPA<br />

Rotografika d.o.o.<br />

Segedinski put 72<br />

24000 Subotica<br />

ISSN 1452-8495<br />

CIP<br />

Katalogizacija u publikaciji<br />

Narodna biblioteka Srbije<br />

Beograd 624<br />

COBISS.SR-ID 139422220


Da li znate...<br />

... da Build <strong>magazin</strong> četiri puta godišnje potpuno<br />

besplatno stiže na adrese svih proizvođača, distributera,<br />

uvoznika, predstavništava, ustanova, organizacija, strukovnih<br />

udruženja, lokalnih vlasti, biroa i pojedinaca u Srbiji koji su<br />

profesionalno vezani za građevinsku industriju<br />

Da li znate...<br />

... da je Build <strong>magazin</strong> izuzetno sredstvo za promociju<br />

Vaše kompanije, proizvoda, usluge ili tehnologije


info<br />

CTBUH menja kriterijume za<br />

rangiranje najviših zgrada<br />

Savet za visoke zgrade i urbane sredine -<br />

CTBUH (Council on Tall Buildings and<br />

Urban Habitat), međunarodna organizacija<br />

koja ustanovljava visinu objekata širom<br />

sveta i proglašava pobednika titulom<br />

Najviša zgrada na svetu (World’s Tallest<br />

Building), objavila je promene u svojim<br />

kriterijumima.<br />

Promene koje je objavio Komitet za visinu u<br />

okviru CTBUH-a nastale su kao odgovor na<br />

trendove koji su se pojavili poslednjih godina<br />

u gradnji oblakodera. Umesto prethodne<br />

definicije da se visina meri od trotoara kod<br />

glavnog ulaza do vrha (Height is measured<br />

from the sidewalk outside the main entrance<br />

to…), od sredine novembra 2009. godine<br />

važiće nova definicija:<br />

Visina se meri od nivoa najnižeg, značajnog,<br />

otvorenog, pešačkog ulaza do... (Height is<br />

measured from the level of the lowest, significant,<br />

open-air, pedestrian entrance to…).<br />

Ovo bi trebalo da raščisti zabunu koja se<br />

pojavljivala kada je trebalo meriti visinu<br />

objekata koji imaju nekoliko pešačkih ulaza,<br />

ili se nalaze u neurbanizovanim sredinama.<br />

Jedna od stvari koja će se dogoditi kao<br />

posledica ovog merenja jeste da će Burj<br />

Dubai uoči otvaranja u januaru 2010. godine<br />

postati zvanično još viši objekat, s<br />

obzirom da će biti meren od nivoa najnižeg,<br />

od tri, glavna pešačka ulaza.<br />

Nešto slično će se dogoditi i sa Trampovom<br />

kulom-hotelom u Čikagu (Trump International<br />

Hotel & Towers), samo što će u ovom slučaju<br />

doći do pomeranja na listi najviših objekata<br />

sveta. Naime, tako dobijenih dodatnih<br />

27 stopa, oko 9m, u visini, znači da će Trampova<br />

kula prestići Jin Mao kulu u Šangaju na<br />

6. mestu najviših završenih zgrada na svetu.<br />

– Kao što se može zaključiti prema sastavu<br />

Komiteta koji čine arhitekte, inženjeri,<br />

izvođači, investitori, vlasnici objekata i naučnici,<br />

bilo je mnogo različitih mišljenja<br />

tokom poslednje dve godine otkada smo,<br />

sa Burj Dubai-jem uvideli da postojeći<br />

sistem mora da se menja – rekao je Peter<br />

Weismantle, predsedavajući CTBUH-ovog<br />

Komiteta i direktor Supertall Building<br />

Technology u okviru biroa Adrian Smith +<br />

Gordon Gill Architecture u Čikagu.<br />

Takođe, Komitet je rešio da odbaci dosadašnji<br />

kriterijum Visina do krova (Height to Roof).<br />

NOVI CTBUH KRITERIJUMI<br />

Kriterijumi visina za oblakodere orgnizacije<br />

CTBUH raspoređene su u tri kategorije:<br />

1. Visina do arhitektonskog vrha (Height<br />

to Architectural Top): Ova visina se meri<br />

od nivoa najnižeg, značajnog, otvorenog, pešačkog<br />

ulaza do arhitektonskog vrha zgrade,<br />

uključujući eventualnu šiljkastu konstrukciju<br />

na vrhu, ali ne i antenu, jarbol za zastave ili<br />

bilo koji drugi funkcionalni-tehnički dodatak i<br />

opremu. Ova mera je osnovno merilo po kom<br />

CTBUH određuje najviše objekte na svetu.<br />

2. Najviši korisni sprat (Highest Occupied<br />

Floor): Ova visina se meri od nivoa najnižeg<br />

značajnog, otvorenog, pešačkog ulaza do najvišeg<br />

korisnog sprata unutar zgrade.<br />

3. Visina do vrha (Height to Tip): Ova visina<br />

se meri od nivoa najnižeg, značajnog, otvorenog,<br />

pešačkog ulaza do najviše tačke na objektu,<br />

nezavisno od materijala ili uloge tog najvišeg<br />

elementa (uključujući antene, jarbole, reklame i<br />

druge funkcionalno-tehničke dodatke) ■<br />

– Ova kategorija imala je smisla u eri zgrada<br />

koje su se završavale ravnim krovom, ali<br />

danas je na novim arhitektonskim rešenjima<br />

veoma teško, ili nemoguće, definisati<br />

šta je, zapravo, krov – kaže izvršni direktor<br />

CTBUH-a Antony Wood.<br />

Trampova kula u Čikagu<br />

Burj Dubai,<br />

poslednje faze izgradnje<br />

pred otvaranje u januaru<br />

2010. godine<br />

Jin Mao, Šangaj<br />

8


Nastavlja se gradnja najviše<br />

zgrade Severne Amerike<br />

Izgradnja najvećeg tornja Severne Amerike<br />

zaustavljena je u temeljima prošle godine<br />

sa početkom recesije a ključni igrači<br />

na projektu raspravljaju se u vezi sa neplaćanjem<br />

milionskih iznosa. Međutim,<br />

na pomolu su izgleda srećniji dani za projekat<br />

Calatrava-e...<br />

Šef sindikata Tom Villanova, predsednik<br />

Saveta za izgradnju zgrada u Čikagu i okrugu<br />

Kuk - CTBC (Chicago and Cook County<br />

Building Construction Trades Council),<br />

ušao je u pregovore o pozajmici od 170<br />

miliona dolara za projekat irskog investitora,<br />

kompanije Shelbourne Development<br />

Group, u cilju otvaranja radnih mesta za<br />

1.000 radnika.<br />

Čikaški toranj – Chicago Spire, trebalo je<br />

da bude najviši toranj cele Severne Amerike<br />

kada je započeta izgradnja 2007. godine.<br />

Dizajnirao ga je poznati svetski arhitekta<br />

Santiago Calatrava. Visina tornja trebalo je<br />

da dostigne preko 600m i da bude završen<br />

2011. godine, ali radovi nisu tekli po planovima.<br />

Zanimljivo je da su u prva tri meseca početka<br />

izgradnje investitori već bili prodali oko<br />

30% stanova, a sve u skladu sa tada aktuelnim<br />

i pomalo zaboravljenim bumom nekretnina<br />

koji je doveo do kolapsa istog tržišta, i<br />

posledično, svetske krize. Ovo je bila izuzetna<br />

cifra s obzirom da se govori o projektu<br />

koji treba da ima 1.200 apartmana.<br />

Ali recesija je zatim zaustavila projekat<br />

pre nego što je uspeo da izađe iz temelja.<br />

Kompanija Fordham (Fordham Company<br />

ili Fordham Building) bila je prvobitni akter<br />

koji je stajao iza projekta, ali kako nije<br />

uspela da pribavi investitore i potrebna<br />

sredstva, projekat je preuzela kompanija<br />

Shelbourne.<br />

Projekat je nastao u poletu izazvanom<br />

ukidanjem restrikcija za visine objekata u<br />

Čikagu, ali samo nekoliko meseci kasnije<br />

Calatrava-in biro nije primio naknadu za<br />

sigurnosni zalog od 11 miliona dolara i<br />

projekat je zaustavljen.<br />

Sada ponovo započinju pregovori, i Villanova-ina<br />

ponuda je prihvaćena i izgradnja<br />

tornja će biti nastavljena kao projekat sindikata.<br />

– Zajam predstavlja 7,5 miliona radnih sati<br />

radnika sindikata. Ovo je veoma važno s obzirom<br />

na to koliko je visoka nezaposlenost<br />

u građevinskom sektoru. Ovaj projekat će<br />

vratiti ljude na posao – rekao je portparol<br />

Shelbourne-a.<br />

info<br />

budući izgled kule<br />

Chicago Spire, Calatrava<br />

gradilište Chicago Spire<br />

centralno okno<br />

Chicago Spire<br />

ISPRAVKA<br />

U prethodnom, 11 broju<br />

Build <strong>magazin</strong>a<br />

na stranama 44-47<br />

greškom je kao autor<br />

teksta Staklo – osnovne<br />

osobine materijala<br />

potpisan doc dr<br />

Dragan Škobalj.<br />

Navedeni tekst je zapravo<br />

poglavlje knjige<br />

Staklo i konstruktivna<br />

primena u arhitekturi,<br />

autorke mr Jasne Čikić<br />

Tovarović, dipl. inž. arh.<br />

Build <strong>magazin</strong> se izvinjava<br />

autorki i čitaocima ■<br />

9


info<br />

Novi sistem za rangiranje<br />

održivosti otvorenih površina<br />

Inicijativa za održive pejzaže SAD, objavila<br />

je 2. decembra prvi državni sistem<br />

rangiranja za projekat, izvođenje i održavanje<br />

održivih zelenih površina, sa ili bez<br />

objekata na parceli. Sistem je nastao iz<br />

partnerstva Društva pejzažnih arhitekata<br />

SAD (ASLA), Centra Lady Bird Johnson<br />

Wildflower i Botaničke bašte SAD.<br />

– Zelene površine vezuju ugljenik, čiste<br />

vazduh i vodu, podižu nivo energetske efikasnosti,<br />

čuvaju staništa, i pružaju dobrobit<br />

kroz ekonomski, socijalni i ekološki uticaj<br />

koji nikada do sada u potpunosti nije izmeren<br />

– kaže Nancy Somerville, izvršni podpredsednik<br />

u ASLA-i.<br />

– Ovaj dobrovoljni sistem za rangiranje i<br />

njegove smernice pokrivaju sve aspekte rada<br />

sa otvorenim površinama svih veličina, i<br />

pružaju informacije za dizajniranje pejzaža<br />

koje prevazilazi lepotu i istinski unapređuje<br />

zdravlje ekosistema i zdravlje cele zajednice<br />

– kaže Susan Rieff, izvršni direktor u<br />

Centru Lady Bird Johnson Wildflower, na<br />

Univerzitetu Teksasa, u Ostinu.<br />

– Verujemo da ove smernice, ukoliko se<br />

budu široko koristile, mogu imati uticaj kao<br />

LEED standard u zgradarstvu. Ali, mogu<br />

ići i dalje od toga: da omoguće izgradnju<br />

zelenih površina koje će biti regenerativne<br />

poput prirodnih zelenih rezervata – kaže<br />

Holly H. Shimizu, izvršni direktor Botaničke<br />

bašte SAD.<br />

Kada se ispune preduslovi (prerequisites),<br />

poeni se dodeljuju u okviru pet oblasti:<br />

• vrsta iskorišćenog tla (greenfield,<br />

brownfield ili greyfield)<br />

• primenjeni materijali (materials)<br />

• tlo i vegetacija (soils and vegetation)<br />

• izgradnja/izvođenje (construction)<br />

• održavanje (maintenance).<br />

Rangiranje podrazumeva različite projekte:<br />

• poslovne parcele (corporate campuses)<br />

• transportni koridori<br />

(transportation corridors)<br />

• javni parkovi (public parks)<br />

• jednoporodično stanovanje<br />

(single-family residences).<br />

EGIPAT – Uskoro počinju petogodišnji radovi<br />

na restauraciji Tutankamonove grobnice.<br />

Grobnica iz XIV veka p.n.e. bila je otvorena<br />

za posetioce što je to doprinelo pojavi smeđih<br />

mrlja na freskama. Podzemnu grobnicu, smeštenu<br />

u Dolini kraljeva na jugu Egipta, svakog<br />

meseca obiđe na hiljade turista unoseći toplotu<br />

i vlažnost koje su najverovatnije odgovorne<br />

za njeno propadanje.<br />

RANGIRANJE ODRŽIVOSTI<br />

ZELENIH POVRŠINA<br />

Sistem za rangiranje zelenih površina zasniva<br />

se na skali od ukupno 250 poena. Zavisno od<br />

broja prikupljenih poena zelena površina se<br />

rangira sa jednom (40% sakupljenih poena),<br />

dve (50%), tri (60%) ili četiri zvezdice (80%).<br />

Kako bi testirala ovaj sistem Inicijativa za održive<br />

pejzaže otvorila je poziv za pilot projekte.<br />

Bilo koji tip projekta zelene/otvorene površine<br />

može biti poslat, samo ukoliko pokriva više od<br />

185m² (defi nisano kao 2.000ft² – kvadratnih<br />

stopa). Poziv važi do 5. februara 2010. godine,<br />

a rad na praćenju projekata trebalo bi da<br />

traje u naredne dve godine ■<br />

Projekat restauracije započeće istraživanjima<br />

koja će trajati dve godine kako bi se ustanovili<br />

tačni uzroci propadanja grobnice. Nakon toga<br />

uslediće radovi koji će trajati tri godine.<br />

Egipatski Vrhovni savet za antikvitete nije saopštio<br />

koliko dugo će grobnica biti zatvorena<br />

za posetioce. U restauraciji učestvuju egipatske<br />

državne institucije i institut Getty iz SAD ■<br />

10


Global Forum – 100 najvećih<br />

infrastrukturnih projekata<br />

Konsultantska firma CG/LA Infrastructure<br />

objavila je top-listu 100 strateških infrastrukturnih<br />

projekata – Top 100 Global<br />

Strategic Infrastructure Projects, sa ukupnom<br />

procenjenom vrednošću od skoro 550<br />

milijardi dolara. Top 100 lista objavljena je<br />

pred Treći godišnji forum u Njujorku koji je<br />

održan 9-11. decembra 2009. godine.<br />

– Cilj Foruma je da istakne navažnije infrastrukturne<br />

projekte u svetu, i da onima koji ih<br />

vode pruži priliku da izgrade značajne dugoročne<br />

vrednosti za svoje države, na svetskom<br />

nivou kvaliteta i brzine – rekao je Norman<br />

Anderson, predsednik i izvršni direktor CG/<br />

LA Infrastructure.<br />

Svaki od predstavljenih projekata biće otvoren<br />

za poslovanje u periodu od tri meseca do<br />

godinu dana.<br />

Dok su prošlogodišnji vodeći sektori bili rezultat<br />

petogodišnjeg ekonomskog rasta (predvođeni<br />

sektorima Luke i logistika i Proizvodnja<br />

energije), ovogodišnji projekti fokusiraju se na<br />

zaposlenje, mobilnost, ljude i inovacije. Ogroman<br />

je rast sektora Voda i otpadnih voda, a veoma<br />

uspešni su i Nova infrastruktura i obnovljivi<br />

izvori energije, Brze pruge i Sistemi javnog gradskog<br />

prevoza.<br />

Ovogodišnji Global Forum fokusirao se na<br />

infrastrukturne projekte, naročito u BRIC<br />

zemljama (Brazil, Rusija, Indija i Kina) koji<br />

ukupno iznose 170 milijardi dolara:<br />

• Brazil – 34,8 milijarde<br />

• Rusija – 21,7 milijardi<br />

• Indija – 34,5 milijardi<br />

• Kina (China) – 72,8 milijardi<br />

Takođe, biće predstavljeni projekti i u ostalim<br />

regionima:<br />

• Severna Amerika (naročito SAD) – 89,2<br />

milijarde<br />

• Bliski Istok – 100,9 milijardi<br />

• Azija (bez Indije i Kine) – 76,9 milijardi<br />

• Južna Amerika (bez Brazila) – 29,5 milijardi<br />

• Afrika – 32,2 milijarde<br />

Global Forum predstaviće projekte u deset<br />

infrastrukturnih sektora:<br />

• Voda / Otpadne vode – 15,5 milijardi<br />

• Aerodromi– 31,7 milijardi<br />

• Drumski saobraćaj – 83,2 milijarde<br />

• Skladištenje, pretovar i distribucija robe i logistika<br />

– 23,1 milijarda<br />

• Nova infrastruktura / Obnovljivi izvori<br />

energije – 54 milijarde<br />

• Javni gradski prevoz – 68,2 milijarde<br />

• Nafta i gas – 22 milijarde<br />

• Proizvodnja i prenos električne energije –<br />

16,8 milijardi<br />

• Brze pruge – 138,2 milijarde<br />

• Strateški projekti – 87,5 milijardi ■<br />

info<br />

Na MIT-u osnovan Centar za<br />

ispitivanje održivosti betona<br />

- CHS<br />

Beton je najrasprostranjeniji građevinski materijal<br />

na planeti, međutim, proizvodnja nekih<br />

njegovih sastavnih delova odgovorna je za oko<br />

5% emisije CO 2<br />

na godišnjem nivou. Institut<br />

za tehniku Masačusetsa, čuveni MIT, iz tog razloga<br />

5. oktobra 2009. godine pokrenuo je istraživački<br />

centar za održivi beton pod imenom<br />

Concrete Sustainability Hub - CHS.<br />

Ovaj centar je osnovan u saradnji sa Asocijacijom<br />

za portland cement - PCA (Portland<br />

Cement Association - za SAD i Kanadu) i<br />

Istraživačkim i obrazovnim centrom za gotov<br />

beton - RMC (Ready Mixed Concrete Research<br />

& Education Foundation).<br />

U projektu bi trebalo da učestvuju istraživači<br />

sa nekoliko MIT-ovih katedri/odeljenja:<br />

Inženjerstvo, Arhitektura i urbanizam i Menadžment.<br />

U SAD ima 118 cementara, a planovi za smanjenje<br />

emisije CO 2<br />

koji su najavljeni u toj zemlji<br />

mogu imati veliki uticaj na nekoliko grana<br />

industrije (naročito proizvodnju uglja, čelika i<br />

cementa). Novootvoreni centar mogao bi da<br />

pomogne industriji cementa i gotovog betona<br />

da se lakše prilagodi eventualnim novim oštrijim<br />

zahtevima.<br />

Dodir prestiža i topline u Vašem domu<br />

<br />

<br />

Vladimira Đorđevića bb<br />

35000 Jagodina<br />

tel/fax: (035) 224-985<br />

dipl. ing. maš. Đapo Huso<br />

(063) 602-631, (064) 6427-420<br />

Proizvodnja:<br />

maš. tehn. Karić Amir<br />

(063) 612-991, (064) 6427-422<br />

email: kaminidjapo@ptt.rs<br />

kaminidjapo@gmail.com<br />

www.kamini-djapo.co.rs<br />

11


info<br />

Proizvođači KGH sistema<br />

potpisali sporazum<br />

o novom standardu<br />

Vodeći proizvođači centralnih rashladnih<br />

uređaja, kotlova i toplotnih pumpi<br />

iz SAD, potpisali su 13. oktobra 2009.<br />

godine dobrovoljni sporazum sa vodećim<br />

organizacijama za energetsku efikasnost<br />

u toj zemlji. Ovim sporazumom podržava<br />

se donošenje novog federalnog standarda<br />

za proizvode iz njihovog asortimana.<br />

Po prvi put, dogovor poziva na regionalne<br />

standarde efikasnosti koji bi trebalo da zamene<br />

četvrt veka nacionalnih standarda i,<br />

takođe, preporučuju oštrije propise za nove<br />

zgrade.<br />

Očekuje se da će novi standard početi da<br />

pokazuje prve efekte 2013. godine, a već<br />

je izračunato da bi od tog trenutka, pa do<br />

2030. godine, potrošači u SAD mogli da<br />

uštede oko 12 milijardi dolara (po današnjoj<br />

vrednosti), računajući i ulaganje u novu,<br />

energetski efikasniju opremu.<br />

Organizacije koje zastupaju energetsku važnost<br />

i stoje sa druge strane sporazuma su:<br />

AHRI (Air-Conditioning, Heating, and<br />

Refrigeration Institute), ACEE (American<br />

Council for an Energy-Efficient Economy)<br />

i ASE (Alliance to Save Energy).<br />

Na sudu zbog izazivanja<br />

zemljotresa u potrazi za<br />

geotermalnom energijom<br />

Marcus Herring, direktor švajcarske kompanije<br />

za geotermalnu energiju Geopower<br />

našao se na sudu pod optužbom da je izazivanjem<br />

zemljotresa doveo do materijalne<br />

štete.<br />

Kompanija je sarađivala sa vlastima u Bazelu<br />

na projektu pretvaranja toplote iz stena<br />

u električnu energiju. Bušenja tla išla su u<br />

dubinu od oko 4,5km.<br />

Projekat je, međutim, obustavljen 2006.<br />

godine, kada je zbog bušenja tla došlo do<br />

zemljotresa. Jedan od potresa imao je magnitudu<br />

3,4 stepeni Rihterove skale.<br />

Povređenih, srećom, nije bilo, ali je uzrokovana<br />

materijalna šteta od devet miliona dolara.<br />

Projekat je trajno ukinut sredinom decembra,<br />

nakon što je vlada utvrdila da bi slični<br />

potresi, uzrokovani njime, svake godine napravili<br />

štetu od nekoliko miliona dolara.<br />

Hering je na suđenju poricao da je namerno<br />

izazvao štetu. On je na sudu u Bazelu odbio<br />

takve navode i ukazao da je lokalno stanovništvo<br />

bilo svesno rizika.<br />

Uključeni u projekat imali su slabo znanje o<br />

seizmičnosti pre nego što je počelo bušenje<br />

u delu Bazela, rekao je Hering, dodajući da<br />

su vođe projekta imale plan za vanredne situacije<br />

i da su oni svakog minuta znali šta se<br />

događa i bili u stanju da odmah reaguju.<br />

Švajcarska vlada je u izveštaju zaključila da,<br />

ukoliko bi se nastavilo sa projektom, šanse<br />

da će to izazvati potrese i štetu od 500<br />

miliona dolara iznose 15 odsto. Malo je verovatno,<br />

međutim, da bi projekat aktivirao<br />

žarište ispod Bazela, koje je 1356. dovelo do<br />

velikog zemljotresa koji je uništio grad.<br />

Heringu je pretila kazna od maksimum<br />

pet godina zatvora, da je sud zaključio da<br />

je namerno izazvao štetu. Međutim, u ponedeljak,<br />

21. decembra, on je oslobođen<br />

optužbi uz obrazloženje da šteta nije izazvana<br />

namerno.<br />

12


Izgradnja najvećeg teleskopa<br />

na svetu na 5.000m<br />

nadmorske visine<br />

Na pustinjskoj visoravni Atakama u Čileu<br />

u toku je izgradnja polja radioteleskopa<br />

(ALMA), deset puta osetljivijih od<br />

svih dosad poznatih, a taj veliki poduhvat<br />

okupio je naučnike iz Evrope, Japana i Severne<br />

Amerike, u saradnju sa kolegama iz<br />

Čilea.<br />

Ova lokacija je odabrana zbog nadmorske<br />

visine od oko pet hiljada metara, i suvog<br />

vazduha koji neće mnogo ometati domet<br />

teleskopa.<br />

Prema projektu ovaj jedinstveni teleskop će<br />

se zapravo sastojati od 66 posebnih antena<br />

koje će dobijene singale kombinovati u jedan<br />

signal. Naravno, u budućnosti će broj antena<br />

moći da se poveća i integriše u sistem.<br />

Svaka od antena težiće oko 100 tona, a<br />

pomeranje antena uzduž i popreko po visoravni<br />

(od 150m do 16km udaljenosti od<br />

osnovne lokacije) i okretanje antena prema<br />

izvorima signala biće vršeno sa dva specijalno<br />

dizajnirana kamiona od kojih je svaki po<br />

10m širok, 20m dugačak i ima 28 točkova.<br />

Ovakav sistem pozicioniranja antena daće<br />

preciznost zuma i do deset puta veću nego<br />

što je to slučaj sa legendarnim Hubble-om.<br />

Glavnih 50 antena imaće po 12m u prečniku,<br />

da bi sistem upotpunile još četiti antene<br />

ovog prečnika i 12 antena prečnika po 7m.<br />

Sve zajedno slaće podatke u specijalni računar<br />

– VLT Interferometer (VLT – Very<br />

Large Telescope) gde će prikupljeni signali<br />

biti analizirani.<br />

info<br />

– ALMA je veliki pomak u astronomskim<br />

istraživanjima, jer je deset puta osetljiviji od<br />

sadašnjih teleskopa – kaže čilenski stručnjak<br />

Paolo Cortes.<br />

Radioteleskopi hvataju elektromagnetne signale<br />

vrlo visoke frekvencije (u ovom slučaju<br />

od 0,3 do 9,6mm talasne dužine), sa udaljenih<br />

zvezda i galaksija, koje računari pretvaraju<br />

u slike i snimke. Prema prvim računicama,<br />

ALMA kompleks će koštati oko milijardu<br />

evra, jer će, osim za precizne antene i najsnažniji<br />

kompjuter na svetu, dobar deo sredstava<br />

biti potrošen za izgradnju infrastrukture<br />

na teško pristupačnoj visoravni.<br />

ALMA projekat osnovao je ESO (European<br />

Southern Observatory) sa japanskim<br />

Nacionalnim Institutom za prirodne nauke<br />

(u saradnji sa tajvanskom Akademijom<br />

Sinica) i Nacionalnom fondacijom za nauku<br />

iz SAD (u saradnji sa Nacionalnim istraživačkim<br />

savetom Kanade). Izgradnju i<br />

uspostavljanje stanice po pola vode: ESO i<br />

japanska Nacionalna astronomska opservatorija,<br />

sa jedne strane, i sa druge, Nacionalna<br />

radio-astronomska opservatorija koju vodi<br />

kompanija Associated Universities, Inc.<br />

Završetak radova očekuje se oko 2012. godine.<br />

Ipak, prva posmatranja Vasione odigraće<br />

se već 2011. godine ako radovi budu<br />

tekli po planu.<br />

13


info<br />

Kopenhagen ludom<br />

radovanje<br />

COP15 (15th United Nations Climate<br />

Change Conference) trebalo je da bude najznačajnije<br />

poglavlje priče zvane klimatske<br />

promene, stare 35 godina... Kopenhagen<br />

je bio i završio se, onako kako su svi i pretpostavljali<br />

– praćen protestima i neredima,<br />

i... bez istinskog dogovora.<br />

Predigra – Iz kompjutera Centra za klimu<br />

britanskog Univerziteta Ist Anglija nepoznati<br />

hakeri sredinom novembra ukrali su<br />

više od 1.000 mejlova i više od 2.000 dokumenata<br />

koji pokazuju da je u debati o klimatskim<br />

promenama bilo manipulacija i da<br />

je opasnost od globalnog zagrevanja preuveličana.<br />

Naučnici ovog poznatog centra za<br />

izučavanje klimatskih promena, prema podacima<br />

koje su skinuli hakeri, trudili su se,<br />

zajedno sa kolegama iz SAD, da u javnosti<br />

ućutkaju protivnike teorije da je za globalno<br />

zagrevanje odgovoran ljudski faktor.<br />

Interesi – Bez obzira na nade stanovnika<br />

planete, analitičari nisu bili optimistični za<br />

rezultate skupa u Kopehnagenu jer pitanje<br />

smanjenja emisije CO 2<br />

zapravo jeste pitanje<br />

razvoja industrije, podele kolača na tržištu i<br />

naravno - moći. Tako je bilo jasno da će na<br />

samitu UN u Kopenhagenu biti tri strane:<br />

• industrijski razvijene zemlje – Zapadna<br />

Evropa, SAD, Japan...<br />

• zemlje u industrijskom poletu – BRIK<br />

(Brazil, Rusija, Indija i Kina)<br />

• svi ostali.<br />

Kjoto je bio obavezujući za industrijski razvijene<br />

zemlje, SAD su napustile Protokol<br />

smatrajući da i Kina, Indija i Brazil moraju<br />

da učestvuju u smanjenju CO 2<br />

i da primena<br />

Protokola negativno utiče na konkurentnost<br />

američke privrede. U ovako kompleksnim<br />

međunarodnim prilikama, pitanje klime,<br />

polarnih kapa, porasta temperature i sl.<br />

samo su sporedno pitanje za Vlade najvećih<br />

igrača na međunarodnoj sceni.<br />

Crtice koje dodatno boje situaciju: svetska<br />

privreda pogođena je krizom 2009. godine<br />

kao malo puta ranije u mirnodopskim uslovima,<br />

SAD su u novembru 2009. godine uvele<br />

porez na čelik iz Kine koji dostiže i 438%,<br />

komentarisalo se da Rusiji otopljavanje odgovara<br />

jer joj se otvara lakši put do sibirskih<br />

resursa trenutno zaštićenih ledom, direktor<br />

Centra za klimu britanskog Univerziteta Ist<br />

Anglija podnosi ostavku nedugo posle objavljivanja<br />

spornih elektronskih pisama, izračunato<br />

je koliko će stotina tona CO 2<br />

biti emitovano<br />

u atmosferu iz aviona i limuzina za<br />

samit u Kopenhagenu, Rusija i SAD ponovo<br />

pričaju o nuklearnom naoružanju, objavljeno<br />

je istraživanje po kome je poslednje ledeno<br />

doba u Evropi nastupilo za samo nekoliko<br />

meseci, naši političari bi, u svom poznatom<br />

maniru, u red najvažnijih međunarodnih nesuglasica<br />

verovatno uvrstili i pitanje o legalnosti<br />

samoproglašene nezavisnosti Kosova, i<br />

naravno, beli šengen za Srbiju...<br />

Zaključak – Ovako izgleda završni izveštaj<br />

medija: Delegati Samita UN o klimatskim<br />

promenama u Kopenhagenu završili su rad<br />

posle višečasovne blokade, nakon što je zamenik<br />

predsedavajućeg Samita saopštio da<br />

su se zemlje učesnice saglasile da prime k<br />

znanju završni dokument Samita, Kopenhašku<br />

deklaraciju. Završni dokument je usaglasilo<br />

27 zemalja, među kojima su i SAD,<br />

Kina, Indija, Brazil, Južnoafrička Republika<br />

i vodeće zemlje EU, a ostale zemlje učesnice<br />

Samita su se saglasile da u narednom periodu<br />

dostave obaveštenje o tome da li su se<br />

priključile Deklaraciji.<br />

Radi se o tekstu pod nazivom Kopenhaški<br />

sporazum, koji je pravno neobavezujući, ne<br />

sadrži konkretne cifre vezane za obaveze<br />

zemalja za smanjenje emisije štetnih gasova,<br />

niti cilj da se emisija ugljen-dioksida<br />

smanji za 50 odsto do 2050. godine.<br />

Dokument predviđa da tokom januara 2010.<br />

godine zemlje same odrede i saopšte svoje<br />

nacionalne ciljeve vezane za smanjenje emisije<br />

štetnih gasova, kao i da se za šest meseci<br />

održi novi sastanak o klimi, čiji bi domaćin<br />

bila Nemačka. Sve u svemu, objektivna ocena<br />

je da se nije uradilo ništa. Predstava je<br />

završena i svi su otišli kućama.<br />

U Srbiji građeni najskuplji<br />

kilometri autoputa u Evropi<br />

Ministarka za nacionalni investicioni plan<br />

Verica Kalanović izjavila je u novembru<br />

2009. godine da je bilo finansijskih zloupotreba<br />

tokom izgradnje obilaznice oko<br />

Beograda kod Bubanj potoka i da očekuje<br />

da po tom pitanju nadležni državni organi<br />

odrade svoj posao.<br />

– Imamo svu dokumentaciju za gradnju<br />

Koridora 10 i stavićemo im na uvid sve što<br />

zatraže, jer su kod nas građeni najskuplji kilometri<br />

autoputa u Evropi – izjavila je Kalanović<br />

za Blic, a povodom njenih optužbi,<br />

ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić<br />

rekao je istom listu da neće da komentariše<br />

gluposti.<br />

– Nasledila sam finansiranje obilaznice oko<br />

Beograda, kod Bubanj potoka u dužini od<br />

7,7 km. I tu nisu potpisani svi ugovori iako<br />

smo pre godinu dana pustili obilaznicu.<br />

Još se pojavljuju aneksi za dodatne radove,<br />

još nije utvrđena konačna cena obilaznice.<br />

