ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. studenog 2010. 11 / 2010.
ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. studenog 2010. 11 / 2010.
ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. studenog 2010. 11 / 2010.
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
požari i intervencije<br />
zemljište, pripadajući riječni sliv,<br />
biljni i životinjski svijet. Državni tajnik<br />
za okoliš, Zoltan Illes procijenio<br />
je da nikada ranije u Mađarskoj nije<br />
bilo tako teške ekološke katastrofe te<br />
je proglašeno izvanredno stanje u tri<br />
kotara - Veszprém, Győr-Moson-Sopron<br />
i Vas, strahujući i od onečišćenja<br />
Dunava, druge najduže rijeke u<br />
Europi.<br />
Ovaj članak, dakako, izbjegava zamku<br />
da govori o sumnji krivnje<br />
„proizvođača“ ovog opasnog otpada<br />
s naslova europske regulative. Ipak,<br />
novinari su izvijestili o viđenju na<br />
stotine mrtvih riba u potoku Torna u<br />
koji se ulijevao crveni mulj kao i to da<br />
se deseci stanovnika žale na opekline.<br />
Osim toga, prisustvo teških metala<br />
(aluminij) može tlo učiniti sterilnim<br />
na nekoliko daljnjih godina.<br />
Prema riječima zamjenika direktora<br />
Društva za upravljanje vodama<br />
u zapadnoj Mađarskoj, Sandora<br />
Totha, blatni „tok“ u samo nekoliko<br />
dana došao je - potokom Torna,<br />
što se ulijeva u rijeku Marcal, a ova<br />
u rijeku Raab, te drugim pobočnim<br />
pritokama - sve do Dunava. U njihovom<br />
vodotoku na oko 40 četvornih<br />
Izlijevalo se mjesecima – Prema<br />
tvrdnji nevladine ekološke organizacije<br />
World Wide Fund for Nature<br />
koju potkrepljuje fotografijom iz<br />
lipnja prošle godine objavljenoj na<br />
svojoj web-stranici, iz spremnika<br />
tvornice boksit-aluminija Ajka istjecalo<br />
je to pogubno crveno «blato» i<br />
mnogo ranije, što pokazuju crveni<br />
tragovi na vanjskom dijelu nasipa tik<br />
do nastalog ovolistopadskog urušavanja.<br />
(...) „Nesreća se mogla lako<br />
izbjeći samo da su se eksploatatori<br />
Satelitska snimka prije katastrofe<br />
Snimka nakon katastrofe (vidljiv je crveni mulj)<br />
Prema podacima MAL-a, crveni<br />
mulj (u postupku dobivanja jedne<br />
tone „čistog“ aluminija nastaje približno<br />
tri tone ove balastne lužinaste<br />
smjese) sastoji se od 40-45% željeznog<br />
oksida koji mu daje crvenu<br />
boju. Premda svi veći svjetski mediji<br />
navode da mulj sadrži i olovo, MAL<br />
obznanjuje „svoj“- očito osiromašen<br />
sastav (10-15% aluminijskog oksida<br />
Al2O3; 10-15% silicijskog dioksida<br />
SiO2, prisutnog u obliku natrija ili<br />
alumino-silikatnog kalcija; 6 -10%<br />
kalcijeva oksida CaO; 4-5% titanova<br />
dioksida TiO2 i 5-6% natrijeva<br />
oksida Na2O) , kojim želi pod svaku<br />
cijenu izbjeći javno priznavanje<br />
kako se radi o opasnom otpadu prohibiranom<br />
na listi europskih propisa,<br />
ukazujući da je “prisutnost njegovih<br />
komponenti ograničena i stabilna te<br />
se ne otapa u vodi“.<br />
kilometara priobalnog tla stručnjaci<br />
su pokušali neutralizirati korozivno<br />
djelovanje mulja anakronim zanatskim<br />
postupkom - uglavnom posipanjem<br />
gipsa.<br />
Da bi zaštitili ostale netaknute kuće<br />
od mogućeg drugog naleta izlijevanja<br />
otrovnog crvenog mulja, stručnjaci<br />
su odlučili da u svega 48 sati<br />
oko Kolontara izgrade novu branu<br />
koja će podijeliti selo na dva dijela<br />
- četiri do pet metara visoki nasip<br />
dužine 400 metara, s prosječnom širinom<br />
od 20 m u temelju i 6 m po<br />
vrhu.<br />
Na mjestu nesreće od samog je početka<br />
angažiran velik broj spasitelja,<br />
dnevno je radilo i do 4.000 ljudi:<br />
vatrogasci, policija, zdravstveni djelatnici,<br />
Crveni križ, radnici poduzeća<br />
za vode, vojska i volonteri iz<br />
različitih državnih službi i udruga.<br />
Nakon evakuacije i zaustavljanja širenja<br />
opasnog mulja, na redu je bila<br />
dezinfekcija i ispiranje stambenih<br />
prostora, rušenje kuća i sanacija infrastrukture.<br />
pridržavali svojih obveza”, izjavio<br />
je Andreas Beckmann, koji vodi program<br />
WWF-a za Dunav.<br />
I, premda su službeni izvori nekoliko<br />
dana uzastopno tvrdili kako je<br />
stanje pod kontrolom (ne odričući se<br />
tako lako godinama „upijanog“ načina<br />
stvaranja mišljenja „zazidanog“<br />
još za sovjetske ere u mentalni sklop<br />
nesretnih žitelja zemalja bivših članica<br />
SEV-a, kada je svaka nesreća,<br />
ma koliko teška bila, držana „pod<br />
kontrolom!“), mađarske su vlasti<br />
– dakle, malo prekasno – nastojale<br />
zataškati istinu zbog, i iznad svega<br />
za jednu članicu EU-a, skandaloznog<br />
davanja prethodnog pristanka<br />
za rad tvornice aluminija za koju<br />
su samo dva tjedna prije nesreće inspektori<br />
utvrdili da sve funkcionira<br />
kako treba. Neki mađarski političari<br />
čak su izjavljivali kako je odobrenje<br />
za rad ove neprimjereno održavane<br />
tvornice zastarjele tehnologije<br />
dulje vremena omogućavano podmićivanjem<br />
regionalnih vlasti, čiji<br />
su pripadnici, ako je sve to točno,<br />
očito stavljali svoje probitke ispred<br />
interesa zajedničkog zdravlja nacije.<br />
Tko će biti osuđen za ta djela i<br />
malverzacije pitaju se mađarski<br />
20<br />
Vatrogasni vjesnik studeni <strong>2010.</strong>
Change language