ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. studenog 2010. 11 / 2010.

Poštarina plaćena u poštanskom uredu 10000 Zagreb 

Vatrogasni 

Glasilo za zaštitu od požara i vatrogastvo 

utemeljeno 1896. 

vjesnik 

ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. studenog 2010. 11 / 2010.

Glasilo za zaštitu od požara 

i vatrogastvo 

Selska 90 a, 10000 Zagreb 

tel: +385(1)3689-160 

fax: +385(1)3025-026 

Internetska adresa: 

www.hvz.hr 

e-mail: 

vatrogasni.vjesnik@gmail.com 

Nakladnik: 

Hrvatska vatrogasna zajednica 

Za nakladnika: 

mr. Željko Popović, načelnik HVZ-a 

Nakladnički savjet: 

mr. Ante Sanader, 

predsjednik Savjeta 

mr. Željko Popović, zamjenik predsjednika Savjeta 

Članovi 

Predsjedništva HVZ-a 

članovi su 

Nakladničkog savjeta 

Vatrogasnog vjesnika. 

Glavna i grafička urednica: 

Nina Francetić, prof. 

Uredništvo: 

mr. Željko Popović 

Đuro Gajdek, dipl. jour. 

mr. Mario Starčević 

Martina Karačić, dipl. iur. 

Berislav Hengl, dipl. ing. 

Županijski 

dopisnici-koordinatori: 

Željko Horvat, 

Bjelovarsko-bilogorska županija 

Milan Šulter, 

Brodsko-posavska županija 

Asim Čabaravdić, 

Istarska županija 

Boris Ožanić, 

Požeško-slavonska županija 

Berislav Hengl, 

Osječko-baranjska županija 

Vanda Radetić-Tomić, 

Primorsko-goranska županija 

Veljko Đurić, 

Sisačko-moslavačka županija 

Vedran Runjić, 

Splitsko-dalmatinska županija 

Denis Ružić, 

Grad Zagreb 

Dragutin Rendić, 

Koprivničko-križevačka županija 

Boris Uhernik, 

Krapinsko-zagorska županija 

Damir Marenić, 

Zagrebačka županija 

Josip Levatić, 

Varaždinska županija 

Krešimir Jelić, 

Vukovarsko-srijemska županija 

Barica Mihoković, 

Virovitičko-podravska županija 

Maja Kačanić, 

Zadarska županija 

Tisak: Vjesnik d.d. 

Lektura i redaktura: Nina Francetić, prof. 

Naslovna stranica i pozadinska fotografija: Siniša Jembrih 

Zadnja stranica: Karikature Damira Novaka

Vatrogasni vjesnik studeni 2010. 

MJESEC PREPUN DOGAĐANJA 

U studenome je grad Osijek na dva dana 

bio središtem Međunarodnog stručnog 

skupa na kojem je naglašena važnost vatrogastva 

na brojim intervencijama kao i 

stalna potreba da se ono usavršava. 

Prvog dana skupa tema je bila važnost 

moderne informacijske tehnologije u 

svakodnevnom radu vatrogasaca koja, 

između ostalog, bitno skraćuje vrijeme 

reakcije, evidentira intervencije i šalje 

informacije o dolasku članova postrojbe 

na mjesto nesreće. A nedavni vodeni val, 

koji je po drugi put ove godine zadesio 

Hrvatsku, stavio je u fokus rad spasilačkih 

službi, posebice vatrogasaca koji su 

dokazali da su snaga koja se može trenutno 

pokrenuti. Upravo je zato zaštita od 

požara bila tema drugog dana stručnog 

skupa. 

Vatrogasna zajednica Istarske županije 

organizirala je Dane zaštite i spašavanja s 

ciljem približavanja rada svih spasilačkih 

službi najširem građanstvu, a posebno 

onim najmlađima. 

Brojne vatrogasne vježbe koje su ovaj 

mjesec izvedene, bilo u tunelu, skladištu 

kemikalija ili zaštićenom kulturnom 

dobru, još su jednom svjedočile o spremnosti 

vatrogasaca na sve izazove koji se 

pred njih nameću. 

U Rijeci je održan sastanak Koordinacije 

sindikata koji je ponovno u centar stavio 

važnost zajedničke suradnje svih karika u 

vatrogastvu kao jedinog načina nalaženja 

rješenja pojedinih problema. 

Spomenimo i vukovarske vatrogasce za 

koje je mjesec studeni najtužniji mjesec 

u godini. Njihova uloga u posljednjim 

danima Vukovara prije okupacije bila je 

značajna, ali oni, na žalost, još za to nisu 

dobili potvrdu. Nadajmo se da će gradske 

vlasti Vukovara to prepoznati i uskoro 

promijeniti. 

SADRŽAJ 

aktualnosti 

10 Međunarodni stručni 

skup u Osijeku 

5 Sastanak Koordinacije 

sindikata 

struka i praksa 

33 Psihologija tjelovježbe 

u vatrogastvu 

43 Održavanje osobne 

zaštitne opreme 

kolumna 

2 Dodjela pozivnog broja 

193 

intervju 

52 Vatrogasac posebnog 

kova - Joško Vidas 

reportaža 

63 Puhački orkestar 

DVD-a Lobor 

Nina Francetić 

1

aktualnosti 

U Osijeku održana Međunarodna konferencija o nuklearnoj sigurnosti 

POVEĆANJE SPREMNOSTI SUSTAVA 

U sklopu realizacije projekta 

Dravis 2, sufinanciranog 

sredstvima IPA programa 

prekogranične suradnje Mađarska-Hrvatska 

2007-2013, 

Osječko-baranjska županija, u 

suradnji s Upravom za upravljanje 

u katastrofama mađarske 

županije Somogy, organizirala 

je u Velikoj vijećnici Osječkobaranjske 

županije u Osijeku 

međunarodnu konferenciju pod 

nazivom „Nuklearna sigurnost 

u Osječko-baranjskoj županiji”. 

U projektu Dravis 2, pored već 

spomenutih institucija, sudjeluju i 

Koprivničko- križevačka županija 

te Razvojna agencija Podravine i 

Prigorja, Uprava za upravljanje katastrofama 

županije Baranya i Nacionalno 

udruženje za signalizaciju 

i komunikacije RSOE iz Mađarske. 

Kroz Dravis 2 omogućit će se suradnja 

kod uzbunjivanja u slučaju opasnosti, 

zajedničke terenske vježbe te 

izrade studija o sprječavanju šumskih 

požara i studije o pripravnosti 

za nuklearnu nesreću na području 

Osječko-baranjske županije. Izradu 

studije preuzeo je Ekonet iz Zagreba, 

a ovo će biti prva studija takve vrste u 

Hrvatskoj. U njoj će biti procijenjen 

rizik od nastanka nuklearnih nesreća 

u nuklearnim postrojenjima na širem 

području s posebnim naglaskom na 

eventualne posljedice od različitih 

vrsta nesreća u nuklearnoj elektrani 

Pakš u Republici Mađarskoj. 

Ciljevi konferencije su predstavljanje 

sustava upravljanja, prevencije 

i odgovora na potencijalne 

nuklearne opasnosti u Mađarskoj i 

Hrvatskoj, primarno na području 

Osječko-baranjske županije. Nadalje 

predstavljena je Studija o pripravnosti 

za nuklearnu nesreću na 

području Osječko-baranjske županije, 

Sustava nuklearne sigurnosti 

i Sustava ranog upozoravanja na 

nuklearnu katastrofu u Hrvatskoj. 

Na konferenciji je sudjelovao velik 

broj predstavnika jedinica lokalne 

samouprave s područja Osječko-baranjske 

županije, predstavnika vodećih 

gospodarskih subjekata regije, 

javnih ustanova u zdravstvenih i odgojno 

– obrazovnih institucija, žurnih 

službi iz područja zaštite i spašavanja, 

nevladinih udruga iz područja 

zaštite okoliša te predstavnici medija. 

Međunarodni karakter konferenciji 

su dali predstavnici relevantnih 

institucija iz Republike Mađarske. 

Tematski okvir konferencije temelji 

se na načelu supsidijarnosti po kojemu 

su poslovi zaštite i spašavanja i 

odgovornost za pripravnost za katastrofe 

podijeljeni između institucija 

države te lokalne i regionalne samouprave. 

Konferenciju je otvorio 

Željko Kraljičak, zamjenik župana 

Osječko-baranjske županije i predstavnik 

nositelja projekta iz Republike 

Mađarske. 

O sustavu upravljanja, prevenciji i 

odgovoru na potencijalnu nuklearnu 

katastrofu u Mađarskoj govorio je 

Gabor Domjan, mađarski vatrogasni 

zapovjednik, dok su o pripravnosti 

za slučaj nuklearne nesreće u 

Republici Hrvatskoj izlagali Nera 

Belamarić, predstavnica Državnog 

zavoda za zaštitu od zračenja i Ivo 

Valčić, predstavnik Državnog zavoda 

za nuklearnu sigurnost. Na 

Konferenciji je nadalje predstavljena 

Studija o procjeni nuklearne 

opasnosti za Osječko-baranjsku županiju 

i odgovor na nuklearnu katastrofu 

u županiji o čemu je izlagao 

Davor Šinka,predstavnik izrađivača 

Studije tvrtke Enconet Zagreb. 

Ivan Domaćinović,stručnjak iz područja 

zaštite i spašavanja i zaštite 

okoliša Zavoda za unapređivanje 

sigurnosti Osijek, govorio je o pripremljenosti 

lokalne i regionalne samouprave 

na nuklearna i radiološka 

ugrožavanja kao i o mjerama i aktivnostima 

na lokalnoj i regionalnoj 

razini u provedbi zaštite i spašavanja 

kod nuklearnih i radioloških opasnosti. 

O pripravnosti županijskih 

vatrogasnih postrojbi za intervencije 

pri nuklearnim katastrofama izlagao 

je Berislav Hengl, pročelnik Vatrogasne 

zajednice Osječko-baranjske 

županije. 

Kroz izlaganja stručnjaka vidjelo se 

da Hrvatska ima zakone i propise 

koji uređuju područje nuklearne sigurnosti. 

Iako na teritoriju RH nema 

niti jednog postrojenja koje za svoj 

pogon koristi nuklearnu sirovinu, u 

našem najbližem okruženju nalazi 

se 5 nuklearnih elektrana: Slovenija-Krško, 

Mađarska-Pakš, dvije 

nuklearke u Rumunjskoj i Bugarskoj, 

a ne smijemo zaboraviti 

podatak da susjedna Srbija, 

u partnerstvu s Bugarskom, namjerava 

do 2013.godine izgraditi 

vlastitu nuklearnu elektranu 

na Dunavu. Posebno je istaknuto 

da je potrebno raditi više na 

edukaciji i pripremljenosti šire 

zajednice kao i samog sustava 

odgovora na nuklearnu nesreću, 

a uz procjene i planove koji se 

donose potrebno je dodatno operativno 

pripremiti, opremiti i obučiti 

operativne snage čime će se povećati 

spremnost i učinkovitost cjelokupnog 

sustava. 

Tekst i foto: Berislav Hengl 

4 

Vatrogasni vjesnik 

studeni 2010.

aktualnosti 

IV. SAVJETOVANJE VATROGASNE ZAJEDNICE ZDRAVSTVA HRVATSKE 

POTICAJ RADA VATROGASACA 

U organizaciji Vatrogasne zajednice zdravstva Hrvatske, 

te pod pokroviteljstvom Hrvatske vatrogasne zajednice 

održano je u hotelu „Medena“ u Trogiru od 22. do 24.rujn 

peto po redu savjetovanje na temu vatrogasne preventive, 

zaštite od požara, te zaštite na radu u zdravstvenim ustanovama. 

Na savjetovanju je sudjelovalo 52 hrvatska stručnjaka iz 

zaštite od požara i zaštite na radu iz hrvatskih zdravstvenih 

ustanova. 

Savjetovanje je započelo stručnim posjetom Kliničkom 

bolničkom centru Split dana 22.09., a sastojalo se od 

upoznavanja s provedbom, sustavima, mjerama zaštite 

od požara i zaštite na radu, građevinskim vatrogasnim 

mjerama, planovima zaštite od požara i planom evakuacije, 

organizacijom rada medicinskih službi, zbrinjavanjem 

medicinskog otpada, te obilaskom medicinskih službi, 

glavne kuhinje i tehničke službe. Navedeni stručni posjet 

KBC-u Split omogućilo je vodstvo centra na čelu 

s ravnateljem prof.dr.sc. Dujomirom Marasovićem, 

pomoćnicom ravnatelja Marijom Županović, VMS-om 

te službom za zaštitu na radu i zaštitu 

od požara u sastavu Borisa Šuškovića, 

Ljube Adamovića, Vladoe Jankovića i 

Ankice Milošević. 

Nakon uvodnog upoznavanja o tome 

kako se zaštita od požara i zaštita na 

radu provodi u praksi, dana 23.09. 

savjetovanje je nastavljeno u hotelu 

„Medena“ u Trogiru koje je svečano 

A. Sanader 

otvorio predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice 

mr. Ante Sanader. Prilikom svog obraćanja, gospodin 

Sanader je istaknuo da je Vatrogasna zajednica zdravstva 

Hrvatske još jedina granska organizacija koja je opstala 

od zajednica dobrovoljnih vatrogasaca u gospodarstvu što 

je zapravo posljedica dugogodišnjeg rada i angažmana 

vodstva ove Zajednice. 

Predavači koji su slijedili, a koji 

su iznijeli iskustva provedbe 

zakonske legislative iz zaštite 

od požara i zaštite na radu u 

zdravstvenim ustanovama, 

bili su dr.med.Mladen Kratofil 

(tema: Zašto nam je neophodan 

novi Pravilnik o pružanju 

prve pomoći), mr.sig.Ivan Šunić 

(tema: Sustav za dojavu požaravatrodojava), 

prof. Marinko 

Džepina (Tema: Iskustva u 

B. Kosar 

radu i provođenju protupožarne preventive u zdravstvenim 

ustanovama i protupožarni uređaji), mr.sc.Milica 

Šegović,dipl.ing.kem.teh. (Tema: Statistika nedostataka i 

procjena opasnosti radnih mjesta za računalom), Željko 

Benković,dipl.ing. (Tema: Sigurnost pri radu za zdravstvene 

radnike u zdravstvu, te sigurnost pacijenata za vrijeme 

boravka na liječenju u zdravstvenim ustanovama). 

Savjetovanje je završilo raspravom po temama savjetovanja 

uz opću ocjenu kako je ovo savjetovanje važan 

poticaj za daljnji rad vatrogasaca. 

Tekst: Željko Benković, dipl.ing 

Foto: Krešimir Svažić 

I drugi 

SASTANAK 

put po redu 

KOORDINACIJE 

održani su u organizaciji 

SINDIKATA 

Vatrogasne okolnostima. 

zajednice Istarske županije od 3. do 5. studenog 2010. u 

Puli Dani zaštite i spašavanja NUŽNO Istarske županije. PROŠIRENJE Svečanom otvorenju SURADNJE 

Dana zaštite i spašavanja nazočili 

su, između ostalog, predsjednik HVZ-a mr. Ante Sanader 

Koncepcijski U prostorima se JVP-a željelo Rijeke odstupiti održan od klasične Na sastanku izložbe su nazočili i načelnik i povjerenici 

sindikata Tako su se iz javnih 2 HVZ-a postrojbi i Šibe- 

saborski zastupnik ma državne Dino vlasti Kozlevac, kao i tijelima te pred- 

mr. Željko promjena Popović, zamjenik i rješenja predsjednika institucija- 

što je 12. je organizatoru studenog sastanak u potpunosti Koordinacije 

sindikata neprekidno profesionalnih smjenjivale različite vatro- 

spasilačke nik i Zadar službe koji su pokazali stavnici spasilačkih zainte- 

službi lokalne i svih uprave općina i samouprave; i gradova Istar- 

uspjelo. 

dana 

(najvećim gasaca Hrvatske. dijelom Na naravno sastanku vatrogasci) su resiranost u prikazivanju za rad Koordinacije ske županije, i dali te posjetitelji • informiranje iz ostalih dijelova šire javnosti Republike o 

svojih prisustvovali operativni povjerenici sposobnosti. sindikata Na izložbenom podršku dijelu svakom u naporu Hrvatske, uloženom Slovenije u i Italije. svom radu i stavovima, kao i o 

okviru koji zastupaju Škole za vatrogasce turizam, ugostiteljstvo u sindikatima 

Javnih je vatrogasnih 15-ak proizvođača postrojbi: i trgovaca gasaca spasilačke u RH. Dino Kozlevac, zapovjednik dinacije, Vatrogasne putem medija zajednice i sred- 

Is- 

i trgovinu borbi za na prava Stoji profesionalnih vatro- 

radu i stavovima članica Koor- 

sudjelovalo 

opreme Rijeka, i Opatija, tehnike iz Crikvenica, Hrvatske, Krk, Slovenije i Italije, a na tarske županije, u pozdravnim stava javnog je riječima priopćavanja. na otvaranju 

dodatnih Zagreb, Pula, desetak Umag, izložbenih Rovinj, prostora Pazin, predstavljale Na sastanku su su se uz ostalo istaknuo i usklađena 

Hrvatska i dogovorena vatro- 

osnovna Istarskoj stajališta županiji, što su cilju potvrdili promicanja i ostali i govornici. unaprjeđenja 

visoku razinu • suradnja koordinacije sa svim spasilačkih subjektima službi u u 

različite Buzet, Labin, spasilačke Poreč, organizacije, Split, Ivanić pa tako i 

gasna Grad, zajednica. Slavonski Brod. U Koordinaciju 

je uključen i povjerenik iz Sin- 

• Rad Koordinacije Na zasniva kraju je se dana visoka • ocjena međusobna koncepcije razmjena i provedbe iskusta- 

svih 

Koordinacije: 

struke 

Organizatori dikata vatrogasaca su si kao Varaždin osnovni koji cilj je zacrtali međusobnoj upoznavanje 

taj mlađih dan bio naraštaja opravdano s potrebama spriječen. i mogućnostima informacija službi unapređivanje zaštite i spašavanja sta- 

Istarske članica županije prerasti u tradicio- 

razmjeni planiranih podataka, aktivnosti, uz va najavu, i međusobna da će organizacija pomoć između Dana 

zaštite i spašavanja koje su u svakom trenutku nja pripravne u vatrogastvu, nalne predlaganjem aktivnosti VZŽ Istarske. 

učiniti sve da pomognu građanstvu u svim mogućim 

studeni 2010. Vatrogasni vjesnik 5

aktualnosti 

Odluke koje se osobito tiču radnopravnog 

statusa vatrogasaca u RH i 

prijedloge za izmjene i dopune pojedinih 

zakonskih akata iz domene 

vatrogastva, Koordinacija donosi 

konsenzusom svih prisutnih 

članova, uz uvjet prisustva 

natpolovične veličine. 

Koordinacija nema imovinu, 

račun niti članarinu. Troškove 

rada Koordinacije snose članice 

solidarno, sukladno broju 

članova u svojim matičnim organizacijama. 

Troškove održavanja sjednica i troškove 

proizašle iz njih snosi svaki 

član za sebe. Na sastanku je potvrđeno 

da Koordinacija broji oko 900 

članova što je velik broj profesionalnih 

vatrogasaca s obzirom da nas u 

Hrvatskoj ima oko 2200. Zaključeno 

je da je to snaga koju treba znati 

iskoristiti u pravom smjeru i da je 

potrebno što više sindikata uključiti 

u rad Koordinacije. Za glavnog Koordinatora 

jednoglasno je potvrđen 

Emilio Radošević, predsjednik Sindikata 

Vatrogasaca Rijeka, dok su 

zamjenici Koordinatora Ivan Stakić 

iz Sindikata vatrogasaca Zagreba i 

Duško Dumičić iz Sindikata vatrogasaca 

Splita. Dodano je i to kako 

je neophodno uspostaviti zajedničku 

suradnju sa svim interesnim stranama 

u hrvatskom vatrogastvu, ali se 

striktno držati smjernica za poboljšanje 

radnopravnog statusa vatrogasaca, 

a zanemariti sve one koji u 

svemu vide vlastite interese i koji 

ne biraju sredstva da dođu do svojih 

ciljeva. Zaključeno je i to da je, nažalost 

u proteklom vremenu, najviše 

vremena utrošeno na promicanje 

vlastitih ideja i ciljeva pojedinaca. 

Uzeto je u obzir i da su različitosti 

u pojedinim postrojbama, lokalnim 

jedinicama i županijama velike, da 

postoje određeni problemi u financiranju 

postrojbi kao i problemi 

unutar samih u odnosima 

poslodavac-sindikat-JLS, ali 

isto tako treba uz međusobnu 

suradnju, podršku, razmjenu 

informacija i iskustava naći 

rješenje pojedinih problema. 

Isto tako u proteklom razdoblju 

kao predstavnici vatrogasaca 

predstavljale su se strane 

koje su zastupale samo jedan 

dio vatrogasaca, tako da je djelovanje 

Koordinacije jednostavno 

neizostavno u smislu predstavljanja 

velikog ( ako ne i većinskog ) broj 

vatrogasaca. 

Na kraju su pozvani svi sindikati, 

sve udruge unutar vatrogasnih postrojbi 

da se jave članovima Koordinacije 

kako bi se suradnja proširila 

jer problema je puno, a njihovo rješavanje 

zahtjeva složnost. 

Tekst: Emilio Radošević 

2.DANI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA ISTARSKE 

ŽUPANIJE 

I drugi put po redu održani su u organizaciji Vatrogasne 

zajednice Istarske županije od 3. do 5. studenog 2010. u 

Puli Dani zaštite i spašavanja Istarske županije. 

Starčević, Kozlevac, Grubišić, Sanader, Popović, 

Glavina, Karlović 

Koncepcijski se željelo odstupiti od klasične izložbe 

što je organizatoru u potpunosti uspjelo. Tako su se 2 

dana neprekidno smjenjivale različite spasilačke službe 

(najvećim dijelom naravno vatrogasci) u prikazivanju 

svojih operativni sposobnosti. Na izložbenom dijelu u 

okviru Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu na Stoji 

sudjelovalo je 15-ak proizvođača i trgovaca spasilačke 

opreme i tehnike iz Hrvatske, Slovenije i Italije, a na dodatnih 

desetak izložbenih prostora predstavljale su se različite spasilačke organizacije, pa tako i Hrvatska vatrogasna 

zajednica.Organizatori su si kao osnovni cilj zacrtali upoznavanje mlađih naraštaja s potrebama i mogućnostima službi 

zaštite i spašavanja koje su u svakom trenutku pripravne učiniti sve da pomognu građanstvu u svim mogućim okolnostima. 

Svečanom otvorenju Dana zaštite i spašavanja nazočili su, između ostalog, predsjednik HVZ-a mr. Ante Sanader 

i načelnik mr. Željko Popović, zamjenik predsjednika HVZ-a i saborski zastupnik Dino Kozlevac, te predstavnici 

spasilačkih službi i svih općina i gradova Istarske županije, te posjetitelji iz ostalih dijelova Republike Hrvatske, Slovenije 

i Italije. 

Dino Kozlevac, zapovjednik Vatrogasne zajednice Istarske županije, u pozdravnim je riječima na otvaranju istaknuo 

visoku razinu koordinacije spasilačkih službi u Istarskoj županiji, što su potvrdili i ostali govornici. 

Tekst: mr. Mario Starčević, dipl.ing. 

Foto: Darko Piškor 

6 



aktualnosti 

Novosti sa specijaliziranog sajma u Austriji 

„Retter 2010“ 

Sajam Retter održao se od 1. do 3. 

listopada u Welsu (Austrija) po peti 

puta i potvrdio svoju poziciju jednog 

od najvažnijih sajmova za sigurnost i 

zaštitu i spašavanje u regiji. Sajam je 

namijenjen hitnim službama, volonterskim 

udrugama, profesionalnom 

osoblju i stručnim i znanstvenim 

krugovima koje djeluju u sustavu 

hitnih službi. Na oko 15.000 četvornih 

metara više od 150 izlagača iz cijele 

Europe predstavilo je najnovije 

proizvode iz područja vatrogastva, 

spašavanja i sigurnosne i zaštitne 

opreme kao i alarmnih sustava. Uz 

brojne proizvode izloženo je više od 

80 vozila hitnih službi, a posebno 

je bila zanimljiva povijesna izložba 

“Zaštita od požara” koja je na impresivan 

način prikazala razvoj vatrogasne 

tehnologije i opreme kroz 

povijest. 

„Retter“ s jedne strane predstavlja 

konvencionalni sajam za predstavljanje 

proizvoda, a s druge strane to 

je mjesto na kojem austrijske hitne 

službe predstavljaju svoje aktivnosti 

i značaj. Uz hitnu pomoć, crveni 

križ i vatrogastvo te druge volonterske 

udruge, predstavljena je i uloga 

vojske u poplavama i vremenskim 

nepogodama. 

Ovogodišnja tema bila je zaštita od 

katastrofa, a uz predavanja, u izložbenom 

vanjskom prostoru mogla su 

se vidjeti specijalna vozila posebnih 

namjena kao i druga sofisticirana 

spasilačka tehnologija. Osim vatrogasaca 

iz svih krajeva Austrije, posjetitelji 

su došli iz susjedne Bavarske, 

Češke Republike, ali i Hrvatske 

što pokazuje da je sajam regionalnog 

karaktera. Po drugi put, proizvođač 

zaštitne opreme Texport pripremio 

je poligon za demonstracije njihove 

opreme u realnim uvjetima, a potencijalni 

korisnici mogli su se osobno 

uvjeriti kolika je važnost dobre zaštitne 

opreme za vatrogasce. 

Posjetitelji su uživo mogli prisustvovati 

radu sa psima tragačima, a 

atraktivna je bila i vježba spašavanja 

izvedena s helikopterom Christophorus 

10 Austrijskog 

auto-kluba 

(ÖAMTC). 

Proizvođač 

zaštitne 

opreme 

Dräger 

prezentirao je novine iz svog proizvodnog 

programa koje su privukle 

pozornost i hrvatskih vatrogasaca : 

toplinska kamera UCF 6000 i UCF 

7000 za atex 1 zonu (područja gdje 

postoji opasnost od eksplozije), s 

robusnim kućištem koji omogućava 

vrlo jednostavno rukovanje uz IP66 

i IP67 zaštitu i 4-satnu autonomiju, 

rezolucije 1690x120 pixela s jasnom 

slikom i mogućnošću snimanja na 

vlastitu memoriju (video u trajanju 

2 sata). Kamera radi u 

tri moda koje korisnik 

bira ovisno o situaciji 

: gašenje požara, 

pretraga i spašavanje 

te termalne pretrage 

žarišta. Prezentirana 

je i nova osam-litarska 

kompozitna boca 

„Dräger 8L 300 bar“, 

koja je idealna za 

profesionalnu uporabu zbog svoje 

težine (5,5 kg), veličine i troškova 

nabave i održavanja. Boca osigurava 

autonomiju 30 minuta uz potrošnju 

od 50 litara u minuti i kompatibilna 

je s postojećim Dräger armaturama, 

a dobro je i to što je predviđeni rok 

uporabe boce 30 godina. Uz ovo, 

Dräger je ponudio i nove, lakše, ergonomski 

oblikovane okvire za dišne 

aparate PSS 3000 koji imaju crijeva 

integrirana u sam okvir čime se 

postiže veći stupanj sigurnosti rada u 

zatvorenim prostorima. 

Na kraju, trodnevni sajam u Welsu 

ostavio je dobar dojam kod posjetitelja, 

a nama je posebno interesantan 

zbog svoje relativne blizine Hrvatskoj 

te sadržaja sajma jer se radi o 

tehnologiji koja je u uporabi i kod 

nas. 

Tekst i foto: Berislav Hengl 

Demonstracijsko vozilo Vatroprometa u Fažani 

Riječka poslovnica Vatroprometa, u suradnji s Područnom 

vatrogasnom zajednicom Pula, upriličila je prezentaciju 

dijela proizvodnog i prodajnog programa (1.listopada 

2010.) u Kampu Vatrogasne mladeži u Fažani. 

Prezentacija se sastojala iz dva dijela; u prvom je voditelj 

prodaje Edo Latović predstavio malo vatrogasno navalno 

vozilo - mazdu BT-5 s ugrađenim modulom visokog tlaka. 

Riječ je o vozilu s duplom kabinom, 4 vrata, 5 sjedala, 

pogonskim agregatom turbo diesel zapremine 2500 ccm³, 

snagom 143 KS, pogonom 4x4, s dodatnom blokadom 

diferencijala. 

Vozilo raspolaže sa sljedećom opremom: Oertzen 

HDL 250 visoko tlačnim uređajem za gašenje požara 

s vitlom dužine 60 m, spremnikom vode zapremine 

300 litara, spremnikom za pjenu te sa cijevi za ispumpavanje 

vode. Vozilo je veoma pogodno za gašenje 

šumskih požara, ali i brze tehničke intervencije, malih 

je dimenzija te brzo 

i relativno velike nosivosti 

oko 1175 kg. 

Zbog malih dimenzija 

pogodno je i za uske 

gradske sredine za početni 

prvi udar, gdje je 

praktično nedostupan pristup i prolaz velikim klasičnim 

vatrogasnim vozilima. 

U drugom dijelu prezentacije sudionici su imali 

priliku upoznati osobnu opremu za zaštitu vatrogasaca i 

to za šumske požare, odnosno požare otvorenog prostora. 

Sukladno novim normama, predstavljeno je dvodijelno 

odijelo i kombinezon za šumske požare, nove kacige i 

cipele te još nekoliko intervencijskih odijela. 

Tekst i foto:Asim Čabaravdić 


aktualnosti 

SPECIJALNO VATROGASNO VOZILO MVF-5 

Dana 12. listopada 2010. godine u organizaciji tvrtke DOK- 

ING iz Zagreba, na prostoru vatrogasnog poligona Javne vatrogasne 

postrojbe Ivanić Grada provedeno je terensko ispitivanje 

robotiziranog vatrogasnog vozila MVF-5. Ovim terenskim 

ispitivanjem tvrtka DOK- ING zapravo je predstavila vatrogasnoj 

struci, a također i hrvatskoj javnosti tehničke i taktičke 

mogućnosti navedenog vozila. 

MVF-5 je jedinstveno, daljinski upravljano, specijalno vatrogasno 

vozilo za gašenje požara koje je razvijeno upravo 

za ona područja koja za vatrogasce predstavljaju poseban 

rizik i koja su im nepristupačna. Na taj se način vatrogascima 

omogućuje izvršenje taktičkih zadataka u najizazovnijim 

i najopasnijim situacijama. MVF-5 je treći proizvod 

predstavljen od 

strane tvrtke DOK- 

ING i dizajniran 

je na osnovi 

istraživanja koja 

su provedena 

na dosadašnjim 

proizvodima 

proizašlima iz te 

tvrtke. Specijalno 

vatrogasno vozilo 

Specijalno vatrogasno vozilo 

MVF-5 je visoko sofisticiran robotski sistem usklađen 

s posljednjom vatrogasnom tehnologijom tako da 

korisnicima omogućuje gašenje požara uz minimalne 

potrebne ljudske resurse. 

Vozilo ima gusjeničarski pogon tako da mu je omogućeno 

kretanje čak i po najtežim terenima. Da bi imalo potpunu 

zaštitu od svih mogućih utjecaja i djelovanja u prostoru 

u kojem se nalazi, odnosno u kojem ono taktički djeluje, 

oklopljeno je pancirnim čelikom. Takav način zaštite osigurava 

djelovanje i u područjima gdje postoji opasnost od 

eksplozija i propucavanja. Maksimalna brzina kretanja je 

do 12 km/h. Vozilo može djelovati na svim terenima te 

savladavati uzdužne nagibe do 35° i poprečne nagibe do 

30°. Na nadogradnji ugrađena je svjetlosna signalizacija 

koja vozilu omogućuje davanje rasvjete za potrebe praćenja 

njegova taktičkog djelovanja u uvjetima smanjenje 

vidljivosti te signalizacija koja spada u interventnu svjetlosnu 

signalizaciju. 

Osnovne veličine samog vozila iznose: duljina 3,8 m, širina 

2,18 m, a visina je 1,95 m. Osnovna masa je 8000 kg. 

Veličine vozila zajedno s ugrađenom opremom te ugrađenim 

bacačem vode i pjene iznose: duljina je 5,327 m, 

širina 2,2 m, a visina 2,055 m. Masa vozila s ugrađenom 

opremom i bacačem vode i pjene iznosi 10500 kg, a maksimalna 

udaljenost pri kojoj je moguće njime upravljati 

je do 1500 m. Hidraulički sustav vozila radi pri hidrauličkom 

tlaku od 380 bara, a spremnik hidrauličkog ulja je 

kapaciteta 130 litara. Električni sistem opskrbljuje vozilo 

naponom od 24V. 

Pogon mu je hidrostatički, a to znači da se na njemu uz 

dizel motor kao pogonski motor sa unutarnjim sagorijevanjem 

nalaze multiplikator, hidraulične pumpe i hidromotori 

koji su smješteni u reduktorima gusjenica. Pogonski 

motor je od proizvođača Perkins, tipa 1106DE66TA, 

mase 709 kg. Motor je izveden kao 6 cilindarski, snage 

186 kW i ima okretni moment 450 Nm pri broju okretaja 

od 1400 o/min. Kapacitet spremnika pogonskog goriva 

na vozilu je 120 litara, a potrošnja motora je cca 15 lit/h. 

Vozilom se upravlja pomoću posebne opreme za daljinsko 

upravljanje, a moguće je i praćenje kretanja na posebnom 

ekranu i to onda kada se njime upravlja izvan vidnog 

polja korisnika. Upravljačku jedinicu vozila čini konzola 

na kojoj se nalaze ručice za upravljanje koje omogućuju 

njegovo kretanje 

naprijed, nazad 

te upravljanje prilikom 

skretanja 

u lijevu ili desnu 

stranu. Praćenje 

kretanja vozila na 

posebnom ekranu 

omogućuju 

kamere koje su 

ugrađene na prednjoj 

strani 

Oprema za daljinjsko upravljanje 

vozila. 

Na njemu je ugrađen sustav za gašenje požara vodom i 

pjenom kojim se isto upravlja daljinski. Sustav za gašenje 

požara sastoji se od centrifugalne vatrogasne pumpe s 

vakuum uređajem, mješača vode i pjenila, spremnika za 

vodu, spremnika za pjenilo te bacača vode i pjene. Proizvođač 

centrifugalne vatrogasne pumpe je Ziegler-Giengen, 

a njezin pogon je hidrostatički. 

Na vozilu je ugrađena pumpa oznake CVP 10-2000-1H 

iz kojw je vidljivo da se radi o centrifugalnoj vatrogasnoj 

pumpi normalnog tlaka rada, nazivne visine dobave 

10 bara pri nazivnom volumnom protoku od 2000 lit/min 

koja je izvedena kao jednostupanjska. Spremnik vode 

ugrađen na vozilu je volumena 1800 lit, a spremnik pjenila 

600 lit. Mješač vode i pjenila je automatski, tipa DN100 

ABB, kapaciteta do 3000 lit/min koji ima mogućnost doziranja 

pjenila u iznosima od 3%, 4%, 5% i 6%. Na vozilu 

je ugrađen bacač vode i pjene tip ZW12 protoka 1200 lit/ 

min pri tlaku od 10 bar. Maksimalan domet mlaza vode 

je 55m. Na bacaču je smještena kamera kojom je moguće 

8 



aktualnosti 

praćenje požarišta 

u 

kojem navedeno 

vozilo 

taktički djeluje 

tj. u kojem 

se nabacuje 

sredstvo 

za gašenje. 

Gašenje požara bacačem pjene 

Na stražnjoj strani vozila nalaze se priključci za punjenje 

spremnika za vodu iz vanjske hidrantske mreže, spremnika 

pjenila te ulazni otvor za crpljenje vode iz izvora koji 

je pod atmosferskim tlakom. 

Na vozilu su ugrađene 4 kamere s infracrvenim svijetlom. 

Dvije su smještene na prednjoj strani nadogradnje, jedna 

kod kliješta za primanje i nošenje tereta te jedna na stražnjoj 

strani vozila. Također je na prednjoj strani nadogradnje 

vozila smještena termo kamera koja ima područje 

rada od 0⁰C do 1500 ⁰C. 

Kao što je već bilo i rečeno na prednjoj strani vozila 

nalazi se kombinacija alata-dozerski nož i ‹gipper› (tj. 

kliješta za primanje 

i nošenje tereta). 

Nosivost grippera je 

do 2000 kg, dok se 

pomoću njega može 

gurati predmet mase 

do 6000 kg. Pomoću 

ovog alata specijalno 

vatrogasno vozilo 

može zahvaćati 

Prenošenje osobnog vozila 

razne predmete u svojoj radnoj okolini i prenositi ih ili 

gurati na željeno mjesto. 

Tijekom terenskog ispitivanja nazočnima su bile prikazane 

razne tehničke i operativne mogućnosti vozila. Osim 

postupaka gašenja požara prikazana je i mogućnost ulaska 

vozila u područje zahvačeno požarom te iznošenje 

metalnog spremnika iz tog područja. Nakon toga prikazana 

je i mogućnost zahvaćanja osobnog vozila kliještima 

za prihvaćanje uz njegovo prethodno gašenje. 

Tekst i foto: Igor Župančić 

Prezentacija nove vrste: zaštitna 

odjeća u akciji 

Čak 80 komada osobne zaštitne odjeće na probi! 

Dana 3. i 4. studenog u Ivanić Gradu 

je održana prezentacija osobne 

zaštitne odjeće poznatog austrijskog 

proizvođača TEXPORT. Organizator 

samog seminara bila je tvrtka 

TEXPORT koja je iznajmila prostor 

i instruktore od VP Grad Ivanić-Grada. 

Prezentacija odjeće je bila potpuno 

drukčija od dosad viđenih. Naime, 

tvrtka TEXPORT već godinama održava 

tzv. ACTION DAYSE, gdje svi 

potencijalni kupci i ostali zainteresirani 

mogu isprobati zaštitnu odjeću 

u uvjetima najbližim stvarnim intervencijama, 

odnosno u Simulatorima 

plamenih udara (SPU). Zanimljivo 

je da je ovo prvi put da se ACTION 

DAYSI održavaju IZvan Njemačke 

ili Austrije, čime je SPU Hrvatska jasno 

stavljena u ravnopravan položaj 

s ostalim trening centrima u Europi. 

Seminaru su prisutvovala 82 

sudionika iz sljedećih postrojbi: JVP 

Zagreb, Rijeka, Makarska, Dubrovački 

vatrogasci, Split, Ilok, Garešnica, 

Beli Manastir, Koprivnica, Ivanić-Grad, 

Osijek, Varaždin, Čakovec, 

Križevci, Čazma, Šibenik, Krapina, 

Đurđevac, Karlovac, Vatrogasna 

zajednica Zagrebačke županije, Vatrogasna 

zajednica Splitsko-dalmatinske 

županije, Vatrogasna zajednica 

Primorsko-goranske županije, 

DVD Jastrebarsko, DVD Sinj, DVD 

Makarska, DVD Pakrac, DVD Đurđenovac, 

PVP u gospodarstvu PIK 

Vrbovec, Autocesta Rijeka-Zagreb, 

Sinaco Rijeka, HAC i Brodosplit. 

Seminaru su prisustvovali i kolege iz 

mađarske industrijske postrojbe FER 

koji posjeduju i veliki internacionalni 

trening centar (www.fer.hu/en) 

Prezentacija je počela 

obraćanjem domaćina i najavom 

dana, a nastavila se kratkim 

predavanjima o SPU: 

1.“Obuka u SPU-dosadašnji rezultati” 

(Siniša Jembrih, JVP ZG) 

2.“Plan razvoja obuke u SPU” (Tihomir 

Varga, VZ Zagrebačke županije) 

Nakon toga je slijedilo predavanje 

stručnjaka Instituta za medicinska 

istraživanja iz Zagreba koji su 

prezentirali rezultate provedenih 

medicinskih istraživanja, a tiču se 

izloženosti stresu i utjecaju visokih 

temperatura na vatrogasce. Iza 

ovog zanimljivog predavanja stoji 

cijeli niz medicinskih stručnjaka 

koji rade istraživanja o navedenoj 

temi iz čega će izići određeni broj 

stručnih članaka koji će zasigurno 

pridonijeti argumentiranoj raspravi 

o beneficiranom radnom 

stažu profesionalnih vatrogasaca. 

Naravno, i sama tvrtka TEXPORT 

predstavila se paletom svojih proizvoda, 

posebno onima koja su se 

isprobavala ili testirala: 

1. FIRE BREAKER ACTION sa 

Goretex Airlock membranom 

2. FIRE ACTION MATRIX sa 

Goretex Airlock membranom 

3. FIRE BREAKER ACTION sa 


aktualnosti 

patentiranm X-TREME sustavom 

4. FIRE ACTION MATRIX sa patentiranm 

X-TREME sustavom 

5. FIRE ACTION MATRIX sa patentiranim 

X-TREME LIGHT sustavom 

Posebno zanimanje izazvala su, naravno, 

“žuta” PBI odijela. Proizvođač 

je još jednom naglasio da nije 

samo boja u pitanju, već da se radi 

o potpuno drukčijem materijalu s 

boljim svojstvima otpornosti na toplinu 

i uništavanje. Iako su takva 

odijela potekla iz SAD-a, većina 

postrojbi u Europi se pri kupnji novih 

odijela odlučuje upravo za njih. 

Tako je npr. cijela susjedna Slovenija 

(profesionalne postrojbe) prešla 

na PBI, a i većina austrijskih i 

njemačkih vatrogasnih postrojbi. 

S obzirom na trend i razvoj obuke za 

radove na visini, i odijela za takve radove 

(TEXPORT Höhenretter) našle 

su svoje potencijalne kupce. Manje 

je poznato da i svi hrvatski policajci 

koriste izvrsne vatrogasne jakne od 

TEXPORTA i to od Windstopper/ 

SoftShel materijala sa GORE TEX 

membranom, tako da je i za taj segment 

pokazan interes. 

Prvi puta u novoj vrsti 

simulatora 

Nakon prezentacija krenulo se i na 

praktični rad koji je počeo radom s 

mlaznicama, a nastavio se s ulascima 

u simulatore i to po prvi put u 

simulatore otvorenog tipa. Takav 

simulator potpuno je drukčiji od 

dosadašnjih u RH, a na njemu će se 

odvijati naprednija obuka za uvježbavanje 

unutarnje navale u SPU za 

koju su prijave već počele na e-mail: 

flashover.simulator@gmail.com 

Polaznici su nakon završetka ispunjavali 

anketu kojom su ocjenjivali 

kvalitetu odjeće. Također su mogli 

dati osobne komentare na zaštitnu 

odjeću, a što je najvažnije usporediti 

ju s osobnom zaštitnom odjećom 

koju sada koriste. Rezultate ankete 

i povratne informacije od polaznika 

seminara proizvođač koristi za poboljšanje 

proizvoda i izradu još kvalitetnije 

osobne zaštitne opreme. 

Tekst:SPU Hrvatska 

Foto: Siniša Jembrih 

Osijek domaćin Međunarodnog stručnog skupa 

“BITNO JE STALNO USAVRŠAVANJE 

I OSPOSOBLJAVANJE” 

Dana 9. i 10. studenog u Osijeku je, pod organizacijom Hrvatske 

vatrogasne zajednice i Vatrogasne zajednice Osječko-Baranjske 

županije, održan Međunarodni stručni skup. 

Prije otvaranja samog skupa nazočne 

su pozdravili načelnik Hrvatske vatrogasne 

zajednice, Željko Popović 

i predsjednik Vatrogasne zajednice 

Osječko–baranjske županije Franjo 

Bartolić. Zahvalili su svima na organizaciji 

i sudjelovanju na ovom seminaru 

te zaželjeli ugodan boravak. 