Ona je rađena gotovo deset godina, izvođači<br />

štrajkuju a i država je nezadovoljna jer<br />

to predstavlja najskuplju deonicu u Evropi,<br />

koja košta preko 15 miliona po kilometru<br />

autoputa – rekla je Kalanović.<br />

– Početkom maja ove godine, kad smo otvorili<br />

radove na toj severnoj deonici, postavljeno<br />

je pitanje da li ćemo nastaviti sa starom<br />

praksom. A ona podrazumeva nedovoljno<br />

definisane ugovore, nenormalno visoke cene,<br />

najskuplje puteve u Evropi i rokove kod kojih<br />

se ne zna tačno kad će nešto da bude završeno<br />

– kazala je ministarka Kalanović. Ona<br />

dodaje da je tada odlučeno da će ovih 20 kilometara<br />

biti završeno krajem novembra, da<br />

neće biti aneksa ugovora i da će biti praćen<br />

utrošak svakog dinara.<br />

14


Devete Trimo nagrade za<br />

istraživanje 2010.<br />

Kao kompanija koja podstiče mlade i nadarene<br />

stručnjake, jedan od svetskih lidera<br />

u proizvodnji vatrootpornih panela,<br />

kompanija Trimo i ove godine, deveti put<br />

za redom, raspisuje internacionalni konkurs<br />

za dodelu Trimovih nagrada za istraživanje<br />

2010.<br />

Pod sloganom Podelite svoje znanje – uključite<br />

se u takmičenje, Trimo nagrađuje najbolje<br />

diplomske, magistarske, doktorske teze i<br />

specijalističke radove napisane i odbranjene<br />

na arhitektonskim, građevinskim i mašinskim<br />

fakultetima ili višim školama, u periodu<br />

od 1. januara do 31. decembra 2009.<br />

godine.<br />

Kandidati na konkurs mogu da se prijave<br />

najkasnije do 19. februara 2010. godine.<br />

Komisija Trimo kompanije razmotriće<br />

prijavljene radove, koji su prethodno procenjeni<br />

od strane profesora fakulteta ili<br />

više škole odakle rad dolazi. Prijava treba<br />

da sadrži popunjen formular, pisanu preporuku<br />

mentora, originalan istraživačko –<br />

univerzitetski rad na engleskom ili na maternjem<br />

jeziku, sa sažetkom na engleskom.<br />

Pored toga što razvija saradnju između Trima<br />

i univerziteta i povećava svest o povezivanju<br />

privrede, studenata i stručne javnosti,<br />

jedan od glavnih ciljeva ove nagrade je da<br />

ohrabri razmenu informacija, znanja i ideja<br />

između kompanije Trimo i struke. Takođe,<br />

cilj ove nagrade je da olakša povezivanje<br />

Trima i onih studenata koji najviše obećavaju.<br />

Trimove nagrade za istraživanje su<br />

međunarodne nagrade koje uživaju ugled.<br />

– Sam konkurs je vrlo značajan, kada se<br />

uzme u obzir da se na ovom konkursu svojim<br />

radovima takmiče akademci iz Srbije,<br />

Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske,<br />

Češke, Mađarske, Makedonije, Crne Gore,<br />

Poljske, Rumunije, Slovenije i Velike Britanije<br />

– istakao je Miloš Ebner, MBA, direktor<br />

razvoja i projektovanja Trima i predsednik<br />

Komisije za istraživački rad.<br />

Od 2001, dodeljeno je 230 nagrada, a skoro<br />

četvrtina nagrađenih sarađuje sa Trimom<br />

na različite načine i posle dobijanja<br />

nagrade, uglavnom na razvojnim projektima.<br />

U dosadašnjim konkursima, akademski<br />

građani Srbije bili su na drugom mestu<br />

po broju dodeljenih nagrada – ukupno 21<br />

nagrada do sada.<br />

Detaljni uslovi konkursa, kao i prijava,<br />

mogu da se pronađu na adresi<br />

www.trimo-researchawards.com,<br />

a zainteresovani mogu da se obrate<br />

i na e-mail award@trimo.si ■<br />

PRISTUPA SE IZRADI NOVOG<br />

PROSTORNOG PLANA<br />

REPUBLIKE SRBIJE<br />

info<br />

Vlada Srbije je, na predlog Ministarstva<br />

životne sredine i prostornog<br />

planiranja, početkom decembra 2009.<br />

godine donela odluku o izradi novog<br />

Prostornog plana Republike Srbije.<br />

Područje Prostornog plana obuhvata teritoriju<br />

Republike Srbije ukupne površine<br />

88.361 km², a plan će se raditi u dve<br />

faze: Koncept Prostornog plana i Nacrt<br />

Prostornog plana.<br />

Nosilac izrade Prostornog plana je Republička<br />

agencija za prostorno planiranje.<br />

Rok za izradu Nacrta Prostornog plana je<br />

šest meseci, koji će potom biti izložen na<br />

javni uvid u trajanju od 30 dana u sedištima<br />

jedinica lokalnih samouprava (gradovima<br />

i opštinama) u Republici Srbiji,<br />

po obavljenoj stručnoj kontroli od strane<br />

Ministarstva životne sredine i prostornog<br />

planiranja.<br />

U toku javnog uvida sprovešće se javne<br />

prezentacije i stručne rasprave u Beogradu,<br />

Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Užicu,<br />

Zaječaru i Kosovskoj Mitrovici ■<br />

15


info<br />

O ovome će se pričati...<br />

Direkcija za građevinsko zemljište u narednoj<br />

godini raspolagaće sa 19,7 milijardi<br />

dinara, preneli su 30. decembra 2009.<br />

mediji u Srbiji. Ovaj novac potrošiće se<br />

za izgradnju kapitalnih saobraćajnica,<br />

vodovoda i kanalizacije, grobalja, stanova<br />

za raseljavanje i izradu urbanističkih<br />

planova. Prihodi Direkcije od naknade<br />

za uređenje građevinskog zemljišta i<br />

zakup nine zemljišta i poslovnog prostora<br />

iznose 10,3 milijarde. Ostatak od 9,4 milijarde<br />

su inostrani krediti koji će u 2010.<br />

godini biti upotrebljeni za izgradnju mosta<br />

preko Save i prilaznih puteva.<br />

Najviše novca, 12,2 milijardi potrošiće se<br />

na kapitalne saobraćajnice – most preko<br />

Ade, prilazne puteve, petlju kod Careve<br />

ćuprije, rekonstrukciju Pančevačkog<br />

mosta, povezivanje autoputa sa rekonstruisanim<br />

mostom preko Save u Obrenovcu.<br />

Za nastavak izgradnje osnovnih<br />

saobraćajnica u gradu i početak izgradnje<br />

novih, odvojeno je 3,2 milijarde dinara.<br />

Novac je planiran za finansiranje Vojvođanske<br />

ulice, dela Savske, ulice u Lisičijem<br />

potoku, Senjaku, Bloku 58, privrednoj<br />

zoni Gornji Zemun... Namera<br />

je da se započne izgradnja Mirijevskog<br />

bulevara, ulice pored Zemunskog keja,<br />

ulica u Bloku 51 i oko zgrada koje se<br />

grade u Novom Beogradu za neprofitno<br />

stanovanje, Altini...<br />

Dalje se nabrajaju i drugi projekti, najavljuje<br />

se uvođenje monitoringa u javnom<br />

gradskom prevozu... A zatim, sasvim<br />

diskretno, izglasano je još nešto...<br />

Plan za deo Kalemegdana (namera je<br />

da se omogući izgradnja šoping mola u<br />

zaštićenoj celini) doveo je do neslaganja<br />

među vladajućim odbornicima. Nalog o<br />

izradi, ipak je prošao, iako su SPS-PUPS,<br />

LDP, DSS, SRS i jedan odbornik DS<br />

(ukupno 31 glas) glasali protiv, ali je zeleno<br />

svetlo dalo 36 odbornika DS. Devet<br />

odbornika G17 plus nije glasalo ■<br />

Portal Geosrbija –<br />

nacionalna infrastruktura<br />

geoprostornih podataka<br />

Republički geodetski zavod i Norveška<br />

državna agencija za kartografiju i katastar<br />

(Statens Kartverk) predstavili su krajem<br />

novembra 2009. godine do sada realizovane<br />

aktivnosti na uspostavljanju Nacionalne<br />

infrastrukture geoprostornih podataka<br />

(NIGP) u Srbiji.<br />

Republički geodetski zavod (RGZ), u okviru<br />

norveškog tvining projekta, organizovao<br />

je seminar u cilju predstavljanja aktivnosti<br />

na uspostavljanju NIGP-a u Srbiji.<br />

Zakonom o državnom premeru i katastru<br />

postavljeni su temelji za kreiranje okvira za<br />

pristup i razmenu digitalnih prostornih informacija<br />

iz nadležnosti državnih institucija<br />

i ostalih uključenih subjekata.<br />

Direktor Republičkog geodetskog zavoda<br />

i norveški ambasador zajedno su zvanično<br />

pustili u rad inicijalnu verziju srpskog geoportala<br />

za pristup određenim metapodacima,<br />

skupovima prostornih podataka i servisima<br />

putem Interneta.<br />

Prva verzija geoportala<br />

dostupna je na web-adresi<br />

www.geosrbija.rs<br />

profesionalnim korisnicima<br />

i široj javnosti ■<br />

Trenutno, na geoportalu su raspoloživi<br />

podaci Republičkog geodetskog zavoda<br />

(administrativne jedinice, adrese, katastarski<br />

planovi, ortofoto snimci i sl), kao i<br />

odabrane statističke, seizmološke i druge<br />

geoinformacije iz nadležnosti partnerskih<br />

institucija.<br />

Direktor Republičkog geodetskog zavoda,<br />

Nenad Tesla, posebno je istakao da su ovo<br />

prvi koraci u Srbiji ka poboljšanju razmene<br />

geoinformacija, zasnovane na partnerskim<br />

odnosima između uključenih subjekata, u<br />

cilju uvođenja efikasnih javnih servisa za<br />

dobrobit društva u celini.<br />

Takođe, RGZ je istrajan nosilac procesa u<br />

implementaciji infrastrukture prostornih<br />

podataka na nacionalnom nivou u skladu sa<br />

aktuelnim evropskim inicijativama, kao što<br />

je INSPIRE.<br />

16


info<br />

Izolacija Holding priredila<br />

prijem povodom 50 godina<br />

postojanja kompanije<br />

U Sava Centru, 3. decembra 2009. godine,<br />

Izolacija Holding a.d, priredila je prijem<br />

povodom 50 godina postojanja kompanije.<br />

Ujedno, proslava pola veka postojanja<br />

bila je i prilika da se okupe nekadašnji i<br />

sadašnji poslenici i saradnici ove velike<br />

kompanije.<br />

Donedavni investicioni bum u Srbiji, pored<br />

jasno definisanih ekonomskih pitanja,<br />

nametnuo je pitanja razvoja tehnologije u<br />

građevinarstvu. Dolaskom stranih investitora,<br />

gotovo po automatizmu uvođene su nove<br />

tehnologije, materijali i procedure.<br />

Savremena građevinska industrija, gonjena<br />

imperativom rokova, veliku pažnju posvetila<br />

je upravo izolaterskim radovima koji upotpunjavaju<br />

lepezu savremenih montažnih<br />

materijala presudno doprinoseći kvalitetu<br />

izvedenih radova.<br />

Jedinstvena tradicija, pola veka u ovoj specijalizovanoj<br />

oblasti, obavezuje Izolaciju da<br />

nakon godina osipanja povrati lidersku poziciju.<br />

Preduslovi su stvoreni, i nakon uspešne<br />

privatizacije 2008. godine Izolaciju je na<br />

putu da povrati nekadašnji renome, istaknuto<br />

je na svečanosti.<br />

Ujedno, proslava pola veka postojanja<br />

bila je prilika da se okupe nekadašnji i<br />

sadašnji poslenici i saradnici ove velike<br />

kompanije.<br />

Između ostalih skupu su se obratili:<br />

• Vesna Perić, direktor SIEPA<br />

• dr Slobodan Otović, predsednik Saveza<br />

građevinskih inženjera i tehničara Srbije<br />

• Dušanka Đorđević, profesor na<br />

Arhitektonskom fakultetu Univerziteta<br />

u Beogradu<br />

• Mića Nikolić, bivši generalni direktor<br />

Izolacije<br />

• Miroslav Simeunović, bivši direktor ino<br />

radova Izolacije<br />

Novi menadžment Izolacije predstavio je<br />

planove za budućnost – da se kompanija<br />

vrati na stare staze uspeha.<br />

Priručnik za poboljšanje<br />

energetske efikasnosti<br />

Sa Priručnikom za poboljšanje energetske<br />

efikasnosti i racionalnu upotrebu energije,<br />

koji je 16. decembra predstavljen u Privrednoj<br />

Komori Srbije, inženjeri iz malih i<br />

srednjih preduzeća dobijaju korisne savete<br />

i alate za olakšano prepoznavanje, primenu<br />

i realizaciju projekata za unapređenje<br />

energetske efikasnosti.<br />

Ovaj priručnik koji je izradio Inovacioni<br />

centar Mašinskog fakulteta – sektor Mreža<br />

za energetsku efikasnost u industriji Srbije<br />

(MEEIS), regionalno je podržao EBRD<br />

TAM/BAS Program iz Srbije i Bosne i<br />

Hercegovine, Ambasada Kraljevine Norveške<br />

i još nekoliko inostranih institucija.<br />

Priručnik sadrži potrebna znanja i rešenja<br />

za unapređenje energetske efikasnosti koji<br />

su zasnovani na održivim, komercijalnim<br />

osnovama.<br />

U poređenju sa drugim zemljama u okruženju,<br />

u našoj zemlji energija se koristi na<br />

neracionalan način i neophodno je raditi<br />

na informisanju i osposobljavanju menadžmenta<br />

i kompetentnog tehničkog osoblja u<br />

industriji, za postizanje energetskih ušteda<br />

i povećanje energetske efikasnosti u preduzećima,<br />

što je jedna od prioritetnih potreba<br />

u MSP sektoru.<br />

17


info<br />

Milijardu dinara za<br />

završetak obilaznice<br />

oko Beograda<br />

Vlada Srbije obezbedila je oko sedam milijardi<br />

dinara u budžetu za 2010. godinu<br />

za izgradnju severnog kraka Koridora 10,<br />

početak gradnje autoputa Beograd-južni Jadran<br />

i završetak obilaznice oko Beograda.<br />

U Predlogu budžeta za 2010. godinu, u izdacima<br />

Ministarstva za infrastrukturu, predviđeno<br />

je i oko sedam milijardi dinara iz<br />

sredstava Nacionalnog investicionog plana.<br />

Pritom je navedeno da je za severni krak<br />

Koridora 10 namenjeno četiri milijarde<br />

dinara, za početak gradnje autoputa Beograd-južni<br />

Jadran oko dve milijarde i za tunel<br />

Straževica, na obilaznici oko Beograda,<br />

milijardu dinara.<br />

Za Ministarstvo infrastrukture u vladinom<br />

Predlogu budžeta za iduću godinu planirano<br />

izdvajanje je 54 odsto veće nego u ovoj godini,<br />

tako da će za infrastrukturne projekte biti<br />

namenjeno oko 20,2 milijarde dinara. Planirane<br />

su i subvencije u iznosu od oko 12,4 milijardi<br />

dinara za Javno preduzeće Železnice<br />

Srbije, a raspored i korišćenje tih sredstava<br />

obaviće Vlada Srbije posebnim aktom.<br />

U delu izdataka Ministarstva za infrastrukturu<br />

predviđene su i subvencije za Jugoregistar<br />

Beograd u iznosu od oko 21 milijardu<br />

dinara, a korišćenje tih sredstava biće regulisano<br />

posebnom odlukom vlade. Za Ministarstvo<br />

rudarstva i energetike planirano<br />

je povećanje izdataka 19,4 odsto u odnosu<br />

na ovu godinu, na oko 2,6 milijardi dinara.<br />

Agenciji za rudarstvo biće smanjena sredstva<br />

u narednoj godini 67,1 odsto, na oko<br />

650.000 dinara, a izdaci Agenciji za energetsku<br />

efikasnost biće niži 5,3 odsto i iznosiće<br />

oko 14,2 miliona dinara.<br />

Planirane su i subvencije od oko 2,1 milijardi<br />

dinara za finansiranje Javnog preduzeća<br />

za podzemnu eksploataciju uglja Resavica, a<br />

raspored i korišćenje sredstava obavljaće se<br />

po posebnom aktu vlade.<br />

Toranj završen, čekaju se još<br />

neki rokovi<br />

Ministar životne sredine i prostornog planiranja<br />

Oliver Dulić izjavio je 13. decembra<br />

2009. godine Tanjugu da je Avalski toranj<br />

završen, ali da je potrebno da isteknu<br />

još neki važni rokovi kako bi se sa sigurnošću<br />

reklo da je toranj potpuno siguran<br />

i bezbedan.<br />

– U ovom trenutku postoji upotrebna dozvola,<br />

ali još uvek mora da istekne nekoliko<br />

važnih rokova da bismo biti potpuno sigurni<br />

da je toranj bezbedan – rekao je Dulić, koji<br />

je i predsednik Saveta za izgradnju tornja.<br />

– Radi se o kompleksnom objektu višem od<br />

200 metara, koji se nalazi na Avali čija je<br />

nadmorska visina oko 500 metara, sa neverovatnim<br />

klimatskim i ostalim problemima,<br />

pogotovo tokom zimskog perioda – dodao<br />

je ministar.<br />

On je istakao da mu je drago što nije vršen<br />

pritisak da se požuri sa završetkom radova i<br />

dodao da je za odlaganja svečanog otvaranja<br />

»kriv« zakon koji je predvideo da moraju da<br />

budu ispunjene sve procedure kada je reč o<br />

puštanju u upotrebu tako specifičnog objekta<br />

kao što je Avalski toranj.<br />

Dulić je istakao da se sa predajom tornja na<br />

upotrebu i uživanje građanima sačekalo i<br />

kada je reč o liftovima i platformama koje<br />

služe kao vidikovac, da bi se obezbedila njegova<br />

potpuna sigurnost i bezbednost.<br />

– Iz tog razloga smo sačekali da svi testovi<br />

prođu, da budemo sigurni da je Avalski toranj<br />

siguran i bezbedan i što se tiče liftova<br />

i platforme koja služi kao vidikovac, da bi<br />

ljudi najzad krenuli da uživaju u njemu – rekao<br />

je Dulić.<br />

– U svakom slučaju, on će stajati tamo gde<br />

stoji na ponos svih onih koji su ga gradili i<br />

koji su pomagali njegovoj izgradnji – dodao<br />

je Dulić izražavajući uverenje da će Avalski<br />

toranj ponovo, kao inspiracija, služiti generacijama.<br />

Tačan datum svečanog<br />

otvaranja tornja do kraja<br />

2009. godine nije saopšten<br />

Avalski toranj,<br />

sa antenskim stubom,<br />

dostiže visinu<br />

od 204,57 metara.<br />

18


U Beogradu održan 4. BelRE<br />

Četvrti međunarodni sajam nekretnina<br />

i investicija BelRE, održan je od 5. do 7.<br />

novembra 2009. godine u hali 5 Beogradskog<br />

sajma. Pred oko 50 izlagača, učesnika<br />

iz zemlje i inostranstva, sajam je svečano<br />

otvorila ministarka Verica Kalanović,<br />

ministar za infrastrukturu u Vladi RS, i<br />

tom prilikom najavila da Srbija nastavlja<br />

započeti investicioni ciklus i podršku privredi<br />

sa 310 miliona evra investicija u infrastrukturu<br />

u 2010. godini. Ova sredstva<br />

će biti uložena u kapitalne investicije, najpre<br />

u Koridor 10, čija je finansijska konstrukcija<br />

zaokružena i na kome su radovi<br />

u toku, ukazala je Kalanovićeva.<br />

Među izlagačima su bili: Colliers Int. Srbija<br />

i Crna Gora, Danos (koji predstavlja treću<br />

finansijsku grupaciju u Evropi BNP Paribas<br />

i koja je ove godine otvorila kancelariju u<br />

Srbiji), Tradeunique (graditelj i izvođač radova<br />

u Srbiji, Crnoj Gori, Rusiji), PHIWA<br />

(jedan od najvećih graditelja u Srbiji), Metropolitan<br />

Project (rezidencijalno-komercijalni<br />

kompleks u centru Beograda), Erste<br />

banka, Imorent, Hypo Rent i dr. Među učesnicima<br />

bili su predstavnici Harston Associates,<br />

Raiffeisen evolution, Arup, i dr.<br />

Na konferenciji koja je održana 5. i 6. novembra,<br />

govorilo se o aktuelnim temama: kako<br />

privući strane investicije i stvoriti potrebne<br />

uslove za ulaganja, kako prevazići krizu, koji<br />

biznis modeli će se pokazati najefikasnijim u<br />

trenutnom kontekstu, da li će Srbija, Hrvatska,<br />

Slovenija i Crna Gora ostati atraktivne za<br />

investicije. Pričalo se i o prostornom planiranju,<br />

urbanom menadžmentu, administrativnim<br />

preprekama za razvoj tržišta nekretnina,<br />

kao i o Nacrtu zakona o posredovanju u prometu<br />

nepokretnosti i finansiranju projekata.<br />

– Srbija nije doživela investicionu aktivnost<br />

kao zemlje u regionu, recimo Crna Gora,<br />

Hrvatska, Bugarska i Rumunija, ali mislim<br />

da Srbija ima najviše potencijala trenutno.<br />

I mislim da sada, kada je do nekih lokacija<br />

najlakše i najjeftinije doći, investitori treba<br />

da ulažu i grade, kako u rezidencijalno, tako<br />

i u industrijsko tržište nekretnina – rekao je<br />

Goran Gojaković, direktor investicija Bomex,<br />

i dodao – Jedan od osnovnih razloga<br />

za ovo kašnjenje jeste nedostatak infrastrukture<br />

koja bi omogućila da investitori<br />

ne čekaju na razvoj lokacije, već da odmah<br />

mogu da počnu da grade.<br />

– Srbiju strani investitori posmatraju kao<br />

deo regiona, a ne kao zasebno tržište. Dalje,<br />

posmatraju je sa više stanovišta: perspektive<br />

privrednog rasta, koja povlači i kontekst investicija,<br />

zatim iz ugla političke situacije i,<br />

naravno, bankarskog sektora. I to su sektori<br />

koji nas opredeljuju da li da uložimo ili ne<br />

sajmovi<br />

– rekao je Robert Schweizer, predstavnik<br />

Balkans RE. On je još napomenuo da je<br />

očito da je srpska ekonomija poslednjih pet<br />

godina bila zavisna od stranog kreditiranja,<br />

da je BDP negativan i nema indicija da će<br />

biti bolje ni u 2010. godini:<br />

– Sve to su pokazatelji koji predstavljaju značajan<br />

rizik za investitore. Međutim, dobra<br />

vest po njegovom mišljenju, jeste da je bankarski<br />

sektor veoma likvidan, potpomognut<br />

grčkim, italijanskim i austrijskim bankama.<br />

Jovica Jakovac, direktor Colliers-a za Srbiju<br />

i Crnu Goru, smatra da će u narednom periodu<br />

biti vrlo profitabilno investiranje u retail<br />

centre i stambene projekte. Spisak onih<br />

koji žele da kupe prvi stan je izuzetno dug i<br />

ne postoje mogućnosti da se njihove potrebe<br />

zadovolje u ovom trenutku. S druge strane,<br />

potrebno je graditi industrijske objekte,<br />

hale, magacine i to je ono što stranci kao<br />

investitori traže da kupe u Srbiji.<br />

Jovan Jovanović, diretor Danos-a, skrenuo<br />

je pažnju da su drugi delovi Srbije, pored<br />

Beograda, takođe atraktivni za ulaganja.<br />

Učesnici konferencije su se složili da Srbiji<br />

nedostaju strane investicije i da je kriza<br />

usporila razvoj privrede, a samim tim i sektor<br />

nekretnina i izrazili optimizam povodom<br />

razvoja u narednom periodu ■<br />

www.brmspasic.com<br />

e-mail: office@brmspasic.com<br />

Izložbeni salon: Cvijićeva 1<br />

Smatrajući da u savremenim enterijerskim radovima<br />

sobna vrata danas zauzimaju veoma bitno mesto,<br />

odnosno postaju deo svakog enterijera, u prilici smo<br />

da vam ponudimo široku paletu naših modela kao i<br />

mogućnost dizajniranja novih po Vašoj želji, a koji će<br />

sigurni smo, upotpuniti životni prostor onako kako Vi to<br />

želite.<br />

Spojem savremenog dizajna i vrhunskog kvaliteta<br />

koje pruža masivno drvo, proizveli smo liniju vrata koja<br />

će zadovoljiti ukuse čak i najzahtevnijih klijenata.<br />

19


Gradjevinarstvo.rs je jedinstven internet portal za sve koji imaju potrebu za informacijama iz građevinarstva, kao i<br />

za sve koji žele da pruže informacije svim činiocima građevinske industrije.<br />

Gradjevinarstvo.rs predstavlja izuzetno moćno i nezaobilazno on-line marketinško sredstvo građevinskih kompanija<br />

i svih koji su na bilo koji način vezani za građevinarstvo.<br />

PROFIL FIRME<br />

Vaše preduzeće će biti predstavljeno logotipom,<br />

podacima, proizvodnim programom,<br />

opisom delatnosti, fotografijama....<br />

Biće istaknuto u svim kategorijama i pri<br />

svim pretragama kojima je obuhvaćeno.<br />

Objava profila firme uključuje: logotip,<br />

adresu, brojeve telefona, broj faksa, e-mail,<br />

adresu internet prezentacije, imena kontakt<br />

osoba, spisak svih kategorija (proizvodi<br />

i usluge), opis delatnosti (proizvodnog programa,<br />

reference...), do 6 fotografija, linkove<br />

ka vestima i tekstovima, prioritetno isticanje<br />

Vaše firme u svim kategorijama u<br />

kojima se nalazi<br />

120 EUR/godina<br />

PROMO TEKST<br />

Izuzetan način za predstavljanje<br />

kompanija, proizvoda ili tehnologija.<br />

Promotivni tekstovi mogu sadržati<br />

prateće fotografije i tabele.<br />

Naslov sa linkom ka tekstu se<br />

nalazi na početnoj strani kao i u do<br />

3 tematske kategorije.<br />

Ovi tekstovi ulaze u sistem<br />

pretrage i do njih je jednostavno<br />

doći i pretraživanjem ključnih reči<br />

na portalu, ali i preko internet<br />

pretraživača.<br />

60 EUR/mesec<br />

SPONZORISANI LINK<br />

Ovakav način oglašavanja sastoji se u tome da se oglašivačima<br />

nudi povezivanje odabranih ključnih reči uz naziv firme, brend<br />

ili proizvod čime se doseže maksimalan broj pripadnika ciljnih<br />

grupa.<br />

Ovaj vid kontekstualnog oglašavanja bazira se na sistemu koji<br />

skenira tekst na pojedinoj stranici, pronalazi određene (sponzorisane)<br />

reči zakupljene od oglašivača i vizuelno ih ističe.<br />

Prelazeći mišem preko tako istaknute reči, korisniku se prikazuje<br />

oblačić sa oglasnom porukom oglašivača.<br />

Uz ovaj način oglašavanja na portalu sleduje i prikaz banera<br />

pri unosu izabrane reči u polje “Pretraga” ili klikom na link te reči<br />

(u levom stupcu, na svim stranama). Veličina banera je 468x60<br />

ili 120x600px.<br />

120 EUR/mesec


BANERI<br />

Banere možete objaviti: na celom portalu (na vrhu svih stranica),<br />

u određenim kategorijama i pri unosu neke određene reči<br />

Baneri na celom portalu (na vrhu svih strana)<br />

Ovi baneri pokrivaju sve kategorije i primenjuju se u slučajevima<br />

kada nije potrebno definisati posebnu ciljnu grupu.<br />

Baneri su naizmenični. Najviše 2 banera se mogu smenjivati<br />

pri otvaranju svake stranice portala (verovatnoća prikazivanja<br />

jednog banera je 50%).<br />

H1 (468x60)<br />

300 EUR/mesec<br />

H2 (120x60)<br />

200 EUR/mesec<br />

Baneri (fiksni) na početnoj strani (home page) portala<br />

Najposećenija strana portala. Sadrži najnovije vesti i tekstove,<br />

linkove ka svim kategorijama...<br />

HP (120x160)<br />

180 EUR/mesec<br />

HP (120x60)<br />

110 EUR/mesec<br />

Baneri (fiksni) u kategorijama<br />

(grupama proizvoda i usluga) portala<br />

Oglašavanje u kategorijama omogućava vam da profilišete<br />

posetioce portala kojima će biti prikazan vas oglas.<br />

Primer: proizvođač vrata će se oglasiti u kategoriji “Vrata”,<br />

izvođač radova u kategoriji “Izvođenje građevinskih radova” i sl.<br />

Ovde se ubraja i oglašavanje u rubrici vesti, tekstovi,<br />

promo tekstovi...<br />

K1 (468x60)<br />

90 EUR/mesec<br />

K2 (120x160)<br />

K3 (120x60)<br />

K4 (120x600)<br />

60 EUR/mesec<br />

40 EUR/mesec<br />

100 EUR/mesec<br />

NAPOMENE: za zakup na period od 6 meseci odobrava se popust od 5% • za zakup na period od 12 meseci odobrava se popust od 10%<br />

minimalan period zakupa je 3 meseca • PDV nije uračunat<br />

PAKET 1 meseci puna cena PAKET 2 meseci puna cena<br />

profil firme 12 120 profil firme 12 120<br />

baner K3 6 240 baner K3 12 480<br />

promo tekst 6 360 promo tekst 12 720<br />

ukupno: 720 -40% = 432 ukupno: 1.320 -40% = 792<br />

PAKET 3 meseci puna cena PAKET 4 meseci puna cena<br />

profil firme 12 120 profil firme 12 120<br />

baner K3 12 480 baner HP120x60 12 1320<br />

promo tekst 6 360 promo tekst 12 720<br />

sponzorisani link 6 720 sponzorisani link 12 1440<br />

* Cene su prikazane u EUR, bez PDV-a<br />

Zakupom profila, banera i promo teksta<br />

(na minimalno 6 meseci) ostvaruje se popust od 40%<br />

ukupno: 1.680 -40% = 1.008 ukupno: 3.600 -40% = 2.160


poslovanje<br />

Definicije energetskih objekata<br />

koji proizvode energiju<br />

na ovaj način<br />

U uredbi se pod terminom obnovljivi izvori<br />

energije podrazumevaju izvori energije<br />

koji se nalaze u prirodi i obnavljaju se u<br />

celosti ili delimično, posebno energija vodotokova,<br />

vetra, neakumulirana sunčeva<br />

energija, biomasa, geotermalna energija,<br />

biogoriva, biogas, sintetički gas, deponijski<br />

gas, gas iz postrojenja za tretman kanalizacionih<br />

voda i otpadnih voda iz prehrambene<br />

i drvno-prerađivačke industrije<br />

koji ne sadrže opasne materije.<br />

Hidroelektrane na postojećoj infrastrukturi<br />

su hidroelektrane koje koriste već postojeću<br />

branu kojom upravlja neko javno<br />

preduzeće i hidroelektrane izgrađene na cevovodima<br />

namenjenim dovodu sirove vode<br />

na preradu u fabrike vode.<br />

FINANSIJSKI PODSTICAJ<br />

ZA PROIZVODNJU<br />

ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ<br />

OBNOVLJIVIH IZVORA<br />

Vlada Republike Srbije je početkom decembra 2009. godine (Službeni glasnik<br />

Republike Srbije 99/2009 od 11.12.2009), u skladu sa Zakonom o energetici donela<br />

uredbu o merama podsticaja za proizvodnju električne energije korišćenjem<br />

obnovljivih izvora energije i kombinovanom proizvodnjom električne i toplotne<br />

energije, kojom se bliže propisuju mere podsticaja za proizvodnju električne<br />

energije korišćenjem obnovljivih izvora energije i za otkup te energije.<br />

Tako se ovim aktom definše tzv. Feed-in tariff, balansiranje i očitavanje, preciziraju<br />

energetski objekti koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora,<br />

uređuje sadržina ugovora o otkupu električne energije po merama podsticaja,<br />

