ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. studenog 2010. 11 / 2010.
ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. studenog 2010. 11 / 2010.
ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. studenog 2010. 11 / 2010.
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
požari i intervencije<br />
van je biljni i životinjski svijet i<br />
ugrožena pitka voda za nekoliko<br />
desetaka tisuća ljudi.<br />
Dunavski sliv, dakle, konstantno<br />
je ugrožen drugim prijetnjama<br />
natrulog industrijskog „diva“<br />
iz boce- na oko 3000 km toka i<br />
796.000 četvornih kilometara suobalnog<br />
tla, „prošaran“ je starim<br />
deponijima još iz komunističkog<br />
doba, koje kriju različite, do danas<br />
neistražene naslage toksičnih<br />
materijala. Opasnosti<br />
su i dalje vrlo realne: u skladu<br />
s Međunarodnom komisijom<br />
za zaštitu rijeke Dunava, 150<br />
više manje oronulih industrijskih<br />
pogona trasiraju 3019 kilometra<br />
toka druge po veličini<br />
europske rijeke.<br />
Ova “bomba s kasnim paljenjem”,<br />
koju je samo „podgrijala“<br />
katastrofa u mađarskoj<br />
tvornici aluminija Ajka, ima<br />
barem zaslugu da se njihova prijetnja<br />
izvuče iz naftalina. Industrija<br />
i eksploatacija rudnog blaga,<br />
podsjeća ICPDR, predstavljaju između<br />
31 i 42% gospodarstva podunavskih<br />
zemalja, te između 29 i<br />
50% ukupnih radnih mjesta odnosne<br />
privrede. Ovi sektori godišnje<br />
iz rijeke koriste 5,7 milijarde kubičnih<br />
metara vode. Iako mnoge<br />
tvornice ili rudnici što datiraju iz<br />
razdoblja komunizma nisu više u<br />
službi, toksični materijali još uvijek<br />
leže na (otvorenim) deponijima<br />
koje su s vremenom postale<br />
propusnim ...<br />
Samo u Mađarskoj, osim kompleksa<br />
Ajka , postoji nekoliko<br />
bazena crvenog mulja. Ono<br />
najznačajnije nalazi se na lokaciji<br />
Almasfüzitö na obali<br />
Dunava, 80 km uzvodno od<br />
Budimpešte, s oko 12 milijuna<br />
tona mulja u nekoliko ležišta<br />
na području od 40 hektara.<br />
Sva redom u potresnoj zoni ...<br />
“Ako neki od bazena popusti“,<br />
upozorava Andreas Beckmann<br />
iz WWF-a, „opskrba pitkom<br />
vodom za veliki dio Mađarske<br />
bila bi ugrožena”.<br />
U Srbiji, dvije rafinerije su smještene<br />
vrlo blizu rijeke. U Pančevu,<br />
u blizini Beograda, nalazi se tvornica<br />
umjetnog gnojiva i jedinica<br />
proizvodnje vrlo toksičnog vinil<br />
klorida. WWF smatra mjesto Tulcea<br />
u Rumunjskoj, koje također<br />
pohranjuje crveni mulj na otvorenoj<br />
površini od oko 20 hektara,<br />
kao jedno od najopasnijih. Tu su<br />
već zabilježeni „bjegovi“ uskladištenog<br />
mulja, a jedna nesreća<br />
slična onoj opisanoj u Mađarskoj<br />
imala bi razorni učinak na deltu<br />
Dunava.<br />
Mjesto probijanja brane<br />
Iako ne spada u područja direktne<br />
ugroze dunavskog, već jadranskog(!)<br />
sliva, mulj, naslage<br />
otrovnog crvenog blata ostale su<br />
kao spomenik tehnološkog otpada<br />
proizvodnje nekadašnje propale<br />
tvornice glinice Jadral u Obrovcu<br />
i hrvatska crna točka mogućeg<br />
scenarija ekološke katastrofe na<br />
mađarski način, odloženog u dva<br />
ogromna bazena koja se nalaze<br />
500 metara zračne linije iznad samoga<br />
grada Obrovca i rijeke Zrmanje.<br />
Mađarska svakodnevica<br />
Što, zapravo, prikriva nedavna<br />
nesreća s toksičnim muljem<br />
- Razlozi najveće ekološke katastrofe<br />
u povijesti Mađarske nisu<br />
formalno utvrđeni, no domaći<br />
kolumnist Gábor Bartuš portala<br />
Komment.hu upire prstom na<br />
upravljanje okolišem, koje se<br />
pod pritiskom EU-a više brine<br />
za kućni nego industrijski otpad.<br />
Obrana mađarskog okoliša<br />
je legendarna po strogim zakonima<br />
u skladu s onima u zapadnoj<br />
Europi, ali i s vrlo olabavljenom<br />
kontrolom, dostojnom balkanskih<br />
zemalja, napominje Bartuš, i nastavlja:<br />
odgovorni za izvršavanje<br />
ovih zadaća ne raspolažu dovoljnim<br />
fondom sredstava za<br />
učinkovitiji rad i smanjenje<br />
učestalosti takvih incidenata.<br />
Ova je katastrofa i<br />
problem prioriteta u politici<br />
zaštite okoliša. U posljednje<br />
vrijeme, Mađarska je<br />
koncentrirala svu svoju<br />
energiju na provođenje direktivama<br />
Europske unije,<br />
to jest selektivnog tretmana<br />
i reciklaže kućanskog otpada.<br />
Posljedično, posvećuje<br />
se manje pozornosti<br />
industrijskom otpadu, prijetećem<br />
ne samo po svom opsegu, nego i<br />
štetnosti, pače kinetičke klackalice<br />
najaviše moguće pogibelji za<br />
zdravlje nacije.<br />
I, dok regija doživi po jednu industrijsku<br />
nesreću svakih deset<br />
godina, ekološke bombe vrebaju<br />
posvuda oko nas, zaključuje Bartuš.<br />
Pod pritiskom EU-a Mađarska<br />
troši milijarde za selektivni tretman<br />
neškodljivog komunalnog<br />
otpada. Kao da je plastična boca<br />
za mineralnu vodu ili sok<br />
javni neprijatelj broj jedan.<br />
No, valja glasno reći,<br />
one ne izazivaju opekline,<br />
ne ostavljaju za sobom<br />
obiteljske kuće nepogodne<br />
za daljnji smještaj, ne<br />
pretvaraju plodnu zemlju<br />
u golet i ne zagađuju vodotoke,<br />
niti podrivaju željezničke<br />
pruge. „Budući<br />
da ne možemo riješiti<br />
sve probleme odjednom,<br />
potrebno se najprije usredotočiti<br />
– a takvu nužnost<br />
nameću grozne posljedice<br />
netom proživljene ekološke<br />
katastrofe - na bitne propuste i<br />
nemarnost prema odlagalištima<br />
toksičnog industrijskog otpada,<br />
što nam svojom pogubnošću rade<br />
o glavama“.<br />
22<br />
Vatrogasni vjesnik studeni <strong>2010.</strong>
Change language