Zamjenik župana Osječko-baranjske 

županije i načelnik Stožera zaištite i 

spašavanja Željko Kraljičak zahvalio 

je svim vatrogascima koji su sudjelovali 

u lipanjskim poplavama u 

Osječko-baranjskom županiji. 

Predsjednik Hrvatske vatrogasne 

zajednice Ante Sanader zahvalio je 

svim vatrogascima koji su sudjelovali 

u ovogodišnjim sve učestalijim 

intervencijama vezanim uz poplave, 

te svim vatrogascima koji su sudjelovali 

u protupožarnoj sezoni. Predsjednik 

je istaknuo važnost vatrogastva 

posebno u poplavama gdje su 

vatrogasci najveća organizirana snaga 

te naglasio kako je kod vatrogasaca 

veoma 

bitno 

stalno usavršavanje 

i osposobljavanje, 

a i ovaj 

seminar je 

dio toga. Ante Sanader 

Na samom 

seminaru je sudjelovalo oko 150 sudionika 

s predavačima iz Hrvatske i 

Njemačke, a bio je podijeljen u dva 

tematska dana. 

Prvog dana tema je bila „Informacijski 

sustavi kao potpora u obavljanju 

vatrogasne djelatnosti“ gdje su 

predavači predstavili kako moderna 

informacijska tehnologija može pomoći 

vatrogascima u njihovom svakodnevnom 

radu. 

Prvo predavanje stručnog skupa bilo 

je predavanje Darka Piškora iz HVZa 

s temom „Sustav Hrvatske vatrogasne 

zajednice za statističko praćenje 

vatrogasnih intervencija”. Predavač 

je predstavio centraliziran sustav Hrvatske 

vatrogasne zajednice koji će 

na jednom mjestu imati evidenciju 

svih vatrogasnih subjekata, vatrogasaca 

i opreme. 

Cilj je prije 

svega dobiti 

jedinstvenu 

evidenciju 

operativnih 

snaga (ljudi 

i opreme) 

i evidenciju Darko Piškor 

djelovanja tih 

10 



aktualnosti 

snaga što podrazumijeva evedenciju 

i statistiku intervencija. Razvoj sustava 

počeo je analizom trenutnog 

stanja i izradnjom Strategije razvoja 

sustava u suradnji s Fakultetom elektrotehnike, 

strojarstva i brodogranje 

iz Splita. U strategiji su definirani 

koraci izgradnje takvog sustava. 

Prije svega je izrađena dokumentacija 

u kojoj su definirani šifrarnici i 

tipizacije vatrogasnih intervecnija i 

vatrogasnih vozila. U projektnoj dokumentaciji 

je definiran logički tijek 

izvješćivanja u kojem je detaljno definiran 

postupak upisivanja i obrade 

podataka o intervencijama. Predavač 

je ukratko predstavio izgled i funkcioniranje 

aplikacije te prednosti 

koje donosi takav sustav. Objasnio je 

konfiguraciju sustava na kojem radi 

ta aplikacija, te planove za budućnost 

i naknadni razvog aplikacije. 

Sustav je u fazi testiranja, a od 1.siječnja 

2011. planira se korištenje na 

području cijele Hrvatske. 

Druga tema skupa „Sustavi informacijske 

tehnologije u radu vatrogasne 

postrojbe” prezentirao je g. Tihomir 

Varga. U uvodu svog predavanja 

govorio je općenito 

o uvođenju 

IT sustava. 

Kod uvođenja 

tog sustava u 

rad vatrogasnih 

postrojbi primarna 

nije nabava 

oprema, 

a čak ni samo 

programsko rješenje 

samo po 

Tihomir Varga 

sebi, već je ključno pravilno postaviti 

organizacijsku strukturu i radne 

procese te onda na temelju toga načiniti 

aplikaciju i izgraditi ostatak sustava. 

Predstavio je OASIG istraživanje 

koje govori da vrlo veliki broj 

IT projekata propadne i to većinom 

zbog nedostatka jasnih tehničkih i 

logičkih specifikacija. U drugoj dijelu 

svog izlaganja predstavio je jedno 

IT rješenje za vatrogasne postrojbe 

na čijem je razvoju sudjelovao. Sustav 

je predstavio od samih početaka 

i planiranja pa do gotovog kompletnog 

IT sustava za vatrogasne postrojbe. 

Na kraju je zaključio da je 

uvođenje IT sustava u rad vatrogasne 

postrojbe nije nabava opreme, već 

složen proces koji zahtjeva poznavanje 

poslovnih procesa i razumijevanje 

IT sustava kod čijeg je uvođenja 

nužno promatrati poslovni sustav, 

informacijski sustav i ICT uređaje i 

opremu kao međusobno povezanu 

cjelinu. Cjelovita IT rješenja jesu 

zahtjevnija, ali pružaju daleko veće 

mogućnosti u procesima upravljanja 

i odlučivanja, zaključio je Varga. 

Treća prezentacija bila je prezentacija 

modernog sustava za uzbunjivanje 

Hrvoja Terčeka iz tvrtke 

SENTER d.o.o. koji je prezentirao 

njihov sustav „ALARM“. Sustav 

služi za urgentno 

obavješćivanje 

i alarmiranje 

ljudi, 

a osmišljen je 

da služi hitnim 

službama koje 

imaju potrebu 

za brzim, 

jednostavnim 

i pouzdanim Hrvoje Terček 

sustavom za 

uzbunjivanje. U sustavu korisniku 

se daje mogućnost da kreira svoje 

grupe za uzbunjivanje, ali isto tako 

da može uzbunjivati ljude i iz drugih 

organizacija (npr. Zapovjednik VZŽ 

može uzbuniti ljude iz grupe iz pojedinog 

DVD-a). Za korištenje sustava 

korisniku je potreban mobilni uređaj 

ili fiksni telefon s tonskim biranjem. 

Pozivom na broj centrale, odabirom 

grupe i snimanjem govorne poruke 

korisnik pokreće uzbunjivanje. Sustav 

sam vrši pozivanje svih članova 

grupe, koji moraju odgovoriti dali 

dolaze ili ne. Isto tako sustav korisniku 

koji je pokrenuo uzbunjivanje 

javlja koliko pozvanih dolazi, a koliko 

ne. Terček je uživo prezentirao 

rad sustava. Glavne prednosti ovog 

sustava su: maksimalno skraćeno 

vrijeme reakcije, potpuna informacija 

o dolasku članova na intervenciju, 

evidencija intervencija, sve preko 

mobilnog ili fiksnog telefona, pokretanje 

alarma bez obzira na vašu trenutnu 

lokaciju itd. 

Dr. Peter Wagner, viši vatrogasni 

časnik profesionalne vatrogasne postrojbe 

Berlin istaknuo je, da je izrada 

planova zaštite od požara i optimalizacija 

vatrogasnih postrojbi, vozila i 

vatrogasnih postaja vrlo kompleksno 

područje, koje se još uvijek pretežno 

provodi temeljem iskustvenih metoda 

i često bazirano na intuiciji, bez 

jasnih i zornih 

pokazatelja. 

Svrha 

prezentirane 

kompjuterske 

simulacije 

je 

uključenima 

u proces Peter Wagner 

odlučivanja 

(lokalnoj samoupravi, vatrogasnim 

postrojbama i građanima) pružiti 

mogućnost egzaktnog i zornog simuliranja 

različitih varijanti optimalizacije 

vatrogasnog područja. Projekt 

omogućuje trenutno projektiranje 

vatrogasnog sustava uz razmatranje 

različitih početnih postavki sustava. 

Ujedno simulacija predstavlja bazu 

za lakše provođenje preventivnih 

mjera zaštite od požara zbog jednostavnog 

i zornog praćenja vatrogasnog 

sustava po različitim parametrima, 

te uzima u obzir stvarnu mrežu 

cesta i stvarnu brzinu vožnje vatrogasnih 

vozila. U konačnici, kompjuterska 

je simulacija zamišljena kao 

nezaobilazni alat u razmatranju (re) 

organizacije vatrogasnog sustava, uz 

mogućnost procjene optimalnog pozicioniranja, 

opremanja i popunjavanja 

vatrogasnih postrojbi, te praćenje 

statističkih podataka. Simulacija se 

bazira na (promjenjivim) ulaznim 

parametrima kao što su vrijeme dolaska 

na mjesto intervencije, gustoća 

naseljenosti, gustoća vatrogasnih 

intervencija po dijelovima operativnog 

područja, te unaprijed određena 

minimalna razina pomoći. Kao član 

i predstavnik Njemačke zajednice 

za unapređenje zaštite od požara 

(VfDB), Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici 

predlaže pokretanje zajedničkog 

projekta za cijelo područje 

Republike Hrvatske. 

Drugi dan je tema predavanja bila 

Zaštita od poplava. Tema je inspirirana 

ovogodišnjim brojim velikim 

poplavama u skoro svakom dijelu 

Hrvatske. 

Prva tema drugog dana je bila „Obrana 

od poplava u Osječko-baranjskoj 

županiji”, koju su prezentirali troje 

predavača: Ružica Slišković Bartoloti, 

zamjenica načelnika Stožera 

Osječko-baranjske županije, Boris 

Banjan, vatrogasni zapovjednik VZ 

Osječko-baranjske županije i. Berislav 

Hengl pročelnik VZ-a Osječ- 

studeni 2010. Vatrogasni vjesnik 11

aktualnosti 

ko-baranjske županije. Gđa Slišković 

Bartoloti predstavila je sustav 

upravljanja sustavom zaštite i spašavanja 

kod 

obrane od poplava 

u Osječko-baranjskoj 

županiji. Od 

kraja svibnja 

do sredine lipnja 

županija je 

bila izložena Ružica Slišković 

ekstremnim Bartoloti 

oborinama, a 

Osječko-baranjski župan je proglasio 

elementarnu nepogodu u 29 jedinica 

lokalne samouprave. Istaknula 

je da je do ovakvog stanja dovela 

nesretna okolnost spajanja vrlo velikih 

oborina i visoki vodostaji rijeka 

Dunav, Drava i Karašica. Stožer 

je cijelo vrijeme kontinuirano pratio 

situacija na terenu te izrađivao planove 

opskrbe vodom, ali i planove za 

evakuaciju kako je gdje bilo potrebno. 

Izravni troškovi jedinica lokalne 

samouprave procijenjeni su na 5,5 

milijuna kuna. 

Gospodin Hengl je u svojoj prezentaciji 

prije svega predstavio Vatrogasnu 

zajednicu Osječko-baranjske županije 

te napravio uvod u predavanje 

g. Banjana. U predstavljaju VZ prikazao 

je podatke o vatrogasnim postrojbama 

i o pokrivenosti područja 

županije vatrogasnim postrojbama. 

Prema planovima VZ ima cca 1800 

operativnih vatrogasaca u 145 dobrovoljna 

vatrogasna 

društva 

i dvije javne 

vatrogasne postrojbe. 

Istaknuo 

je da rizici 

od poplava 

županiji prijete 

iz dva izvora 

Berislav Hengl 

od dvije velike rijeke Drave i Dunava 

i od lokalnih voda s područja županije. 

Predstavio je grafičke prikaze 

tijeka vodostaja. Naveo je konkretne 

djelatnosti kojima su se vatrogasci 

Osječko-baranjske županije bavili 

tokom tih izvanrednih stanja: spašavanje 

ljudi iz ruševina nastalih uslijed 

klizišta, evakuacija ljudi i imovine 

ugroženih poplavom, ispumpavanje 

vode iz ugroženih objekata, probijanje 

začepljenih kanala, izrada nasipa 

i punjene vreća pijeskom, pripreme 

za skupnu evakuaciju na ugroženim 

područjima, osvjetljavanje i nadzor 

nasipa. Prema statističkim podacima 

od kraja svibnja do početka srpnja na 

intervencijama je sudjelovalo 1864 

vatrogasca iz 80 postrojbi na 1411 

lokaciji uz ukupno trajanje intervencija 

2596 sati. Nakon predavanja 

g Hengla, g. Banjan se osvrnuo na 

ulogu vatrogasnog sustava u obrani 

od poplava. Iznio je dobre strane ali 

i nedostatke. Kao dobre strane ističe 

prije svega angažiranost vatrogasnih 

postrojbi, ali i angažman drugih 

ustanova i tvrtki (DUZS, HV, Stožeri 

zaštite i spašavanja). Kao nedostatke 

je naveo nedostatak 

pripadnika 

civilne 

zaštite 

opće namjene, 

neusklađenost 

različitih 

tvrtki i 

službi, ali i 

nedisciplinu 

Boris Banjam 

stanovništva i zapuštenu kanalsku 

mrežu. Kod vatrogasnog sustava 

prednosti su veliki ljudski potencijali 

i velika motiviranost snaga, no 

nažalost nedostaje opreme i strojeva. 

Uz analizu dobrih strana i nedostataka 

dao je konkretne prijedloge za 

poboljšanje. Prije svega je potrebno 

vatrogasce predvidjeti u državnom 

planu zaštite i spašavanja, potrebno 

je definirati kapacitete za rad u situacijama 

žurnog djelovanja, izraditi 

„katastar kritičnih mjesta“ u vodnim 

slivovima, osigurati dovoljni broj 

stručnih osoba za rukovođenje aktivnostima, 

na terenu organizirati vođenje 

operativnih poslova, primijeniti 

nove tehnologije i opremu. 

Sljedeća tema je bila „Borba s vodenom 

stihijom u Zagrebačkoj 

županiji”koji je predstavio županijski 

zapovjednik VZŽ Zagrebačke Josip 

Novosel. Predavač je iznio detaljnu 

analizu aktivnosti vezanih uz obranu 

od poplava u Zagrebačkoj županiji 

u vremenskom periodu od 18.-23. 

rujna 2010 godine. Zapovjednik je 

kronološki predstavio događaja svakog 

dana od dolaska vodenog vala u 

županiju. Predstavio je akcije koje su 

vatrogasci, operativni stožer i druge 

službe poduzimale tokom tih dana, 

te podatke o broju ljudi i postrojbi 

koje su sudjelovale u obrani od poplava. 

Osvrnuo se i na probleme koji 

su se javljali tokom intervencija, a to 

su: nepostojanje 

vertikale 

zapovijedanja 

i 

svim segmentima 

rada 

operativnog 

stožera, Josip Novosel 

nedefinirana 

uloga vatrogasca, nedovoljna 

saznanja o potrebama za ljudstvom, 

nemogućnost izdavanja mobilizacijskih 

poziva za opravdanje izostanka 

s posla, nedostatak sustava veza, 

iskrivljena slika stvarnog stanja kakvu 

su prikazivali mediji i ostalo. 

Prema statistikama u tim danima 

na intervencijama na području cijele 

županije je sudjelovalo cca 3482 

vatrogasca s oko 52000 odrađenih 

radnih sati sa 198 vatrogasnih vozila 

koja su ostvarila 2406 radnih 

sati. Napravljena je detaljna analiza 

financijskih troškova koja iznosi 

ukupno 4.948.050,00 kn. Zaključak 

svojeg predavanja iznio je da su vatrogasne 

postrojbe pokazale veliku 

nesebičnu pomoć i požrtvovnost, te 

da su uz pomakanja u opremi i drugim 

nedostacima djelovali i učinili 

najbolje što su mogli. Vatrogasci su 

primili brojne zahvale od čelnih ljudi 

jedinica lokalne samouprave, ali i 

župana Zagrebačke županije. 

Sljedećatema je bila „Operativno 

djelovanje vatrogasnih postrojbi 

VZG Velike Gorice tijekom poplave 

u rujnu 2010.” a predstavio ju je 

g. Krešo Hubak. Predavač je u uvodu 

predstavio razmjere elementarne nepogode. 

Poplavom je bilo zahvaćeno 

cca 30 km2 površine, poplavljeno je 

bilo 14 naselja, ugroženo cca 2319 

kuća, poplavljeno cca 700 objekata. 

Dana 18. rujna 2010. u 9:00 sati. počelo 

se s objavljanjem preventivnih 

aktivnosti. Predavač je dao detaljni 

prikaz dan za danom svih aktivnosti 

koje su se 

odvijale 

na terenu 

i u samom 

stožeru 

zaštite i 

spašavanja 

Velike 

Gorice. Krešo Hubak 

Djelova- 

12 



aktualnosti 

nje vatrogasnih postrojbi na području 

VZG Velike Gorice provodilo se 

kroz sljedeće aktivnosti: preventivno 

djelovanje, direktno sudjelovanje 

u utvrđivanju nasipa, evakuacija i 

spašavanje ugroženog stanovništva 

i stoke, opskrba stanovništva i stoke 

pitkom vodom, hranom i lijekovima, 

ispumpavanje vode iz poplavljenih 

stambenih i gospodarskih objekata 

te sanacija terena od utjecaja štetnih 

tekućina. Tijekom devet dana u provođenju 

aktivnosti zaštite i spašavanja 

vatrogasne postrojbe vatrogasne 

zajednice Velike Gorice angažirale 

su: 47 vozila, 23 pumpe, 28 DVDa 

i JVP, 504 vatrogasaca s ukupno 

12.307 radnih sati, izvršena je evakuacija 

244 osoba, 188 ispumpavanja, 

8 intervencija uklanjanja opasnih 

tehnoloških tvari. Gospodin Hubak 

na kraju je svog izlaganja predstavio 

i financijsku analizu intervencija, 

ukupna financijska vrijednost rada 

ljudi i tehnike je 1.257.630,00 kn. Na 

kraju je zaključio da su se vatrogasne 

postrojbe pokazale kako su jednina 

realna snaga, ali i da je u budućnosti 

potrebno uvježbavati rad vatrogasnih 

snaga na obrani od poplave. 

Zvonko Grgec iz Područnog ureda 

Državne uprave za zaštitu i spašavanje 

održao je predavanje na temu: 

„Upravljanje u sustavu zaštite i spašavanja 

u vrijeme poplava”. U uvodu 

svog izlaganja dao je kratki uvid 

o tome tko su nadležni sudionici u 

sustavu upravljanja obranom od poplava, 

te tu naveo Ministarstvo regionalnog 

razvoja, šumskog i vodnog 

gospodarstva 

Hrvatske 

vode, 

DUZS, 

JLS, licencirane 

tvrtke itd., 

no ne i vatrogasce. 

Zvonko Grgec 

Naveo je 

i ukratko objasnio zakonske i planske 

dokumente u sustavu upravljanja 

obranom od poplava (Ustav RH, 

Zakon o zaštiti i spašavanju, Zakon 

o vodama, Državni plan obrane od 

poplava itd.). Grgec je analizirao 

upravljanje kod obrane od poplava 

te naglasio da su u tom upravljaju 

prve Hrvatske vode. DUZS je nositelj 

ovlasti na području zaštite od 

katastrofa i velikih nesreća i izrađuje 

i nadzire provedbu Plana zaštite 

i spašavanja, te aktivira stožere zaštite 

i spašavanja. Grafički je predočio 

protok informacija između Hrvatskih 

voda i DUZS-a. U zadnjem 

dijelu svog predavanja osvrnuo se 

na analizu događaja tokom obrane 

od poplava u Osječko-baranjskoj 

županiji, te istaknuo da su na intervencijama 

sudjelovale operativne 

snage jedinica lokalne i regionalne 

samouprave i operativne snage RH. 

Kao negativne elemente istaknuo je 

neujednačenu pripremljenost JLS, 

neimanje materijalnih rezervi, a kao 

pozitivne elemente solidarnost i dragovoljnost 

i uspješnu improvizaciju 

i inovativnost snaga na terenu. Na 

kraju je iznio svoje prijedloge za poboljšanje 

sustava kao što su izrada 

planskih dokumenata, provođenje 

neplaniranih vježbi u vidu uočavanja 

nedostataka, potrebno je obavezati 

čelnike JLS na obuku i usavršavanje 

u području zaštite i spašavanja. 

Silvio Brezak iz Hrvatskih voda održao 

je predavanje na temu: „ Provedba 

mjera obrane od poplava u 2010. 

godini na vodnom području Drave 

i Dunava”. Na početku je ukratko 

govorio o vodnom području Drave 

i Dunava uz analizu provedbe mjera 

obrane od poplava u Hrvatskoj i povijesni 

pregled poplava u 20 stoljeću 

na rijekama. 

Napomenuo 

je da je veliki 

broj objekata 

u sustavu 

obrane od poplava 

oštećen 

ili uništen u Silvio Brezak 

Domovinskom 

ratu, 

od kojih je dio obnovljen. U danjem 

predavanju teoretski je objasnio pojmove 

koje možemo čuti vezano uz 

poplave (redovna obrana, izvanredna 

obrana itd.). Nadalje se detaljno 

osvrnuo na mjere obrane od poplava 

u 2010.godini na području Drave i 

Dunava. Objasnio je prilike, po vodnim 

slivovima, uslijed kojih je došlo 

do poplava te dao kratki pregled aktivnosti 

koje su obavljali zaposlenici 

Hrvatskih voda. Tijekom poplava izgrađeno 

je približno 8 km privremenih 

nasipa od zemlje i vreća, ugrađeno 

je cca 210.000 vreća s pijeskom,a 

utrošeno približno 3.300 m3 pijeska. 

U svom zaključku izrazio je mišljenje 

da je ulaganje u sustav obrane od 

poplava opravdano posebno u svibnju 

i lipnju 2010. godine. Istaknuo 

je kako zahvaljujući funkcioniranju 

postojećeg sustava hidrotehničkih 

objekata i organizaciji vodnoga gospodarstva, 

te pravodobnim poduzimanjem 

mjera obrane od poplava i 

stručnim pristupom u duhu stoljetne 

tradicije gospodarenja vodama na 

ovim prostorima izbjegnute su ljudske 

žrtve, a štete na stambenim i gospodarskim 

objektima i infrastrukturi 

svedene su na minimum. 

Županijski vatrogasni zapovjednik 

Karsten Neumann, dipl. ing., prezentirao 

je sustav obrane od poplava 

(Wasserwehr) u Republici Njemačkoj 

na primjeru županije saske Švicarske 

(granično područje između 

Njemačke i Češke), koje je u 3 navrata 

od 2002. godine bilo izloženo 

katastrofalnim poplavama rijeke 

Elbe i njenih pritoka. Nadležnost za 

zaštitu od poplava je kod lokalne samouprave, 

koja svoje 

materijalne 

i ljudske 

resurse za 

operativnu 

obranu od Karsten Neumann 

poplava crpi 

uglavnom kod dobrovoljnih vatrogasnih 

društava. Inženjer Neumann 

iznio je niz praktičnih primjera, kako 

vatrogasci djeluju u ugroženim područjima 

(ispravno postavljanje i punjenje 

vreća s pijeskom, postavljanje 

folija, načini ispumpavanja, organizacija 

logističkog i operativnog stožera, 

planovi zamjene ljudstva, te 

praktična iskustva u spašavanju ljudi 

i imovine. 

Na kraju 

stručnog skupa 

načelnik 

HVZ-a mr. 

Željko Popović 

iznio je 

jednoglasan Željko Popović 

zaključak da 

vatrogascima 

u Republici Hrvatskoj za slučaj djelovanja 

u obrani od poplava u odgovarajućim 

zakonima, pravilnicima i 

propisima treba utvrditi jasne nadležnosti 

te osigurati izvore financiranja 

za potrebnu obuku i tehniku. 

Tekst: Mario Starčević, Darko Piškor 


aktualnosti 

Održana 9. sjednica Operativno-tehničkog 

stožera 

Prije sjednice Operativno-tehničkog stožera Hrvatske 

vatrogasne zajednice, koja se 3. studenog 2010. godine 

održala u Zagrebu, tvrtka Aquachem je prezentirala novo 

sredstvo za apsorpciju i otklanjanje naftnih derivata. Švicarski 

proizvođač, kojeg zastupa tvrtka Aquachem, razvio 

je sredstvo bazirano na drvenoj kori, koje ima moć upijanja 

do 800 %, a ekološki i cjenovno je vrlo prihvatljivo 

(baza proizvoda je kora nekoliko vrsta drveta). Detaljni 

podaci o proizvodu moći će se pročitati u sljedećem broju 

Vatrogasnog Vjesnika. 

3.Kao nositelj aktivnosti u 2011. godini ispred Državne 

uprave za zaštitu i spašavanje treba biti utvđena služba za 

vatrogastvo, koja i provodi aktivnosti. 

4.Kao nositelj za aktivnosti u 2011. godini utvrđivanja 

potreba prioritetnog razminiranja, izvješćivanja s vatrogasnih 

intervencija, načina korištenja plovila, popravka 

vatrogasnih vozila, angažiranja sezonskih vatrogasaca, te 

ustrojavanje sezonskih privremenih vatrogasnih postrojbi-dislokacija 

predlaže se Hrvatska vatrogasna zajednica. 

Prijedlog Programa aktivnosti u provedbi posebnih 

mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku 

u 2011. godini 

U skladu s izmijenjenim zakonskim osnovama za predlaganje 

i donošenje Programa aktivnosti u provedbi posebnih 

mjera zaštite od požara od interesa za Republiku 

Hrvatsku u 2011. godini, OTS je donio niz primjedbi na 

predloženi Program za 2011. godinu. Iako je temeljem 

Zakona o zaštiti od požara za 2011. godinu Ministarstvo 

unutarnjih poslova predlagatelj Programa prema Vladi 

Republike Hrvatske, dogovoreno je na Nacionalnom odboru 

za preventivnu zaštitu i gašenje požara, da se zaduži 

Državna uprava za zaštitu i spašavanje za izradu nacrta 

prijedloga, te usaglašavanje sa svim izvršiteljima. U drugom 

koraku će, sukladno važećim zakonskim odredbama, 

tekst Prijedloga biti upućen na mišljenje Državnoj upravi 

za zaštitu i spašavanje i Nacionalnom odboru za preventivnu 

zaštitu i gašenje požara. Naime, dok se Program ne 

usuglasi između MUP-a, HVZ-a i DUZS-a, neće se prosljeđivati 

Vladi RH na usvajanje. 

Nakon rasprave, doneseni su sljedeći načelni zaključci: 

1.Kao i proteklih godina, izražava se negodovanje zbog 

nedostavljanja financijskog plana koji prati Program aktivnosti, 

dokumenta prijeko potrebnog za davanje relevantnog 

mišljenja na Program aktivnosti u provedbi posebnih 

mjera zaštite od požara od interesa za Republiku 

Hrvatsku u 2011. godini. 

2.Prije nego što izvješće za 2010. godine bude proslijeđeno 

prema Vladi RH, treba biti usvojeno od strane izvšitelja. 

5.Treba se utvrditi tko će nadzirati neprovođenje propisanih 

mjera. 

Za planirani angažman 1.000 sezonskih vatrogasaca 

traži se izjednačavanje plaće s profesionalnim vatrogasacima, 

t.j. da državne doznake pokrivaju 50 % plaće i 

ostalih materijalnih prava u skladu s Kolektivnim ugovorom 

za državne službenike i namještenike profesionalnih 

vatrogasaca. Također treba utvrditi model isplata tih plaća. 

Zbog loših iskustava u 2010. godini, Državna uprava za 

zaštitu i spašavanje treba upozoriti jedinice lokalne i područne 

samouprave na njihove financijske obveze (planiranje 

sredstava u 2011. godini), s tim da vatrogasne zajednice 

županija/Grada Zagreba trebaju imati uvid u sva 

utrošena financijska sredstva po svim točkama aktivnosti. 

Za pripremu vatrogasnih vozila za dislokacije, te njihov 

popravak trebaju biti planirana financijska sredstva. Za 

potrebe traganja i spašavanja angažirane postrojbe zaštite 

i spašavanja trebaju biti okupljene najkasnije 15 minuta 

nakon dojave. 

Imenovananje reprezentacije Hrvatske vatrogasne 

zajednice na 18. međunarodnom natjecanju vatrogasne 

mladeži u Kočevju (Slovenija) 2011. godine 

Imenovana je reprezentacija Hrvatske vatrogasne zajednice 

u sljedećem sastavu: 

1.Voditelj reprezentacije: Mijo Brlečić 

2.Trener: Željko Odak 

3.Prevoditelj: Mario Starčević 

4.Vatrogasni suci: Zlatko Orsag, Ivan Brlečić i Marijana 

Turkalj 

Natjecateljska odjeljenja: 

DVD VRSTA SUDIONIKA BROJ 

DVD Bedekovčina Natjecatelji u kategoriji Mladež-muška 10 pripadnika vatrogasne mladeži 

DVD Bedekovčina voditelji 2 voditelja 

DVD Josipdol Natjecatelji u kategoriji Mladež-ženska 10 pripadnika vatrogasne mladeži 

DVD Josipdol voditelji 2 voditelja 

14 



aktualnosti 

Naknade za intervencije na auto-putevima 

Zbog nesporazuma oko refundacije nastalih troškova kod vatrogasnih intervencija na auto-putevima, održat će se 

sastanak županijskih vatrogasnih zapovjednika, te središnjih DVD-a i JVP koji pokrivaju autoput s Hrvatskim autocestama. 

PRIPREME ZA SUSRET VATROGASNE 

MLADEŽI 

Održana 4. sjednice Savjeta vatrogasne 

mladeži Hrvatske vatrogasne zajednice u Kladarama, 

sljedećem domaćinu susreta hrvatske i 

slovenske vatrogasne mladeži 

U Kladarama je 

23.11.2010. godine održana 

4. sjednica Savjeta vatrogasne 

mladeži Hrvatske 

vatrogasne zajednice, 

na kojoj su razmotrena 

sljedeća pitanja: 

Prijedlog Pravilnika o 

osposobljavanju voditelja 

vatrogasne mladeži 

Ocijenjeno je, da je usvajanje 

ovog Pravilnika najvažnija 

aktivnost Savjeta 

u ovom sazivu. Pripreme za donošenje traju već više od 

godinu dana, i očekuje se, da će Pravilnik biti prihvaćen 

na sljedećoj sjednici Predsjedništva HVZ. Temeljem već 

usvojenog programa osposobljavanja voditelja vatrogasne 

mladeži, Savjet predlaže, da: 

• Hrvatska vatrogasna zajednica snosi troškove ispitne 

komisije, a organizator (VZŽ/VZG) troškove provedbe 

osposobljavanja (pripremnih predavanja), te 

osigurava potrebnu literaturu 

• profil predavača (stručna spreme) bude vatrogasni 

časnik za članove vatrogasne organizacije i prvostupnik 

(visoka stručna sprema) za vanjske suradnike 

• produljivanje zvanja ostvaruje se nazočnošću na seminaru 

svake četvrte godine; predsjednik Savjeta vatrogasne 

mladeži u dogovoru sa županijskim vatrogasnim 

zapovjednikom odgovoran je za provođenje 

seminara 

• pripremna predavanja budu ograničena na maksimalno 

30 polaznika 

• je dovoljan postotak točnih odgovora od 75 % za prolaznost 

na ispitu 

Hrvatska vatrogasna zajednica će izraditi 2 priručnika, i 

to Priručnik za osposobljavanje voditelja vatrogasne 

mladeži i Priručnik za osposobljavanje vatrogasne 

mladeži. 

Usvajanje programa 

rada 16. Kampa vatrogasne 

mladeži u Fažani 

Savjet zastupa stav, da 

se priprema i posluživanje 

prehrana u Kampu 

u 2011. godini dodijeli 

istoj tvrtki koja je to 

radila i u 2010. godini, 

budući nije bilo nikakvih 

primjedbi na njihov rad. 

Naime, zapovjednici 

Kampa ocjenjuju da je 

2010. godine bila najbolja 

prehrana od kada je Kamp u Fažani. 

Prijave odjeljenja od strane VZŽ/GZ trebaju biti dostavljene 

do 15.5. 2011. Godine. Nakon toga Hrvatska vatrogasna 

zajednica nalaže popuniti bungalove neovisno o 

tome koja VZŽ/GZ ima nadležnost. 

Sve osobe koje borave u prostoru Kampa trebaju sudjelovati 

u provedbi programa aktivnosti, kao i pridržavati se 

kućnog reda. 

Pripreme za organizaciju 13. Susreta vatrogasne mladeži 

Republike Hrvatske i Republike Slovenije u Kladarama 

Na Susretu se očekuje sudjelovanje mladeži iz Republike 

Hrvatske, Republike Slovenije i Republike Mađarske. 

Pripreme su u tijeku i bit će završene do kraja 2010. godine. 

Nadležnosti Savjeta 

Zbog čestih preklapanja nadležnosti, Savjet traži definiranje 

nadležnosti i kompetencija oko organizacije natjecanje, 

te ispita za vatrogasne suce za natjecanja vatrogasne 

mladeži, odnosno da Savjet vatrogasne mladeži bude 

nadležan za sva pitanja koja se tiču vatrogasne mladeži. 

Tekst: mr. Mario Starčević, dipl.ing. 


požari i intervencije 

Požar otvorenog prostora 

Izgorjelo 20 hektara šume 

ŽRNOVNICA - Dana 8. listopada u 01:01 DVD Žrnovnica prima dojavu VOC-a Split o požaru otvorenog 

prostora na predjelu Vilar između Žrnovnice i Srinjina. 

Na teren odmah izlazi 1 vozilo sa 2 vatrogasca. Jak vjetar i nepristupačan teren otežavaju gašenja, 

te su zatražene dodatne snage okolnih vatrogasnih društava. U gašenju sudjeluju DVD Žrnovnica, 

Split, Podstrana, Vranjic, Solin, Klis, Dugopolje, Mladost, Gomilica, Kaštela, Dugi Rat, Omiš, Gata, 

JVP Split i županijski sezonci sa 19 vozila i 66 vatrogasaca. Od 06:40 na požarištu djeluju dva helikoptera 

i dva kanadera. Požar je zahvatio približno 20 ha mlade borove šume makije i trave. 

Požar je lokaliziran u 07:30h, a DVD Žrnovnica ostao je na terenu do 9. listopada u 18:00h. 

Tekst: Vedran Runjić 

BUZET – Vatrogasci JVP-a Buzet 

spasili su krajem rujna 2010. psa koji 

je upao u dvadesetak metara duboku 

krašku jamu u selu Klenovšćak na 

Buzeštini. Pas je imao sreću i zaustavio 

se na prvom nivou jame dubokom 

10 metara. Riječ je o čistokrvnom njemačkom 

ovčaru, dvogodišnjoj ženki 

Luni, koja je vjerojatno u jurnjavi za 

mačkom završila u jami gdje je provela 

tri noći i dva dana. Na intervenciji 

spašavanja psa bila su angažirana dva 

iskusna vatrogasca Robi Jermaniš i 

Klaudio Fabris, osposobljeni za spašavanje 

s visina i iz dubina, a na poziv vatrogasaca priključio 

se kasnije i buzetski veterinar Tomislav Čanić. 

BUZETSKI VATROGASCI 

SPASILI PSA IZ JAME 

Iskusni su vatrogasci u spašavanju koristili alpinističku opremu 

„Kao i obično u takvim situacijama spustili smo se do psa 

uz pomoć alpinističke opreme i vezali ga u trokut sjedalicu 

i drugim užetom izvukli van. Luna je imala veliku sreći 

i prošla je bez ozljeda tako da je veterinar s velikim zadovoljstvom 

konstatirao da je dobro”, 

pojasnili su vatrogasci spasioci 

Robi i Klaudio, veoma zadovoljni 

uspješnom intervencijom spašavanje 

Lune. Naravno, najsretnija je 

bila vlasnica Danica Sinčić, koja 

Lunu neizmjerno voli. Za buzetske 

vatrogasce bilo je to treća uspješna 

intervencija spašavanje psa iz jame 

u nekoliko zadnjih godina. 

S obzirom na to da na Ćićariji 

ima oko 200 kraških jama, Područna 

vatrogasna zajednica Buzet 

predložila je Gradu Buzetu i općini Lanišće da se jame 

GPS-om lociraju i označe na karti s tim da se potencijalno 

opasne ograde, jer predstavljaju opasnost ne samo za 

životinje nego i za ljude. 

Robi Jermaniš i Klaudio Fabris 

Tekst i foto: Asim Čabaravdić 

16 

Vatrogasni vjesnik studeni 2010.


Požar broda 

KRILO JESENICE - Dana 30.10. u 11:39 sati 

dežurni vatrogasac DVD-a Dalmacija dobio je dojavu 

od mještanke Krila Jesenice da gori brod u 

izgradnji. Odmah po dojavi dežurna osoba aktivira 

uređaj za uzbunjivanje i u 11:45 izlazi navalno 

vozilo i autocisterna sa 13 vatrogasaca. Dolaskom 

na mjesto intervencije zatečeno je sljedeće stanje: 

gorjele su drvene podnice, plastične cijevi za vodu 

i električni kabeli. Gašenje je bilo otežano zbog 

velike koncentracije dima pošto se radilo o unutrašnjosti 

broda. 

Požar je lokaliziran u 12:00 sati, a potpuno ugašen 

u 12:20 sati. 

Tekst: DVD Dugi rat 

POTPUNO IZGORIO 

STAN 

Obiteljska kuća u plamenu 

SPAŠEN ŽIVOT DJEČAKA 

DONJI ANDRIJEVCI-Vraćajući se s posla 13. listopada 

u popodnevnim satima pripadnik vatrogasne postrojbe 

DVD-a Donji Andrijevci Zdravko 

Rašić vjerojatno nije niti slutio da 

će toga dana u požaru obiteljske 

kuće spasiti život malog dječaka 

Kristijana Jandričića starog samo 

13 dana. 

Naime, saznavši od majke djeteta 

da se ono nalazi u sobi u kojoj je 

buknuo požar Zdravko nije jednog 

trenutka dvojio da ga spasi. Budući 

da zbog plamena i ogromne Hrabri Zdravko Rašić 

koncentracije dima spašavanje nije 

mogao obaviti kroz sobna vrata, 

razbio je prozor te kroz njega dijete izbavio od sigurne 

smrti i predao ga majci u naručje. 

Mali Kristijan, koji je zadobio teže ozlijede, odmah je prevezen 

u Opću bolnicu dr. Josip Benčević u Slavonskom 

Brodu iz koje je nakon obrade prevezen u Kliniku za dječje 

bolesti u Zagrebu. Prema posljedenjim informacijama, 

Kristijan je izvan životne opasnosti, a u istom su požaru 

lakše ozlijeđeni majka i stariji brat. 

Iako je Zdravko sa svoje 23 godine najmlađi pripadnik vatrogasne 

postrojbe DVD-a Donji Andrijevci prilikom spašavanja 

djeteta pokazo je izuzetnu hrabrost, požrtvovnost 

i prisebnost koji su u ovakvim trenucima i najpotrebniji. 

Tekst: Milan Šulter 

Derutno stanje zgrade otežalo je vatrogascima posao 

VUKOVAR-U Vukovaru je u ulici Ivana Tijardovića na kućnim brojevima 1, 2, 3 i 4 izbio požar na montažnom objektu 

u kojem su se nalazila četiri stana. U požaru nije bilo ozlijeđenih, a materijalna šteta po prvim procjenama iznosi oko 

28.000 kuna. Stan broj 3 je djelomice oštećen, dok je stan 4 u potpunosti izgorio. 

Požar je izbio oko 20 sati, lokalizirali su ga djelatnici JVP-a Vukovar koji su na zgarištu ostali do ranih jutarnjih sati 

kako bi spriječili novo izbijanje požara, doznaje se iz Županijskog centra 112 Vukovar. Riječ je o zgradi izgrađenoj 

poslije velike poplave u Vukovaru 1960-ih godina, nalazi se uz vojarnu i zbog derutnog stanja vatrogasci su vrlo malo 

mogli učiniti na spašavanju navedenog stana. Zgrada je već bila predviđena za rušenje, a uzrok požara je žarulja u ostavi 

stana. Osoba koja je stanovala u ovom stanu našla se praktički bez krova nad glavom pa je pomoć potražila u gradskoj 

upravi koja joj je ondje i obećana. 

–Stanarka nije imala suglasnost za stanovanje u tom stanu, ali znamo da je predala zahtjev za stambeno zbrinjavanje i 

koliko je u našoj moći, mi ćemo učiniti-rekao je gradonačelnik Željko Sabo. 

Tekst: Amalija Lovrić 

studeni 2010. Vatrogasni vjesnik 

17


Ambulanta u plamenu 

GENERALSKI STOL - Višekratni reski zvuk vatrogasne 

sirene prekinuo je 7. listopada mir ranog poslijepodneva u 

središtu Generalskog Stola. Bio je to poziv članovima mjesnog 

DVD–a na hitnu intervenciju. Požar je izbio u zubnoj 

ordinaciji mjesne ambulante te se prvotno pokušao ugasiti 

protupožarnim aparatom, no visoka temperatura uz gusti zagušljivi 

dim prisilile su osoblje i pacijente na uzmak. 

Ubrzo su pristigli domaći vatrogasci, isključili struju i svom 

se raspoloživom opremom dali na gašenje. Izuzetno je važno 

bilo spriječiti širenje požara na okolne prostorije ambulante, 

stanove, garaže i ložionicu. Došla je u pomoć i specijalizirana 

ekipa Javne vatrogasne postrojbe iz Karlovca, te su zajedno 

usklađenim djelovanjem zaustavili stihiju koja je prijetila katastrofom 

još većih razmjera. Ordinacija je zajedno s opremom, 

obnovljena prije godinu dana i vrijedna stotina tisuće 

kuna, potpuno uništena, a prva je pretpostavka da je kvar na 

električnoj grijalici mogao biti uzrok ove nesreće. Temeljita 

istraga će na kraju dati svoj pravorijek. 

Svi će sudionici iz ovog nemilog događaja izvući pouku za 

sebe, a požrtvovnim dobrovoljnim vatrogascima Generalskog 

Stola predstoji nužna potreba da svoju opremu nadopune 

i dišnim izolacijskim aparatima. 

Tekst i foto: Ante Jozo Ramić 

POŽAR STAMBENOG OBJEKTA 

JANJA LIPA-Od županijskog centra 112 Sisak 9. listopada 

u 3.17 sati, dežurna smjena JVP Kutina zaprimila 

je dojavu o požaru stambenog objekta u naselju Janja 

Lipa, nedaleko od Kutine. 

Odmah po dojavi požara, 

na teren izlazi 

navalno vozilo s tri vatrogasca. 

Po dolasku na 

požarište utvrđeno je da 

je požar zahvatio gotovo 

cijeli objekt, te da 

prijeti opasnost od proširenja 

na u blizini susjedni 

stambeni objekt. 

Voditelj intervencije, s 

obzirom na intenzitet 

požara i mogućnost širenja 

na susjedni stambeni 

objekt, zatražio je dolazak 

još jednog navalnog 

vozila – auto cisterne, te pomoć lokalnog DVD-a. Glavni 

pravci djelovanja gasitelja bili su gašenje požara na 

zahvaćenom objektu te sprječavanje širenja na susjedni 

objekt. Požar je gašen vodom iz vatrogasnih vozila, s 

dva mlaza brze navale i jednim C mlazom. 

Na intervenciji su sudjelovali JVP Kutina s dva navalna 

vozila, DVD Janja Lipa s jednim vatrogasnim kombi vozilom, 

opremom i traktorskom cisternom, DVD Poljana 

s jednim navalnim vozilom i cisternom. U gašenju je 

sudjelovalo 20 vatrogasaca. 

Dobrom koordinacijom 

i vođenjem intervencije 

spriječeno je širenje požara 

na susjedne objekte, potom 

i potpuno gašenje objekta 

zahvaćenog požarom, koji 

je unatoč brzoj intervenciji 

teško oštećen. 

Po završetku gašenja u 

raščišćavanju i saniranju 

zgarišta sudjelovali su članovi 

DVD-a Janja Lipa. 