kao i naknada troškova kupcu tako proizvedene energije.<br />

Elektrane na biogas jesu elektrane koje<br />

koriste gas nastao iz ostataka u poljoprivredi<br />

(tečni stajnjak i izmet sa stočarskih i<br />

živinarskih farmi), iz biomase, iz ostataka<br />

biomase nastalih primarnom preradom poljoprivrednih<br />

proizvoda, a koje ne sadrže<br />

opasne materije, ostatke i delove životinja.<br />

Elektrane na deponijski gas jesu elektrane<br />

koje koriste gas nastao na komunalnim deponijama<br />

ili gas nastao u postrojenjima za<br />

tretman komunalnih otpadnih voda.<br />

Elektrane sa kombinovanom proizvodnjom<br />

na postojećoj infrastrukturi jesu<br />

revitalizovane stare elektrane sa kombinovanom<br />

proizvodnjom na fosilna goriva koje<br />

su pre revitalizacije bile u pogonu najmanje<br />

25 godina i rekonstruisane stare elektrane<br />

sa kombinovanom proizvodnjom na fosilna<br />

goriva koje pre rekonstrukcije nisu bile u<br />

pogonu najmanje pet godina bez obzira na<br />

prethodno vreme provedeno u pogonu.<br />

Elektrana, u smislu ove uredbe, jeste postrojenje<br />

za proizvodnju električne energije<br />

ili za kombinovanu proizvodnju, sa<br />

jednom ili više proizvodnih jedinica, i to:<br />

• hidroelektrane instalisane snage do 10MW<br />

• elektrane instalisane snage do 10 MW<br />

koje u procesu proizvodnje koriste samo<br />

biomasu ili biomasu u kombinaciji sa<br />

nekim dopunskim fosilnim gorivom,<br />

ukoliko energetska vrednost korišćene<br />

biomase na godišnjem nivou čini<br />

najmanje 80% ukupne primarne energije<br />

• elektrane koje električnu energiju<br />

proizvode koristeći obnovljive izvore<br />

energije osim biomase, ukoliko u<br />

procesu proizvodnje energetska vrednost<br />

korišćenih obnovljivih izvora energije<br />

na godišnjem nivou čini najmanje 90%<br />

ukupne primarne energije, s tim da je<br />

dopunsko gorivo neko od fosilnih goriva,<br />

biomasa ili otpad<br />

• elektrane za kombinovanu proizvodnju<br />

instalisane snage do 10 MW koje koriste<br />

obnovljive izvore energije, fosilna goriva<br />

ili fosilna goriva u kombinaciji sa nekim<br />

obnovljivim izvorom energije<br />

• elektrane koje koriste separisanu<br />

biorazgradljivu frakciju komunalnog<br />

otpada (u daljem tekstu: otpad)<br />

instalisane snage do 10 MW.<br />

dok je Povlašćeni proizvođač strana koja<br />

obavlja delatnost proizvodnje električne<br />

energije i koji je aktom nadležnog organa<br />

stekao status povlašćenog proizvođača.<br />

Mere podsticaja – otkupne cene<br />

Mere podsticaja, u smislu ove uredbe, obuhvataju<br />

otkupne cene prema vrsti elektrane<br />

u kojoj se proizvodi električna energija korišćenjem<br />

obnovljivih izvora energije i prema<br />

instalisanoj snazi (R) izraženoj u MW.<br />

Vrsta elektrane i instalisana snaga određuju<br />

se aktom o sticanju statusa povlašćenog<br />

proizvođača električne energije.<br />

Napomena: Tabelu sa cenama potražite na webportalu<br />

www.gradjevinarstvo.rs<br />

Otkupna cena električne energije iz elektrane<br />

za kombinovanu proizvodnju koja koristi<br />

prirodni gas kao gorivo, koriguje se pri svakoj<br />

promeni cene prirodnog gasa za prodaju<br />

energetskim subjektima za trgovinu na malo<br />

prirodnim gasom za potrebe tarifnih kupaca<br />

koja ne uključuje troškove korišćenja transportnog<br />

sistema za prirodni gas kod Javnog<br />

preduzeća Srbijagas Novi Sad po tarifnom<br />

stavu energent.<br />

Korekcija otkupne cene za elektrane sa kombinovanom<br />

proizvodnjom na prirodni gas vršiće<br />

se od prvog dana narednog meseca u odnosu<br />

na mesec u kome je došlo do promene<br />

cene prirodnog gasa za prodaju energetskim<br />

subjektima za trgovinu na malo prirodnim<br />

gasom za potrebe tarifnih kupaca koja ne<br />

uključuje troškove korišćenja transportnog<br />

sistema za prirodni gas kod Javnog preduzeća<br />

Srbijagas Novi Sad po tarifnom stavu<br />

energent.<br />

Ko polaže pravo na korišćenje<br />

podsticajnih mera<br />

Pravo na mere podsticaja utvrđene ovom<br />

uredbom za električnu energiju proizvedenu<br />

u elektranama koje koriste neakumuliranu<br />

sunčevu energiju ograničava se<br />

na ukupno instalisanu snagu u tim elektranama<br />

do 5MW. Pravo na mere podsticaja,<br />

utvrđene ovom uredbom za električnu<br />

energiju proizvedenu u elektranama<br />

koje koriste vetar, ograničava se na ukupno<br />

instalisanu snagu u tim elektranama<br />

do 450MW.<br />

Pored povlašćenih proizvođača, pravo na<br />

mere podsticaja utvrđene ovom uredbom<br />

mogu steći i povlašćeni proizvođači za električnu<br />

energiju proizvedenu u elektranama<br />

na vetar ukupno instalisane snage koja je<br />

jednaka količini od 10% kapaciteta za proizvodnju<br />

električne energije koje izgradi javno<br />

preduzeće za proizvodnju, distribuciju i trgovinu<br />

električne energije u periodu važenja<br />

ove uredbe.<br />

Povlašćeni proizvođač ima pravo na mere<br />

podsticaja koje važe u trenutku podnošenja<br />

zahteva za sticanje ili obnovu statusa povlašćenog<br />

proizvođača.<br />

Finansije, ugovori<br />

Kupac otkupljuje električnu energiju od<br />

povlašćenog proizvođača električne energije<br />

koji ispunjava uslove iz ove uredbe po<br />

definisanim cenama u dinarskoj protivvre-<br />

22<br />

www.build.rs


ubrika<br />

dnosti po srednjem kursu Narodne banke<br />

Srbije na dan ispostavljanja fakture.<br />

Prava i obaveze kupca i povlašćenog proizvođača,<br />

uređuju se ugovorom, koji se zaključuje<br />

u pismenoj formi, na period od 12<br />

godina, u skladu sa Zakonom o energetici,<br />

zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi,<br />

Opštim uslovima za isporuku električne<br />

energije, pravilima rada distributivnog,<br />

odnosno prenosnog sistema, propisima<br />

kojima se bliže određuju uslovi za sticanje<br />

statusa povlašćenog proizvođača i kriterijumi<br />

za ocenu ispunjenosti tih uslova i ovom<br />

uredbom.<br />

Povlašćeni proizvođač uz zahtev za zaključenje<br />

ugovora, kupcu dostavlja rešenje o<br />

sticanju statusa povlašćenog proizvođača.<br />

Kupac je dužan da u roku od 30 dana od<br />

dana podnošenja pismenog zahteva iz stava<br />

3. ovog člana, zaključi ugovor sa povlašćenim<br />

proizvođačem, ako su ispunjeni uslovi<br />

iz ove uredbe.<br />

Povlašćeni proizvođač ima pravo da raskine<br />

ugovor pre isteka roka na koji je zaključen o<br />

čemu pismeno obaveštava kupca. Ugovor se<br />

smatra raskinutim istekom tridesetog dana<br />

od dana kada kupac primi pismeno obaveštenje.<br />

Ugovor raskinut na ovaj način od strane povlašćenog<br />

proizvođača koji električnu energiju<br />

proizvodi u elektranama, ne može biti<br />

ponovo zaključen.<br />

Model ugovora priprema kupac i dostavlja ga<br />

ministarstvu nadležnom za poslove energetike,<br />

radi davanja saglasnosti.<br />

Usluge balansiranja<br />

i očitavanja<br />

električne energije<br />

Povlašćeni proizvođač koji je zaključio<br />

ugovor pripada balansnoj grupi kupca i<br />

ne plaća kupcu naknadu za usluge balansiranja.<br />

Očitavanje električne energije kod povlašćenog<br />

proizvođača koji električnu energiju<br />

proizvodi u elektrani, svakog prvog u mesecu<br />

obavlja, bez naknade, energetski subjekt<br />

koji vrši očitavanje električne energije,<br />

zavisno od toga na čiju mrežu je elektrana<br />

priključena i najkasnije do 5. u mesecu dostavlja<br />

očitane podatke za prethodni mesec<br />

povlašćenom proizvođaču i kupcu.<br />

Energetski subjekt koji vrši očitavanje električne<br />

energije obavezan je da pre zaključenja<br />

ugovora između povlašćenog proizvođača<br />

i kupca izvrši očitavanje početnog<br />

stanja brojila i to u roku od tri dana od dana<br />

dostavljanja zahteva od strane povlašćenog<br />

proizvođača ili kupca i da očitane podatke<br />

dostavi povlašćenom proizvođaču i kupcu.<br />

Naknada troškova za kupovinu<br />

električne energije<br />

Kupac ima pravo na naknadu troškova za<br />

kupovinu električne energije od povlašćenih<br />

proizvođača i za balansiranje rada<br />

povlašćenih proizvođača koji koriste mere<br />

podsticaja po ovoj uredbi. Iznos troškova<br />

određuje se na osnovu energetskih veličina<br />

iskazanih u Energetskom bilansu Republike<br />

Srbije.<br />

Naknada troškova kupca za kupovinu električne<br />

energije od povlašćenih proizvođača<br />

u narednoj godini, određuje se kao zbir<br />

proizvoda planiranih ukupnih proizvodnji<br />

iz pojedinačnih vrsta elektrana i otkupnih<br />

cena, umanjenih za prosečnu prodajnu cenu<br />

električne energije energetskog subjekta<br />

koji obavlja delatnost trgovine električnom<br />

energijom radi snabdevanja tarifnih kupaca,<br />

određenu u skladu sa metodologijom za određivanje<br />

tarifnih elemenata za obračun cena<br />

koju je utvrdila Agencija za energetiku, gde<br />

se u obračun ne uključuje proizvodnja povlašćenih<br />

proizvođača.<br />

Iznos sredstava potrebnih za pokrivanje<br />

troškova balansiranja rada povlašćenih proizvođača<br />

određuje se kao proizvod godišnjih<br />

troškova sistemskih usluga kupca i količnika<br />

očekivane ukupne instalisane snage povlašćenih<br />

proizvođača koji koriste mere podsticaja<br />

i ukupne instalisane snage proizvodnih<br />

kapaciteta pod faktičkom upravom kupca.<br />

Planiranu ukupnu naknadu za narednu godinu<br />

kupac utvrđuje kao zbir iznosa sredstava,<br />

koji se koriguje za razliku zbira ostvarenih<br />

troškova kupca po osnovu kupovine električne<br />

energije od povlašćenih proizvođača<br />

i ostvarenih troškova njihovog balansiranja<br />

i zbira ostvarenih prihoda kupca od naknade<br />

troškova za kupovinu električne energije<br />

od povlašćenih proizvođača i za balansiranje<br />

rada povlašćenih proizvođača tokom prethodne<br />

godine i posebno ih iskazuje u godišnjem<br />

programu poslovanja.<br />

Troškovi koje kupac ima za kupovinu električne<br />

energije od povlašćenih proizvođača i za<br />

balansiranje rada povlašćenih proizvođača nadoknađuju<br />

se kroz prodaju električne energije<br />

tarifnim kupcima. Kupac je dužan da do kraja<br />

oktobra svake godine ministarstvu nadležnom<br />

za poslove energetike i Agenciji za energetiku<br />

podnese izveštaj o prihodima od naknade i<br />

od prodaje električne energije otkupljene od<br />

povlašćenih proizvođača, kao i o troškovima<br />

otkupa i balansiranja proizvodnje povlašćenih<br />

proizvođača, ostvarenim u tekućoj godini.<br />

Kada treba formirati ugovor<br />

Kupac će u roku od 60 dana od dana stupanja<br />

na snagu ove uredbe, pripremiti i dostaviti<br />

ministarstvu nadležnom za poslove energetike<br />

model ugovora ■<br />

www.build.rs<br />

23


TEMA broja<br />

ASHRAE je 17. decembra 2009.<br />

godine pokrenula Building Energy<br />

Quotient program – Building<br />

EQ, koji treba da podstakne<br />

građevinsku industriju da smanjuje<br />

potrošnju energije u zgradama.<br />

Building EQ program pokrenut<br />

je u cilju informisanja vlasnika i<br />

izvođača, stanara i potencijalnih<br />

kupaca u vezi sa upotrebom<br />

energije u zgradama.<br />

Ideja je da se tržištu ponudi<br />

nešto slično kao što je etiketa<br />

za nutricionu vrednost hrane, ili<br />

potrošnja automobila u količini<br />

goriva po pređenom rastojanju.<br />

Više informacija potražite na sajtu<br />

programa – www.buildingEQ.com<br />

Uz ovo ide detaljna sertifikacija sa podacima<br />

o stvarnoj potrošnji energije, celokupnim<br />

zahtevima za energiju, o kvalitetu<br />

unutrašnjeg vazduha (IAQ), kao i druge<br />

informacije koje će pomoći vlasnicima da<br />

procene i smanje količinu energije potrebne<br />

u njihovim objektima.<br />

Administraciju Programa vodiće Udruženje<br />

za grejanje, hlađenje i klimatizaciju iz<br />

SAD – ASHRAE.<br />

– Informacija o potrošnji energije u zgradama<br />

je ključni prvi korak za pravljenje<br />

neophodnih promena i načina za njeno<br />

smanjenje – rekao je tim povodom Gordon<br />

Holness, predsednik ASHRAE, i dodao:<br />

– Building EQ program pruža lako razumljivu<br />

skalu o potrošnji energije koja se<br />

može uporediti sa podacima o sličnim zgradama,<br />

po tipu i klimatskoj zoni u kojoj se<br />

nalaze. Istovremeno, pruža vlasnicima specifikaciju<br />

energetskih karakteristika objekta<br />

kako bi mogli da ih poboljšaju.<br />

Holness dodaje i da slični programi već postoje<br />

u nekoliko država i gradova u SAD:<br />

Kalifornija, Vašington (država), Vašington<br />

(prestonica), Ostin (Teksas), ali i u Evropskoj<br />

uniji i Australiji.<br />

Pilot-program će biti završen sredinom<br />

juna, a očekuje se da će Building EQ program<br />

biti u potpunosti funkcionalan do kraja<br />

2010. godine.<br />

ENERGETSKA SERTIFIKACIJA ZGRADA<br />

ASHRAE POKREĆE<br />

<strong>BUILD</strong>ING EQ<br />

Pilot-program Building EQ<br />

<strong>BUILD</strong>ING EQ<br />

PROGRAM<br />

UKLJUČIVAĆE<br />

DVA TIPA OCENE<br />

ZA SVE VRSTE<br />

ZGRADA:<br />

• As Designed<br />

(procena) – biće formirana<br />

na osnovu komponenata<br />

iz specifi kacije projektanata,<br />

tj. energetskog modela<br />

i simulacije<br />

• In Operation<br />

(stvarna/operativna<br />

potrošnja) – moći će da<br />

se dobije tek kada zgrada<br />

ima podatke o potrošnji<br />

od najmanje godinu dana<br />

(zasniva se na kombinaciji<br />

i načina na koji se upravlja<br />

objektom)<br />

* Obe ocene važe i za postojeće<br />

zgrade.<br />

U pilot programu učestvuju vodeći vlasnici<br />

nekretnina u SAD, projektanti, investitori<br />

i vladine agencije:<br />

• Durst Organization – kompanija koja<br />

je vlasnik, upravnik i izvođač preko<br />

800.000m 2 poslovnog i stambenog prostora<br />

na Menhetnu, Njujork<br />

• U.S. General Services Administration –<br />

glavna agencija odgovorna za akviziciju<br />

i upravljanje federalnim zgradama, poseduje<br />

ili ima na lizingu 8.600 nekretnina<br />

i održava inventar na više od 33 miliona<br />

kvadratnih metara prostora za 1,1 milion<br />

zaposlenih u federalnoj službi<br />

• Tu su još i kompanije Wright Runstad<br />

and Co, Russell Development Co. i Ashforth<br />

Pacific, projektantski biro BNIM<br />

Architects, međunarodna kompanija iz<br />

oblasti nekretnina Hines, državne ustanove<br />

iz Mičigena i Detroita...<br />

– Kako bismo nastavili da napredujemo u<br />

izgradnji zgrada sa odličnim energetskim<br />

karakteristikama, važno je da znamo kolika<br />

je tačno razlika između predviđenih i stvarnih<br />

karakteristika zgrade – kaže Don Winston,<br />

potpredsednik za tehničke operacije iz<br />

Durst Organization, i zaključuje:<br />

– Uključivanjem projektantskog i operativnog<br />

rejtinga u posmatranje objekta pomoći<br />

ćemo bolje razumevanje šta zaista ima, a šta<br />

nema efekta. Tako ćemo u budućnosti znati<br />

koje izbore da pravimo ■<br />

Kroz pilot projekat, Building EQ program<br />

dozvoliće manja prilagođavanja i krajnje<br />

definisanje programa. Paralelno sa ovim,<br />

ASHRAE je razvio i sertifikacioni program<br />

za profesionalce koji izrađuju energetske<br />

modele zgrada.<br />

24<br />

www.build.rs


MAŠINSKI I ELEKTROINŽENJERI<br />

NAJBOLJI PRIJATELJI<br />

ARHITEKATA I INVESTITORA<br />

Do sada u Build <strong>magazin</strong>u nije bilo teme<br />

broja koja je dalja od arhitekture, građevinarstva<br />

i građevinske struke u klasičnom<br />

smislu tih pojmova, ali koja je za građevinarstvo<br />

aktuelnija od svih drugih tema, i<br />

to u čitavom svetu.<br />

Štedi energiju... hm, da, a...<br />

koliko tačno<br />

Potrošnja energije u zgradama tema je<br />

koju arhitektura prati već preko pola veka.<br />

Međutim, pasivna, solarna i svaka druga<br />

arhitektura nisu garancija da će obećano<br />

biti ispunjeno. Poslednjih decenija stvari su<br />

otišle mnogo dalje od: leti pravi senku, zimi<br />

sunce ulazi u prostoriju...<br />

Dobra arhitektura je više i od funkcije:<br />

• unutrašnji vazduh – količina, temperatura,<br />

brzina izmene, brzina protoka, koncentracija<br />

štetnih gasova i čestica, vlažnost...<br />

• osvetljenje – merenje jačine svetla u prostoriji,<br />

potrošnja energije za osvetljenje,<br />

kvalitet spektra...<br />

• grejanje i hlađenje prostora – implementacija<br />

obnovljivih izvora energije, povezivanje<br />

različitih sistema u efikasnu celinu,<br />

merenje potrošnje, merenje toplotnih gubitaka,<br />

njihovo pronalaženje i uklanjanje<br />

• voda – merenje potrošnje vode, protoka<br />

vodene pare, prečišćavanje, zagrevanje...<br />

• zagađenje – buka, gasovi, čestice...<br />

Danas realnu potrošnju i komfor možemo<br />

precizno izmeriti, mogu se predvideti i napraviti<br />

3D modeli, ali to moraju uraditi oni<br />

koji su za to i obučeni – mašinski i elektro<br />

inženjeri. Njihova uloga u građevinarstvu i<br />

samoj arhitekturi sve je značajnija, i što pre<br />

arhitekti prihvate ovu činjenicu lakše će<br />

uspeti da naprave objekte kojima je mesto<br />

u XXI veku.<br />

Inženjeri ovih struka daće predloge za vrstu<br />

KGH sistema, način njihove integracije<br />

u objekat, izradiće energetski 3D model<br />

objekta, proceniće njegovu potrošnju i<br />

predložiti moguće izmene kako bi ona bila<br />

smanjena... U praksi je čest slučaj da se govori<br />

o drastičnim razlikama potrošnje, već<br />

na kratkoročnom nivou.<br />

Ukoliko investitor angažuje arhitektu koji<br />

ne želi da sarađuje sa inženjerima drugih<br />

struka više nego što je to činio do sada,<br />

treba da se pomiri sa činjenicom da će za<br />

sve vreme postojanja objekta gubiti novac<br />

koji je lako mogao da uštedi. Ne govori se<br />

o sitnicama, o sići, o kusuru... Govori se o<br />

vrednostima koje se izražavaju u procentima<br />

od 10, 20, i više.<br />

TEMA broja<br />

Sistemi klimatizacije, grejanja<br />

i hlađenja, pitanja energetske<br />

efikasnosti ili komfora objekata<br />

nisu završni radovi koji mogu da<br />

se definišu na kraju projekta, kao<br />

boja zida ili kupatilskih pločica, već<br />

krvotok objekta koji u ogromnoj<br />

meri utiče na njegov komfor i<br />

energetsku efikasnost.<br />

Dodatno, zahtevi objekta za<br />

energijom i vodom mogu se<br />

predvideti i, već u projektnoj fazi,<br />

znatno umanjiti. Isti je slučaj i<br />

sa već izgrađenim objektima –<br />

merenje je prvi korak, a nakon<br />

uočavanja gubitaka mogu se<br />

potražiti rešenja za njihovo<br />

smanjenje.<br />

Zato već sa prvim skicama<br />

arhitekta treba da se obrati svojim<br />

novim najboljim prijateljima –<br />

elektro i mašinskim inženjerima<br />

Nije u pitanju samo cena energije za grejanje,<br />

hlađenje, osvetljenje, već je tu cena za<br />

brojne uređaje čiji je zadatak da nadoknade<br />

nedostatke projekta – klima-uređaji, grejalice,<br />

nadstrešnice, naknadni radovi... Cena<br />

komfora i zdravlja teško se mere, ali svaki<br />

investitor biće zainteresovan za ove teme.<br />

Takođe, sertifikacija zgrada po nekom od savremenih<br />

standarda (BREEAM, LEED...)<br />

nemoguća je bez uspešnih onih rešenja u<br />

objektu za koje po vokaciji nisu zadužene<br />

arhitekte. Zato ima ko jeste... ■<br />

SAJAM KGH<br />

Sajam KGH početkom svakog decembra<br />

u Sava Centru, okuplja desetine<br />

izlagača i verovatno je najveći uskospecijalizovani<br />

sajam iz oblasti građevinarstva<br />

kod nas.<br />

Sajam organizuje Društvo za grejanje,<br />

hlađenje i klimatizaciju Srbije pri Savezu<br />

mašinskih i elektrotehničkih inženjera i<br />

tehničara Srbije (SMEITS).<br />

Decembra 2009. godine u Sava Centru održan<br />

je 40. jubilarni Kongres KGH koji se održava<br />

paralelno sa sajamskom izložbom ■<br />

www.instainz.co.rs • e-mail: instainz@eunet.rs<br />

tel: 011/318-4248 • mob: 063/236679<br />

• PROJEKTOVANJE, MONTAŽA, REGULACIJA, INŽENJERING INSTALACIJA<br />

KLIMATIZACIJE, VENTILACIJE I GREJANJA<br />

• ELIMINACIJA BUKE I VIBRACIJA • AKREDITOVANA LABORATORIJA<br />

Energ. klasifikacija objekata<br />

po osnovu kvaliteta topl. izolacije<br />

kWh (m 2 a)<br />

0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 550 +<br />

Buka i vibracije<br />

Kvalitet zvučne izolacije<br />

Izvor buke<br />

Izvor buke<br />

Određivanje koeficijenta<br />

prolaza toplote u građevinskim<br />

konstrukcijama zgrada<br />

KfW-40- EnEv-novogradnja<br />

kuća<br />

Delimično modernizovana zgrada<br />

KfW-60-kuća<br />

nemodernizovana zgrada<br />

Termovizijsko<br />

www.build.rs<br />

Prijemna prostorija<br />

snimanje objekata 25


TEMA broja<br />

Danas, kada je na tržištu<br />

prisutno na desetine<br />

programskih paketa<br />

koji pružaju mogućnost<br />

projektovanja održivih zgrada<br />

(sustainable buildings),<br />

prava je jeres ne koristiti ih.<br />

Mogućnosti koje nude<br />

ovi programi se pružaju<br />

praktično u beskonačnost, a<br />

većina njih je prilično laka i<br />

intuitivna za korišćenje.<br />

MODELOVANJE<br />

ENERGETSKI<br />

EFIKASNIH<br />

ZGRADA<br />

Dejan Bajić dipl.maš.inž.<br />

Milan Vučićević dipl.maš.inž.<br />

Prilika za sve<br />

Kada znamo da se ovakvi programi u svetu<br />

koriste u poslednjih desetak godina (a u zemljama<br />

liderima u ovoj oblasti i duže), pravo<br />

je pitanje zašto njihovo korišćenje nije više<br />

prisutno na našim prostorima Odgovornost<br />

je sigurno na prvom mestu na projektantima<br />

koji ne pokazuju dovoljno inicijative za ove<br />

programe, niti dovoljno upućuju arhitekte u<br />

mogućnosti koje ovi moćni alati nude.<br />

Sa druge strane, ni država nije pokazala<br />

volju da se uključi u savremene tokove u<br />

smislu uštede energije (energetski efikasnih<br />

zgrada) i smanjenja emisije CO 2<br />

u vidu subvencija<br />

i slično.<br />

Izuzev člana 4. novog Zakona o planiranju i<br />

izgradnji objekta, gde osim naslova nema ni<br />

reči o efikasnosti, nema drugih zakona koji<br />

se bave ovom problematikom. Ipak, i pojava<br />

ovog šturog člana, izradom kvalitetnih podzakonskih<br />

akata, može biti početak jedne<br />

pozitivne tendencije.<br />

Kako može<br />

Iz iskustva koje je primenjivo u većini slučajeva<br />

priča ide ovako: arhitekta projektuje<br />

objekat, tako što, najčešće, vrlo kasno uključuje<br />

projektante drugih struka. Građevinski<br />

omotač objekta direktno utiče na mnoge<br />

aspekte objekta uključujući: termičku ugodnost,<br />

dnevno osvetljenje, blještanje, energetsku<br />

efikasnost, potencijal za prirodnu<br />

ventilaciju i nivo buke.<br />

Koliko je važan uticaj dnevnog<br />

svetla govori i podatak da u<br />

Holandiji i Nemačkoj zdravstveni<br />

standardi zabranjuju postojanje<br />

radnog mesta koje je više od 6<br />

metara udaljeno od prozora ■<br />

Baš zato je značajno da od samog početka<br />

projekta budu uključeni projektanti svih<br />

struka. Koliko imamo zgrada sa fasadom<br />

projektovanom da bude energetski efikasna<br />

i pruži termičku ugodnost kao osnovne zahteve<br />

Ne mnogo. Veliki broj novih zgrada<br />

ima fasade koje su u celini od stakla. Jedine<br />

zgrade koje opravdavaju stakleni omotač su<br />

staklenici – pravljeni za biljke, a ne za ljude.<br />

Veći deo života provodimo u zgradama, pa<br />

bi trebalo i da ih projektujemo tako da su u<br />

funkciji korisnika – i sa strane komfora i sa<br />

strane utroška energije. Dakle, projektovanje<br />

bi trebalo da počne iznutra, a ne spolja. Prvi<br />

korak treba da bude definisanje uslova koje<br />

treba da ispunjava prostor u kome će korisnik<br />

boraviti, a zatim se ceo projektni tim<br />

angažuje na razvoju rešenja fasade zgrade<br />

koja će najbolje zadovoljiti te uslove – tako<br />

da bude i efikasna, ali i atraktivna.<br />

Optimizacija fasade zahteva malo sofisticiraniji<br />

pristup od pukog zadovoljenja koeficijenata<br />

prolaza toplote. Danas su inženjerima<br />

na raspolaganju alati za analizu različitih rešenja<br />

fasade kao npr. analiza senke, termičke<br />

ugodnosti i analize dnevnog osvetljenja.<br />

Ovi alati omogućavaju donošenje odluka na<br />

osnovu dobijenih podataka iz simulacija –<br />

umesto nagađanjem, i izbegavanje situacije<br />

u kojoj se problem rešava znatno kasnije<br />

(tako što će se npr. predimenzonisati instalacije<br />

grejanja i hlađenja).<br />

Tehnologija proizvodnje prozora jeste napredovala,<br />

ali je koeficijent prolaza toplote<br />

stakla i dalje 3-5 puta veći od standardnog<br />

izolovanog zida. Ne treba zaboraviti ni da<br />

su istok, zapad, sever i jug izloženi različitim<br />

spoljnjim uticajima tokom dana tako da<br />

i fasade različito orijentisane treba da imaju<br />

različite karakteristike – zgrada ne mora da<br />

izgleda identično sa svake strane.<br />

U stvarnosti se najčešće susrećemo sa objektima<br />

čiji je izgled arhitekta osmislio sa vrlo<br />

malo osvrta na optimizaciju u smislu energetske<br />

efikasnosti.<br />

Trend staklenih zgrada, koji je sve prisutniji<br />

i u domaćoj arhitekturi, poslednih godina<br />

uzima maha, pri čemu niko ne obraća<br />

pažnju da li baš kompletna fasada treba<br />

da bude od stakla Da li je zaposlenom na<br />

sedmom spratu poslovne zgrade neophodan<br />

živopisan pogled dok se saginje ispod stola<br />

da napuni mobilni telefon Da li je dnevna<br />

svetlost koja prodire ispod nivoa stola toliko<br />

neophodna<br />

Ukratko: zgrada na prvom mestu treba da<br />

bude u funkciji njenih korisnika, pa tek onda<br />

na red dolazi atraktivan izgled koji je prodaje.<br />

Sa porastom cene svih energenata, sve više<br />

korisnika npr. poslovnog prostora mnogo<br />

više pažnje će obratiti na to koliki će račun<br />

za struju stići na kraju meseca, a manje na<br />

privlačnu staklenu fasadu. Kad jednom uđe<br />

u zakup prostora – treba tu i da ostane!<br />

Od A do B<br />

Kao i pri konvencionalnom projektovanju<br />

inicijator mora biti arhitekta kao vođa projekta.<br />

Nakon prvih ideja o objektu, definisanja<br />

oblika i orijentacije u vidu početnih<br />

skica i osnova, arhitekta treba da uključi<br />

konsultanta za analizu dnevnog osvetljenja.<br />

Analiza dnevnog osvetljenja kao jedan od<br />

prvih koraka u procesu energetske optimizacije<br />

objekta ima za cilj definisanje optimalne<br />

veličine prozora.<br />

U interesu korisnika je da prozori budu što<br />

veći da bi što više dnevne svetlosti (koja je<br />

najprijatnija) prodiralo u zgradu i na taj načnin<br />

se izbegla upotreba veštačkog svetla kad<br />

god je to moguće - što čini značajne uštede<br />

u potrošnji energije. Sa druge strane, veličina<br />

prozora dominatno utiče na toplotno opterećenje<br />

zgrade (zračenje Sunca) u letnjem<br />

periodu, tako da bi bilo poželjno da budu<br />

što manji.<br />

26<br />

www.build.rs


Izrada 3D modela i analiza<br />

dnevnog osvetljenja<br />

Prema inicijalnim arhitektonskim osnovama,<br />

pristupa se, u odgovarajućem programskom<br />

paketu, izradi 3D termodinamičkog<br />

modela objekta (slika 1). Zatim se definišu<br />

karakteristike zastakljenja važne za analizu<br />

dnevnog osvetljenja, na prvom mestu koeficijent<br />

zasenčenja. To je optička veličina koja<br />

pokazuje količinu svetlosti koja biva propuštena<br />

kroz staklo.<br />

Nakon toga se u model unose i postojeći<br />

okolni objekti, ukoliko postoje, zbog njihovog<br />

potencijalnog uticaja na intenzitet<br />

dnevnog osvetljenja u objektu (slika 2).<br />

Prema standardima i preporukama se za<br />

date vrste prostora (vidi tab.1) usvaja željeni<br />

nivo dnevnog osvetljenja i vrši se analiza<br />

svake prostorije koja je od interesa. Softver<br />

može vršiti analizu za bilo koji datum i sat,<br />

tako da je u ovoj fazi najveća nedoumica za<br />

koji se trenutak u toku godine opredeliti.<br />

Kao očigledni projektni dani nameću se<br />

svakako 21. jun i 21. decembar. Rezultati<br />

analize za ova dva datuma će dati maskimalan,<br />

odnosno minimalan nivo dnevnog<br />

osvetljenja.<br />

Pored toga što dnevno osvetljenje varira tokom<br />

godine, varira i tokom dana. Prostorije<br />

orijentisane ka istoku dobiće najviše svetla<br />

ujutru, a prostorije orijentisane ka zapadu –<br />

popodne.<br />

Program takođe omogućuje i izbor vremenskih<br />

prilika – tako da su na raspolaganju<br />

različite opcije: oblačan dan, sunčan dan,<br />

čisto nebo itd. Program može vršiti analizu<br />

za ravan koja je na bilo kojoj visini od<br />

površine poda – najčešće se analiza radi za<br />

standardnu vrednost 0.8m (standardna visina<br />

radnog stola).<br />

Nakon odabira svih parametara pristupa<br />

se simulaciji dnevnog svetla za određenu<br />

prostoriju. Simulacija obično traje petnaestak<br />

minuta za standardne prostore, dok za<br />

komplikovanije geometrije može da traje i<br />

sat vremena.<br />

Na slici 3 prikazan je rezultat analize dnevnog<br />

osvetljenja za jednu sobu, koja će istovremeno<br />

biti i radna i spavaća. Vidimo da<br />

su vrednosti dnevnog osvetljenja uz prozor<br />

gde će biti radni sto, preko 300 lux-a što je<br />

dovoljno za čitanje i pisanje, dok je intenzitet<br />

dnevnog svetla u ostatku sobe, i na mestu<br />

gde će biti krevet oko 100 lux-a, što je<br />

sasvim dovoljno.<br />

TEMA broja<br />

RIGHT TO LIGHT<br />

U engleskom zakonu, right to light<br />

(pravo na svetlo) je pravo koje dugogodišnji<br />

vlasnik zgrade sa prozorima ima<br />

u smislu zadržavanja nivoa osvetljenja.<br />

Naime, vlasnik zgrade sa prozorima koji<br />

su bili izloženi dnevnom osvetljenju u<br />

periodu od 20 ili više godina ima pravo<br />

da zabrani građevinske ili neke druge<br />

prepreke koje bi ga lišile dnevnog osvetljenja.<br />

Komšije ne mogu graditi ništa<br />

što će blokirati dnevnu svetlost bez dozvole<br />

■<br />

Slika 3 – Analiza dnevnog osvetljenja<br />

za spavaću sobu: čisto nebo<br />

(21. Mart, 15:00h)<br />

Slika 1 – Prikaz analize uticaja sunca na senku<br />

3D termodinamičkog modela<br />

(21. Mart, 09:00)<br />

Slika 2 – Prikaz uticaja postojećeg objekta<br />

na novoprojektovani<br />

(21. Mart, 09:00)<br />

www.build.rs<br />

27


TEMA broja<br />

Tabela 1 – Preporučene vrednosti<br />

nivoa osvetljenja za<br />

neke karakteristične prostore<br />

prolazi:<br />

• sporedni i malo frekventni<br />

prolazi<br />

60 lux<br />

• sporedne podrumske prostorije<br />

i nusprostorije bez<br />

posebne namene<br />

prolazi:<br />

• glavni i frekventni prolazi<br />

• hodnici i stepeništa<br />

120 lux<br />

• kotlarnice i toplotne<br />

podstanice<br />

radne prostorije:<br />

• radionice<br />

300 lux<br />

• biblioteke<br />

• čitaonice<br />

spavaće sobe:<br />

• opšte osvetljenje<br />

• uzglavlje<br />

dnevne sobe:<br />

• opšte osvetljenje<br />

• čitanje, šivenje<br />

radne sobe<br />

dečije sobe<br />

50 lux<br />

200 lux<br />

100 lux<br />

500 lux<br />

300 lux<br />

100 lux<br />

Anketa na sajtu Gradjevinarstvo.rs –<br />

Koju vrstu energenta koristite u ovoj<br />

grejnoj sezoni (uzorak 1129 ispitanika)<br />

Odgovori Rezultati Procenat<br />

Čvrsto gorivo 452 40,04<br />

Tečno gorivo 18 1,59<br />

Gas 233 20,64<br />

Električna energija 216 19,13<br />

Solarna energija 29 2,57<br />

Daljinsko grejanje 134 11,87<br />

Kombinovano 47 4,16<br />

U slučaju da je nivo osvetljenja bio nedovoljan<br />

na mestu radnog stola ili ostatku sobe,<br />

opet se vraćamo na model i modifikujemo<br />

ga tako što – ili povećavamo veličinu prozora,<br />

ili se uvodi dopunski prozor na istom ili<br />

drugom zidu (ili krovu – ako je to moguće),<br />

a postojeći se po potrebi i smanjuje.<br />

Postupak se ponavlja dok se ne dobiju željene<br />

veličine intenziteta dnevnog svetla na<br />

radnoj površini. U toku optimizacije, mogu<br />

se varirati i vrednosti koeficijenta zasenčenja<br />

zastakljenja po potrebi (Tabela 1).<br />

Analiza se može vršiti i za prostore koje nemaju<br />

prozor, tako što će se razmatrati uticaj<br />

uvođenja dnevnog svetla posredstvom svetlosnih<br />

tunela (solar tubes).<br />

Po završetku analize dnevnog svetla pristupa<br />

se analizi omotača objekta.<br />

Optimizacija građevinskog<br />

omotača<br />

Analiza se obavlja u nekoliko koraka. Prvo<br />

je neophodno definisati početne vrednosti<br />

za: vrstu i debljinu svih slojeva spoljnjih i<br />

unutrašnjih zidova, poda i krova, tip i vrstu<br />

zastakljenja – dakle, definisati sve elemente<br />

omotača zgrade njihovim fizičkim veličinama.<br />

Sa ovim inicijalnim vrednostima će se<br />

ući u analizu.<br />

Za svaku prostoriju je neophodno definisati<br />

temperaturu leti i zimi kao i željeni broj izmena<br />

vazduha. Program nudi i mogućnost<br />

unošenja broja ljudi koji borave u svakoj od<br />

prostorija kao i količine toplote koje oni<br />

odaju. Projektant elektro instalacija obezbeđuje<br />

podatke o količini odavanja toplote<br />

osvetljenja i svih drugih električnih uređaja<br />

u sobi.<br />

Zatim se unose i režimi rada osvetljenja –<br />

od koliko do koliko sati se očekuje da će<br />

svetlo biti uključeno, kao i režimi boravka<br />

ljudi – u kom periodu će ljudi boraviti u<br />

prostoriji. Kada se svi navedeni parametri<br />

definišu može se pristupiti termodinamičkoj<br />

simulaciji ponašanja objekta.<br />

Za ovu vrstu analize neophodni su i meteorološki<br />

podaci za mesto gradnje objekta –<br />

datoteka meteoroloških podataka (weather<br />

file). Ova datoteka sadrži različite časovne<br />

podatke relevantne za datu lokaciju: temperaturu<br />

po suvom i vlažnom termometru,<br />

relativnu vlažnost, brzinu i pravac vetra,<br />

sunčevo zračenje itd. – sve podatke koje<br />

program uzima u obzir pri proračunu.<br />

Za većinu svetskih gradova ova datoteka<br />

meteoroloških podataka već je uključena u<br />

program. Beograd nije na spisku, ali meteorološki<br />

fajl za Beograd, kao i za mnoge<br />

druge svetske gradove kojih eventualno<br />

nema, može se besplatno preuzeti sa sajta<br />

www.eere.energy.gov (U.S. Department for<br />

Energy – Ministarstvo energetike SAD).<br />

Rezultat ove simulacije je izveštaj koji sadrži<br />

potrošnju energije na godišnjem nivou, kao<br />

i potrebnu količinu toplote za grejanje zimi<br />

i hlađenje leti. Zatim se parametri koji su za<br />

dati objekat od interesa (na primer debljina<br />

izolacije spoljnih ili ukopanih zidova, propustljivost<br />

sunčevog zračenja prozora i sl.)<br />

menjaju, a proces simulacije ponavlja.<br />

Cilj ovog iterativnog postupka je da se tačno<br />

uvidi kojim će se merama postići koje, i<br />

što je još značajnije, kolike uštede. Sa druge<br />

strane, ušteda u eksploataciji treba da dâ podatak<br />

i o opravdanosti investicije. Drugim<br />

rečima: lako ćete ubediti investitora da treba<br />

da ugradi izolaciju veće debljine ili prozore<br />

boljih karakteristika ako pred njega izađete<br />

sa konkretnim podacima o uštedi.<br />

Zaštita od sunčevog<br />

zračenja<br />

Da bi si smanjila potrošnja energije potrebna<br />

za održavanje termičkih uslova ugodnosti<br />

neophodno je inkorporirati određene<br />

prepreke (tzv. brisoleji – brise soleil) u fasadu.<br />

Uloga ovih prepreka je da propuštaju sunčevo<br />

zračenje zimi kada je to poželjno, a sprečaju<br />

prodor direktnog sunčevog zračenja leti<br />

(dovodi do pregrevanja prostrorija u zgradi)<br />

istovremeno propuštajući dovoljno dnevne<br />

svetlosti u prostor.<br />

28<br />

www.build.rs


Postavljanje prepreka na ispravan način jedna<br />

je od vrlo efikasnih a malo investiciono<br />

zahtevnih mera. Prepreke mogu biti u vidu<br />

ploča, rebara i sl., a uticaj na zgradu se može<br />

ustanoviti varijacijom ugla i odstojanja od<br />

fasade pod kojim se postavljaju i ponavljanjem<br />

simulacije. Moguća je ugradnja i pokretnih<br />

prepreka, kada se preko odgovarajućih<br />

senzora i automatike pomeraju tako da<br />

uvek obezbeđuju dovoljno dnevnog svetla,<br />

ali i štite od sunčevog zračenja i preteranog<br />

upada dnevnog svetla – blještanja.<br />

Neka od opštih pravila za postavljanje prepreka<br />

su: da na istočnoj i zapadnoj fasadi<br />

(slika gore desno) budu vertikalne da bi<br />

mogle da štite fasadu od sunca koje je pod<br />

niskim uglom (ujutru i predveče), dok se na<br />

južnoj fasadi preporučuju horizontalne prepreke<br />

(slika dole desno).<br />

Da bi prepreke na pravi način obavljale<br />

svoju funkciju, u fasadu ih treba inkorporirati<br />

na način da štite od sunčevog zračenja,<br />

ali da ne blokiraju pogled i prodor dnevne<br />

svetlosti. Kada se sa arhitektom usaglasi<br />

početni oblik i raspored prepreka, pristupa<br />

se njihovoj implementaciji u 3D termodinamički<br />

model.<br />

Variranjem oblika i veličine prepreka dolazi<br />

se do optimalnog rešenja. Na kraju, dobijanje<br />

bilo kakvih rezultata o uštedi energije<br />

primenom ove mere kao i poređenje dobijenih<br />

rezultata za različite paramtere je nemoguće<br />

bez primene programskih alata za<br />

energetske dinamičke simulacije.<br />

Efikasni sistemi<br />

Analiza se, dalje, može sprovoditi i poređenjem<br />

efikasnosti različitih sistema grejanja i<br />

hlađenja. Moguće je vršiti provere korišćenja<br />

npr. geotermalnih, zemnih ili vazdušnih<br />

toplotnih pumpi, pa uporediti potrošnju<br />

energije ako se kao osnovni energent koristi<br />

struja ili gas. Kako je cena struje u Srbiji trenutno<br />

3-4 puta manja od realne tržišne cene<br />

u svetu, svaka analiza ove vrste u Srbiji je još<br />

uvek apsurdna jer je njen rezultat očigledan<br />

– najefikasnije je grejati se na struju!<br />

Analiza strujanja<br />

Ono što neki od ovih programskih paketa<br />

takođe nude je i tzv. CFD (Computational<br />

Fluid Dynamics) – numerička analiza strujanja.<br />

Ovaj alat se u projektovanju instalacija<br />

prvenstveno koristi za simulaciju strujanja<br />

vazduha u prostoru i ima za rezultat<br />

raspodelu brzina i temperatura vazduha u<br />

prostoru radi npr. postizanja najvišeg nivoa<br />

termičke ugodnosti korisnika.<br />

Uz pomoć ovog alata moguće je npr. razmatrati<br />

primenu korišćenja prirodne dnevne i<br />

noćne ventilacije. Pored toga, CFD se može<br />

koristiti i za mnoge druge namene – ali to je<br />

već tema za sebe.<br />

Zaključak<br />

Priliku, koju projektanti imaju za poboljšanje<br />

energetske efikasnosti novoprojektovanih<br />

(ali i postojećih!) objekata, uz pomoć<br />

programskih paketa, treba koristiti i promovisati<br />

jer omogućuju značajne uštede<br />

utroška energije kao i kreiranje prostora koji<br />

će biti ugodan za korisnike.<br />

Horizontalne prepreke<br />

na istočnoj fasadi<br />

TEMA broja<br />

Vertikalne prepreke na<br />

istočnoj fasadi<br />

Najavljeno poskupljenja struje, koje će<br />

cenu struje približiti svetskom nivou, sigurno<br />

je i motiv više. Može se očekivati i<br />

od države, da podrži energetski efikasne<br />

zgrade, kroz različite vrste olakšica, koje<br />

bi zasigurno dovele do masovnije upotrebe<br />

ovih programa ■<br />

www.build.rs<br />

29


TEMA broja<br />

KLIMA I RASHLADNA<br />

OPREMA I KANALI<br />

REFERENCE FIRME<br />

SOKO INŽINJERING<br />

Kvalitet proizvoda i usluga koje Soko Inžinjering<br />

tradicionalno održava, najbolje<br />

dokazuju brojne reference sa područja<br />

Srbije, Crne Gore i Republike Srpske: svi<br />

objekti Delta – Maxi, Tempo hipermarketi,<br />

Super Maxi, Delta City u Podgorici, desetine<br />

objekata C Marketa, Pekabete, Mega<br />

market Idea, Unverzitetsko naselje Belville<br />

(90.000m²), fabrika Fiat-Zastava u Kragujevcu,<br />

Aerodrom Nikola Tesla, Predsedništvo<br />

Republike Srbije, Skupština Republike<br />

Srbije, Vlada Republike Srbije, crnogorski<br />

Telekom, Pro Monte, Zara, televizijski studiji<br />

RTS, Filmski studio PINK, multi centar<br />

Millennium – Vršac, Hotel Vila Breg, Auto<br />

saloni – Mercedes, BMW, Honda, Fiat, Tržni<br />

centar Bazar – Novi Sad, Knjaz Miloš,<br />

Bambi, Hemofarm, VMA, Klanice Stokoimpeks,<br />

Juhor, Industrije mesa Famis Co,<br />

Agrimes, AMD Novi Sad, Industrija mesa<br />

Đurđević, mnoge hladnjače, Industrijsko<br />

hlađenje Ruma Plast, Energo Pet... ■<br />

SOKO INŽINJERING<br />

Bulevar Arsenija Čarnojevića 125<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel/fax: +381 11 313 05 61<br />

