ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. studenog 2010. 11 / 2010.

More documents

Recommendations

Info

požari i intervencije zemljište, pripadajući riječni sliv, biljni i životinjski svijet. Državni tajnik za okoliš, Zoltan Illes procijenio je da nikada ranije u Mađarskoj nije bilo tako teške ekološke katastrofe te je proglašeno izvanredno stanje u tri kotara - Veszprém, Győr-Moson-Sopron i Vas, strahujući i od onečišćenja Dunava, druge najduže rijeke u Europi. Ovaj članak, dakako, izbjegava zamku da govori o sumnji krivnje „proizvođača“ ovog opasnog otpada s naslova europske regulative. Ipak, novinari su izvijestili o viđenju na stotine mrtvih riba u potoku Torna u koji se ulijevao crveni mulj kao i to da se deseci stanovnika žale na opekline. Osim toga, prisustvo teških metala (aluminij) može tlo učiniti sterilnim na nekoliko daljnjih godina. Prema riječima zamjenika direktora Društva za upravljanje vodama u zapadnoj Mađarskoj, Sandora Totha, blatni „tok“ u samo nekoliko dana došao je - potokom Torna, što se ulijeva u rijeku Marcal, a ova u rijeku Raab, te drugim pobočnim pritokama - sve do Dunava. U njihovom vodotoku na oko 40 četvornih Izlijevalo se mjesecima – Prema tvrdnji nevladine ekološke organizacije World Wide Fund for Nature koju potkrepljuje fotografijom iz lipnja prošle godine objavljenoj na svojoj web-stranici, iz spremnika tvornice boksit-aluminija Ajka istjecalo je to pogubno crveno «blato» i mnogo ranije, što pokazuju crveni tragovi na vanjskom dijelu nasipa tik do nastalog ovolistopadskog urušavanja. (...) „Nesreća se mogla lako izbjeći samo da su se eksploatatori Satelitska snimka prije katastrofe Snimka nakon katastrofe (vidljiv je crveni mulj) Prema podacima MAL-a, crveni mulj (u postupku dobivanja jedne tone „čistog“ aluminija nastaje približno tri tone ove balastne lužinaste smjese) sastoji se od 40-45% željeznog oksida koji mu daje crvenu boju. Premda svi veći svjetski mediji navode da mulj sadrži i olovo, MAL obznanjuje „svoj“- očito osiromašen sastav (10-15% aluminijskog oksida Al2O3; 10-15% silicijskog dioksida SiO2, prisutnog u obliku natrija ili alumino-silikatnog kalcija; 6 -10% kalcijeva oksida CaO; 4-5% titanova dioksida TiO2 i 5-6% natrijeva oksida Na2O) , kojim želi pod svaku cijenu izbjeći javno priznavanje kako se radi o opasnom otpadu prohibiranom na listi europskih propisa, ukazujući da je “prisutnost njegovih komponenti ograničena i stabilna te se ne otapa u vodi“. kilometara priobalnog tla stručnjaci su pokušali neutralizirati korozivno djelovanje mulja anakronim zanatskim postupkom - uglavnom posipanjem gipsa. Da bi zaštitili ostale netaknute kuće od mogućeg drugog naleta izlijevanja otrovnog crvenog mulja, stručnjaci su odlučili da u svega 48 sati oko Kolontara izgrade novu branu koja će podijeliti selo na dva dijela - četiri do pet metara visoki nasip dužine 400 metara, s prosječnom širinom od 20 m u temelju i 6 m po vrhu. Na mjestu nesreće od samog je početka angažiran velik broj spasitelja, dnevno je radilo i do 4.000 ljudi: vatrogasci, policija, zdravstveni djelatnici, Crveni križ, radnici poduzeća za vode, vojska i volonteri iz različitih državnih službi i udruga. Nakon evakuacije i zaustavljanja širenja opasnog mulja, na redu je bila dezinfekcija i ispiranje stambenih prostora, rušenje kuća i sanacija infrastrukture. pridržavali svojih obveza”, izjavio je Andreas Beckmann, koji vodi program WWF-a za Dunav. I, premda su službeni izvori nekoliko dana uzastopno tvrdili kako je stanje pod kontrolom (ne odričući se tako lako godinama „upijanog“ načina stvaranja mišljenja „zazidanog“ još za sovjetske ere u mentalni sklop nesretnih žitelja zemalja bivših članica SEV-a, kada je svaka nesreća, ma koliko teška bila, držana „pod kontrolom!“), mađarske su vlasti – dakle, malo prekasno – nastojale zataškati istinu zbog, i iznad svega za jednu članicu EU-a, skandaloznog davanja prethodnog pristanka za rad tvornice aluminija za koju su samo dva tjedna prije nesreće inspektori utvrdili da sve funkcionira kako treba. Neki mađarski političari čak su izjavljivali kako je odobrenje za rad ove neprimjereno održavane tvornice zastarjele tehnologije dulje vremena omogućavano podmićivanjem regionalnih vlasti, čiji su pripadnici, ako je sve to točno, očito stavljali svoje probitke ispred interesa zajedničkog zdravlja nacije. Tko će biti osuđen za ta djela i malverzacije pitaju se mađarski 20 Vatrogasni vjesnik studeni <strong>2010.</strong>