Tekst i foto: Franjo Lipšanski 

18 



MAĐARSKA 

Val toksičnog mulja: industrijska nesreća 

bez presedana 

Pripremili: Ante Mamić, Berislav Hengl 

Ljudska je greška očito izazvala 

ekološku katastrofu neslućenih 

razmjera. Zbog preopterećenja, 

starosti i vrlo nemarnog održavanja 

napuknuo je 4. listopada nasip 

dvaju spremnika na otvorenom 

prostoru u tvornici 

aluminija MAL -Magyar 

Aluminium Termelő és Kereskedelmi 

Zrt. (industrijska 

zona Ajka, 165 km zapadno 

od Budimpešte), a dio sadržaja 

recidiva tog otvorenog 

„bajera“ od približno milijun 

prostornih metara vrlo 

otrovnog (i radioaktivnog) 

crvenog mulja - lužine s visokom 

koncentracijom soli 

teških metala, u plavnom se 

valu sručio na sela Kolontár, 

Devecser i Somlóvásárhely 

na zapadu zemlje. 

Službeni uzrok nesreće još nije 

utvrđen, ali inkriminirana tvrtka 

izjavljuje da je “taložno blato pohranjivano 

sukladno propisima i 

pod stalnim nadzorom u osiguravane 

spremnike“, prebacujući odgovornost 

na loše vrijeme - osobito 

jake oborine i vjetar što je izazvao 

podizanje valova u bazenima koji su 

„nasrnuli“ na stijenke nasipa. Smrtno 

je stradalo devet osoba, ranjeno 

je više od stotinu i dvadeset. Domaći 

svijet, zatečen bujicom crvenog 

mulja na poprištu drame u svojim 

domovima, ili oni drugi što su mu 

pritekli u pomoć, obavezno moraju 

nositi maske i zaštitne naočale. U 

međuvremenu, oko 800 stanovnika 

sela u blizini tvornice evakuirano 

je zbog straha od 

nove pukotine. 

Ova je bilanca mogla biti 

daleko teža, smatraju odgovorni, 

jer je više od 96% količine 

mulja ostalo u bazenu, 

pa je napuklinu na nasipu 

valjalo promptno sanirati 

zasipavanjem zemlje radi 

sprečavanja daljnjeg izlijevanja. 

Pored žrtava i materijalne 

štete od prodora blata, narod, 

vlasti i nevladine organizacije 

za zaštitu okoliša s pravom su 

zabrinuti za daljnji opstanak stanovništva 

na tom području, za neuporabljivo 

okolno poljoprivredno 


19


zemljište, pripadajući riječni sliv, 

biljni i životinjski svijet. Državni tajnik 

za okoliš, Zoltan Illes procijenio 

je da nikada ranije u Mađarskoj nije 

bilo tako teške ekološke katastrofe te 

je proglašeno izvanredno stanje u tri 

kotara - Veszprém, Győr-Moson-Sopron 

i Vas, strahujući i od onečišćenja 

Dunava, druge najduže rijeke u 

Europi. 

Ovaj članak, dakako, izbjegava zamku 

da govori o sumnji krivnje 

„proizvođača“ ovog opasnog otpada 

s naslova europske regulative. Ipak, 

novinari su izvijestili o viđenju na 

stotine mrtvih riba u potoku Torna u 

koji se ulijevao crveni mulj kao i to da 

se deseci stanovnika žale na opekline. 

Osim toga, prisustvo teških metala 

(aluminij) može tlo učiniti sterilnim 

na nekoliko daljnjih godina. 

Prema riječima zamjenika direktora 

Društva za upravljanje vodama 

u zapadnoj Mađarskoj, Sandora 

Totha, blatni „tok“ u samo nekoliko 

dana došao je - potokom Torna, 

što se ulijeva u rijeku Marcal, a ova 

u rijeku Raab, te drugim pobočnim 

pritokama - sve do Dunava. U njihovom 

vodotoku na oko 40 četvornih 

Izlijevalo se mjesecima – Prema 

tvrdnji nevladine ekološke organizacije 

World Wide Fund for Nature 

koju potkrepljuje fotografijom iz 

lipnja prošle godine objavljenoj na 

svojoj web-stranici, iz spremnika 

tvornice boksit-aluminija Ajka istjecalo 

je to pogubno crveno «blato» i 

mnogo ranije, što pokazuju crveni 

tragovi na vanjskom dijelu nasipa tik 

do nastalog ovolistopadskog urušavanja. 

(...) „Nesreća se mogla lako 

izbjeći samo da su se eksploatatori 

Satelitska snimka prije katastrofe 

Snimka nakon katastrofe (vidljiv je crveni mulj) 

Prema podacima MAL-a, crveni 

mulj (u postupku dobivanja jedne 

tone „čistog“ aluminija nastaje približno 

tri tone ove balastne lužinaste 

smjese) sastoji se od 40-45% željeznog 

oksida koji mu daje crvenu 

boju. Premda svi veći svjetski mediji 

navode da mulj sadrži i olovo, MAL 

obznanjuje „svoj“- očito osiromašen 

sastav (10-15% aluminijskog oksida 

Al2O3; 10-15% silicijskog dioksida 

SiO2, prisutnog u obliku natrija ili 

alumino-silikatnog kalcija; 6 -10% 

kalcijeva oksida CaO; 4-5% titanova 

dioksida TiO2 i 5-6% natrijeva 

oksida Na2O) , kojim želi pod svaku 

cijenu izbjeći javno priznavanje 

kako se radi o opasnom otpadu prohibiranom 

na listi europskih propisa, 

ukazujući da je “prisutnost njegovih 

komponenti ograničena i stabilna te 

se ne otapa u vodi“. 

kilometara priobalnog tla stručnjaci 

su pokušali neutralizirati korozivno 

djelovanje mulja anakronim zanatskim 

postupkom - uglavnom posipanjem 

gipsa. 

Da bi zaštitili ostale netaknute kuće 

od mogućeg drugog naleta izlijevanja 

otrovnog crvenog mulja, stručnjaci 

su odlučili da u svega 48 sati 

oko Kolontara izgrade novu branu 

koja će podijeliti selo na dva dijela 

- četiri do pet metara visoki nasip 

dužine 400 metara, s prosječnom širinom 

od 20 m u temelju i 6 m po 

vrhu. 

Na mjestu nesreće od samog je početka 

angažiran velik broj spasitelja, 

dnevno je radilo i do 4.000 ljudi: 

vatrogasci, policija, zdravstveni djelatnici, 

Crveni križ, radnici poduzeća 

za vode, vojska i volonteri iz 

različitih državnih službi i udruga. 

Nakon evakuacije i zaustavljanja širenja 

opasnog mulja, na redu je bila 

dezinfekcija i ispiranje stambenih 

prostora, rušenje kuća i sanacija infrastrukture. 

pridržavali svojih obveza”, izjavio 

je Andreas Beckmann, koji vodi program 

WWF-a za Dunav. 

I, premda su službeni izvori nekoliko 

dana uzastopno tvrdili kako je 

stanje pod kontrolom (ne odričući se 

tako lako godinama „upijanog“ načina 

stvaranja mišljenja „zazidanog“ 

još za sovjetske ere u mentalni sklop 

nesretnih žitelja zemalja bivših članica 

SEV-a, kada je svaka nesreća, 

ma koliko teška bila, držana „pod 

kontrolom!“), mađarske su vlasti 

– dakle, malo prekasno – nastojale 

zataškati istinu zbog, i iznad svega 

za jednu članicu EU-a, skandaloznog 

davanja prethodnog pristanka 

za rad tvornice aluminija za koju 

su samo dva tjedna prije nesreće inspektori 

utvrdili da sve funkcionira 

kako treba. Neki mađarski političari 

čak su izjavljivali kako je odobrenje 

za rad ove neprimjereno održavane 

tvornice zastarjele tehnologije 

dulje vremena omogućavano podmićivanjem 

regionalnih vlasti, čiji 

su pripadnici, ako je sve to točno, 

očito stavljali svoje probitke ispred 

interesa zajedničkog zdravlja nacije. 

Tko će biti osuđen za ta djela i 

malverzacije pitaju se mađarski 

20 



novinski komentatori. Reklo bi se - 

budućnost: ekosustav umire a, strahuje 

se s pravom, ugrožen je i bitno 

smanjen životni vijek kontaminiranog 

stanovništva čiji je životni vijek 

u Mađarskoj ionako samo 60 godina. 

Dok vlasti obavljaju procjene štete, 

pritvoren je glavni direktor i vlasnik 

tvrtke MAL, Zoltan Bakonyi. Premijer 

Viktor Orban izjavio je 

u parlamentu da će stanovništvu-žrtvama 

biti isplaćena nadoknada, 

ali i da se radna mjesta 

u tvornici aluminija moraju 

očuvati, uz inzistiranje da se 

odgovorni za nesreću primjerno 

kazne i identificiraju ostali 

rizični industrijski pogoni u 

zemlji. “Sve dok ta četiri zadatka 

ne budu u cijelosti izvršena, 

valjat će pod kontrolu države 

staviti kompleks Ajka i njenu 

cjelokupnu stečajnu imovinu“. 

Zatražena pomoć EU - U međuvremenu, 

mađarske su vlasti 

formalno podnijele zahtjev organizmu 

europske civilne zaštite* 

za pripomoć u borbi protiv toksičnog 

mulja, dekontaminaciji tla 

i saniranja pogođenog okoliša. 

*Europski mehanizam civilne zaštite, 

koji uključuje 31 državu (27 članica 

Euro-zajednice plus Hrvatska, Island, 

Lihtenštajn i Norveška), olakšava suradnju 

u području iznalaženja učinkovitog 

odgovora na sve vrste prirodnih i industrijskih 

katastrofa, prvenstveno unutar 

zemalja potpisnica ali, po potrebi, i bilo 

gdje u svijetu. Njihovim aktivnostima 

koordinira Europska komisija. Od svog 

začetka u 2001, mehanizam se prvi puta 

učinkovitije pokrenuo sudjelovanjem u 

gašenju šumskih požara u južnoj Europi 

2009. godine, a zatim pri pružanju tehničke 

pomoći u potresima pogođenim 

dijelovima Haitija i Čilea. 

Pet stručnjaka za kontrolu zagađenja 

Europske unije prionuli su poslu 

u ispitivanju utjecaja kontaminacije 

crvenog mulja na okoliš, posebno 

na poljoprivredno zemljište i površinsku 

i vodu arteških bunara, kao i 

na udar na floru i faunu, kako bi se 

spriječilo, ili bar smanjilo, negativne 

učinke katastrofa na prirodno okruženje. 

Ostale zemlje koje oplákuje Dunav 

nizvodno od mjesta nesreće, uključujući 

Slovačku, Hrvatsku, Srbiju 

i Rumunjsku, od same obznane 

provale crvenog mulja u industrijskom 

kompleksu na zapadu Mađarske 

obavljaju redovite provjere 

pitke vode i razinu taloženja teških 

metala u podunavskom vodotoku. 

Jer, prema posljednjim procjenama 

stručnjaka, 600.000 do 700.000 

Sudjelovanje vatrogasaca u razrjeđivanju mulja 

m3 „prolivenog“ otrovnog mulja, 

samo je malo manje od količina sirove 

nafte koja je od kraja travnja 

u nekoliko mjeseci nepreglednom 

„mrljom“ pustošila Meksičkim zaljevom 

nakon nesreće naftne platforme 

grupe British Petroleum. 

Prijetnja dunavskom ekosustavu – 

Iako je najgore prošlo, nitko ne može 

biti siguran u procjenama koliko je, 

zapravo, dugoročnije načet vodosustav 

uže i šire regije. Sve ovisi o pH 

faktoru i potencijalu vodika koncentriranih 

kiselina i nekih drugih bazičnih 

elemenata. Dan nakon nesreće, 

alkalna je stopa u vodi na ušću rijeke 

Raab u Dunav dosegla 9,4 (petak 

navečer) prema 9 (petak ujutro); sutradan 

tijekom daljnjih nekoliko sati 

padala je na 8,4 i 8,04, nakon što se 

protok toksičnog sadržaja pridružio 

vodotoku Dunava (normalno je 8, a 

maksimalno 14). Pad postotka lužina 

pripisuje se snažnoj struji Dunava, 

koja je razrijedila nanose crvenog 

mulja, smatra Eric Thibaud, toksikolog 

za okoliš Nacionalnog instituta 

za industrijsko okruženje i pogibelji 

(INERIS), javnog francuskog tijela 

koje prati događanja u Mađarskoj. 

Srednjoročno i dugoročno gledano, 

ostaje još jedna stvarna, ali mnogo 

manje vidljiva opasnost. “Ne znamo 

točan sastav mulja, ili koje sve 

toksične metala on sadrži”, kaže Eric 

Thibaud. Toksični metali, kao što su 

krom, željezo i kadmij na primjer, 

mogu „ući“ u ribe, a zatim zaraziti 

one koji ih konzumiraju. Uzmemo li 

za primjer jednu od ugroženih utoka, 

rijeku Marcal, život u njoj prema riječima 

direktora organizacije zaštite 

prirode WWF u Budimpešti, Tibora 

Dobsona obnovit će se nakon ove 

teške nesreće tek za tri do 

pet godina. 

U isto vrijeme, predsjednik 

Europske komisije Jose 

Manuel Barroso iskoristio 

je svoj posjet Budimpešti 

radi zajedničkog pronalaženja 

odgovora za suzbijanje 

mogućih industrijskih 

katastrofa u budućnosti. Na 

dnevnom je redu bila izražena 

bojazan od sličnih katastrofa 

uzduž sliva Dunava. 

Europska unija i dužnosnici 

za zaštitu okoliša strahuju s pravom 

od mogućih posljedica ekološke katastrofe 

koja bi utjecala na pola tuceta 

okolnih zemalja, ako „rijeka“ 

crvenog mulja zagadi Dunav. Prema 

Međunarodnoj komisiji za zaštitu 

ove velike europske rijeke (ICPDR), 

takva bi industrijska nesreća mogla 

uzrokovati trajnu štetu za okolno 

stanovništvo, kao i biljni i životinjski 

svijet uzduž njenog cjelokupnog 

sliva. 

Katastrofa priziva tužnu stvarnost 

- U nekim slučajevima, ostaci od eksploatacije 

i prerade ruda u svijetu 

pohranjuju se u otvorenim ležištima. 

Često se izravno ispuštaju u okoliš 

kao što je dokazano u mnogim dijelovima 

jugoistočne Azije ili inspekcijom 

rudnika na Aljasci i Kanadi. 

Dakle, mađarska katastrofa nije izoliran 

slučaj, kako navodi Payal Sampat, 

direktor kampanje Earthwork, 

nevladine organizacije posvećene 

zaštiti ljudske zajednica i okoliša 

od posljedica iskorištavanja i prerade 

ruda u svijetu. “Ona je samo 

jeka sličnih nesreća u Europi u posljednjih 

nekoliko godina“. Godine 

2000., u rudniku zlata Baia Mare u 

Rumunjskoj iscurilo je oko 100.000 

kubičnih metara cijanida u rijeku 

Tisu, koji je u konačnici završio u 

mađarskom dijelu Dunava; desetko- 


21


van je biljni i životinjski svijet i 

ugrožena pitka voda za nekoliko 

desetaka tisuća ljudi. 

Dunavski sliv, dakle, konstantno 

je ugrožen drugim prijetnjama 

natrulog industrijskog „diva“ 

iz boce- na oko 3000 km toka i 

796.000 četvornih kilometara suobalnog 

tla, „prošaran“ je starim 

deponijima još iz komunističkog 

doba, koje kriju različite, do danas 

neistražene naslage toksičnih 

materijala. Opasnosti 

su i dalje vrlo realne: u skladu 

s Međunarodnom komisijom 

za zaštitu rijeke Dunava, 150 

više manje oronulih industrijskih 

pogona trasiraju 3019 kilometra 

toka druge po veličini 

europske rijeke. 

Ova “bomba s kasnim paljenjem”, 

koju je samo „podgrijala“ 

katastrofa u mađarskoj 

tvornici aluminija Ajka, ima 

barem zaslugu da se njihova prijetnja 

izvuče iz naftalina. Industrija 

i eksploatacija rudnog blaga, 

podsjeća ICPDR, predstavljaju između 

31 i 42% gospodarstva podunavskih 

zemalja, te između 29 i 

50% ukupnih radnih mjesta odnosne 

privrede. Ovi sektori godišnje 

iz rijeke koriste 5,7 milijarde kubičnih 

metara vode. Iako mnoge 

tvornice ili rudnici što datiraju iz 

razdoblja komunizma nisu više u 

službi, toksični materijali još uvijek 

leže na (otvorenim) deponijima 

koje su s vremenom postale 

propusnim ... 

Samo u Mađarskoj, osim kompleksa 

Ajka , postoji nekoliko 

bazena crvenog mulja. Ono 

najznačajnije nalazi se na lokaciji 

Almasfüzitö na obali 

Dunava, 80 km uzvodno od 

Budimpešte, s oko 12 milijuna 

tona mulja u nekoliko ležišta 

na području od 40 hektara. 

Sva redom u potresnoj zoni ... 

“Ako neki od bazena popusti“, 

upozorava Andreas Beckmann 

iz WWF-a, „opskrba pitkom 

vodom za veliki dio Mađarske 

bila bi ugrožena”. 

U Srbiji, dvije rafinerije su smještene 

vrlo blizu rijeke. U Pančevu, 

u blizini Beograda, nalazi se tvornica 

umjetnog gnojiva i jedinica 

proizvodnje vrlo toksičnog vinil 

klorida. WWF smatra mjesto Tulcea 

u Rumunjskoj, koje također 

pohranjuje crveni mulj na otvorenoj 

površini od oko 20 hektara, 

kao jedno od najopasnijih. Tu su 

već zabilježeni „bjegovi“ uskladištenog 

mulja, a jedna nesreća 

slična onoj opisanoj u Mađarskoj 

imala bi razorni učinak na deltu 

Dunava. 

Mjesto probijanja brane 

Iako ne spada u područja direktne 

ugroze dunavskog, već jadranskog(!) 

sliva, mulj, naslage 

otrovnog crvenog blata ostale su 

kao spomenik tehnološkog otpada 

proizvodnje nekadašnje propale 

tvornice glinice Jadral u Obrovcu 

i hrvatska crna točka mogućeg 

scenarija ekološke katastrofe na 

mađarski način, odloženog u dva 

ogromna bazena koja se nalaze 

500 metara zračne linije iznad samoga 

grada Obrovca i rijeke Zrmanje. 

Mađarska svakodnevica 

Što, zapravo, prikriva nedavna 

nesreća s toksičnim muljem 

- Razlozi najveće ekološke katastrofe 

u povijesti Mađarske nisu 

formalno utvrđeni, no domaći 

kolumnist Gábor Bartuš portala 

Komment.hu upire prstom na 

upravljanje okolišem, koje se 

pod pritiskom EU-a više brine 

za kućni nego industrijski otpad. 

Obrana mađarskog okoliša 

je legendarna po strogim zakonima 

u skladu s onima u zapadnoj 

Europi, ali i s vrlo olabavljenom 

kontrolom, dostojnom balkanskih 

zemalja, napominje Bartuš, i nastavlja: 

odgovorni za izvršavanje 

ovih zadaća ne raspolažu dovoljnim 

fondom sredstava za 

učinkovitiji rad i smanjenje 

učestalosti takvih incidenata. 

Ova je katastrofa i 

problem prioriteta u politici 

zaštite okoliša. U posljednje 

vrijeme, Mađarska je 

koncentrirala svu svoju 

energiju na provođenje direktivama 

Europske unije, 

to jest selektivnog tretmana 

i reciklaže kućanskog otpada. 

Posljedično, posvećuje 

se manje pozornosti 

industrijskom otpadu, prijetećem 

ne samo po svom opsegu, nego i 

štetnosti, pače kinetičke klackalice 

najaviše moguće pogibelji za 

zdravlje nacije. 

I, dok regija doživi po jednu industrijsku 

nesreću svakih deset 

godina, ekološke bombe vrebaju 

posvuda oko nas, zaključuje Bartuš. 

Pod pritiskom EU-a Mađarska 

troši milijarde za selektivni tretman 

neškodljivog komunalnog 

otpada. Kao da je plastična boca 

za mineralnu vodu ili sok 

javni neprijatelj broj jedan. 

No, valja glasno reći, 

one ne izazivaju opekline, 

ne ostavljaju za sobom 

obiteljske kuće nepogodne 

za daljnji smještaj, ne 

pretvaraju plodnu zemlju 

u golet i ne zagađuju vodotoke, 

niti podrivaju željezničke 

pruge. „Budući 

da ne možemo riješiti 

sve probleme odjednom, 

potrebno se najprije usredotočiti 

– a takvu nužnost 

nameću grozne posljedice 

netom proživljene ekološke 

katastrofe - na bitne propuste i 

nemarnost prema odlagalištima 

toksičnog industrijskog otpada, 

što nam svojom pogubnošću rade 

o glavama“. 

22 



Tehnološki proces u poduzeću „Ajkai Timföldgyár“ 

Aluminij je mekani metal, male gustoće 

(2,70 g/cm3), srebrno-bijele 

boje. U prirodi aluminij se javlja u 

obliku oksida i hidroksida, raznih 

miješanih hidratiziranih sulfata (alauni), 

alumosilikata (boksiti i zeoliti). 

Najvažniji spojevi aluminija su 

aluminijev hidroksid (Al(OH)3 kao 

mineral hidrargilit) i aluminijev oksid 

(glinica, korund). Aluminij se 

dobiva iz rude koja se zove boksit, 

a predstavlja smjesu aluminijem 

bogatih minerala bemita i dijaspora 

(AlO(OH)), a katkad i hidrargilita 

(Al(OH)3), a od primjesa najviše 

ima silicijevog i željeznih oksida. 

Crveni mulj koji je uzrok najveće 

ekološke nesreće u Mađarskoj nusproizvod 

je tehnološkog postupka 

pod nazivom Bayerov proces kojim 

se iz boksita dobiva bezvodni aluminijev(III) oksid pod nazivom glinica (drugi dio postupka prerade boksita u aluminij 

je elektroliza Al2O3). U Bayerovom postupku fino samljevena ruda rastvara se pri temperaturi od 160-170°C 

i tlaku 5-7 atm kroz 6-8 sati pomoću 35-50%-tne otopine natrijeve lužine u 80% suvišku. Hidratizirani aluminijev 

oksid otopi se u lužini: 

Al(OH)3 (s) + OH- Al(OH)4- 

Ostale komponente glinice (silicijski, željezni i titanovi oksidi) ne rastvaraju se, a neotopljeni ostatak (spojevi Fe, Ti i 

Si) se odfiltrira. To je otpad poznat kao "crveni mulj" koji se odlaže u posebno napravljena odlagališta-bazene. Karakteristična 

crvena boja posljedica je prisutnosti hidratiziranog željeznog (III)oksida koji je i glavna komponenta mulja, 

a mulj je neposredno nakon procesa visokoalkalan. Procjenjuje se da je u postrojenju Ajkai bilo pohranjeno oko 30 

milijuna tona mulja. Prema podacima koje je dalo poduzeće MAL mulj sadrži sljedeće udjele elemenata: 

40-45% Fe2O3 (željezni (III)-oksid), daje crvenu boju 

10-15% Al2O3 (aluminijev-oksid) 

10-15% SiO2 (silicijev-dioksid) 

6-10% CaO (kalcijev-oksid) 

4-5% TiO2 (titanov-dioksid) 

5-6% Na2O (natrijev-oksid ) 

Pored ovih spojeva, u mulju se nalazi i 5-8% natrij-hidroksida (natrijeva lužina) zbog čega crveni mulj iako nije otrovan, 

spada u opasni otpad. Natrij-hidroksid je vrlo lužnata materija koja je u uporabi u papirnoj i tekstilnoj industriji, u 

proizvodnji sapuna i deterdženta. Poznato je da sušenjem crveni mulj postaje vrlo fini prah koji može izazvati snažne 

iritacije dišnih putova, izazvati opekline i iritaciju očiju, a sve upravo zbog prisutnosti lužine. Težine povreda ovise o 

dužini izlaganja i koncentraciji opasne kemikalije. 

Za razliku od drugih nusproizvoda u preradi rude, crveni mulj ne sadrži veliku količinu teških metala (oko sedam puta 

više nego obična zemlja). Analize koje je proveo Greenpeace pokazale su sljedeće vrijednosti: krom-660 mg/kg, arsen 

110 mg/kg i merkuri 1,2mg/kg što je ipak značajno više od očekivanoga. Mađarska akademija znanosti i mađarska 

Vlada utvrdili su da mulj s pozicije teških metala nije otrovan i da koncentracija teških metala u mulju ne predstavlja 

opasnost za okoliš. 


23

vježbe 

SPAŠAVANJE OSOBA I SANIRANJE AKCIDENTA 

Vježba na klornoj stanici tunela 

Učka 

Dana 6. listopada 2010. godine 

u 23,00 sata održala se vježba na 

objektu klorne stanice Tunel Učka 

tvrtke „Komunalac d.o.o. Opatija 

koja se nalazi na kvarnerskoj strani 

tunela Učka. U vježbi združenog 

karaktera sudjelovali su djelatnici 

„Komunalca d.o.o. 

Opatija“, „Bina-Istre“ i 

Javne vatrogasne postrojbe 

Opatija. 

Vatrogasni dio vježbe dao 

je prikaz operativno-taktičkih 

mogućnosti djelovanja 

vatrogasnih postrojbi Bina- 

Istre i JVP Opatija u situaciji 

istovremenog spašavanja 

osoba i saniranja akcidenta 

u slučaju propuštanja klora. 

U vježbi su sudjelovali djelatnici 

tvrtke „Komunalac Opatija“ 

sa 2 osobe, smjena „Bina-Istra“ s 4 

vatrogasca, 4 izolacijska aparata, 2 

kemijska odijela i navalnim vozilom, 

smjena JVP Opatija s 6 vatrogasca, 

6 izolacijska aparata, 2 kemijska 

odijela i navalnim i 

tehničkim vozilom (Op-1 

i Op-9) te DVD Lovran s 

3 vatrogasca, 3 izolacijska 

aparata i autocisternom (Lo- 

3). 

Cilj vježbe bila je provjera 

uvježbanosti djelatnika tvrtke 

„Komunalac Opatija“, 

vatrogasnih postrojbi „Bina-Istre“ 

i „JVP Opatija“ u 

slučaju propuštanja klora 

te potrebe za evakuacijom 

djelatnika naplatnih kućica 

tunela Učka i sudionika prometa u 

samom tunelu Učka. 

Pretpostavljeni akcident za vježbu 

propuštanje je klora koji se dogodio 

u 23:01 h, u prostorijama klorne stanice 

Tunel Učka tvrtke Komunalac 

Opatija. Zbog tehničkog kvara došlo 

je do propuštanja klora iz posuda 

pod tlakom. Klorna stanica Tunel 

Učka namijenjena je za dezinfekciju 

pitke vode kloriranjem i nalazi se 

na kvarnerskoj strani tunela Učka, a 

smještena je jugoistočno od ulaza u 

tunel na udaljenosti od oko 100 m od 

naplatnih kućica Bina-Istra. 

Kvarner 

Tunel 

Događaj je zamijećen kada se uključio 

alarm klora kod dispečera u glavnom 

komandnom centru Opatija 1 

tvrtke Komunalac Opatija. Po uključivanju 

alarma dispečer upućuje 

poziv Operateru centra upravljanja 

„Bina-Istra“d.o.o. o pojavi koncentracije 

klora u prostoru klorne stanice. 

Zatim obavještava odgovorne 

osobe za rad s otrovima te voditelja 

DUOO-a tvrtke Komunalac Opatija 

te prosljeđuje poziv JVP Opatija i 

traži njihovu intervenciju. 

Po primitku dojave o akcidentu službujući 

vatrogasac podignuo je uzbunu 

i na mjesto intervencije uputio 

navalno (NV-Op-1) i tehničko vozilo 

(TV-Op-9) sa šest vatrogasaca te zatražio 

pomoć za prijevoz vode s autocisternom 

od vatrogasne postrojbe 

DVD Lovran. 

Potom je obavijestio policijsku 

postaju Opatija, pozvao 

Hitnu medicinsku pomoć 

i obavijestio Područni 

ured za spašavanje Rijeka 

112. Prvi su na mjesto intervencije 

došli vatrogasci 

„Bina-Istre“ koji su se 

opremili izolacijskim aparatima 

i kemijskim odijelima 

i krenuli u postavljanje 

tlačne pruge prema klornoj 

stanici. 

Po dolasku na mjesto akcidenta voditelj 

smjene JVP Opatija preuzeo je 

vođenje intervencije te dao zapovijed 

za postavljanjem „vodenog štita“ 

za obaranje oblaka plina. Započinje 

se opremanjem navalne grupe s „kemijskim 

odijelima“ i izolacijskim 

aparatima. Tehničko vozilo 

izvršilo je rasvjetljavanje 

mjesta intervencije. 

Vatrogasne postrojbe na 

mjestu intervencije postavile 

su taktiku za „odvojeni nastup 

vatrogasnih vozila“. 

Upotrebljena oprema: 

Kemijska odijela 4 

kompleta 

Dišni aparati 13 kompleta 

Navalno vozilo Bina -Istra 

1 vozilo 

Navalno vozilo 1 vozilo 

Tehničko vozilo 

1 vozilo 

Autocisterna 

1 vozilo 

Upotrebljena sredstva za:voda 

cca. 10000 litara 

Vatrogasci Bina-Istra opremili su se 

izolacijskim aparatima i kemijskim 

odijelima, te krenuli na postavljanje 

24 


vježbe 

tlačne pruge 75 mm s razdjelnicom i mlaznicom 52 mm 

– usporavanje širenja oblaka plina prema naplatnim kućicama 

Vatrogasci Javne vatrogasne postrojbe Opatija (Op-1) 

odnosno navalna grupa obukli su izolacijske aparata i 

kemijska odijela radi ulaza u klornu stanicu i saniranje 

objekta, a s tehničkog vozila (Op-9) podignut je reflektor 

zbog korištenja električne rasvjete, postavljena je mlaznice 

„vodeni štit“ radi ispomoći i pojačanje na štićenju 

prostora naplatnih kućica. Vatrogasci Dobrovoljnog 

društva Lovran (Lo-3) obavljali su snabdijevanje vodom 

navalnog vozila Op-1. 

Prilikom izvođenja vježbe vatrogasci su upotrebljavali 

izolacijske aparate i kemijska odijela kao u stvarnoj situaciji 

zbog karakteristika plina klora koji ima na okoliš 

i ljudski organizam. Izolacijski parati omogućuju vatrogascima 

izolaciju od vanjske atmosfere u vremenu od 30 

minuta dok kemijsko odijelo omogućuje vatrogascima 

rad u zoni akcidenta izoliran od vanjskih nadražujućih 

elemenata para i plinova. 

Fizikalno-kemijska svojstva 

Klor kao plin je žuto-zelene boje, a kao tekućina je 

prozirna, boje jantara, oštrog zagušljivog mirisa, nije 

eksplozivan ni zapaljiv, ali podržava slično kao kisik, 

gorenje nekih tvari. Mnogi organski spojevi burno reagiraju 

s klorom, s nekima i eksplozivno (eteri, alkoholi, 

ugljikovodici). S kalijevim i natrijevim hidroksidom 

daje hipoklorite, vrlo jake oksidanse. Ima veliki afinitet 

prema vodiku, sa sumporovodikom razlaže se na klorovodik 

i sumpor. S amonijakom i amonijevim spojevima 

daje kloramine (eksplozivni dušikov triklorid). U vodi 

se slabo topi, dajući slabu solnu i hipoklorastu kiselinu. 

Niske koncentracije klora izazivaju laganu iritaciju očiju 

i gornjeg dijela respiratornog trakta simptomi brzo 

nestaju nakon prestanka izloženosti. 

Visoke koncentracije izazivaju otežano disanje, cijanozu, 

povraćanje, glavobolju, edem pluća. Period oporavka 

je 2 tjedna, a kod jačih izloženosti može doći do 

komplikacija kao upala pluća 

Vrlo visoke koncentracije mogu izazvati šok, komu, 

prestanak disanja i smrt. 

Prilikom izrade za osnovice vježbe uzeta je najnepovoljnija 

varijanta širenja klora, prema ulazu u tunel koja 

podrazumijeva najviše mjere sigurnosti za osoblje prilikom 

rada u ovakvim zahtjevnim uvjetima. 

Svi sudionici u ovoj složenoj vježbi sudjelovali su s 

stvarnim brojem osoba koje su na raspolaganju te izrazili 

zadovoljstvo oko sudjelovanja u organizaciji, pripremi 

i izvedbi na samom terenu. 

Tekst: Mladen Šćulac, dipl.ing.sig. 

Zapovjednik JVP-a Opatija 

ZAJEDNIŠTVO DVD-a PREČKO I 

VRAPČE JUG 

Dobrovoljna vatrogasna društva 

Prečko i Vrapče jug dali su svoj obol 

u proslavi velikih obljetnica Zagrebačkog 

vatrogastva koje su obilježile 

ovu 2010. godinu, tako što su izveli 

zajedničku vatrogasnu vježbu u 

Osnovnoj školi „Prečko“. 

Taktička pretpostavka vježbe bila je 

eksplozija u plinskoj kotlovnici škole 

sa djelomičnim urušavanjem stubišta 

na katu i povređenom osobom 

na prvom katu iznad kotlovnice. Dok 

je DVD Vrapče jug pristupilo saniranju 

kotlovnice s unutarnjom navalom, 

DVD Prečko organizirao je 

spašavanje ozlijeđene osobe s prvog 

kata. Spašavanje je izvedeno 

kroz prozor pomoću ljestava i korita, 

tehnikom preklapanja. Vježba 

je izvedena sukladno pretpostavci 

poštujući pravila službe, na 

zadovoljstvo obaju zapovjednika, 

osoblja i prisutnih učenika škole 

kao i okupljenih građana naselja 

Prečko. 

Tekst i fotografije: Božidar Ferk 

Predsjednik DVD-a Prečko 

studeni 2010. 


25

vježbe 

Održana združena taktička pokazna 

vježba u Našicecement d.d. 

U tvrtki Našicecement d.d. održana je združena taktičko-pokazna vježba 

za postupanje u slučaju izvanrednog događaja. Prema razrađenom scenariju, 

taktička pretpostavka je bila da je došlo do požara na skladištu 

kemikalija te je trebalo je ugasiti požar i izvršiti sanaciju na mjestu 

događaja koje je uključivalo pretakanje razlivenih kemikalija. 

Cilj vježbe bio je provjeriti provedivost 

dokumenata Operativnog 

plana zaštite i spašavanja Našicecement 

d.d. kojim je propisano 

postupanje u slučaju izvanrednih 

događaja. 

U vježbi su sudjelovali: 

• - članovi DVD-a Našice, ukupno 

16 članova podijeljenih u dva 

tima (gašenje požara i 

• sanacija mjesta događaja 

• - članovi dobrovoljne vatrogasne 

postrojbe u gospodarstvu 

Našicecement d.d. (DVPG) 

• - radnici službe održavanja (operativna 

grupa) 

• - zaštitari vanjske zaštitarske 

službe 

• - članovi Tima za postupanje u 

slučaju izvanrednog događaja 

Našicecement d.d. 

• - radnici sektora prodaje na kolskim 

vagama koji su sudjelovali 

u akciji evakuacije 

• - ostali radnici Našicecement 

d.d. u ulozi očevidaca i promatrača 

vježbe. 

Pokaznom vježbom izvršena je provjera: 

• funkcioniranja sustava uzbunjivanja 

(sirene) 

• reakcija radnika na objavljenu 

uzbunu sirenom 

• spremnost vanjske zaštitarske 

službe u postupku uzbunjivanja 

• odaziva i komunikacije između 

članova Tima za postupanje u 

izvanrednim 

• situacijama 

• odaziva i operativne spremnosti 

operativnih jedinica Našicecement 

d.d. (članovi 

• dobrovoljne vatrogasne postrojbe 

u vatrogastvu i radnici 

operativne grupe odjela 

• strojarskog održavanja); 

• odaziva i vrijeme uključivanja 

DVD-a Našice u izvanredni događaj 

• provođenja (ograničene) evakuacije 

radnika Našicecement d.d. 

• koordinacije između DVD-a Našice 

i operativnih jedinica Našicecement 

d.d. prilikom operativnog 

djelovanja; 

Radnici Našicecement d.d. u svojstvu 

promatrača vježbe mogli su 

vidjeti demonstraciju uvježbanosti 

i opremljenost članova DVD Našice 

za postupanje kod ovakve vrste 

izvanrednih događaja. DVD Našice 

sudjelovao je u vježbi sa zapovjednim 

vozilom, navalnim vozilom i 

kombi vozilom s opremom za postupanje 

s opasnim tvarima. 

Treba naglasiti sljedeće aspekte zbog 

čega treba treba planirati i provoditi 

pokazne vježbe: 

1. Poštivanje zakonskih 

zahtjeva 

Zakonom o zaštiti na radu u Republici 

Hrvatskoj propisana je obveza 

poslodavca da utvrdi plan evakuacije 

i spašavanja radnika, da upozna sve 

radnike s planom i da prema tom 

planu najmanje jedanput u dvije godine 

provede pokaznu vježbu. Prema 

Uredbi o sprječavanju velikih 

nesreća koje uključuju opasne tvari 

o zaštiti i spašavanju propisana je 

obveza izrada planova za postupanje 

u takvim situacijama i provođenje 

osposobljavanja radnika. 

2. Poštivanje zahtjeva 

norme ISO 14001:2004 i 

OHSAS 18001:2007 

Budući da je tvrtka Našicecement 

d.d. uspostavila sustav 

upravljanja okolišem i zdravljem 

i sigurnošću prema navedenim normama. 

Prema zahtjevima ovih normi 

potrebno je utvrditi postupanje 

u slučaju izvanrednog događaja i 

najmanje jedanput u godini održati 

pokaznu vježbu za slučaj izvanredne 

situacije. 

3. Prepoznavanje mogućih izvanrednih 

događaja i razrada 

scenarija događanja 

U ovom slučaju skladište kemikalija 

koje je odnedavno u funkciji 

prepoznato je kao moguće 

mjesto izvanrednog događaja i s 

mogućim rizicima. Sukladno tim 

rizicima napravljen je scenarij događanja 

i provedeno uvježbavanje 

operativnih jedinica.Na ovaj način 

operativne jedinice upoznate su s 

količinama,fizikalnim i kemijskim 

svojstvima uskladištenih kemikalija. 

4. Podizanje razine 

uvježbanosti i organiziranosti 

operativnih jedinica 

Našicecement d.d. i koordinacije 

s operativnim jedinicama 

na lokalnoj razini 

(grada) 

Nakon vježbe provedena je analiza 

vježbe. Prepoznati su nedostaci 

te doneseni zadaci i nositelji u cilju 

otklanjanja utvrđenih nedostataka. 

Tekst: Željko Božić, dipl.ing 

26 


vježbe 

PROFESIONALNO ODRAĐENA OBRANA OD POŽARA 

GAŠENJE ZGRADE DJEČJEG 

VRTIĆA 

Dana 30. listopada operativna postrojba 

DVD-a Zabok izvršila je javnu 

taktičku vježbu na zgradi dječjeg 

vrtića i jaslica Zipkica Zabok. Prema 

planu i programu zapovjedništva 

VZ Grada Zaboka, zajednička Javna 

taktička vježba svih članica i ZJV 

Postrojbe odrađena je u 5. mjesecu, 

a svako društvo ima zadaću da napravi 

samostalno vatrogasnu vježbu 

na svom području djelovanja. Tako 

je zapovjedništvo i Upravni odbor 

DVD-a Zabok donijelo odluku da se održi vježba na zgradi 

vrtića u Zaboku. 

Taktička pretpostavka – požar je izbio na prvom katu 

zgrade vrtića uslijed kvara na električnom bojleru u sanitarnom 

čvoru. Požar se širi horizontalno i vertikalno te je 

ugrožen i drugi kat objekta, a u vrtiću su djeca, odgajateljice 

i tehničko osoblje. Nakon dojave VOC-u o požaru, 

uzbunjen je DVD Zabok, a ZJV Postrojba Zabok već je 

na drugoj intervenciji. Slijedi izlaz operativne postrojbe 

u rekordnom vremenu sa 2 kombi vozila, auto cisternom 

V-7000L, autoljestvom DL-30 i 16 vatrogasaca. Nakon 

izviđanja i zapovjedi zapovjednika Roberta Orsag, vatrogasci 

istovremeno vrše unutarnju navalu sa 2 ,,C’’ mlaza 

vodene magle lokalizaciju i gašenje požara, pasivnu zaštitu 

objekta sa jednim ,,C’’ mlazom vode, te spašavanje 

ugrožene djece i djelatnika s drugog kata zgrade autoljestvom 

DL-30. 

Nakon spašavanja djece i djelatnika navalna grupa vrši 

gašenje požara preko autoljestvi jednim ,,C’’ raspršenim 

mlazom vode. Vladimir Tršinsk, predsjednik DVD-a 

Zabok nakon uspješno završene akcije u dvorani DVDa 

Zabok pozdravio je sudionike i promatrače 

vježbe, a to su bili: Željko 

Tomek, izaslanik gradonačelnika grada 

Zaboka, ravnateljica dječjeg vrtića 

Dijana Lovinčić-Crnković sa suradnicima, 

Marijan Lovrenčić zapovjednik 

VZKZŽ, Dražen Strabić pročelnik područnog 

ureda za zaštitu i spašavanje, 

Rudolf Zajec predsjednik VZG Zabok, 

zapovjednik i dozapovjednik VZG Zabok 

Dražen Sinković i Tomislav Končevski, 

te predsjednici i zapovjednici 

sa suradnicima DVD-a Špičkovina, DVD-a Gubaševo, 

DVD-a Pavlovec, DVD-a Regeneracija i DVD-a Opće 

bolnice Zabok. 

Analiza i ocjena vježbe od strane visokih dužnosnika grada 

Zaboka, VZKZŽ i VZG-a Zabok dobila je velike pohvale 

da je izvedena vrlo kvalitetno i profesionalno. Pohvaljen 

je i sastav u kojem ima dosta mladih te kvalitetno 

obrazovanih operativnih snaga kao i to da DVD Zabok 

ima mogućnost u ljudstvu i tehnici za izvedbu i složenijih 

intervencija i zadataka. 

Tekst: Vladimir Tršinski 

Još jedna međunarodna vatrogasna suradnja 

Hrvatski i slovenski vatrogasci na zajedničkoj vježbi 

u Dragi 

U središtu naselja Draga došlo do požara u višenamjenskom 

objektu koji se nalazi uz regionalnu cestu Loški Potok-Trava. 

Požar je izbio u kuhinji, na štednjaku na kojemu se bez 

nadzora kuhala hrana te je vrlo brzo zahvatio kuhinjske elemente, 

strop i potkrovlje te zaprijetio susjednoj stambenoj 

kući. Gotovo istodobno, u neposrednoj je blizini došlo do 

prometne nesreće u kojoj se zapalio osobni automobil – to 

je zamišljeni scenarij vježbe, održane ove jeseni u slovenskome 

mjestu Draga, u kojoj je sudjelovalo gotovo 50 slo- 



27

vježbe 

venskih vatrogasaca iz PGD-ova Podpreska, Hrib, Trava, 

Travnik, Retje i Mali Log, desetak hrvatskih vatrogasaca 

iz DVD-a Prezid te patrola policijske postaje Ribnica. 

Vježbu je organizirao GZ Loški Potok, a nositelj vježbe 

bio je PGD Podpreska. 

Pohvale DVD-u Prezid 

Kako je po završetku vježbe naglasio njezin voditelj Tone 

Marinčič, cilj vježbe je postignut: odaziv i usklađenost 

operativnih vatrogasnih postrojbi bio je dobar, a vatrogasci 

su se snašli i u pružanju prve pomoći do dolaska 

stručnih medicinskih timova. 

Zapovjednik Vatrogasne zajednice Loški Potok Stane Mišić 

također je bio zadovoljan vježbom. - Vatrogasne postrojbe 

znale su dan vježbe, ali ne i sat, tako da smo više 

nego zadovoljni brzinom dolaska na mjesto intervencije. 