313 06 51<br />

313 05 90<br />

office@sokoing.rs<br />

www.sokoing.rs<br />

www.sokoing.com<br />

Soko Inžinjering bavi se proizvodnjom, ugradnjom i prodajom<br />

rashladne i klima opreme. Nastao je 1992. godine, kao deo firme<br />

Soko iz Mostara, i od tada, sa početnih desetak zaposlenih, razvio<br />

se do današnjih 170, od čega je 26 mašinskih i elektroinženjera<br />

Osnovni proizvodni program Soko Inžinjeringa<br />

podeljen je na klima i rashladnu<br />

opremu, i na kanale za distribuciju vazduha<br />

– spiro i pravougaone.<br />

Proizvodni program<br />

i sertifikati<br />

Proizvodnja Soko Inžinjeringa odvija se u<br />

novoizgrađenoj fabrici od 4.000 m² u mestu<br />

Krnješevci, nedaleko od Beograda, na autoputu<br />

za Šid. Centralne kancelarije, sa osobljem<br />

administracije i delom projektantskog<br />

kadra nalaze se na Novom Beogradu.<br />

Proizvodni program klima opreme Soko<br />

Inžinjeringa obuhvata klima komore (sertifkovane<br />

CE znakom), klima ormane i<br />

rashladne centrale. Oprema je namenjena<br />

za klimatizaciju objekata različitih namena:<br />

supermarketa, šoping centara, sportskih<br />

hala, hotela, poslovnih prostora, fabrika,<br />

farmaceutske industije, računarskih centara,<br />

restorana itd. Distribucija vazduha<br />

sprovodi se spiro i pravougaonim kanalima,<br />

koje Soko Inžinjering proizvodi od oktobra<br />

2006. godine, a koji su svoju prvu primenu<br />

imali na objektima Tempo u Nišu, Novom<br />

Sadu i Beogradu.<br />

Kada je reč o rashladnoj opremi, proizvodni<br />

program Soko Inžinjeringa obuhvata<br />

rashladne vitrine namenjene supermarketima,<br />

ali i malim prodavnicama. Takođe, tu<br />

su rashladne komore (hladnjače) i tuneli za<br />

zamrzavanje koji imaju najveću primenu u<br />

mesnoj industriji, kao i u trgovinama prehrambenim<br />

proizvodima na malo i veliko.<br />

Rashladne komore su trenutno u završnoj<br />

fazi sertifikacije po NSF standardu koji će<br />

korisnicima omogućiti prijavu za ispunjavanje<br />

HACCP standarda, koji je neophodan u<br />

prehrambenoj industriji. Treba napomenuti<br />

i da je kompanija sertifikovana po sistemu<br />

menadžmenta kvalitetom i da poseduje ISO<br />

9001 standard od 2007. godine.<br />

Kompletna usluga<br />

i garant kvaliteta<br />

Kako bi svi pomenuti objekti mogli nesmetano<br />

da funkcionišu i da se održavaju,<br />

Soko Inžinjering ima obezbeđenu servisnu<br />

podršku na celoj teritoriji Srbije, Crne<br />

Gore i Republike Srpske.<br />

Brojne nagrade koje je Soko Inžinjering dobio<br />

samo su još jedan od pokazatelja kvaliteta<br />

proizvoda i ukupnog poslovanja i rada<br />

firme. Dve velike plakete KGH od strukovnog<br />

udruženja Saveza mašinskih i elektro<br />

inženjera Srbije za doprinos struci i za novi<br />

domaći proizvod u familiji klima komora,<br />

tri velike nagrade za nove proizvode Korak u<br />

budućnost za klima komoru sa CE znakom,<br />

za rashladni agregat i rashladne vitrine dodeljene<br />

na Sajmu tehnike i nagrade za proizvod<br />

na Novosadskom sajmu najznačajnije<br />

su nagrade dodeljene Soko Inžinjeringu.<br />

Takođe, značajna nagrada dodeljena je i od<br />

strane Inženjerske komore Srbije za unapređenje<br />

struke u oblasti uštede energije<br />

kroz sistem klimatizacije, grejanja i hlađenja.<br />

Soko Inžinjering ima jasnu viziju da samo<br />

daljim razvojem može da nastavi kvalitetno<br />

da zadovoljava potrebe srpskog i drugih tržišta<br />

u okruženju, i zato teži da zadrži vodeću<br />

poziciju u Srbiji iz oblasti klimatizacije, grejanja<br />

i hlađenja. Upravo zbog toga, saradnja<br />

sa domaćim i stranim građevinskim preduzećima<br />

predstavlja jedan od osnovih pravaca<br />

u daljem poslovanju Soko Inžinjeringa kao i<br />

razvoja srpskog građevinarstva i tehnike ■<br />

30<br />

www.build.rs


PROIZVODNJA KLIMA<br />

KOMORA I IZVOĐENJE<br />

TERMOTEHNIČKIH<br />

INSTALACIJA<br />

TEMA broja<br />

Racionalizacija energije<br />

je preduzeće koje se već<br />

20 godina uspešno bavi<br />

proizvodnjom klima komora<br />

i izvođenjem kompletnih<br />

mašinskih radova grejanja i<br />

klimatizacije<br />

kompaktna potplafonska jedinica<br />

klima komore sa instalacijom<br />

Prisustvom i na ovogodišnjem sajmu KGH,<br />

kao izlagači i suizdavači stručnog časopisa<br />

KGH, Racionalizacija energije održava tradiciju<br />

jednog od najstarijih i najuspešnijih<br />

proizvođača klima komora i izvođača termotehničkih<br />

instalacija u Srbiji. Dobitnici<br />

su ovogodišnje Povelje za doprinos razvoju<br />

KGH u Srbiji kao i lente za direktora firme<br />

za plodan i dugogodišnji rad u struci i Društvu<br />

KGH Srbije.<br />

– U ovoj godini krize u kojoj je bilo više<br />

adaptacija i rekonstrukcija već postojećih<br />

objekata nego izgradnje novih, naša sposobnost<br />

da organizacijom i modularnošću izađemo<br />

u susret zahtevima takvih projekata je<br />

došla do izražaja – komentarišu u Racionalizaciji<br />

energije – Klima komore proizvodimo<br />

u 14 veličina i za protoke vazduha od<br />

800m 3 /h do 80.000m 3 /h gde njihova modularna<br />

konstrukcija omogućava isporuku u<br />

elementima i sklapanje na mestu ugradnje!<br />

Jedan od važnijih zahteva u ovakvom ekonomskom<br />

okruženju jeste i potreba za uštedom<br />

energije. U konstrukciji komora Racionalizacije<br />

energije važan deo predstavlja<br />

ušteda otpadne energije. Ovo se ostvaruje<br />

primenom rekuperatora toplote: unakrsnih<br />

pločastih ili lamelnih vodeno-glikolnih koji<br />

se mogu koristiti i u slučajevima udaljenih lokacija<br />

svežeg i otpadnog vazduha. Upotreba<br />

rekuperatora toplote uz dvostruku površinsku<br />

zaštitu kućišta i pojačano zaptivanje obezbeđuje<br />

higijenske uslove u eksploataciji i dugotrajnost<br />

rada čak i u otežanim uslovima, kao<br />

što su spoljna sredina ili bazenska atmosfera.<br />

Kompaktne potplafonske<br />

jedinice<br />

Kao odgovor na tržišnu potražnju za kompaktnim<br />

jedinicama (prouzrokovanu globalnom<br />

finansijskom krizom), Racionalizacija<br />

energije proizvela je pot plafonsku jedinicu<br />

kapaciteta 1.000m 3 /h. Ona je podjednako<br />

pogodna za ugradnju prilikom rekonstrukcija<br />

ili izgradnje novih objekata, tamo gde<br />

je smanjen prostor predviđen za opremu i<br />

instalacije. Ove jedinice štede energiju, prostor<br />

i novac. Kompaktna potplafonska jedinica<br />

bila je izložena i na štandu Racionalizacije<br />

energije na sajmu KGH u decembru<br />

2009. godine.<br />

Više hiljada proizvedenih klima komora<br />

Racionalizacije energije garantuju pouzdanost<br />

i ekonomičnost u eksploataciji ovakvih<br />

kompaktnih jedinica.<br />

Za ove jedinice, kao i za ostatak svoje ponude,<br />

Racionalizacija energije nudi i ugradnju<br />

jer u sklopu firme važan segment predstavlja<br />

i izvođenje instalacija za klimatizaciju,<br />

grejanje i hlađenje. Iskusna ekipa inženjera<br />

i montera pruža usluge izvođenja instalacija<br />

svih vrsta grejanja, centralne i lokalne klimatizacije<br />

i ventilacije uz maksimalno angažovanje<br />

u cilju uštede energije.<br />

Proizvod je izrađen prema svim važećim<br />

standardima i normama iz područja klimatizacije<br />

i ventilacije u smislu tehničkih<br />

karakteristika, ugrađenih materijala i bezbednosti<br />

rukovanja.<br />

Prepoznatljiv kvalitet<br />

Profesionalni pristup željama kupca i menadžment<br />

kvalitetom organizacije u saglasnosti<br />

sa JUS ISO 9001 potvrđeni su nizom priznanja<br />

iz oblasti KGH. Za proizvodnju firma<br />

poseduje sertifikat JUS ISO 9001, za doprinos<br />

struci plaketu KGH za 1999. godinu, a<br />

za kvalitet proizvoda diplome za 2004. godinu.<br />

Ponuda Racionalizacije energije znači:<br />

• tehničku pomoć projektantima pri izboru<br />

klima komora<br />

• za izvođače radova – izrada i montaža<br />

opreme na mestu ugradnje<br />

• pomoć investitorima pri servisiranju i<br />

odr žavanju klima komora.<br />

Racionalizacija energije je ključ pristupa<br />

savremenim rešenjima klimatizacije, ventilacije<br />

i grejanja ■<br />

RACIONALIZACIJA ENERGIJE<br />

Cara Dušana 220<br />

11080 Zemun<br />

tel/fax: + 381 11 2 610 878<br />

2 618 185<br />

3 160 520<br />

re@racionalizacija.rs<br />

www.racionalizacija.rs<br />

www.build.rs<br />

31


TEMA broja<br />

Pasivna zaštita od požara je<br />

vrlo važan aspekt zaštite ljudi i<br />

imovine od vatre. Možda čak i<br />

važniji od aktivne zaštite jer ima<br />

za cilj da lokalizuje eventualni<br />

požar i na taj način znatno olakša<br />

njegovo gašenje, osigura živote i<br />

materijalna dobra.<br />

PASIVNA ZAŠTITA<br />

OD POŽARA<br />

Tokom šesnaest godina, koliko<br />

postoji pod tim imenom, preduzeće<br />

za inženjering, termotehniku,<br />

proizvodnju i trgovinu<br />

ViS Company iz Zemuna je razvilo<br />

široku paletu proizvoda koji su<br />

namenjeni pasivnoj zaštiti od<br />

požara, kao i grejanju, klimatizaciji,<br />

ventilaciji i prečišćavanju vazduha.<br />

Njihov proizvodni program čini<br />

preko petnaest proizvoda sa<br />

mnogo podvarijanti, koje izrađuju<br />

u sopstvenom pogonu.<br />

Ovom prilikom želimo da vam<br />

predstavimo deo proizvodnje koji<br />

se odnosi na pasivnu zaštitu od<br />

požara jer je upravo po njemu<br />

preduzeće ViS Company postalo<br />

dobro poznato stručnoj i laičkoj<br />

javnosti<br />

Oprema za pasivnu<br />

zaštitu od požara<br />

Dobro je poznata činjenica da se požar najbrže<br />

širi ventilacionim kanalima objekta.<br />

Da bi se to sprečilo, ViS je razvio požarnootporne<br />

klapne (foto gore) koje se ugrađuju<br />

u ventilacione kanale i imaju zadatak da ih<br />

pregrade (zatvore) ukoliko se podigne požarna<br />

uzbuna (sa PP centrale ili ručnim javljačem<br />

požara) ili automatski, kada temperatura<br />

vazduha dostigne određenu vrednost<br />

(70°C - 72°C).<br />

Svi proizvodi firme ViS Company namenjeni<br />

pasivnoj zaštiti od požara atestirani su u IMS<br />

institutu u Beogradu na 120 minuta vatrootpornosti.<br />

Atesti se redovno obnavljaju ■<br />

VIS COMPANY<br />

Ulica Nikole Tesle 5<br />

11080 Zemun, Beograd<br />

tel: +381 11 26 05 082<br />

+381 11 26 01 741<br />

+381 63 48 99 66<br />

fax: +381 11 26 00 436<br />

office@viscompany.com<br />

www.viscompany.com<br />

Kada se list klapne zatvori, na scenu stupa<br />

požarnootporna ekspandirajuća traka Vex,<br />

takođe proizvod ovog preduzeća, koja u<br />

potpunosti zaptiva i najmanje otvore u ventilacionom<br />

kanalu tako što ekspandira i do<br />

1000%. Na ovaj način se sprečava širenje ne<br />

samo plamena, već i vrelih i dimnih gasova<br />

ventilacionim kanalima. Požarnootporne<br />

klapne mogu biti mehaničke, elektromotorne<br />

ili elektromagnetne, pravougaonog ili<br />

kružnog poprečnog preseka.<br />

protivpožarna<br />

klapna<br />

Za objekte u kojima ugradnja obične klapne<br />

nije moguća zbog nedostatka prostora, preporučuje<br />

se upotreba vertikalne požarnootporne<br />

klapne koja radi po sistemu giljotine,<br />

ili požarnootporne žaluzine – dempera koji se<br />

razlikuje od klapne po tome što njegove lopatice<br />

ne izlaze van kućišta, koje je široko samo<br />

200mm. Na ovaj način se raspoloživi prostor<br />

najbolje iskorišćava, bez ograničavanja funkcionalnosti<br />

požarnootpornih elemenata.<br />

Pored plamena, najveća opasnost po ljude<br />

tokom požara je - dim. Gušenje je, zapravo,<br />

prema statistici, najčešći uzrok smrti u požarima.<br />

Zbog ove činjenice, ali i zbog velike potražnje<br />

na tržištu, preduzeće ViS Company<br />

u svojoj ponudi ima i klapne za odimljavanje,<br />

čija je uloga odvođenje dimnih gasova iz<br />

ventilacionih kanala objekta, čime se postiže<br />

sigurna evakuacija ljudi. Izrađuju se samo sa<br />

elektromotorom, a mogu biti pravougaonog<br />

ili kružnog poprečnog preseka.<br />

Još jedan veoma važan proizvod iz ovog segmenta<br />

je požarnootporna rešetka za izjednačavanje<br />

pritiska, koja se veoma lako ugrađuje<br />

u vrata ili zidove i služi za nadoknadu vazduha<br />

u prostorijama gde nije moguće ugraditi<br />

klapne. U normalnim okolnostima, preko<br />

slobodnih površina lamela vrši se strujanje<br />

vazduha i izjednačavanje pritiska. Međutim,<br />

tokom požara otvori rešetke se zatvaraju uz<br />

pomoć požarnootporne ekspandirajuće trake<br />

Vex i na taj način se sprečava prodiranje plamena<br />

i dimnih gasova u prostoriju.<br />

Za zaštitu kablova i kablovskih prodora<br />

instalacija kroz požarne zidove, ViS Company<br />

nudi požarnootpornu masu Propom,<br />

koja je nesagoriva, netoksična, dobro lepljiva<br />

za sve građevinske materijale, a pri<br />

tom se i lako nanosi u svim ravnima. Još<br />

jedna bitna karakteristika ove mase je da<br />

vrši odličnu zaštitu spojnica (fuga) raznorodnih<br />

materijala od požara. U IMS institutu<br />

masa je uspešno ispitana na svim<br />

građevinskim materijalima ■<br />

OSTATAK PROIZVODNOG PROGRAMA<br />

VIS COMPANY<br />

OVLAŽIVAČI<br />

VAZDUHA<br />

Visokokvalitetni autonomni<br />

ovlaživači<br />

vazduha idealni su<br />

za štamparije, muzeje,<br />

drvnu industriju,<br />

industriju hrane,<br />

bolnice, lakirnice i<br />

sve druge prostore koji zahtevaju precizno<br />

održavanje vlažnosti vazduha. Odlikuje<br />

ih izuzetna ekonomičnost, efi kasan rad u<br />

„tvrdoj vodi“ iz vodovoda, te sigurna i higijenska<br />

konstrukcija.<br />

PROTIVKIŠNE<br />

REŠETKE<br />

Raznih dimenzija, izrađene<br />

od čeličnog ili<br />

aluminijumskog lima,<br />

koje su snabdevene zaštitnom<br />

mrežom od perforiranog<br />

aluminijuma.<br />

ELEKTRO<br />

GREJAČI<br />

Pogodni su za<br />

ugradnju u kanale<br />

ili klima-komore.<br />

Isporučuju se sa<br />

ili bez automatike i<br />

elektrokomandnog<br />

ormana<br />

FILTERI ZA VAZDUH (klase od EU-2<br />

do apsolutnih fi ltera), koji se ugrađuju u<br />

klima-komore ili individualne sisteme. U<br />

ponudi su panelni, kasetni, vrećasti i fi lteri<br />

za masna isparenja.<br />

ODSISNE HAUBE ugrađuju se u sisteme<br />

gde postoji tehnološka i zakonska obaveza<br />

radi odvođenja vazduha visoke temperature<br />

obogaćenog parama, masnoćama,<br />

raznim mirisima itd. Izrađuju se od aluminijumskog,<br />

pocinkovanog ili prohromskog<br />

lima u svim dimenzijama ■<br />

32 www.build.rs


TEMA broja<br />

KGH OPREMA<br />

DOMAĆE PROIZVODNJE<br />

Firma Fon Inžinjering bavi se<br />

izradom, isporukom i montažom<br />

vazdušnih instalacija od<br />

pocinkovanog lima, izradom<br />

i prodajom prigušivača buke,<br />

pločastih izmenjivača toplote<br />

– popularnih rekuperatora,<br />

i kuhinjskih hauba (napa) za<br />

industrijske i komercijalne objekte<br />

Fon je 1990. godine započeo svoj put na<br />

tržištu fokusirajući se na problem redukcije<br />

buke, ne sluteći da će ga put odvesti u oblasti<br />

termodinamike i KGH sistema. Vremenom,<br />

prilagođavajući se ekonomskim uslovima i<br />

novim tehničko-tehnološkim dostignućima<br />

Fon Inžinjering kreće sa sopstvenom proizvodnjom,<br />

najpre kvadratne vazdušne instalacije,<br />

a zatim i kanalskih elektrogrejača,<br />

kuhinjskih napa i kasnije rekuperatora.<br />

Prateći svetski trend da se, zbog svojih<br />

tehničkih i estetskih prednosti, za razvod<br />

vazduha u sistemima klimatizacije i ventilacije<br />

koriste kružni kanali, Fon Inžinjering<br />

od 2009. godine, kupovinom i instalacijom<br />

opreme za izradu kružne (spiro) instalacije,<br />

počinje sa proizvodnjom spiro kanala.<br />

– Smatramo da će naši investitori, sadašnji<br />

i potencijalni, uvideti nepobitne prednosti<br />

spiro naspram kvadratne vazdušne instalacije.<br />

Kao jedino preduzeće u regionu koje<br />

poseduje sopstvenu proizvodnju spiro instalacije,<br />

svakako da smo u svakom pogledu<br />

konkurentni i imamo šta da pružimo, kako u<br />

pogledu izrade, rokova isporuke, tako i cene,<br />

koja u današnje vreme igra sve presudniju<br />

ulogu – kažu u Fon Inžinjeringu.<br />

Proizvodni asortiman<br />

Fon Inžinjeringa<br />

Još jedna od ponuda firme Fon Inžinjering<br />

jeste proizvodnja kuhinjskih haubi (nape),<br />

prigušivača zvuka i pločastih izmenjivača<br />

toplote (rekuperatora).<br />

Kuhinjske nape služe za odsisavanje vazduha<br />

povišene temperature, zasićenog vlagom,<br />

parom, gasovima i mirisima, pri čemu<br />

se odsisna količina mora nadomestiti svežim,<br />

po potrebi predgrejanim vazduhom.<br />

Dva tipa kuhinjskih napa Fon Inžinjeringa<br />

su: obična (konvencionalna) odsisna hauba<br />

i ekonomična odsisna hauba (eko-napa) –<br />

popularni Venturi. Haube se izrađuju od<br />

pocinkovanog ili prohromskog (inox) lima,<br />

zavisno od zahteva i potreba investitora.<br />

Prigušivači zvuka namenjeni su za smanjenje<br />

buke u klimatizovanim i ventilisanim<br />

prostorijama. Kućište prigušivača buke izrađeno<br />

je od čeličnog pocinkovanog lima,<br />

dok su prigušne kulise izrađene od negorivog,<br />

apsorpcijskog materijala – kamene<br />

vune. Značajno prigušenje postiže se u frekfencijskom<br />

opsegu od 63 do 8.000Hz.<br />

Pored izrade kvadratnih prigušivača, danas<br />

se Fon može pohvaliti i zavidnom gamom<br />

kružnih prigušivača buke namenjenih prvenstveno<br />

seriji kanalskih ventilatora švedskog<br />

SystemAir-a i španskog S&P.<br />

Rekuperatorom koji proizvodi Fon Inžinjering<br />

može se postići ventilacija prostora<br />

uz uštedu od oko 50% potrebne energije za<br />

grejanje prostora. Odlikuje ga vrlo mali pad<br />

pritiska što su pokazala i ispitivanja na Mašinskom<br />

fakultetu u Nišu.<br />

Kao firma koja proizvodi do 90% rekuperatora<br />

i 100% rekuperatorskog srca, Fon je<br />

postao vrlo ozbiljan partner za razgovore sa<br />

velikim sistemima u Srbiji iz oblasti termotehnike,<br />

kao što je beogradska Racionalizacija<br />

energije (rekuperatore koji su standardna<br />

oprema u njihovom asortimanu klima<br />

komora uvoze iz Italije), zatim firma Koraja<br />

iz Loznice i slično.<br />

U prilog ovakve tendencije u oblasti poslovne<br />

i tehničke saradnje govore i brojni kontakti<br />

i interesovanje na poslednjem KGH<br />

kongresu, koji je održan u beogradskom<br />

Sava centru decembra 2009. godine, gde je i<br />

firma Fon Inžinjering uzela učešće i izložila<br />

deo svog proizvodnog programa.<br />

Danas firma Fon Inžinjering ima 40 zaposlenih<br />

i sopstveni inžinjerski kadar i delatnost<br />

obavlja kroz sledeće sektore:<br />

• proizvodnja – u novoj hali od 550m 2<br />

• tehnička operativa i inžinjering – sastavljena<br />

od stručnjaka iz područja termotehnike<br />

koji su zaduženi za inžinjering,<br />

projektovanje, pripremu i vođenje ugovorenih<br />

poslova<br />

• komercijalni i finansijski deo – koji se bavi<br />

ugovaranjem poslova, finansijskim poslovima,<br />

vođenjem i ažuriranjem baze klijenata,<br />

te marketingom i promocijom firme<br />

• opšti poslovi – koji vode brigu o kadrovima,<br />

sigurnosti na radu, te administrativnim<br />

poslovima.<br />

Fon Inžinjering angažovan je na nekoliko<br />

gradilišta u zemlji i inostranstvu, a referenc<br />

lista koja je izložena na sajtu firme govori o<br />

ozbiljnosti i poverenju poslovih partnera.<br />

– Što se tiče planova preduzeća u nekoj<br />

bližoj budućnosti (ovde pre svega mislimo<br />

na srednjeročne poslovne planove), oni se<br />

baziraju na očuvanju naše liderske pozicije<br />

u regionu, na njeno jačanje, kao i na pronalaženju<br />

strateških partnera koji bi nas pratili<br />

u poslovima iz oblasti termotehnike, prvenstveno<br />

misleći tu na snabdevanje potrebnim<br />

repromaterijalom i opremom renomiranih<br />

svetskih proizvođača u oblasti klima-opreme,<br />

kao i na jačanju i širenju naše distributivne<br />

mreže u Srbiji – najavljuju u Fon<br />

Inžinjeringu.<br />

Na kraju možda i nije neumesno reći da<br />

jedna srpska firma kao što je Fon Inžinjering<br />

iz Niša može da živi američki san,<br />

gde su održivi rast i razvoj firme posledica<br />

sopstvene inteligencije i know-how doktrine,<br />

domaće proizvodnje, kvaliteta izrade i<br />

pruženih usluga, a ne lobiranja, korupcije,<br />

spletkarenja, korišćenja raznih rodbinskih<br />

i kumovskih veza, kojima je naše društvo<br />

ozbiljno zaraženo poslednjih godina ■<br />

FON INŽINJERING<br />

Beogradska 7; PF 106; 18000 Niš<br />

tel: +381 18 46 02 900; 46 02 999<br />

mob: +381 63 403 524<br />

foning@nadlanu.com; www.fon-ing.rs<br />

www.build.rs<br />

33


TEMA broja<br />

Prolazili smo kroz Valjevo i svratili<br />

u Comprex da pričamo o pumpama<br />

za vodu: projektovanje i izrada,<br />

specifični zahtevi i pumpa po meri,<br />

optimizacija proizvodnog procesa,<br />

željene izlazne karakteristike, servis<br />

za svaku pumpu, reference sve<br />

poznatija od poznatije, i dvadeset<br />

godina preduzeća u februaru...<br />

E, tu je priča krenula<br />

na neku drugu stranu...<br />

TRAG DUBOK<br />

DVADESET GODINA<br />

PROIZVODNI PROGRAM<br />

COMPREX-A:<br />

• cirkulacione pumpe<br />

• vertikalne i horizontalne<br />

višestepene pumpe za vodu<br />

• hidroforska postrojenja<br />

srednjih kapaciteta<br />

• protivpožarne hidrostanice<br />

• drenažne vertikalne pumpe<br />

• izgradnja toplotnih podstanica i<br />

termotehničkih instalacija<br />

• remont pumpi, elektromotora i<br />

pripadajuće automatike ■<br />

Sa Miroslavom Matijaševićem, osnivačem<br />

i vlasnikom Comprexa, razgovarali smo<br />

u prostorijama firme. Na ulasku u Valjevo<br />

već punih dvadeset godina nalazi se mesto<br />

sa kog odlaze pumpe vrhunskog kvaliteta,<br />

i vraćaju se tek nakon nekoliko godina, na<br />

redovan servis:<br />

– Naše servisne usluge uglavnom se svode<br />

na servis pumpi drugih proizvođača, jer<br />

pumpama koje mi napravimo servis nije<br />

potreban godinama – kaže Miroslav.<br />

COMPREX<br />

Beogradski put b.b.<br />

14221 Valjevo<br />

tel: + 381 14 283 092; 283 104<br />

fax: +381 14 283 104<br />

mob: +381 69 5426 102<br />

63 272 568<br />

Beograd: +381 11 3189 667<br />

comprex@ptt.rs<br />

www.comprex.co.rs<br />

Izdvojeno iz ponude...<br />

Cirkulacione pumpe CP i CPL konstruisane<br />

su tako da po svojim hidrauličnim karakteristikama<br />

i prigradnim merama odgovaraju<br />

tipičnim zahtevima KGH instalacija,<br />

tj. u slučaju remonta adekvatna su zamena<br />

za pumpe većine proizvođača prisutnih na<br />

našem tržištu.<br />

Pumpe su ispitane i atestirane na Mašinskom<br />

fakultetu u Beogradu i Institutu za<br />

hidrotehniku Univerziteta u Sautemptonu,<br />

Engleska.<br />

VVP program vertikalnih višestepenih<br />

pumpi za vodu obuhvata pumpe snage do<br />

15kW, protoka do 350 litara u minutu i napora<br />

do 190m.<br />

Hidroforska postrojenja i mali vodovodi<br />

– na bazi VVP pumpi proizvode se i isporučuju<br />

hidrostanice za povišenje pritiska u<br />

postojećoj vodovodnoj mreži kao i za vodosnabdevanje<br />

iz kaptiranih izvora.<br />

Protipožarne hidrostanice mogu biti priključene<br />

na gradsku vodovodnu mrežu ili na<br />

rezervoare posebno predviđene za protivpožarnu<br />

zaštitu.<br />

Drenažne vertikalne pumpe tip DVP koriste<br />

se za ispumpavanje podzemnih i površinskih<br />

otpadnih voda iz šahtova dubine do<br />

2m sa potisnom visinom do 8m.<br />

Comprex u svojoj ponudi ima i servis za<br />

remontovanje svih vrsta pumpi i viklovanje<br />

elektromotora od 0,1 do 100kW, svih proizvođača<br />

i tipova, svih brzina i zaštita.<br />

Služba Comprex-a za hitne intervencije, sa<br />

servisima u Beogradu i Valjevu za svakog<br />

svog poslovnog partnera radi 24 sata dnevno,<br />

365 dana godišnje!<br />

Jazz i druge priče...<br />

Kada smo se upoznali sa osnovnom delatnošću,<br />

razgovor se okrenuo priznanjima<br />

i zahvalnicama na zidu kancelarije, i tada<br />

smo upoznali Comprex onako kako su ga<br />

upoznali mnogi van građevinske struke, iz<br />

oblasti kulture, umetnosti, sporta...<br />

– Svi su sponzori kada je u pitanju fudbal,<br />

mi pomažemo odbojku, karate, i druge neprofitabilne<br />

sportove. Svi sponzorišu folk,<br />

mi dovodimo jazz svirke u Valjevo – rezimira<br />

Miroslav, i pojašnjava – Sem valjevskog,<br />

pomogli smo i Beogradski jazz festival, a<br />

sredinom devedesetih osnovali smo Srpski<br />

kamerni hor i orkestar. Tu smo, u onim najtežim<br />

godinama, okupili naše najpoznatije<br />

muzičare i operske pevače sa ciljem da u svetu<br />

promovišemo lepotu srpske klasične muzike.<br />

Osvrćući se na dve decenije uspešnog poslovanja,<br />

Miroslav u njima pre svega ističe<br />

priliku da uspešnost svoje firme podeli sa<br />

drugima, a drugih je bilo toliko da ih je nemoguće<br />

na jednom mestu sve pobrojati:<br />

– Ako imaš firmu, a ne želiš da pomogneš talentovanom<br />

detetu ili kulturnom događaju,<br />

onda ne treba ni da postojiš – zaključuje on ■<br />

Comprex ima referenc listu od preko tri<br />

stotine značajnih kupaca i korisnika usluga.<br />

Comprex je kvalifikovani isporučilac<br />

po javnom konkursu za: Termoelektranu<br />

Nikola Tesla A, Obrenovac; Vojnu ustanovu,<br />

Beograd 2; JP Gradsko stambeno Beograd;<br />

Savezno ministarstvo odbrane; NIS Jugopetrol,<br />

Beograd; Uprava za zajedničke poslove<br />

Republičkih organa Srbije; Univerzitetski klinički<br />

centar Srbije, Beograd; Pokrajinska bolnica<br />

Novi Sad... Tu su još i: Soko Štark Beograd;<br />

MZ Brankovina, Valjevo; Inex poslovni objekti,<br />

Beograd; Vodovod Sokolac, BiH; Hemofarm,<br />

Vršac; NIS Rafinerija nafte Pančevo; JP Vodovod,<br />

Prijedor i mnogi drugi ■<br />

34<br />

www.build.rs


TERMOENERGETSKA<br />

POSTROJENJA<br />

I PLOČASTI IZMENJIVAČI TOPLOTE<br />

TEMA broja<br />

Izmenjivači toplote, toplotne<br />

podstanice i održavanje pritiska<br />

u postrojenjima, domaće<br />

proizvodnje i vrhunskog<br />

kvaliteta... to je ponuda<br />

višestruko nagrađivanog i<br />

dobro poznatog preduzeća na<br />

našem tržištu – Traco<br />

Osnovna delatnost firme Traco je inženjering,<br />

montaža, proizvodnja i trgovina i to<br />

u oblastima termotehnike, termoenergetike<br />

i procesne tehnike.<br />

Proizvodnja opreme<br />

i uređaja za sisteme<br />

daljinskog grejanja<br />

Pločasti izmenjivači toplote sa zaptivačima<br />

proizvode se u kompaniji Traco od<br />

1996. godine po tehnologiji i dokumentaciji<br />

danske kompanije Danfoss.<br />

Konstruisani su specijalno za daljinsko<br />

grejanje i industrijske procese. Isporučuju<br />

se pojedinačno kao finalni proizvod ili u<br />

paketu uređaja (toplopredajne podstanice,<br />

hladnjaci, pasterizatori).<br />

Više hiljada izmenjivača toplote Traco, u<br />

sastavu termotehničkih i termoenergetskih<br />

postrojenja, godinama besprekorno funkcionišu<br />

u 52 srpska grada.<br />

Automatska toplopredajna podstanica<br />

predstavlja savremeno tehničko rešenje<br />

energetskog postrojenja u sistemu daljinskog<br />

grejanja. Sastavljena je iz delova (modula) u<br />

paketnu jedinicu.Obezbeđuje potrebe grejanja,<br />

klimatizacije i pripreme potrošnje tople<br />

vode za porodične kuće, stambene, poslovne<br />

i industrijske objekte.<br />

Uređaj za održavanje pritiska u postrojenjima<br />

centralnog grejanja proizvodi se u<br />

kompaniji Traco od 2000. godine.<br />

Uređaj predstavlja sigurnosno-tehničku<br />

opremu postrojenja za centralno grejanje<br />

toplom vodom, čija je temperatura razvodne<br />

vode do 120°C. Sistem je zatvoren i<br />

termostatski osiguran sa statičkom visinom<br />

voda iznad 15m ili sa nazivnom toplotnom<br />

snagom iznad 350kW.<br />

Traco jeste specijalizovana kompanija za<br />

izradu termotehničkih instalacija i izgradnju<br />

termoenergetskih postrojenja, ali<br />

najuža specijalizacija odnosi se pre svega<br />

na izgradnju termoenergetskih postrojenja.<br />

Referentno postrojenje za ovo polje<br />

rada jeste glavna izmenjivačka stanica<br />

(GIS) izgrađena u Beogradu 2005. godine<br />

za sistem daljinskog grejanja toplotne<br />

snage 28.000kW: primar – suvozasićena<br />

vodena para 8bara, sekundar – vrela voda<br />

130°C.<br />

Traco distribuira – prodaje opremu renomiranog<br />

svetskog proizvođača Danfoss:<br />

izmenjivače toplote i toplotne podstanice,<br />

leptir slavine, loptaste zaporne slavine, ultrazvučna<br />

merila energije, merne i prolazne<br />

regulacione ventile, elektromotorne pogone,<br />

regulatore pritiska i protoka, elektronske regulatore<br />

ECL, presostate, termostate, automatske<br />

i ručne regulacione ventile, prestrujne<br />

ventile, elektromagnetne ventile.<br />

Traco distribuira - prodaje opremu italijanske<br />

kompanije Biemmedue: mobilne,<br />

viseće i stacionarne grejače na propan ili<br />

prirodni gas, dizel ili kerozin, umanjivače<br />

vlage i profesionalne uređaje za pranje<br />

pod pritiskom ■<br />

NAGRADE I PRIZNANJA<br />

ZA FIRMU TRACO<br />

Kongres KGH - Beograd:<br />

• 1997. godina – Plaketa KGH<br />

• 1999. godina – Diploma KGH<br />

• 2007. godina – Povelja KGH<br />

Međunarodni sajam tehnike<br />

i tehničkih dostignuća – Beograd:<br />

• 1997. godina – velika nagrada<br />

Korak u budućnost<br />

• 2007. godina – posebno priznanje<br />

Korak u budućnost<br />

Privredna komora Beograda:<br />

1996. god. – Krug 300 Beogradsko najbolje<br />

TRACO<br />

Ljube Davidovića 55/6<br />

11000 BEOGRAD<br />

tel: +381 11 304 77 32<br />

304 77 34<br />

fax: +381 11 2832 898<br />

office@traco.rs<br />

www.traco.co.rs<br />

www.build.rs<br />

35


TEMA broja<br />

NIBCO CEVOVODI<br />

Stepen predstavlja proizvode multinacionalne kompanije sa više od 100<br />

godina iskustva u proizvodnji cevi i fitinga – NIBCO. Kao zastupnik NIBCO<br />

proizvoda, Stepen obezbeđuje: brzu i efikasnu isporuku, stručno izvođenje<br />

vodinstalaterskih radova, garanciju na NIBCO proizvode 50 godina,<br />

savetovanje pri izboru instalacija u svakom pojedinačnom projektu<br />

TEMPERATURA RADA (°C)<br />

tip cevi stalna<br />

maksimalna<br />

(temp. kvara)<br />

PVC-C 90 100<br />

PVC-U 40 60<br />

PE-RT/Al/PE-RT 90 100<br />

PVC-U/UPVC<br />

Polivinil hlorid (PVC), termoplastični materijal<br />

izveden iz obične soli i fosilnih goriva,<br />

ima najdužu istoriju upotrebe za cevi od<br />

svih plastičnih materijala. Prve PVC cevi<br />

napravljene su 1930-tih. Tokom 1950-tih,<br />

korišćene su za zamenjivanje korodiranih<br />

metalnih cevi i dovođenje pijaće vode do<br />

rastuće urbane populacije.<br />

Proučavanja PVC cevi koja se i danas koriste<br />

obavljena su u Evropi tokom 1930-tih.<br />

Tada im je utvrđen vek trajanja od preko<br />

100 godina. Ovo su potvrdila i skorija ispitivanja:<br />

KRV (Nemačka) i TNO (Holandija)<br />

potvrdili su da pravilno instalirane PVC<br />

pritisne cevi za vodu imaju koristan vek<br />

trajanja od preko 100 godina, što premašuje<br />

vek trajanja struktura u koje su instalirane.<br />

Direkcija i veleprodaja<br />

Cara Dušana 123; 11080 Beograd-Zemun<br />

tel/fax: +381 11 316 85 84; 30 77 237<br />

Maloprodaja<br />

Cara Dušana 3; 11080 Beograd-Zemun<br />

tel/fax: +381 11 21 99 370; 30 777 30<br />

info@stepen.rs; www.stepen.rs<br />

Primena NIBCO sistema:<br />

• instalacije za toplu i hladnu pitku vodu<br />

• instalacije centralnog grejanja<br />

• instalacije za klimatizaciju<br />

(grejanje, hlađenje i odvod kondenza)<br />

• industrijske instalacije<br />

• transport različitih hemijskih fl uida<br />

• instalacije komprimovanog vazduha<br />

• protivpožarne instalacije.<br />

Karakteristike i koristi NIBCO sistema:<br />

• čistoća vode<br />

• trajnost (garancija 50 godina)<br />

• energetska efi kasnost<br />

• smanjena kondenzacija<br />

• tihi rad<br />

• nema stvaranja kamenca<br />

• protok punim promerom<br />

• nema difuzije kiseonika<br />

• brza montaža bez skupih specijalnih alata<br />

• neutralni u kontaktu sa hlorom<br />

• najmanji koefi cijent toplotnog<br />

linijskog širenja kod polimernih materijala<br />

• negorivi materijali<br />

• visoka estetika instalacije – čvrste cevi ■<br />

PVC-C/CPVC<br />

FlowGuard Gold® cevi i spojnice napravljeni<br />

su od posebne plastike – hlorisani polivinilhlorid<br />

(CPVC). FlowGuard Gold®<br />

CPVC rezultat je nove tehnologije koja<br />

obezbeđuje povećanu čvrstoću proizvoda.<br />

FlowGuard Gold® sistemi distribucije vode<br />

montiraju se odmah raspoloživim, jeftinim<br />

alatima. Zacementirani (zalepljeni) spojevi<br />

osiguravaju pouzdanost FlowGuard Gold®<br />

sistema cevovoda (preko 45 godina pokazuju<br />

se uspešnim).<br />

CPVC sistemi idealni su za sve cevovode<br />

sa pitkom vodom. Sistemi CPVC cevovoda<br />

instaliraju se i koriste od 1959. godine, instalirano<br />

je preko milion kilometara a prvobitne<br />

instalacije i dalje besprekorno rade.<br />

CPVC cevovod neće se prerano pokvariti<br />

usled korozije, elektrolize, ili stvaranja kamenca<br />

u oblastima u kojima su voda, tlo,<br />

i/ili atmosferski uslovi agresivni.<br />

PERT/AL/PERT<br />

PE-RT, polietilen otporan na povišenu temperaturu,<br />

jeste smola bazirana na tradicionalnim<br />

svojstvima polietilena kombinovanog<br />

sa najnovijom tehnologijom (ograničeni<br />

geometrijski katalizator, obrada rastvora i<br />

etilen-okten kopolimer) kako bi se poboljšale<br />

performanse (npr. povećana snaga na visokim<br />

temperaturama). Sa PE-RT-om nema<br />

potrebe za dodatnim procesom umrežavanja<br />

kao kod PEX sistema kod koga postoje tri<br />

glavne kategorije PEX cevovoda, grupisane<br />

prema metodu proizvodnje.<br />

PEX cevi mogu biti proizvedene korišćenjem<br />

procesa koji koriste peroksid (Tip<br />

A), silan (Tip B) ili radijaciju (Tip C) za<br />

umrežavanje polietilena. Stoga PE-RT cev<br />

ima veću urođenu fleksibilnost što znači da<br />

instalateri štede i vreme i novac. Višeslojne<br />

cevi sjedinjuju prednosti plastičnih cevi<br />

sa najvažnijim koristima metalnih cevi, čineći<br />

ih idealnim izborom za sve aplikacije<br />

tople i hladne vode. PE-RT je fleksibilniji<br />

od PEX-a, što znači lakše i brže montiranje<br />

spojnica i uštedu vremena. PE-RT cevi<br />

imaju glatku površinu koja se ne može uporediti<br />

sa ostalim materijalima.<br />

NIBCO kvalitet<br />

Svi NIBCO proizvodi pod stalnom su<br />

kontrolom Američkog Instituta Higijene<br />

- NSF, koji najmanje četiri puta godišnje<br />

proverava kvalitet proizvoda. Pozitivan rezultat<br />

kontrole predstavlja znak NSF-pw na<br />

proizvodu (dozvola za korišćenje za instalacije<br />

sanitarne vode; pw-pitka voda). Pored<br />

toga, sirovine za proizvodnju cevi i spojnica<br />

od PVC-C i PVC-U ne sadrže olovne stabilizatore,<br />

te ispunjavaju rigorozne higijenske<br />

norme. Kvalitet proizvedenih cevi i spojnica<br />

potvrđuju i sertifikati kvaliteta proizvodnje<br />

koje dodeljuje TÜV Management Service<br />

GMBH iz Minhena za fabriku u Lođu<br />

(Poljska), te BVQI za fabrike u SAD (Goshen,<br />

Charlestown i Denmark) ■<br />

36<br />

www.build.rs


TEMA broja<br />

ASHRAE MENJA PRAVILA<br />

OBAVEZAN SISTEM VENTILACIJE<br />

I U POSLOVNIM ZGRADAMA<br />

SA PRIRODNIM PROVETRAVANJEM<br />

Dodatak N (Addendum N) odobren je nakon<br />

perioda javne rasprave i biće uvršten u<br />

Standard 62.1, verzija 2010.<br />

Sudeći prema Roger Hedrick-u, iz komiteta<br />

koji uređuje standard, ovaj dodatak je<br />

zasnovan na istoj logici po kojoj se zahteva<br />

i ventilacioni sistem za niske stambene<br />

objekte (Standard 62.2):<br />

– Stambene zgrade tradicionalno se oslanjaju<br />

na prozore za potrebe ventilacije.<br />

Fasadni omotač objekta tada je propuštao<br />

izvesne količine vazduha zajedno sa prozorima<br />

(i kada su bili zatvoreni). Kako su<br />

zgrade postale sve bolje zaptivene, ventilacija<br />

se zasnivala samo na prozorskim otvorima.<br />

Korisnici prostora često ih nisu mogli<br />

otvarati zbog vremenskih uslova ili bojazni<br />

za kvalitet vazduha (u zagađenim sredinama<br />

itd) - kaže on i dodaje:<br />

– ASHRAE 62.2 sada zahteva ugradnju<br />

ventilacionih sistema u niskim stambenim<br />

objektima upravo iz tog razloga. Smatramo<br />

da sada samo pratimo isti rezon i za poslovne<br />

objekte. Novi zahtevi će svakako imati i<br />

uticaj na troškove.<br />

Još uvek nije jasno kako će novi zahtev<br />

uticati na druge standarde i sertifikacione<br />

sisteme kao što su LEED, koji se odnosi<br />

na ASHRAE 62.1.<br />

Brendan Owens, podpredsednik tehničkog<br />

razvoja za LEED u USGBC-u (U.S. Green<br />

Building Council), kaže za Environmental<br />

Building News da će ova izmena uticati na<br />

to kako će se sistem ocenjivanja primenjivati<br />

na prirodnu ventilaciju, ali još nije jasno<br />

kakve će te promene biti. On nije siguran<br />

ni da je novi dodatak najbolji odgovor na<br />

ovaj problem:<br />

Standardna projektna<br />

rešenja za zelene zgrade,<br />

makar u temperamentnijim<br />

klimama, sada će postati još<br />

komplikovanije u SAD.<br />

Američko udruženje inženjera<br />

za grejanje, ventilaciju i<br />

hlađenje – ASHRAE (American<br />

Society of Heating, Air-<br />

Conditioning, and Refrigerating<br />

Engineers) odlučilo je da<br />

prirodna ventilacija ne može<br />

sama da postigne željeni nivo<br />

kvaliteta vazduha u većini<br />

poslovnih i visokih stambenih<br />

objekata.<br />

Shodno tome, nakon javne<br />

rasprave, unela je<br />

dodatak N u jedan od svojih<br />

najpoznatijih standarda –<br />

Standard 62.2<br />

– Karakterizacija svih prirodno ventilisanih<br />

zgrada kao rizičnih objekata koji zahtevaju<br />

intervenciju u standardu čine se kao prilično<br />

velika čistka za tako složenu temu – rekao je<br />

Owens ■<br />

Japanski proizvođač Mitsubishi Electric je jedan od najvećih proizvođača opreme za klimatizaciju u<br />

svetu. Klima M kao ovlašćeni uvoznik i diler za teritoriju Srbije ima veliki izbor Mitsubishi proizvoda i<br />