požari i intervencije novinski komentatori. Reklo bi se - budućnost: ekosustav umire a, strahuje se s pravom, ugrožen je i bitno smanjen životni vijek kontaminiranog stanovništva čiji je životni vijek u Mađarskoj ionako samo 60 godina. Dok vlasti obavljaju procjene štete, pritvoren je glavni direktor i vlasnik tvrtke MAL, Zoltan Bakonyi. Premijer Viktor Orban izjavio je u parlamentu da će stanovništvu-žrtvama biti isplaćena nadoknada, ali i da se radna mjesta u tvornici aluminija moraju očuvati, uz inzistiranje da se odgovorni za nesreću primjerno kazne i identificiraju ostali rizični industrijski pogoni u zemlji. “Sve dok ta četiri zadatka ne budu u cijelosti izvršena, valjat će pod kontrolu države staviti kompleks Ajka i njenu cjelokupnu stečajnu imovinu“. Zatražena pomoć EU - U međuvremenu, mađarske su vlasti formalno podnijele zahtjev organizmu europske civilne zaštite* za pripomoć u borbi protiv toksičnog mulja, dekontaminaciji tla i saniranja pogođenog okoliša. *Europski mehanizam civilne zaštite, koji uključuje 31 državu (27 članica Euro-zajednice plus Hrvatska, Island, Lihtenštajn i Norveška), olakšava suradnju u području iznalaženja učinkovitog odgovora na sve vrste prirodnih i industrijskih katastrofa, prvenstveno unutar zemalja potpisnica ali, po potrebi, i bilo gdje u svijetu. Njihovim aktivnostima koordinira Europska komisija. Od svog začetka u 2001, mehanizam se prvi puta učinkovitije pokrenuo sudjelovanjem u gašenju šumskih požara u južnoj Europi 2009. godine, a zatim pri pružanju tehničke pomoći u potresima pogođenim dijelovima Haitija i Čilea. Pet stručnjaka za kontrolu zagađenja Europske unije prionuli su poslu u ispitivanju utjecaja kontaminacije crvenog mulja na okoliš, posebno na poljoprivredno zemljište i površinsku i vodu arteških bunara, kao i na udar na floru i faunu, kako bi se spriječilo, ili bar smanjilo, negativne učinke katastrofa na prirodno okruženje. Ostale zemlje koje oplákuje Dunav nizvodno od mjesta nesreće, uključujući Slovačku, Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku, od same obznane provale crvenog mulja u industrijskom kompleksu na zapadu Mađarske obavljaju redovite provjere pitke vode i razinu taloženja teških metala u podunavskom vodotoku. Jer, prema posljednjim procjenama stručnjaka, 600.000 do 700.000 Sudjelovanje vatrogasaca u razrjeđivanju mulja m3 „prolivenog“ otrovnog mulja, samo je malo manje od količina sirove nafte koja je od kraja travnja u nekoliko mjeseci nepreglednom „mrljom“ pustošila Meksičkim zaljevom nakon nesreće naftne platforme grupe British Petroleum. Prijetnja dunavskom ekosustavu – Iako je najgore prošlo, nitko ne može biti siguran u procjenama koliko je, zapravo, dugoročnije načet vodosustav uže i šire regije. Sve ovisi o pH faktoru i potencijalu vodika koncentriranih kiselina i nekih drugih bazičnih elemenata. Dan nakon nesreće, alkalna je stopa u vodi na ušću rijeke Raab u Dunav dosegla 9,4 (petak navečer) prema 9 (petak ujutro); sutradan tijekom daljnjih nekoliko sati padala je na 8,4 i 8,04, nakon što se protok toksičnog sadržaja pridružio vodotoku Dunava (normalno je 8, a maksimalno 14). Pad postotka lužina pripisuje se snažnoj struji Dunava, koja je razrijedila nanose crvenog mulja, smatra Eric Thibaud, toksikolog za okoliš Nacionalnog instituta za industrijsko okruženje i pogibelji (INERIS), javnog francuskog tijela koje prati događanja u Mađarskoj. Srednjoročno i dugoročno gledano, ostaje još jedna stvarna, ali mnogo manje vidljiva opasnost. “Ne znamo točan sastav mulja, ili koje sve toksične metala on sadrži”, kaže Eric Thibaud. Toksični metali, kao što su krom, željezo i kadmij na primjer, mogu „ući“ u ribe, a zatim zaraziti one koji ih konzumiraju. Uzmemo li za primjer