Sve što je u ovoj vježbi bilo dobro, primijenit ćemo na 

našim stvarnim intervencijama. Nažalost, naša rak-rana 

ostaje sustav dojave. Komunikacija je ponovno bila loša 

zbog gubitka signala i to je problem kojim se moramo 

ozbiljnije pozabaviti, rekao je Mišić. 

Vježbu je pohvalio i župan općine Loška Dolina Janez 

Novak koji je izrazio nadu da će takve vježbe postati tradicionalne 

što bi pridonijelo produbljivanju suradnje slovenskih 

i hrvatskih vatrogasaca. 

Sudjelovanje DVD-a Prezid u vatrogasnoj vježbi u 

Sloveniji rezultat je dugogodišnje plodne suradnje tog 

društva sa slovenskim kolegama. Ideja o zajedničkim 

vježbama prvi je put zaživjela prošle godine kada je 

vježba održana u Prezidu. Na ovogodišnjoj u slovenskoj 

Dragi prezidskim je vatrogascima pripao zadatak 

gašenja zapaljenoga automobila što su oni odradili 

brzo i kvalitetno zbog čega ih je pohvalio i predsjednik 

PGD-a Podpreska Maks Lavrić. 

- Ovom i prošlogodišnjom vježbom pokazali smo da 

nama vatrogascima granice, pa ni one državne, nisu 

prepreka za dobru suradnju. S ovom ćemo praksom nastaviti 

i ubuduće kako bismo bili što spremniji za stvarne 

izazove i intervencije. Ova je vježba potvrdila da s 

ovakvim ljudstvom i tehnikom naši i slovenski građani 

mogu biti mirni i sigurni, naglasio je Ivica Vrtar, predsjednik 

DVD-a Prezid, komentirajući vježbu.. 

Tekst i foto: Vanda Radetić Tomić 

Vatru gasili vatrogasci i gasilci 

U pograničnom području Varaždinske županije i općine Cestica, na 

području naselja Dubrava Križovljanska osnovano je 1938. godine 

Dobrovoljno vatrogasno društvo Lovrečan-Dubrava. Osim spašavanja 

imovine i pomaganja ljudima u kriznim situacijama, članovi vatrogasnog 

društva od formiranja prednjače i u organiziranju društvenog 

života, a u počecima rada u društvu je djelovala i samaritanska postrojba 

te kulturno-umjetnička i tamburaška sekcija. Drugi svjetski rat 

i poratno razdoblje usporili su aktivnosti vatrogasnog društva, a zajedničkim 

naporom članova iz Brezja Dravskog, Dubrave Križovljanske 

i Lovrečana sredinom sedamdesetih godina dostiže se prijeratna opremljenost 

i osposobljenost vatrogasne postrojbe, rekao je predsjednik 

DVD-a Franc Težak. 

U vatrogasnom društvu danas djeluje preko 140 članova, a vatrogasci 

ovog dijela Hrvatske danas djeluju pod nazivom DVD Lovrečan-Dubrava 

i središnje su društvo na području Vatrogasne zajednice općine 

Cestica, u koju je još uključeno pet vatrogasnih društava: DVD Gor- 

28 


vježbe 

nje Vratno, Križovljan Cestica, Virje 

Križovljansko, Babinec i Gradišće. 

Osim suradnje s hrvatskim vatrogasnim 

društvima vatrogasci DVD-a 

Lovrečan-Dubrava u dobrim i prijateljskim 

odnosima su i sa susjednim 

slovenskim vatrogascima, posebno 

s pobratimljenim vatrogasnim društvima 

PGD Korena i Bukovci, a u 

suradnji sa Prostovoljnim gasilskim 

društvom Zavrč iz susjedne slovenske 

općine, posljednjih godina 

krajem listopada, mjeseca koji se u 

Republici Sloveniji obilježava kao 

mjesec zaštite od požara, redovito 

organizira i zajedničke vatrogasne 

vježbe. 

Tako je ovogodišnja šesta po redu 

vježba gašenja vatre i spašavanja 

ozlijeđenih iz gorućeg objekta izvedena 

u Dubravi Križovljanskoj, na 

zgradi Mihalić, a u samoj vježbi sudjelovalo 

je tridesetak vatrogasaca 

iz susjednih vatrogasnih društava. 

Vježba je održana u popodnevnim 

satima 23. listopada, a unesrećene i 

povrjeđene iz goruće zgrade iznijela 

je ženska sanitetska ekipa DVD-a 

Lovrečan-Dubrava. U samom gašenju 

vatre, spašavanju imovine te 

evakuaciji i zbrinjavanje ozlijeđenih 

sudjelovalo je 26 vatrogasaca, u 

iznošenju ranjenih bila je šesteročlana 

sanitetska ekipa DVD-a Lovrečan-Dubrava, 

dok je u gašenju vatre 

po deset članova bilo je iz pojedinog 

vatrogasnog društva. S dva navalna 

i kombi vozilom bili su domaćini iz 

DVD-a Lovrečan-Dubrava, a deset 

vatrogasaca s autocisternom i kombi 

vozilom bilo je iz Prostovoljno gasilskeg 

društva Zavrč. 

Vježbom je rukovodio Milenko Biškup, 

zapovjednik Vatrogasne zajednice 

općine Cestica, a sa slovenske 

strane priključio se Branko Skok, 

poveljnik PGD-a Zavrč. Pozitivnu 

ocjenu vježbi dali su i predstavnici 

lokalne vlasti. U ime općine Cestica 

čestitke vatrogascima uputio je Mirko 

Korotaj, načelnik općine Cestica, 

a pridružila mu se dožupanja Marta 

Bosilj, zamjenica načelnika, koja 

je vježbi prisustvovala u ime Općine 

Zavrč. U ime Gasilske območne 

zveze Ptuj prisutne je pozdravio zapovjednik 

Zvonko Glažar, a čestitkama 

na uspješnoj vježbi priključili su 

se i Milan Majer i Marijan Mislović. 

Uvjerenje u nastavak daljnje dobrosusjedske 

suradnje, na području 

gašenja i spašavanja izrazio je i Darko 

Majhen, predsjednik Vatrogasne 

zajednice općine Cestica, a čestitke 

na dobro izvedenoj vježbi okupljenim 

vatrogascima uputio je i Zvonko 

Biškup, predsjednik Vatrogasne zajednice 

Varaždinske županije. 

Tekst i foto: Franjo Talan 

ZAJEDNIČKIM SNAGAMA ZAŠTIĆENO KULTURNO DOBRO 

„DVORAC 2010“ 

Taktičkom pretpostavkom da je 

u Dvorcu Erdödy došlo do požara 

koji je zamijećen od strane 

djelatnika Hrvatskog državnog 

arhiva smještenog u blizini samog 

dvorca, putem broja 112 

uzbunjen je glavni zapovjednik 

VZG-a Sveta Nedjelja koji odmah 

prosljeđuje uzbunu na kerestinečke 

vatrogasce. 

Dolaskom na mjesto intervencije 

i u razgovoru s djelatnikom 

arhiva, doznaje da postoji mogućnost 

da se u prostorima dvorca 

zahvaćenog požarom nalaze ljude 

usprkos obavijesti da je u prostor 

dvorca zabranjen ulaz. U 15.01 

DVD Kerestinec izlazi s navalnim 

vozilom (sa šest članova posade). 

Dolaskom na mjesto požara, zapovjednik 

VZG-a te zapovjednik 

DVD-a procijenivši stanje na terenu 

odlučuju da će nastali požar 

gasiti vodom preko jednog “ C“ 

mlaza, ali zbog velike brzine šire- 



29

vježbe 

nja požara, a i sumnje da netko nezakonito boravi u prostoru 

dvorca, te da će biti potrebno izvršiti i pregled svih 

prostorija, odlučuju pozvati u pomoć i DVD Stupnik. 

U 15.05 dežurni operativni djelatnik DVD-a Stupnik 

prima dojavu za ispomoć, te daje uzbunu ostalim 

članovima.U 15.10 DVD Stupnik na intervenciju izlazi s 

navalnim vozilom sa šest članova posade i autocisternom 

s tri člana posade. 

U 15.05 DVD Kerestinec počinje sa akcijom gašenja preko 

jednog „C“ mlaza vode na način da pokuša spriječiti 

daljnje širenje požara prema zapadnom dijelu dvorca. 

DVD Stupnik na mjesto intervencije 

stiže u 15.15, te se smješta uz 

glavni ulaz u Državni arhiv nasuprot 

ulaza u dvorac. Zapovjednici 

DVD-a Kerestinec i DVD-a 

Stupnik u dogovoru donose odluku 

da se s navalnog vozila formira 

nova „ B“ cijevna pruga s dva 

mlaza. Jedan prema podrumskim 

prostorijama dvorca, a drugi preko 

dvorišta na istočni dio dvorca 

te da se izvrše preventivni pregledi 

zbog sumnje da se unutar 

prostorija nalazi osoba(e) . 

Posada s autocisterne snabdijeva 

vodom navalno vozilo i spaja se na nadzemni hidrant u 

krugu Arhiva. Zbog specifičnog mjesta koje je izabrano 

za vježbu- kulturna znamenitost 1. kategorije - pred vatrogasce, 

ali i ostale sudionike vježbe postavljaju se određena 

ograničenja njihovog rada. Naime, dvorac je godinama 

bilo napušten i velikim dijelom devastiran od strane 

nepoznatih osoba, a velikim dijelom i zbog djelovanja 

vremenskih prilika. Tako da u nekim dijelovima postoji 

velika mogućnost propadanja podnih međustropnih konstrukcije 

kao i pada krovnih dijelova. 

Također treba voditi računa o potrošnji sredstva za gašenje, 

u ovom slučaju vode, da se izbjegne dodatno uništavanje 

kulturnog dobra. Kod samog izvođenja vježbe 

trebalo je obratiti posebnu pažnju na: 

• opasnost od gušenja i trovanja produktima izgaranja 

• opasnosti od mehaničkih ozljeda ( lomovi, posjekotine, 

opekline…) 

• opasnost od urušavanja međustropnih konstrukcija 

Zbog toga se vodilo računa da vatrogasci na intervenciji 

obavezno koriste aparate za zaštitu dišnih organa te kompletnu 

zaštitnu odjeću i obuću. 

Prema procjeni zapovjednika na terenu su za ovu vježbu 

bile potrebne sljedeće snage: navalno vozilo DVD Kerestinec 

sa 6 vatrogasaca te navalno vozilo i autocisterna 

DVD-a Stupnik sa 9 vatrogasaca. Kako je objekt bio bez 

struje, nije bilo potrebe za stručnim službama te je zatražen 

dolazak policije iz PP-a Samobor. 

SREDSTVA ZA GAŠENJE I OSTALA OPREMA: 

• voda iz spremnika navalnih vozila i autocisterne te 

voda iz hidrantske mreže 

• Tayphon za odimljavanje 

TIJEK AKCIJE GAŠENJA POŽARA: 

DVD Kerestinec - dolaskom na mjesto intervencije vodna 

grupa polaže „B“ cijevnu prugu do razdjelnice i polaže 

„C“ cijevnu prugu za prvi mlaz vode. Za to vrijeme navalna 

grupa oprema se izolacijskim aparatima i pristupa 

gašenju na prvom katu sa sjeverne strane dvorca. Vodna 

grupa nakon toga vrši spajanje navalnog vozila sa nadzemnim 

hidrantom u krugu Državnog arhiva uz upotrebu 

cijevnih mostića. 

Dolaskom DVD-a Stupnik 

vodna grupa sa navalnog vozila 

priprema „B“ cijevnu prugu 

i priprema prvi „C“ mlaz. 

Za to vrijeme navalna grupa 

oprema se izolacijskim aparatima 

i pristupa gašenju sa sjeverne 

strane dvorca u podrumskom 

prostoru. Vodna grupa 

sa navalnog vozila spaja se na 

razdjelnici i polaže „C“ cijevnu 

prugu za drugi mlaz vode 

za gašenje te preko dvorišnog 

dijela ulazi preko stubišta u 

istočni dio dvorca i osigurava da se vatra ne proširi na 

taj dio. 

Posada autocisterne spaja se na navalno vozilo preko „B“ 

cijevi uz upotrebu cijevnih mostića, a autocisternu spaja 

na nadzemni hidrant. Ulaskom navalne grupe DVD-a 

Stupnik u prostor s desne strane od ulaza zatječe osobu 

u nesvijesti te zbog toga traži od navalne grupe iz autocisterne 

da donese nosila za spašavanje i Tayphon za 

odimljavanje prostora zbog velike količine dima. Nakon 

toga iznose ozlijeđenu osobu izvan zadimljenog prostora.Nakon 

toga će se izvršiti detaljan pregled požarišta te 

utvrditi da se požar ne može ponoviti i izdati zapovijed za 

pospremanje. Sva komunikacija tijekom izvođenja vježbe 

bit će na 9.kanalu 

Ovakav vid suradnje na operativnom polju između kerestinečkih 

i stupničkih vatrogasaca traje već nekoliko 

godina a s ciljem uvježbavanja načina i postupaka kod 

gašenja požara i spašavanje osoba vodeći pritom računa 

o sigurnosti samih vatrogasaca na intervenciji. Pri tome 

se vodila briga da se ne izazivanju nepotrebne štete na 

samom objektu kao i u njegovom interijeru. 

Nakon postrojavanja samih sudionika obratio im se predsjednik 

DVD-a Kerestinec Goran Škarić te pozdravio prisutne 

goste, prvenstveno gradonačelnika Dragu Prahina, 

dogradonačelnika Ivicu Pavlića, predsjednika VZG-a 

Sveta Nedelja Damira Marenića, dopredsjednika Ivu 

Člekovića, predsjednika DVD-a Stupnik Ivicu Klemenčića 

te predstavnike DVD-ova Sveta Nedelja, Rakitje i 

Strmec. 

Tekst i foto: Damir Marenić 

30 


vježbe 

Usklađen rad postrojbi 

U organizaciji središnje vatrogasne 

postrojbe DVD-a Belišće, u četvrtak, 

14. listopada s početkom u 17 

sati održana je pokazna vatrogasna 

taktička vježba u krugu tvrtke „Galvano“ 

Petrović u poduzetničkoj zoni 

u Belišću. 

U vježbi je sudjelovalo 

7 vatrogasaca iz DVD-a 

Belišće, te po 4 vatrogasca 

iz DVD-a Bistrinci i 

DVD-a Vinogradci. Taktička 

pretpostavka vježbe 

bila je požar u prostoru 

tvornice uz prisutnost 

velike količine dima i 

unesrećenih osoba. Prije 

dolaska vatrogasnih postrojbi 

obavljena je evakuacija 

osoba iz objekta 

tvornice od strane rukovoditelja 

proizvodnje. 

Vatrogasna postrojba 

DVD-a Belišće prva dolazi na mjesto 

događaja te obavlja spašavanje 

osobe koja je ostala u dvorani tvornice 

uz izvođenje unutarnje navale za 

gašenje požara u objektu korištenjem 

izolacijskih aparata i jednog mlaza 

srednje teške pjene s mlaznicom „Pelikan“. 

Zbog velike količine dima i 

požara zapaljive tekućine pozvane 

su vatrogasne postrojbe DVD-a Bistrinci 

i DVD-a Vinogradci koji su 

korištenjem turbogeneratora obavili 

ispunjavanje dijela prostora dvorane 

sa znatnim količinama lake pjene. 

Navalnim vozilom DVD-a Bistrinci 

izvršeno je snabdijevanje vodom iz 

obližnjeg nadzemnog hidranta. 

Prilikom izvođenja vježbe bilo je 

prisutno 20-tak osoba iz tvrtke i operativnih 

članova DVD-a Belišće. Nakon 

što je vježba izvedena, predstavnik 

tvrtke “Galvano” Josip Petrović, 

koji je ujedno i dugogodišnji aktivni 

član DVD-a Belišće, upoznao je sve 

sudionike s radom obiteljske tvrtke 

te prezentirao njezinu osnovnu djelatnost 

a to je galvanizacija i podcinčavanje 

u čijem procesu rada se koriste 

kemijska sredstva čija primjena u 

većem dijelu nije zapaljiva i podložna 

nastanku i razvijanju požara. 

Nakon vježbe svi sudionici obavili 

su analizu učinjenoga a nazočnima 

se obratio zapovjednik 

Dubravko Čovčić i napomenuo 

kako je cilj opisane 

taktičke vatrogasne 

vježbe u cijelosti ispunjen 

i u skladu s vatrogasnom 

taktikom gdje se 

moglo uočiti pravovaljano 

korištenje vatrogasne 

opreme i usklađen rad vatrogasnih 

postrojbi. Korištenjem 

nove vatrogasne 

opreme (Pelikan mlaznice) 

postignuta je brža i 

bolja efikasnost gašenja 

manjih požara zapaljivih 

tekućina. Na kraju se zahvalo 

svim sudionicima 

i iskazao kako su upravo ove kontinuirane 

zajedničke vježbe prilika da 

se što kvalitetnije uskladi zajednički 

rad svih operativnih vatrogasnih postrojbi 

kako bi na razini Vatrogasne 

zajednice grada Belišća bili spremni 

djelovati i na većim požarima i intervencijama 

koji zahtijevaju sudjelovanje 

većeg broja vatrogasaca. 

Tekst i foto: Slavko Milekić, dipl.iur. 

TEHNIKA, TAKTIKA I DRUŽENJE 

Tradicionalna vježba i susret 

vatrogasaca Slovenije i 

Hrvatske uz Sutlu, VZ KZŽ 

i Gasilske zveze Šmarje pri 

Jelšah organizirani su u Starom 

Selu Kumrovcu. Zapovjednik 

Marijan Lovrenčić i 

poveljnik Bojan Hrepevnik 

osmislili su ciljeve vježbe a 

oni su sadržani upravo u pokazivanju 

tehnike, primjeni 

taktike i na kraju sve je završilo tradicionalnim druženjem. 

Vježba je pokazala koliko smo zajedno snažni i na 

što možemo računati kazao je okupljenima na kraju vježbe 

Drago Ulama načelnik općine Kumrovec. U vježbi 

su sudjelovali slovenski vatrogasci iz mjesta Podčetrtek, 

Imeno, Pristava, Bistrica ob Sotli i Polje Sedlarjevo a iz 

VZ KZŽ iz Kumrovca, Poljane Sutlanske i Sloge Plavić. 

Vježbom je rukovodio zamjenik 

zapovjednika Stjepan Skuliber.Poseban 

i vrlo atraktivan dio vježbe 

bilo je gašenje požara sa starom 

ručnom štrcaljkom «naljevačom» 

Umjesto konja dovukli su je vatrogasci 

odjeveni u stilizirane stare 

odore. Ubrzo je nestalo i vode iz 

potoka a snage je počelo nedostajati 

za pokretanje štrcaljke. Nije 

lako bilo nekad. Da ovakvi susreti 

imaju dugu tradiciju kazala je predsjednica GZ Šmarje 

pri Jelšah Paula Kidrić i treba ih nastaviti kao izraz dobre 

suradnje zajedničkog života ljudi s obje strane granice. 

Pomoć i potporu u organizaciji ovog susreta pružili su 

djeltnici Muzeja Staro selo Kumrovec. 

Tekst i foto: Boris Uhernik 



31

vježbe 

EVAKUACIJA IZ ŠKOLE PODRAVSKO SUNCE 

Oko devet sati 27. listopada došlo je do požara u kuhinji 

škole COOR Podravsko sunce u Hercegovačkoj ulici u 

Koprivnici u kojoj se u tom trenutku pripremala hrana. 

Dim se počeo širiti izvan kuhinje, a kuhar je informirao 

osoblje škole. Drugi kuhar počinje gasiti vatru s aparatom 

za gašenje, ali zbog udisanja dima i pomanjkanja 

kisika isti se onesvijestio. Odmah su informirani vatrogasci 

na telefon 93 i Centar 112. 

Srećom ovom je bio samo scenarij tijeka vježbe koja je 

uspješno provedena u Podravskom suncu s djelatnicama 

i učenicama škole uz sudjelovanje javne vatrogasne postrojbe 

grada Koprivnice. 

- Cilj vježbe, rekao je zapovjednik koprivničkih profesionalaca 

Slavko Tucaković koji je rukovodio vježbom, bila 

je bila provjera spremnosti i mobilnosti JVP-a Koprivnica, 

provođenje postupka evakuacije zaposlenika Podravskog 

sunca, provjera rada rukovodećih službi, sustava 

uzbunjivanja i obavještavanja, kao i provjera vatrogasne 

opreme i tehnike i kontrola rada polaznika i zaposlenika 

Centra Podravsko sunce i JVP-a grada Koprivnice. 

Sama dinamika vježbe započela je evakuacijom učenika 

i zaposlenih prema dogovorenom rasporedu. Djelatnici 

JVP-a Koprivnica dolaze navalnim vozilom i auto ljestvama, 

upoznaju se sa situacijom, uzimaju izolacione 

aparate i započinju s gašenjem i iznošenjem kuhara iz 

ugroženog dijela kuhinje gdje ga preuzima medicinska 

ekipa Crvenog križa. 

Uz pomoć 

ljestava 

obavlja se na 

drugom kraju 

školske zgrade 

evakuacija 

polaznika 

s prvog kata. 

Odvijanje 

vježbe koja 

je trajala oko 

sat vremena 

s neprikrivenim 

zadovoljstvom 

promatrao 

je dogradonačelnik 

Dražen Pros 

u društvu s 

predsjednikom 

Crvenog 

križa dr. 

Draženom Sačerom, a bio je tu i pročelnik Područnog 

ureda DUZS-a Koprivnica Ivan Skec i drugi. 

Nakon završetka vježbe u prostorijama Centra Podravsko 

sunce obavljena je analiza vježbe koja je dobila visoke 

ocjene svih predstavnika vježbe. 

Tekst i foto: Dragutin Rendić 

DVD Mihovljan održao uspješnu vježbu 

U sklopu proslave Dana Općine Mihovljan svoju su 

spremnost provjerili i članovi Dobrovoljnog vatrogasnog 

društva Mihovljan. Vježbu provjere članova društva 

i opreme s kojom raspolažu, vatrogasci su izveli na 

zamišljenom sudaru osobnog automobila pri čemu je vozač 

ozlijeđen i zarobljen ostao u vozilu. 

Zapovjednik vježbe Mladen Rafaj odmah na mjesto nesreće 

šalje članove domaćeg DVD-a i poziva djelatnike 

JVP Krapina radi izvlačenja vozača koji je, zahvaljujući 

brzoj i stručnoj akciji, uspješno izvučen iz vozila prije 

no što je buknula vatra.I nju su vatrogasci brzo ugasili i 

sanirali. Usput, vatra se proširila i na općinsku zgradu i 

neke zgrade u blizini prometne nesreće. 

32 

DVD-a Mihovljan. 


U vatrogasnoj vježbi sudjelovali su DVD-i Mihovljan, 

Novi Golubovec, Radoboj, Šemnica Donja i Šemnica 

Gornja. Također, u spašavanju unesrećenog putnika sudjelovali 

su i djelatnici Hitne pomoći iz Zlatara, kao i 

Policijski službenici PP Zlatar Bistrica. 

Uspješno odrađenu vježbu pohvalili su predsjednik društva 

Franjo Pavlek, pročelnik DUZS-a, Područnog ureda 

Krapina Dražen Strabić i zamjenik županijskog zapovjednika 

Stjepan Skuliber. 

Na kraju vježbe sve sudionike vatrogasce pohvalio je i 

načelnik Općine Mihovljan Zlatko Bartolić, koji je naglasio 

odličnu suradnju općinskih vlasti i vatrogasaca 

Tekst i foto: Dean Stulić


PSIHOLOGIJA TJELOVJEŽBE 

U VATROGASTVU 

Tekst: Zoran Šimić, psiholog 

zoran.simic@duzs.hr 


Tjelovežba ima utjecaj ne samo na tijelo već i na psihu vatrogasca. 

U vatrogastvu vježbanje je nužno i ima višestruke koristi i za pojedinca 

i za vatrogasnu postrojbu. Podsjećamo koje sve dobrobiti 

donosi vježbanje i kako se motivirati na redovitu tjelovježbu, stoga 

ne oklijevajte, počnite s vježbanjem već danas !!! 

Započinjemo s provokativnim pitanjem: 

Koliko ste danas posvetili 

vremena svome duhu i tijelu 

Pokušajte, zaista, prije nego nastavite 

čitati dalje (ili možda odustanete 

od čitanja) sami sebi odgovoriti na 

ovo pitanje. Odgovori će biti različiti, 

a nije nemoguće da će netko 

pomisliti „Kakvo je to pitanje“ jer 

pored brojnih privatnih i poslovnih 

obaveza jednostavno ništa ne stigne 

i nemate vremena za sebe. 

Ako zaista ima onih koji tako razmišljaju 

onda to nije dobro. Većina 

koja posjeduje osobni automobil 

„njeguje“ limenog ljubimca, vozi ga 

na servis, u autopraonicu, kontrolira 

ulje i sl., s ciljem da automobil besprijekorno 

i dugovječno radi. Slično 

je i s kućnim ljubimcima koje redovito 

hranimo, pazeći da je to baš 

ona hrana koja njima najviše odgovara, 

redovito ih vodimo veterinaru, 

igramo se s njima itd., s ciljem 

da im pružimo maksimalnu njegu i 

pažnju. Vatrogasci redovito brinu o 

svojoj opremi i vatrogasnoj tehnici 

kako bi besprijekorno funkcionirala 

i osigurala učinkovitost na vatrogasnoj 

intervenciji. 

Apsurd na koji često nailazimo je 

da zaboravljamo sami sebi pružiti 

pažnju, sve do trenutka kad postanemo 

svjesni da nam to bitno ugrožava 

psihičko i/ili tjelesno zdravlje 

ili ima bitan utjecaj na druge stvari 

koje su nam važne, poput primjerice 

tjelesnog izgleda. 

Svaki vatrogasac zna (ili bi trebao 

znati) koliko je tjelovježba korisna. 

Nažalost, ne samo vatrogasci, već 

općenito svi nedovoljno i neredovito 

vježbaju. Prema podacima Državnog 

zavoda za statistiku iz 2006. 

godine, u Hrvatskoj je samo 17% 

stanovnika aktivno u pogledu redovitog 

vježbanja, od čega je 6% 

u području natjecateljskog sporta, 

a preostalih 11 % je rekreacija, dok 

je primjerice u Finskoj 77% stanovništva 

obuhvaćeno nekim oblikom 

rekreacije. 

U zanimanjima kao što je zanimanje 

vatrogasca, gdje u obavljanju 

posla tjelesna spremnost ima veliki 

značaj, redovita tjelovježba je 

nužna. Gotovo da ne postoji vatrogasna 

intervencija u kojoj tjelesna 

spremnost, snaga i izdržljivost ne 

dolaze do izražaja. Čak i najjednostavnije 

vrste vatrogasnih intervencija 

zahtijevaju adekvatnu tjelesnu 

spremnost, jer zaštitna oprema i tehnička 

sredstva koja se koriste na intervenciji 

nisu „lagana“ za nošenje i 

korištenje. 

O važnosti tjelesne spremnosti govori 

i činjenica da pri provedbi selekcije 

za upis u Vatrogasnu školu 

kandidati prolaze razne testove tjelesne 

snage i izdržljivosti. Dobra 

tjelesna spremnost je preduvjet za 

kvalitetno i uspješno obavljanje vatrogasnog 

posla. 

Dobru tjelesnu spremnost je potrebno 

izgrađivati, ali i održavati. To se 

postiže redovitim vježbanjem. 

Dio svakodnevnih aktivnosti u vatrogasnoj 

postrojbi bi morao biti i 

vježbanje, bilo na otvorenom prostoru 

kroz različite vježbe, trčanje 

ili sportske aktivnosti, bilo u posebnim 

prostorijama, uređenima i opremljenima 

spravama za vježbanje. 

Nedostatak sredstava za opremanje 

takvih prostora nije i ne smije biti 

izgovor, jer se vrlo lako može uz 

minimum truda i novca napraviti 

improvizirana „teretana“, tj. prostor 

za vježbanje. Danas je sve više Javnih 

vatrogasnih postrojbi koje imaju 

adekvatno uređene i opremljene 

prostore u kojima vatrogasci u slobodno 

vrijeme vježbaju i podižu tjelesnu 

spremnost. 

Utjecaj tjelovježbe na 

psihičko zdravlje 

Tjelovježba nesumnjivo ima 

pozitivan utjecaj na zdravlje, ali ne 

samo na tjelesno, kako većina misli, 

nego i na psihičko zdravlje čovjeka. 

Unutar psihologije postoji posebno 

područje koje se bavi psihološkim 

aspektima sporta i vježbanja i naziva 

se sportska psihologija. Ona se 

ne bavi samo aspektima vrhunskog 

sporta, već se općenito bavi psihološkim 

aspektima sporta i vježbanja 

kod čovjeka i utjecajem koji tjelovježba 

ima na čovjekovu psihu. 

Redovito vježbanje ima pozitivan 

utjecaj na psihički život čovjeka. 

Znamo da je posao vatrogasaca izuzetno 

stresno zanimanje. Osobito je 

važno u vatrogasnim postrojbama 

poduzimati preventivne mjere i ak- 



tivnosti na prevenciji i ublažavanju 

profesionalnog stresa. Tjelovježba 

je jedan od najučinkovitijih i najjednostavnijih 

načina prevencije i 

ublažavanja stresa. To potvrđuje 

i istraživanje provedeno u vatrogasnoj 

postrojbi u Austinu (SAD) gdje 

je, nakon 16 tjedana u kojima se 

provodilo redovito vježbanje, došlo 

do značajnog smanjenja psihofiziološke 

reakcije vatrogasaca na psihološki 

stres. 

Tjelovježbom se postiže smanjenje 

depresije i anksioznosti 

(anksioznost je stanje nelagode 

i straha čiji uzrok nije poznat). 

Vježbanjem, općenito, dolazi 

do povećanja životnog optimizma 

i energije. Osobe u dobroj 

tjelesnoj kondiciji se bolje 

psihološki suočavaju s težim 

životnim situacijama i pokazuju 

manju frustraciju (negativno 

stanje u kojem se osoba nalazi 

kad ne može zadovoljiti određene 

motive i potrebe). 

Tjelovježba ublažava nesanicu. 

Istraživanje provedeno 

na Saveznom učilištu u Sao 

Paolu je pokazalo da umjerene 

aerobičke vježbe, kod osoba 

koje pate od kronične nesanice, 

mogu smanjiti intenzitet tjeskobe 

i ubrzati usnivanje, produžiti 

vrijeme spavanja i podignuti 

kvalitetu sna. Ovo je istovremeno 

bio i znanstveni dokaz da 

se i bez lijekova može utjecati 

na liječenje kronične nesanice. 

Obzirom da vatrogasci rade u 

smjenama i noću, kod određenog 

broja vatrogasaca je prisutan 

poremećaj spavanja uslijed 

poremećaja biološkog ritma. 

Znanstveno je također dokazano 

da vježbanje ima učinak na 

raspoloženje i negativne emocije. 

Za vrijeme izvođenja vježbe, misli 

se usmjeravaju na izvođenje vježbe 

što pridonosi smanjenju usmjerenosti 

na izvor stresa i smanjenju 

fiksacije na problem. Vježbanjem 

čovjek mijenja i percepciju svoga 

tijela. Svatko od nas želi imati što 

skladniju građu tijela, a vježbanje 

doprinosi tome. Zadovoljstvo vlastitim 

izgledom doprinosi razvoju 

samopouzdanja i samopoštovanja. 

Utjecaj vježbanja na 

tjelesno zdravlje 

vatrogasaca 

Vježbanjem se postiže smanjenje 

kolesterola, smanjenje udjela tjelesne 

masnoće, pozitivan utjecaj na 

posljedice šećerne bolesti, smanjenje 

tjelesne težine, 

regulacija krvnog 

tlaka i sl. Vježbanje 

podiže i imunološku 

sposobnost 

organizma. Za vatrogasce je to važno, 

jer u odnosu na opću populaciju 

imaju veći rizik izlaganja opasnim i 

otrovnim tvarima, veću mogućnost 

zaraze i općenito je organizam izložen 

većim tjelesnim 

i psihičkim naprezanjima. 

Vježbanje potiče 

cirkulaciju i osigurava 

bolju izmjenu tvari na razini 

stanice, pri čemu se znojenjem organizam 

rješava štetnih tvari. 

Značaj tjelovježbe za 

organizaciju/postrojbu 

Osoba koja je manje depresivna, 

koja nije frustrirana, koja ima optimističan 

pogled na svijet oko sebe, 

podiže osobnu kvalitetu življenja. 

Takvu „pozitivnu energiju“ prenosi 

i na svoju okolinu, 

na obitelj 

i prijatelje, ali i 

na vatrogasnu 

postrojbu. Sasvim 

je sigurno da je u vatrogasnoj 

postrojbi i na intervenciji lakše i 

ugodnije komunicirati i surađivati 

s takvim osobama. 

Vježbanje doprinosi i smanjenju 

konflikata među članovima 

postrojbe, jer sama zaokupljenost 

vježbanjem i vrijeme koje 

se posveti vježbanju smanjuje 

vrijeme neobaveznih, često 

„ispraznih“ razgovora koji dovode 

do ispoljavanja suprotnih 

stavova vezanih uz sport, politiku 

i druge sfere života, a koji 

mogu biti povod za nastanak 

konflikta. 

Jutarnja tjelovježba 

5 minuta 

Vježbanje smanjuje 

rizik od mnogih bolesti 

Visoka tjelesna i psihička spremnost 

vatrogasne postrojbe 

ima bitan utjecaj na brzinu i 

kvalitetu obavljanja vatrogasnih 

intervencija. Zbog toga 

vatrogasni zapovjednici moraju 

razvijati pozitivne stavove 

prema vježbanju, ugraditi tjelovježbu 

u redovite aktivnosti 

i stvoriti materijalno-tehničke 

preduvjete za njihovu provedbu 

(opremanje „trim kabineta“, 

teretana i sl.). 

Dobra tjelesna i psihička priprema 

vatrogasaca smanjuje 

broj nesreća na intervencijama, 

zbog čega je i manji broj 

izostanaka s posla zbog bolovanja 

čime se ne remeti organizacija 

rada zbog smanjenog broja raspoloživih 

vatrogasaca. To implicira 

i manji broj posjeta 

liječniku, 

manje troškove 

zdravstvene 

skrbi itd. 

Njegovanje zdravog oblika života 

kroz vježbanje u postrojbi prenosi 

se i na privatni život van postrojbe. 

Tako će vatrogasci, kod kojih je 

34 




razvijena svijest o potrebi 

vježbanja, razvijati pozitivan 

odnos prema vježbanju 

i u svojoj obitelji te poticati 

ostale članove obitelji da se 

bave nekim oblikom rekreacije 

ili sporta. Osobito je 

važno kod djece i mladih 

razvijati svijest o važnosti 

vježbanja, što se u vatrogasnoj 

organizaciji može 

njegovati kroz vatrogasnu 

mladež. 

Postoji više razloga zbog 

kojih bi trebali redovito 

vježbati, ali je najvažniji 

zdravlje. 

Posljednjih godina se sve više govori 

o pojavi proljetnog umora. Pokazalo 

se da redovita tjelovježba doprinosi 

smanjenju takvog umora. U proljeće 

ili početkom ljeta, pred godišnje 

odmore, mnogi počinju s vježbanjem 

kako bi smanjili tjelesnu težinu 

i „uljepšali“ tjelesni izgled. Bolje 

ikada nego nikada, ali to u većini slučajeva, 

u kombinaciji 

s dijetama, 

predstavlja želju 

da se u kratko 

vrijeme izgubi 

veći broj kilograma, što može imati 

negativne posljedice na organizam. 

Vježbati treba tijekom cijele 

godine kako bi se postigli i održali 

željeni rezultati, ali, naglašavamo, 

najvažniji rezultat i cilj 

vježbanja mora biti zdravlje. 

Kako se motivirati za 

vježbanje 

Za vježbanje je potrebna motivacija 

kao i za sve druge aktivnosti 

kojima se bavimo. Preporuča se 

prakticirati raznovrsne vježbe 

kako bi se izbjegla monotonija, 

a posebno je korisno kombinirati 

vježbanje i sport. U velikom 

broj vatrogasnih postrojbi 

postoje sportski tereni koji omogućuju 

bavljenje sportom. 

Korisnije je i za održavanje motivacije 

i za organizam vježbati kraće, 

ali često. Bolje je više puta tjedno ili 

svakodnevno, ali u kraćim intervalima 

nego 1 tjedno, satima, do iscrpljenja. 

Motivirajte sebe i druge 

na vježbanje 

Vježbanje u skupini ima svoje 

prednosti, jer kolege vatrogasci međusobno 

daju jedni drugima poticaj 

za vježbanje, a to pruža mogućnost 

i da svoje postignuće uspoređuju s 

drugima. Ovakva organizacija vježbanja 

u skupini može razviti i određeni 

oblik zdravog natjecateljskog 

duha u vatrogasnoj postrojbi. Za 

održavanje samomotivacije dobro 

je pratiti i vlastiti 

napredak kroz 

vođenje zabilješki 

o intenzitetu vježbi 

i napredovanju. Uz 

pomoć stručne osobe ili samostalno, 

potrebno je određivati ciljeve, ali na 

način da su oni realni i ostvarivi u 

kraćem vremenskom roku. Postavljanje 

nerealnih, neostvarivih ciljeva 

smanjuje motivaciju, povećava nezadovoljstvo 

i u konačnici dovodi do 

prekida vježbanja. 

Jutarnja tjelovježba ili vježbe istezanja 

neposredno nakon buđenja, izuzetno 

su korisne. Redovito 

prakticiranje u trajanju od 

samo 5 minuta doprinosi 

razbuđivanju, gipkosti tijela, 

povećava razinu energije, 

pozitivno raspoloženje, 

ubrzava metabolizam 

koji pospješuje izlučivanje 

štetnih tvari iz organizma i 

razgradnju energije koja se 

pretvara u toplinu. 

Psihološka dobrobit jutarnje 

vježbe je podizanje 

raspoloženja i osjećaj svježine, 

ali i dobra prevencija 

stresa. Primjerice, takva 

osoba će kao vozač u prometu 

biti opreznija, brže će reagirati 

na nepredviđene prometne situacije, 

manje će biti frustrirana prometnom 

gužvom te je manja šansa da dolazi 

u konflikt s drugim sudionicima u 

prometu, na posao će doći spremnija 

za rad itd. Vatrogascima se može 

dogoditi da odmah po dolasku na 

posao moraju izaći na intervenciju, 

što zahtijeva maksimalnu tjelesnu 

spremnost i koncentraciju, a čemu 

pridonosi jutarnja tjelovježba. 

Započeti s redovitim vježbanjem 

nije nikada kasno. Čak i osobe koje 

u starijoj životnoj dobi započnu s redovitim 

vježbanjem smanjuju rizik 

za 10-20% od određenih 

bolesti i produžuju svoj 

životni vijek, a tjelovježba 

doprinosi i očuvanju 

njihovih mentalnih 

funkcija. Vježbanje je 

jednako korisno i za one 

vatrogasce koji po svojoj 

prirodi posla mnogo vremena 

provode sjedeći i/ 

ili radeći s računalom. 

Za njih postoje posebne 

vježbe koje se mogu 

izvoditi u uredu. 

Ne postoji ni jedan dobar 

izgovor da biste opravdali 

zašto ne vježbate. 

Nemojte čekati „ponedeljak“, počnite 

vježbati već danas! 

...ZAŠTO ČEKATE 



Psihološka pomoć vatrogascima – 

hir ili potreba 

Zar ne možeš pomoći duši bolesnoj, 

Iz svijesti uvriježenu iščupati tugu 

U mozgu zapisane izbrisati smetnje 

I kakvim blagotvornim lijekom zaborava 

Osnažit punu grud od tvari pogubne 

Što kao težak teret leži na srcu 

Macbeth 

Tekst: Boris Banjan, dipl.ing 


Mi koji nismo tako stari, ali imamo 

dugo pamćenje, svjedoci smo 

dramatičnih promjena koje su se 

unazad dvadeset godina dogodile 

u vatrogastvu. Renomirani strani 

predavači i instruktori sve su češći 

gosti u našim postrojbama. Tehničke 

i tehnološke inovacije unose 

neophodnu svježinu u ovaj poziv, 

a brojni domaći mladi vatrogasni 

stručnjaci koji su doslovno preplavili 

vatrogasne postrojbe svjedoče o 

dobroj orijentaciji, ne samo vatrogasne 

struke, nego cijele države. 

Vatrogastvo se brzinom svjetlosti 

transformira od djelatnosti usmjerene 

isključivo na gašenje požara u 

polivalentnu spasilačku struku sposobnu 

pružiti pomoć u brojnim naizgled 

nerješivim situacijama. 

Ovakvo poimanje stvarnosti realisti 

će nazvati pretjeranim, a u prilog 

ovakvom stavu može poslužiti 

mišljenje oko 20 % vatrogasaca 

profesionalnih vatrogasnih postrojbi 

(ovaj podatak naveo sam kao 

iskustvo u rukovođenju JPVP-om 

Grada Osijeka ) koji s manje ili više 

gorčine ističu: 

• da ne vole dolaziti na posao 

• da ne vjeruju svojim šefovima 

• da su već dugo vremena pod 

stresom 

• da nemaju kod koga potražiti 

pomoć 

• da ih čak i kolege iz postrojbe 

ne razumiju 

Kod nemalog broja ljudi svjedočio 

sam takvim izjavama. One su kod 

nekih proizašle iz trenutnog raspoloženja, 

a kod nekih su odraz dugotrajnog 

stanja duše. 

Profesor Dejan Ajduković s Odsjeka 

za psihologiju Filozofskog fakulteta 

u Zagrebu navodi da je za psihološku 

krizu ( mi laici je zovemo stres ) 

u spasilačkoj službi odgovoran događaj 

koji izaziva osjećaj straha od 

gubitka osoba, dobara ili vrijednosti 

za koji spasitelji nisu spremni ma 

koliko bili uvježbani. 

To su traumatske situacije koje se 

mogu javiti za vrijeme događaja ili 

poslije njega, a za njih je karakteristično 

da kod nekoga izazivaju 

krizu,a kod nekog ne. 

Psihološke karakteristike krize su 

osjećaj gubitka kontrole, izrazito 

snažan osjećaj ranjivosti, te osjećaj 

da krizu ne mogu svladati bez tuđe 

pomoći. 

Pri tome se javljaju jake emocije 

straha, tuge, bespomoćnosti i tjeskobe. 

Dolazi do misaone dezorganizacije, 

izmijenjena je percepcija 

što dovodi do pogrešaka u zaključivanju, 

do teškog donošenja odluka 

, slabi koncentracija te dolazi do 

zaboravljanja. Od tjelesnih znakova 

javljaju se gubitak teka i sna te 

dolazi do tjelesnog nemira. Ujedno 

dolazi do naglih promjena odluka ili 

blokade ponašanja. 

Profesor ističe da takvo stanje može 

potrajati 4-6 tjedana te da ono nakon 

toga završava izlaskom iz njega ili 

prelaskom u novo, puno ozbiljnije 

stanje psihičkih smetnji i oboljenja. 

Mogao bih dodati na ove odlične 

opservacije i druge uzroke nagomilavanja 

nezadovoljstva kroz specifičnosti 

vatrogastva kao djelatnosti, 

ali i bolesnog stanja koje vlada u 

društvu koje imaju agregatni učinak 

na osjećaj beznađa: 

• mnogi vatrogasci nose ožiljke 

iz Domovinskog kao njegovi 

aktivni sudionici ili njegove žrtve 

( izbjeglice, uništenja, brutalne 

scene smrti i ranjavanja) 

• u JPVP-u Grada Osijeka svaki 

vatrogasac sudjeluje u 50 do 70 

događaja godišnje od kojih barem 

polovica uključuje i neki 

oblik stradavanja ljudi 

• vatrogasci JPVP-a imaju od 15 

do 40 godina iskustva na intervencijama 

• posao je prepun teškog fizičkog 

rada i ekstremnih opasnosti od 

ranjavanja i smrti 

• Ovome treba dodati i neformalne 

inpute koji nisu definirani 

niti jednim propisom , ali su 

sveprisutni: 

• presporo napredovanje uspješnih 

vatrogasaca ( tromi unutarnji 

ustroj ) 

• negativna selekcija zapovjednog 

kadra ( često zapovjednicima 

postaju manje uspješni 

pojedinci ) 

• vrlo nesigurni trenažni i radni 

36 



uvjeti ( opasnost od stradanja i 

invalidnosti ) 

• česte promjene ustrojstvenih 

oblika i zakona ( npr. Zakon o 

vatrogastvu od 1993. godine 

doživio je 8 bitnih izmjena i dopuna 

te u potpunosti promijenio 

filozofiju organizacije vatrogastva. 