rezervnih delova. Servis opreme je obezbeđen.<br />

- Najsavremeniji sistem grejanja i hlađenja<br />

www.build.rs<br />

37


TEMA broja<br />

PODNO GREJANJE<br />

KABLOVIMA I MREŽICAMA<br />

Električni grejni kablovi<br />

Električni grejni kabal ne zahteva održavanje<br />

ili zamenu, kao što je to npr. slučaj kod<br />

gorionika, korisnik ne mora brinuti o skladištenju<br />

energenata i održavanju sistema, a<br />

izvor energije je uvek na raspolaganju. Osim<br />

toga, visoki komfor, prijatnu i ravnomernu<br />

raspodelu toplote u prostoru, i odsustvo<br />

grejnih tela u prostoriji dobijate gratis.<br />

Bezbednost električnog podnog grejanja<br />

je iznad svih ostalih vrsta grejanja:<br />

• bez zapaljivih energenata (gas, nafta, ugalj...)<br />

• nema dostupnih metalnih delova na kojima<br />

se može pojaviti opasan dodirni napon<br />

usled kvara na kotlu, pumpi...<br />

• nema vode u instalacijama – voda može<br />

da zamrzne i izazove pucanje sistema.<br />

Električni grejni kablovi celom dužinom<br />

opleteni su bakarnim opletom koji se vezuje<br />

na zaštitno uzemljenje pa u slučaju mehaničkog<br />

oštećenja tokom ugradnje ili eksploatacije<br />

dolazi do trenutnog iskakanja osigurača<br />

ili diferencijalne sklopke. Ovaj oplet ujedno<br />

štiti i od elektromagnetnog zračenja (mereno<br />

na nivou poda jednako je nuli).<br />

Instaliranje grejnih kablova brzo je i jednostavno.<br />

Na pod se postave i fiksiraju montažne<br />

trake sa hvataljkama za držanje kabla.<br />

Kabal se postavlja poprečno na montažne<br />

trake na rastojanju koje zavisi od instalisane<br />

SOBEL<br />

Miška Jovanovića 9; 11000 Beograd<br />

tel: +381 11 3087 064; 3087 507<br />

mob: +381 63 254 373<br />

fax: +381 11 3087 064<br />

www.sobel.rs<br />

snage po m². Kada kablom prekrijemo celu<br />

prostoriju (u vidu zmijolike forme), hladni<br />

kraj se dovodi u kutiju u kojoj se vrši spajanje<br />

sa termostatom i napojnim kablom.<br />

Termostat se montira u kutiju Ø60mm<br />

(ugradni) ili preko kutije (nadgradni). Senzor<br />

termostata se kroz PVC rebrasto crevo<br />

uvodi u pod i pozicionira na sredini između<br />

kablova. Preko grejnih kablova se postavlja<br />

košuljica (estrih) 3-8cm a zatim završna<br />

podna obloga. Najbolji efekti grejanja postižu<br />

se podnim oblogama od keramike,<br />

mermera, granita i prirodnog kamena što ne<br />

isključuje ostale vrste podnih obloga. Radi<br />

veće efikasnosti preporučuje se postavljanje<br />

termoizolacije ispod kablova. Grejni kablovi<br />

koji se koriste za podna grejanja su snage<br />

15-18W/m. U Sobel ponudi su kablovi snage<br />

17W/m sa fabrički predefinisanim dužinama<br />

od 9,8m do 152m i sa integrisanim<br />

hladnim krajem dužine 3m.<br />

Ostale primene grejnih kablova: otapanje<br />

snega i leda na olucima i krovovima; zaštita<br />

cevi, rezervoara i tla ispod poda hladnjača<br />

od zamrzavanja; zagrevanje staklenika, plastenika,<br />

tovilišta i uzgajališta za piliće...<br />

Grejne mrežice<br />

Tanke grejne mrežice predstavljaju grejni<br />

kabal redukovane debljine (3-3,5mm) postavljen<br />

preko fiberglas mrežice u vidu zmijolike<br />

forme sa već definisanom snagom po m².<br />

REGULACIJA TEMPERATURE<br />

KOD PODNOG GREJANJA<br />

Kada je pre više od 20 godina počelo da<br />

se primenjuje podno grejanje u stambenim<br />

objektima ubrzo je došlo na loš glas. Glavne<br />

zamerke odnosile su se na neprijatno visoku<br />

temperaturu poda i na pogoršanje stanja kod<br />

osoba koje su bolovale od vaskularnih bolesti.<br />

U čemu je bio problem<br />

U početku, podno grejanje je rađeno su cevima<br />

kroz koje je cirkulisala topla voda koja se<br />

zagrevala kotlovima za radijatorsko grejanje.<br />

Česti su bili slučajevi kombinovanja radijatorskog<br />

i podnog cevnog grejanja. Regulacija<br />

temperature vršena je na kotlu pomoću<br />

sobnog termostata koji je merio temperaturu<br />

vazduha u jednoj prostoriji. Zbog takvog neodgovarajućeg<br />

načina regulacije posebno u<br />

objektima koji nisu dobro termički izolovani<br />

dolazilo je redovno do pregrevanja poda.<br />

Mrežice su sa jedne strane samolepljive što<br />

znatno olakšava postavljanje na ravnim i čistim<br />

površinama.<br />

Prednosti grejnih mrežica su:<br />

• znatno jednostavnija i lakša ugradnja<br />

(samo se rasprostre po površini poda jednostavnim<br />

razmotavanjem rolne)<br />

• mala debljina (3-3,5mm) tako da se može<br />

utopiti u sloj lepka za keramiku te nije<br />

potrebno raditi košuljicu (estrih) – što je<br />

posebno značajno kad nema mogućnosti<br />

za povećanje visine poda (adaptacije i sl).<br />

Grejne mrežice su skuplje u odnosu na grejni<br />

kabal, ali cena rada, montažnog pribora i<br />

cena izrade košuljice (estriha) u potpunosti<br />

kompenzuje tu razliku. Grejanje mrežicama<br />

je efikasnije u pogledu brzine reagovanja na<br />

zadate temperature jer je grejno telo neposredno<br />

ispod završnog poda. Ovde imamo<br />

manju akumulaciju toplote a samim tim i<br />

manju tromost sistema.<br />

Za naše klimatske uslove preporučena instalisana<br />

snaga je 150W/m² za osnovno<br />

grejanje a kada je podno grejanje dopunsko,<br />

instalisana snaga može biti 100-120W/m².<br />

U standardnoj ponudi firme Sobel su grejne<br />

mrežice širine 0,5m i 1m, specifične snage<br />

150W/m² i 160W/m². Ponuđene grejne<br />

mrežice su površina od 0,75m² do 10m², sa<br />

grejnim kablom koji je pričvršćen na mrežici<br />

fabrički je spojen hladni kraj koji služi za povezivanje<br />

na elektroinstalaciju, dužine 3m ■<br />

Razvojem novih tehnologija, na tržištu se pojavila<br />

nova generacija termostata namenjenih<br />

regulaciji temperature poda kod električnog<br />

podnog grejanja. Oni poseduju temperaturne<br />

senzore koji se postavljaju u pod i tako precizno<br />

regulišu temperaturu u svakoj prostoriji<br />

posebno, na nivou zadatih vrednosti. Posebno<br />

su praktični takozvani inteligentni (programabilni)<br />

termostati koji omogućavaju da za svaki<br />

dan u nedelji i za bilo koje vreme u toku dana<br />

nezavisno možete podesiti željenu temperaturu.<br />

Električno podno grejanje je najprikladnije<br />

za integrisanje u sistem „pametnih kuća“ gde<br />

imate još veće mogućnosti programabilnog i<br />

daljinskog upravljanja.<br />

Na osnovu izjava mnogih zadovoljnih korisnika,<br />

u Sobelu stoje iza tvrdnje da je električno<br />

podno grejanje najprijatnije, najzdravije, najkomfornije<br />

i najbezbednije grejanje dostupno<br />

na srpskom tržištu, a pri tom vrlo ekonomično<br />

i ekološki čisto ■<br />

38<br />

www.build.rs


TOPLOTNE PUMPE<br />

OD 3 DO 7 PUTA JEFTINIJE<br />

GREJANJE I HLAĐENJE OBJEKATA<br />

TEMA broja<br />

Najveća količina energije troši se za grejanje<br />

i hlađenje domaćinstva i proizvodnju sanitarne<br />

tople vode što iznosi otprilike 77%<br />

potrošnje. Ušteda se postiže optimizacijom<br />

proizvodnje i potrošnje energije, smanjenjem<br />

gubitka energije objekata, izolacijom<br />

kao i izborom ekonomičnog načina grejanja<br />

prema postojećim evropskim standardima.<br />

Obnovljive izvore energije možemo podeliti<br />

u dve glavne kategorije: tradicionalne obnovljive<br />

izvore energije poput biomase i velikih<br />

hidroelektrana, i na tzv. nove obnovljive<br />

izvore energije, poput energije Sunca, vetra,<br />

geotermalne energije itd. Iz obnovljivih<br />

izvora energije dobija se oko 18% ukupne<br />

svetske energije (2006).<br />

Toplotne pumpe<br />

Toplotne pumpe spadaju<br />

u najefikasnije sisteme<br />

grejanja i hlađenja<br />

koji koriste obnovljive<br />

izvore energije. Od<br />

100% energije koju generiše<br />

toplotna pumpa<br />

75% je besplatno jer dolazi<br />

iz okruženja, a samo<br />

25% energije je električna<br />

energija koja se plaća,<br />

potrebna za rad pumpe.<br />

Princip rada toplotne pumpe vrlo je jednostavan<br />

– toplotna eneregija okruženja premešta<br />

se iz okruženja u objekat, uz minimalno<br />

ulaganje električne energije. Postoje<br />

tri različita izvora toplotne energije koje<br />

koriste toplotne pumpe – spoljašnji vazduh,<br />

zemlja i podzemne vode. Na osnovu toga<br />

imamo tri različita sistema eksploatacije:<br />

• vazduh-voda,<br />

• zemlja-voda (glikol-voda ili DX sistem)<br />

• voda-voda.<br />

Geotempus, preduzeće iz Novog Sada, može<br />

se pohvaliti izradom najmodernijeg sistema<br />

na ovim prostorima – DX sistem. Sistemi<br />

DX (direktna ekspanzija) razmenjuju energiju<br />

sa zemljom preko radnog gasa koji se<br />

pušta direktno u sonde koje su postavljene<br />

ispod površine (horizontalno ili vertikalno u<br />

zavisnosti od mogućnosti na terenu). Time<br />

se postiže veća efikasnost a iz jedne sonde<br />

dužine 35m može se crpiti 3,5-4,5kW<br />

energije u zavisnosti od tipa tla.<br />

Tamo gde su dostupne dovoljne količine<br />

podzemne vode na manjim dubinama Geotempus<br />

primenje sisteme voda-voda.<br />

Koeficient iskorišćenosti – COP (Coefficient<br />

Of Performance) ovih sistema zavisi<br />

od toga za koji sistem grejanja i hlađenja ste<br />

se opredelili i na kakvom geološkom tlu se<br />

nalazite.<br />

Površinski sistemi grejanja<br />

Niskotemperaturni površinski sistemi grejanja<br />

uslov su za najveće uštede novca u<br />

eks ploataciji. Oni su sakriveni ispod maltera<br />

zida i plafona, ili cementne košuljice u podu<br />

(nema grejnih tela u prostoriji). Bešumni su<br />

i obezbeđuju prirodnu cirkulaciju vazduha<br />

u prostoriji. Leti se hlađenjem na taj način<br />

postiže efekat vinskih podruma. Ovako se<br />

stvara maksimalni komfor i zdravo i prijatno<br />

životno okruženje u vidu mikroklimatskih<br />

uslova u objektu.<br />

Pasivno hlađenje objekata<br />

Geotempus nudi i rešenja za pasivno<br />

hlađenje (free cooling) i pasivnu ventilaciju<br />

objekata. Kombinacija niskotemperaturnih<br />

površinskih sistema, toplotnih pumpi i pasivnog<br />

hlađenja i ventilacije donosi uštede<br />

od 3 do 7 puta u odnosu na konvencionalne<br />

sisteme iste namene.<br />

Solarni kolektori<br />

Na površini Zemlje može se dobiti max.<br />

10kW/m 2 solarne energije ali stvarna vrednost<br />

zavisi od lokacije, godišnjeg doba,<br />

doba dana, vremenskih uslova itd. U Srbiji<br />

je prosečna vrednost insolacije na horizontalnu<br />

površinu od 3 do 4,5kWh/m 2 . Insolacijski<br />

nivo Evrope nije posebno pogodan<br />

za eksploataciju, ali direktno iskorišćavanje<br />

sunčeve energije ipak je u velikom porastu.<br />

Većinom je to rezultat politike pojedinih<br />

država koje subvencionišu instaliranje elemenata<br />

za pretvaranje sunčeve energije u<br />

iskoristivi oblik energije. Osnovni problemi<br />

iskorišćavanja jesu: mala gustina energetskog<br />

toka i velike oscilacije intenziteta zračenja.<br />

Solarni vakuumski kolektori najnovije generacije<br />

znatno su efikasniji od konvencionalnih<br />

pločastih kolektora i samim tim njihova<br />

upotreba je mnogo isplativija. Koriste se za<br />

zagrevanje sanitarne vode za domaćinstva, u<br />

bazenima, i kao ispomoć postojećim sistemima<br />

za grejanje.<br />

Inostrani partneri imaju višedecenijsko<br />

iskustvo na tržištu i prate Geotempus u<br />

kompletnoj ponudi, i to u projektovanju i<br />

izvođenju. Zato Geotempus za sebe kaže<br />

da je – sinonim za obnovljivi izvor energije ■<br />

Oprema za izvođenje površinskih sistema<br />

grejanja i hlađenja koje Geotempus koristi<br />

u svom radu, i čiji je zastupnik na našem tržištu,<br />

proizvod je renomirane nemačke firme<br />

sa tridesetogodišnjim iskustvom u ovoj<br />

oblasti – Praski. Ovakve sisteme Geotempus<br />

izrađuje po sistemu ključ u ruke i garantuje<br />

za njihovu efikasnost i trajnost.<br />

GEOTEMPUS<br />

Mite Ružića 1/3; 21000 Novi Sad<br />

tel: +381 21 66 12 750<br />

mob: +381 63 516 879; 579 095<br />

fax: +381 21 66 12 750<br />

www.geotempus.co.rs<br />

www.build.rs<br />

39


TEMA broja<br />

Na internetu se možete prijaviti za<br />

redovna obaveštenja iz oblasti koje<br />

vas zanimaju i koja će vam besplatno<br />

stizati na željenu e-mail adresu. Tako<br />

će informacija u skraćenom obliku doći<br />

pravo do vas, sa datim linkovima ka<br />

detaljnijem sadržaju i izvorima. Ova<br />

elektronska obaveštenja nalaze se na<br />

sajtovima pod nazivima subscription,<br />

bulliting, e-newsletter...<br />

BUDITE U TOKU<br />

POTPUNO BESPLATNO PRATITE VESTI I NOVOSTI IZ STRUKE<br />

– PRIJAVITE SE BESPLATNO NA E-MAIL LISTU ASHRAE<br />

I DRUGIH STRUKOVNIH UDRUŽENJA I ORGANIZACIJA<br />

– SAZNAJTE NOVOSTI IZ OBLASTI KOJE VAS ZANIMAJU<br />

ISTOVREMENO SA KOLEGAMA IZ CELOG SVETA<br />

Zavisno od oblasti koja vas zanima možete<br />

se prijaviti za opšte vesti iz oblasti građevinarstva<br />

na nekom od portala koji pokrivaju<br />

celu granu industrije, ili za obaveštenja<br />

iz samo jedne podoblasti: industrija čelika,<br />

novi projekti, zelena gradnja, najnovija istraživanja<br />

materijala i sistema…<br />

Jedino što je potrebno jeste osnovno znanje<br />

engleskog jezika, i možete brzo, lako i<br />

redovno biti u toku sa onim što se dešava u<br />

građevinarstvu, ili njegovoj određenoj oblasti,<br />

u celom svetu.<br />

Kada dobijete e-mail, nećete morati da otvarate<br />

atachment-e, već će u samom mailu,<br />

sasvim pregledno, biti pobrojani linkovani<br />

naslovi sa kratkim opisima tekstova koji se<br />

nalaze na datim linkovima.<br />

Nekada su ti tekstovi na<br />

sajtu gde ste se prijavili<br />

za obaveštenje, a neka su<br />

postavljeni na drugim<br />

sajtovima organizacija,<br />

kompanija, školskih<br />

ustanova, medija, itd.<br />

Pored obaveštenja o vestima, stručnim tekstovima,<br />

itd, tako ćete biti redovno obaveštavani<br />

i o video sadržajima, online konferencijama,<br />

predavanjima, online radijskim<br />

emisijama i sl ■<br />

Kako i zašto se prijaviti<br />

Odete na željeni sajt, pronađete gde se nalazi<br />

pretplata (subsciption), prijavite se, upišete<br />

e-mail na koji želite da dobijate informacije,<br />

i to je sve.<br />

Besplatna obaveštenja neće posebno opterećivati<br />

vaš mail-box.<br />

Dodatno, svaki put kada<br />

dobijete novo obaveštenje,<br />

u njemu će postojati<br />

i direktan link ka mestu<br />

gde se možete odjaviti<br />

ukoliko niste zadovoljni<br />

kvalitetom linkova, prečestim<br />

kontaktima ili<br />

temom.<br />

HVAC&R Industry<br />

upišite samo e-mail<br />

i ime (po želji) i<br />

dobijaćete redovna<br />

obaveštenja<br />

iz oblasti KGH<br />

ASHRAE e-newletter<br />

HVAC&R Industry<br />

izgled e-maila koji<br />

ćete dobijati od sajta<br />

ASHRAE sa vestima iz<br />

industrije KGH i vestima<br />

iz same organizacije<br />

ASHRAE<br />

(na početku maila vidi<br />

se ponuđen link za<br />

odustajanje od daljeg<br />

primanja obaveštenja)<br />

direktan link<br />

na stranicu:<br />

http://www.ashrae.org/<br />

publications/page/1013<br />

40 www.build.rs


SOLARNI SISTEMI<br />

manastir Ostrog,<br />

Crna Gora<br />

TEMA broja<br />

Solarni sistemi su efikasno,<br />

vrlo brzo isplativo i dugotrajno<br />

rešenje kojim se postiže visoka<br />

energetska efikasnost objekata.<br />

To je cela istina, a sve druge<br />

„argumente” koji govore<br />

suprotno demantuje stalni<br />

porast ovog tržišta u svetu i<br />

sve veći instalirani kapaciteti<br />

solarnih postrojenja.<br />

Firma S.O.K. iz Kraljeva<br />

predstavlja svoju otvorenu<br />

ponudu rešenja za smanjenje<br />

troškova za energiju<br />

porodična kuća<br />

Romčević, Kraljevo<br />

Firma S.O.K. osnovana je 2007. godine sa<br />

osnovnim opredeljenjem ka energetskoj efikasnosti.<br />

Firma ima predstavnike na teritoriji<br />

Crne Gore, Makedonije i BiH, a cilj je<br />

da izađe na tržište cele stare Jugoslavije.<br />

Osnivač i direktor firme je Srđan Dragojlović,<br />

po zanimanju diplomirani elektroinžinjer<br />

koji je radio u ED Kraljevo (od mesta<br />

energetičara do mesta direktora) i koji je do<br />

sada imao više od 11 radova objavljenih u<br />

svetu. Sa takvim iskustvom u energetici, uvidevši<br />

energetsku nerentabilnost naših firmi<br />

i domaćinstava, osnovao je firmu koja je posvećena<br />

rešavanju upravo ovog problema.<br />

S.O.K. je naročito posvećen energetskoj<br />

efikasnosti na sledećim poljima:<br />

• solarno grejanje vode kao najekonomičniji<br />

vid obnovljivih izvora energije<br />

• proizvodnja električne iz solarne energije<br />

• kompenzacija reaktivne energije u<br />

pogonima<br />

• racionalizacija javne rasvete.<br />

Solarno grejanje vode<br />

Osnovna ideja koja je vodila osnivače firme<br />

jeste da pokažu da solarno grejanje može<br />

biti isplativo i da je njegova ugradnja dostupna<br />

mnogima: kompletan sistem od 180<br />

litara, ključ u ruke – 1.000 evra.<br />

Po njihovim proračunima, a prema sadašnjim<br />

cenama električne energije, u Crnoj<br />

Gori, Hrvatskoj i na području Kosova i<br />

Metohije gde KEK isporučuje el. energiju<br />

ceo sistem se isplati u roku od 2 i po godine,<br />

a u Srbiji otprilike za oko 4 i po godine sa<br />

sadašnjom cenom (koja do 2012. mora biti<br />

oko 0,1 evra prema ugovorima koje smo potpisali).<br />

Veći objekti gde je S.O.K. instalirao ove<br />

sisteme jesu (kapacitet u litrima vode): manastiri<br />

Ostrog (540l), Beška i Vranjina na<br />

Skadarskom jezeru (po 180l), Banja u Risnu<br />

(180l), Devič (585l), Uspenje u Ovčar Banji<br />

(180l), zatim restoran Makumba, Kraljevo<br />

(720l), etno restoran Čardak, Majur (300l),<br />

hotel Oaza (Budva (540l)...<br />

Takođe, urađen je projekat i čeka se na realizaciju<br />

sistema za grejanje inkubatorske stanice<br />

– 20.000 litara vode (realizacija u aprilu<br />

2010. godine).<br />

Proizvodnja električne<br />

energije – fotonaponski<br />

sistemi<br />

Isprojektovana je i kupljena oprema za<br />

najveću off-grid solarnu elektranu na<br />

zapadnom Balkanu koja treba da bude<br />

izgrađena već januara 2010. godine. Fotovoltažni<br />

sistem sastoji se od:<br />

• 54 modula od 280Wp – ukupno 15kWp<br />

• trofaznog invertora od 15kW<br />

• 110 akumulatora od po 2V i 500Ah –<br />

ukupno 55.000Ah.<br />

Kompenzacija<br />

reaktivne energije<br />

Kumbor, Crna Gora<br />

Reaktivna energija je potrebna za rad svih<br />

naizmeničnih motornih pogona i plaća se<br />

kao posebna stavka u računima za utrošenu<br />

električnu energuju ako se energija preuzima<br />

preko takozvane merne grupe (brojilo<br />

aktivne i reaktivne energije kao i maksigraf<br />

). Promenom tarifnog sistema uvedeni<br />

su penali za one koji povlače previše reaktivne<br />

energije iz sistema.<br />

Ugradnja grupe za kompenzaciju reaktivne<br />

energije isplati se u roku od 6 do 12 meseci.<br />

Firma S.O.K. može vam uštedeti od 7 do<br />

15% od dotadašnjeg iznosa računa – i to bez<br />

sopstvenog ulaganja vlasnika objekta, kao i<br />

bez kredita.<br />

Reference za kompenzaciju reaktivne<br />

energije: Ekofarm d.o.o, Ušće (80kVAr),<br />

Fabrika stočne hrane Pantelić (420kVAr),<br />

Etno restoran Čardak (15kVAr), Šampion<br />

M STR, Kraljevo (15kVAr), 7. Jul STU-<br />

MR, Kraljevo (15kVAr), Papirprodukt doo,<br />

Kraljevo (15kVAr), Gala promet, Kraljevo<br />

(15kVAr), Borjak STR, Kraljevo (15kVAr),<br />

MiG STR, Kraljevo (15kVAr)...<br />

Za više detalja u vezi sa kompletnom ponudom<br />

preduzeća S.O.K. posetite njihov<br />

sajt ili ih kontaktirajte direktno ■<br />

S.O.K.<br />

Mirka Lukovića 2<br />

36000 Kraljevo<br />

Srbija: +381 64 83 33 671<br />

Crna Gora: +382 68 605 000<br />

Makedonija: +389 75 78 64 53<br />

BiH:+387 61 171 795<br />

Kontakt osoba: Srđan Dragojlović<br />

www.sokdoo.com<br />

manastir Devič<br />

www.build.rs<br />

41


TEMA broja<br />

Opšte je poznato da<br />

Knauf Insulation proizvodi<br />

i distribuira kompletna<br />

izolaciona rešenja<br />

u građevinarstvu,<br />

i to za toplotnu, zvučnu<br />

i protivpožarnu izolaciju.<br />

Međutim, možda niste znali<br />

da je u ponudi kompanije<br />

Knauf Insulation<br />

i široka paleta proizvoda<br />

od kamene mineralne vune<br />

za izolaciju u industriji.<br />

Ovaj vid izolacije ima dugu<br />

tradiciju na našim prostorima,<br />

a pored fabrike u Surdulici,<br />

proizvodi se i u fabrikama u<br />

Hrvatskoj i Sloveniji<br />

KNAUF INSULATION<br />

IZOLACIJA ZA<br />

KGH SISTEME<br />

Za više informacija o proizvodnom<br />

programu tehničke izolacije kamenom<br />

vunom, posetite specijalizovanu stranicu<br />

web sajta kompanije Knauf Insualtion:<br />

http://www.knaufinsulation.rs/sr/industrijska-izolacija-0<br />

ili ih kontaktirajte na: +381 11 3310 832,<br />

predrag.bacanin@knaufi nsulation.com<br />

KNAUF INSULATION<br />

Gornji Zemun<br />

Privredna zona. Zona 4<br />

11080 Beograd-Zemun<br />

tel: +381 11 33 10 800<br />

fax: +381 11 33 10 801<br />

office.belgrade@knaufinsulation.com<br />

www.knaufinsulation.rs<br />

Tehnička izolacija<br />

Kvalitetna toplotna, zvučna i protivpožarna<br />

izolacija cevovoda, toplovoda,<br />

rezervoa ra, šupljih međuprostora, industrijskih<br />

kotlova i sličnog na području<br />

tehničkih izolacija, nezamenljiva je zbog<br />

sigurnosnih normativa, zaštite od požara,<br />

štednje energije i zaštite od buke.<br />

S obzirom na različite potrebe za izolacijom<br />

u industriji, firma Knauf Insulation<br />

ima u ponudi više vrsta proizvoda od kamene<br />

mineralne vune:<br />

• cevaci (za manje i veće prečnike,<br />

proizvodi mogu biti kaširani<br />

aluminijumskom folijom)<br />

• univerzalni jastuci na žičanom pletivu<br />

• lamelni jastuci<br />

• jastuci sa vertikalno<br />

orijentisanim vlaknima<br />

• užad<br />

• kamena vuna u vrećama,<br />

tzv. rinfuzna vuna.<br />

Karakteristike<br />

Glavne karakteristike kamene mineralne<br />

vune za tehničku izolaciju jesu:<br />

• negorivost – zahvaljujući svojim osobinama,<br />

kamena mineralna vuna Knauf Insulation<br />

pruža efikasnu zaštitu od požara,<br />

sa tačkom topljenja iznad 1.000°C<br />

• toplotna izolacija – toplotna provodljivost<br />

od 0,035 do 0,040W/mK (na 10°C)<br />

• zvučna izolacija – kamena mineralna<br />

vuna Knauf Insulation ima visoku sposobnost<br />

apsorpcije i prigušivanja zvuka<br />

• paropropusnost – zbog vlaknaste strukture<br />

omogućen je prolaz vodne pare kroz<br />

kamenu mineralnu vunu Knauf Insulation<br />

• vodoodbojnost – impregnirana vlakna<br />

ostaju trajno hidrofobna<br />

• zdravstvena ispravnost – zdravstvno bezbedni<br />

proizvodi, neškodljivi za životnu<br />

okolinu, sastavljeni od mineralnih vlakana<br />

• trajna dimenziona postojanost<br />

• otpornost na mikroorganizme.<br />

Pod terminom tehnička izolacija podrazumevamo<br />

pre svega one proizvode od<br />

kamene mineralne vune Knauf Insulation<br />

koji su namenjeni upotrebi u industriji i<br />

ostalim specijalnim izolacionim poslovima.<br />

Ovde spadaju:<br />

• sve mašinske instalacije – od individualnih<br />

sistema grejanja i hlađenja, do najvećih<br />

vodova i postrojenja<br />

• kotlovi i rezervoari<br />

• noseće gvozdene konstrukcije<br />

• protivpožarna vrata i zidovi.<br />

Referentni objekti kompanije u Srbiji:<br />

Tigar Pirot, Duvanska industrija Niš, Mlekara<br />

Šabac, Energoprojekt – Blok 26, stambeno<br />

poslovni kompleks Novi Beograd ■<br />

42<br />

www.build.rs


MIKOTERM – 15 GODINA<br />

USPEŠNOG POSLOVANJA I<br />

MNOŠTVO KREATIVNIH REŠENJA<br />

U OBLASTI GREJANJA<br />

autor: Vladimir Ivanović<br />

TEMA broja<br />

Kvalitet i dizajn oduvek su bili prioriteti u poslovanju firme Mikoterm.<br />

Uz korektan odnos prema partnerima i krajnjim kupcima za 15 godina<br />

postojanja Mikoterm je zauzeo značajno mesto na tržištu Srbije, Bosne i<br />

Hercegovine, Makedonije, Crne Gore...<br />

Društvo za proizvodnju, inženjering i marketing<br />

Mikoterm d.o.o. osnovano je 1994.<br />

godine i 100% je u privatnom vlasništvu.<br />

Kao jedno od poslednjih preduzeća koja su<br />

počela da proizvode opremu za grejanje za<br />

veoma kratko vreme novim rešenjima i veoma<br />

atraktivnim dizajnom pridobili smo<br />

simpatije krajnjih kupaca i montažera.<br />

Naravno, kvalitet nikada nije bio sporan<br />

što pokazuje i 15 godina opstanka na tržištu.<br />

Uvek smo se trudili da krajnje korisnike<br />

upoznamo sa novim sistemima kao i sa<br />

mnogim mogućnostima da uštede neki deo<br />

energije. Samo dva primera su: akumulaciono<br />

grejanje i solarna energija.<br />

Akumulaciono grejanje<br />

Akumulaciono grejanje je jedan od najekonomičnijih<br />

vidova grejanja u koji je moguće<br />

uključiti i postojeću opremu. Osnovni energent<br />

je struja koja se koristi u noćnom periodu<br />

po četiri puta jeftinijoj ceni.<br />

Sa tako smanjenim izdacima za električnu<br />

energiju i primenom niskotemperaturnog<br />

sistema (podnog ili radijatorskog grejanja<br />

vođenog po spoljnoj temperaturi) uštedećemo<br />

još jedan deo tako uložene energije.<br />

Ako se ovaj sistem kombinuje sa solarnim<br />

sistemom može se postići još veća ušteda i<br />

u letnjem periodu obezbediti velika količina<br />

sanitarne tople vode koja može da podmiri<br />

čak i potrebe manjih bazena.<br />

Iskustvo i ambicije<br />

Ove godine preduzeće je ušlo u postupak<br />

dobijanja CE znaka i postaće jedna<br />

od prvih firmi koja će dobiti CE znak za<br />

električne kotlove. Na ovaj potez smo se<br />

odlučili zbog velikog interesovanja zemalja<br />

Evropske unije za naše uređaje. Tokom<br />

2010. godine počinjemo sa izvozom u Rumuniju,<br />

Slovačku, Poljsku...<br />

Što se tiče domaćeg tržišta, tu držimo primat<br />

sa svim našim proizvodima. Vrhunski<br />

kvalitet rezultat je saradnje sa velikim evropskim<br />

proizvođačima komponenti kao što<br />

su: Danffos, Wilo, Finder, Končar, ali i domaćim:<br />

Magnohrom i NS Radijatori... Naše<br />

proizvode možete naći na celoj teritoriji<br />

Srbije kod svih veletrgovina i u radnjama<br />

koje prodaju materijal za grejanje.<br />

Dugogodišnje iskustvo nam daje za pravo<br />

da predlažemo ili kritikujemo pojedina rešenja<br />

u grejanju jer smo dokazali da umemo<br />

da napravimo proizvod koji je u potpunosti<br />

svetskog kvaliteta. Od objekata u kojima su<br />

ugrađeni naši uređaji izdvojili bismo sledeće:<br />

Delta City Beograd, stambeno poslovni<br />

kompleks Univerzitetski grad Beograd,<br />

Metro, Merkator, Tempo centri i veliki broj<br />

stambenih jedinica širom Srbije.<br />

I u budućnosti ćemo nastaviti da unapređujemo<br />

kvalitet proizvoda i da svake godine<br />

naše krajnje kupce iznenadimo nekim novim<br />

proizvodom ■<br />

Blok kotao<br />

Compact<br />

(sa gornjim<br />

izvodima)<br />

snage<br />

6-24kW<br />

Električni<br />

kotao TK24<br />

(podni)<br />

snage<br />

36-60kW<br />

Blok kotao<br />

Compact<br />

(sa donjim<br />

izvodima)<br />

snage 6-18kW<br />

Električni<br />

kotao TK24<br />

(zidni)<br />

snage<br />

6-24kW<br />

Proizvodni program čine još i:<br />

• El.kotlovi 60-1000kW podni<br />

• Kombinovani izmenjivači toplote<br />

• Automatike za kontrolu sistema grejanja<br />

• Protočni bojleri (uskoro)<br />

Automatika za kontrolu<br />

i upravljanje<br />

radom gorionika<br />

U sebi ima radni termostat,<br />

termometar i nalegajući<br />

termostat kao i sve<br />

sigurnosne elemente.<br />

Diferencijalni termostat<br />

Solar sa automatskom<br />

regulacijom diferencije<br />

Odlikuje se većim stepenom<br />

iskorišćenja od svih do sada<br />

poznatih uređaja na tržištu.<br />

Eliminator kamenca<br />

Q50<br />

Uređaj za otklanjanje<br />

kamenca iz sanitarne vode i<br />

iz instalacija kapaciteta<br />

do 50 litara/čas.<br />

MIKOTERM<br />

Sinđelićeva 4<br />

18205 Niška Banja<br />

tel/fax: +381 18 4542 002<br />

www.mikoterm.com<br />

www.build.rs<br />

43


TEMA broja<br />

Termoenergetika je firma<br />

specijalizovana za proizvodnju<br />

dela procesne armature i<br />

opreme, pružanje konsalting<br />

usluga i inženjeringa.<br />

Proizvodni program<br />

Termoenergetike obuhvata:<br />

• odvajače kondenzata<br />

• hvatače nečistoće<br />

• regulatore pritiska bez<br />

pomoćne energije<br />

• prestrujne ventile<br />

• regulatore temperature bez<br />

pomoćne energije<br />

• otparivače<br />

• razmenjivače toplote<br />

• sigurnosne ventile<br />

KONDENZOVANA PARA<br />

FORMULA ZA<br />

RACIONALIZACIJU ENERGIJE<br />

TERMOENERGETIKA<br />

Knjaza Miloša BB<br />

31210 Požega<br />

tel: +381 31 715 094<br />

715 095<br />

fax: +381 31 811 808<br />

termoen@eunet.rs<br />

www.termoliv.co.rs<br />

Delatnost Termoenergetike zasniva se na racionalizaciji<br />

potrošnje energije rekonstrukcijom<br />

kondenzno-parne instalacije. Firma<br />

projektuje i izvodi sisteme za iskorišćenje<br />

otparka i povratak kondenzata u kotlarnicu<br />

(zatvoreni sistem povratka kondenzata).<br />

U cilju održanja i unapređenja kvaliteta<br />

svojih proizvoda i usluga preduzeće Termoenergetika<br />

iz Požege je sa kompanijom Sertifikacija<br />

stupilo u proces implementacije<br />

ISO 9001:2008.<br />

Termoenergetika je osnovana 1995. godine,<br />

a osnivač Ratomir Đorđević, diplomirani<br />

inženjer mašinstva, bavi se ovom delatnošću<br />

još od 1980. godine kada je po njegovim<br />

nacrtima urađen prvi zvonasti odvajač<br />

kondenzata.<br />

Proizvodni asortiman<br />

Koncepcija razvoja krenula je od konstrukcije<br />

proizvoda i projektovanja instalacija, a<br />

sve u smislu racionalnog korišćenja energije,<br />

prvenstveno vodene pare. Godinu dana nakon<br />

osnivanja kupljene su prve mašine koje<br />

su montirane u Požegi a firma je zapošljavala<br />

samo dva radnika.<br />

Danas firma raspolaže novoizgrađenim proizvodnim<br />

prostorom sa zavidnim mašinskim<br />

parkom visoke tehnologije.<br />

Po sopstvenom konstruktivnom rešenju<br />

Termoenergetika proizvodi sve tipove odvajača<br />

kondezata kao i regulacione ventile za<br />

vodenu paru, vrelu vodu, pitku vodu i druge<br />

medijume. Tu spadaju:<br />

• regulatori pritiska<br />

• regulatori diferencijalnog pritiska<br />

• regulatori protoka.<br />

Pored navedenog, tu su i ventili sa elektromotornim<br />

pogonima i specijalni ventili po<br />

zahtevu kupca (uključujući nestandardne<br />

ventile sa mogućnošću izrade po crtežu ili<br />

uzorku).<br />

Posvećenost struci<br />

Osim proizvodnje, preduzeće se bavi i projektovanjem,<br />

montažom i puštanjem u rad<br />

termoenergetskih instalacija. Stručnjaci<br />

Termoenergetike su sa zapaženim uspehom<br />

projektovali i destileriju sa sopstvenim tehnološkim<br />

rešenjem. Termoenergetika svoje<br />

proizvode redovno izlaže na sajmovima u<br />

Beogradu kao i na sajmovima u inostranstvu<br />

u Moskvi, Plovdivu, Skoplju, Sarajevu,<br />

Zenici i Banja Luci.<br />

Naravno, za marljiv rad i posvećenost struci<br />

stigla su i brojna priznanja firmi Termoenergetika,<br />

kao što su na primer: Posebno<br />

priznanje Korak u budućnost na sajmu u<br />

Beogradu 2001, 2002, 2004. i 2005. godine,<br />

diploma 2003. godine na izložbi u okviru<br />

kongresa KGH u Beogradu, medalja na<br />

izložbi KGH u Beogradu 2008. godine. Takođe,<br />

jedan od stručnjaka Termoenergetike<br />

2007. godine je dobio Povelju o priznanju<br />

izuzetnog doprinosa procesnoj tehnici za<br />

magistarski rad: Analiza i optimizacija destilacionih<br />

kolona ■<br />

REFERENC LISTA<br />

Hemofarm Koncern Zorka Farm, Šabac;<br />

Petrohemija, Pančevo; AIK Bačka Topola;<br />

Galenika Fitofarmacija, Beograd; Hemijska<br />

industrija Hipol, Odžaci; Jedinstvo, Sevojno;<br />

Poljoprivredna korporacija Beograd, Padinska<br />

Skela; Semi CO, Subotica; Fresh & CO, Subotica;<br />

Big Bull, Bačinci; Somboled, Sombor;<br />

Žitopromet, Zaječar; Fiat automobili Srbija,<br />

Kragujevac; Vino Župa; JKP Usluga, Odžaci;<br />

Merkur Boje i lakovi, Sombor; Mitrosrem, S.<br />

Mitrovica; Zlatiborac, Beograd; Victoriaoil; MP<br />

Austrotherm, Niš; Swislion-Takovo, Beograd;<br />

Fruvita, Beograd; Putevi, Užice; Veterinarski<br />

zavodi Zemun i Subotica; Industrija mesa<br />

Topola, Bačka Topola; Zdrastveni centar Sv.<br />

Luka, Smederevo; Zdrastveni centar Valjevo;<br />

Klinički centar Srbije, Beograd; Naftna industrija<br />

Srbije, Novi Sad; Beogradska pekarska<br />

industrija, Beograd; Juho Export, Jagodina;<br />

Toplota, Užice; Toplana, Kraljevo ■<br />

44<br />

www.build.rs


GREJANJE I VENTILACIJA<br />

sa vrhunskom opremom od Hoval-a<br />

Od svog osnivanja pa sve do današnjih dana, firma Hovalwerk AG iz Švajcarske sa uspehom se nosi sa<br />

svim zahtevima koje nameće savremena grejna i ventilaciona tehnika, razvijajući pri tom nove tehnologije i<br />

usavršavajući postojeća tehnička rešenja...<br />

Kotlovi sa visokim stepenom efikasnosti, ekstremno<br />

niskim emisijama i vrhunskom regulacijom pružaju<br />

rešenje i kod najstrožih zahteva.<br />

Hoval CompactGas ® niskotemperaturni toplovodni<br />

kotao predstavlja idealno rešenje u situacijama kada<br />

se zahteva visok kvalitet, pouzdanost i ekonomičnost<br />

grejnog sistema.<br />

Decentralizovani ventilacioni sistemi pružaju savremena i<br />

efikasna rešenja za ventilaciju, grejanje i hlađenje visokih<br />

prostorija, stvarajući pri tom prijatne uslove za rad i boravak<br />

ljudi.<br />

Multifunkcionalni način rada, grejanje svežim vazduhom,<br />

rekuperacija toplote, distribucija vazduha,... samo su neke<br />

od karakteristika RoofVent ® LHW ventilacionih uređaja za<br />

grejanje visokih prostorija, koje svrstavaju ove uređaje u sam<br />

vrh decentralizovanih sistema vazdušnog grejanja.<br />

Sedište:<br />

SRB-21220 Bečej,<br />

ul. Pece Ferenca 14<br />

Tel: 021-6919-555<br />

Fax: 021-6919-585<br />

E-mail: office@hoval.rs<br />

Web: www.hoval.rs<br />

Štednja energije - zaštita životne sredine


TEMA broja<br />

Preduzeće<br />

Vakos d.o.o. Srbija,<br />

zvanično je osnovano<br />

2007. godine kao<br />

samostalno pravno lice,<br />

koje posluje u sastavu<br />

kompanije Vako – Holding.<br />

Kompanija je 2009. godine<br />

proslavila svoj 40. rođendan.<br />

RASHLADNA<br />

OPREMA<br />

vitrina Rossini<br />

vitrina Lion<br />

Delatnost preduzeća Vakos d.o.o:<br />

• nabavka, prodaja, montaža i servisiranje<br />

rashladnih<br />

vitrina, komora i agregata<br />

• montaža objekta po<br />

sistemu ključ u ruke<br />

• inženjering za mašinske<br />

i elektro instalacije<br />

u klimatizaciji<br />

• nabavka i prodaja reklamnih<br />

frižidera – Vako program<br />

Costan rashladne vitrine<br />

Vakos d.o.o. radi sa nekima od najpoznatijih<br />

svetskih proizvođača u oblasti rashlade.<br />

Novi dizajni i veća efikasnost su ono što ističe<br />

modele izložbenih rashladnih vitrina i<br />

svrstava ih u rang remek dela u ovoj oblasti.<br />

Redizajnirane rashladne vitrine daju veću<br />

vidljivost izloženim proizvodima. Savršeni<br />

sklad estetike i praktičnosti. Ovakav novi<br />

dizajn je jednostavniji i harmoničniji i daje<br />

svetliji izgled stilizovanoj opremi, koja se<br />

savršeno integriše u okolinu.<br />

Ukoliko vam je potreban projekat, ponuda<br />

za projekat ili ponuda za izvođenje radova,<br />

pozovite firmu Vakos d.o.o. iz Beograda.<br />

Brojne reference u Srbiji, ali i u regionu<br />

preko kompanije Vako-Holding, najbolji su<br />

razlog za poverenje.<br />

Nakon poziva u posetu će vam doći inženjeri<br />

firme Vakos d.o.o, ispitaće projekat ili lokaciju,<br />

i u razgovoru sa vama predložiće vam najbolja<br />

i najoptimalnija rešenja. Iskustvo i znanje<br />

garantuju pravilno izvođenje investicije, a<br />

kvalitet radova i ugrađene opreme garantuju<br />

dugotrajnost i funkcionalnost sistema ■<br />

VAKOS d.o.o.<br />

Bulevar Mihajla Pupina 10z/3<br />

lokal br. 87<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel:+381 11 311 04 06<br />

fax: +381 11 311 88 28<br />

mob: +381 60 555 31 00<br />

555 31 02<br />

office@vako.si<br />

www.vakos.rs<br />

Tehnološke inovacije omogućavaju stalnu<br />

kontrolu temperature unutar rashladnih jedinica<br />

i zahvaljujući Blowing Plate sistemu<br />

garantuju optimalne termičke uslove u svakoj<br />

tački u rashladnoj vitrini. Inovacioni centri<br />

naših dobavljača integrišu najnovije tehnoligije<br />

u skladu sa zahtevima uštede energije.<br />

Servisiranje<br />

rashladna komora<br />

Vakos d.o.o. u saradnji sa svojim podizvođačima<br />

vrši servisiranje i montažu rashladnih<br />

uređaja po celoj Srbiji. Jedna od firmi koja<br />

svoje radove i servis obavlja brzo i efikasno<br />

je Frigoled d.o.o. Nova Pazova. Serviseri<br />

kompanije Vakos d.o.o. osposobljeni su za<br />

odrađivanje najzahtevnijih servisnih zahvata<br />

na različitim uređajima.<br />

centrala<br />

PREDSTAVNIŠTVA STRANIH FIRMI:<br />

• COSTAN – rashladna oprema za<br />

trgovine (vitrine, ormari, komore)<br />

• DAIKIN – oprema za hlađenje<br />

i klimatizaciju<br />

• OSCARTIELLE – rashladna oprema<br />

za trgovine (vitrine, ormari, komore)<br />

• BONNET NÉVÉ – rashladna oprema<br />

za trgovine (vitrine,ormari, komore)<br />

• INCOLD – komore za hlađenje<br />

i duboko zamrzavanje za trgovine<br />

• FRAMEC – rashladna oprema<br />

za trgovine i oprema za<br />

duboko zamrzavanje ■<br />

46<br />

www.build.rs


ELEKTRIČNI KOTAO OGANJ<br />

ISKRA KOJA POKREĆE SVE<br />

Podno grejanje i efekti akumulirane<br />

temperature<br />

Sistem za grejanje prostora porodične<br />

kuće u Kragujevcu zasniva se na upotrebi<br />

električnog kotla Oganj tip 3 i podnog<br />

grejanja sa aluplast cevima.<br />

Prenos toplote sa cevi na cementnu košuljicu<br />

i dalje na granitne pločice (što je slučaj<br />

u navedenom primeru), poboljšava se aplikacijama<br />

od metala u vidu leptir-pločica.<br />

One se postavljaju na cevi i prilikom izlivanja<br />

cementne košuljice ostaju duboko<br />

u njoj (veličine su oko 10x12cm). Tako se<br />

temperatura sa cevi prenosi na ove metalne<br />

pločice koje je zatim distribuiraju 40 puta<br />

brže celom svojom površinom u termalnu<br />

masu poda, jer je prolazak tolpote kroz<br />

metal 40 puta brži.<br />

Prvi rezultati pokazuju (iako izolacija na<br />

objektu nije upotpunosti dovršena) da u<br />

ovako dobro izolovanom objektu kada se<br />

u toku trajanja sedmočasovne jeftine struje<br />

temperatura poda zagreje na 27°C u prostorijama<br />

bude oko 24°C. Za period osamnaestočasovne<br />

skupe struje temperatura u prostorijama<br />

opadne za 3°C odnosno na 21°C<br />

tako da se grejanje ne mora uključivati do<br />

sledece jeftine tarife.<br />

Za slabije izolovane objekte nego što je<br />

ovaj u Kragujevcu, i tamo gde nije instalirano<br />

podno grejanje (klasično radijatorsko<br />

grejanje), može se dodati rezervoar za<br />

akumulaciju tople vode (oko 1.000 litara)<br />

koji će imati ulogu akumulatora toplote.<br />

Toplotna izolacija<br />

i toplotni gubici objekta<br />

TEMA broja<br />

Imate dobro izolovan objekat<br />

Imate efikasan sistem<br />

za grejanje<br />

Onda vam nedostaje samo<br />

varnica koja treba da ga oživi...<br />

Električni kotao tipa Oganj<br />

predstavlja rešenje koje ne<br />

zahteva posebne energente,<br />

mnogo prostora i skupe<br />

priključke, a imajuci u vidu da<br />

radi na sasvim drugačijem<br />

principu od klasicnih el. uređaja<br />

(voda je u funkciji grejača)<br />

kotao će trošiti<br />

minimum električne energije<br />

potrebne da bi sistem efikasno<br />

ispunjavao svoj zadatak.<br />

Zato prvo pitanje nije:<br />

koliko troši vaš kotao, već:<br />

koliko troši vaš objekat<br />

celokupna podstanica<br />

Oganj 3 – dole desno<br />

(crno)<br />

pločice za montažu na<br />

cevi u podnom grejanju<br />

Na taj način se, sa istom količinom vode i<br />

cevi, višestruko povećala površina grejnih tela<br />

u podu, odnosno, u ovom slučaju – cevi. Izbor<br />

poda veoma je važan kod podnog grejanja i<br />

ima veliku važnost za energetsku efikasnost<br />

celog sistema grejanja. Apsolutno se preporučuju<br />

podovi od kamena, poliranog betona,<br />

keramičkih pločica, itd. Ovim podovima se<br />

daje prednost u odnosu na klasičan masivni<br />

parket, laminat i druge podove na bazi drveta,<br />

iz tog razloga što oni imaju sposobnost<br />

velike akumulacije temperature ali i zato što<br />

ne predstavljaju termoizolacioni sloj između<br />

cevi i prostorije koju treba grejati.<br />

Ova karakteristika omogućava korišćenje<br />

jeftine noćne struje za postizanje željenog<br />

temperaturnog nivoa u podu koji će<br />

masa materijala akumulirati i emitovati<br />

u toku celog dana i na taj nacin izbeci<br />

uključivanje u 4 puta skupljoj prvoj tarifi.<br />

Na primeru porodične kuće u Kragujevcu<br />

skica računice izgleda ovako:<br />

1. unutrašnja površina kuće je 150m 2<br />

2. cementna košuljica zajedno sa granitnim<br />

pločicama ima debljinu od 7-8cm<br />

3. sledi da je zapremina toplotne mase (betona)<br />

za akumulaciju temperature oko 12m 3 .<br />

objekat u Kragujevcu<br />

decembar 2009. godine<br />

Naravno, treba uzeti u obzir da je prikazana<br />

računica toplotnog efekta akumulacione<br />

mase poda moguća samo ukoliko je objekat<br />

dobro izolovan. U ovom primeru, izolacija<br />

porodične kuće u Kragujevcu urađena je<br />

preko domaćih standarda i u rangu je zahtevane<br />

izolacije za objekte najvišeg nivoa<br />

energetske efikasnostu u Zapadnoj i Centralnoj<br />

Evropi, i Skandinaviji.<br />

Toplotna izolacija fasade sastoji se od sloja<br />

od EPS-a debljine 20cm, sa dodatkom<br />

grafita (sivi stiropor). U pitanju je proizvod<br />

Austrotherm EPS® AF 120 Plus, čije su<br />

karakteristike oko 20% bolje od klasičnog<br />

EPS-a (beli stiropor), pa ovaj sloj zapravo<br />

ima toplotne karakteristike sloja običnog<br />

stiropora od 24cm.<br />

S obzirom da propisi u Srbiji zahtevaju izolaciju<br />

ovog tipa debljine 8cm, a da je nažalost,<br />

veoma česta građevinska praksa da se<br />

postavlja kontaktna fasada (demit) sa EPSom<br />

debljine 5cm, pa i manje, jasno je da<br />

energetske karakteristike porodične kuće u<br />

Kragujevcu imaju tri do pet puta bolju polaznu<br />

osnovu – tri do pet puta bolju izolaciju!<br />

Detaljnije o instalaciji fasade i efektima pisali<br />

smo u prethodnom broju Build-a.<br />

PRIMER POTROŠNJE ZA KUĆU<br />

U KRAGUJEVCU (decembar 2009.)<br />

• dnevna potrošnja 50-70kW<br />

• mesečno 2.000kW jeftine struje<br />

(od toga 400kW u crvenoj zoni)<br />

• prosečna cena oko 2din/kW<br />

• račun oko 4.000 dinara – manje od<br />

50 evra za grejanje za kuću od 150m 2 ■<br />

Kotao Oganj – ključ<br />

sistema za grejanje<br />

Kada su ispunjeni preduslovi: dobra izolacija<br />

i razveden efikasan sistem grejanja,<br />

potrebna je još samo prava iskra. Iskru koja<br />

oživljava ceo sistem u ovom slučaju činiće<br />

električni kotao tipa Oganj 3 – o kom<br />

smo pisali u nekoliko prethodnih brojeva<br />

(na fotografiji iznad, dostupno i na sajtu<br />

www.build.rs) ■<br />

KATANA<br />

Miloja Radosavljeića 70<br />

34000 Kragujevac<br />

tel: +381 34 326 003<br />

tel/fax: +381 34 326 059<br />

mob: +381 63 611 570<br />

szrkatana@gmail.com<br />

szr katana@verat.net<br />

www.katana.rs; www.thermosub.com<br />

www.build.rs<br />

47


TEMA broja<br />

Radijator-Inženjering bavi se<br />

prvenstveno proizvodnjom<br />

kotlova na čvrsto i tečno<br />

gorivo, instalacijom centralnog<br />

grejanja, kao i izradom<br />

metalnih konstrukcija.<br />

Iz bogatog proizvodnog<br />

programa ovom prilikom<br />

izdvajamo kotlove na pelet...<br />

SVE PREDNOSTI<br />

KOTLOVA NA PELET<br />

TKAN PROGRAM<br />

Kotlovi se proizvode u snagama<br />

od 20 do 300kW, a zahvaljujući<br />

širokom asortimanu ponude<br />

modela moguće je naći<br />

optimalno rešenje za svaki<br />

objekat – što znači uštedu<br />

troškova i komfor u prostoru<br />

Među kotlovima snage od 20 do 300kW<br />

najmanji model, naziva se TKAN 1, ima<br />

snagu od 20 do 35kW, što u srednje izolovanom<br />

objekatu sa prosečnim toplotnim<br />

gubicima, pokriva površine grejanja od 100<br />

pa sve do 160/170m 2 . Sam naziv TKAN<br />

(trajnožareći kotao automatskog nalaganja)<br />

govori nam da je kotao moguće koristiti i sa<br />

klasičnim čvrstim gorivom.<br />

Prednosti u eksploataciji<br />

kotla na pelet TKAN<br />

u odnosu na klasične kotlove<br />

Automatizovanost procesa sagorevanja –<br />

Kotao se automatski potpaljuje upotrebom<br />

elektro grejača koji je u osnovi ložišta.<br />

Mogućnost kontrole rada – Moguća ugradnja<br />

sobnog termostata koji se može vremenski<br />

programirati tako da u narednih<br />

sedam dana prati željene režime rada.<br />

Veliki magacin goriva – Najmanji kućni<br />

kotlovi imaju skladište u koje stane do<br />

220kg peleta, što zavisi od njegove specifične<br />

težine.<br />

RADIJATOR INŽENJERING<br />

36000 Kraljevo-Grdica<br />

Živojina Lazića Solunca 6<br />

tel: +381 36 399 140<br />

399 150<br />

fax: +381 36 391 941<br />

radijator@tron-inter.net<br />

www.radijator.rs<br />

Ovo pruža mogućnost korišćenja kotla od<br />

3 do 7 dana bez ponovnog punjenja, u zavisnosti<br />

od spoljne temperature i režima rada<br />

kotla.<br />

Lakše čišćenje kotla – Pepeo od sagorevanja<br />

peleta po svojoj strukturi znatno je lakši<br />

za čišćenje nego pepeo drveta i uglja i manje<br />

agresivan po zidove kotla, 100kg sagorelog<br />

peleta ostavlja za sobom svega 1kg pepela.<br />

Ekološki aspekt – Zbog potpunijeg sagorevanja<br />

i većeg stepena iskorišćenja pelet ima<br />

smanjenu emisiju štetnih gasova u odnosu<br />

na sagorevanje drugih čvrstih goriva, npr.<br />

drveta i, naročito, uglja.<br />

Bolji stepen iskorišćenja – Svakako je sam<br />

proces sagorevanja efikasniji nego kod klasičnih<br />

čvrstih goriva i to iz najmanje tri razloga:<br />

• proces se odvija u uslovima prinudne promaje<br />

zbog upotrebe ventilatora<br />

• vlažnost peleta ne sme da bude iznad 7%<br />

• automatika ima informaciju kolika je temperatura<br />

dimnih gasova na izlazu – ako ova<br />

temperatura dostigne prevelike vrednosti<br />

kotao se gasi i ide u standby režim sve dok<br />

se pripreme za njegov rad ne otklone.<br />

Firma Radijator-Inženjering kotlove<br />

TKAN počela je da proizvodi pre tri godine<br />

kada je pelet u većoj meri počeo da se<br />

pojavljuje i u Bosni i Hercegovini. Iskustvo<br />

u proizvod nji kotlova na pelet ipak je daleko<br />

veće jer Radijator-Inženjering proizvodi<br />

ove kotlove već sedam godina, i to po dokumentaciji<br />

austrijskih proizvođača.<br />

RADIJATOR INŽENJERING NAJBOLJI<br />

IZVOZNIK ZA 2008. GODINU<br />

Agencija za strana ulaganja i promociju<br />

izvoza SIEPA dodelila je nagradu za najboljeg<br />

izvoznika u 2008. godini, u kategoriji<br />

malih i srednjih preduzeća, preduzeću<br />

Radijator inženjering d.o.o iz Kraljeva.<br />

Nagrada je uručena 10. decembra 2008.<br />

godine, na svečanoj ceremoniji u Skupštini<br />

grada Beograda.<br />

Dodeli nagrada prisustvovali su predsednik<br />

Vlade Srbije Mirko Cvetković, ministar<br />

ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan<br />

Dinkić, ministar telekomunikacija i informatičkog<br />

društva Jasna Matić i direktor SIE-<br />

PA Vesna Perić ■<br />

Međutim, ovi modeli, zbog viših cena koje<br />

su u skladu sa vrhunskim kvalitetom, ne<br />

predstavljaju izrazito komercijalni proizvod<br />

za tržište bivše Jugoslavije.<br />

Proizvođač Radijator-Inženjering za<br />

TKAN kotlove daje garanciju od dve godine.<br />

Prodavci TKAN kotlova na pelet su:<br />

Doming, Beograd; Ecos, Vitez; Džoni<br />

Kom, Svilajnac i Dom-Komerc, Jagodina.<br />

Trenutna proizvodnja kotlova na pelet<br />

Radijator-Inženjeringa je 1.000 komada<br />

godišnje a interesovanje kupaca za TKAN<br />

kotlove je premašilo sva očekivanja proizvođača<br />

■<br />

48<br />

www.build.rs


TEMA broja<br />

ALFA PELET<br />

OBNOVLJIVA ENERGIJA<br />

U VAŠEM DOMU<br />

Alfa Plam spada u red najvećih proizvođača grejnih aparata u Srbiji.<br />

Najveći deo svojih proizvoda plasira na inostrana tržišta i jedan je<br />

od naših najvećih izvoznika ovih proizvoda.<br />

U skladu sa sa razvojem svesti o održivom razvoju i i orijentaciji orjentaciji tržišta na<br />

obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, Alfa Plam je razvio<br />

poseban proizvod – Alfa Pelet, peć za sagorevanje peleta<br />

Preduzeće A.D. Alfa Plam iz Vranja osnovano<br />

je 1948. godine, i danas zapošljava<br />

oko 900 radnika. Metaloprerada je osnovna<br />

delatnost preduzeća, pre svega<br />

proizvodnja robe za široku potrošnju,<br />

izrada metalne ambalaže, alata i dr.<br />

Godišnja proizvodnja peći na čvrsta, tečna i<br />

gasovita goriva, i štednjaka na struju, strujugas<br />

iznosi preko 160.000 jedinica. Asortiman<br />

proizvodnje proširuje se u skladu sa<br />

potrebama tržišta, a u cilju povećanja kvaliteta<br />

izrade proizvoda uvode se nove tehnologije<br />

koje garantuju kvalitet potvrđen<br />

ISO standardom.<br />

Svoje proizvode Alfa Plam plasira na nekoliko<br />

tržišta Evrope. Pre svega to su zemlje<br />

u okruženju: BiH, Hrvatska, Makedonija,<br />

Bugarska, Albanija, Mađarska, ali i Slovenija,<br />

Italija i Rusija, a sve veće interesovanje<br />

postoji i u zemljama zapadne Evrope.<br />

U skladu sa sa uvođenjem najnovije tehnologije<br />

u svetu i zemljama Evropske unije,<br />

Alfa-Plam je obogatio sopstvenu proizvodnju<br />

i srpsko tržište proizvodom koji nedvosmisleno<br />

dokazuje opredeljenost preduzeća<br />

da i u budućnosti bude značajno ime domaće<br />

metalne industrije i siguran i odan prijatelj<br />

brojnih domaćinstava i poslovnih prostora u<br />

Srbiji i regionu – peć za sagorevanje peleta<br />

Alfa Pelet.<br />

Pelet – obnovljivo gorivo<br />

Pelet je gorivo izrađeno od drvne mase,<br />

bez hemijskih dodataka, i apsolutno nije<br />

štetno po zdravlje čoveka i okolinu. Proizvodi<br />

se kao i briketi – od drvnih ostataka u<br />

specijalno dizajniranim presama.<br />

Pod pritiskom se iz drvnih komadića<br />

oslobađa celuloza koja dobija vezivna svojstva<br />

i zadržava piljevinu u komadićima valjkastog<br />

oblika.<br />

Razlika je u tome što su peleti manjih dimenzija<br />

od briketa i njihova prozvodnja<br />

zahteva znatno manju potrošnju energije<br />

za rad mašina. Mašina u kojoj se proizvodi<br />

pelet naziva se peletirka. Druga prednost<br />

manjih dimenzija peleta jeste to što jednaka<br />

masa peleta i briketa ne zauzima i jednako<br />

prostora, što daje efikasniji transport, pakovanje<br />

i rukovanje u prostoriji gde se nalazi<br />

peć za grejanje.<br />

Pri sagorevanju ostaje minimalna količina<br />

pepela, tako da se čišćenje peći u kojima<br />

pelet sagoreva može obavljati samo jednom<br />

nedeljno. Pelet je veoma visoke kalorične<br />

moći – do 5,4kWh/kg.<br />

Jednostavno i lako se koristi. Pakuje se i<br />

prodaje u plastičnim džakovima od po 15kg,<br />

što je dovoljno za grejanje tokom 35 sati.<br />

Alfa Pelet – savremena peć<br />

Alfa Pelet je peć najnovije generacije iz<br />

asortimana preduzeća Alfa Plam koja kao<br />

gorivo koristi – pelet. Visok stepen automatizacije<br />

koji postiže učiniće da peć<br />

Alfa Pelet veoma brzo postane drag član<br />

vašeg domaćinstva.<br />

Mogućnost programiranja režima rada<br />

za period od sedam dana obezbediće vam<br />

željene uslove uz štedljivo korišćenje peleti.<br />

Dodatno, mogućnost programiranja<br />

peći olakšava njeno korišćenje za članove<br />

domaćinstva svih uzrasta.<br />

TEHNIČKE KARAKTERISTIKE<br />

PEĆI ALFA PELET:<br />

kapacitet rezervoara za pelet 23kg<br />

stepen iskorišćenja 83%<br />

prečnik dimovnog priključka 80mm<br />

minimalna promaja dimnjaka 2Pa<br />

optimalna promaja dimnjaka 12Pa<br />

maksimalna izlazna snaga<br />

električne energije<br />

450W<br />

težina peći<br />

110kg<br />

Za peć Alfa Pelet proizvodač daje garanciju<br />

dve godine. Proizvođač takođe<br />

obezbeđuje snabdevanje peletom. Kvalitetna<br />

servisna podrška jeste standard koji<br />

se u preduzeću Alfa Plam podrazumeva.<br />

Kod kupovine peći Alfa Pelet obezbeđen<br />

je transport, montaža, puštanje u rad i<br />

obuka za korišćenje u objektu kupca ■<br />

ALFA-PLAM<br />

Akcionarsko društvo Metalna idustrija<br />

Radnička 1; Poštanski fah 85; 17500 Vranje<br />

Telefoni:<br />

Centrala + 381 17 421 121; 421 122<br />

Prodaja: 017 423 280<br />

Uvoz-izvoz: 017 422 751<br />

tel/fax: +381 17 424 808<br />

(finansije) 421 552<br />

Predstavništvo:<br />

Krunska 26; 11000 Beograd<br />

tel: +381 11 32 38 520; 32 42 033<br />

tel/fax: +381 11 32 38 145<br />

firma@alfaplam.rs; www.alfaplam.rs<br />

www.build.rs<br />

49


zanimljivosti<br />

PODZEMNI<br />

GRADOVI<br />

KAPADOKIJE<br />

Derinkuju<br />

Središnja oblast Turske, Kapadokija, u sebi<br />

krije malo poznati građevinski fenomen –<br />

više stotina podzemnih naselja isklesanih<br />

u vulkanskoj steni. Najveće je otkriveno<br />

u blizini grada Derinkuju (Derinkuyu) –<br />

procenjuje se da je moglo primiti od 25 do<br />

50 hiljada ljudi odjednom.<br />

Derinkuju je vekovima svojim imenom naglašavao<br />

tajnu koju krije (derin kuyu - tur.<br />

duboki izvor). Nalazi se u provinciji Nevšehir<br />

koja, zajedno sa oblašću Kajseri, krije<br />

preko 200 naselja sa najmanje dva podzemna<br />

nivoa. Među njima, oko 40 gradova ima<br />

tri ili više ovakvih etaža koji sežu i nekoliko<br />

desetina metara u zemlju. Do danas je samo<br />

desetina ovih gradova dostupna turistima u<br />

potpunosti ili delimično.<br />

Po do sada dostupnim podacima prvi graditelji<br />

u mekanoj vulkanskoj steni u Kapadokiji<br />

bili su Frigijci, u VIII i VII veku p.n.e, tj.<br />

pred kraj svoje države koja je prethodnih pet<br />

vekova važila za najsnažniju u Maloj Aziji.<br />

Najstariji zapis o podzemnim gradovima<br />

potiče iz IV veka p.n.e. U III i IV veku ovde<br />

su živeli hrišćani pre nego što je 313. zaustavljen<br />

progon hrišćana u Rimskom carstvu.<br />

U doba Vizantije znatno su prošireni<br />

kapaciteti usled potrebe da se stanovništvo<br />

zaštiti od arapskih plemena koja nadiru od<br />

VII veka n.e.<br />

Podzemni Derinkuju otkriven je 1963. godine,<br />

a za posetioce je otvoren šest godina<br />

kasnije. Ima jedanaest nivoa (koliko je poznato),<br />

spušta se na dubinu od 85m (radi<br />

poređenja: visina Hrama svetog Save u Beogradu<br />

je 82m zajedno sa krstom na vrhu<br />

centralne kupole).<br />

Dok istraživanja još uvek traju, za turističke<br />

posete otvoreni su delovi samo na prva dva<br />

nivoa (oko 10% površine), a dublje u grad<br />

mogu sići samo arheolozi ■<br />

INFRASTRUKTURA<br />

PODZEMNOG GRADA<br />

Snadbevanje grada vodom obezbeđivala<br />

je podzemna reka (dubok izvor po kome<br />

je grad i dobio ime). Ukupno 52 vertikalna<br />

kanala činili su krvotok grada: u mirnodopskim<br />

uslovima služili su kao bunari kroz<br />

koje se mogla zahvatiti voda iz podzemnih<br />

vodotokova, u slučaju opasnosti neki<br />

od kanala imali su udubljenja i služili kao<br />

merdevine u steni, a kada bi stanovništvo<br />

sišlo u podzemni grad tražeči sklonište, ovi<br />

kanali služili su kao ventilacija celog grada<br />

(na fotografi jama ispod je pogled na ventilacione<br />

kanale/bunare, odozdo i odozgo).<br />

Mnogi kanali visoki su i po 30m, a najveći<br />

ventilacioni kanal visok je 55m!<br />

Sa ovako rešenom infrastrukturom, i teškim<br />

kružnim kamenim vratima koja se<br />

brzo zat varaju, Derinkuju je predstavljao<br />

bezbedno utočište za duži period. Naime,<br />

u gradu su pronađene škola, crkva, staje<br />

za stoku, ostave za čuvanje hrane, odaje<br />

za spavanje, za higijenu... ■<br />

Proizvodni program:<br />

<br />

<br />

<br />

Tradicija 30 godina u proizvodnji kotlova<br />

na čvrsta, tečna i gasovita goriva<br />

<br />

tip MTR, snage 18-80kW<br />

<br />

tip MVS, snage 25-140kW<br />

<br />

tip M, snage 17 i 23kW<br />

<br />

tip ETAŽ 25kW<br />

<br />

tip MSC, snage 20-300kW<br />

<br />

tip FERNANDO, snage 20 i 30kW<br />

50 www.build.rs


promo<br />

TRIMO<br />

INŽENJERING<br />

Logistika je sektor koji se veoma brzo razvija i čini okosnicu<br />

uspeha globalne privrede. Trimov odgovor na taj razvoj je<br />

obezbeđivanje remek-dela tehnologije – logističkog rešenja koje<br />

iskorišćava prednost modernih logističkih procesa na inovativan<br />

način, prevazilazi ograničenja datog prostora i optimizuje i<br />

nadgrađuje ga najefikasnijim ulaznim i izlaznim procesima<br />

Efikasna logistika u kompaniji može<br />

značajno da popravi njeno poslovanje, jer<br />

uvećava mogućnosti odgovora na moderan<br />

ritam života, koji diktira brze i efikasne<br />

modifikacije. Bilo da samo planirate<br />

da kompjuterizujete svoje skladište, ili da<br />

planirate sasvim nove, moderne prostorije,<br />

Trimo će Vam obezbediti rešenje skrojeno<br />

prema Vašim potrebama.<br />

Klasično skladište<br />

Kod klasičnog skladišta regalni sistem i<br />

konstrukcija su odvojeni, a konstrukcija<br />

samo podržava jedinicu skladišta. Ovakva<br />

skladišta obično su niža (do 14 metara).<br />

Koristi od klasičnog skladišta jesu jednostavna<br />

izgradnja i veća prilagodljivost prostora<br />

(moguće je lako promeniti prvobitno<br />

namenjenu funkciju).<br />

Kompletno rešenje visokoregalnih<br />

skladišta – VRS<br />

Trimovo kompletno rešenje za visokoregalno<br />

skladište namenjeno je svima koji<br />

žele da poprave svoju troškovnu efektivnost<br />

i da na najbolji način iskoriste raspoloživi<br />

prostor. Rešenje je pogodno za skladištenje<br />

proizvoda, ulaznih i izlaznih materijala i<br />

poluproizvoda. Takođe, imamo i rešenja<br />

pripremljena za zahtevnije izazove.<br />

Ponuda i prednosti Trimo<br />

logističkih skladišta<br />

Ponuda kompanije Trimo inženjering<br />

logističkih skladišta obuhvata: analizu<br />

postojećeg skladištenja, konsultacije<br />

i pripremu projektnog dokumenta,<br />

izbor optimalnog projektnog rešenja,<br />

planiranje i projektovanje izabrane opcije,<br />

realizaciju i izgradnju izabranih<br />

projektnih rešenja, obuku korisnika, održavanje<br />

i servisiranje.<br />

Prednosti ponude Trimo inženjeringa za<br />

logistička skladišta svih tipova jesu: minimiziranje<br />

skladišnih troškova, optimizacija<br />

procesa, efikasno iskorišćenje prostora, potpuna<br />

kontrola inventara putem upotrebe<br />

softvera, individualno i inovativno kompletno<br />

rešenje, prilagođeno klijentu.<br />

Unutrašnjost Trimo<br />

visokoregalnog skladišta<br />

u Trebnju, Slovenija<br />

52<br />

www.build.rs


LOGISTIKA:<br />

SKLADIŠTA<br />

Visokoregalno skladište<br />

u krugu fabrike Trima u<br />

Trebnju, Slovenija.<br />

Fasada je napravljena od<br />

Trimo Multivario panela<br />

koji menjaju boju u zavisnosti<br />

od doba dana i količine svetlosti<br />

Visokoregalna građevina<br />

Visokoregalnom građevinom nazivamo<br />

spoljašnji deo visokoregalnog skladišta, tj.<br />

onaj deo koji se vidi. Nju čini čelična regalna<br />

konstrukcija, fasada i krov, a kvalitet Trimo<br />

rešenja za svaki od ovih elemenata dobro je<br />

poznat na tržištu.<br />

Čelična konstrukcija igra centralnu ulogu<br />

kao središnji element VRS. Ona čuva<br />

ambalažne jedinice u regalnom sistemu i<br />

obezbeđuje stabilnost zgrade.<br />

Fasada je napravljena po Trimo estetskim<br />

standardima, od precizno i pažljivo oblikovanih<br />

fasadnih panela, od kvalitetnih odabranih<br />

materijala sa vrhunskim tehničkim<br />

karakteristikama.<br />

Krov – Trimo je razvio i sistem za ravne<br />

krovove koji omogućava bolje iskorišćenje<br />

prostora sa manjim nagibom.<br />

VRS transportni sistem<br />

Karakteristike transportnog i manipulativnog<br />

sistema (robom u unutrašnjosti) su:<br />

automatska identifikacija, kontrola težine<br />

transportne skladišne jedinice (palete),<br />

transport sa regala na odgovarajuću poziciju,<br />

potpuno automatizovana procedura.<br />

Sistem upravljanja skladištem<br />

Bez obzira na tip skladišta i tehnologiju, osnova<br />

raspolaganja dobro vođenim, visokokvalitetnim<br />

i modernim skladištem jeste<br />

računarski sistem za upravljanje skladištem.<br />

Sistem upravljanja skladištem omogućava:<br />

konfiguraciju i optimizaciju skladištenja,<br />

komunikaciju sa glavnim kompjuterskim<br />

sistemom (ERP, npr. SAP), uspostavljanje<br />

transporta skladišnih jedinica (palete),<br />

upravljanje svim unutrašnjim pomeranjima<br />

materijala, delegiranje zadataka u skladu<br />

sa prioritetima, pristup informacijama i<br />

količinama za svaku paletu u skladištu u<br />

realnom vremenu, uredno inventarisanje<br />

skladišta, optimizaciju skladišta<br />

kada ono nije u funkciji (priprema paleta<br />

za sledeći dan), obaveštavanje o svim<br />

operacijama u sistemu, web-konekciju sa<br />

WMS provajderom ■<br />

TRIMO INŽENJERING<br />

Bulevar Arsenija Čarnojevića 99 b<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel: +381 11 21 29 724<br />

fax: +381 11 21 29 726<br />

office@trimo.rs<br />

www.trimo.rs<br />

www.build.rs<br />

53


promo<br />

KINGSPAN<br />

KROVNI IZOLACIONI<br />

SENDVIČ PANELI<br />

Kingspan je vodeća svetska<br />

kompanija u oblasti dizajna,<br />

proizvodnje i prodaje<br />

izolacionih krovnih i zidnih<br />

visokokvalitetnih sistema<br />

za građevinarstvo.<br />

Pored fasadnih sistema,<br />

o kojima je bilo reči u ranijim<br />

izdanjima, Kingspan proizvodi i<br />

izolacione sendvič panele za krovne<br />

sisteme objekata<br />

Ponuda Kingspan sendvič panela zasniva<br />

se na četiri tipa ispune panela:<br />

• kamena vuna<br />

• poliuretan<br />

• IPN<br />

• krovno-svetlosni paneli.<br />

KINGSPAN PONUDA IZOLACIONIH SENDVIČ PANELA ZA OBLAGANJE KROVOVA<br />

KS1000 RW je trapezoidni krovni sistem sa vidljivim kačenjem<br />

za nagib krova 4° i više (7%) i postavlja se od slemena do<br />

strehe<br />

KS1000 SX je trapezoidni krovni sistem sa vidljivim kačenjem za<br />

nagib krova 4° i više (7%) i postavlja se od slemena do strehe<br />

KS1000 SM je sistem krovnih ploča sa membranom koji koristi<br />

unutrašnju platformu za pričvršćivanje, pričvršćujući direktno za<br />

konstrukciju. Pogodan je za ravne krovove i krovove pri nagibu<br />

od 0,5° i više (1%), kao i za zakrivljene krovove, a paneli se<br />

postavljaju od slemena do strehe<br />

KS1000 RM je sistem krovnih ploča sa membranom koji koristi<br />

unutrašnju platformu za pričvršćivanje, pričvršćujući direktno za<br />

konstrukciju. Pogodan je za ravne krovove i krovove pri nagibu<br />

od 0,5° i više (1%), kao i za zakrivljene krovove, a paneli se<br />

postavljaju od slemena do strehe<br />

KS1000 FF je trapezoidni krovni sistem sa vidljivim kačenjem<br />

kada je nagib krova 5° i više (8,5%), gde se paneli postavljaju od<br />

slemena do strehe. Ima povećan nivo vatrootpornosti<br />

U 2008. godini, kompanija Kingspan<br />

d.o.o, na teritoriji Srbije isporučila je<br />

preko 200.000m 2 samo krovnih panela.<br />

Naime, Kingspan raspolaže širokim spektrom<br />

krovnih panela: trapezoidnih i ravnih,<br />

sa različitim tretmanom površinskog sloja i<br />

asortimanom boja i tekstura.<br />

Sendvič panel KS1000 XD<br />

Posebno treba pomenuti sendvič panel tipa<br />

KS1000 XD (X-Dek). To je panel sa Firesafe<br />

IPN jezgrom specijalno dizajniran za<br />

izvođenje ravnih krovova na kojima se nalaze<br />

sve vrste vodootpornih membrana i čiji<br />

su nagibi oko 1° (2%).<br />

Primenljivi su na čeličnim i drugim krovnim<br />

sistemima, pri čemu minimalna temperatura<br />

unutar objekta mora da bude viša<br />

od 5°C. Poseduju odličnu toplotnu izolaciju,<br />

odličnu otpornost na koroziju, kao i dobar<br />

indeks redukcije zvuka.<br />

Ono po čemu se takođe ističu jeste i izuzetno<br />

visoka nosivost pa se mogu ugrađivati<br />

na rasponima koji su za izolacione panele<br />

bili nezamislivi u prošlosti. Poseduju vatrootpornost<br />

NRO klasifikacije, jednostavni su<br />

i brzi za ugradnju (jedna operacija umesto<br />

tri) i garantuju vrhunsku izolaciju ■<br />

KS1000 RW/GRP krovni svetlarnik je fabrički spojeni dvoslojni<br />

element pogodan za korišćenje samo sa KS1000 RW i SX krovnim<br />

panelima, i gde je nagib krova 7° i više (12%), za krovove<br />

gde se paneli postavljaju od slemena do strehe<br />

KS1000 RT crepni panel, tradicionalnog izgleda sa modernom<br />

tehnologijom je krovni sistem koji koristi vidljivo kačeći metod<br />

pričvršćivanja i pogodan je za građevinsku primenu gde je nagib<br />

krova 12° i više (21%), za krovove gde se paneli postavljaju od<br />

slemena do strehe<br />

Detaljnije informacije o svim ovde navedenim, ali i drugim proizvodima kompanije<br />

Kingspan, možete pronaći na sajtu ili se raspitati direktno kod zastupnika i<br />

distributera za tržište Srbije, Crne Gore i Makedonije – Kingspan d.o.o ■<br />

KINGSPAN<br />

Partizanske avijacije 18/I/13<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel: +381 11 21 29 837<br />

info@kingspan.co.rs<br />

www.kingspan.co.rs<br />

54<br />

www.build.rs


Savremeni izolacioni sendvič paneli<br />

sa IPN FireSafe vatrootpornom ispunom,<br />

ekološki i energetski efikasni<br />

Kingspan d.o.o. Beograd<br />

Partizanske avijacije 18/I/13<br />

11070 Novi Beograd<br />

Tel. 011/2129 837<br />

Fax. 011/2129 838<br />

Mail: info@kingspan.co.rs<br />

www.kingspan.co.rs


promo<br />

SAVREMENA TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE<br />

LAKIH ČELIČNIH<br />

POCINKOVANIH<br />

KONSTRUKCIJA<br />

PREDNOSTI LČPK KONSTRUKCIJA<br />

Osnovu lakih čeličnih pocinkovanih<br />

konstrukcija – LČPK čine C, Z , Ω i ∑ profi li<br />

širine od 175mm do 420mm i debljine lima<br />

od 1,5mm do 4mm. Kombinacijom ovih profi la<br />

formiraju se noseći stubovi, glavne rešetke<br />

kao i svi sekundarni nosači. Time se ostvaruju<br />

izuzetne statičke karakteristike a sami<br />

sastavni elementi konstrukcije omogućavaju<br />

20 do 30% lakšu konstrukciju od klasičnog<br />

sistema gradnje.<br />

Compact<br />

Godine 2006. preduzeće VOS prelazi u<br />

privatno vlasništvo pod nazivom VOS-<br />

System zadržavajući proizvodni program<br />

iz oblasti stočarstva. Vremenom, prilagođavajući<br />

poslovanje uslovima na tržištu<br />

i unapređujući proizvodne procese i kapacitete<br />

stalnim ulaganjem u opremu i tehnologiju<br />

VOS-System širi delatnost i na<br />

druge oblasti, naročito građevinarstvo.<br />

Delatnost preduzeća VOS danas čini:<br />

• proizvodnja pocinkovanih montažnodemontažnih<br />

hala<br />

• proizvodnja dekorativnih pocinkovanih<br />

i plastificiranih ograda<br />

• proizvodnja kapija sa i bez<br />

automatskog otvaranja<br />

• proizvodnja ventilatora i<br />

ventilacione opreme<br />

• uslužno sečenje vodenim mlazom<br />

• uslužno plastificiranje do 2,5m visine<br />

i 13m dužine<br />

• uslužno sečenje limova na makazama<br />

do dužine od 3m (debljina 4mm)<br />

• uslužno savijanje limova na apkant i<br />

apipong presama do dužine od 6m.<br />

Savremena tehnologija razvoja metalnih<br />

pocinkovanih konstrukcija ostvarila je ideju<br />

izgradnje objekta sa što manje utrošenog<br />

Compact +<br />

materijala i novčanih sredstava, uz brzu i<br />

laku montažu i preciznu izradu.<br />

Ovakav konstruktivni sistem ispunjava sve<br />

svetske standarde koji važe za izgradnju<br />

objekata različite namene (poslovni prostori,<br />

magacini, skladišta, sportske hale, montažne<br />

farme i dr).<br />

VOS-System bazira projektovanje pocinkovanih<br />

konstrukcija na primeni C ,Z, ∑ i Ω<br />

pocinkovanih profila sa unapred perforiranim<br />

otvorima na profilima. Širok dijapazon<br />

veličina profila i debljina materijala<br />

(do 420mm i debljine od 0,5mm do 4 mm)<br />

sa sigurnošću nam omogućava rešenje svih<br />

zahteva tržišta kao i neograničenu širinu<br />

primene tih profila.<br />

Razvoj primene ovih profila stvorio je dva<br />

posebna tipa montažnih konstrukcija –<br />

Compact i Compact + (plus):<br />

• Compact konstrukcije se formiraju vezom<br />

dva ∑ profila pomoću veznih ploča<br />

čime rešavamo raspone do 18m bez srednjih<br />

oslonaca<br />

• Compact + konstrukcije se formiraju<br />

primenom dva ∑ i dva C profila čime se<br />

dobija mogućnost savladavanja raspona i<br />

do 30m bez srednjeg oslonca ■<br />

Primer: kompletna konstrukcija sa svim<br />

sekundarnim krovnim i bočnim nosačima,<br />

uključujući i stope, zatege kao i vijačnu robu,<br />

kreće se od 18 do 25kg/m² zavisno od visina<br />

objekta i klimatskih uslova.<br />

• kombinacija oblika preseka i kvaliteta čelika<br />

rezultira optimalnom krutošću i jačinom u<br />

odnosu na težinu elemenata<br />

• profi li se izrađuju iz rolni toplopocinkovanog<br />

lima sa nanosom cinka od 275gr/m²<br />

• izuzetna antikoroziona zaštita omogućava<br />

vek trajanja preko 50 godina a sa dodatnim<br />

farbanjem i daleko duže<br />

• smanjenje troškova kod protivpožarne<br />

zaštite<br />

• probijanje svih otvora neophodnih za<br />

sklapanje pre same profi lacije profi la sa<br />

tačnošću ±0,1mm što omogućava izuzetnu<br />

preciznost kod montaže objekta<br />

• kompletno sastavljanje konstrukcije vrši<br />

se pomoću visokokvalitetnih vijaka što<br />

isključuje bilo kakvo varenje na objektu<br />

a pri tome daje mogućnost da se objekat<br />

tretira kao montažno – demontažni<br />

• primena ovakvih konstrukcija omogućava<br />

veliku fl eksibilnost u projektovanju,<br />

daje mogućnost brze proizvodnje kao i<br />

maksimalno iskorišćenje utroška materijala<br />

jer ne zahteva vezu sa standardnim<br />

dužinama klasičnih profi la<br />

• prosta i izuzetno brza montaža (primer:<br />

1.000m² 5 ljudi montira za 4 do 5 radnih<br />

dana)<br />

• značajno manja cena transporta (primer:<br />

hala površine 500m² moze se prevesti u<br />

jednom kamionu)<br />

• montaža objekta ne zahteva rad velikih<br />

dizalica<br />

• težina konstrukcije takođe značajno utiče<br />

na smanjenje troškova kod izrade temeljnih<br />

stopa kao i važećih greda čak i do 30% ■<br />

56<br />

www.build.rs


DEKORATIVNI<br />

OGRADNI PANELI<br />

promo<br />

Prefinjen stil i elegancija dekorativnih panela iz ponude preduzeća<br />

VOS-System izazvali su pozitivne reakcije kupaca na našem tržištu...<br />

Dekorativni ogradni paneli služe za<br />

ograđivanje industrijskih objekata, školskih<br />

dvorišta, parkova, sportskih terena,<br />

stambenih objekata i za druge namene u<br />

zavisnosti od potrebe kupaca.<br />

Ogradni paneli svih tipova proizvode se od<br />

pocinkovane zice Ø5 i Ø6 sa uobičajenom<br />

prekidnom silom od 560 do 610N/mm.<br />

Dodatna plastifikacija standardnim poliester<br />

bojama omogućuje izuzetnu antikorozionu<br />

zaštitu i dug vek trajanja.<br />

Prednosti dekorativnih panela su cena, dugotrajnost<br />

i pouzdanost, ali i jednostavan<br />

dizajn koji se dobro uklapa sa okolinom.<br />

Asortiman vrata, kapija<br />

i ograda<br />

Pored dekorativnih ogradnih panela u proizvodnom<br />

programu preduzeća VOS-System<br />

nalaze se i pešačka vrata, kao i klizne<br />

i teretne kapije predviđene za ugradnju mehanizama<br />

za automatsko otvaranje ■<br />

VOS-SYSTEM<br />

Čuruška 3<br />

21230 Žabalj<br />

tel: +381 21 831 283<br />

fax: +381 21 831 261<br />

office@vos-system.com<br />

www.vos-system.com


promo<br />

KALZIP ® FC FASADNI SISTEM<br />

Kalzip ® predstavlja novi FC fasadni sistem – jedinstveni biaksijalni sistem<br />

sa nevidljivim kačenjem koji omogućava fleksibilna i ekonomična rešenja fasade<br />