jednu od ugroženih utoka, rijeku Marcal, život u njoj prema riječima direktora organizacije zaštite prirode WWF u Budimpešti, Tibora Dobsona obnovit će se nakon ove teške nesreće tek za tri do pet godina. U isto vrijeme, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso iskoristio je svoj posjet Budimpešti radi zajedničkog pronalaženja odgovora za suzbijanje mogućih industrijskih katastrofa u budućnosti. Na dnevnom je redu bila izražena bojazan od sličnih katastrofa uzduž sliva Dunava. Europska unija i dužnosnici za zaštitu okoliša strahuju s pravom od mogućih posljedica ekološke katastrofe koja bi utjecala na pola tuceta okolnih zemalja, ako „rijeka“ crvenog mulja zagadi Dunav. Prema Međunarodnoj komisiji za zaštitu ove velike europske rijeke (ICPDR), takva bi industrijska nesreća mogla uzrokovati trajnu štetu za okolno stanovništvo, kao i biljni i životinjski svijet uzduž njenog cjelokupnog sliva. Katastrofa priziva tužnu stvarnost - U nekim slučajevima, ostaci od eksploatacije i prerade ruda u svijetu pohranjuju se u otvorenim ležištima. Često se izravno ispuštaju u okoliš kao što je dokazano u mnogim dijelovima jugoistočne Azije ili inspekcijom rudnika na Aljasci i Kanadi. Dakle, mađarska katastrofa nije izoliran slučaj, kako navodi Payal Sampat, direktor kampanje Earthwork, nevladine organizacije posvećene zaštiti ljudske zajednica i okoliša od posljedica iskorištavanja i prerade ruda u svijetu. “Ona je samo jeka sličnih nesreća u Europi u posljednjih nekoliko godina“. Godine 2000., u rudniku zlata Baia Mare u Rumunjskoj iscurilo je oko 100.000 kubičnih metara cijanida u rijeku Tisu, koji je u konačnici završio u mađarskom dijelu Dunava; desetko- studeni <strong>2010.</strong> Vatrogasni vjesnik 21
Page 1 and 2: Poštarina plaćena u poštanskom u
Page 3 and 4: Vatrogasni vjesnik studeni 2010. MJ
Page 5 and 6: aktualnosti IV. SAVJETOVANJE VATROG
Page 7 and 8: aktualnosti Novosti sa specijalizir
Page 9 and 10: aktualnosti praćenje požarišta u
Page 11 and 12: aktualnosti snaga što podrazumijev
Page 13 and 14: aktualnosti nje vatrogasnih postroj
Page 15 and 16: aktualnosti Naknade za intervencije
Page 17 and 18: požari i intervencije Požar broda
Page 19: požari i intervencije MAĐARSKA Va
Page 23 and 24: požari i intervencije Tehnološki
Page 25 and 26: vježbe tlačne pruge 75 mm s razdj
Page 27 and 28: vježbe PROFESIONALNO ODRAĐENA OBR
Page 29 and 30: vježbe nje Vratno, Križovljan Ces
Page 31 and 32: vježbe Usklađen rad postrojbi U o
Page 33 and 34: struka i praksa PSIHOLOGIJA TJELOVJ
Page 35 and 36: struka i praksa razvijena svijest o
Page 37 and 38: uvjeti ( opasnost od stradanja i in
Page 39 and 40: struka i praksa Spašavanje života
Page 41 and 42: struka i praksa razlikovanja je drh
Page 43 and 44: struka i praksa Uporaba, njega i od
Page 45 and 46: struka i praksa uporabe, za što je
Page 47 and 48: struka i praksa koja sadrži poliur
Page 49 and 50: struka i praksa sama kafića i pivn
Page 51 and 52: intervju udaljenosti nekih dijelova
Page 53 and 54: eportaža reportaža 3 svirača tub
Page 55 and 56: svijet zanimljivosti da one imaju i
Page 57 and 58: županijske vijesti jelovarsko - bi
Page 59 and 60: županijske vijesti Područna vatro
Page 61 and 62: županijske vijesti Vatrogasci Podr
Page 63 and 64: županijske vijesti Međimurska Pot
Page 65 and 66: županijske vijesti Počela gradnja
Page 67 and 68: županijske vijesti Društvo ima 25
Page 69 and 70: županijske vijesti Županijsko nat
Page 71 and 72:
županijske vijesti DVD I OPĆINA K
Page 73 and 74:
županijske vijesti nom DVD-u i VZ,
Page 75 and 76:
županijske vijesti DVD ZADVARJE Po
Page 77 and 78:
županijske vijesti Svečanoj primo
Page 79 and 80:
županijske vijesti dio proslave. U
Page 81 and 82:
županijske vijesti Suludo je bilo
Page 83 and 84:
županijske vijesti Bjelovarsko-bil
Page 85 and 86:
županijske vijesti ZAPREŠIĆ VELI
Page 87 and 88:
županijske vijesti Odjeljenje vatr
Page 89 and 90:
županijske vijesti Heroji među na
show all

ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. studenog 2010. 11 / 2010.

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?