Ovih dana ponovno se 

problematizira ovaj zakon ) 

• vrlo loša zakonska regulativa i 

sustav osiguranja u slučaju gubitka 

radne sposobnosti 

• nedopustivo loš mirovinski zakon 

• stav društva o vatrogascima varira 

od događaja do događaja te 

ih na taj način tjera da ulaze u 

krizne situacije dajući sve od 

sebe i onda kad su stvari već 

odavno izgubljene 

Promatrajući sve gore navedeno ( a 

to nije sve ) lako se možemo složiti 

da imamo puno razloga za zabrinutost 

zbog duševnog zdravlja ljudi 

čiji je posao da vode brigu o našoj 

sigurnosti. 

Što kažu stručnjaci u 

pogledu izlaska iz krize 

Prva psihološka pomoć za vrijeme 

i nakon katastrofa - To je 

prvenstveno preventivni postupak 

koji ima za cilj spriječiti pogoršanje, 

pojavu težih i dugotrajnijih posljedica. 

Obuhvaća emocionalnu i praktičnu 

pomoć – od osiguranja neposredne 

udobnosti i praktične pomoći do 

psihološke podrške i intervencija 

stručnjaka za mentalno zdravlje. 

Budući da pojedinci dobivaju znatnu 

podršku od obitelji i prijatelja 

svrha je bilo kojeg profesionalnog 

djelovanja ovo nadopuniti. 

Koje su specifičnosti psihološke 

pomoći One imaju ograničene ciljeve 

– npr. sprečavanje nepovoljnih 

posljedica ( uspostavljanje emocionalne 

ravnoteže, razumijevanje 

svojih trenutnih teškoća, povratak 

osjećaja kontrole ). Pomoć treba 

pružiti što prije – ako je moguće neposredno 

nakon događaja.Primjeri 

pomoći: 

• slušanje iskaza ljudi o događaju 

i pomoć u uobličavanju iskustva 

nesreće 

• podučavanje o reakcijama na 

traumu i promicanje samopomoći 

( psihoedukacija ) 

• senzibiliziranje zdravstvenog, 

socijalnog i obrazovnog osoblja 

za moguće psihopatološke posljedice 

• identificiranje pojedinaca sa 

psihosocijalnim teškoćama, 

procjena njihove potrebe za 

profesionalnom intervencijom i 

efikasno upućivanje po pomoć 

• održavanje proaktivnog kontakta 

sa spasiteljima i njihovim 

obiteljima 

• razvijanje lokalnih kapaciteta 

zrkratkotrajne i dugoročne psihosocijalne 

usluge 

Rad u situacijama katastrofa stvara 

ogroman pritisak na pružatelje pomoći. 

Zbog velike količine posla, 

teških uvjeta rada i izloženosti velikom 

broju uznemirenih korisnika, 

potrebno je planirati postupke koji 

će pomoći u sprječavanju profesionalnog 

sagorijevanja i posredne 

traumatizacije. Događaji vezani uz 

spašavanje i odlučivanje u krizi pokreću 

vrlo snažne emocije i reakcije 

koje mogu odmah ili kasnije utjecati 

na profesionalno ponašanje. Premda 

su spasitelji uvježbani za efikasno 

ponašanje u kriznim situacijama 

i oni su ranjiva ljudska bića sa 

uobičajenim reakcijama na patnje 

i stradanja ljudi i bližnjih odnosno 

njihovih kolega. 

Ne treba očekivati da će se oni naviknuti 

na teške događaje bez da to 

ostavi posljedice na njih. 

Što treba učiniti u cilju 

preveniranja psihološke 

krize 

• spriječiti pogoršanje psihičkog 

stanja spasitelja 

• ublažiti i smanjiti dugoročnije 

psihičke, socijalne i tjelesne posljedice 

• ubrzati oporavak i uspostavljanje 

uobičajene razine funkcioniranja 


Specifični postupci za spasilačke 

službe : 

• organizirati redovite smjene 

kako pojedinci ne bi radili prekomjerno 

dugo 

• raditi tehnički debrifing ( analizu 

) poslije završetka smjene 

• savjetovati se s kolegama i 

vanjskim savjetnicima te razvijati 

tehnike podrške i zajedništva 

u timu 

• vršiti rasterećenje preopterećenih 

članova 

• vršiti demobilizaciju nepovratno 

psihički „načetih osoba“ 

• izvršiti sažetu psihološku integraciju 

traume 

• organizirati psihološko savjetovanje 

• organizirati praćenje i pružanje 

pomoći po potrebi 

• omogućiti dostupnost profesionalnih 

psiholoških tretmana 

• 

Što još možemo poduzeti 

da se smanji količina stresa 

u vatrogastvu 

• omogućiti brže napredovanje 

sposobnih kadrova 

• Zaslužne vatrogasce nagrađivati 

materijalno i moralno 

• Izraditi programe potpore vatrogascima 

koji izgube radnu 

sposobnost 

• Izgraditi otvoreni pristup rasprave 

o svim problemima u 

vatrogastvu kako bi se stvorio 

osjećaj mogućnosti utjecaja na 

sustav 

• svemu razgovarati te izgraditi 

povjerenje u sustav 

• Izraditi standardne operativne 

postupke za sve vrste intervencija 

• Izraditi nastavne planove i programe 

• Izraditi kodekse očekivanja u 

pogledu učinkovitosti vatrogasnog 

osoblja 

• Izgraditi trenažni sustav u vatrogastvu 

• Izraditi kriterije zapošljavanja 

Na kraju treba reći da se od 

vatrogasaca prečesto očekuje previše. 

Na njih s , u okolnostima velikih 

događaja gleda kao na jedine sposobne 

snage za kvalitetno pružanje 

pomoći što ih neminovno dovodi u 

pogibeljne situacije te osjećaj nedovoljnih 

sposobnosti za rješavanje 

kriznih situacija. 

Unatoč očekivanjima, treba istaknuti 

da su vatrogasci organizirana 

služba ograničenih mogućnosti koja 

da bi pomogla drugima mora osigurati 

svoje sigurno okruženje. 

Na tome treba inzistirati pa će se 

društvo morati više potruditi da za 

svoju sigurnost izdvoji više sredstava, 

a manje očekuje od ljudi koji 

ionako daju previše za njihovu komociju. 



DJEČJA PSIHOLOGIJA 

PRVA VATROGASNA DJEČJA OLIMPIJADA 

Kaštela, 2010. 

Vatrogasne igre dječjih vrtića Kaštela ovog su ljeta organizirane po 

prvi put, a s ciljem približavanja vatrogasnih vještina najmlađima. U 

natjecateljskim disciplinama oni su iskazali spretnost, okretnost i brzinu 

što su osobine nužne u vatrogastvu. 

Tekst: Mira Marinović Batić, dječja odgojiteljica 

Svake godine u svibnju djeca 

kaštelanskog dječjeg vrtića 

“Maginja” odlaze u posjet 

DVD-u „Mladost“ u Kaštel 

Sućurcu. Nakon suradnje koja 

traje cijelu pedagošku godinu, 

na Dan sv. Florijana, 4. svibnja, 

zaštitnika vatrogasaca, mališani 

upoznaju vatrogasce i slušaju o 

važnosti njihova posla.Cilj posjeta 

je: 

• poticati i razvijati svijest o 

potrebi zaštite i očuvanja šuma 

i svega što je čovjekova ruka 

stvorila 

Zadaće: 

• upoznavanje s radom i djelovanjem 

dobrovoljnih vatrogasaca i vatrogasnih 

društava 

• poticanje razvoja ekološke svijesti 

kod djece 

Taj dan vatrogasci otvaraju velika 

vrata svojeg voznog parka. Djeca 

razgledavaju opremu na vozilima, 

osobnu opremu vatrogasaca, promatraju 

priređenu vatrogasnu vježbu. 

Zatim razgledavaju prostorije 

dežurnog vatrogasca, pričaju na vatrogasnoj 

stanici, sudjeluju u natjecateljskom 

djelu. Posebno mjesto u 

DVD-u je prostorija s trofejima koje 

su vatrogasci osvajali na mnogim 

natjecanjima u Hrvatskoj i diljem 

Europe, na Vatrogasnim olimpijadama. 

Oduševljenje za trofejima toliko 

naraste da djeca i sama požele biti 

VATROGASCI kad narastu.wCilj: 

◦ razvoj budućeg vatrogasnog podmlatka 

u Kaštelima jačajući svijest o 

humanosti i 

• ranoj solidarnosti među djecom 

Postavljene zadaće: 

◦ razvijati kod djece osjećaj sigurnosti, 

povjerenja i pripadanja kroz 

jedno veliko 

natjecanje 

◦ razvijati kod djece socio-emotivnu 

osjetljivost 

◦ razvijati vještinu prepoznavanja 

svojih i tuđih emocija 

◦ omogućiti slobodno izražavanje 

emocija u natjecateljskim igrama 

◦ poticati djecu na druženje, dogovaranje 

i suradnju 

◦ motivirati djecu na pridržavanje 

pravila u vježbama i igri 

◦ bogatiti dječji rječnik novim riječima, 

izrazima i pojmovima 

U samom natjecateljskom dijelu 

svaki odgojitelj bio je“ trener“ svojoj 

ekipi malih natjecatelja. Odabrano je 

6 vrsta igara: 

• Bacanje loptice za badminton u 

posudu 

• Bacanje novčića u čašu s vodom 

• Kuglanje pomoću boca s vodom 

• Bacanje kugle 

• Vijci i matice 

• Slalom s čašom vode u ruci 

Plan treninga u pripremi za 

natjecanje bio je: 

• svaki dan primijeniti 

po jedno pravilo igre, osigurati 

djeci preduvjete za treniranje 

• podijeliti djecu u 

dvije natjecateljske skupine i 

polako poticati natjecateljski 

duh 

• omogućiti osamostaljivanje 

u vježbanju, treniranju 

vještina 

• pred kraj treninga kod djece 

stvoriti pozitivan natjecateljski 

duh i spremnost za 

• natjecanje 

Djeca su zatim sama izrađivala 

liste na kojima su pisala bodove. 

Zbrajali su i oduzimali bodove po 

pravilima igre. Takav pristup ujedno 

je jačao i njihovo samopouzdanje.Na 

dan natjecanja djeca su već bila kao 

pravi profesionalci. Shvaćajući ovo 

natjecanje „ozbiljnim“, a realizirajući 

ga ležerno i kroz igru nije, naravno, 

moglo proći bez uspjeha. Mališani 

su osvojili prvo mjesto, s najviše 

prikupljenih bodova, a veselje djece 

trajalo je danima. 

Zaključak: 

U pripremi i realizaciji natjecanja na 

Prvoj dječjoj vatrogasnoj olimpijadi 

djeca su otkrila najbolji dio sebe: 

svoju potrebu za spoznavanjem sebe 

kroz natjecanje s drugima, svoj optimizam 

i svoj talent. 

I još nešto, ako odgojitelj iskazuje 

svoj iskreni interes za ono što djeca 

rade, uspjeh ne izostaje. 

38 




Spašavanje života na zaleđenoj 

površini 

Pripremio: Željko Medvešek 

Predgovor 

U današnje vrijeme, kad 

zime više nisu tako surove 

kao ranije, sve češće treba 

računati s opasnostima 

zbog nedovoljne nosivosti 

ledene površine jezera 

i rijeka. Često su ljudi (ne 

samo djeca) nestrpljivi te 

ne žele pričekati dok površina 

leda ne postane sigurna 

za hodanje ili prikladna 

za klizanje. 

Opasnosti kretanja po nedovoljno 

nosivoj ledenoj površini često se 

podcjenjuju. Oblikovanje cjelovite, 

nosive ledene površine zahtijeva 

svoje vrijeme. Za to potrebni zimski 

uvjeti često nisu dovoljno stabilni da 

bi jamčili potrebnu sigurnost. Posljedica 

toga je, da se ljudi prerano odvaže 

krenuti na ledenu površinu ne 

vodeći pri tome računa o temeljnim 

sigurnosnim pravilima. Led se lomi, 

a za ljude nastaje kritična situacija 

kad se iznenada nađu u ledenoj vodi. 

Kod nezgode na ledu veoma je važno, 

da se unesrećeni što je moguće 

prije oslobodi ledene hladnoće i da 

se poduzmu odgovarajući postupci 

spašavanja i pružanja pomoći. Već 

poslije nekoliko minuta boravka u 

hladnoj vodi dolazi zbog pothlađivanja 

tijela do različitih negativnih 

reakcija. Kad se temperatura tijela 

spusti ispod određene vrijednosti, 

nastupaju pojave ukočenosti, pa čak 

i smrt. 

Ovakvi članci obuhvaćaju tu problematiku 

i upućuju na to kako se mogu 

izbjeći opasnosti na ledu te kakve 

mogućnosti pružanja pomoći pri 

nezgodama na ledu postoje za vatrogasce, 

ali i druge svjedoke nesreće. 

Pregledno se objašnjavaju mogućnosti 

i daju upute za njihovu primjenu. 

Pozivaju se pojedine vatrogasne 

postrojbe da na temelju raspoložive 

opreme i povezivanja s drugim čimbenicima 

u okviru uređenja o uzbunjivanju 

i pružanju pomoći, teoretski 

i praktično uvježbavaju za to posebne 

postupke spašavanja na temelju 

ovdje predstavljenog materijala. 

Osim toga ovo dopunsko zimsko 

školovanje nije namijenjeno samo 

vatrogasnim postrojbama, nego preko 

njih bilo kojem mogućem pomagaču. 

Vatrogasne postrojbe trebaju 

zimsko vrijeme iskoristi i za to, da 

o opasnostima boravka na ledu upoznaju 

ugrožene sredine, npr. škole i 

dječje vrtiće. 

Okvirni uvjeti 

• Trajanje nastave: približno dva 

sata 

• Trajanje praktičnih vježbi: različito, 

ovisno o mjesnim danostima 

• Krug sudionika: svi koji pružaju 

vatrogasne usluge, po mogućnosti 

ne više od 30 sudionika 

odjednom 

• Preduvjet: završeno školovanje 

za vatrogasca, prvi stupanj 

Program školovanja 

• Uvod 

• Osnove oblikovanja leda 

• Načela ponašanja na zaleđenoj 

površini 

• Reakcije ljudi na pothlađivanje 

• Pokušaj samospašavanja 

• Pomoć od strane nestručnjaka 

• Djelovanje vatrogasaca bez posebne 

opreme 

• Posebne mogućnosti pružanja 

pomoći 

• Postupak s unesrećenim poslije 

spašavanja 

• Sažetak 

• Vježbe 

Ciljevi obrazovanja 

Poslije teoretskog dijela obrazovanja 

sudionici trebaju savladati 

sljedeća znanja i vještine: 

• poznavanje fizikalnih osnova 

oblikovanja leda 

• znanje o mjerama opreza koje 

treba poduzimati na ledenoj površini 

• poznavanje posljedica djelovanja 

hladne vode na ljude poslije 

pucanja leda 

• poznavanje mogućnosti samospašavanja 

poslije propadanja u 

ledeni pokrivač 

• poznavanje pravnih elemenata 

obveze pružanja pomoći unesrećenom 

• poznavanje mogućnosti pružanja 

pomoći od strane nestručnjaka 


pomoći od strane vatrogasaca 

bez posebne opreme 


pomoći s prikladnim sredstvima, 

posebno razvijenim za 

nezgode na ledu 

• osnove postupka s unesrećenim 

poslije spašavanja iz vode 

• Ovisno o obujmu izvedenog 

praktičnog obrazovanja, sudionici 

usvajaju sljedeće vještine: 

• osnovne vještine za uporabu pomoćnih 

sredstava pri spašavanju 

na ledu 

• osposobljenost za samostalnu 

i sigurnu primjenu pomoćnih 

sredstava pri spašavanju na ledu 

Pripreme 

Za vježbe treba izvršiti sljedeće pripreme: 

• potražiti prikladne (zaleđene) 

vode za vježbu 

• odabrati vrijeme održavanja 



vježbi kad površina leda ima zadovoljavajuću 

nosivost (ispitati 

nosivost ledene površine koja je 

odabrana za vježbu) 

• pobrinuti se za odobrenje posjednika 

vode (rijeka, jezero, 

bazen, ...) 

• pripremiti naprave koje odgovaraju 

potrebama vježbe 

• poduzeti organizacijske korake 

za poštivanje sigurnosnih mjera 

koje odgovaraju obujmu vježbe 

• razdijeliti sudionike vježbe 

u manje skupine 

izvršiti opremanje i poduzeti 

sigurnosne mjere odgovarajuće 

zadacima vježbe 

• obavijestiti nadležna mjesta za 

uzbunjivanje o rokovima vježbe 

i korištenim vozilima 

Napomene 

U okviru ove teme ne obrađuje se 

pobliže problematika ronjenja, budući 

se to odnosi samo na posebno 

osposobljene osobe, koje se školuju 

prema obrazovnim programima svojih 

organizacija 

Sigurnosne mjere: 

• Pri vježbama na vodi u uvjetima 

bliskim stvarnima treba voditi 

računa o sljedećim sigurnosnim 

mjerama: 

• osoba koja predstavlja unesrećenog 

i sudionici u spašavanju neposredno 

oko otvora u ledu moraju 

posjedovati odjeću koja štiti 

od vlage i hladnoće (odijelo za 

zaštitu od hladnoće ili ronilačko 

odijelo) 

• osoba koja predstavlja unesrećenog 

i sudionici vježbe na ledu 

moraju se osigurati sigurnosnim 

užetom i prslukom za spašavanje 

• po mogućnosti jedna skupina ronioca 

trebala bi biti u pričuvi na 

obali 

1. Uvod 

Hladno godišnje doba donosi sa sobom 

i razne opasnosti: 

• zbog poledice i slabe vidljivosti 

treba povećano računati s nezgodama 

na prometnicama 

• u brdovitim predjelima prisutna 

je povećana opasnost od lavina 

• ljudi precjenjuju nosivost zaleđenih 

površina i kreću prerano na led. 

Težište ovog zimskog školovanja 

je problematika nesreća na ledu. 

Kod toga se ne razmatraju samo 

mogućnosti vatrogasaca, nego 

temu treba razmotriti s različitih 

strana. 

Tako treba prikazati: 

• kako si unesrećeni može sam pomoći 

• kako pomoć može pružiti slučajni 

svjedok događanja 

• kakve profesionalne mogućnosti 

postoje kod vatrogasaca i drugih 

organiziranih skupina 

• Ali prije nego se krene s time, 

potrebno je protumačiti opće 

osnove. 

2. Osnove oblikovanja ledenog pokrivača 

Za nastajanje nosivog ledenog pokrivača 

potrebno je dulje vrijeme smrzavanja. 

Tek kad temperatura ostaje 

više dana ispod 0 o C, može se stvoriti 

led debljine dovoljne za opću uporabu 

pučanstva. 

Pri klimatskim istraživanjima pravi 

se razlika između dana s pojavom 

mraza i dana zaleđivanja. 

• o danima s mrazom govori se, 

kad je najniža temperatura u jednom 

danu barem povremeno ispod 

granice od 0 o C 

• kad temperatura cijeli dan ostaje 

neprekidno ispod 0 o C govori se 

o danu zaleđivanja 

Broj dana sa zaleđivanjem različit 

je od zime do zime. U dugogodišnjem 

prosjeku to je za naše krajeve 

približno 20 dana. Zato se korištenje 

prirodno zaleđenih površina za zabavu 

često ograničava na svega nekoliko 

dana u godini. 

Prije stupanja na ledenu površinu 

mora se temeljito ispitati njezina 

nosivost. Najbolje je ako se debljina 

leda ispita prema odgovarajućim propisima 

službeno od strane službenika 

nadležne ustanove (u Njemačkoj 

npr., Merkblatt Nr. 2.0/3 Bayerisches 

Landesamt für Wasserwirtschaft) i 

dobije dopuštenje ili zabrana za korištenje 

zaleđene površine. 

Ledena površina u pravilu oslobađa 

se za opću uporabu, ako je debljina 

ledene jezgre (nosivi ledeni pokrivač, 

vidi slika 1) najmanje 10 cm. 

Ako treba računati s okupljanjem 

većeg broja ljudi na jednom mjestu 

(npr. mali privremeni restoran za jelo 

i piće), debljina ledene jezgre mora 

iznositi najmanje 15 cm. 

3. Osnove ponašanja na zaleđenim 

površinama 

I kod ispitanih i za uporabu odobrenih 

ledenih površina treba voditi računa 

o određenim mjerama opreza 

• nikada ne stupiti sam na zaleđenu 

površinu 

• prije stupanja na ledenu površinu 

pomisliti i na eventualna pomoćna 

sredstva 

• vodite računa o tome, da debljina 

leda ne mora biti posvuda jednaka 

Potoci i rijeke koje utječu 

ili istječu imaju utjecaj 

na oblikovanje leda. 

Cjeloviti snježni pokrivač djeluje 

kao izolacija protiv hladnoće; 

oblikovanje leda je tada polaganije 

• vodite računa o tome, da bilje 

zamrznuto u ledu može učiniti 

led krhkim i time manje nosivim 

Biljni svijet usporava i samo 

oblikovanje ledenog pokrivača 

4. Reakcije ljudi na pothlađivanje 

Kad jedna osoba propadne kroz ledenu 

koru u vodu, ubrzo nastupa 

pothlađivanje (hipotermija). Zračni 

jastuk od odjeće, koji inače predstavlja 

toplinsku zaštitu, ovlaživanjem 

gubi svoju funkciju. Znatno bolja toplinska 

vodljivost vode u odnosu na 

zrak dovodi do brzog prijenosa hladnoće 

vode na tijelo. Ako se osoba, 

koja je propala kroz led želi osloboditi 

brzim plivajućim pokretima, još 

više se povećava odvođenje topline i 

tako se ubrzava pothlađivanje. 

Reakcije ljudi na pothlađivanje različite 

su. Za postupke službe spašavanja 

od velike su važnosti dvije faze. 

Njihovo bitno mjerilo za prosudbu 

40 




razlikovanja je drhtanje od 

hladnoće. 

Lagano pothlađivanje - 

Ova faza je obilježena kao 

faza uzbuđenja. Osoba je 

razgovorljiva. Tijelo se opire 

na način, da unesrećenik 

pokušava proizvesti toplinu 

nenadziranim podrhtavanjem 

mišićja. Na taj se način 

povećava izmjena energetskih 

tvari. Za to je pak potrebno 

više kisika. Zato podrhtavanje 

mišićja povlači za sobom povišenje 

frekvencije disanja (i ubrzanje rada 

srca). 

Podrhtavanje mišićja postoji samo 

do približno 34 o C tjelesne temperature. 

Ako temperatura tijela dalje 

pada, treba računati s pogoršanjem 

situacije. Slijedi sljedeća faza. 

Jako pothlađivanje - Unesrećeni 

više ne reagira na pozive. Podrhtavanje 

mišićja se smanjuje, sve do 

pojave ukočenosti mišića. Smanjuje 

se izmjena energetske tvari. Kao 

posljedica ukočenosti mišićja disanje 

postaje otežano. Smanjuje se 

frekvencija disanja i dubina disanja. 

Unesrećeni se više ne može čvrsto 

držati za okolni led i za dobačene 

mu naprave za spašavanje. 

Faza jakog pothlađivanja često se 

dalje dijeli na npr. fazu iscrpljenosti, 

fazu klonulosti i na zamrlost odnosno 

smrt (prestanak rada krvotoka). 

5. Pokušaj samospašavanja 

Na ovom mjestu još jednom treba 

podsjetiti na načelo ponašanja na 

ledu opisano pod točkom 3, posebno 

na to, da se na ledeni pokrov ne odlazi 

sam i kako prije stupanja na ledenu 

površinu treba povesti računa o 

moguće potrebnim pomoćnim 

sredstvima. 

Kad se na ledenoj površini primijeti 

sumnjivo pucketanje i 

pucanje leda, treba polagano 

leći vodoravno na ledenu površinu 

i oprezno se potrbuške 

pomicati u smjeru obale. Cilj 

je podijeliti masu tijela na što 

je moguće veću površinu leda. 

Poslije propadanja kroz ledeni 

pokrivač unesrećeni treba pokušati 

potrbuške se popeti na čvrstu ledenu 

koru. Kad otvor upada u vodu nije 

prevelik, samostalno oslobađanje 

može se olakšati otiskivanjem nogama 

od ruba ledene kore na suprotnoj 

strani otvora (vidi slika 2). U svakom 

slučaju treba pokušati osloboditi se 

u smjeru obale, tako da se lomljivi 

rubovi ledene kore pomiču u smjeru 

obale. Pokrete tijela treba smanjiti na 

najmanju mjeru, kako se ne bi ubrzao 

prijenos hladnoće vode na tijelo. 

(nastavak u sljedećem broju) 

Prema prilogu u “Brandwacht” 

6/2005 

Iz svijeta 

Kroz tunel Gotthard1) vozio 

je autobus. Odjednom 

je u stražnjem dijelu, na 

sreću u vozilu bez putnika, 

izbio požar. Zahvaljujući 

brzoj intervenciji Schadenwehr 

Gottharda nije 

bilo ozlijeđenih. 

Nešto prije 19:00, 3. lipnja 

2010. centrala prometne 

policije Göschenen primila 

je dojavu o pojavi 

dima u tunelu, oko četiri 

kilometra od Portal Norda 

(ulaz Göschenen), u smjeru juga. 

Uzbunjena je služba za zaštitu i spašavanje 

(Schadenwehr), koja je krenula 

u akciju s četiri vozila sa spremnicima 

(TLF), a već sedam minuta 

kasnije navalne snage stigle su na 

Požar na autobusu u tunelu 

Gotthard 

mjesto događanja. Gorio je stražnji 

dio autobusa, a u vozilu je bila samo 

jedna osoba – vozač. 

Prisjetit ćemo se razornog požara u 

tunelu Gotthard u listopadu 2001. u 

kojem su nastradale brojne 

žrtve. Nadležne službe svjesne 

su činjenice da u tunelu 

u svako doba može izbiti 

požar te se redovito provode 

odgovarajuće vježbe. 

Zahvaljujući tim naučenim 

scenarijima bilo je moguće 

i 3. lipnja spriječiti ono najgore. 

Izvrsno postrojenje 

za prozračivanje 

Vodstvo navalnih 

snaga preuzeo je poručnik 

Stefan Tresch, službujući časnik 

u pripravnosti Schadenwehr Gottharda. 

On je donio odluku da će se 

intervencija odvijati po sljedećem 

rasporedu: 1. spašavanje, 2. gašenje, 

3. zbrinjavanje zatečenih sudionika 



u prometu i 4. pomoć pri pražnjenju 

tunela. 

U tunelu se nalazilo mnogo sudionika 

u prometu. Oni su djelomično 

napustili svoja vozila i ostajali su na 

prometnici ili sjediti u vozilu, kao 

npr. 36 mladih pripadnika jedne nogometne 

momčadi. Ozlijeđenih nije 

bilo. 

“Zahvaljujući odličnom postrojenju 

za prozračivanje u tunelu Gotthard 

nije postojala nikakva opasnost trovanja 

dimnim plinovima”, rekao je 

vatrogasni profesionalac i zapovjednik 

Schadenwehra Gotthard, bojnik 

Luca Ceressetti. Pripadnici Schadenwehra 

(AdSWG) pratili su sudionike 

u prometu u odvojene provjetravanje 

zaštitne prostorije. 

U planu intervencije predviđeno je 

da o njoj skrbi mjesna vatrogasna 

organizacija. U ovom slučaju to nije 

bilo potrebno. Požar u stražnjem 

dijelu autobusa brzo je ugašen. Navalne 

snage morale su djelomično 

nasilno otvoriti karoseriju autobusa 

kako bi se na više mjesta ugasilo tinjanje 

bez plamena. 

Tunel je bio zatvoren za 

promet tri sata 

Pri odvlačenju iz zapaljenog vozila 

istjecalo je dizelsko gorivo, tako da 

je bila potrebna i intervencija stručne 

grupe za naftne štete. Uzrok požara 

istražuje služba kriminalističke 

tehnike kantonalne policije Uri. 

U trenutku dojave požara tunel je 

bio zatvoren iz oba smjera i preusmjeren 

preko gorskog tjesnaca 

Gotthard. Došlo je kraćeg zastoja u 

gornjoj Leventini i u tjesnacu Gotthard. 

Ponovno je otvoren za promet 

oko 23:00. 

Zbrinjavanje neozlijeđenih sudionika 

u prometu koji nisu izravno sudjelovali 

u događanju kao i njihovo 

praćenje u zaštitne prostorije zahtijevalo 

je puno energije i osoblja. 

Osim toga, za navalne snage bilo je 

naročito zahtjevan posao zadržati 

nadzor nad tolikom brojem osoba u 

uskom prostoru. Pri prisilnom boravku 

u tunelu postoji opasnost da 

pojedine osobe obuzme neobuzdan 

strah. Opasnost predstavljaju i navalna 

vozila koja se kreću do mjesta 

intervencije. 

Pri otvaranju i zatvaranju vrata zaštitnih 

prostorija uvijek se ponovno 

aktivira uzbuna. Navalne snage 

obvezne su nadzirati prostorije, a u 

ovom slučaju ulazilo se u 20 zaštitnih 

prostorija. Zato zaštitne prostorije 

ne treba prerano pregledavati i 

stavljati na korištenje, jer to zahtijeva 

vrijeme i sredstva koja se negdje 

drugdje mogu hitnije uporabiti. 

Isto tako, neodgovarajuće ponašanje 

sudionika u prometu koji čekaju 

u tunelu može biti veoma opasno. 

Mnoga se vozila okreću, a teška vozila 

kreću se unatrag. 

Trebalo bi pojačati obrazovanje vozača 

u svezi s ispravnim ponašanjem 

pri takvim događanjima u tunelima. 

Nezamisliva je intervencija bez 

podrške/usklađivanja od strane središnjice 

za upravljanje tunelom. U 

Gotthardu je čak postojala namjera 

ukinuti takvu središnjicu što je materijal 

za ozbiljnu raspravu u budućnosti. 

Ponašanje kod požara u tunelu 

Situacija: Goruće vozilo u neposrednoj blizini 

• automobil postaviti sasvim desno 

(prolaz za pomoćne snage) 

• aktivirati upozoravajuće treptavo svjetlo 

• sačuvati prisebnost 

• isključiti motor 

• ključ ostaviti u kontaktnoj bravi 

• uzbuniti pomoću naprave 

za zvanje u slučaju opasnosti 

instaliran u tunelu (telefon, 

SOS stup). Ne koristiti za 

to prijenosni telefon. Tako 

centrala za intervencije 

odmah prepoznaje i mjesto događanja. 

• ako je potrebno i moguće: pristupiti spašavanju 

• gasiti, bez da sebe dovodite u životnu opasnost 

• ako postoje: postupati 

prema znakovima za upozorenje na 

stijenama tunela 

• bez oklijevanja, ali i bez panike, uputiti se 

prema najbližem izlazu u slučaju opasnosti ili 

prema izlazu iz tunela 

Situacija: Vozilo u prometnom zastoju, zrak 

se počinje puniti dimom 

• automobil postaviti sasvim desno 

(prolaz za pomoćne snage) 

• isključiti motor 

• ključ ostaviti u kontaktnoj bravi 

• napustiti vozilo 

• ne stvarati paniku 

• ako postoje: postupati prema 

znakovima za upozorenje na 

stijenama tunela 

• bez oklijevanja, ali i bez panike, 

uputiti se prema najbližem 

izlazu u slučaju opasnosti ili prema izlazu 

iz tunela 

Prema 118 swissfire.ch 

8/2010 

(Ž.M) 

42 




Uporaba, njega i održavanje osobne 

zaštitne opreme (OZO) 

Hrvatska je svoj pravni sustav zaštite na radu uskladila s europskim direktivama. 

Propisi traže da poslodavac izbor OZO temelji na procjeni rizika na radnom mjestu 

i da OZO u uporabi bude trajno pogodna za namijenjenu svrhu. U stvarnosti mali 

broj poslodavaca to poštuje, a inspektori zaštite na radu ne traže dokaze o pravilnom 

pregledavanju, njezi i održavanju OZO u uporabi, već se koncentriraju na dokaze 

da je novonabavljena OZO bila ispravna. Ovu obvezu poslodavci u EU sve više 

prepuštaju specijaliziranim tvrtkama. Na primjeru OZO za vatrogasce razrađuju se 

obveze poslodavca i ukazuju na prednosti koje takav sustav profesionalnog održavanja 

nudi poslodavcima, radnicima, društvu i inspekciji zaštite na radu. 

Tekst: Aleksandra Regent 

aregent@veleri.hr 

1.UVOD 

Većina ljudi koji se zaštitom na radu 

(ZNR) bave u praksi vjerojatno će 

pitanje da li OZO u uporabi treba 

održavati ili ne proglasiti smiješnim 

ili čak bespredmetnim i reći da 

se to podrazumijeva samo po sebi, 

jer je sigurnost vatrogasca ili općenito 

radnika na prvome mjestu. No 

kad se postave osnovna pitanja: tko, 

kako, kada i gdje to provodi, odgovori 

će često biti nejasni i nesigurni. 

Za početnu se pretpostavku uzima 

da je JVP X kupila zaštitna vatrogasna 

odijela za strukturne požare, 

na čijoj se etiketi nalazi CE (i C) 

oznaka, piktogram vatrogasca, naziv 

norme kojoj odijelo udovoljava 

(EN 469:2005) i oznake (više) 

zaštitne razine 2. JVP X je od dobavljača 

dobila upute za korisnika, 

certifikat, ispitni izvještaj i izjavu 

o sukladnosti (sve prevedeno na 

hrvatski jezik kod sudskog tumača 

ili „recertificirano“ u domaćoj ovlaštenoj 

instituciji) i odijela ispravne 

veličine i oblika dala vatrogascima 

na korištenje. Ako je još za nositelje 

održana obuka za ispravno korištenje 

i održavanje, očito je da je u tom 

trenutku sve bilo u redu. No što se 

dalje događa s tom odjećom Koliko 

sigurno JVP X zna da zaštitna 

odjeća (ZO) u trenutku korištenja, 

nakon 2 ili 3 godine, ili čak nakon 

svega nekoliko dana, još uvijek 

udovoljava propisima i normama 

Čest je naime slučaj da vatrogasno 

odijelo, o kojem izravno ovisi život 

vatrogasca, tijekom čitavog uporabnog 

vijeka ne pregleda kompetentna 

osoba. 

Iako proizvođači uz svako vatrogasno 

odijelo obvezno isporučuju 

upute za korisnika, u kojima su navedeni 

svi osnovni postupci za njegu 

i održavanje odijela, iskustva govore 

da korisnici ove upute rijetko 

uopće pročitaju, a još rijeđe poštuju. 

Osim bitnih informacija o čišćenju 

i održavanju odjeće, upute sadrže i 

važna upozorenja vezana uz redovitu 

kontrolu funkcionalnosti odijela i 

postupke koje korisnik (nositelj), ali 

i njegov poslodavac, trebaju poduzeti 

ako se odijelo jače zaprlja, kontaminira 

ili ošteti. Ipak, sljedeća će 

pitanja postavljena JVP-ima, DVDima, 

tvrtki Y ili nekoj državnoj upravi 

(tj. poslodavcu) redovito ostati 

bez određenog odgovora: 

• Gdje je, kada i kako neko odijelo 

bilo korišteno i koliko je 

možda zaprljano, kontaminirano 

ili oštećeno, 

• Ima li ono rupu, je li vanjski sloj 

progorio (to se uglavnom vidi) 

ili je progorjela membrana (to 

se ne vidi), 

• Je li refleksna traka djelomice 

odšivena ili je neki od slojeva 

„impregniran“ nekom gorivom 

ili toksičnom kemikalijom pa 

je refleksivnost trake upitna, a 

ispravnost toga sloja dvojbena 

• Kako je i kada odijelo bilo oprano, 

pri kojoj temperaturi i s kojim 

detergentom 

• Je li bilo na kemijskom čišćenju 

• Je li ga korisnik sam „prilagođavao“ 

ili popravljao kod kuće, ne 

misleći pritom da odgovornost 

za ispravnost odijela ima njegova 

postrojba i zapovjednik koji 

o „kućnim radinostima“ svojih 

zaposlenika ništa ne znaju 

• Hoće li sutra, ako nositelj bude 

ozlijeđen i zatraži odštetu od 

poslodavca zbog neadekvatne 

zaštite, taj isti poslodavac biti u 

mogućnosti dati dokumentirane 

dokaze da se odijelo redovito 

pregledava/provjerava, njeguje, 

čisti i popravlja, ili će a priori 

biti kriv zbog nedostatka dokaza 

Najveći dio daljnjeg razmatranja 

može se primijeniti i na većinu druge 

OZO u praksi. 

2. ZAKONSKI OKVIR 

Zakon o ZNR [1], tj. okvirna Direktiva 

89/391/EEC transponirana u 

hrvatski pravni sustav, u čl. 43 navodi: 

studeni studeni 2010. 2010. Vatrogasni Vatrogasni vjesnik vjesnik 

43


• .poslodavac mora osigurati odgovarajuća 

zaštitna sredstva i 

skrbiti da ih radnici koriste pri 

obavljanju poslova ... 

• .poslodavac je dužan osigurati 

da sredstva rada i osobna zaštitna 

sredstva u svakom trenutku 

budu u ispravnom stanju ... 

• .poslodavac ne smije staviti u 

uporabu sredstva rada i osobna 

zaštitna sredstva ako nisu izrađena 

u skladu s propisima zaštite 

na radu i ako nisu ispravna ... 

• poslodavac je dužan isključiti 

iz uporabe … osobna zaštitna 

sredstva na kojima nastanu 

promjene zbog kojih postoji 

opasnost po sigurnost i zdravlje 

radnika . 

Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih 

sredstava [2], tj. Direktiva 

89/656/EEC transponirana u hrvatski 

pravni sustav, u čl. 9 pak traži: 

• poslodavac mora osigurati 

ispravna osobna zaštitna sredstva, 

odgovarajuće higijenske 

uvjete, potrebno održavanje te 

popravke i zamjenu osobnih 

zaštitnih sredstava. 

Odgovornost i obveze poslodavca u 

ovim su situacijama zakonski očito 

neupitni. Takav pristup u propisima 

imaju sve zemlje članice EU, a također 

i SAD i druge razvijene zemlje. 

Unatoč tome, u praksi ZNR u našoj 

zemlji još uvijek nije dovoljno shvaćena 

potreba za kvalitetnom organizacijom 

poslodavca glede upravljanja 

pregledavanjem, njegom i 

održavanjem prljave, kontaminirane, 

oštećene i/ili neispravne ZO. 

Neovisno o mišljenju Ministarstva 

gospodarstva, rada i poduzetništva 

od 22.12.2009., da se na vatrogasce 

ne primjenjuje Zakon o ZNR, 

autor smatra da obveze poslodavca 

(vatrogasne postrojbe) glede osiguravanja 

da je OZO prikladna za 

namijenjenu svrhu ostaju na snazi. 

Uz pretpostavku da je JVP X dobro 

organizirana postrojba, gdje je odgovorna 

osoba poslodavca ispravno 

postavila sustav pregledavanja, njege 

i održavanja ZO, polazišna točka 

morala bi nedvojbeno uključiti odgovornost 

i svijest nositelja (vatrogasca) 

da nakon svake uporabe vatrogasnog 

odijela, nadležnoj osobi 

u svojoj postrojbi prijavi bilo kakve 

sumnjive promjene ili oštećenja na 

odijelu. Nositelj je dakle ona osoba 

koja je preuzela i koristila ispravno 

odijelo, te koja nakon svake obavljene 

intervencije ili vježbe treba prijaviti 

eventualne negativne promjene 

na njemu. Poslodavac zatim ima 

zakonsku obvezu isključiti iz uporabe 

ZO na kojoj su nastale sumnjive 

promjene koje bi mogle umanjiti 

njena svojstva ili predstavljati opasnost 

po nositelja i pobrinuti se da 

se ona podvrgnu potrebnom tretmanu. 

Nositelj bi istodobno trebao dobiti 

ispravno zamjensko odijelo, ili 

privremeno neće imati mogućnost 

obavljati svoj posao jer nema zaštitno 

odijelo predviđeno procjenom 

rizika. Tu treba ponovno naglasiti 

da zakon definira poslodavca kao 

odgovornu osobu u slučaju ozljede 

ili oštećenja zdravlja radnika, te je 

teret dokazivanja da je ispravno postupio 

i održavao ZO isključivo na 

poslodavcu. 

3. UPORIŠTA I PRE- 

PORUKE NORMI 

Kao polazište i uputa za uspostavu 

dobrog sustava uporabe, njege i održavanja 

ZO u bilo kojoj organizaciji 

i za izradu standardnih operativnih 

postupaka (SOP) mogu poslužiti 

norme. Cilj ovih normi je da se smanje 

rizici za zdravlje i sigurnost radnika 

koji potječu od loše održavane, 

kontaminirane ili oštećene OZO i 

njenih elemenata. To su: 

• HRN CEN/TR 14560:2004 - 

Smjernice za odabir, uporabu, 

njegu i održavanje odjeće za zaštitu 

od topline i plamena [3], 

• HRN CEN/TR 15321:2008 

- Smjernice za odabir, uporabu, 

njegu i održavanje zaštitne 

odjeće [4], 

• HRN CEN/TR 15419:2008 - 

Zaštitna odjeća - Smjernice za 

odabir, uporabu, njegu i održavanje 

odjeće za zaštitu od kemikalija 

[5]. 

Neke upute za izbor odgovarajućih 

kriterija prihvatljivosti OZO mogu 

se po analogiji usvojiti i iz HRN EN 

15090:2007 - Obuća za vatrogasce 

[6]. Bez namjere da se potcjenjuju 

europske norme, ipak treba navesti 

da se još detaljnije i znatno preciznije 

upute mogu naći u sljedećim američkim 

standardima: 

• NFPA 1851 - 2008, Standard 

za izbor, njegu i održavanje 

zaštitnih kompleta za strukturno 

i blisko gašenje požara [7], 

(vatrogasni komplet u pravilu 

sadrži odijelo, kacigu, rukavice, 

obuću i podkapu, za strukturni 

požar, ili kapuljaču, za blisko 

gašenje), 

• NFPA 2113 - 2007, Standard 

za izbor, njegu, uporabu i održavanje 

vatrootporne odjeće za 

zaštitu industrijskih radnika od 

plamenog bljeska [8]. 

Svrha triju navedenih tehničkih izvještaja 

CEN-a je da zadovolje potrebe 

za dokumentom za odabir, 

uporabu, njegu i održavanje ZO. Oni 

daju samo preporuke za proces i za 

upravljanje, a ne određuju što i kada 

korisnik treba učiniti. Umjesto toga 

predlažu liste provjere, a daju i preporuke 

za odabir, uporabu, njegu i 

održavanje ZO kao i osnovu za izradu 

drugih potrebnih dokumenata. 