Kalzip ® FC fasadni sistem prilikom rekonstrukcija<br />

stvara glatki omotač objekta koji<br />

unapređuje estetski kvalitet objekta. Glatka<br />

površina aluminijumskih tabli daje čistotu<br />

dizajnu, a jednostavno kačenje omogućava<br />

prilagođavanje fasade korporativnom dizajnu<br />

i dugotrajnom svežem estetskom utisku.<br />

2.a Podesiva aluminijumska potkonstrukcija<br />

sa mono-klik kopčama koje se dodaju<br />

na potkonstrukciju. Koristi konvencionalni<br />

sistem kao osnovu na kojoj se zatim podešava<br />

mono-klik za svaku tablu posebno. Pogodna<br />

u slučaju upotrebe više različitih tipova<br />

fasadnih tabli na jednoj fasadnoj ravni.<br />

PREDNOSTI I KARAKTERISTIKE<br />

• glatka raster fasada<br />

• šest različitih profila tabli čine sistem krajnje fleksibilnim<br />

i stvaraju brojne mogućnosti estetskog oblikovanja<br />

• jednostavno kačenje tabli na klik<br />

• ekonomičnost u smislu cene i sirovina zahvaljujući<br />

optimalnoj geometriji aluminjumskih tabli, maloj težini<br />

koja odatle sledi i manjem utrošku materijala<br />

• brojne opcije zvučne i toplotne izolacije<br />

• širok spektar boja i završne obrade tabli<br />

• u standardnoj verziji dostupno sa ivičnim trakama<br />

• potpuno integrisane ugaone table<br />

• ekonomična i brza instalacija – table mogu biti jednostavno<br />

na klik umetnute u modularne šine<br />

• otpornost na nevreme i zvukoizolovano NLP jezgro<br />

sa staklenim vlaknima sa integrisanim kopčama za<br />

kačenje koje drže table tačno na mestu<br />

• prevencija pojave kapilarnog efekta zahvaljujući optimizovanoj<br />

geometriji preseka tabli<br />

• specijalni alat za postavljanje omogućava fiksiranje<br />

bez upotrebe šrafova i zakivki ■<br />

Postavka i fiksiranje<br />

Aluminijumske table se jednostavno kače<br />

pomoću precizno izrađenih kopči i lagano<br />

se pritisnu dok ne legnu na mesto. Ovaj sistem<br />

primenjiv je za sve detalje fasade i može<br />

se poručiti u kompletnom paketu – zajedno<br />

sa potkonstrukcijom.<br />

Postavljanje tabli može biti odozgo ili odozdo.<br />

Pojedinačne table mogu biti postavljene<br />

i zamenjene bez ugrožavanja celog fasadnog<br />

omotača što instalaciju čini izuzetno ekonomičnom.<br />

Skelski i drugi građevinski radovi<br />

mogu da se izvode nezavisno od procesa postavljanja<br />

fasade.<br />

Mono-klik kopče su takođe dostupne<br />

kao opcija kačenja, naročito za posebno<br />

dizajnirane detalje. Komponente sistema<br />

optimizovane su tako da se lako mogu prilagoditi<br />

potkonstrukciji.<br />

Preporučeni sistemi<br />

Postavljanje<br />

panela može<br />

biti u oba<br />

smera, odozgo<br />

ili odozdo ■<br />

1. Šinski modularni sistem za kačenje tabli<br />

na klik na U-profilu. Prednost ove potkonstrukcije<br />

je u tome što zahteva mali broj<br />

komponenata što garantuje brzu instalaciju.<br />

Iskustvo izvođača u postavljanju tabli je<br />

ključni zahtev kod ovog sistema jer potkonstrukcija<br />

mora biti poravnata u svim pravcima<br />

istovremeno.<br />

2.b Podesiva aluminijumska potkonstrukcija<br />

koristi samo standardne sisteme sa tržišta<br />

bez dodatnih modifikacija (perforacije<br />

i sl). Ekonomična i jednostavna instalacija<br />

(poravnjanje se radi u dva koraka) uz pomoć<br />

modularne šine za postavljanje na klik.<br />

3. Podesiva aluminijumska potkonstrukcija<br />

postavljena horizontalno sa šinama za<br />

modularno kačenje na klik: standardno – sa<br />

horizontalnim postavljanjem, i sa ojačanjem<br />

radi preuzimanja dodatnog tereta (mali kosnici<br />

ispod horizontalnih šina). Koristi se<br />

kada horizontalna potkonstrukcija fasade<br />

predstavlja ekonomičnije rešenje (npr. fasada<br />

sa dužim horizontalnim otvorima – prozori<br />

u nizu ili lođe). Modularna šina za kačenje<br />

na klik omogućava raspored potkonstrukcije<br />

nezavisan od geometrije tabli.<br />

4. Modularna šina za postavljanje tabli na<br />

klik na aluminijumskim kasetama. Koristi<br />

se za industrijske objekte i kada je zahtev<br />

veća toplotna izolovanost objekta.<br />

Napomena: prilikom postavljanja modularnog<br />

šinskog sistema za postavljanje tabli na klik, naročito<br />

obratite pažnju na preporuke za izvođenje<br />

koje daje proizvođač aluminijumskih kaseta.<br />

ZAMENA OŠTEĆENIH TABLI<br />

Kalzip FC fasadni sistem dizajniran je tako da<br />

omogući da svaka pojedinačna tabla može biti<br />

zamenjena brzo u slučaju oštećenja, pa nije<br />

više potrebno veliko ulaganje novca i vremena<br />

koje zahteva veća intervencija na fasadi.<br />

Estetika fasade objekta može značajno biti<br />

unapređena naročito u slučajevima kada<br />

objekat menja namenu i treba je jednostavno i<br />

brzo preurediti u skladu sa identitetom korporativne<br />

arhitekture novog korisnika ■<br />

Stara konstrukcija – novo lice<br />

Prilagodljivost tabli različitim potkonstrukcijama<br />

ogromna je prednost kod rekonstrukcije<br />

fasade sa postojećom potkonstrukcijom.<br />

Kada korisnik želi da preuredi<br />

ili osveži fasadu, sa Kalzip ® FC sistemom<br />

moći će to da uradi brzo i povoljno a objekat<br />

će zablistati u novom sjaju.<br />

Za detaljnije informacije u vezi sa fasadnim<br />

sistemima iz Kalzip ® ponude možete<br />

se obratiti timu Kalzip ® Engineering<br />

office Alumijumski krovni sistemi d.o.o ■<br />

Potpuno integrisane ugaone table pružaju šansu<br />

da se izgled objekta podigne na još viši nivo ■<br />

ALUMINIJUMSKI KROVNI SISTEMI<br />

Hajduk Veljkova 11 (Master centar)<br />

21112 Novi Sad<br />

tel: +381 21 423 933; 483 06 18<br />

tel/fax: +381 21 483 06 19<br />

aks@eunet.rs; каlzip@eunet.rs<br />

falzinc@eunet.rs: www.kalzip.com<br />

58<br />

www.build.rs


promo<br />

DEMAG<br />

CRANES AND COMPONENTS<br />

SINONIM ZA<br />

DIZALIČNU INDUSTRIJU<br />

Teško je zamisliti savremenu proizvodnju bez<br />

primene nekog od uređaja za manipulaciju teretom.<br />

Kada se pomene vertikalni transport, mosne dizalice,<br />

jednošine dizalice, stacionarna vitla i slično, kao prva asocijacija<br />

javlja se nemačka kompanija Demag<br />

Povećanje nosivosti<br />

– povećanje raspona<br />

Demag Cranes and Components u toku<br />

ove godine predstavio je novo tehničko<br />

rešenje glavnog nosača jednogrednog mosnog<br />

krana, čime je povećana standardna<br />

nosivost na 8 tona i raspon na 25 metara.<br />

Na ovaj način ostvarena je velika ušteda u<br />

čeličnoj konstrukciji glavnog nosača, jer<br />

su dosadašnja tehnička rešenja omogućavala<br />

raspone jednogrednih mosnih dizalica<br />

do 15 metara.<br />

Osim povećane nosivosti jednogrednih mosnih<br />

dizalica, Demag je u svoju standardnu<br />

ponudu uveo i mogućnost da se umesto standardnog<br />

užetnog vitla koristi lančana dizalica,<br />

do nominalnih nosivosti od 5 tona. Cena<br />

mosne dizalice sa lančanim vitlom je i do 20%<br />

jeftinija od rešenja sa užetnom dizalicom, što<br />

znatno doprinosi konkurentnosti. Takođe,<br />

potrošnja električne energije mosne dizalice<br />

sa lančanim vitlom je za oko 15% manja od<br />

rešenja sa standardnim užetnim vitlom.<br />

Razvijena je i potpuno nova serija standardnih<br />

dizalica. Umesto starih rešenja EKDE<br />

serije, konstruisana su dva potpuno nova<br />

tehnička rešenja – EPDE i EKDE familija<br />

mosnih dizalica. U varijanti EPDE, glavni<br />

nosač je standardni valjani profil. Za nominalne<br />

nosivosti do 5 tona, EPDE familija<br />

dizalica nudi mogućnost izbora užetne DR<br />

ili lančane DC dizalice. Maksimalni raspon<br />

ovakve dizalice je 15 metara.<br />

Takođe, ukoliko se ovakva dizalica opremi vitlom<br />

sa kolicima čija je maksimalna nosivost<br />

do 6,3 tone, raspon se smanjuje svega jedan<br />

metar, pa je maksimalan raspon 14 metara.<br />

Ovo, znatno bolje tehničko rešenje od prethodne<br />

verzije kod koje je maksimalan raspon<br />

bio 12 metara, omogućava novu oblast<br />

primene u halama sa većim rasponom, uz<br />

neznatno povećanje cene opreme.<br />

EKDE familija dizalica izrađuje se od čeličnih<br />

kutijastih profila, uz povećanu torzionu<br />

krutost, kao i krutost veznih elemenata.<br />

U okviru ove familije Demag Cranes and<br />

Components, zadovoljava savremene zahteve<br />

koji se postavljaju pred opremu za vertikalni<br />

transport. Ove dizalice su, pre svega,<br />

namenjene za oblast industrije u kojoj postoje<br />

zahtevi za transportom materijala ili<br />

opreme sa jako malim vibracijama prilikom<br />

kretanja.<br />

Rasponi koje je moguće postići sa EKDE<br />

familijom mosnih dizalica su do 25 metara,<br />

pri maksimalnoj nominalnoj nosivosti<br />

od 6,3t – sa DR užetnom dizalicom. Potpuni<br />

opseg familije definisan je maksimalnom<br />

nosivošću jednogredne mosne dizalice<br />

koja iznosi 8 tona i rasponom koji je<br />

moguće premostiti – 17 metara.<br />

Potrebno je naglasiti da se obe navedene familije<br />

odlikuju modularnim dizajnom, koji<br />

omogućava maksimalnu iskorišćenost prostora<br />

u hali. Za niske hale u kojima je bitan<br />

svaki milimetar visine kako bi se omogućila<br />

nesmetana manipulacija teretom, definišu<br />

se specijalna rešenja glavnih nosača.<br />

Kolica (mačka) koja se koriste za nošenje<br />

lančanog vitla DC RU/EU-56 konstruisana<br />

su specijalno kao podrška novim familijama<br />

mosnih dizalica. Povećane su i maksimalne<br />

brzine kretanja kolica, kako bi se izašlo u<br />

susret specijalnim zahtevima kupaca:<br />

• maksimalna brzina kolica sa dizalicom<br />

40 m/min<br />

• smanjeno habanje točkova zbog novog<br />

rešenja - frikcionih točkova bez oboda<br />

• povećanje voznih karakteristika usled<br />

smanjenih oscilacija<br />

• smanjena potreba za redovnim održavanjem<br />

zbog trajnog maziva u reduktorima<br />

Nova familija proizvoda omogućava i znatno<br />

bliže postavljanje kolica kranskoj stazi,<br />

čime je povećana efektivna pokrivenost hale<br />

mosnim kranom za preko 15%, što omogućava<br />

znatno veću iskorištenost površine<br />

hale u koju se oprema instalira.<br />

EPDE i EKDE mosne dizalice su već uvrštene<br />

u Demag Crane Configurator, tako da<br />

ponudu za opremu koja vam je neophodna<br />

možete dobiti u toku istog dana kada ste<br />

uputili upit ■<br />

Ovlašćeni zastupnik<br />

Demag Cranes and Components<br />

TECON Sistem<br />

Antifašističke borbe 21b<br />

11070 Novi Beograd<br />

tel: +381 11 301 78 74<br />

+381 11 311 66 50<br />

office@demag.rs<br />

www.demag.rs<br />

60<br />

www.build.rs


TOPLO CINKOVANJE<br />

ZA DUG VEK METALA<br />

promo<br />

Cinkara d.o.o Kruševac<br />

Fabrika toplocinkovanih konstrukcija<br />

Cinkara d.o.o. iz Kruševca, osnovana<br />

2003. godine, nastavlja tradiciju porodične<br />

radnje koja se bavi preradom metala još<br />

od 1952. godine.<br />

Cinkara ima veoma značajno mesto u zaštiti<br />

metalnih konstrukcija metodom toplog<br />

cinkovanja na tržištu Srbije. Preduzeće poseduje<br />

savremenu opremu za obavljanje navedenih<br />

delatnosti i za svoje usluge i proizvode<br />

izdaje odgovarajuće ateste.<br />

Proizvodni program Cinkare čine:<br />

• sistemi zadržavanja na putevima<br />

• čelične konstrukcije i elementi<br />

• zaštitne žičane ograde<br />

• čelična gazišta.<br />

Pored toga, Cinkara nudi svim privrednim<br />

društvima uslugu toplog pocinkovanja čeličnih<br />

konstrukcija i ostalih čeličnih elemenata.<br />

Dimenzije kade za cinkovanje su 9,3m<br />

dužina, 1,4m širina i 3,2m dubina.<br />

čelične konstrukcije<br />

Čelična konstrukcija se proizvodi po tehničkim<br />

zahtevima kupaca, za različite namene.<br />

Površinska zaštita se obezbeđuje<br />

toplim pocinkovanjem. Kvalitet proizvoda<br />

ostvaruje se upravljanjem procesom u skladu<br />

sa standardima TQM ISO 9001, a za to<br />

su garancija raspoloživa oprema i vrhunsko<br />

znanje zaposlenih.<br />

Zaštitna žičana ograda opšte namene izrađuje<br />

se prema dimenzijama iz tablica a<br />

služi za obezbeđenje gradilišta, poslovnih<br />

i privatnih objekata, javnih skupova... Svi<br />

tipovi ograda nakon izrade zaštićuju se metodom<br />

toplog cinkovanja. Pored ograda, u<br />

ponudi su i klizne, jednokrilne i dvokrilne<br />

kapije.<br />

Čelična gazišta predstavljaju novinu u ponudi<br />

Cinkare:<br />

• tip BP – perforirana čelična gazišta skladnog<br />

dizajna, pogodna za široku primenu<br />

u industriji<br />

• tip BZ – perforirana čelična gazišta pružaju<br />

visok stepen otpora klizanju zbog<br />

svoje reckaste gazeće površine, posebno<br />

su namenjena za industrijsku primenu<br />

gde postoji opasnost od klizanja zbog<br />

prisustva masti i ulja.<br />

• model SP – zavarena metalna gazišta<br />

(noseće pljosnate trake i upredene šipke),<br />

odlikuju se velikom nosivošću i pogodna<br />

su za široku industrijsku primenu, za izradu:<br />

platformi, stepeništa, odmorišta,<br />

pešačkih staza...<br />

sistemi zadržavanja na putevima<br />

zaštitne žičane ograde<br />

čelična gazišta<br />

Proces toplog cinkovanja se sastoji iz dva<br />

dela: hemijske pripreme i samog cinkovanja.<br />

Hemijsku pripremu čini niz postupaka<br />

potapanja komada u određene rastvore.<br />

Sam proces cinkovanja se sastoji od potapanja<br />

komada u rastopljen cink na temperaturi<br />

430-460°C.<br />

TOPLO CINKOVANJE<br />

Potapanjem se stvara zaštitna prevlaka, legura<br />

gvožđa i cinka koja štiti komad od oksidacije.<br />

Maksimalna dimenzija komada koji se može<br />

toplo cinkovati je 9.300 x 1.400 x 3.200 mm,<br />

dok se dvodelno mogu cinkovati komadi do<br />

16.000 mm.<br />

Primere toplocinkovanih konstrukcija i preporuke<br />

(HTML ili PDF) za pripremu komada možete<br />

pogledati na sajtu Cinkare.<br />

Detaljnije o kompletnoj ponudi Cinkare<br />

iz Kruševca možete se informisati na sajtu<br />

preduzeća (tabele, preseci, tehnički podaci...)<br />

ili direktno na kontakte ispod ■<br />

CINKARA<br />

kada za toplo cinkovanje<br />

Faze procesa toplog cinkovanja:<br />

• odmašćivanje<br />

• ispiranje<br />

• dekapiranje<br />

• ispiranje<br />

• fl uksovanje<br />

• sušenje<br />

• cinkovanje<br />

• inspekcija ■<br />

Jasički put b.b.<br />

37000 Kruševac<br />

tel.: + 381 37 418 680<br />

420 910<br />

fax: + 381 37 420 911<br />

cinkaraks@nadlanu.com<br />

www.cinkara.rs<br />

www.build.rs<br />

61


promo<br />

ENTERIJERI PO MERI<br />

ulazni hol u<br />

upravnoj zgradi<br />

Enterijer Janković<br />

upravna zgrada<br />

Enterijer Janković, kompanija za dizajniranje, izradu enterijera<br />

po meri prostora, proizvodnju građevinske stolarije i inženjering,<br />

osnovana je 1992. godine. U kompaniji je zaposleno 400 stalnih<br />

radnika, sa stručnim timom koji sačinjava više od 30 arhitekata,<br />

inženjera i drugih visokostručnih kadrova<br />

kancelarija direktora<br />

Proizvodi firme Enterijer Janković rezultat<br />

su sinergije dugogodišnje tradicije i iskustva<br />

majstora za drvo i druge materijale,<br />

sa jedne strane, i profesionalizma, moderne<br />

tehnologije, nesputanih dizajnerskih<br />

vizija i mašte arhitekata, sa druge strane.<br />

To proizvodima i izvedenim projektima<br />

daje odmah prepoznatljiv izgled i potvrdu<br />

da su Made by Enterijer Janković.<br />

Pored projekata u Srbiji, interesovanje<br />

kompanije uglavnom je orijentisano na inostrana<br />

tržišta. Enterijer Janković je najprisutniji<br />

u Ruskoj federaciji, Crnoj Gori, Bosni<br />

i Hecergovini, Hrvatskoj i Francuskoj.<br />

Na referenc-listi firme nalaze se predsedničke<br />

palate, poslovni objekti, banke, elitni<br />

hoteli, kongresne dvorane, restorani, vile,<br />

stanovi.....<br />

Hotel Grand,<br />

Kopaonik<br />

Konaci,<br />

Kopaonik<br />

Konaci,<br />

Kopaonik<br />

Hotel Grand,<br />

Kopaonik<br />

Firma Enterijer Janković prostire se na<br />

preko 30.000m 2 koje čine:<br />

• moderna upravna zgrada, čiji dizajn odslikava<br />

savremene domete u arhitekturi i<br />

dizajnu<br />

• proizvodni pogoni organizovani u tri odvojene<br />

celine – Enterijer, Vrata i Prozori.<br />

Dinamičan menadžment, čiji je moto uvek<br />

korak ispred konkurencije, usmerio je razvoj<br />

kompanije u Centar za dizajn, opremanje i inženjering,<br />

koji objedinjava sve aktivnosti – od<br />

projektovanja do izgradnje i opremanja objekata.<br />

Orijentacija ka inženjeringu čini kvalitativan<br />

iskorak u odnosu na klasično bavljenje<br />

enterijerom i predstavlja jasan dokaz razvojne<br />

orijentacije kojom firma Enterijer Janković<br />

zadržava lidersku poziciju u ovoj oblasti.<br />

Firma poseduje sledeće sertifikate:<br />

• ISO 9001 i ISO 14000<br />

• sertifikate EU za protivpožarna vrata<br />

(CSTB, Francuska; ZAG, Slovenija)<br />

• ruski sertifikat za protivpožarnost vrata<br />

• sertifikat Instituta za kvalitet, Beograd.<br />

PRIZNANJA ZA KOMPANIJU<br />

ENTERIJER JANKOVIĆ<br />

Enterijer Janković dobitnik je prestižnog<br />

priznanja Agencije Vlade Srbije za<br />

strana ulaganja i promociju izvoza (SIE-<br />

PA). Nagrada Izvoznik godine, zasnovana<br />

je na obimu izvoza i visokom kvalitetu<br />

urađenih poslova, kako u zemlji tako<br />

i u inostranstvu.<br />

Eksperti Svetske Banke dali su kompaniji<br />

Enterijer Janković najviše ocene u našoj<br />

zemlji.<br />

Na manifestaciji Najbolje iz Srbije, održanoj<br />

u decembru 2008. godine u organizaciji Privredne<br />

komore Srbije i Ministarstva za trgovinu<br />

i turizam, preduzeće Eterijer Janković<br />

osvojilo je plaketu za korporativni brend ■<br />

Više detalja i aktuelnosti o kompaniji Enterijer<br />

Janković, kao i galeriju fotografija<br />

izvedenih objekata, možete pogledati na<br />

sajtu www.enterijer-jankovic.co.rs ■<br />

ENTERIJER JANKOVIĆ<br />

Primorska 88<br />

21000 Novi Sad<br />

tel: +381 21 6897 600<br />

fax: +381 21 6301 545<br />

office@enterijer-jankovic.co.rs<br />

www.enterijer-jankovic.co.rs<br />

62<br />

www.build.rs


promo<br />

PROCAR SECURYTY – CCTV<br />

I PROTIVPROVALNI SISTEMI<br />

Procar Security vrši ugradnju i projektovanje CCTV (video nadzora),<br />

protivprovalnih sistema, kontrole pristupa, evidencije radnog<br />

vremena, interfona... kao i montažu opreme za klimatizaciju<br />

Alarmni sistemi<br />

Zaštita imovine je osnovna namena alarmnog<br />

sistema. Obezbeđuje se pravilnom procenom<br />

bezbednosne situacije na samom objektu i<br />

analizom svih mogućih načina ugrožavanja<br />

objekta i imovine. Na osnovu toga se donose<br />

odgovarajući zaključci – koje mere, postupke<br />

i tehniku upotrebiti radi ostvarivanja maksimalne<br />

zaštite imovine. Visoka pouzdanost<br />

sistema obezbeđuje se kvalitetnim izborom<br />

opreme, pravilnim rasporedom elemenata<br />

alarmnog sistema i kvalitetnom montažom.<br />

Primena alarmnih sistema je od najmanjih<br />

poslovnih i stambenih prostora, do velikih<br />

poslovnih i magacinskih prostora, banaka,<br />

obrazovnih, sportskih i objekata specijalne<br />

namene, itd.<br />

Alarmni sistemi se sastoje od:<br />

• alarmne centrale odgovarajućeg kapaciteta,<br />

koje poseduju automatsku dojavu alarma<br />

putem PTT ili GSM mreže (opciono)<br />

• akumulatora 7Ah, 12V (rezervnog napajanja<br />

za slučaj nestanka mrežnog napajanja)<br />

• detektora (infracrvenih, mikrotalasnih, akustičnih,<br />

piezo-električnih, vibracionih, magnetnih,<br />

kontaktnih i kombinovanih, žičnih<br />

i bežičnih), jednog ili više, istog ili različitog<br />

tipa zavisno od situacije na objektu<br />

• sirene (unutrašnje i/ili spoljne antisabotažne,<br />

samonapajuće)<br />

• bežični i žični panik tasteri (opciono)<br />

• detektori dima, povećanja temperature,<br />

vlage, otrovnih i zapaljivih gasova i sl.<br />

šifarnik<br />

senzor<br />

Programabilne mikroprocesorske alarmne<br />

centrale raspolažu različitim brojem zona<br />

(4, 6, 8, 16,... 128). Njihov izbor zavisi od<br />

načina korišćenja objekta i zahteva koje korisnik<br />

postavlja pred sistem zaštite. Na centralu<br />

je moguće povezati veći broj šifratora.<br />

Kompletna komunikacija sa alarmnom centralom<br />

obavlja se preko odvojenog šifratora.<br />

Alarm se uključuje tako što se ukuca šifra<br />

korisnika. Potpuno analogno alarm se isključuje<br />

prilikom ulaska u štićene prostorije.<br />

Za opisane operacije predviđeno je ulazno,<br />

odnosno izlazno vreme, koje se specificira<br />

za ulazno-izlaznu zonu. Samo jedna zona<br />

definiše se kao ulazno-izlazna, dok se ostale<br />

definišu kao trenutne, što znači da će povreda<br />

tih zona trenutno aktivirati alarm. Prilikom<br />

napuštanja prostorija otkuca se šifra<br />

korisnika. Tada počinje da teče izlazno vreme,<br />

koje se takođe specificira u toku programiranja<br />

parametara centrale, u toku kojeg<br />

treba da napustite prostorije. Ukoliko to ne<br />

učinite u predviđenom vremenu potrebno<br />

je da razoružate sistem ponovnim ukucavanjem<br />

šifre, da se alarm ne bi aktivirao.<br />

Alarmne centrale imaju mogućnost podele<br />

kapaciteta na dve ili više nezavisnih particija<br />

– alarmnih celina. To znači da ukoliko postoje<br />

dva ili više delova objekta kojima bi se<br />

trebalo pristupati preko potpuno nezavisnih<br />

šifratora, delovi objekta se organizuju (podele)<br />

prema zahtevanoj nameni, a onda im se<br />

programski dodeljuju parametri koji služe za<br />

identifikaciju. Sistem šifara je organizovan<br />

tako da postoji jedna glavna (master) šifra i<br />

do 50 korisničkih šifara.<br />

Detektovanje prisustva u štićenim prostorijama<br />

vrši se pomoću IC (infracrvenih)<br />

detektora koji prate promene temperature.<br />

Pored IC senzora tu su i dualni detektori<br />

kretanja, koji sadrže IC detektor i mikrotalasni<br />

detektor. Rezervno napajanje služi<br />

da obezbedi napajanje sistema u slučaju nestanka<br />

mrežnog napona. Kada se napajanje<br />

iz mreže uspostavi ponovo akumulator se<br />

dopunjuje. Napomena: ceo sistem poseduje<br />

tamper zaštitu od presecanja kablova, što<br />

znači da će presecanje kablova na bilo kom<br />

mestu u sistemu trenutno aktivirati alarm.<br />

REFERENC LISTA<br />

Beograd: Pollino, Pertini, Složna braća, NIS Jugopetrol,<br />

F.F.I.S, Planum Tours, Hidro Komerc P.J, JKP<br />

Beogradski vodovod i kanalizacija Makiš, S.P.C. Hram<br />

sv. Bogorodice, Beotas, Srma Trans, Gigatron, Ž.G.P,<br />

Sarantis, Mikros Union, Mobil Beton, AK Rade Končar,<br />

O.Š. Svetozar Miletić, O.Š. Vojvoda Stepa, FSTR<br />

UBA, Trgovačka škola, Vesti AD, Mernokor, AD Frikom,<br />

Tip-Top Surčin, Maligan, Malac, Jet Direct, Vobi Haus,<br />

Vukas Mering Batajnica... kao i: RB Kolubara d.o.o. Lazarevac,<br />

Jugoremedija Zrenjanin, Cobest Mladenovac,<br />

Peštan i Šumadija Production Aranđelovac, Magaza Zemun<br />

i Užice, Modriani Šimanovci, Poštanska štedionica<br />

Novi Sad i Kraljevo, SZTR Ponte Roso Novi Sad, O.Š.<br />

Mladost Tomaševac... ■<br />

Video nadzor<br />

Moderni sistemi video nadzora omogućuju<br />

praćenje i snimanje svih događaja u, i<br />

oko, vašeg poslovnog prostora ili kuće, a<br />

svi snimci se digitalno arhiviraju u centralni<br />

uređaj video-nadzornog sistema.<br />

Snimljeni materijal u centralnoj jedinici<br />

može biti arhiviran i do nekoliko meseci.<br />

Pored nadzora u samom objektu postoji<br />

mogućnost prenosa slike preko internet<br />

mreže što omogućuje gledanje, snimanje i<br />

pretragu snimljenog materijala sa bilo kog<br />

mesta putem PC računara ili mobilnog telefona.<br />

Funkcija sistema video nadzora jeste obezbeđivanje<br />

informacija korisniku, najčešće<br />

fizičkom obezbeđenju određenog objekta,<br />

radi adekvatne reakcije, kao i arhiviranje informacija<br />

radi eventualne naknadne istrage.<br />

Za sve savete i više detalja u vezi sa navedenim<br />

sistemima možete se obratiti firmi<br />

Procar Security, uz čiju ćete stručnu pomoć<br />

i iskustvo odaberati sistem adekvatan<br />

vašim potrebama ■<br />

PROCAR SECURITY<br />

Ratarski put 10 b<br />

11080 Zemun<br />

mob: +381 63 39 43 43<br />

tel/fax: +381 11 31 66 182<br />

www.procar.rs<br />

64<br />

www.build.rs


PARTNERSTVO<br />

KERABEN – POLYKEM SR<br />

promo<br />

KERABEN SYSTEMS<br />

keramičke ventilisane<br />

fasade predstavljaju<br />

spoj dva kvaliteta:<br />

dugotrajnost i otpornost<br />

klasičnih materijala,<br />

sa jedne strane, a sa<br />

druge estetiku<br />

i funkcionalnost<br />

najsavremenijih sistema<br />

kačenih fasada ■<br />

Preduzeće Keraben S.A. jedan je od vodećih<br />

španskih proizvođača keramike još<br />

od osnivanja 1974. godine. Kompanija<br />

sada predstavlja Keraben Systems – svoju<br />

novu poslovnu jedinicu koja će se baviti<br />

razvojem i komercijalizacijom tehničkih<br />

rešenja sistema fasadne keramike i podignutih<br />

podova.<br />

Keraben je u saradnji sa svojim partnerom<br />

kompanijom Polykem SR pripremio širok<br />

spektar proizvoda za fasadne sisteme koji će<br />

se uskoro naći u ponudi na tržištu Srbije.<br />

Poseban akcenat u prodajnom programu posvećen<br />

je kolekciji fasadne keramike Keraben<br />

System koju čini široka paleta proizvoda<br />

od porcelana koji su posebno namenjeni<br />

za ugradnju na ventilisanim ili kontaktnim<br />

fasadama, uključujući i proizvode velikog<br />

formata sa visokom estetskom vrednošću i<br />

izuzetnim tehničkim karakteristikama za<br />

spoljnu primenu.<br />

Keramičke obloge<br />

ventilisanih fasada<br />

Ventilisane fasade predstavljaju složene<br />

građevinske sisteme koji ostvaruju najveći<br />

mogući učinak u pogledu energetske efikasnosti,<br />

estetike i ostvarenog kvaliteta životnog<br />

prostora unutar objekta.<br />

Keraben keramičke ploče za ventilisane fasade<br />

imaju brojne prednosti: nezavisnost<br />

od vremenskih uslova prilikom ugradnje,<br />

mala ukupna masa (svega 35kg/m²), brzina<br />

ugradnje i mogućnost zamene pojedinačnih<br />

fasadnih ploča u slučaju popravke, dugotrajnost<br />

materijala i boje...<br />

Saradnja sa projektantima<br />

Tehnički tim Keraben System-a nudi širok<br />

spektar konsultantskih usluga u svim fazama<br />

projekta od projektovanja do same ugradnje<br />

na objektu, uz koordinaciju i saradnju sa<br />

projektantima i specijalizovanim preduzećima<br />

zaduženim za izvođenje radova.<br />

Keraben takođe obezbeđuje i sve potrebne<br />

informacije neophodne za projektovanje posebnih<br />

građevinskih rešenja...<br />

Sve ovo, u kombinaciji sa visokim kvalitetom<br />

Keraben materijala i izvanrednim dekorativnim<br />

mogućnostima, zadovoljiće estetske i<br />

funkcionalne potrebe svakog arhitektonskog<br />

projekta.<br />

Za sve dodatne tehničke detalje u vezi sa<br />

fasadom Keraben System možete se obratiti<br />

njihovom partneru na tržištu Srbije –<br />

kompaniji Polykem SR ■<br />

MONTAŽA KERAMIČKIH FASADNIH OBLOGA<br />

POLYKEM SR<br />

Balkanska 29/III, 11000 Beograd<br />

tel/fax: +381 11 36 26 135<br />

osoba za kontakt:<br />

Aleksandra Seferović d.i.a.<br />

a.seferovic@polykemsr.co.rs<br />

www.keraben.com www.polykem.gr<br />

www.build.rs<br />

65


promo<br />

SAMOUKLAPAJUĆI<br />

KROVNI PROFIL<br />

PIANO<br />

Građevinsku industriju, pored brojnih<br />

problema koji dolaze van nje (kao što je to<br />

slučaj sa poslednjom, i još uvek aktuelnom<br />

svetskom krizom), pritiskaju i brojni problemi<br />

vezani za samu struku. Ovi problemi<br />

se pre svega otkrivaju prilikom početka<br />

izgradnje i tokom izvođenja radova, i pritiskaju<br />

izvođače, bila kriza ili ne...<br />

Jednostavnost kao potreba<br />

Najveći i najprisutniji problemi prilikom<br />

izvođenja građevinskih radova jesu:<br />

• kratki rokovi – ubrzana kretanja na tržištu<br />

zahtevaju veoma brze reakcije pa<br />

investitor ima sve manje vremena za čekanje<br />

na izvođenje radova kako bi u novom<br />

objektu mogao da započne da se bavi<br />

svojom delatnošću<br />

• nestašica kvalifikovane radne snage –<br />

sve je manje raspoloživih kvalifikovanih<br />

radnika koji mogu stručno, kvalitetno i<br />

brzo obavljati zadatke koji se pred njih<br />

postavljaju.<br />

Proizvođači za građevinsku industriju svakoga<br />

dana iznalaze rešenja koja će u najvećoj<br />

mogućoj meri rešiti probleme sa kojima<br />

se suočavaju izvođači radova. Ovo je<br />

jedini način da se ostane aktuelan, i uopšte,<br />

da se ostane na tržištu.<br />

Nova rešenja zato pre svega moraju da budu<br />

pristupačna (optimalna cena) i pouzadana<br />

(po mogućstvu da se oslanjaju na dobro poznate<br />

i oprobane materijale i sisteme koje<br />

tržište i radnici poznaju), a zatim tek dolazi<br />

na red ono što daje prednost u odnosu na<br />

konkurenciju: jednostavnija ugradnja koja<br />

istovremeno znatno utiče na kvalitet radova<br />

otklanjajući što više mesta na kojima može<br />

doći do greške ljuskog faktora.<br />

INM zato sada predstavlja upravo proizvod<br />

koji će ispuniti estetske i funcionalne<br />

zahteve, istovremeno olakšavajući rad izvođačima<br />

uz postizanje punog kvaliteta<br />

izvedenih radova u kraćim rokovima, ali<br />

na puno zadovoljstvo investitora. To je<br />

samouklapajući krovni i fasadni profil sa<br />

nevidljivim kačenjem – Piano.<br />

Piano – elegancija<br />

jednostavnosti<br />

Piano je sasvim nov proizvod na tržištu<br />

Srbije kada je reč o pokrivanju limovima.<br />

On je zamena za klasične falcovane limove,<br />

od kojih ga, pre svega, izdvaja jednostavnost<br />

ugradnje na objektu. Spajanje limenih profila<br />

na klik, ne samo da odvaja Piano od klasičnih<br />

sistema, već ga svrstava u red profila koji<br />

će sve veću primenu nalaziti u budućnosti.<br />

PIANO PROFIL<br />

sistem kačenja lima na klik<br />

sa nevidljivim vijcima<br />

Univerzalnost ovog proizvoda ogleda se u<br />

širokom polju primene, jer, bez obzira na<br />

površinu ravni na kojoj se postavlja, oblik,<br />

arhitekturu i tip namene i konstrukcije<br />

objekta, može biti primenjen na krovovima<br />

i fasadama podjednako jednostavno i adekvatno.<br />

Poseban princip spajanja traka lima odlikuje<br />

se jednostavnošću ali i bezbednošću<br />

klasično pričvršćene limene obloge. Najveća<br />

prednost u odnosu na druge sisteme oblaganja<br />

limovima jeste u estetici fasadne, zidne<br />

ili krovne obloge – Piano obloga u potpunosti<br />

sakriva vijke.<br />

Kačenjem na klik nije ni u najmanjoj meri<br />

ugrožena bezbednost pokrivene površine.<br />

Limovi su spojeni vijkom za krovnu konstrukciju<br />

ali sam preklop vrši se jednostavnim<br />

postavljanjem dva falca jedan na drugi i<br />

pritiskanjem dok veza ne legne.<br />

SAMOUKLAPAJUĆI PROFIL PIANO<br />

Izbor materijala mora ostati deo ponude za<br />

investitore jer brzina i cena ne mogu biti jedini<br />

aduti. Tako se i za Piano profil mogu<br />

koristiti različite vrste limova – čelični pocinkovani,<br />

aluminijumski ili bakarni lim.<br />

Ostale informacije i detalje u vezi sa montažom<br />

limova Piano profila možete preuzeti<br />

na sajtu INM, ili se raspitati direktno<br />

kod proizvođača ■<br />

INM<br />

Put Nikole Pašića bb<br />

31230 Arilje<br />

tel: +381 31 894 440<br />

fax: +381 31 894 441<br />

inm@verat.net<br />

inmarilje@nadlanu.com<br />

www.inm-arilje.com<br />

66<br />

www.build.rs


promo<br />

Termika Zrenjanin je preduzeće<br />

osnovano 1958. godine, a<br />

proizvodnjom perlita se bavi još<br />

od davne 1967. godine.<br />

Kao jedini proizvođač<br />

ovog materijala na<br />

jugoslovenskim prostorima<br />

razvila se u nezamenljivu<br />

kariku u lancu proizvođača<br />

termoizolacionih materijala u<br />

građevinarstvu i industriji<br />

PERLIT<br />

SAVRŠENA<br />

IZOLACIJA<br />

Perlit i kriogene izolacije<br />

Perlit je alumosilikatni materijal vulkanskog<br />

porekla, hemijski inertan, mikrobiološki<br />

sterilan i nerastvoran u svim rastvaračima.<br />

Kao takav pronašao je svoju primenu još i u<br />

prehrambenoj, livarskoj, hemijskoj industriji<br />

i poljoprivredi.<br />

Pored već poznatog proizvodnog programa<br />

lakoagregatnih perlitnih maltera i betona, iz<br />

ponude Termike ovom prilikom bismo istakli<br />

još jedan, veoma značajan, vid termoizolacije.<br />

U pitanju su kriogene izolacije koje se<br />

primenjuju u proizvodnji tehničkih gasova<br />

koji se proizvode, transportuju i skladište na<br />

veoma niskim temperaturama (do -196°C).<br />

Ono što karakteriše perlit u funkciji kriogene<br />

izolacije jeste, pre svega, njegova izuzetno<br />

mala specifična težina koja iznosi oko<br />

45kg/m³. Do nje se dolazi preciznim vođenjem<br />

proizvodnog procesa u smislu dobijanja<br />

tačno određene granulometrije čestica<br />

ekspandiranog perlita.<br />

Upravo ove karakteristike obezbeđuju odlične<br />

termoizolacione efekte. Veoma često su<br />

objekti, koje treba izolovati, veoma velikih<br />

dimenzija, čak i do 60 metara visine, te ova<br />

svojstva materijala obezbeđuju izuzetno<br />

malo opterećenje na temelje i konstrukcije.<br />

Druga, takođe veoma bitna karakteristika<br />

jeste nizak sadržaj vlage u materijalu. Ovo<br />

je važno zato što na -196°C i vodena para<br />

može da pređe u čvrsto stanje tj. stanje leda<br />

i tako može izazvati havariju postrojenja.<br />

Zato je zadatak Termike da: proizvede,<br />

isporuči i ugradi apsolutno suv materijal.<br />

Rezultat koji je postigla Termika jeste sadržaj<br />

vlage manji od 0,2 % – iako tehnička<br />

regulativa dozvoljava vlagu od 0,4%.<br />

Poslednje što karakteriše kriogeni perlit jeste<br />

nizak sadržaj masnoća u materijalu. One<br />

su izuzetno opasne u procesu proizvodnje<br />

kiseonika gde u dodiru sa čistim kiseonikom<br />

mogu izazvati eksploziju.<br />

Sve ove bitne karakteristike kriogenog perlita<br />

Termika sa uspehom uspeva da održi<br />

na visokom proizvodno-tehničkom nivou.<br />

Zato nije slučajno što je vodeći proizvođač<br />

tehničkih gasova na ovim prostorima, ali i<br />

okruženju, Messer, odabrao Termiku kao isporučioca<br />

i ugrađivača. Objekti koje je ovaj<br />

investitor gradio tokom poslednjih nekoliko<br />

godina u jugoistočnoj Evropi termoizolovani<br />

su perlitom proizvedenim u Termici.<br />

Proizvođač svedoči da su početna iskustva u<br />

domenu ugradnje kriogene izolacije bila vrlo<br />

bolna u smislu komplikovanog transporta<br />

ovako lakog materijala na velike visine...<br />

– Međutim, vođeni željom i potrebom za<br />

usavršavanjem, danas to veoma uspešno činimo<br />

pomoću autocisterni, gde smo u potpunosti<br />

dosegli domete svetske konkurencije<br />

– kažu u Termici.<br />

U prilog ovome govore uspešno izvedeni<br />

objekti u Smederevu (US Steel), Zenici,<br />

BiH (Arcelor Mittal) i Rešici, Rumunija<br />

(Arcelor Mittal) ■<br />

TERMIKA<br />

Požeška 4<br />

23000 Zrenjanin<br />

tel: +381 23 543 020<br />

fax: +381 23 544 303<br />

termika@termika.rs<br />

www.termika.rs<br />

68<br />

www.build.rs


promo<br />

VAŠ POUZDAN PARTNER<br />

U GRADNJI<br />

Put Inženjering punih 20 godina radi kao specijalizovano preduzeće za<br />

izgradnju infrastrukture i objekata, kao i proizvodnje kamenog agregata,<br />

prirodnog šljunka i betona. Preduzeće se bavi i transportom, uslugama<br />

građevinske mehanizacije i specijalne opreme.<br />

Ponuda Put Inženjeringa<br />

Fabrika betona:<br />

• proizvodnja svih marki betona<br />

• izrada ferobetona<br />

Proizvodnja:<br />

• kamenog agregata iz sopstvenog kamenoloma<br />

• šljunka, separisanog peska iz sopstvenog<br />

pozajmišta na toku Južne Morave<br />

• betonske galanterije<br />

• nosača za mostovske konstrukcije<br />

• međuspratnih tavanica tipa Omnia<br />

• elemenata za prefabrikovanu gradnju<br />

(temelji, čašice, stubovi, grede, krovne rožnjače)<br />

Niskogradnja:<br />

• sve vrste iskopa<br />

• ugradnja ivičnjaka, kanalica, rigola<br />

• asfaltiranje<br />

• izgradnja mostova, propusta<br />

• izrada kanalizacije, kolektora<br />

• pobijanje larsen talpi za obezbeđenje<br />

obrušavanja terena.<br />

Transport:<br />

• auto-mikseri za prevoz betona<br />

• kiperi<br />

• pumpa za beton<br />

• niskonoseća prikolica<br />

• prikolica za transport betonskih gotovih<br />

elemenata<br />

• autodizalica nosivosti 35t<br />

• specijalna niskonoseća prikolica<br />

nosivosti do 60t.<br />

Visokogradnja (fotografije iznad):<br />

• proizvodnja prefabrikovanih armiranobetonskih<br />

konstrukcija (temelji, čašice, stubovi,<br />

T nosači svih dimenzija, međuspratne<br />

ploče Omnia, rožnjače) takva je da se<br />

mogu izvesti različiti tipovi konstrukcija<br />

svih raspona i rastera sa upotrebom tipskih<br />

elemenata čime se ostvaruje racionalizacija<br />

sistema<br />

• izgradnja hala po vašim crtežima ili prerada<br />

po našem sistemu sa našim statičkim<br />

proračunom<br />

• montaža prefabrikovanih elemenata<br />

• izrada temelja i temeljnih greda<br />

• izrada armature u sopstvenom<br />

armiračkom pogonu<br />

• izrada armiranobetonskih elemenata<br />

u Peri oplati<br />

• izrada objekata po sistemu ključ u ruke.<br />

Za detaljnije informacije možete se informisati<br />

na sajtu Put Inženjeringa ili direktno<br />

na kontakte date na dnu strane ■<br />

PUT INŽENJERING<br />

Knjaževačka bb<br />

18000 Niš<br />

tel: +381 18 215 355; 575 574<br />

fax: +381 18 576 600<br />

office@putinzenjering.com<br />

bbaza@putinzenjering.com<br />

www.putinzenjering.com<br />

70<br />

www.build.rs


promo<br />

KRAN PLATFORMA OJAČANA<br />

TENSAR GEOMREŽAMA<br />

STABILIZACIJA TLA – POLJE VETROGENERATORA<br />

Roskrow Barton Penryn, Velika Britanija 2007. godina<br />

Tensar TriAx Geomreža ugrađena je<br />

i na pristupnom putu<br />

armirana kranska platforma<br />

u upotrebi<br />

kran platforma ojačana<br />

Tensar geomrežama<br />

BENEFITI ZA KLIJENTE<br />

Problem<br />

Slabonosivo zemljište na terenu i zahtevana<br />

bezbednost radne platforme krana<br />

i pristupnog puta za izgradnju polja vetrogeneratora.<br />

Izvođač je hteo da umanji<br />

količine neophodnog agregata u cilju postizanja<br />

ekonomičnosti celog projekta.<br />

Rešenje<br />

Tensar TriAx geomreže upotrebljene su<br />

da bi obezbedile potporu na veoma slabom<br />

planumu uz minimalno zahtevani<br />

sloj agregata.<br />

Tensar’s Application Suggestion Design<br />

Service je ponudio oba, uz konsultaciju u<br />

projektovanju i izvođenju. Visoki nivo usluga<br />

potvrđen je i tokom procesa provere kritičnih<br />

opterećenja za kran. Dokazani metod<br />

gradnje obezbeđuje bezbedan i pozdan pristup<br />

gradilištu uz minimalne štete po ekologiju<br />

na lokaciji.<br />

Opis projekta<br />

Na lokaciji će biti montirane dve vetroturbine.<br />

Stub svake turbine visok je 44m, a<br />

svaka od lopatica dugačka je 26m. Zahtev<br />

izvođača bio je montaža turbine na dobroj<br />

podlozi i pripreme za pristupni put, kao i<br />

dobra kranska osnova za isporuku i montažu<br />

stuba-katarke.<br />

Glavni pristup i kranska platforma, zajedno<br />

sa pridruženom površinom namenjenom<br />

za velika opterećenja, urađeni su<br />

vrlo brzo kako bi obezbedili siguran i čist<br />

pristup gradilištu. Vegetacija i površinsko<br />

zemljište bili su otkriveni u tankom sloju<br />

na planumu koji ima CBR od 2%.<br />

Jedan sloj Tensar TriAx geomreže bio je<br />

postavljen sa 300mm agregata iz lokalnog<br />

kamenoloma. Upotrebom Tensar geomreža<br />

omogućeno je smanjenje debljine sloja, tj.<br />

količina i troškovi transporta za dopremanje<br />

kamenog agregata. Ova pomoć omogućila<br />

je uštedu troškova, pri čemu je postignuta<br />

zahtevana stabilizacija celog gradilišta.<br />

Andy Rowcliffe, Contracts Manager u<br />

kompaniji Dean&Dyball Civil Engineering<br />

komentarisao je ovaj projekat:<br />

– Prateći Tensar-ov predlog rešenja, Tensar<br />

TriAx geomreže korišćene su da bi se smanjila<br />

količina agregata potrebnog za gradilište,<br />

pri tome nudeći uštedu u novcu i smanjenje<br />

emisije ugljenika – rekao je on.<br />

– Ovo je omogućilo bezbedan pristup i rad<br />

krana – rekao je Ian Jolley, direktor firme<br />

BSW Consulting. Procena za kransku<br />

platformu koja je predviđala uštedu emisije<br />

ugljenika za 20% dostignuta je upotrebom<br />

Tensar TriAx geomreža i smanjenjem<br />

sloja agregata ■<br />

Tensar je obezbedio<br />

smanjenje troškova i<br />

emisije ugljenika<br />

u poređenju sa<br />

tradicionalnim<br />

načinima gradnje<br />

LIPEX<br />

Križanićeva 12a, 11000 Beograd<br />

tel/fax: 381 11 26 88 413, 26 88 816<br />