Informacije iz njih trebale bi pomoći 

poslodavcu ili osobi koja savjetuje 

poslodavca (npr. dobavljači ZO i 

pratećih usluga, inspekcijski organi, 

osiguravajuća društva itd.) pri donošenju 

neophodnih odluka u pogledu 

izbora, uporabe, njege i održavanja 

ZO. Pri tom su istaknuta samo glavna 

područja koja poslodavac treba 

razmotriti i to u obliku nezaključenog 

vodiča obavijesne prirode. 

Zanimljivo je da i europske norme 

i NFPA preporuke prave razliku između 

dvaju pojmova koji kod nas u 

Hrvatskoj nisu jasno razlučeni: njega 

podrazumijeva držanje u dobrom 

radnom stanju, uključujući postupke 

čišćenja, dekontaminacije i pohrane, 

dok održavanje označava zaštitu od 

propadanja ili oštećenja, uključujući 

postupke pregleda, popravka i konačnog 

uklanjanja iz uporabe. 

Spomenuti NFPA standardi dodatno 

dijele čišćenje na: rutinsko, tj. lako 

čišćenje OZO ili njenih dijelova što 

ga izvodi nositelj bez povlačenja iz 

44 

Vatrogasni Vatrogasni vjesnik vjesnik studeni 2010. studeni 2010.


uporabe, za što je on i odgovoran, 

i na napredno čišćenje, tj. potpuno 

čišćenje OZO ili njenih dijelova 

pranjem pomoću sredstava za čišćenje. 

Činjenica da uz to definiraju 

ugovorno čišćenje i specijalizirano 

čišćenje pokazuje kolika se pažnja 

poklanja njezi OZO. Iz niza drugih 

precizno definiranih termina treba 

možda izdvojiti pojam nezavisnog 

pružatelja usluga (Independent Service 

Provider, ISP), čime se označava 

nezavisna treća strana koju neka 

organizacija koristi za jednu od ili 

više usluga iz spektra naprednog 

pregledavanja, naprednog čišćenja 

ili popravljanja. 

U sklopu regulative o OZO [2], 

zahtijeva se da se prije stavljanja 

u aktivnu uporabu svi zaposlenici/ 

korisnici obuče o ispravnoj uporabi 

svoje ZO. Osnovu ove obuke čine 

Upute za korisnika koje sastavlja 

proizvođač, a nakon obuke nositelj 

bi trebao znati [4]: 

• - koja su ograničenja i mogućnosti 

ZO (od čega ona štiti, 

a od čega ne štiti i koji su mogući 

učinci dugotrajne uporabe), 

• - kako koristiti/nositi ZO i 

zašto se treba pridržavati uputa 

proizvođača/dobavljača, 

• - kako pohraniti ZO kada nije 

u uporabi i koji su postupci za 

čišćenje i dekontaminaciju, 

• - kako odrediti kada ZO više 

nije pogodna za namijenjenu 

svrhu i kako dobiti zamjensku. 

Bitne stavke sustava upravljanja ZO 

koje se navode su i [4]: 

Čuvanje zabilješki, čime se misli 

na stvaranje „životne povijesti“ za 

svaki komad odjeće, od proizvodnje 

do odlaganja, što uključuje: specifikaciju 

ZO (proizvođač, datum 

isporuke, broj šarže itd.); povijest 

uporabe ZO (datum izdavanja, ime 

nositelja itd.); informacije o njezi 

(čišćenju, pohrani); bilješke o održavanju 

(pregledavanje, oštećenja i 

popravci); probleme koji se javljaju 

tijekom uporabe ZO. 

Rutinsko ispitivanje, što znači da 

nositelj treba vizualno ispitati svaki 

pojedini komad ZO prije svake 

uporabe i uvjeriti se da nema očitih 

nedostataka. U ovo su uključene 

sljedeće provjere: uprljanost i kontaminacija; 

oštećenja (npr. razderotine, 

razrezotine, nedostajući čvrsti 

dijelovi i dijelovi sustava zatvaranja 

itd.); oštećen ili nedostajući pribor 

(reflektirajuće trake, etikete itd.); 

oštećenja šavova i/ili spojeva; stalna 

procjena pristajanja i sučelja/ 

preklopa; provjera dobrog djelovanja 

opreme (npr. odušnih ventila 

ventiliranih odijela itd.). 

Procjena i monitoring tijekom 

uporabe, što znači da se mora uspostaviti 

sustav koji će osigurati 

da se performance sve ZO redovito 

procijenjuju i nadziru, sustav koji 

može uključivati monitoring: akcidenata/incidenata/statistike 

ozljeda 

i izvještaje o istragama nesreća; frekvenciju 

grešaka na ZO s trendom 

sličnih popravaka; povratne informacije 

od korisnika; povratne informacije 

od pružatelja usluga; promjene 

na uvjetima rada i dostupnoj 

ZO na tržištu. 

Njega, koju 

poslodavac 

mora 

uspostaviti 

u 

skladu 

s 

uputama 

proizvođača 

i o tome 

informirati sve strane (uključivši 

nositelje). Postupci njege uključuju: 

čišćenje (koje će se metode čišćenja 

koristiti; tko će izvoditi čišćenje; 

kada treba pojedinu OZO čistiti; 

informacije o sakupljanju i isporuci 

odjeće od treće strane; je li potrebna 

ponovna primjena finiša/tretmana); 

dekontaminaciju (koji su utvrđeni 

postupci dekontaminacije, kako 

provjeriti je li dekontaminacija pravilno 

izvedena); pohranu (parametri 

pohrane ZO, npr. vlažnost, temperatura, 

vrijeme, rasvjeta itd.); gdje 

i kako pohraniti ZO (prije i poslije 

uporabe, te kad nije u uporabi); 

Čišćenje, pri čemu će dobra praksa 

osigurati: što manje kvarenje 

sastavnih dijelova ZO; vizuelnu čistoću; 

higijensku čistoću; odsutnost 

neugodnih mirisa; odsutnost ostataka 

sredstva za čišćenje; ponovno 

nanošenje finiša/tretmana u skladu 

s uputama proizvođača. Djelotvornost 

postupka čišćenja može se potvrditi 

šaržnim testom. 

Dekontaminacija ZO potrebna je 

ako su prisutne opasne tvari (zapaljive 

ili opasne za zdravlje nositelja). 

Primjeri opasnih tvari su 

azbest, goriva, masti, boje, tjelesna 

zagađenja, kemikalije itd. Da bi se 

izbjegao rizik od uzajamne kontaminacije 

i ponovne kontaminacije 

osoba i/ili okoliša preko ZO, treba 

uspostaviti dekontaminacijski postupak 

koji daje upute za: uklanjanje, 

rukovanje, razdvajanje, pohranu, 

transport, tretman i odlaganje za 

svu ZO. 

Pohranu ZO treba organizirati tako 

da ona ostane higijenski ispravna 

i čista sve do trenutka uporabe, 

tj.: način pohrane ne bi smio štetiti 

značajkama ZO; prljavu ZO trebalo 

bi očistiti i osušiti prije pohrane; 

ZO treba pohraniti u čistom, suhom 

i dobro ventiliranom prostoru pri 

temperaturi koja joj neće naštetiti; 

proizvođači bi trebali naznačiti sve 

specifične zahtjeve za pohranu; ako 

pohrana utječe na njen životni vijek, 

dobavljač to treba naznačiti. 

Održavanje bi trebalo organizirati 

tako da da jasne odgovore na sljedeća 

pitanja: pregledavanje (koji 

su kriteriji pregleda, tko je ovlašten 

da ih izvede, raspored pregleda); 

popravak (koje su vrste prihvatljive, 

tko je odgovoran za popravke); 

uklanjanje iz uporabe i konačno 

odlaganje (što se smatra krajem 

životnog vijeka kada ZO treba rashodovati, 

kako će se ona odložiti a 

da se ne ošteti okoliš). Posebno je 

istaknuto da održavanje treba izvoditi 

samo uvježbano i kompetentno 

osoblje. 

Pregledavanje ZO u redovitim 

intervalima bitno je ako se želi da 

ona pruži traženu zaštitu, tj. da se 

potvrdi da ZO ispunjava inicijalne 

zahtjeve i da je pogodna za namijenjenu 

svrhu. Prije započinjanja pregleda 

treba dekontaminirati svaki 

studeni studeni 2010. 2010. Vatrogasni Vatrogasni vjesnik vjesnik 45


dio koji je zagađen opasnim tvarima 

ili biološkim agensom. Pregled treba 

obaviti kvalificirana osoba koja dobro 

poznaje tu ZO, te oštećenja koja 

mogu utjecati na njene performance. 

Najčešće se provodi samo vizuelni 

pregled, jer postoji svega nekoliko 

nerazornih metoda za procjenu svojstava 

ZO, a razorna ispitivanja se 

izvode na slučajnim uzorcima radi 

provjere svojstava šarže. Za svaki tip 

ZO treba napraviti program pregleda 

koji će uključiti: raspored pregleda, 

elemente koji se pregledavaju i moguće 

odluke i akcije temeljene na rezultatu 

pregleda. Pregledi mogu biti: 

redoviti (prema preporukama proizvođača); 

izvanredni (nakon svakog 

incidenta, kadgod nositelj sumnja u 

prikladnost ZO za namijenjenu svrhu, 

nakon svakog popravka, prije 

ponovnog izdavanja); nakon opoziva 

cijele šarže ili tipa zbog učestalih 

oštećenje ZO ili ozljeda nositelja. 

Elementi koji se pregledavaju su: 

zaprljanje; kontaminacija ZO opasnim 

tvarima ili biološkim agensima; 

mehaničko ili toplinsko oštećenje 

svih slojeva odjeće; integritet 

materijala i pribora, UV i kemijska 

degradacija; gubitak ili pomicanje 

podstave; raspad, pucanje ili nepostojanje 

šava; djelotvornost sustava 

zatvaranja; svojstva navedena na 

etiketi; integritet/čitljivost etikete. 

Odluke se donose temeljem pregleda 

i mogu biti: prikladno za uporabu; 

prikladno samo za nižu razinu 

svojstava (uz promjenu etikete); potreban 

popravak/preinaka; potrebno 

čišćenje/dekontaminacija; uklanjanje 

iz uporabe i uništenje. 

Popravci i preinake ZO smiju izvoditi 

jedino obučeni pojedinci ili organizacije 

i to prema uputama proizvođača. 

Odjeću nakon popravka 

treba pregledati kvalificirana osoba. 

Moguće će popravke (npr. skraćivanje 

nogavica) proizvođač jasno opisati 

u korisničkim uputama, a ostale 

nisu dopuštene. 

Odlaganje je potrebno napraviti za 

onu ZO koja više nije pogodna za 

namijenjenu svrhu. Pritom treba razmotriti 

faktore okoliša kako odložena 

ZO ne bi ugrozila bilo koga tko bi 

mogao doći u kontakt s njom. Kad 

se za neku ZO utvrdi da više nije 

pogodna za uporabu, mora se jasno 

označiti/držati u spremniku koji je 

tako označen. 

4. KONKRETNE PRE- 

PORUKE 

Neka konkretna pitanja često se postavljaju 

u praksi, napose među vatrogascima, 

pa je i na njih potrebno 

odgovoriti i prema NFPA 1851 [7]: 

• Vatrogasni kompleti za gašenje 

strukturnih požara i njihovi elementi, 

kao i vatrogasni kompleti 

za blisko gašenje požara i njihovi 

elementi moraju se povući 

iz uporabe najkasnije 10 godina 

nakon datuma proizvodnje. Cilj 

češće zamjene ZO je bolje praćenje 

novih tehnologija. U slučaju 

intenzivnog korištenja, navedene 

rokove treba skratiti, jer 

iskustvo pokazuje da OZO i njeni 

dijelovi čija je starost blizu 10 

godina ima visoku vjerojatnost 

gubitka performanci u mnogim 

detaljima, što se često može detektirati 

jedino destruktivnim 

testiranjem. Isto važi za reflektirajuću 

OZO čija je starost blizu 

5 godina. Gubitak performanci 

u oba slučaja je takve naravi da 

može ugroziti sigurnost vatrogasca, 

• Reflektirajuća vanjska školjka 

mora se zamijeniti nakon najviše 

5 godina, 

• - Prljava ili potencijalno kontaminirana 

OZO i njeni dijelovi 

se ne smiju odnositi kući, niti 

prati u kućanskim perilicama 

niti javnim praonicama, osim 

ako javna praonica ima poseban 

odjel za ZO, 

• Napredni pregledi sve OZO moraju 

se provesti najmanje svakih 

12 mjeseci, odnosno uvijek 

kada rutinski pregled ukazuje na 

mogući problem. Istodobno se 

naprednom čišćenju mora podvrgnuti 

sva OZO za koju to nije 

obavljeno u proteklih 12 mjeseci, 

• Potpuni pregled podstave za svu 

ZO mora se napraviti nakon najviše 

3 godine korištenja, a zatim 

jednom godišnje ili kada napredni 

pregled ukaže na mogući 

problem. U tu se svrhu sustav 

podstave mora otvoriti zbog 

pregleda svih slojeva, a vodna 

barijera se mora hidrostatski ispitati, 

• Sve popravke mora izvesti 

izvorni proizvođač, ISP ili član 

organizacije koji je prošao odgovarajuću 

obuku kod proizvođača 

ili ISP-a s materijalom i dijelovima 

koji odgovaraju normi. 

Veće popravke vanjske školjke 

ili membrane smije izvoditi jedino 

proizvođač ili verificirani 

ISP, 

• Vatrogasna OZO povučena iz 

uporabe mora se uništiti ili odložiti 

tako da se ne može koristiti 

za intervencije, niti za vježbe 

s plamenom. Načelno se smatra 

da je OZO uputno zamijeniti novom 

ako trošak popravka prelazi 

½ nabavne vrijednosti nove, 

• Uprava organizacije ili ISP-a 

mora odrediti osobu koja ima 

konačne ovlasti i odgovornost 

za osiguranje kvalitete u skladu 

sa sustavom osiguranja kvalitete 

koji vodi ta osoba. Sustav osiguranja 

kvalitete mora biti potpuno 

dokumentiran [7], 

• - Za vatrogasnu obuću su dati 

kriteriji (ne)prihvatljivosti [6]. 

Ovu obuću treba odložiti ako 

ima: izražene i duboke pukotine 

kroz polovinu debljine gornjišta; 

jako abradirano gornjište 

(naročito ako je vidljiva zaštitna 

kapica); jako „izgužvano“, 

deformirano ili spaljeno gornjište 

ili raskinuti šav; potplat 

s pukotinom duljom od 10 mm 

i dubljom od 3 mm; gornjište 

odvojeno od potplata u duljini 

većoj od 15 mm i dubljoj od 5 

mm; dubinu „ripni“ na hodnoj 

površini manju od 1,5 mm; originalnu 

podstavu izrazito deformiranu 

i potrganu. Iako trajnost 

obuće bitno ovisi o razini uporabe, 

treba zapamtiti da bi obuću 

46 

Vatrogasni vjesnik Vatrogasni vjesnik studeni 2010. studeni 2010.


koja sadrži poliuretan trebalo 

odbaciti nakon 3 godine. 

5. KVALITETNA OR- 

GANIZACIJA SUSTAVA 

ODRŽAVANJA OZO 

Neovisno o obvezi nositelja 

OZO da prijavi nastale promjene i 

oštećenja, postoji realna mogućnost 

da se oštećenja na njoj ne vide izvana 

(npr. proboj vodne membrane); 

da je ona jako zaprljana, ali se zbog 

tamne boje to ne primijećuje; da korisnik 

jednostavno ne prijavi oštećenje 

ili nečistoću; ili pak poslodavac 

smatra da odijelo ne zahtijeva čišćenje 

ili popravak, jer „ne izgleda 

loše“. Zbog svih ovih mogućih scenarija 

i želje za povećanjem sigurnosti 

i zaštite nositelja kao krajnjeg 

cilja, ali i zbog pravne zaštite poslodavca 

od odgovornosti u slučaju 

ozljede zaposlenika, razvile su se 

profesionalne tvrtke koje mogu preuzeti 

cjelovitu brigu oko održavanja 

ZO. One periodički i/ili po potrebi, 

na zahtjev korisnika, obavljaju detaljan 

pregled ZO i sve stavke procesa 

održavanje (dekontaminaciju, pranje, 

sušenje, popravak, ...). Redovito 

održavanje i popravak ZO ima i 

pozitivan financijski efekt. U praksi 

su već viđene situacije u kojima se 

vatrogasna odijela vrijedna nekoliko 

tisuća kuna zamijenjena novima 

zbog sitnih neispravnosti (pukao 

patent-zatvarač, potrgana vanjska 

školjka, odšivena refleksna traka), 

mada je sve to moguće popraviti 

već za nekoliko stotina kuna. 

Profesionalno održavanje OZO 

najprije se pojavilo u SAD, pa u 

V. Britaniji i konačno u drugim zemljama 

EU i to kao servis za OZO, 

koji najčešće, prema izvorniku, 

nosi naziv CARE (npr. Total Care, 

Bristol Care). Kao tipični primjer 

prikazan je Bristol Care. Njegova 

je osnovna svrha da preuzme cjelokupnu 

brigu o njezi i održavanju 

OZO koju zaposlenici (vatrogasci 

JVP X) koriste, sa ciljem da ona u 

svakom trenutku bude „podobna za 

namijenjenu svrhu“. Ovaj sustav 

djeluje već 10 godina osiguravajući 

maksimalan životni vijek i visoku 

uporabnu vrijednost ZO korisnika. 

Danas već više od 30 000 vatrogasaca 

koristi prednosti ovog sustava, 

pa operativno osoblje može nositi 

svoju OZO znajući pouzdano da je 

održavanje u rukama stručnjaka. 

Care servis obuhvaća: individualan 

unutarnji i vanjski pregled, detekciju 

rastrgotina, opekotina, razbijenih 

ili defektnih dijelova; pranje i/ 

ili dekontaminaciju ZO u posebno 

podešenim i auditiranim profesionalnim 

perilicama; popravke ili modifikacije 

kod proizvođača izvedene 

s tkaninama i drugim materijalima 

u skladu s izvornom proizvodnom 

specifikacijom; kontrolu troškova s 

procjenom troška popravka za svako 

odijelo zasebno; praćenje i monitoring 

ZO tijekom čitavog njenog 

životnog vijeka uz pomoć barcoda i 

posebnog računalnog sustava. Tu se 

izvode: standardno pranje i sušenje; 

reproofing vanjskog sloja; toplinska 

dezinfekcija; dekontaminacija od 

azbestne prašine i tjelesnih tekućina. 

Najčešće vrste popravaka su: prišivanje 

ili zamjena refleksnih traka; 

krpanje ZO ili zamjena čitavih dijelova 

tkanine; popravak ili zamjena 

manžeta, čičak-traka, patent-zatvarača, 

membrane, podstave itd. Po 

primitku u Care servis, ZO se pere, 

identificira pomoću oznaka na etiketi 

(barcode), a zatim se detaljno 

utvrđuje i ocijenjuje njeno trenutno 

stanje putem standardne ispitne liste. 

Po završenom popravaku, stanje 

ZO ocijenjuje se kao odlično, 

dobro, slabo ili istrošeno, temeljem 

čega se upisuje očekivano vrijeme 

do konačnog istrošenja. Vrlo loše 

stanje poslodavcu sugerira zamjenu 

ZO novom, jer bi popravak bio neisplativ. 

Iako su osnovne upute za komercijalno 

i kućno pranje i čišćenje navedene 

na etiketi ZO, profesionalna 

njega pruža viši standard: stručnu 

pripremu odjeće za pranje (npr. posebno 

rukovanje s kontaminiranom 

ZO, tzv. dissolvo bags); pranje u 

kompjuterski upravljanim perilicama 

s precizno postavljenim temperaturama 

i postotkom ispunjenosti; 

primjenu posebnih detergenata bez 

štetnog djelovanja na odjeću; dekontaminaciju 

od azbesta i tjelesnih 

tekućina, ugljikovodika i kemikalija; 

sušenje u kompjuterski kontroliranim 

sušilicama uz konačno sušenje 

na zraku. 

6. ZAKLJUČAK 

Važeće hrvatske, europske 

i američke norme imaju visoke zahtjeve 

u pogledu trajnog održavanja 

OZO u stanju pogodnom za namijenjenu 

svrhu, što većina poslodavaca 

teško može samostalno provesti na 

isplativ način. Profesionalne Care 

tvrtke u stanju su preuzeti ovu obvezu 

poslodavca i pružiti mu potpunu 

sigurnost. Ovakvo održavanje 

nije bitno skuplje od prosječnog 

(lošeg) održavanja, jer jamči dulji 

životni vijek OZO i stalnu ispravnost 

u uporabi. Priručna, kućna njega 

i nestručno održavanje od strane 

samih nositelja ili neovlaštene tvrtke, 

mogu uzrokovati mnogo višu 

ukupnu cijenu za poslodavca, jer se 

zdravlje i život teško mogu nadoknaditi 

novcem. Dobro održavanje 

specijalne vatrogasne OZO vrlo je 

važno za poslodavce, koji će time 

pružiti optimalnu zaštitu svojim 

zaposlenicima, a sebe zaštititi od 

izlaganja mogućim pravnim sankcijama. 

LITERATURA 

[1]... Zakon o zaštiti na radu, NN 59/96, 

94/96, 114/03, 100/04, 86/08 i 116//08 

[2]... Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih 

sredstava, NN 39/06 

[3]... HRN CEN/TR 14560:2004 - 

Smjernice za odabir, uporabu, njegu i održavanje 

odjeće za zaštitu od topline i plamena 

(CEN/TR 14560:2003) 

[4]... HRN CEN/TR 15321:2008 - Smjernice 

za odabir, uporabu, njegu i održavanje 

zaštitne odjeće (CEN/TR 15321:2006) 

[5]... HRN CEN/TR 15419:2008 - Zaštitna 

odjeća - Smjernice za odabir, uporabu, 

njegu i održavanje odjeće za zaštitu od 

kemikalija (CEN/TR 15419:2006) 

[6]... HRN EN 15090:2007 - Obuća za 

vatrogasce (EN 15090:2006) 

[7]... NFPA 1851 - 2008, Standard 

on Selection, Care, and Maintenance of 

Protective Ensembles for Structural Fire 

Fighting and Proximity Fire Fighting 

[8]... NFPA 2113 - 2007, Standard on 

Selection, Care, Use, and Maintenance of 

Flame-Resistant Garments for Protection of 

Industrial Personnel Against Flash Fire 

studeni studeni 2010. 2010. Vatrogasni vjesnik Vatrogasni vjesnik 47


EUROPSKA ISKUSTVA 

Sigurnost na (nogometnim) stadionima 

Svaka sezona nogometnih utakmica proglašavana je visokorizičnom: baklje, 

petarde, dimne zavjese, ali i upadi na teren čest su scenarij takvih događanja. 

U tom grotlu dežurni vatrogasci, policija i redari na terenu djeluju ruku pod 

ruku s nemoćnim zaštitarima na tribinama i nadzornim tijelima uprava stadiona 

kako bi se osigurala sigurnost navijača 

Pripremio: Ante Mamić 

ante.mamic1@gmail.com 

Vrijeme nemira - ..“Teško je u početku 

naći zajednički nazivnik za 

sve (ove) nerede širom svijeta. Ipak, 

postoji jedan i on je indikator snažne 

političke poruke. Podsvjesno, 

zajednički neprijatelj svih tih nezadovoljnika 

je Država, posebice njena 

uloga u suvremenom svjetskom 

političkom poretku“.... Međutim, „u 

posljednjih 20 godina, broj izgreda 

raste i „imitiranjem“ nasilja iz akcijskih 

filmova, „upijanjem“ silovitosti 

izražaja novih medijskih tehnologija 

(YouTube, Dailymotion, Tuddu - kineski 

YouTube) i slični“... Većinom, 

„prosvjednici su mladi ljudi, rođeni 

u generaciji koja jedva da ima blistavu 

budućnost, a njihovo stanje duha 

potencira i trenutna kriza rada i neimaštine“... 

Dakle, „njihovi žestoki 

i spontani izgredi rezultat su kolektivne 

emocije“... „ne ustručavajući 

se staviti svoje živote u opasnost u 

unaprijed izgubljenoj bitci“...(Alain 

Bertho, sveuč. prof. antropologije, 

« Le temps des émeutes», Librairie 

Cawa, lipanj 2010) 

Prizovimo iz pamćenja samo gostovanja 

naših prvoligaša na pripremnim 

ili službenim susretima u 

inozemstvu. Sjetimo se stampeda 

jednog Heysela, divljanja navijača 

na brojnim nogometnim stadionima 

kod nas i širom svijeta. Bivša engleska 

premijerka barunica Margaret 

Thatcher poznata kao Čelična lady 

sredinom je osamdesetih godina krenula 

nizom zakonskih mjera kako bi 

se neredi na britanskim stadionima 

iskorijenili, pa je tako Velika Britanija, 

od zemlje s najgorim huliganima, 

došla do toga da na stadionima nema 

ograde*. 

*S obzirom na to da je alkohol 

bio jedan od velikih 

uzroka divljanja navijača, 

1985. godine je u Velikoj 

Britaniji donesen zakon o 

zabrani točenja alkohola na 

stadionima kao i dopuštenju 

policiji za jačom primjenom 

represije prema onim navijačima 

koji su alkoholizirani i pritom 

posjeduju baklje, dimne bombe 

i slično. Godinu dana poslije 1986. 

godine donesen je The Public Order 

Act koji govori o sprečavanju nasilja 

općenito na javnim mjestima, a mnogo 

specifičniji zakon koji se tiče nogometnih 

navijača donesen je 1991. 

godine. U njemu su predviđene vrlo 

stroge kazne za navijače koji posjeduju 

baklje ili ih koriste na stadionima, 

za rasističke i druge nedolične 

ispade s tribina, i za one koji ulaze 

u teren. Kazne za takva djela bile su 

potpuna zabrana dolaska na stadione, 

kućni pritvor tijekom utakmica ili 

obavezni dolazak u policijsku postaju 

za vrijeme utakmice. Dvije godine 

ranije donesen je vrlo važan Football 

Spectators Act koji britanskim 

sudovima ostavlja mogućnost da 

huliganima s policijskih popisa zabrane 

odlazak na stadione. Još konkretniji 

zakon Football Disorder Act 

iz 2000. godine nalaže pravosuđu da 

oduzima putovnice svim huliganima 

za koje policija smatra da mogu 

biti prijetnja sigurnosti. Upravo taj 

zakon rezultirao je oduzimanjem 

3600 putovnica britanskim huliganima 

koji su se spremali za odlazak 

na Svjetsko nogometno prvenstvo u 

Njemačku 2006.godine. 

Huliganstvo, gužva nekontroliranih 

grupa i organiziranih “pokreta“ 

remetitelja reda, bacanje dimnih 

sredstava, zapaljene „bengalke“, pa 

i fizički obračuni ... brojni su rizici 

održavanja reda i sigurnosti na nogometnim 

stadionima. U zaštiti, brojne 

zemlje ozbiljno računaju na dežurne 

grupe vatrogasaca. 

Nadzorne kamere i drugi sigurnosni 

uređaji - Na nogometnom 

igralištu nitko ne može predvidjeti 

što se može dogoditi. To potvrđuje 

i nesreća iz 1985.godine na stadionu 

Heysel u Bruxellesu, kada se na 

međunarodnoj utakmici kupa Europe 

klubova pobjednika nacionalnih 

prvenstava između talijanskog Juventusa 

i engleskog Liverpoola srušila 

improvizirana tribina i razdjelna 

ograda pod pritiskom i težinom navijača, 

pa je u nastalom stampedu pred 

„očima“ TV-kamera iz čitavog svijeta 

pobrojano 39 mrtvih i preko 600 

ranjenih gledatelja. 

U cilju izbjegavanja bilo 

kakva incidenta, svaka će lokalna 

zajednica, u dogovoru s klubovima 

i sigurnosnim službama nastojati 

izraditi učinkoviti plan kojim bi se 

na svrsishodan način najbolje odgovorilo 

pokriću rizika od nereda 

na nogometnim utakmicama i, uzgredno, 

izvan stadiona (uništavanje 

trgovina u prolasku supijanih hordi 

navijača, razbijanjestakala na tramvajima 

i autobusima, tuče na tera- 

48 




sama kafića i pivnica, paleži uličnih 

kanti i kontejnera za smeće, itd...). 

Tako je klub Auxerre, prisjetimo se, 

nakon prolaska rušilačkih „navijača“ 

Bad Blue Boysa po gradskim ulicama 

francuskog gradića prije desetak 

godina - zažalivši na propustima u 

organizaciji reda, službeno zatražio 

usluge pokrajinskih vatrogasaca za 

sve iduće nogometne „domaćinske“ 

susrete u francuskoj ligi i europskim 

natjecanjima. 

Njihova misija Poduzimanje preventivnih 

mjera za smanjivanje 

rizika i priprema učinkovitih intervencija 

po potrebi u slučaju nepredvidivih 

akcidenata. Dežurna 

se vatrogasna jedinica (u pravilu 

momčad od 5 članova) za te namjene 

sastavlja obično tri sata prije 

početka utakmice na platformi od 

stotinjak četvornih metara, smještenoj 

nekoliko metara od službene 

tribine; slijedi pristupanje montaži i 

ekipiranju priručne ćelije za pružanje 

medicinske pomoći ugroženim 

gledateljima (za tu funkciju jedinici 

je priključeno nekoliko dežurnih 

članova Crvenog križa), a zaduženi 

prvi časnik u pratnji šefa sigurnosti 

stadiona obavlja inspekciju sigurnosnih 

instalacija (aparati za gašenje 

požara, markirani izlazi za nuždu 

...); u sastav ne računamo vozilo 

medicinske hitne pomoći koje dežura 

uz teren isključivo za potrebe 

intervencije (teže) povrijeđenim 

igračima. Konačno je vrijeme za 

obavljanje raspoređivanja pojedinih 

članova vatrogasne jedinice (uglavnom 

iza golova i uz linijsku crtu na 

sredini igrališta), rukovođenom priručnim 

„stožerom“ smještenim iza 

jednog od četiriju uglova (kornera) 

stadiona, a čine ga drugi vatrogasni 

časnik, predstavnik policije (ili žandarmerije, 

kad je u pitanju zapadnoeuropska 

praksa) i predstavnik kluba 

zaduženog za osiguranje stadiona za 

vrijeme utakmice. 

Vatrogasni časnik, u stalnom kontaktu 

s dežurnom jedinicom radiovezom 

na stadionu i sa službom za 

uzbune vatrogasnog operacionalnog 

centra za požare i spašavanje, ima 

panoramski pogled na teren i tribine. 

Koristeći sofisticirani sustav video 

nadzora, uključujući računala kojim 

je opremljen priručni poljski stožer, 

može, putem video ekrana otkrivati 

i najmanji incident na stadionu. Nekoliko 

minuta prije početnog udarca, 

četiri vatrogasca odgovorna za zaštitu 

od požara zauzimaju svoja određena 

mjesta na tribini i uz igralište u 

blizini poljskog stožera. Kako bi osigurali 

svoju misiju, oni su oboružani 

aparatima za gašenje požara, kanticama 

s pijeskom za prigušenje dimnih 

prskalica, baklji, kutija i drugih 

naprava, te navalnim vatrogasnim 

vozilom u pričuvi za druge gasilačke 

zadaće po potrebi ili podrške u sprečavanju 

masovnog naleta izazivača 

nereda. 

Sa svoje strane, pripadnici Crvenog 

križa su opremljeni s poluatomatskim 

defibrilatorom – aparatom za 

pružanje pomoći kod srčanog udara i 

kutije prve pomoći. Njihova je uloga 

da usmjere ranjene i bolesne na trijažu 

u priručnu medicinsku stanicu na 

stadionu, gdje su preuzeti na brigu 

dežurnog liječnika i medicinske sestre 

/ brata iz redova vatrogasaca. Po 

završetku susreta, uređaj se isključuje 

iz funkcije tek nakon odlaska posljednjeg 

gledatelja. Određene prilagodbe 

su uvijek moguće, ali osnove 

funkcioniranja opisane zadaće su 

dobro utvrđene. 

Ovaj tekst što regulira način intervencije 

vatrogasaca unutar stadiona, 

primjerice u Francuskoj, oslanja se 

na nacionalnu uredbu od 27. ožujak 

1993. o organizaciji i sigurnosti fizičke 

aktivnosti i sporta (manje–više 

slično je - izuzev datuma donošenja 

akta - i u drugim zapadno-europskim 

zemljama), a definira ne samo 

maksimalni broj efektiva i raspored 

gledatelja na ili izvan tribina, nego 

i nameće pridržavanje sigurnosnih 

propisa što proizlaze iz odnosnih nacionalnih 

građevinskih i komunalnih 

kodeksa. Također slijede pravila važna 

za funkcioniranje pojedinih nacionalnih 

liga, natjecanja pod plaštom 

organizacije UEFA-e, te preporuke 

Vijeća Europe koje nameću ili predlažu 

mjere koordiniranja svih uključenih 

službi održavanja sigurnosti, 

preporučaju prisustvo medicinskog 

osoblja, opremu i zadovoljavajuće 

strukture za pravodobno reagiranje 

u hitnim slučajevima, kao 

i raspoloživost kontrolne sobe 

i operatora s potpunim pogledom 

na cijeli teren. Sporazum 

uzima u obzir različite rizike 

spojive s takvim događajima, 

kao primjerice nekontrolirana 

i panična (po)kretanja mase 

usred intervencija sigurnosnih 

snaga, gužve izazvane sukobima 

protivničkih tabora navijača, 

opožarenja dijela tribine, 

ispada huliganizma, ali i prilagodbe 

svakoj situaciji koristeći 

se prikupljenim podacima od 

strane kluba navijača ili drugih 

općenitijih informacija. 


Vraćamo se na primjer Francuske. 

U toj zemlji stvorene su tri 

razine službi osiguranja u ovisnosti 

od očekivanog pritjecanja (domaćih) 

gledatelja i razine rizika od 

strane pristalice gostujuće momčadi. 

Razina 2 se provodi kada je broj gledatelja 

manji od 10.000 osoba, dok 

je razini 3, pokrenuta za vrijeme održavanja 

međunarodnih susreta pod 

kapom UEFA-e, za vrijeme održavanja 

svake druge utakmice protiv 

momčadi čije su navijači prepoznati 

po već unaprijed identificiranom 

mogućem „žučnijem“ ponašanju ili 

huliganstvu, ili pak utakmice kada 

broj gledatelja bude veći od 18.000 

ljudi. Scenarij „sigurnosnih priprema“ 

dogovara se na sastanku policijske 

prefekture pod predsjedanjem 

predvodnika lokalnih vlasti (župana, 

gradonačelnika, načelnika), na kojem 

su okupljeni svi ranije pobrojani 

sudionici pozvani za održavanje reda 

i sigurnosti na nacionalnim i međunarodnim 

(nogometnim) susretima. 


intervju 

JOŠKO VIDAS RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM DVD-a RAB 

Veteran od posebnog kova 

U hrvatskom vatrogastvu sigurno nećemo naći predsjednika sa 

64-godišnjim vatrogasnim stažom, koji ujedno 51 godinu neprekidno 

obnaša dužnost predsjednika dobrovoljnog vatrogasnog društva. 

Pogodili ste: radi se o Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Rab, uz čiji 

je nastanak i rad neizostavno vezana povijest Joška Vidasa. I to sve 

ne bi bilo toliko zanimljivo, da upravo otok Rab nije postao mnogima 

sinonim kako organizirati vatrozaštitu, ali i kako mobilizirati široki 

krug ljudi u djelotvornoj prevenciji zaštite od požara. 

Razgovarao: Mario Starčević, dipl.ing 

VV: Možete li opisati povijest razvoja Dobrovoljnog 

vatrogasnog društva Rab 

VV: Koji je Vaš zadatak bio u vatrogasnoj 

postrojbi 

Joško Vidas: Dobrovoljno vatrogasno 

društvo Rab osnovano je 1946. godine 

kao posljedica uočene potrebe lokalnog 

stanovništva da se treba nešto poduzeti u 

boljoj zaštiti otoka Raba. Sjećam se kao 

danas trenutka kada su me kao 17-godišnjaka, 

naučnika u elektrocentrali, zvali u 

vatrogasce jer sam bio spretan penjač. Povod 

osnivanju DVD-a bio je veliki požar 

1936.godine na zgradi Kneževog Dvora. 

Grupa entuzijasta pokušavala je u dva navrata 

osnovati DVD Rab, no nisu naišli na 

razumijevanje tadašnje vlasti. Početak II. 

sv. rata prekinuo je sve pokušaje do 1943.godine kada 

je po kapitulaciji Italije zaplijenjena vatrogasna pumpa 

marke ‘’Bergoni’’. Navedena pumpa grupa skrivana je do 

oslobođenja Raba 1945. godine. Upravo ta pumpa bila 

je okosnica osnivanja DVD-a Rab 1946. a uz nju bilo je 

jedno zaprežno vozilo na kojem je bila smještena oprema. 

DVD-u Rab dan je prostor za vatrogasni dom u crkvici 

Sv. Magdalene u Kaldancu. U to vrijeme vatrogasna postrojba 

je brojila 30 članova. 

Baš uz te početne dane vezana je i jedna anegdota; naime, 

pumpa „Bergoni“ nije imala gume, nego samo felge, tako 

da su je četiri vatrogasca gurala, a još šestorica vatrogasaca 

su gurala „vozilo“ i jednom prilikom, kada nas je jedan 

njemački gost vidio kako guramo tu opremu, začudio se i 

pitao zašto se tako mučimo. Mi smo mu ponosno odgovorili 

da vučemo, odnosno guramo kako bismo stekli što bolju 

kondiciju i snagu jer je s gumama prelagano. Tada smo 

redovito imali noćna dežurstva, osobito tijekom zime i 

jakih bura, jer su ljudi grijali kuće na drva i dimnjaci su 

često bili neispravni, pa je lako dolazilo do požara. Upravo 

su taj naš entuzijazam građani znali cijeniti. 

Joško Vidas 

Joško Vidas: Kada bi zasvirala sirena, moj 

je zadatak bio još s jednim kolegom uzeti 

ljestve i trčati na mjesto događaja, kako bi 

ljestve bile spremne za penjanje. Mi smo 

tada imali samo obična radna odjela i čizme, 

što je danas potpuno drugačije. 

VV: Od kuda potječe „sreća“, da Rab 

nisu „poharali“ veći požari 

Joško Vidas: To nema veze sa srećom! 

Rab je ugrožen kao i ostali otoci, ali ima 

odgovorne i svjesne građane, koji su najvažnija 

karika u sigurnosnom lancu. Uz činjenicu, da 

nemamo problema s brojem vatrogasaca koji su spremni 

odazvati se na sudjelovanje na vatrogasnim intervencijama, 

vatrogasci su požrtvovanim dobrovoljnim radom 

izgradili novi vatrogasni dom i spremište, te se izborili 

za zavidnu opremljenost i obučenost vatrogasne postrojbe. 

Uz to, nositelji su kulturnog života do današnjih dana 

kroz limenu glazbu. 

VV: Što je s obnavljanjem članstva 

Joško Vidas: Mladi ljudi pristupaju u članstvo, prihvaćaju 

naše običaje druženja s veseljem i vjerujem da će 

se duh dobrovoljnog vatrogastva uspješno prenijeti na 

buduća pokoljenja. U zadnjih godinu dana u članstvo je 

primljeno čak 8 novih članova, a imamo i odjeljenje vatrogasne 

mladeži. 

VV: Na što ste u svom radu posebno ponosni 

Joško Vidas: U naše velike uspjehe možemo ubrojiti 

osnivanje drugog dobrovoljnog vatrogasnog društva na 

otoku Rabu, DVD Lopar. Osobno sam zbog prevelikih 

56 


intervju 

udaljenosti nekih dijelova otoka 1982. 

godine bio jedan od inicijatora za osnivanje 

DVD-a Lopar, koji je danas izrastao 

u jedan vrlo sposoban i opremljen DVD. 

Također sam ponosan da smo do današnjih 

dana održali duh dobrovoljstva, tako 

da danas DVD Rab broji 80 operativnih 

članova, 2 profesionalno zaposlena djelatnika 

u okviru DVD-a zaduženi su za 

održavanje opreme i servis vatrogasnih 

aparata, a jedan je vozač, tako da tijekom 

dana vatrogasno vozilo spremno izlazi 

pravovremeno iz vatrogasnog doma. 

Danas vatrogasci otoka Raba sudjeluju 

na oko 200 vatrogasnih intervencija godišnje, 

pri čemu na požarne intervencije 

otpada tek desetak posto. Osposobljeni su 

i sposobni pružiti stručnu tehničku pomoć u svim mogućim 

tehničkim intervencijama. 

VV: Kako organizirate vatrogastvo tijekom „požarne 

sezone“ 

Joško Vidas: Mi smo odmah uočili da je od odlučujućeg 

značaja pravovremeno uočavanje požara tako da smo već 

od 1999. godine počeli s Kamenjaka, najvišeg dijela otoka 

Raba, promatrati cijeli otok. Od 2008. godine su postavljene 

kamere koje su direktno povezane s dežurstvom 

u DVD-u Rab, i koje su zamijenile promatrače. S morske 

strane promatranje vrši brodica Eko Rab 

opremljena za gašenje požara. Uz to, ljeti 

imamo neprekidno dežurstvo u Vatrogasnom 

domu najmanje jednog vatrogasca, 

a u vrijeme kada je opasnost proglašena 

kao ‘’vrlo velika’’ od 12 do 20 sati dežura 

dodatno 5 vatrogasaca. Sve to vatrogasci 

obavljaju bez naknade. 

VV: Imate li na kraju želju da uputite vatrogascima 

Hrvatske određenu poruku 

Joško Vidas: Prateći stanje u cjelokupnom 

društvu, vrlo sam zabrinut za opstojnost 

dobrovoljnog vatrogastva! Mnogi 

čimbenici u tom pogledu nam ne idu u 

prilog, a sve veći zahtjevi se postavljaju 

(često nepotrebno) na dobrovoljna vatrogasna društva. 

Samo ako šira društvena zajednica bude u potpunosti 

shvatila temeljne postavke dobrovoljnog vatrogastva 

imamo svijetlu budućnost za organizaciju vatrogastva 

na ovakav način. Također ističem, da nikada nisam požalio 

nebrojene dane, sate i godine koje sam uložio u 

rad i razvoj dobrovoljnog vatrogasnog društva Rab, te 

se obraćam mladim generacijama da i nadalje njeguju tu 

plemenitu i nadasve humanu djelatnost dobrovoljnog vatrogastva. 



57

eportaža 

reportaža 

Puhački orkestar DVD-a Lobor 

Putovanje kroz vrijeme 

Puhački orkestar DVD-a Lobor, 

mjesta podno Ivanščice 

u Hrvatskom zagorju, 

djeluje od samog početka 

registracije društva 1923. 

godine. Od tada pa sve do 

današnjih dana postoje vrlo 

uredno prikupljeni podaci o 

tome kako je kroz orkestar 

prošlo mnogo vrsnih glazbenika 

i glazbenih entuzijasta, 

ujedno i vatrogasaca u svojemu 

društvu. Oni su svoja 

glazbena znanja stjecali diljem 

Europe gdje su radili, 

a kasnije ih nesebično prenašali 

na mlađa pokoljenja. 

Tradicija muziciranja u loborskom 

kraju prenosila se s koljena na koljeno, 

te tako pomogla u očuvanju 

glazbenog izričaja 

toga kraja. Do sada Puhački 

orkestar DVD-a Lobor vodili 

su u ovom sastavu Stjepan 

Martinuš, Većeslav Bureš, 

Karlo Benko i sada Igor 

Kralj. Podaci o povijesti 

društva i orkestra, govore 

nam kako je značajniji polet 

ovog orkestra započeo 

1987. godine, u vremenu 

kada je tajnik bio Ivan Jureković, 

a voditelj orkestra 

Stjepan Martinuš. Na njihovu 

je inicijativu orkestar 

tada bio pomlađen sa čak dvadesetak 

novih glazbenika. 

Duga i neprekinuta povijest 

O dugoj i uspješnoj povijesti Puhačkog 

orkestra DVD-a Lobor, 

razgovarali smo sa predsjednikom 

DVD-a Josipom Hendijom i voditeljem 

Puhačkog orkestra, profesorom 

Igorom Kraljem. -Vraćajući se 

svojim domovima, naši su iseljenici 

na privremenom radu u Austriji, Njemačkoj, 

Češkoj i u drugim zemljama 

zapadne Europe, donosili iskustva 

stečena mnogim novim poznanstvima 

sa glazbenicima iz tih krajeva. 

Spominje se pisani podatak kako 

su naši vatrogasci glazbenici već 

od 23. prosinca 1912. godine svirali 

prema autentičnim notama- govori 

nam Josip Hendija, pokazujući vašem 

dopisniku i voditelju orkestra 

mnoge notne zapise na papirima koji 

svjedočeo nekim davnim vremenima. 

-Prije osnutka Puhačkog orkestra 

DVD-a Lobor, postojalo je više 

kapela koje su svirale pod nazivima 

Martinuši, ‘Amerikanci’, Žvigači, 

Golubovčanci (Labaši), Markolini, 

Markuši i Vojnovčari- nastavlja nam 

Hendija, koji ponosno ističe kako 

‘od službene registracije 1. srpnja 

1923. godine, u Loboru mještani do 

današnjih dana nikada nisu ostali 

bez svoje, kako se popularno kaže u 

Hrvatskom zagorju, «špleh 

mužike»’. Jedan od vrlo vrijednih 

podataka iz bogate 

riznice orkestra jest i informacija 

kako su 1942. godine 

u Državnoj redarstvenoj 

glazbi svirala čak 3 loborska 

glazbenika. -Puhački orkestar 

bio je i ostao sastavnim 

dijelom DVD-a Lobor i njega 

čine članovi našega društva 

koji su vrlo aktivni kao 

časnici 1. klase, dočasnici, 

strojari, te kao takvi svakodnevno 

odrađuju svoje 

obaveze u okviru vatrogasne 

djelatnosti- napominje Hendija. 

U našem su razgovoru posebno 

spomenuli i događaje u okviru tzv. 

‘Zeleno-plave linije’. Trajna 

je to stručna, sportska, 

kulturna, gospodarska i nadasve 

prijateljska suradnja 

vatrogasnih društava sa kontinenta 

i priobalja. –Svekoliku 

pomoć u pri ustroju ove 

koordinacije svim društvima 

potpisnicima, dao je 1997. 

godine tadašnji predsjednik i 

sadašnji počasni predsjednik 

HVZ-a, dr. Franjo Gregurić. 

On je također iz našega kraja 

i daje veliku podršku loborskom 

vatrogastvu i loborskoj 

puhačkoj glazbi- napominje 

Hendija. 

Dugogodišnje obiteljsko 

naslijeđe 

Puhački orkestar DVD-a Lobor u zadnje 

vrijeme vodi prof. Igor Kralj iz 

Kraljevca na Sutli u Hrvatskom zagorju. 

Rođen 1980. godine, završio 

je Muzičku akademiju, a sa loborskim 

vatrogasnim glazbenicima djeluje 

od 2008. godine. Također, član je 

orkestra Oružanih snaga RH. -Danas 

Puhački orkestar DVD-a Lobor broji 

37 članova, orkestar čini 6 klarinetista, 

od čega su 3 člana podmlatka, 

5 eufonija i 2 stalna podupirajuća, 8 

trubača i 3 podmlatka, 3 trombonista, 


studeni 2010. Vatrogasni studeni vjesnik 2010. 

63

eportaža 

reportaža 

3 svirača tube i 5 udaraljkaša- 

ukratko nas 

s orkestrom upoznaje 

profesor Igor Kralj. -U 

orkestru danas svira 

već četvrta generacija 

obitelji Martinuš i tako 

dalje, tu su primjerice 

otac sa tri sina, jedan 

otac i sin, pa dvojica 

braće, ovaj orkestar je 

na neki način obiteljsko 

naslijeđe- nadovezao 

se Hendija, te napominje 

kako članovi društva 

i orkestra godišnje 

potroše 187 sati svoga 

slobodnog vremena. 

-Vježbe se održavaju 2 puta tjedno, a 

po potrebi i 3 puta, ovisno o financijskim 

sredstvima, a orkestar nastupa 

na svim manifestacijama u Loboru i 

okolici, u Zagorju i Hrvatskoj- kaže 

nam prof. Kralj. Tu su osim manifestacija 

i sudjelovanja na mnogim 

skupštinama prijateljskih društava, 

primjerice GAST sajam u Splitu, 

županijske smotre puhačkih orkestara, 

državna natjecanja od kojih 

je u dobrom sjećanju ostao nastup u 

Novom Vinodolskom i međunarodnom 

susretu puhačkih orkestara u 

njemačkom Bingenu i slovenskom 

Šoštanju. -No, tu su i neizbježna sudjelovanja 

i u tužnim događajimakažu 

nam. 

Postati kvalitetnim 

glazbenikom nije lako 

Naravno, svaki orkestar ovakvog renomea 

ima i planove za budućnost. – 

Naš je cilj kontinuirano pomlađivanje 

mladim glazbenicima i ulaganje 

u razvoj, dalja nabava instrumenata 

i notnog materijala, širenje suradnje 

sa glazbenicima i orkestrima u zemlji 

i inozemstvu, a sve to kako bi i u 

buduće zadržali teško stečenu kvalitetu 

muziciranja- kaže nam Igor 

Kralj. -Puhački orkestar DVD-a Lobor 

odlično surađuje sa svim udrugama 

i društvima u Loboru, a u tome 

se vidi kakvo bogatstvo Lobor imakažu 

čelni ljudi orkestra, napominjući 

kako tu vrijednost treba i dalje 

cijeniti. Mnogi slični orkestri muku 

muče sa sa obrazovanjem svojih 

posebno mladih glazbenika. -Kako 

bi orkestar i dalje živio, potrebno 

je kontinuirano privlačiti mlade u 

orkestar, a da bi oni stasali u prave 

glazbenike, potrebno je do 5 godina 

rada s njima. To je veliko ulaganjekaže 

nam prof. Kralj. Susrećući se 

sa vatrogascima iz cijele Krapinskozagorske 

županije i surađujući s njihovim 

vodstvom, svakim se danom 

potvrđuje vrlo duga i čvrsta tradicija 

vatrogastva u njoj 

te u cijeloj sjeverozapadnoj 

Hrvatskoj. 

Također, 

mnogi su zagorski 

vatrogasci-glazbenici 

vrlo cijenjeni, 

kao uostalom i zagorski 

vatrogasni 

puhački orkestri. 

Tome u prilog 

govori i profesor 

Kralj. -Naša županija 

je najperspektivnija 

po pitanju 

puhačke glazbetvrdi 

on. Kralj 

tome dodaje kako 

politika, odnosno vlast u njegovoj 

općini, funkcionira savršeno, te da 

glazba u Kraljevcu na Sutli ima odličnu 

suradnju sa općinskim vlastima. 

-Politika vrlo često zadire u ono 

što je dobro, mi joj poručujemo kako 

bi bilo puno bolje da pokuša shvatiti 

kvalitetu i vrijednost ove glazbe, te 

da ono što funkcionira odlično, treba 

i dalje učvršćivati, njegovati kulturu, 

a samim time njegovati i dijalog, 

kako je rekao akademik Moguš, 

‘svejedno da li u peru, kistu, noti, 

pjesmi ili dlijetu’- zaključuju čelni 

ljudi društva i orkestra, Jospi Hendija 

i Igor Kralj. 

A kako bi se i sami uvjerili u ugled 

koji ovaj orkestar ima u svojem 

okruženju, sve Vas čitatelje Vatrogasnog 

jesnika pozivaju na svoj redoviti 

Novogodišnji koncert koji se 

održava potkraj mjeseca prosinca u 

crkvi Sv. Ane u Loboru. 

Tekst: Dean Stulić 

64 

Orkestar danas 


svijet zanimljivosti 

OSVRT 

Niz prirodnih katastrofa kao 

osveta planeta Zemlje 

Ekstremni vremenski događaji kao što su ruska ljetna žega, poražavajući 

monsun u Pakistanu i Indiji, te velike poplave diljem Kine, pokazuju još 

jednom svu dramatičnost i ranjivost ljudskog društva od bijesa prirode. 

Kao i uvijek, mnogi povezuju te događaje s globalnim zatopljenjem. 

Pripremio: Ante Mamić 

Strepili smo jedno vrijeme zajedno 

sa susjedima srednje Europe, s 

nevjericom gledali nalete vodnih 

bujica na gradove i naselja Poljske, 

Češke, istočne Njemačke, Litve i 

Slovačke. No, „teške“ su kiše na 

kraju ljeta došle i do Slovenije, visoke 

vode učinile su ogromne štete u 

hrvatskim područjima uz Savu, potopile 

Umag, Međimurje... Kad im se 

pridruže neopisivi povodnji koji su 

na početku ljeta zadesili Slavoniju i 

Baranju, možemo reći da ove godine 

ni naša zemlja nije bila pošteđena 

velikih stradanja od „kišnog“ vala. 

Stručnjaci svijeta govore kako je to 

samo najava dugotrajnijih ekstremnih 

vremenskih izmjena po sustavu 

toplo-hladno. I svi se moramo suočiti 

u godinama pred nama s „obiljem“ 

pasjih vrućina i kišnih olujnih nevremena. 

Došlo je vrijeme da se i Hrvatska 

na to usredotoči, da se i kod 

nas konačno povedu neizostavna 

investicijska promišljanja oko hitne 

izgradnje novih nasipa vodobrana 

i utvrđivanja postojećih bedema 

riječnih tokova, urede regulacijski 

odvodi, provedu dnevnopolitički 

„prioritetni zadaci“ melioracije i 

uspostave mreže meliorativnih kanala, 

svečano obilježeni pri svakom 

izlasku nacije na parlametarne, ali i 

lokalne izbore... 

No, trgnimo se iz kratkog izleta u 

„domaću“ reminiscenciju, i vratimo 

se na plan globalnih klimatskih 

promjena. Brojni su znakovi zatopljenja 

koje pratimo već gotovo pola 

stoljeća. Prosječna temperatura naše 

planete pokazuje, prema podacima 

i analizama tima Jamesa Hansena s 

Goddard Instituta za svemirske studije 

(NASA),da prvih šest mjeseci 

2010. godine drže toplinski rekord za 

posljednjih sto trideset godina. Opći 

porast razine mora, mjeren od 1992. 

iz satelita dijaboličnom preciznošću, 

nesmiljeno se nastavlja radi širenje 

površinskih voda zatopljenjem i topljenjem 

kontinentalnih ledenjaka 

(planine i polarna kalota). Arktički 

vječni led već četvrtu godinu uzastopno 

otapa se u svega nekoliko (pro) 

ljetnih dana do ispod 5 milijuna četvornih 

kilometara (što nije zabilježeno 

nikad prije, to jest u vremenu 

između 1978. i 2006. godine, razdoblju 

o kojem postoje svakodnevna 

očitovanja pomoću satelita. 

Gladne žrtve poplavljenih područja vješaju se o 

helihopter u provinciji Panja 

Za većinu klimatologa još uvijek je 

vrlo teško pripisati promjene u toku 

pojedinom, posebno ekstremnom 

slučaju. U roku od petnaest ili dvadeset 

godina, to će možebitno biti 

evidentnije, ali sada ništa još nije 

sigurno. Samo često ponavljanje ekstremnih 

događaja bit će „pravi“ signal 

za „bacanje“ krivnje na klimatske 

promjene, premda projekcije već 

nekoliko desetljeća unazad pokazuju 

da će epizode ljetnih „pasjih“ vrućina 

u Zapadnoj Europi kao prije 

nekoliko godina, biti sve učestalije 

s porastom prosječnih temperatura 

zraka. Tako zacijelo, i „ruski“ toplinski 

val od ove godine naviještava 

slične i sve češće „žestoke“ žege za 

sljedećih nekoliko desetljeća. 

Što se azijskih monsuna tiče, razlike 

između pojedinih izučavanih znanstvenih 

modela još uvijek ne 

omogućuju pouzdane zaključke. 

Dok neki drže da će oni u budućnosti 

biti još jači, „zgusnutiji“ 

i razorniji, drugi ne raspolažu 

takvim naznakama. No, napretkom 

istraživačkih instrumenata 

i „sofisticiranije“ elektronske 

tehnike, uskoro ćemo zasigurno 

imati pouzdanije podatke i, rekli 

bismo, usuglašenija stručna mišljenja. 

Val ruske „pasje“ vrućine i azijski 

monsuni povezani – Očita multiplikacija 

vremenskih nepogoda 

na indoeuropskom kontinentu posljednjih 

mjeseci ne treba značiti 

studeni 2010. studeni 2010. Vatrogasni vjesnik vjesnik 

65


da one imaju isto podrijetlo. Doista, 

blokiranje anticiklone nad Rusijom, 

sezonska pojavnost el Niña u tropskom 

Pacifiku i visoke temperature 

u Indijskom oceanu udružile su moć 

u „proizvodnji“ ovako intenzivnih 

monsuna i bujičnih kiša diljem Pakistana, 

Indije i Kine podržanih nenaravnim 

atmosferskim gibanjem. 

U ovoj, vrlo atipičnoj godini, „pridružila“ 

im se visoka temperatura 

mora u tropskom pojasu Atlantika 

i Zapadnoafričkog zaljeva, koja je 

„rodila“ izuzetnu sezonu uragana, 

orkanskih nevremena, a i iznimno 

jakog afričkog monsuna – valjat će 

do studenog pričekati zbirne podatke 

njihova opserviranja, kako bi se 

zaključila „teška“ bilanca ovodišnje 

ciklonske sezone nad Atlantikom. 

Političke lekcije - Osjetljivost društva 

na klimatske rizike postaje sve 

veća, danomice se povećava. Toplinski 

„ruski“ val i njegovi pogubni 

„otisci“ – šumski požari, urbano 

onečišćenje, izgorjela polja i pad 

ovoljetnih prinosa pšenice, pobol i 

povećana smrtnost u pogođenim gradovima 

– izravne su posljedice suše 

i visokih temperatura, ali i rezultat 

kombinacije tih prirodnih čimbenika 

„isprepleten“ s nesposobnošću društava 

da ih (na vrijeme) sprječe ili im 

se (učinkovito) sučele. Požari tresetišta 

uoko Moskve također su neprijeporna 

posljedica njihove (pretjerane) 

eksploatacije, kao što su šumski 

požari najuže povezani sa zapuštanjem 

„donjeg sloja“, lošeg upravljanja 

šumama prepuštenih privatnim 

koncesionarima i birokratiziranosti 

šumarskih djelatnika – čuvara šuma. 

U Pakistanu, populacijska eksplozija 

rezultirala je zbrkanom urbanizacijom 

plavnih zona, prenaseljenošću i 

neodrživim infrastrukturalnim intervencijama 

u prostor, pa nije čudno 

da katastrofe, kao ovogodišnji povodanj 

nakon monsunskog nevremena, 

odnose „filmskom brzinom“ na 

tisuće žrtava i stvaraju na milijune 

beskućnika. No, primjer ponašanja 

odogovornih u i nakon prolaska 

uragana Katrina u New Orleansu 

pokazao je da ni moćne Sjedinjene 

Države nisu u stanju upravljati 

evakuacijom 500.000 stanovnika na 

ispravan način. 

Bit će teško umanjiti ranjivost na 

opasnosti od klimatskih prijetnji, 

pospješenih demografskim „bujanjem“ 

i nekontroliranim gospodarskim 

„divljanjem“ liberalo-kapitalističke 

giljotine oštrog sječiva ne 

prezajući ni od čega, niti pitajući za 

cijenu oskvrnjavanja prirode. Čak i 

bogata zemlja poput Francuske ne 

Nesretni seljak spašava ono malo što 

mu je ostalo 

može se suzdržati izgradnje u opasnim 

zonama ili povodnju izloženim 

područjima. Međunarodna hitna pomoć 

organizirana je (i ovaj puta) u 

Pakistanu, ali vlade – ni ona „siromašna“ 

domaća, ni one bogatijih zapadnih 

zemalja još uvijek “štekaju“ 

u razvijanju učinkovite prevencijske 

politike, stavljajući samo „blage“ 

zavoje na „ljute“ rane teško postradalih. 

A, katastrofe se smjenjuju širom 

svijeta, jedna silnija od druge. 

Suše u Zapadnoj Europi 2003., pa 

Australiji 2007. godine igraju važnu 

ulogu u „divljanju“ rasta cijene pšenice 

i prehrambenoj krizi koju je ova 

izazvala. Agrarno pitanje stavlja na 

svjetlo dana povezanosti klime i geopolitike: 

nagli porast cijena pšenice 

na međunarodnim tržištima nakon 

odluke Kremlja o privremenoj zabrani 

izvoza pokazuje da bi upravo 

najsiromašnije populacije, makar i 

ne izravno pogođene nakaradnim 

klimatskim zbivanjima, mogle platiti 

najvišu cijenu. Ovaj izvoz dugodosežnih 

klimatskih šokova pokazuje 

samo koliko tržišna ovisnost na globalnom 

planu, u koju aktualne „odlučujuće“ 

politike uranjaju neke (o) 

siromaš(e)ne zemlje, može biti opasna 

za njih, ali i za stabilnost međunarodnih 

odnosa. Prije svega, ističu 

ekonomisti, valja se čuvati nejasnih 

vizija tržišta poljoprivrednih namirnica. 

Većina siromašnih zemalja ne 

može reagirati na oštar porast cijene 

smanjenjem njihove potrošnje – podjarmljujući 

se tako liberalnoj dogmi 

na snazi - ako ne želi ugroziti zdravlje 

ili opstanak vlastitog stanovništva. 

Degradacija klimatskih promjena - 

Hidrološke nepogode u prošloj godini, 

uključujući i poplave, činile su 

53% ukupnog broja prirodnih katastrofa. 

Broj notificiranih slučajeva 

(ekstremne temperature, suša i požari), 

bio je veći u 2009. nego prethodne 

godine, ali ispod godišnjeg prosjeka 

za razdoblje 2000-2008. Broj 

osoba pogođenih vremenskim nepogodama 

kao što su tajfuni povećan 

je 220% u odnosu na 2008. godinu. 

Samo je Azija 2009. proživjela gotovo 

40% od njihovog ukupnog broja 

na svjetskoj razini. Obalna područja 

atlantsko-pacifičkog bazena, dakako 

nisu izbjegla „svoju“ obilnu porciju. 

Studija Svjetske banke i eksperata 

s Columbia Universityja identificira 

86 zemalja s vrlo visokim potencijalom 

na katastrofe, kojima uragani, 

potresi, poplave, suše, vulkanske 

erupcije i klizišta mogu zadati vrlo 

velike ekonomske i ljudske gubitke. 

Prema izvješću o evaluaciji pogibelji 

od katastrofa na globalnoj razini 

(Global Assessment Report on Disaster 

Risk Reduction), rizici rastu najbrže 

u zemljama s niskim i srednjim 

prihodima gospodarstva s naglašenom 

projekcijom „pumpanja“ BDPa. 

Zemlje u razvoju, države nepostojanih 

privreda i male otočne države 

biti će, sa svoje strane, ponajmanje 

otporne na utjecaj tih katastrofa. 

Za Svjetsku banku, „prirodne katastrofe 

povećat će se kako u pogledu 

učestalosti tako i po svojoj silini“, 

i to zbog „pojavnosti klimatskog 

zagrijavanja, nekontroliranog rasta 

stanovništva, brze urbanizacije i 

uništavanja okoliša.’’ Zajedničko izvješće 

odgovornih tijela Ujedinjenih 

naroda za realizaciju Programa za razvoj 

(UNDP), Fonda za djecu (UNI- 

CEF), za stanovništvo (UNFPA) i 

za hranu (WFP), objavljeno u siječnju 

2008., drži se istog „plota“: obujam 

elementarnih nepogoda te povećanja 

njihove učestalosti i težine 

ukazuju da su posljedice klimatskih 

promjena sve pogubnije, posebice 

zbog ubrzane urbanizacije u tijeku. 

(Notre Planete/CatNatur, 08/09/10) 

66 

Vatrogasni vjesnik vjesnik studeni studeni 2010. 2010.


FOTOVIJESTI 

Djeca umiru od trovanja olovom 

NIGERIJA - Prema navodina dužnosnika 

organizacije Liječnici bez granica 

El-Shafiija Muhammada Ahmada, 

više od 400 djece umro je u posljednjih 

šest mjeseci od trovanja olovom 

na sjeverozapadu zemlje. Strahuje se 

da je, radi neprijavljivanja i neidentificiranja 

žrtava, brojka smrtno stradalih 

i puno veća. Ova masovna trovanja 

otkrivena nakon što su mještani u potrazi 

za zlatom u svoje domove počeli 

donositi gromade stijenja, ne znajući 

da su zaražene. UN procjenjuje da je 

tijekom rujnu registrirano oko 18.000 

otrovanih seljana. (AFP, 05/10/2010) 

Vatra u vatrogasnom domu 

SAD - Jedna od tri vojarne u mjestu Sissonville 

koju koriste lokalni vatrogasci 

izgorjela je u požaru. U žaru urušene zgrade 

stradale su dvije autopumpe, kamion za 

gašenje šumskih požara, ambulantno vozilo 

i vozilo radio veze, kao i skladište odjeće 

i opreme, administrativni dokumenti, 

vatrogasna crijeva i pripadna sredstva spasilačkog 

centra. (Topix / Bob Wojcieszak, 

2010/01/10) 


županijske vijesti 

jelovarsko - bilogorska 

130 godina vatrogastva u Gradu Daruvaru 

VATROGASTVO NA VISKOM NIVOU 

Dobrovoljno vatrogasno društvo Daruvar 

ove je godine u rujnu obilježilo 

130. godina rada u službi. 

Pozdravnom riječi predsjednik 

DVD-a Daruvar uputio je dobrodošlicu 

ravnatelju DUZS-a Damiru 

Trutu, pokrovitelju Bjelovarskobilogorskoj 

županiji i predstojniku 

ureda župana Daliboru Jurlini, gradonačelniku 

Grada Daruvara Daliboru 

Rohliku kao supokrovitelju, 

počasnom predsjedniku HVZ-a Teodoru 

Frickom, predsjedniku VZŽ 

Bjelovarsko-bilogorske Đuri Petriću, 

zapovjedniku VZ i JVP Daruvar 

Zdenku Brandejs, prijateljskom 

DVD-u Kašava iz Češke Republike, 

te predstavnicima 30-ak vatrogasnih 

organizacija, predstavnicima tvrtki i 

dr. ustanova te donatorima. 

No, vratimo se sada u prošlost i podsjetimo 

kako je sve počelo. DVD 

Daruvar osnovan je 19. lipnja 1880. 

godine na inicijativu vlastelina Skendera 

Tüköryja koji je bio i prvi predsjednik 

Društva. Prvi Statut društva 

sastavljen u godini osnivanja, a 

1890. godine osnovana je „Blagajna 

za potporu bolesnih drugova i slučaju 

smrti“ što dovoljno govori o 

humanom duhu i unutar same vatrogasne 

organizacije. Nakon Daruvara, 

osnovana su mnoga društva na 

našem području, većinom na inicijativu 

upravno članstva DVD-a Daruvar. 

Vrijeme od osnivanja društva 

ispunjeno je nastojanjima da društvo 

bude što brojnije po članstvu, da materijalno 

ojača, stekne što više simpatija 

i bude što bolje organizirano. 

Stremljenja koja su jednako aktualna 

i nakon 130. godina djelovanja. 

U prvih pedeset godina rada zabilježeno 

je da se Društvo cijelo to 

vrijeme bavilo svojom osnovnom 

djelatnošću – gašenjem požara, opremanjem 

i osposobljavanjem za gašenje, 

ali i kulturno-prosvjetnom djelatnošću 

o čemu svjedoči osnivanje 

prve glazbe DVD-a Daruvar 1931. 

godine, a spominje se da još uvijek 

aktivno rade njeni prvi članovi Karlo 

Lokotar i Josip Houžvička. 

Izgraditi vlastiti Vatrogasni dom, 

bila je velika želja daruvarskih vatrogasaca 

od samog početka rada 

Društva. Takva želja ispunila se tek 

1973. godine kada je donijeta Odluka 

o pripremama za izgradnju doma. 

Gradnju doma poduprli su mnogi 

građani, tvrtke i ustanove, tijela lokalne 

samouprave i uprave, a sami 

vatrogasci uz organizacijske i druge 

poslove, uložili su fizičkog, pomoćnog, 

ali i majstorskog rada u mnogo 

etapa izgradnje ili dogradnje vatrogasnog 

doma. U zadnjih petnaestak 

godina članovi DVD-a Daruvar, 

uglavnom iz redova Javne vatrogasne 

postrojbe, te ostali djelatnici iste 

uložili su mnogo truda i slobodnog 

vremena u uređenje Vatrogasnog 

doma i njegovog okoliša. Uz dom izgrđena 

je nadstrešnica za parkiranje 

vozila i starih restauriranih vatrogasnih 

šprica, postavljen kip Sv. Florijana 

autorice - slikarice i kiparice 

Mire Koprek, dok su kalup i lijevanje 

odrađeni u tvrtki „Dalit“ Daruvar. 

S ponosom ističemo da je značajan 

broj članova DVD-a dao osobni 

doprinos u Domovinskom ratu i to 

kroz postrojbe Zbora narodne garde, 

Hrvatske vojske ili Vatrogasnog 

voda kao specijalističke postrojbe 

pri tadašnjem Općinskom stožeru 

Civilne zaštite Daruvar. Navedena 

specijalistička vatrogasna postrojba 

sudjelovala je u Domovinskom ratu 

na velikom broju požara ( imala je 

preko 400 intervencija), mnogo puta 

za vrijeme neprijateljskog granatiranja. 

Osim gašenja požara, postrojba 

je zbog posljedica ratnih djelovanja 

obavljala ispumpavanja i dezinfekciju 

velikog broja bunara, vršila prijevoz 

pitke vode za potrebe građana 

Daruvara, te mnogih tvrtki. 

Kroz svojih 130 godina postojanja 

članstvo Društva prolazilo je kroz 

različite faze uspona i padova. Od 

snažnog omasovljenja, pa sve do inicijativa 

ka potpunom gašenju Društva. 

U posljednjem desetljeću gotovo 

svake godine bilježi se snažan porast 

članstva Društva, a što je posebno 

važno najviše iz redova vatrogasne 

djece i mladeži. Danas DVD Daruvar 

broji ukupno 98 članova, a od 

toga su 33 djeca i vatrogasna mladež. 

Vatrogasna preventiva, rad s mladima, 

pokazne vježbe, pripreme za 

natjecanja svih uzrasta od najmlađih 

do seniorskih, te nastupi na natjecanjima 

svih razina danas predstavljaju 

značajan dio aktivnosti DVD-a Daruvar. 

Vatrogascima i svim uzvanicima 

obratili su naši uvaženi gosti, a pred 

kraj svečane sjednice i ravnatelj 

DUZS-a Damir Trut, čestitao 130. 

obljetnicu Društva, te zahvalio daruvarskim 

vatrogascima na svemu što 

čine u sustavu zaštite i spašavanja, 

uručio prigodno priznanje, te donirao 

vatrogasnu opremu u vrijednosti 

cca 40.000,00 kuna. Povelju i Plaketu 

s likom Đure Deželića u prigodi 

130. obljetnice DVD-u Daruvaru u 

ime HVZ-a uručio je počasni predsjednik 

mr.sc. Teodor Fricki. DVD 

Daruvar darivao je velik broj vatrogasnih 

organizacija, među kojima i 

prijateljski DVD (SDH Kašava) iz 

Češke Republike. 

Obilježavanje 130. obljetnice pomogle 

su mnoge tvrtke i ustanove pa im 

i ovako javno još jednom upućujemo 

veliku zahvalu što podupiru vatrogastvo 

grada Daruvara. 

Tekst: Damir Jurišić, dipl.ing. 

Predsjednik Damir Jurišić prima 

priznanje 68 HVZ-a od Teodora Frickog 

Voditeljstvo svečane sjednice 


povodom 130. obljetnice 

Damir Trut i Mladen Uršan obavljaju 

smotru ešalona vatrogasaca


Istarska 

Istarske toplice zahvalne buzetskim 

vatrogascima 

Rujanske poplave u Istri (2010.) 

opasno su bile zaprijetile i poznatom 

istarskom lječilištu Istarske toplice. 

Dvadesetog rujna bilo je najkritičnije, 

jer je prijetila veća poplava 

objektima lječilišta zbog izbijanja 

više podzemnih izvora i porasta 

razine vode u odvodnim kanalima 

koja nije imala kamo da se slijeva 

zbog velikih prethodnih oborina. 

Na poziv Uprave lječilišta Javna 

vatrogasna postrojba Buzet maksimalno 

se angažirala i stručnim i 

timskim radom stalno je držala situaciju 

pod kontrolom. Vatrogasci 

su radili s više pumpi koje su stalno 

bile uključene i učinkovito sprječavale 

proboj vode u objekte lječilišta. 

U znak zahvalnosti za izvrsno obavljenu 

učinkovitu intervenciju ravnateljica 

lječilišta Istarske toplice Zora 

Kliman uputila je Damiru Fabijančiću, 

zapovjedniku JVP-a Buzet, 

pismo zahvalnosti u kojem, između 

ostalog, stoji: 

„Vlasnik, Uprava, djelatnici i gosti 

lječilišta zahvaljuju Javnoj vatrogasnoj 

postrojbi Buzet na brzoj, preventivnoj 

i učinkovitoj intervenciji 

na zaštiti od poplave objekata lječilišta 

Istarske toplice“. 

Gospođa Kliman ističe da su buzetski 

vatrogasci još jednom pokazali 

svoju spremnost, organiziranost, 

požrtvovnost i širokogrudnost u 

pružanju pomoći u zaštiti ljudi i materijalnih 

dobara od elementarnih 

nepogoda. Zaključno, srdačno pozdravlja 

buzetske vatrogasce i želi 

im puno uspjeha u osobnom životu i 

radu, stoji u pismu zahvalnosti gospođe 

Kliman zapovjedniku JVP-a 

Buzet Damiru Fabijančiću. 


U bračnu 

luku uz zvuk 

vatrogasnih 

sirena 

Iva Jošt i 

Denis Đurić, 

desetogodišnji 

članovi 

DVD-a 

Pula, 9. 

rujna 2010. 

uplovili su u 

bračnu luku 

nakon osam 

godina veze 

uz zvuk vatrogasnih 

sirena. Radovalo se tome stotinjak uzvanika, a posebno 

je bio sretan predsjednik pulskog DVD-a Petar Znahor. 

Bila je to top novinska vijest iz Pule, jer je o svadbi izvještavalo 

desetak novinara, fotoreportera i televizijskih 

snimatelja. 

„Prije svadbe Ive i Denisa, predlagao sam jednom našem 

članu da sklopi brak uz zvuk vatrogasnih sirena, no 

to nije uspjelo jer je već bilo dogovoreno da se to obavi 

izvan Pule”, veli Petar Znahor, dugogodišnji predsjednik 

pulskog DVD-a, vrlo omiljen vatrogasac ne samo u 

svom društvu nego i izvan njega.Znahor je isti prijedlog 

iznio i Denisu, ali je on odgovorio da odluku o tome prepušta 

svojoj izabranici. Iva je to prihvatila uz uvjet da 

Denis ništa ne sazna o tome i da kolona vatrogasnih vozila 

bude potpuno iznenađenje. Novinari su blagovremeno 

informirani o svadbi i pri tom zamoljeni da o tome u 

javnosti ne govore. Pulski su novinari bili od riječi, tako 

da je iznenađenje bilo potpuno. 

„Veselje je bilo u punom jeku i odjednom čujem sirene 

vatrogasnih vozila. Što li se događa i zašto baš danas 

kad se ženim. No, kada sam vidio svoje kolege u pet 

vozila, svoju Ivu i našeg predsjednika DVD-a nisam 

mogao vjerovati da su mi to priredili i jednostavno sam 

se upitao kako to da baš ništa o tome nisam saznao. Iznenađenje 

je zaista bilo potpuno”, veli mladoženja Denis. 

„Ovo je sjajan dan i veoma sam sretna, a posebno mi je 

drago da je Denis apsolutno bio iznenađen. Hvala predsjedniku 

Znahoru i svim kolegama koji su sudjelovali, a 

svakako posebnu zahvalnost dugujem pulskim novinarima 

na izvještavanju kao i na činjenici da su bili od riječi 

i nisu prije vjenčanja otkrili informaciju o tome da ćemo 

Denis i ja uploviti u bračnu luku uz zvuk vatrogasnih 

sirena”, istaknula je Iva. 

Do mornaričke crkve mladenci i kumovi vozili su se u 

starom vatrogasnom vozilu mercedes koje su 2001. pulskim 

vatrogascima donirali njihove njemačke kolege 

iz Triera. O održavanju toga vozila brine Denis, a on i 

DVD-ovi imaju maksimalnu potporu kolega i prijatelja 

vatrogasaca iz Triera. 




69


Područna vatrogasna zajednica Pula 

DVD Pula na intervencijama ispumpavanja vode 

„U sjedište našeg DVD-a Pula i protekle sam 

sezone uvijek odlazio s radošću, jer imamo 

članove, posebice operativce, s kojima se 

ponosim. Sve je dobro funkcioniralo i kao 

tajnik Područne vatrogasne zajednice Pula 

puno puta poželim da su i mnoga druga društva 

organizirana kao pulski DVD. Stoga od 

srca izražavam čestitku i zahvalnost članovima 

DVD-a Pula za odaziv i maksimalno zalaganje 

na svakoj intervenciji. Na svu sreću, 

u sezoni je relativno bilo malo intervencija 

zbog požara, ali umjesto vatre morali smo se 

baviti s poplavama, točnije s vodom, našim 

saveznikom u gašenju požara. Uz to, bili 

smo dosta angažirani od strane Grada Pule na 

osiguranju više kulturnih, filmskih, sportskih, humanitarnih 

i drugih programa i manifestacija”, rekao je Petar 

Znahor, predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva 

Pula i tajnik Područne vatrogasne zajednice Pula. 

U 2010. godini pulski će vatrogasci vjerojatno najviše 

pamtiti rujanske poplave, jer je od građana zaprimljeno 

oko 400-tinjak poziva građana. Stoga je JVP Pula oko 

150 puta izašao na intervenciju, od čega se pretežiti dio 

odnosio na ispumpavanja vode iz stambenih objekata. 

Na tom hitnom poslu puno su puta bili angažirani i pulski 

dobrovoljci – 40-tak operativaca. DVD Pula okuplja 

oko 150 članova, a od osnutka u svom sastavu ima 

i žene. Upravo se vrše pripreme za formiranje ženske 

ekipe u koju će biti uvrštene žene s položenim vatrogasnim 

ispitom za operativce. Četiri vatrogaskinje nastupit 

će i na tradicionalnom ovogodišnjem međunarodnom 

natjecanju vatrogasnih ekipa u 

terenskim vozilima „Medulin 2010.“ 

DVD Pula odlično surađuje sa dobrovoljnim 

društvima Područne vatrogasne zajednice 

Pula i mnogim drugim drištvima. 

Primjerice potpisali su povelju o suradnji i 

prijateljstvu s kolegama Ravne Gore, surađuju 

s DVD-om Plešce (Primorsko-goranska 

župoanija) te DVD-om Kompletinci 

(Vukovarsko-srijemska županija) koji su ih 

nedavno posjetili. 

„Često sanjam da smo dobili krov nad glavom, 

tj. dom, da smo dobili svoj prostor u kojem ćemo 

se moći okupljati, da nam se priključe mnogi drugi koji 

to žele. Mi imamo dobar vozni park, ljudi su nam dobro 

opremljeni i zaista je neizmjerna šteta i nepravda da pulski 

vatrogasci nemaju dom. Trenutno postoje neki izgledi 

da se riješi taj naš gorući prostorni problem. Riječ je 

o Valelungi, gdje smo organizirali nekoliko radnih akcija 

na čišćenju prostora oko objekata. Čekamo odluku 

MORH-a, tj. da prostor tog nekadašnjeg vojnog kompleksa 

ustupi Gradu Pula, a Grad bi onda dio prostora 

dodijelio pulskim vatrogascima – JVP Pula i DVD Pula. 

Kada se to riješi onda bi se rado povukao s čelne dužnosti 

u DVD-u, ali bi svakako i dalje bio njegov aktivan 

član, rekao je na kraju susreta Petar Znahor. 


Karlovačka 

AMBICIOZNI VATROGASCI DVD-a VELIKA PAKA 

Radom i trudom mijenjaju izgled zajednice 

U posljednje dvije godine, odnosno 

od jubilejne proslave DVD-a Velika 

Paka, vatrogasci istoimenog društva 

koje broji pedesatak članova, napravili 

su više nego u zadnjih 20 godina. 

Adaptirani i renovirani vatrogasni 

dom počeo je služiti svestranskim 

namjenama, a najvažnije je da su u 

njem našli sadržaje mlađe generacije. 

O revitalizaciji ovog društva, predsjednik 

Stipan Franjo koji je glavna 

pokretačka sila zajedno s upravom 

rekao je sljedeće: » Ocjenjujemo da 

je novostvorena vrijednost u domu 

oko 70.000 kuna. Sve smo to ostavrili 

zahvaljujući naporima svih 

ostalih članova društva,donacijama 

te svestranoj pomoći moto-kluba 

»BEZKINTOS« koje isto tako ima 

sjedište u vatrogasnom domu. Prostorije 

doma su spremne za višenamjensko 

korištenje. Sav građevinski 

materijal smo financirali s članarinama, 

pomoću općine Žakanje te prihodom 

od zabava. 

Upravo ovih dana završavamo dogradnju 

nadstrešnice (krovište s uređenjem 

veličine 10 x 5m) pod kojim 

ćemo urediti prostor za vatrogasnu 

opremu i razni alat. Moram reći da 

smo ove godine dobili od Vatrogasne 

zajednice općine Žakanje 4C 

cijevi, hidrantski nastavak te 2 mlaznice.« 

Međutim tu se ne završavaju planovi 

i ambicije. Tokom listopada 

vatrogaci Velike Pake su zajedno sa 

župnijskim uredom Lipnik te svim 

zainteresiranim građanima pristupili 

rekonstrukciji kapele Svetog Mihovila, 

a krov (stariji od 100 godina) 

već je skinut, a nova pripremljena 

građa čeka ljepše vrijeme i majstorske 

ruke.Vatrogasci DVD-a Velika 

Paka su na ovaj način bitno promijenili 

izgled budućeg središta sela, ali 

i središta više mjesta koja okružuju 

veliku Paku, a koja broje oko četrdeset 

domaćinstava. 

O ovim ambicioznim i vrijednim 

dečkima još će se sigurno čuti. 

Tekst i foto: Josip Fabina 

70 



Koprivničko - križevačka 

Na prostoru Seoskog domaćinstva 

Zvonimira Gudana u Rasinji održana 

je u srijedu 27. listopada prezentacija 

vatrogasne opreme firme “Tehnoservis” 

iz Siska za vatrogasce odnosno 

zapovjednike i predsjednike VZ Koprivničko-križevačke 

županije na 

kojoj se okupilo tridesetak vatrogasaca 

iz sva tri Protupožarna područja 

gradova Koprivnice, Križevaca i 

Đurđevca. Djelatnici firme “Tehnoservis” 

prezentirali su opremu koja se 

PREZENTACIJA VATROGASNE OPREME 

najviše sastojala od zaštitne odjeće i 

obuće i instrumenata među kojima je 

bila i ronilačka oprema koja se može 

koristiti za sve vodene tokove. Bila 

je to prezentacija opreme poznatih 

svjetskih firmi koje isključivo rade 

za vatrogasne potrebe. Po zainteresiranosti 

prisutnih vatrogasaca moglo 

se zaključiti da postoji zanimanje za 

opremu, koju će najvjerojatnije neki 

od njih za potrebe svojih društava i 

nabaviti. 

Tekst i foto: Dragutin Rendić 

Portreti vatrogasaca 

Naš poznati karikaturist Branko Medak iz Bjelovara, 

poznat po vrsnim duhovitim karikaturama, dobar je prijatelj 

koprivničkih profesionalnih vatrogasaca gdje smo 

ga u četvrtak 14. listopada zatekli na zanimljivom poslu. 

Naime, Branko je na papiru, samo s flomasterom, slikao 

portrete koprivničkih vatrogasaca i dijelio im ih za uspomenu 

na njihovu veliko zadovoljstvo. - Volim slikati 

portrete, a naročito ako se radi o prijateljima kao što su 

koprivnički vatrogasci, kod kojih sam česti gost. Zahvaljuje 

to dobrom prijateljskom odnosu sa zapovjednikom 

Slavkom Tucakovićem, rekao nam je nasmijan i duhoviti 

Branko, kojeg ni u poznim godinama života ne napušta 

Javna vatrogasna postrojba Grada Koprivnice 

PRIZNANJE ZA RAD 

U ponedjeljak 

18. listopada 

u 

koprivničkoj 

Podravki 

potpisan 

Potpisivanje ugovora je Ugovor o 

protupožarnoj 

zaštiti postrojenja Podravke na području grada Koprivnice 

od strane Javne vatrogasne postrojbe Grada Koprivnice. 

Potpisivanju ovog ugovora, kojim se odaje veliko priznanje 

za rad i profesionalno djelovanje koprivničkim vatrogascima, 

potpisao je u ime Podravke Predsjednik Uprave 

Miroslav Vitković, a u ime grada gradonačelnik Zvonimir 

Mršić i zapovjednik profesionalaca Slavko Tucaković. 

Potpisivanju je bio prisutan i član Uprave Podravke 

Krunoslav Bešir i drugi, a od strane grada zamjenici gradonačelnika 

Vesna Želježnjak, Dražen Pros i predsjednik 

Gradskog vijeća Zoran Gošek. Od vatrogasaca je sa zapovjednikom 

bio Stjepan Futač. 

vedar optimizam i šala, a 

ovim poslom poslije Likovne 

akademije bavi se 

četrdesetak godina nasmijavajući 

male i velike 

ljubitelje njegovih vrsnih 

karikatura. U znak 

sjećanja na ponovni susret 

Branko Medak (prvi lijevo) 

ostavio je više desetaka 

komada novogodišnjeg 

kalendara oslikanog brojnim karikaturama i popratnim 

duhovitim tekstovima o našoj svakidašnjici. (D.R.) 

- Potpisivanjem ovog Ugovora između Podravke i grada 

Koprivnice otvara se nova stranica boljih odnosa, istaknuo 

je na Krunoslav Vitković i nadovezao: - Ovim Ugovorom 

odaje se priznanje Javnoj vatrogasnoj postrojbi 

koja će profesionalno raditi po svim segmentima Ugovora 

o suradnji. 

- Ovo je značajan dan za Grad Koprivnicu i Podravku, 

rekao je prisutnima Zvonimir Mršić zadovoljan potpisivanjem 

ugovora kojim će 12 djelatnika u vatrogasnoj 

službi od sada biti u JVP-u Koprivnica, odnosno na proračunu 

grada. Oni će imati osiguranu egzistenciju i dobiti 

i beneficirani radni staž (tri mjeseca na godinu dana). 

Djelatnici JVP-a od sada imat će ukupno 57 zaposlenih 

najviše u Županiji, a ovim Ugovorom svrstavaju se među 

najbolje profesionalne vatrogasne postrojbe u Hrvatskoj, 

što najbolje svjedoči povjerenje jedne od najvećih firmi 

u Hrvatskoj, koja je svoju protupožarnu zaštitu povjerila 

koprivničkim profesionalcima. 