mob: +381 63 359 314, 359 316<br />

lipex@eunet.rs - tensar@tensar.uk<br />

www.lipex.co.rs<br />

www.tensar-international.com<br />

www.build.rs<br />

71


promo<br />

PRIVREMENE<br />

OGRADE I PLATNA<br />

U GRAĐEVINARSTVU<br />

Privremena ograda<br />

Mreže se mogu koristiti za privremenu<br />

signalizaciju/ograđivanje u saobraćaju<br />

radi blokiranja ili preusmeravanja saobraćaja,<br />

radi obezbeđivanja mesta udesa ili<br />

putnih radova. Mreže su najjednostavnije<br />

i najjeftinije rešenje koje će u potpunosti<br />

ispuniti svoju funkciju.<br />

Sigma Promet je privatno<br />

preduzeće osnovano 1991.<br />

godine u oblasti proizvodnje i<br />

prometa plastičnih mrežastih<br />

proizvoda. Menadžment i<br />

zaposleni u preduzeću imaju<br />

višegodišnje iskustvo u struci i<br />

široke međunarodne poslovne<br />

kontakte.<br />

Tradicionalni i jedinstveno<br />

razvijeni mrežasti i rešetkasti<br />

proizvodi od plastike, koje nudi<br />

Sigma Promet, pružaju rešenja<br />

za uštedu u troškovima,<br />

poboljšanju produktivnosti<br />

i zaštite u poljoprivredi<br />

i pratećim delatnostima.<br />

Posebna pažnja posvećena je<br />

razvijanju korišćenja plastičnih<br />

mreža u građevinarstvu,<br />

arhitekturi, saobraćajnoj<br />

i ambalažnoj tehnici...<br />

Prednosti mreža za ograđivanje<br />

i signalizaciju:<br />

• lako se mogu postaviti na bilo koji<br />

potporni stub<br />

• njihova svetla narandžasta boja je veoma<br />

uočljiva<br />

• lako se uklanja i može biti ponovo<br />

korišćena<br />

• boja: oranž sa UV stabilizatorom<br />

• materijal polietilen<br />

• mogu biti korišćene za obeležavanje<br />

regularnih ili neregularnih radnih mesta.<br />

Platno za metalne<br />

privremene ograde<br />

Ovo platno čini tamnozelena, gusto pletena<br />

mreža sa rupicama za pričvršćivanje,<br />

dodatno je ojačana UV stabilizatorom za<br />

zaštitu od izlaganja sunčevoj svetlosti.<br />

Dužine traka mreže mogu biti proizvoljno<br />

krojene bez rasipanja strukture materijala.<br />

Zbog ovih karakteristika platno je upotrebljivo<br />

više puta.<br />

Platno za skele<br />

Za skele se koristi bela gusto pletena mreža<br />

sa mogućnostima štampe. Napravljena<br />

je od UV materijala sa rupicama duž cele<br />

dužine. Dozvoljava prolaz vazduha i svetlosti.<br />

U ponudi je dimenzija 2,50 x 50m.<br />

Kompletna ponuda privremenih ograda<br />

firme Sigma Promet predstavljena je i na<br />

njihovom sajtu u odeljku za građevinarstvo<br />

■<br />

SIGMA PROMET<br />

Dimenzije mreža iz ponude Sigma Prometa:<br />

• 1,80 x 50m<br />

• 1,50 x 50m<br />

• 1,20 x 50m<br />

• 1,00 x 50m.<br />

Dimenzije platna za metalne privremene<br />

ograde:<br />

• 2,00 x 50m<br />

• 1,50 x 50m<br />

• 1,20 x 50m.<br />

Svetozara Markovića 104<br />

21220 Bečej<br />

tel: +381 21 6914 941<br />

6914 630<br />

mob: +381 63 516 339<br />

sigma@eunet.rs<br />

www.sigmaprom.rs<br />

72<br />

www.build.rs


energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje<br />

pejzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade –<br />

leto 2009<br />

SVE ULOGE<br />

ZELENIH<br />

POVRŠINA<br />

UTICAJ ZELENIH POVRŠINA<br />

NA KVALITET VAZDUHA<br />

Zelenilo u gradu i njegovoj okolini ima<br />

mnogostruki značaj. Biljke na zelenim površinama,<br />

svojim oblikom, građom i životnim osobinama,<br />

predstavljaju nezamenljive elemente prirode,<br />

koji doprinose melioraciji životne sredine<br />

u najširem smislu reči.<br />

Zelene površine grada pozitivno utiču na okolinu<br />

delovanjem na mikroklimat, tako što smanjuju<br />

visoke temperature vazduha, povećavaju<br />

stepen vlažnosti, regulišu jačinu vetra,<br />

prečišćavaju vazduh, smanjuju i<br />

ublažavaju jačinu gradskog šuma...<br />

dipl. inž. pejzažne<br />

arhitekture<br />

Marija Živanović<br />

živeti u zelenom – zenergija – graditi zeleno<br />

www.build.rs<br />

73


energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />

sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />

Mnogobrojna istraživanja iz oblasti medicine<br />

pokazuju da se komfor čoveka pre<br />

svega zasniva na određenoj temperaturi<br />

i vlažnosti vazduha. Pod optimalnim se<br />

podrazumevaju sledeće vrednosti: temperatura<br />

najpovoljnja za rad 15-20°C,<br />

temperatura najpovoljnija za proces disanja<br />

18-20°C, temperatura takozvane<br />

zone komfora 16-21°C.<br />

Poznato je da klimu naselja karakteriše<br />

uvećanje dnevne i godišnje amplitude temperature<br />

vazduha. Vazduh u gradu leti je<br />

u proseku 2-4°C topliji , a zimi 1-3°C hladniji<br />

od onog oko naselja. Relativna vlažnost<br />

vazduha u gradu je znatno niža od<br />

vlažnosti vazduha u okolini.<br />

Konvektivne vazdušne struje odvode u gornje<br />

slojeve topliji i suvlji vazduh, zajedno<br />

sa česticama zagađivača i gasovitim štetnim<br />

sastojcima, što prouzrokuje veću oblačnost<br />

nad gradom i predstavlja osnovni razlog niže<br />

zagađenosti gradskog vazduha tokom leta.<br />

uticaj zelenila na<br />

mikroklimat naselja<br />

Krošnje drveća i žbunja najpre apsorbuju<br />

deo sunčeve radijacije, a zatim i stvaraju<br />

senku u prostoru na kome se nalaze. Efikasnost<br />

biljaka zavisi od gustine krošnje,<br />

veličine listova, njihovog rasporeda u<br />

kruni, gustine sadnje, odnosno rasporeda<br />

biljaka. Mnogobrojna merenja temperature<br />

vazduha na različitim visinama, nad<br />

zelenim površinama i nad golim asfaltnim<br />

ulicama i trgovima, pokazuju da oscilacije<br />

u temperaturi tokom različitih doba godine<br />

ili doba dana mogu da budu značajno<br />

različite.<br />

Mašinski (1962) u Moskvi, utvrđuje da je<br />

u pojedinim slučajevima, temperatura vazduha<br />

iznad parka leti za gotovo 7°C niža<br />

od temperature iznad ulice u susedstvu.<br />

Na ovaj način, zelene površine utiču na<br />

izmenu vazdušnih masa, odnosno na prečišćavanje<br />

gradskog vazduha. Blagotvorno<br />

dejstvo biljaka naročito je izraženo tokom<br />

perioda bez vetra.<br />

Istraživanja pokazuju da i u bezvetrenom<br />

periodu vazduh neprekidno struji od zelenih<br />

masiva ka gradskom jezgru, brzinom<br />

koja se u proseku kreće oko 1m⁄s.<br />

Ovaj lagani vetar rashlađuje i provetrava i<br />

delove grada bez zelenila.<br />

Snižavanje temperature vazduha iznad<br />

zelenih površina, kao što su park šuma ili<br />

šuma, veće je u odnosu na površine koje<br />

su male ili biljkama siromašne (skver, drvored).<br />

emisija toplote:<br />

beton 8,5%, opeka 10%,<br />

sivi malter 8,0%...<br />

Biljke i sunce<br />

Toplotni režim određenog područja zavisi<br />

od ukupne količine sunčevog zračenja i<br />

tipa površine na koju ovo zračenje pada.<br />

Tokom dana, sunčevu radijaciju različite<br />

površine upijaju u većoj ili manjoj meri.<br />

Najveće količine apsorbuju asfalt, čelik,<br />

krovovi, zidovi... zbog čega se i najbrže<br />

zagrevaju. Međutim, kao loši izolatori, ovi<br />

materijali se najbrže i hlade, otpuštajući<br />

toplotu u okolni vazduh. Samim tim, temperatura<br />

vazduha iznad ovakvih površina<br />

veća je od temperature vazduha iznad površina<br />

obraslih biljem.<br />

Uzevši u obzir veliki broj istraživanja, može<br />

se zaključiti da prosečno sniženje temperature<br />

dostiže vrednost od 10 do 12%. Nasuprot<br />

letnjem periodu, biljke, naročito listopadne,<br />

zimi daju suprotan efekat.<br />

Već je rečeno da je uticaj zelenih površina<br />

na temperaturni režim naselja uvećan činjenicom<br />

da je vazduh iznad gradova topliji<br />

nego iznad njegove okoline (poslednjih<br />

godina za ovu pojavu aktuelan je pojam<br />

vrela ostrva – heat island).To je naročito<br />

izraženo ukoliko se uz samo naselje nalaze<br />

šume ili bilo koji tip prigradskih zelenih<br />

površina. Fizički zakoni nalažu da topliji<br />

vazduh bude zamenjen hladnijim, svežijim<br />

vazduhom iz okoline.<br />

Dakle, pozitivno dejstvo proporcionalno<br />

je veličini površine koju biljke zauzimaju.<br />

Razlike u stepenu zagrevanja površina<br />

pre svega su posledica različitog stepena<br />

odbijanja sunčevog zračenja, odnosno<br />

koeficijenta refleksije ili albeda.<br />

Prema istraživanjima Kalitine i Šelejhovskog,<br />

potvrđeno je da je albedo zastrtih<br />

površina relativno nizak, zbog čega one<br />

emituju veliku količinu toplote: beton<br />

– 8,5%, sivi malter – 8,0%, opeka – 10%,<br />

kaldrma – 3,0%, tucanik – 2,5%. Toplotno<br />

zračenje zelenih površina potpuno je<br />

drugačije: breza – 38%, glog – 37%, divlji<br />

kesten – 51,5%, jasika – 61,5%.<br />

74<br />

www.build.rs


jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />

šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />

satelitski snimak,<br />

vrela ostrva<br />

Atalanta, SAD<br />

Biljke su razvrstane u četiri kategorije,<br />

prema procentu propuštanja sunčevog<br />

zračenja u zavisnosti od gustine krune:<br />

• biljke vrlo guste krune (divlji kesten,<br />

klen) – 0,83 do 0,86% propuštenog<br />

zračenja<br />

• biljke guste krune (platan, jablan,<br />

lužnjak) – 1,54 do 2,35% propuštenog<br />

zračenja<br />

• biljke srednje guste krune (sofora, bela<br />

vrba, beli dud, čempres) – 2,98 do 4,95%<br />

propuštenog zračenja<br />

• biljke retke krune (katalpa, karagana) –<br />

7,76 do 9,00% propuštenog zračenja.<br />

Biljke i vlažnost<br />

vazduha<br />

U nepovoljne mikroklimatske uslove gradova<br />

svakako spada i niska relativna vlažnost<br />

vazduha.<br />

Efekat vrelog ostrva<br />

Baltimor, SAD<br />

Biljke putem evapotranspiracije ublažavaju<br />

letnje temperature, uvećavanjem relativne<br />

vlažnosti vazduha. Prosečno, odraslo<br />

stablo, srednje visine, može transpiracijom<br />

izbaciti do 400 litara vode na dan, pod<br />

uslovom da u zemljištu ima dovoljno vlage.<br />

Ispitivanja vlažnosti vazduha na različitim<br />

lokacijama, pokazuju da se procenat<br />

relativne vlažnosti smanjuje sa smanjenjem<br />

veličine biljaka i površine pod biljkama.<br />

U istom trenutku, relativna vlažnost vazduha<br />

nad gradskim neozelenjenim površinama,<br />

manja je i za 36% od vlažnosti u<br />

šumi. Na gradskom trgu, vlažnost je za<br />

27% manja od vlažnosti vazduha iznad bulevara.<br />

Domaća istraživanja pokazuju da je<br />

u izvesnim slučajevima vlažnost vazduha<br />

iznad travnjaka oko 12% veća nego nad<br />

pločnikom, ali se ova razlika smanjuje na<br />

visini od 1,5m.<br />

Uvećanje relativne vlažnosti vazduha<br />

oseća se na određenom rastojanju od zelene<br />

površine. Tonev (1950) navodi rezultate<br />

merenja koja pokazuju da pojas drveća<br />

i žbunja uvećava vlažnost oko 8% na rastojanju<br />

od 600m, u umerenim klimatskim<br />

uslovima. Druga merenja pokazuju da se<br />

uticaj biljaka u ovom pogledu oseća približno<br />

do rastojanja koje je 10 do 12 puta veće<br />

od visine pojasa zelenila. Utvrđeno je da<br />

povećanje relativne vlažnosti vazduha od<br />

15% čovek oseća kao sniženje temperature<br />

od 2,8 do 3,8°C. Ova razlika, iako na prvi<br />

pogled neznatna, veoma je značajna.<br />

Biljke i vetar<br />

Kretanje vazduha može delovati na čoveka<br />

pozitivno i negativno. Istraživanja ukazuju<br />

da se čovek oseća najprijatnije pri vetru<br />

čija je brzina od 0,5 do 3m⁄s. U letnjem periodu,<br />

ovaj vetar rashlađuje organizam, čak<br />

i kada se radi o relativno toplom strujanju.<br />

Jak vetar predstavlja smetnju, otežava disanje<br />

i izaziva povećano isparavanje.<br />

Biljke zelenih površina, pre svega drveće i<br />

žbunje, imaju pozitivan uticaj na umanjivanje<br />

snage i brzine vetrova. Često se pojasevi<br />

zelenila postavljaju sa ciljem da ublaže<br />

snagu vetra (vetrozaštitni pojasevi).<br />

Kada je drveće i žbunje grupisano u gust zeleni<br />

masiv, pa čak i kada se radi o pojedinačnim<br />

stablima, zaštita od vetra može da bude<br />

veoma značajna. Izbor vrsta drveća i žbunja<br />

zavisi i od gustine krošnje. Pod ovim se podrazumeva<br />

ne samo propustljivost jedne biljke,<br />

već i ukupna propustljivost čitavog biljnog<br />

pojasa. Najefikasniji su pojasevi čiji je<br />

stepen propustljivosti 30 do 40%, dok se u<br />

SAD optimalnim smatraju pojasevi propustljivosti<br />

50 do 60%. Zimske vetrove bolje<br />

redukuju četinarske vrste, dok suve, letnje<br />

vetrove bolje redukuju lišćari.<br />

Smanjenje brzine vetra zavisi i od visine<br />

drveća. Uočeno je da se efikasna zaštita<br />

postiže do rastojanja koje je jednako petostrukoj<br />

visini pojasa, kao i da brzina vetra<br />

postaje jednaka prvobitnoj na rastojanju<br />

od 15 do 20 visina pojasa.<br />

Uticaj zelenila na<br />

sastav vazduha<br />

Opšte je poznato da biljke povećavaju<br />

količinu kiseonika u vazduhu, istovremeno<br />

smanjujući sadržaj ugljen-dioksida<br />

u njemu. Jedan hektar šume troši na čas<br />

oko 8kg CO 2<br />

, a istu količinu izdahne za<br />

1h približno 200 ljudi. Pokazalo se da pojedine<br />

vrste drveća vrlo različito učestvuju<br />

u procesima razmene gasova. Ako se efikasnost<br />

jele izrazi sa 100 relativnih poena,<br />

pojedine vrste pokazuju sledeće vrednosti:<br />

tisa 118, borovi 164, krupnolisna lipa 450,<br />

berlinska topola 691.<br />

www.build.rs<br />

75


energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />

sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />

Biljke i<br />

aerozagađenje<br />

Aesculus<br />

Hippocastanum<br />

Juglans<br />

Regia<br />

Ribes<br />

Nigrum<br />

Abies<br />

Concolor<br />

Acer<br />

Tataricum<br />

Otpadni gasovi i čestice zagađuju atmosferu<br />

užeg ili šireg područja, u manjem<br />

ili većem stepenu, ponekad sa kritičnim<br />

posledicama. Smrtonosna magla u Liježu<br />

(Belgija) izazvala je stotinu smrtnih slučajeva<br />

tokom 1930. godine, zbog nagomilavanja<br />

zagađivača iz okolne industrije.<br />

Jed na od industrijski najrazvijenijih oblasti<br />

SAD-a, 1948. godine bila je gotovo potpuno<br />

opustela. Najveći broj radnika danima<br />

nije dolazio na posao zbog ogromnog<br />

aerozagađenja, a nekoliko desetina ljudi je<br />

preminulo. Londonska magla, decembra<br />

1952. godine, usmrtila je oko 4.000 ljudi za<br />

samo dve nedelje.<br />

Širenje zagađivača oko izvora zagađenja<br />

zavisi od mnogih elemenata: vrste i jačine<br />

vetra, položaja zagađivača, kvaliteta čestica,<br />

karaktera zaštitne zone itd. Sa povećavanjem<br />

udaljenosti od izvora, smanjuje se<br />

količina zagađujućih čestica u vazduhu.<br />

Različite vrste biljaka zadržavaju različite<br />

količine čestica na lišću i granama. Ispitivanja<br />

pokazuju da četinari na iglicama<br />

zadrže i do 30 puta veće količine čestica<br />

od pojedinih lišćarskih vrsta. Osim toga,<br />

postoji određena zakonomernost u sadržaju<br />

zagađivača pod krunama drveća, zavisna<br />

od godišnjeg doba.<br />

Najveće smanjenje sadržaja čestica oseća se<br />

u septembru (38%), a najmanje u maju (oko<br />

20%). Tokom celog vegetacionog perioda,<br />

prosečan sadržaj zagađujućih elemenata u<br />

vazduhu je za 42% manji nego u okolini.<br />

Sanitarni značaj drveća u sakupljanju čestica<br />

veoma je značajan u zimskom periodu.<br />

Krošnje drveća i bez listova zadržavaju zagađivače<br />

u većem broju (prosečno 37% od<br />

njihove ukupne količine u vazduhu).<br />

Na osnovu istraživanja, izračunato je da tokom<br />

jednog vegetacionog perioda, odrasli<br />

primerci drveća i žbunja mogu da zadrže<br />

sledeće količine mehaničkih čestica: brest<br />

– 28kg mehaničkuh čestica po vegetacionom<br />

periodu, žalosna vrba – 38kg, divlji<br />

kesten – 16kg, mleč – 28kg, javor – 33 kg,<br />

kanadska topola – 34kg, ligustrum – 0.3<br />

kg, zlatna ribizla – 0,5kg.<br />

Akumulacija čestica zagađivača na listovima<br />

drveća i žbunja utoliko je značajnija<br />

ukoliko su zelene površine veće.<br />

Biljke raspolažu izvesnim mehanizmima<br />

kojima se štite od delovanja zagađujućih elemenata.<br />

Ispitivanja govore da većina biljaka<br />

može da podnese, bez vidljivih oštećenja,<br />

količinu taloga od 0,75 do 1,50g/m²/dan,<br />

posebno ako kiša spira većinu nataloženih<br />

čestica, tokom kraćeg vremenskog perioda.<br />

Slične zaključke iznose i istraživači zagađivanja<br />

olovom. I pored izrazito visoke<br />

koncentracije olova na listovima biljaka<br />

duž puteva, nema za sada izveštaja o njihovim<br />

vidljivim oštećenjima.<br />

Biljke filtriraju vazduh i pomoću takozvanog<br />

vertikalnog prečišćavanja vazduha.<br />

Vlažniji i hladniji vazduh iznad zelenih<br />

površina kontinuirano zamenjuje vazduh<br />

nad otvorenim prostorom, odnoseći naviše<br />

sa sobom gasovito zagađenje.<br />

Izbor biljaka zavisi od lokalnih uslova, a<br />

neke od najotpornijih vrsta kod nas su: Ailanthus<br />

glandulosa, Celtis australis, Acer<br />

rubrum, Celtis occidentalis, Cornus mas,<br />

Corylus colurna, Platanus sp., Robinia pseudoacacia,<br />

Juniperus sp., Quercus robur,<br />

Rosa canina, Hedera helix, Thuja occidentalis,<br />

Juglans nigra, Acer platanoides...<br />

U uslovima visoke aerozagađenosti korisno<br />

je: saditi zaštitne pojaseve upravno na<br />

pravac dominantnog vetra; kombinovati<br />

otporne biljke i biljke retke krune sa biljkama<br />

guste i kompaktne krune; koncentrisati<br />

sadnice što bliže izvoru zagađenja;<br />

formirati što šire pojaseve, odnosno što<br />

veće zelene površine.<br />

Acer<br />

Platanoides<br />

Laurus<br />

Nobilis<br />

Sorbus<br />

Aucuparia<br />

Populus<br />

Alba<br />

76<br />

www.build.rs


jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />

šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />

Biljke i jonizacija<br />

vazduha<br />

Vazduh, osim što sadrži molekule različitih<br />

gasova i vodene pare, u svom sastavu<br />

ima i veću ili manju količinu jona. Bioklimatsko<br />

delovanje jonizovanog vazduha<br />

izučavano je naročito sa gledišta njihovog<br />

uticaja na čovekov organizam, odnosno<br />

uticaja jonizacije na ljudsku fiziologiju.<br />

Većina istraživača zaključuje da laki joni<br />

izrazito blagotvorno utiču na efikasnije<br />

usvajanje kiseonika i povećavanje odbrambenih<br />

sposobnosti organizma. Osim toga,<br />

u prisustvu negativnih jona, efikasnije se<br />

odvija razmena materija u organizmu.<br />

Utvrđeno je da je jonizacija gasova u vazduhu<br />

znatno pojačana u prostoru iznad<br />

šuma i ostalih tipova zelenih površina.<br />

Pojačana jonizacija kiseonika iznad šuma<br />

objašnjava se dejstvom lakoisparljivih<br />

supstanci (kakav je terpentin), koje lebde<br />

u vazduhu iznad biljaka i, uz delovanje,<br />

ultraljubičastog zračenja iznad šuma, utiču<br />

na intenzivnije jonizovanje kiseonika.<br />

U šumi je, tokom različitih merenja,<br />

utvrđeno do 2.500 lakih jona kiseonika u<br />

jednom kubnom centimetru vazduha, dok<br />

ih istovremeno, u zatvorenom prostoru<br />

koji dugo nije provetravan, obično bude<br />

stotinak pa čak i manje.<br />

Uticaj biljaka u šumama i zelenim površinama<br />

na broj lakih i teških jona kiseonika,<br />

kao i na odnos između jona različitog naelektrisanja,<br />

proučavan je na različite načine.<br />

Utvrđeno je da vazduh iznad prigradskih<br />

naselja i zelenih površina ima znatno<br />

više lakih jona i da se odnos između pozitivnih<br />

i negativnih jona kreće najčešće oko<br />

optimalne vrednosti od 1,0.<br />

U šumi pored Kijeva utvrđeno je u 1cm³<br />

vazduha 1.020 do 1.390 lakih jona. U okolini<br />

Sankt Petersburga, lakih jona bilo je u<br />

iznosu od 701, u stambenoj četvrti Kijeva<br />

930, a u reonu jedne fabrike 314 u jednom<br />

kubnom centimetru.<br />

Merenjima u Kijevu, utvrđeno je da u 1cm³<br />

vazduha iznad neozelenjenog dvorišta ima<br />

499 lakih jona, u ozelenjenom dvorištu<br />

1.014, a u obližnjem parku 1.178.<br />

Navedena istraživanja pokazala su i da<br />

proizvodnja jona varira od vrste do vrste<br />

biljaka. Najveći uticaj na stvaranje lakih<br />

jona u vazduhu imaju Pinus silvestris –<br />

80%, Betula nana – 64%, Sorbus aucuparia<br />

– 49%... Nisku efikasnost imaju Crategus<br />

oxyacantha – 12%, Tilia parvifolia – 8%...<br />

Fitoncidi<br />

Još 1982. godine utvrđeno je da mnogi biljni<br />

organizmi stvaraju i emituju u okolinu<br />

čestice koje uništavaju pojedine štetne mikroorganizme.<br />

Ove čestice lebde u vazduhu<br />

ili se talože. Naziv – fitoncidi – dobile<br />

su zbog svojih baktericidnih svojstava. Jednu<br />

vrstu bakterija fitoncidi uništavaju, a<br />

druge sprečavaju u razvoju.<br />

Različite vrste imaju različitu sposobnost<br />

produkcije fitoncida: Acer paltanoides –<br />

uništava 12 bakterija u minuti, u vazduhu<br />

iznad biljke, Acer tataricum – 20, Betula<br />

verucosa – 22, Carpinus betulus – 7, Taxus<br />

baccata – 6, Juglans regia – 18, Laurus nobilis<br />

– 15, Cedrus atlantica – 3, Populus<br />

alba – 25, Ribes nigrum – 10...<br />

Osim ovih vrsta, visoku fitoncidnu aktivnost<br />

pokazale su i : Larix europaea, Abies<br />

concolor, Pinus excelsa, Taxodium disticum,<br />

Platanus orientalis, Thuja gigantea,<br />

Cornus mas, Crategus monogyna, Aesculus<br />

hippocastanum...<br />

Fitoncidno delovanje belog bora utvrđeno<br />

je merenjem ukupnog broja bakterija i patogenih<br />

gljiva u 1m³ vazduha iznad borove<br />

šume. U ovom prostoru, izdvojeno je 170<br />

bakterija i 564 gljive (spore). U istoj zapremini<br />

vazduha, iznad brezove šume, bilo<br />

je preko 1.800 bakterija i ogroman broj<br />

patogenih gljiva.<br />

Pojedine biljke iz grupe cvetnih i travnih<br />

vrsta, deluju pogubno na bakterije i gljive:<br />

narcisi, tagetes, cinije...<br />

Efikasnost fitoncidnog delovanja biljaka<br />

nikada nije toliko velika da bi neutralisala<br />

preteranu zagađenost sredine.<br />

Korišćenje ovih biljaka samo je jedan od<br />

dragocenih metoda za ozdravljenje čovekove<br />

sredine, ne jedini i ne najvažniji ■<br />

Pinus<br />

Silvestris<br />

Pinus<br />

Excelsa<br />

Larix<br />

Europaea<br />

Crataegus<br />

Monogyna<br />

Cornus<br />

Mas<br />

Taxus<br />

Baccata<br />

Betula<br />

Verucosa<br />

Cedrus<br />

Atlantica<br />

Crataegus<br />

Oxyacantha<br />

www.build.rs<br />

77


energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />

sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />

Prečišćavanje vazduha<br />

u prostorijama<br />

Tilia<br />

Parvifolia<br />

Thuja<br />

Gigantea<br />

Istraživanja u Americi koja<br />

se odnose na sobno bilje i<br />

njihovu ulogu u prečišćavanje<br />

vazduha, uključuju podatke<br />

vezane za otrove koji se sreću<br />

u zatvorenom prostoru, kao<br />

što su benzol, formaldehid i<br />

trihloretilen<br />

Izvori zagađenja benzolom mogu biti: mastilo,<br />

boje, plastike, deterdženti, duvanski<br />

dim, benzin, sintetička vlakna...<br />

Izvori zagađenja formaldehidom: lepak za<br />

parket, pur-pena, kese, podloga tepiha, prirodni<br />

gas, kerozin, duvanski dim... Izvori<br />

zagađenja trihloretilenom: mastilo za štampač,<br />

sredstva za suvo čišćenje, lakovi...<br />

Efekti koje ovi zagađujući elementi<br />

izazivaju kod čoveka su: nadražaji kože i<br />

očiju, vrtoglavica, malaksalost, mučnina,<br />

glavobolja, drhtanje, gubitak apetita,<br />

bolest krvnog sistema, alergijski dermatitis,<br />

astma... ■<br />

eksperiment u Indiji<br />

Sobne biljke kao KGH sistemi<br />

Carpinus<br />

Betulus<br />

Platanus<br />

Orientalis<br />

Taxodium<br />

Distichum<br />

Betula<br />

Nana<br />

Istraživanja koje je sproveo Indijac Kamal<br />

Meattle, u saradnji sa stručnjacima,<br />

pokazala su da su sobne biljke, naročito<br />

određene tri vrste, izuzetno uticale<br />

na prečišćavanje vazduha u objektu.<br />

Naime, korišćene su Chrysalidocarpus<br />

lutescens, Sanseveria trifasciata i<br />

Epipremnum aureum.<br />

Chrysalidocarpus lutescens uklanja<br />

ugljen-dioksid i pretvara ga u kiseonik.<br />

Potrebno je obezbediti četiri biljke srednje<br />

veličine po osobi. Sanseveria trifasciata<br />

se naziva biljkom za spavaću sobu<br />

jer uspešno redukuje ugljen-dioksid tokom<br />

noći. Potrebno je od 6 do 8 biljaka<br />

po osobi.<br />

Epipremnum aureum uklanja formaldehid<br />

iz vazduha. Izvršen je eksperiment<br />

tako što su ove biljke unete u zgradu staru<br />

20 godina koja je imala 50.000 metara<br />

kvadratnih.<br />

U zgradi je postavljeno oko 1.200 biljaka<br />

za 300 osoba koje su u njoj obitavale. Studija<br />

je pokazala da su, u odnosu na druge<br />

objekte, kod ljudi u ovoj zgradi, smanjeni<br />

sproblemi vezani za iritaciju očiju za<br />

52%, problemi respiratornog sistema za<br />

34%, glavobolje za 24%, astma za 9%.<br />

Ova studija je objavljena 8. septembra<br />

2008. godine, a Vlada Indije proglasila<br />

je ovaj objekat za najzdraviji objekat u<br />

New Delhi-ju. Na osnovu ove studije<br />

dokazano je da je i sama produktivnost<br />

ljudi povećana za 20% ■<br />

dipl. inž. pejzažne arhitekture<br />

Marija Živanović<br />

Chrysalidocarpus<br />

lutescens<br />

Sanseveria<br />

Trifasciata<br />

Epipremnum<br />

Aureum<br />

78<br />

www.build.rs


jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />

šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />

2009. GODINA<br />

IZAZOVA I USPEHA<br />

Tehnix Beo, ćerka-firma<br />

kompanije Tehnix, poznata je na<br />

našem tržištu kao proizvođač<br />

opreme za prečišćavanje otpadnih<br />

voda i distributer opreme i vozila<br />

za komunalne delatnosti.<br />

Specijalno<br />

komunalno vozilo<br />

Ekomunal tip Tehnix<br />

nadogradnja od<br />

14, 16, 18, 20m 3 .<br />

Kvalitet ponude, aktuelnost<br />

aortimana, dobar poslovni<br />

nastup i odnos prema klijentima,<br />

učinili su da se Tehnix<br />

na 2009. godinu osvrće sa<br />

zadovoljstvom zbog ostvarenih<br />

poslovnih planova<br />

Tehnix Beo d.o.o, jedan od ogranaka kompanije<br />

Tehnix i već poznat brend na teritoriji<br />

Srbije i šire, 2009. godinu završava prema<br />

planu a to je – povećanje ukupnog prometa<br />

od 10% u odnosu na 2008. godinu, uprkos<br />

svetskoj ekonomskoj krizi koja se u priličnoj<br />

meri odrazila i na naše tržište.<br />

– Zahvaljujći dobroj organizovanosti cele<br />

kompanije, sopstvenoj proizvodnji, ali i dobrim<br />

smernicama predsednika kompanije<br />

Đure Horvata, zajedno sa svojim prvim menadžerima<br />

suprotstavili smo se krizi na taj<br />

način da je kriza postala izazov i podstrek da<br />

u svakom trenutku znamo gde smo i kuda<br />

idemo – kaže Dušan Grkinić, direktor firme<br />

Tehnix Beo.<br />

U krizi, Tehnix Beo, kao i cela kompanija<br />

Tehnix na Koridoru X<br />

Tehnix, nistu stali, naprotiv – krenuli su u<br />

dalji razvoj i započeli izgradnju nove proizvodne<br />

hale u beogradskom sedištu firme u<br />

Kumodraškoj ulici.<br />

– Uspeli smo da ispratimo neke od većih<br />

projekta koji su ove godine realizovani na<br />

teritoriji Srbije. To su na primer: izgradnja<br />

dela auto-puta Horgoš–Novi Sad (Koridor<br />

X) gde smo isporučili vise separatora (odvajača<br />

taloga, ulja i masti, protoka od 30 do<br />

250l/s sa By passom). Tako smo doprineli zaštiti<br />

životne sredine prečišćavanjem otpadne<br />

vode sa puta na pomenutoj deonici – napominje<br />

direktor firme Tehnix beo.<br />

U novu poslovnu godinu Tehnix beo ulazi<br />

sa uspešnom godinom iza sebe, ali i sa namerom<br />

da nastavi sa razvojem ■<br />

Biorotor Tehnix<br />

poslovno-stambeni kontejneri<br />

Separator<br />

Mobilna naftna pumpa<br />

Savremeno upravljenje otpadom MBT (mehaničko, biološko, termičko )<br />

od 25.000 do 300.000 ES<br />

komunalni<br />

kontejner<br />

TEHNIX BEO<br />

Kumodraška br.265; 11000 Beograd<br />

tel: +381 11 3978 775; 3978 776<br />

3978 799; 3979 051<br />

beograd@tehnix.com<br />

www.tehnixbeo.rs; www.tehnix.com<br />

www.build.rs<br />

79


energetska efikasnost – akvarijumi – graditi zeleno – bazen – zelenilo – terasa– opremanje pe<br />

sportske površine – obnovljivi izvori energije – zaštita životne sredine – oprema za ulice i ba<br />

NABIJENA<br />

ZEMLJA<br />

Nk’Mip Desert Cultural Centre,<br />

Kanada, projekat firme<br />

Hotson Bakker Boniface Haden<br />

Architects - zemljani zid<br />

dug 80 i visok 5,5 metara<br />

Građenje nabijenom zemljom potiče od najstarijih vremena bu-<br />

dući da se zasniva na građevinskom materijalu koji je svuda oko<br />

nas, i to u svom prirodnom, nepečenom obliku. Poslednjih go-<br />

dina počinje ponovna aktuelizacija ovog sistema gradnje koji<br />

izlazi u susret zahtevima održivosti, a savremena arhitektura<br />

već mu je pružila priliku<br />

www.gradjevinarstvo.rs<br />

Zahvaljujući osnovnoj sirovini, zidovi<br />

od nabijene zemlje imaju odličan termički<br />

potencijal, dugotrajni su, veoma<br />

jaki i sposobni da nose opterećenja. Gradnja<br />

zidovima od nabijene zemlje može<br />

se primenjivati tamo gde nema dovoljno<br />

građevinskog drveta, a kvalitetne zemlje<br />

za gradnju ima u izobilju.<br />

Ukoliko na lokaciji nema prirodne sirovine<br />

podesne za gradnju, ona se može dopremiti<br />

kamionima, ali tada uvek ostaje pitanje<br />

opravdanja takve zamisli iz nekoliko<br />

razloga:<br />

• sklad objekta sa svojim prirodnim<br />

okruženjem<br />

• povećani troškovi izgradnje<br />

• uticaj transporta na emisiju CO ... 2<br />

Zemlja koja se koristi mora ispunjavati<br />

određene zahteve u pogledu sastava (pesak,<br />

šljunak i glina), a nekada joj se mogu<br />

dodavati i stabilizatori – portland cement.<br />

Naravno, budući da gradnja objekata od<br />

nabijene zemlje danas ima smisla samo ako<br />

se govori o vrhunskom ekološkom objektu,<br />

upotreba cementa je sporno pitanje<br />

zbog emisije CO 2<br />

koja je prati. O ovome<br />

se vode brojne rasprave, ali, s obzirom da<br />

zemlja nema svuda idealan sastav, upotreba<br />

cementa najčešće ostaje na snazi.<br />

izgradnja objekata<br />

od nabijene zemlje<br />

Način gradnje se zasniva na postavljanju<br />

dvostrane oplate u koju se zemlja nabija<br />

stvarajući zidna platna (oplata kao za betonski<br />

zid). Nakon nabijanja zemlje oplata<br />

se može ukloniti odmah, a potrebno je nekoliko<br />

toplih i suvih dana kako bi se zid<br />

osušio i stekao trajnu čvrstinu.<br />

Kao što je to slučaj sa čvrstoćom betona,<br />

nabijena zemlja će nastaviti da jača i<br />

nakon početka upotrebe objekta (dakle,<br />

nema nikakvih prekida radova dok se zid<br />

u potpunosti osuši). Zrenje zida može da<br />

potraje i do dve godine, zavisno od debljine,<br />

klimatskih uslova, itd. Kada se proces<br />

zrenja završi, zid od nabijene zemlje ima<br />

slične osobine kao zidani zid od kamena.<br />

U smešu od koje se pravi zid neki graditelji<br />

dodaju drobljeno staklo starih flaša u boji<br />

ili komade drveta kako bi dobili zanimljiviji<br />

izgled površine zida.<br />

Debljina takvog zida nekada je obično bila<br />

veća od 30cm kako bi bila obezbeđena<br />

njegova čvrstoća. Međutim danas, korišćenjem<br />

savremenih alata i mehanizacije,<br />

oplata se može postaviti na 10-25cm.<br />

Za nabijanje se koristi pneumatski ili ručni<br />

alat koji nabija zemlju na oko 50% njene<br />

prvobitne visine u oplati. Proces nabijanja<br />

vrši se u slojevima dok se ne dostigne željena<br />

visina. Kada se do nje stigne, oplata<br />

može biti uklonjena odmah. To znači da<br />

nije potrebno obezbediti oplatu za ceo<br />

objekat odjednom već se može graditi u<br />

etapama, i to bez zadržavanja radova dok<br />

napravljeni zid sasvim ne očvrsne.<br />

Uklanjanje oplate odmah po postavljanju<br />

zida neophodno je naročito onda kada površini<br />

zida želimo da damo neku teksturu,<br />

jer već nakon jednog časa postaje pretvrda<br />

za obradu običnim alatom.<br />

Drugo o čemu se mora voditi računa<br />

jeste kvašenje zidova koji su izloženi atmosferskim<br />

padavinama u toku gradnje<br />

(dok još nije završen krov, streha, izolacija<br />

sokle i sl). U SAD postoji nekoliko<br />

proizvoda namenjenih specijalno za zaštitu<br />

zidova od zemlje.<br />

Danas se zidovi od nabijene zemlje postavljaju<br />

duž klasičnih temeljnih traka od nabijenog<br />

ili (lako)armiranog betona, ili na<br />

betonsku ploču. Između zida od zemlje i<br />

betona obično se postavlja izolacija (najčešće<br />

EPS, PU i sl).<br />

Žarka Jelića 1, 11272 Dobanovci<br />

tel/fax: 011 2162 658<br />

mob: 060 3331 020<br />

e-mail: boris.butric@ymail.com<br />

www.bbg.co.rs<br />

◄ Plastični distanceri za zidove<br />

(vertikalne konstrukcije)<br />

▲ Plastični zig-zag distancer za slobodnu<br />

neuvezanu armaturu<br />

80<br />

▲ Čelični distancer www.build.rs<br />

za armaturnu mrežu


jzaža – održivi razvoj – uređenje okoline – igrališta – baštenski nameštaj – pametne zgrade – voda<br />

šte – ozelenjavanje – eko-materijali – ušteda energije – živeti u zelenom – integrisani sistemi<br />

detalj ugradnje<br />

prozora<br />

projekat eden<br />

kornvol, Engleska<br />

unutrašnji zidovi<br />

od nabijene zemlje<br />

Posebna pogodnost zidova od zemlje<br />

jeste u tome što su veoma zahvalni za<br />

saradnju tokom celog veka objekta. U<br />

njih se jednostavno može ukucati ekser<br />

ili zavrtanj a svako oštećenje lako se sanira<br />

dodavanjem sveže vlažne zemlje na<br />

to mesto koja će sa zidom ubrzo stvoriti<br />

homogenu masu.<br />

Karakteristike zidova<br />

od nabijene zemlje<br />

Toplotni kapacitet zidova od nabijene<br />

zemlje verovatno ne bi trebalo posebno<br />

naglašavati. Njihova homogena masa<br />

omogućava sporo zagrevanje i hlađenje. U<br />

nekim slučajevima ova karakteristika zida<br />

od nabijene zemlje može u potpunosti<br />

otkloniti potrebu za hlađenjem i zagrevanjem<br />

prostora.<br />

Danju prikupljena toplota noću će biti<br />

emitovana u prostorije, a noću sakupljena<br />

hladnoća u toku dana će osvežavati unutrašnji<br />

prostor. Iz tog razloga zidovi od nabijene<br />

zemlje često se koriste kao masivni<br />

zid za gradnju Trombovog zida u objektima<br />

pasivne solarne gradnje. Međutim,<br />

kada spoljašnji zid čine samo zidovi od nabijene<br />

zemlje, oni uglavnom nisu dovoljan<br />

toplotni izolator prostora. Poput opeke ili<br />

betona, ovi zidovi moraju imati dodatnu<br />

termoizolaciju u hladnijim klimama.<br />

Sa druge strane, gustina i čvrstina zidova<br />

od nabijene zemlje predstavlja odličnu<br />

zvučnu izolaciju. Takođe, treba pomenuti<br />

i izuzetne protivpožarne karakteristike<br />

ovih zidova.<br />

Zidovi od nabijene zemlje mogu se prilagoditi<br />

različitim klimatskim uslovima<br />

ali i različitoj građevinskoj praksi u zemljama<br />

sveta u smislu završne obrade<br />

zida, vrste izolacije, oblaganja drvetom,<br />

malterom, itd ■<br />

Nabijena zemlja kod nas<br />

Gradnja nabijenom zemljom bila je veoma<br />

rasprostranjena na području Vojvodine –<br />

naboj. Neke od ovih kuća odolevaju zubu<br />

vremena i više od dva veka. Tehnika gradnje<br />

naboja sastojala se u postavljanju oplate<br />

od dve daske i nabijanja zemlje u visini<br />

10-20cm između njih, zatim horizontalnog<br />

postavljanja trske kao dodatne armature u<br />

zidovima, pa nabijanja sledećeg sloja.<br />

Toplotne karakteristike ovih zidova popravljane<br />

su mešanjem zemlje sa seckanom<br />

slamom i plevom a zid se sa unutrašnje i<br />

spoljašnje strane dodatno oblagao slojem<br />

maltera od blata (na mestima gde je obloga<br />

zida oštećena jasno su vidljivi slojevi naboja<br />

do pedalj visine).<br />

Napomena: Ne treba mešati kuće od naboja<br />

sa čatmarama na čijim se zidovima,<br />

na mestu oštećenja takođe može videti<br />

zemlja pomešana sa plevom. Konstruktivni<br />

sistem čatmara ne sastoji se od nosećih<br />

zidova od nabijene zemlje, već od drvene<br />

bondruk konstrukcije koja se ispunjava<br />

pletenim prućem (pletom) i malteriše zemljom.<br />

Plet i zemljani malter sa plevom<br />

nazivaju se čatma (pleter) i po njima su ove<br />

kuće i dobile ime ■<br />

Trombov zid - pola veka deo pasivne solarne arhitekture<br />

Trombov zid je izum francuskog inženjera<br />

Feliksa Tromba (Félix Trombe) iz 1956.<br />

godine. Koncept radi na principu akumulacije<br />

sunčeve toplote i njenog emitovanja<br />

u unutrašnjost objekta u toku noći.<br />

Na osunčanoj strani objekta postavlja se<br />

zid načinjen od materijala koji može da se<br />

ponaša kao termička masa - kamen, metal,<br />

beton, opeka ili rezervoar za vodu (termička<br />

masa - eng. thermal mass - kapacitet materijala<br />

da zadržava toplotu).<br />

Sa spoljašnje strane tog masivnog zida,<br />

poput staklene fasade, postavlja se dobro<br />

izolovana staklena površina (IGU) dok između<br />

ova dva zida, masivnog i staklenog,<br />

ostaje prazan vazdušni prostor.<br />

Danas je sasvim uobičajeno da se Trombovim<br />

zidom naziva i slučaj kada je<br />

vazdušna komora između masivnog i<br />

staklenog zida zapravo čitava prostorija<br />

(predsoblje, trem, trpezarija, zimska bašta<br />

i sl) ■<br />

www.build.rs<br />

81


oglasi<br />

Proizvodni program:<br />

■ solarni-kombinovani bojleri<br />

160-5000 l<br />

■ ekspanzione posude<br />

5-1500 l<br />

■ hidroforske posude<br />

■ dimne cevi<br />

O.D. Zavarivač<br />

Zaječarska bb, 19227 Zvezdan, Zaječar<br />

tel. 019/613-406 i 019/613-473<br />

www.zavarivaczajecar.co.rs<br />

“Frigoremont” DOO<br />

Vlaška bašta 4a 11500 Obrenovac<br />

tel/fax: 011 87 20 246<br />

mob: 064 13 62 176<br />

Servis, remont i montaža rashladnih<br />

i klimatizacionih kompresora,<br />

postrojenja i opreme<br />

82 www.build.rs


oglasi<br />

www.build.rs 83


oglasi<br />

84 www.build.rs


informator<br />

građevinske<br />

industrije<br />

building<br />

construction<br />

directory<br />

Javite se za oglašavanje!<br />

naručite<br />

besplatan<br />

primerak<br />

(narudžbenica na sledećoj strani)<br />

www.construction.rs<br />

www.gradjevinarstvo.rs<br />

Infonet Group<br />

Izvorska 41, Beograd<br />

tel/fax: +381 11 35 71 509<br />

+381 11 35 71 510<br />

info@gradjevinarstvo.rs


Predstavljanje u <strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong>u<br />

Tržište<br />

Nijedan časopis nema bolju pokrivenost industrije sa najvećim<br />

obrtom kapitala u Srbiji<br />

Izdavač<br />

Renomirani izdavač sa svojom redakcijom garantuje izbor novosti<br />

i tema koje će privući veliki broj redovnih čitalaca<br />

Besplatna distribucija<br />

Izvođači radova, proizvođači materijala, trgovci, projektanti, inženjeri,<br />

preduzetnici...<br />

<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong> je jedini časopis o građevinarstvu koji ne čeka da bude<br />

kupljen, on direktno stiže do vašeg potencijalnog komitenta<br />

Internet<br />

Kompletan sadržaj predstavljen je i na www.build.rs<br />

Oglašavanje<br />

<strong>BUILD</strong> <strong>magazin</strong> vam omogućava najefektnije predstavljanje vaših<br />

proizvoda i usluga na tržištu Srbije, maksimum odnosa cena-kvalitet<br />

Infonet Group, Izvorska 41, Beograd, tel: +381 (0)11 3571 509, 3571 510 info@build.rs<br />

(narudžbenicu 12 čitko popuniti i poslati faksom, poštom ili elektronskom poštom)<br />

Preduzeće<br />

Ime i prezime<br />

narudžbenica za naša izdanja<br />

Funkcija<br />

Adresa<br />

Mesto<br />

Telefon<br />

Telefon<br />

Mob. tel.<br />

Fax<br />

E-mail<br />

Web<br />

PIB<br />

Opis<br />

delatnosti<br />

Ulica i broj<br />

Mesto<br />

( )<br />

( )<br />

( )<br />

( )<br />

Mat. br.<br />

Broj zaposlenih<br />

1 do 10<br />

11 do 25<br />

26 do 50<br />

51 do 100<br />

101 do 500<br />

više od 500<br />

Popunite ako želite dostavu na kućnu adresu<br />

DA, možete koristiti ove podatke i slati nam informacije vezane za delatnost<br />

DA, želim da dobijam besplatan primerak poslovnog <strong>magazin</strong>a <strong>BUILD</strong><br />

DA, želim da dobijam besplatan primerak kataloga Građevinarstvo i opremanje*<br />

* samo za preduzeća m.p.<br />

tačnost podataka overava


Besplatni poslovni <strong>magazin</strong><br />

građevinske industrije<br />

Free business construction industry <strong>magazin</strong>e<br />

Tema narednog broja:<br />

SAJAMSKI BROJ /build 13/<br />

Topic for next issue:<br />

FAIR ISSUE /build 13/<br />

REGISTRUJTE SE ZA BESPLATNE PRIMERKE!<br />

Izvorska 41, Beograd, tel: 011/3571 509 • www.build.rs

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!