- Vatrogasci Podravke i naši djelatnici osiguravat će sve 

Podravkine objekte na području grada Koprivnice, a prema 

potrebi djelovat će i na drugim lokacijama, zadovoljno 

je izjavio zapovjednik Slavko Tucaković, koji nije 

mogao kriti osjećaj zadovoljstva potpisivanjem Ugovora 

na koji je osim njega potpis stavio Miroslav Vitković i 

Zvonimir Mršić. 

(D.R.) 



71


Vatrogasci Podravke postali djelatnici Grada 

Koprivnice 

Na svečan je način 2. studenoga u Podravki obavljen dio 

ugovora o pružanju vatrogasnih usluga dežurstva i preventivno-operativnih 

poslova protupožarne zaštite pogona 

Podravke na području grada Koprivnice od strane 

Javne vatrogasne postrojbe grada Koprivnice u trajanju 

od pet godina. 

Naime, 12 profesionalnih vatrogasaca Podravke prešlo 

je u u JVP Koprivnicu, gdje će zajedno sa svojim kolegama 

obavljati dužnosti preventive i zaštite Podravkinih 

pogona u Koprivnici, a nakon dodatne obuke radit će i na 

ostalim poslovima koje obavljaju koprivnički profesionalci. 

Osobna primanja novih djelatnika neće se mijenjati, 

a imat će i neke nove pogodnosti kao što je beneficirani 

radni staž (tri mjeseca na godinu dana). 

Svečanosti u Podravki bio je prisutan predsjednik Uprave 

Podravke Miroslav Vitković sa suradnicima, a od 

strane grada gradonačelnik Zvonimir Mršić, dogradonačelnik 

Dražen Pros, predsjednik Gradskog vijeća Zoran 

Gošek, a od strane vatrogasaca zapovjednik JVP grada 

Koprivnice Slavko Tucaković sa većinom svojih djelatnika. 

On je Vitkoviću i Mršiću predao prijavak i predstavio 

nove ljude i dio tehnike JVP-a Koprivnica. Prisutan 

bio je i predsjednik VZŽ-a Ivan Golubić sa suradnicima 

kao i županijski 

zapovjednik 

Valent Furmeg, Detalj sa svečanosti 

predstavnici 

vatrogasaca Podravke i drugi. 

Miroslav Vitković u ime Podravke zahvalio je dosadašnjim 

vatrogasnim djelatnicima na radu i poželio im 

uspjeh u budućem radu. Zvonimir Mršić zaželio je dobrodošlicu 

novim gradskim djelatnicima, odnosno profesionalnim 

vatrogascima naglasivši da ih očekuju novi 

uvjeti rada. Dodao je da je to dobar i razuman potez Podravkine 

uprave te da je ovo restrukturiranje po ravnopravnim 

uvjetima u kojim će protupožarna zaštita biti 

kvalitetnija i bolja tokom idućih pet godina koliko traje 

ugovor o suradnji (koji se može produžiti) protupožarne 

zaštite naše velike prehrambene tvrtke. Nju će ubuduće 

obavljati obučeni i provjereni profesionalci, što je bitno 

za sigurnost protupožarne zaštite, ali je to i nova stranica 

uspješne suradnje na relaciji Podravke i grada Koprivnice, 

koji do sada nije bio najuspješniji. 

A, povrh svega to je i veliko priznanje koprivničkim profesionalnim 

vatrogascima. 

(D.R.) 

VZG Koprivnica 

PRIJATELJIMA 

DAROVALI KOMBI 

Članovi DVD-a Aljmaš, malog mjesta na obali Dunava u Općini 

Erdut, posjetili su u srijedu 20. listopada VZ Grada Koprivnice. 

Domaćin i predsjednik Ivan Golubić sa suradnicima-zapovjednikom 

JVP grada Koprivnice Slavkom Tucakovićem i predsjednikom 

DVD-a Koprivnice Nikolom Sočevim, dočekao je drage goste 

u prigradskom naselju Bakovčice gdje su im pokazali vatrogasni 

kombi marke TAM vlasništvo VZG Koprivnice namijenjen njima. 

Vozilo je do sada bilo dano na korištenje DVD-u Bakovčice koji je 

nedavno nabavio drugi kombi od prijatelja vatrogasaca iz Slovenije. 

Ovaj čin darivanja za svaku je pohvalu i primjer mnogima kako 

se prijateljima, ako je potrebno može pomoći bez ikakve novčane 

ili neke druge naknade. 

Slavonskom društvu osnovanom prije 82 godine, koje danas ima 83 člana, vozilo će i te kako dobro doći za njihove 

potrebe, ali i popuniti skromni vozni park. Gosti iz Aljmaša posjetili su i razgledali prostorije DVD-a Koprivnica i JVP 

grada Koprivnice i bili impresionirani novim voznim parkom JVP Koprivnice koji je već sada po europskim standardima. 

Nakon razgledavanja dogovoreno je da ovo bude početak novog prijateljstva između DVD-a Aljmaš i DVD-a Koprivnice 

čiji je predsjednik bio inicijator darivanja kombija, a u svemu tome najviše se angažirao i imao razumijevanja Ivan 

Golubić sa suradnicima. 

(D.R.) 

72 



Krapinsko - zagorska 

Vatrogascima DVD-a 

Tugonica-Podgrađe 

poklon iz Austrije 

U posjetu DVD-u Tugonica-Podgrađe bili su članovi Društva 

iz austrijskog Pörtschacha. Prijateljstvo ova dva vatrogasna 

društva datira iz 2002. godine, kada je DVD Tugonica-Podgrađe 

od Austrijanaca nabavilo navalno vozilo. 

Austrijanci ni ovog puta nisu došli praznih ruku već su donirali 

vatrogascima DVD-a Tugonica-Podgrađe hidraulični alat za 

tehničke intervencije. Kod vatrogasnog doma u Tugonici gosti 

su prezentirali rad s alatom, a uz vatrogasce Tugonice i Podgrađa 

prezentaciji su nazočili i vatrogasci društava iz Vatrogasne 

zajednice Općine Marija Bistrica – Laz, Selnica i Marija Bistrica, 

kao i članovi DVD-a Moravče. 

Tekst i foto: Elvis Lacković 

Sjednica Predsjedništva VZKZŽ u 

Gornjoj Šemnici 

VELIK NAPREDAK U 

KVALITETI RADA 

Predsjedništvo je prihvatilo financijsko 

izvješće o poslovanju Zajednice za prvih 

devet mjeseci ove godine i prijedloge financijskog 

plana i programa rada za iduću 

godinu. 

Prihvaćen je i izvještaj zapovjednika Marijana 

Lovrenčića o aktivnostima zajednice 

za proteklo razdoblje. Kako je istaknuto 

veliki napredak osjeća se u kvaliteti rada, 

povećan je broj vatrogasaca na intervencijama, 

puno je uloženo u stručno osposobljavanje 

i nabavu opreme. I ove godine prijavio 

se dvostruko više spremnih vatrogasaca 

za odlazak na dislokaciju na priobalje. U 

potpunosti je iskorištena mogućnost boravka 

mladeži u vatrogasnom kampu u Fažani 

tijekom ljeta. 

Na sjednici Predsjedništva u Gornjoj Šemnici 

dosadašnji predsjednik Ivica Glas 

podnio je iz osobnih razloga neopozivu 

ostavku. 

U skladu s odredbama Statuta VZ KZŽ 

Predsjedništvo je donijelo odluku da zamjenik 

predsjednika Boris Uhernik do održavanja 

redovne godišnje Skupštine obnaša 

poslove vršitelja dužnosti predsjednika VZ 

KZŽ. 

DVD ZABOK I PGD ROGAŠKA SLATINA 

30. obljetnica bratstva i 

prijateljstva 

Dana 6. listopada proslavljena je 30. obljetnica bratstva i prijateljstva 

između PGD Rogaška Slatina i DVD-a Zabok. Uz slavljenike 

pozvan je i DVD Prišlin Hum s kojim je DVD Zabok također pobratim 

već 26 godina. 

Od potpisnika povelja o bratimljenju nazočni su bili g. Rudolf Zajec, 

počasni predsjednik DVD-a Zabok i potpisnik prije 30 godina i 

gosp. Ivan Pongračić počasni predsjednik DVD-a Prišlin Hum, potpisnik 

bratimljenja DVD-a Prišlin i DVD-a Zabok prije 26 godina. 

Svečanu sjednicu otvorio je predsjednik domaćina DVD-a Zabok 

Vladimir Tršinski koji se osvrnuo na sami čin potpisa o bratimljenju 

koji se dogodio 28.06.1980. godine. Tog se dana ujedno slavila 100. 

obljetnica PGD Rogaška Slatina pa je sam čin imao veliku težinu i 

značaj za oba društva, a i širu zajednicu. Inače, iz izlaganja predsjednika 

DVD-a Zabok moglo se iščitati da prijateljstvo i bratstvo sva tri 

društva nije samo mrtvo slovo na papiru već je to druženje mnogo 

dublje i čvršće jer svake godine susreću se na druženjima vatrogasna 

djeca i mladež, operativa i veterani te susret žena vatrogaskinja. 

Svoje impresije iznio je i počasni predsjednik DVD-a Zabok Rudolf 

Zajec koji je jedini živući potpisnik bratimljenja i prijateljstva između 

slavljenika istaknuvši da su za vrijeme potpisivanja bratimljenja 

oba društva bila u jednoj državi, a sada smo u dvije, ali granice nisu 

i neće biti prepreka zajedničkoj suradnji izmjeni iskustava i pomoći 

u bilo kakvoj nevolji i nesreći. 

Na kraju službenog djela predsjednik DVD-a Zabok, Vladimir Tršinski, 

uručio je spomen-diplome povodom 30. obljetnice bratimljenja 

PGD Rogaška i DVD-a Zabok i to: Ivanu Pongračiću, Rudolfu 

Zajcu, PGD Rogaška Slatina, DVD-u Prišlin Hum i DVD-u Zabok. 

Tekst: Boris Uhernik 

Tekst i foto: Vladimir Tršinski 



73


Međimurska 

Poteškoće u financiranju 

ZATAJILI GRAD I ŽUPANIJA 

Predsjedništvo Vatrogasne zajednice 

Međimurske županije raspravljalo 

je o realizaciji prihoda i rashoda 

od početka do 30 rujna ove godine. 

Od planiranih 1.046.264,03 kune 

do sada je ostvareno 694.178,54 

kune, dok su u to vrijeme rashodi 

bili 815.904, 75 kuna .Na osnovu 

pokazatelja rashodi međimurskih 

vatrogasaca veći su za 121.762,21 

kunu od planiranih. Glavni razlog 

zaostajanja prihoda je djelomično 

ostvarenje stavke dotacije Međimurske 

županije koja je od planiranih 

820.000, u vatrogasni proračun 

uplatila tek 430.000 kuna. Zatajile 

su općine i gradovi koji su za sada 

za vatrogastvo na županijskoj razini 

uplatili 86.950,84 kune, a od njih se 

treba dobiti 145.000. 

Mala uplata je primjer Grada Čakovca 

koji od preuzetih obveza u 

blagajnu nije uplatio niti kune. Zlatko 

Orsag, predsjednik Vatrogasne 

zajednice Međimurske županije, 

Osječko - baranjska 

kao specifičnost je istaknuo kako su 

već premašena planirana sredstva za 

financiranje programa zajednice za 

skoro 9.000 kuna.. Orsag je naveo 

kako su razlozi tome troškovi stručne 

obuke članstva, a što raduje jer je 

deset područnih vatrogasnih zajednice 

provelo obuku članstva imajući 

u vidu da samo edukacija vodi napretku. 

U ostalim izdacima zajednica 

je bila štedljiva, odnosno rashode 

je prilagodila dosadašnjoj dinamici 

pa će po pretpostavci ti izdaci biti 

manji od planiranih. Vatrogasci su 

ocijenili da trenutni manjak u vatrogasnoj 

blagajni nije toliko alarmantan 

jer će Međimurska županija i 

Grad Čakovec do kraja godine svoje 

obveze prema njima ispuniti, a to 

što do sada nisu učinili vjerojatno je 

razlog nezavidnog stanja u njihovim 

proračunima. 

Rečeno je kako će financijski plan 

zajednice do kraja godine doživjeti i 

svoj rebalans. Već sada je razmatran 

program 

rada i financijski 

plan za 

naredne 

tri godine. 

Planira se 

da iduće 

godine 

vatrogasci 

Zlatko Orsag, 

raspo- 

predsjednik 

lažu sa 

1.075.000 kuna, a projekcije plana 

za 2012. i 2013. godinu kažu da će 

svaka godina vatrogasnu blagajnu 

napuniti za 60.000 kuna više. 

Predsjedništvo je prihvatilo informaciju 

o provedenim vatrogasnim 

natjecanjima tijekom ove godine. I 

ovdje je izraženo zadovoljstvo što 

s godinama na natjecanje izlazi sve 

više vatrogasaca u gotovo svim kategorijama, 

a posebno raduje što su 

to mladi. 

Tekst i foto: Mladen Grubić 

DVD Našice 

2. memorijalni Kup ‘’Matković-Ivić’’ 

U sklopu festivala ‘’Dani slavonske 

šume’’ DVD Našice je održao drugi po 

redu Memorijalni kup ‘’Matković-Ivić’’, 

a po treći puta izloženi su oprema i vozila 

društva kako bi se građani imali priliku 

upoznati s opremom i vozilima kojima 

se vrši protupožarna zaštita grada. 

Po vrlo lijepo i toplom vremenu, i uz približno 

5000 posjetitelja Festivala, predzadnjeg 

dana u velikom parku u Našicama 

na Kupu je sudjelovalo 25 ekipa seniora u sve četiri 

kategorije iz cijele Hrvatske. 

U kategoriji muški ‘’A’’ od ukupno 14 ekipa, najbolji rezultat 

je postigla ekipa DVD-a Paukovec, te su uz zlatne 

medalje i pehar u trajno vlasništvo osvojili i prijelazni 

pehar, druga ekipa je bila iz DVD-a Donja Gračenica, a 

treće mjesto je osvojila ekipa iz DVD-a Čazma. U kategoriji 

muški ‘’B’’ prvo mjesto i prijelazni pehar je osvojila 

ekipa DVD-a Đurđenovac dok je drugo mjesto osvojila 

ekipa DVD-a Velimirovac. U kategoriji žene ‘’A’’ nastupilo 

je sedam ekipa, a najbolji plasman 

i prijelazni pehar osvojila je ekipa 

DVD-a Zaprešić, drugo mjesto osvojila 

je ekipa DVD-a Đakovo, a treće mjesto 

ekipa DVD-a Stipanovci. U kategoriji 

žene ‘’B’’ nastupile su dvije ekipe, a 

prvo mjesto i prijelazni pehar osvojila 

je ekipa DVD-a Stipanovci, dok je drugo 

mjesto osvojila ekipa DVD-a Bešlinec. 

Svim natjecateljima su podijeljene 

medalje, a dobrovoljna vatrogasna društva su dobila priznanje 

za sudjelovanje. Nakon održanog Kupa, osam 

najbolje plasiranih ekipa iz svih kategorija sudjelovalo je 

u Superkupu, gdje se kao najbolja pokazala ekipa DVD-a 

Paukovec i osvojila prijelazni pehar za Superkup. 

Ovom se prilikom zahvaljujemo svim sudionicima Kupa 

te ih pozivamo da iduće godine dođu u još većem broju. 

Tekst i foto: Zvonko Ljubljanović 

74 



DVD Veliškovci već tradicionalno domaćin natjecanja s vatrogasnim traktorskim cisternama 

Ovo vatrogasno natjecanje već se 

tradicionalno održava u Veliškovcima 

koji su se pokazali kao vrlo dobri 

domaćini, a unatoč lošem vremenu 

na ovogodišnjem natjecanju nastupilo 

je ukupno 28 natjecateljskih ekipa 

iz 20 dobrovoljnih vatrogasnih društava 

s područja Osječko-baranjske 

županije, ali i Zagrebačke županije. 

Otvorenju natjecanja bili su nazočni 

zapovjednik Vatrogasne zajednice 

Osječko-baranjske županije Boris 

Banjan, predsjednik Vatrogasne zajednice 

Grada Belišća Nikica Mužević, 

predstavnici Osječko-baranjske 

županije, gradonačelnik Zvonko 

Borić i predsjednik Mjesnog odbora 

Veliškovci Dubravko Šilović. 

Zapovjednik DVD-a Veliškovci 

Josip Kozina podnio je i službeni 

prijavak županijskom vatrogasnom 

zapovjedniku Borisu Banjanu koji 

se prigodnim riječima obratio svim 

vatrogasnim ekipama te istaknuo 

važnost i ulogu vatrogasaca za širu 

društvenu zajednicu, a potom zaželio 

puno uspjeha na natjecanju. 

Nazočnima se obratio i belišćanski 

Primorsko - goranska 

Osmi kup Slavonije i Baranje 

gradonačelnik Zvonko Borić i iskazao 

svoje zadovoljstvo na razini organiziranosti 

vatrogasnih postrojbi, 

a što se posebno pokazalo tijekom 

velikih poplava sredinom godine na 

području cijele Slavonije i Baranje. 

Gradonačelnik je na kraju zaželio 

svim sudionicima što više ovakvih 

događanja, a što manje vatrogasnih 

intervencija. 

Najviše natjecatelja nastupilo je u 

kategoriji članova A s traktorskom 

cisternom zapremnine 5000L gdje 

je u konkurenciji od 17 ekipa prvo 

mjesto osvojila ekipa DVD-a Harkanovci, 

drugo mjesto ekipa DVDa 

Bocanjevci i treće mjesto ekipa 

DVD-a Ivanovci. U kategoriji članova 

B s traktorskom cisternom 

zapremnine 5000L nastupilo je 6 

ekipa gdje je prvo mjesto osvojila 

ekipa DVD-a Petrijevci, drugo mjesto 

ekipa DVD-a Veliškovci i treće 

mjesto ekipa DVD-a Valpovo. Na 

natjecanju su nastupile i 4 ženske 

ekipe gdje je prvo mjesto osvojila 

ekipa DVD-a Lila, drugo mjesto 

ekipa DVD-a Petrijevci, treće mjesto 

ekipa DVD-a Beljevina i četvrto 

mjesto ekipa DVD-a Ivanovci. U 

kategoriji članova B s traktorskom 

cisternom zapremnine 3000L nastupila 

je jedna ekipa DVD-a Belišće. 

Niti kišno i prohladno vrijeme nije 

spriječilo vatrogasne ekipe da pokažu 

svoju spretnost i znanje, a niti 

vatrogasne suce da pravedno ocjene 

nastupe odjeljenja, dok je za sve 

sudionike domaćin organizirao i 

zabavno-glazbeni program u prostorijama 

Društvenog doma. Na kraju 

natjecanja nazočnima se obratio i 

predsjednik DVD-a Veliškovci Siniša 

Majdenić koji se u ime domaćina 

zahvalio na sudjelovanju te čestitao 

na ostvarenim rezultatima. 

Tekst i foto: Slavko Millekić, dipl.iur. 

HUMANITARNI MALONOGOMETNI TURNIR -HEROJI KORNATA- 

U Kraljevici je u organizaciji 

Dobrovoljnog vatrogasnog 

društva Kraljevica održan 

4. HUMANITARNI MA- 

LONOGOMETNI TURNIR 

HEROJI KORNATA. Uz 

pokroviteljstvo Grada Kraljevice, 

VZ Primorsko-Goranske 

županije i niza sponzora, turnir je pokrenut 

neposredno nakon kornatske tragedije. Prvu godinu 

prikupljena sredstva uplaćena su u fond stradalih 

vatrogasaca na Kornatima. Uspješnost turnira potakla 

je organizatora da turnir postane tradicionalan 

pa je ove godine organiziran po četvrti puta. Treću 

godinu zaredom prihod s turnira uplaćuje se za nabavu 

opreme za potrebe Odjela onkologije Dječje 

bolnice Kantrida, a na ovogodišnjem turniru je prikupljeno 

25.000,00 kuna. 

Sudjelovalo je 16 ekipa (uglavnom 

vatrogasaca) koji su u dva 

dana odmjerili snage u malonogometnom 

znanju i umijeću. 

Iako su postignuti rezultati bili 

u drugom planu, prvo mjesto 

na turniru osvojila je ekipa HSP 

KRALJEVICA ispred ekipe 

DVD-a KLANA i ekipe Paintball Extreme Kraljevica. 

Nagrade najuspješnijima te pozdrave i riječi zahvale 

uputili su gradonačelnik Grada Kraljevica Josip Turina, 

zamjenik predsjednika VZ Primorsko-goranske županije 

Velibor Topolovec i zapovjednik DVD-a Kraljevica 

Aleksandar Saša Kružić koji je uručivši ček sa prikupljenim 

sredstvima predstavnici odjela Dječje bolnice 

zaključio ovogodišnje okupljanje uz poziv za turnir u 

2011. godini. 

Tekst i foto: Vanda Radetić-Tomić 



75


Počela gradnja vatrogasnog 

doma u Prezidu 

Početkom listopada počela je gradnja vatrogasnoga doma 

DVD-a Prezid. Dom se gradi nedaleko od vrtića i škole, 

na zemljištu površine 800 prostornih metara koje je 

DVD-u Prezid još 2007. godine, u povodu proslave 120. 

obljetnice Društva, darovao Grad Čabar. 

Projekt novog vatrogasnog doma izradila je riječka tvrtka 

AG projekt, a sufinancirao VZPGŽ-a. 

Novi dom imat će 300 prostornih metara na dvije etaže. 

U prizemlju su planirane dvije garaže, garderoba, sanitarni 

čvor i dvorana za sastanke, a na katu višenamjenska 

dvorana kojom će se koristiti i ostale prezidske udruge. 

Projekt je procijenjen na 3,2 milijuna kuna, no, prema riječima 

predsjednika Društva Ivice Vrtara, taj će iznos sigurno 

biti manji, zahvaljujući ponajprije dobrovoljnome 

radu samih vatrogasaca te donacijama. 

Vrtar posebno ističe potporu i razumijevanje gradonačelnika 

Čabra Željka Erta te predsjednika Vatrogasne zajednice 

Grada Čabra Zvonka Lipovca koji su, ocijenivši 

da je izgradnja doma prioritet prezidskoga kraja, obećali 

svesrdnu pomoć. Što se financiranja tiče, pored Grada 

Čabra i njegove vatrogasne zajednice, izgradnju doma 

poduprli su i Vatrogasna zajednica PGŽ-a, PGD Socka iz 

Slovenije te mnoge goranske tvrtke. 

Gradnja doma obavljat će se po fazama. Nakon iskopa 

terena i prvih građevinskih radova (betonirana temeljna 

ploča), do kraja godine trebala bi biti napravljena i prva 

ploča. Kako se planira, dom bi trebao biti dovršen do 

2016. godine kada će DVD Prezid obilježiti 130. obljetnicu 

postojanja. Plan je također da se sadašnji vatrogasni 

dom, izgrađen 1934. godine, prenamijeni u vatrogasni 

muzej. 

Inače, DVD Prezid trenutačno ima 92 člana, od toga 26 

operativaca. Od 2010. godine ima i žensku seniorsku natjecateljsku 

ekipu. 

U temelje doma ubačena Povijest Društva 

Prvi vatrogasni dom u Prezidu (drvena baraka) izgrađen je još 

1893. godine u doba Austro-Ugarske Monarhije. Na istom je 

mjestu 42 godine kasnije, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, 

izgrađen drugi, današnji dom. Kako njegova veličina i 

lokacija više ne odgovaraju potrebama suvremenoga vatrogastva, 

pristupilo se izgradnji novoga, trećega doma u kojemu 

će prezidski vatrogasci, u nezavisnoj Republici Hrvatskoj, 

dočekati 130. obljetnicu Društva, naglasio je, među ostalim, 

počasni predsjednik Društva Filip Ožbolt koji je podsjetio na 

bogatu povijest prezidskoga vatrogastva. Taj je tekst u posebnoj 

kapsuli uz pomoć najstarijih članova Društva Miroslava 

Preuca i Vicka Beroša spustio u temelje novoga doma. 

F. Ožbolt, M.Preuc i V. Beroš 

76 



6. MEMORIJAL JASMINA FILIPOVIĆA 

Slavile ekipe DVD-a Bijela Gorica i Donja Gračenica 

Ženska ekipa DVD-a Donja 

Gračenica i muška ekipa 

DVD-a Bijela Gorica pobjednice 

su ovogodišnjega, 

šestoga po redu Memorijala 

Jasmina Filipovića, natjecanja 

seniorskih A ekipa koje se svake 

godine održava u Novom 

Vinodolskom u čast preminuloga 

člana Društva, Jasmina 

Filipovića. 

U ženskoj konkurenciji natjecalo 

se 10 ekipa, a pored 

DVD-a Donja Gračenica, koji 

je osvajanjem prvoga mjesta 

ponovio prošlogodišnji 

uspjeh, izvrsna je bila i ekipa 

DVD-a Obedišće (2. mjesto) 

te ekipa DVD-a Klana (Klana 

I) koja je osvojila 3. mjesto. 

U muškoj konkurenciji bile su 

32 ekipe, a najviše bodova i 1. 

mjesto osvojila je ekipa DVDa 

Bijela Gorica. Drugo i treće 

mjesto pripalo je domaćinu, 

ekipama Novi Vinodolski II i 

Novi Vinodolski I. 

Bijela Gorica 

Donja Gračenica 

Natjecateljske postrojbe došle 

su u Novi Vinodolski iz osam 

hrvatskih županija. Kako ističu 

organizatori, čelni ljudi DVD-a 

Novi Vinodolski, smisao Memorijala 

jest druženje i sjećanje 

na preminuloga Jasmina Filipovića, 

no, nisu izostali ni izvrsni 

natjecateljski rezultati. Potporu 

Memorijalu dao je i Grad Novi 

Vinodolski, pokrovitelj natjecanja 

koje je vodio tajnik DVD-a 

Novi Vinodolski Velibor Topolovec, 

a kontrolirao međunarodni 

vatrogasni sudac Nenad Pleše. 

Već tradicionalno, memorijal 

je održan u samome središtu 

Novog u večernjim satima pa 

je i ove godine privukao veliku 

pozornost mještana i mnogobrojnih 

turista. Spomenimo i to 

da je na svečanosti dodjele nagrada 

bila i Jasminova majka, 

Vesna Filipović, izrazivši zadovoljstvo 

i zahvalu na memorijalu 

posvećenom njezinom sinu. 

Natjecanje je, također tradicionalno, 

završeno vatrometom. 

V.R.T. 

45. obljetnica DVD-a Zlobin 

ZLOBINSKI VATROGASCI – POKRETAČI CIJELOG 

MJESTA 

DVD Zlobin danas je dobro 

ustrojeno vatrogasno društvo 

koje brzo, odgovorno i 

pouzdano reagira na sve vatrogasne 

izazove na području 

svojega djelovanja pa i šire. 



77


Društvo ima 25 operativaca od kojih 

je njih šestero završilo vatrogasnu 

školu, a još dvojica je pohađaju. 

Više nego zadovoljavajuća je i 

opremljenost Društva. Najviše 

veseli činjenica da se oko DVDa 

okuplja puno mladih, zapravo 

gotovo cijelo mjesto, vatrogasni 

je dom središte mnogih mjesnih 

događanja pa ne treba sumnjati 

u još svjetliju budućnost DVD-a 

Zlobin. Potvrdila je to i prepuna 

dvorana u kojoj se sredinom 

rujna proslavila 45. obljetnica 

DVD-a Zlobin. 

Dojmljiva prošlost 

Na vatrogasne početke okupljene 

je prisjetio predsjednik Društva 

Boris Kauzlarić: - Prije 45 godina 

Društvo je osnovala nekolicina zlobinskih 

zaljubljenika u vatrogastvo 

uz potporu Vatrogasnoga saveza. Početak 

je bio težak jer, izuzev velike 

volje za radom, vatrogasci nisu imali 

ništa drugo. Ipak, do kraja 1965. godine 

zlobinski su vatrogasci nabavili 

prvu opremu, a uspjeli su se i udomiti 

u prostoriji društvenoga doma. S godinama 

je DVD jačao, 1970. godine 

otvoren je vatrogasni dom, a 1972. 

godine Društvo je dobilo i prvo vozilo 

(Zastava 615 furgon). DVD Zlobin 

postao je vodeća organizacija u 

mjestu, rekao je Kauzlarić. 

Iz godine u godinu zlobinski vatrogasci 

šire svoju djelatnost: pojačano 

rade na prevenciji, čiste mjesne 

cisterne, opskrbljuju domaćinstva 

pitkom vodom, brinu o prohodnosti 

cesta, a pokretači su i zavidnog društvenog 

i sportskog života u Zlobinu. 

Godine 1975., ističe Kauzlarić, vatrogasni 

je dom nadograđen, 80-ih 

Vatrogasno 

vjenčanje u Klani 

Svečanost je uveličao KUD Žažara 

godina Društvo se toliko razvilo, a 

članstvo omasovilo da se nabavlja 

još jedno vozilo (za gašenje šumskih 

požara), a pod okriljem DVD-a 

osniva se i tamburaška sekcija koja 

kasnije prerasta u samostalni KUD 

Žažara. Nabavljen i traktor s ugrađenom 

ralicom te autocisterna. 

Od osnutka Vatrogasne 

zajednice Bakar-Kostrena 

1996. 

godine, DVD Zlobin 

je njezin punopravni 

član, a 1997. ulazi i 

u tzv. Plavo-zelenu 

koordinaciju, udruženje 

DVD-ova iz 

cijele Hrvatske, čija 

je svrha jačanje prijateljstva 

i razmjena 

iskustava. 

Veliku pozornost 

Društvo posvećuje 

i vatrogasnim natjecanjima 

pa ima dvije 

natjecateljske ekipe 

odraslih te tri ekipe Predsjednik B. Kauzlarić 

djece i mladeži. 

Tijekom 45 godina postojanja DVDa 

Zlobin mnogi su pojedinci nesebično 

pridonosili njegovu razvoju, 

a posebno pok. Zoran Zoretić, 

pok. Niko Kauzlarić, Josip 

Polić, Dragan Kauzlarić, Berislav 

Kauzlarić, Radovan Marohnić, 

Bruno Sirotić, Dušan 

Kružić, Milovan Marohnić, 

Josip Glad i Josip Jermaniš. 

Mnogobrojni su gosti i prijatelji 

čestitali članovima DVDa 

Zlobin na njihovoj vrijednoj 

obljetnici i dosadašnjem 

uspjehu u radu, a među njima 

i predsjednik Vatrogasne zajednice 

PGŽ-a Hinko Mance, 

županijski vatrogasni zapovjednik 

Slavko Gauš, gradonačelnik 

Bakra Tomislav Klarić, predstavnici 

Vatrogasne zajednice Bakar-Kostrena, 

članovi Plavo-zelene koordinacije 

te mnogi drugi. 

Priznanja i nagrade najzaslužnijima 

Svečana je sjednica iskorištena 

za dodjelu priznanja 

i nagrada. Zahvalnice je 

dobilo dvadesetak članova 

vatrogasne djece i mladeži, 

a podijeljeno je i tridesetak 

brončanih i srebrnih 

plamenica. Zlatne medalje 

dobili su Berislav Kauzlarić, 

Bruno Sirotić, Dušan 

Kružić i Radovan Marohnić. 

Najviša priznanja (vatrogasni 

veteran ) dobili su 

Dragan Kauzlarić i Josip 

Polić – članovi s 45 godina 

staža u DVD –u Zlobin. 

V.R.T. 

Član DVD-a “Klana” Matija Raspor odlučno je stao pred oltar sa svojom 

odabranicom, a ceremonija vjenčanja bila je kao i svaka druga dok nisu 

kao muž i žena prekoračili crkveni prag. Pri izlasku, umjesto standardnog 

pljeska uzvanika i bacanja riže dočekalo ih je vodeno iznenađenje članova 

DVD-a “Klana”. 

Za vrijeme mise, u tajnosti i potpunoj tišini, stiglo je desetak vatrogasaca u 

pratnji auto-ljestava JVP-a Grada Rijeke. Dok su Vivien i Matija sklapali 

brak, vatrogasci su razvlačili “B” tlačne pruge, spajali mlaznice i pripremali 

baklje te namještali auto-ljestve. Završetkom mise sve je bilo spremno, 

preostalo je samo usmjeriti uzvanike da se ne bi zatekli pod “kišom” i uništili 

svoje svečane oprave. Zadatak novog bračnog para bio je proći ispod 

vodenih lukova, izbjeći baklje i spretno se popeti u košaru auto-ljestvi čiji 

ih je vozač spretno spustio među njihove uzvanike koji su napokon dočekali bacanje riže, ružinih latica i čestitanje. 

78 



5. Memorijal Gorana 

Gašparca-Pupina 

Petu godinu za redom u Delnicama je održano natjecanje 

B-ekipa, posvećeno preminulom zapovjedniku 

delničkih vatrogasaca Goranu Gašparcu – Pupinu. 

Sudjelovalo je 14 ekipa iz Hrvatske te po jedna iz 

Slovenije i Vojvodine. 

U kategoriji muški B nastupilo je 11 ekipa, a 

slavila je ekipa DVD-a Skrad koja je dobila i prijelazni 

pehar, drugo mjesto osvojio je DVD Delnice, 

a treće DVD Lokve.Na natjecanju su nastupile i tri 

ekipe javnih vatrogasnih postrojbi. Pobijedio je JVP 

Rijeke, drugi je bio JVP Opatije, dok je ekipa JVPa 

Delnice nastupila izvan konkurencije (postigli su 

najbolji rezultat!). 

Kategoriju žene B predstavile su dvije ekipe – iz 

Škrljeva i Bribira, a bolje su bile Škrljevke. 

Natjecanje su organizirali vatrogasci Delnica pod pokroviteljstvom Grada Delnica i supokroviteljstvom riječke tvrtke 

MG koja je pobjednicima darovala poklon-bonove u iznosu od tri tisuće kuna. 

Zanimljive vatrogasne igrice 

U revijalnom dijelu natjecanja ekipe su se 

okušale u četiri igre (gađanje mete torbicom 

i užetom za vezivanje usisnoga voda, 

gađanje u metu vodom iz brentače, provlačenje 

loptice kroz 20 metara dugu B cijev 

te slalom ljestvama između čunjeva). U 

vatrogasnim igricama pobijedili su gosti iz 

Šalke Vasi. 

V.R.T. 

Stjepan Brljak dobio priznanje Općine Donja Dubrava 

Počasni predsjednik DVD-a Sušak Stjepan Brljak primio 

je najviše općinsko priznanje Općine Donja Dubrava – 

Plaketu za predan rad na razvijanju suradnje i višegodišnju 

nesebičnu pomoć vatrogascima Donje Dubrave. Plaketu 

mu je u Rijeci, u prostorijama DVD-a Sušak, predao 

načelnik Donje Dubrave Marijan 

Varga. 

Stjepan Brljak u Donjoj je 

Dubravi proveo dio života pa 

su njegove veze s tim krajem 

veoma čvrste. Stoga je, primajući 

priznanje, sa zadovoljstvom 

naglasio da ga ono obvezuje 

na daljnje jačanje veza 

između dviju sredina, sada 

putem njihovih DVD-a čije 

prijateljstvo i suradnja traju 

posljednjih pet-šest godina. 

Zbog toga je Općinsko vijeće 

Donje Dubrave i DVD-u 

Sušak dodijelilo Zahvalnicu 

za uspješnu suradnju i nesebičnu pomoć vatrogascima i 

udrugama Donje Dubrave koju je u ime Društva primio 

predsjednik Vladimir Horvat. 

Pored načelnika Varge, DVD Sušak posjetili su i tajnik 

Međimurske županije Dragutin 

Trupković te čelnici 

DVD-a Donja Dubrava 

Zlatko Ljubek, Dinko Ćituš 

i Đuro Hraščanec. Oni su, 

na kraju kratke prigodne 

svečanosti, prihvatili prijedlog 

riječkih kolega da 

bi suradnju dvaju DVD-a 

trebalo formalizirati pa se 

uskoro očekuje i potpisivanje 

Povelje o prijateljstvu. 

M. Varga i S. Brljak 

V.R.T. 



79


Županijsko natjecanje odraslih 

Skrad, Delnice i Rijeka najbolji u muškoj, Klana i Bribir u ženskoj konkurenciji 

S osvojenih 401,5 bodova, DVD Skrad ovogodišnji je pobjednik 

županijskog vatrogasnog natjecanja u Primorsko-goranskoj županiji 

u najmasovnijoj kategoriji (DVD –A) u kojoj je nastupilo 28 dobrovoljnih 

vatrogasnih društava. U kategoriji DVD – B natjecalo se 

10 ekipa, a najbolji su bili članovi DVD-a Delnice (398,2 boda).U 

muškoj su konkurenciji još nastupile i ekipe JVP-a Rijeke i Opatije, 

a Riječani su s 393,1 bodom bili bolji od Opatijaca (371,9 bodova). 

U ženskoj je konkurenciji nastupilo ukupno devet ekipa, sedam u 

kategoriji ŽENE – A i dvije u kategoriji ŽENE – B. U kategoriji 

ŽENE –A najbolje su bile predstavnice Klane (DVD Klana I) s370,0 

bodova, dok su u kategoriji ŽENE – B predstavnice Bribira s 366,1 

bodom bile bolje od Škrljevčanki. 

Županijsko vatrogasno natjecanje za odrasle održano je početkom 

listopada u gradu Krku u organizaciji Vatrogasne zajednice PGŽa 

i DVD-a Krk. Sudjelovalo je 540 natjecatelja u disciplini vježba 

s motornom vatrogasnom štrcaljkom bez upotrebe vode i štafetnoj 

utrci na 400 metara. Mnogobrojne su natjecatelje među ostalima pozdravili 

predsjednik VZPGŽ-a Hinko Mance, županijski vatrogasni 

zapovjednik Slavko Gauš te krčki gradonačelnik Darijo Vasilić. 

REZULTATI 

Muški (DVD – A): 

1. DVD Skrad 

2. DVD Sušak 

3. DVD Ravna Gora 

Muški (DVD – B): 

1. DVD Delnice 

2. DVD Vrata 

3. DVD Škrljevo I 

Muški (PVP – A): 

1. JVP Rijeka 

2. JVP Opatija 

Žene A: 

1. DVD Klana I 

2. DVD Njivice 

3. DVD Novi Vinodolski 

Žene B: 

1. DVD Bribir 

2. DVD Škrljevo 

DVD Skrad DVD Klana i JVP Rijeka DVD Bribir 

Požeško - slavonska 

UZ POČETAK ZIMSKOG RAZDOBLJA RADA VATROGASNIH DRUŠTAVA 

Provjera operativne spremnosti 

Polovica listopada svake godine na odgovarajući način 

označava i početak djelovanja vatrogasnih društava u 

zimskim uvjetima rada. Podrazumijeva to i provođenje 

posebnih priprema opreme i vozila, ali i svakog pripadnika 

operativne postrojbe ponaosob. 

80 



Stoga je uobičajeno da se u kontinentalnom 

dijelu Hrvatske u svim 

DVD-ima provode provjere cjelokupnog 

sustava, kako bi u slučaju potrebe 

bio nastavljen kontinuitet 

učinkovitog i brzog djelovanja 

operativaca. Cjelovita provjera 

stanja vozila i opreme, kao i 

obnova stručnih znanja operativnih 

vatrogasaca za djelovanje 

u zimskim uvjetima, provedena 

je u drugoj polovici listopada za 

svih 15 DVD-a s područja Vatrogasne 

zajednice Pakrac-Lipik. 

Kako nas je izvijestio tajnik 

VZ Pakrac-Lipik Zlatko Zerdin, 

tijekom nekoliko dana upriličene 

su probne uzbune u svim 

društvima, a provjeru operativne 

spremnosti proveli su uz njega 

zapovjednik područne zajednice 

Tomislav Stokić i njegov zamjenik 

Željko Žgela. 

S obzirom na veoma dobru operativnu 

učinkovitost u cijelom proteklom 

razdoblju, kao i na mnoge vježbe 

koje su za sva DVD-a organizirana 

tijekom 2010. godine, zatim na 

dobru osposobljenost operativaca i 

veliku ozbiljnost u radu, bilo je tek 

manjih nedostataka. Prema riječima 

čelnika VZ Pakrac-Lipik, operativne 

postrojbe svih DVD-a spremne 

Uz protupožarne pripreme važna je i 

uvježbanost za tehničke intervencije 

su za rad i djelovanje u posebnim 

uvjetima, osim u dva-tri manja seoska 

društva, koja za gašenje požara 

koriste traktorske vatrogasne cisterne, 

pa im je nužan kraći period za punjenje 

cisterne vodom. Isto tako vozila 

su pregledana i osposobljena za 

zimske uvjete rada, sva oprema je u 

ispravnom stanju unatoč svoje starosti, 

a operativni sustav uzbunjivanja 

ustrojen je na jedinstven način za sva 

DVD-a putem Centra 112. 

Uvažavajući iskustva iz prethodnih 

godina i provedenu provjeru operativne 

spremnosti, ocjena je vodećih 

ljudi područne zajednice da će i tijekom 

narednih zimskih mjeseci vatrogasci 

s područja gradova Pakraca 

i Lipika biti uspješni u djelovanju u 

slučaju potrebe. O tome su izvješteni 

i čelni ljudi oba grada, koji su i inače 

veoma sigurni da ih vatrogasci 

ni ovoga puta neće iznevjeriti. 

Valja spomenuti kako će neposredno 

nakon provjere operativne 

spremnosti za rad i djelovanje 

vatrogasnih operativnih 

postrojbi u zimskim uvjetima 

na području gradova Pakraca i 

Lipika, istovjetna provjera biti 

provedena i na području VZ Požeštine. 

Pozornost će biti usmjerena 

na osam središnjih DVDa 

– Brestovac, Čaglin, Jakšić, 

Kaptol, Kutjevo, Pleternica, 

Požega i Velika. Naime, na njima 

uglavnom leži ukupna operativna 

odgovornost na cijelom području 

Požeštine, što ne znači da provjeri 

neće biti podvrgnuta i ostala DVD-a, 

posebno ona koja su i u dosadašnjem 

radu i djelovanju pokazala dobru 

organiziranost, raspolažu opremom 

i osposobljenim operativcima. Zato 

valja očekivati kako će stanovnici 

cijelog područja Požeško-slavonske 

županije biti zaštićeni u slučaju požara, 

ali i drugih nevolja. 

Tekst i foto: Boris Ožanić 

U POVODU BLAGDANA SVIH SVETIH 

Počast preminulim vatrogascima 

Sjećanje na istaknute vatrogassce iz 

više DVD-a s područja Vatrogasne 

zajednice Požeško-slavonske županije, 

kao i dužnosnike ove Zajednice, 

svake se godine obnavljaju uz nacionalni 

Dan mrtvih, 1. studenoga. Bilo 

je tako i ove 2010. godine, kada su 

čelnici VZŽ Požega, VZ Požeštine 

i VZ Pakrac-Lipik posjetili vječna 

počivališta vatrogasaca, zaslužnih za 

ustrajni razvoj i napredak humanitarne 

vatrogasne djelatnosti na ovome 

području. Izaslanstvo vatrogasaca, 

predvođeno predsjednikom VZŽ 

Željkom Petrovićem i čelnicima obje 

područne VZ, posjetilo je uoči Dana 

svih svetih groblja u Požegi, Pakracu 

i Lipiku i prisjetilo se velikog doprinosa 

umrlih vatrogasaca. Tom je prigodom 

položeno cvijeće i zapaljene 

svijeće ispred središnjih križeva na 

gradskim grobljima u tri najveća 

grada Požeško-slavonske županije, 

a pojedinačno je odana počast Stanislavu 

Zemanu, Ivici Frajfogelu i 

Draženu Žgeli s područja Pakraca 

i Lipika, te Luki Samardžiji, Dragi 

Rodiću i Ninoslavu Cviljeviću s područja 

Požeštine. 

No, nisu to svi oni koji su zadužili 

vatrogastvo, jer se upravo zbog svih 

vatrogasaca polaže cvijeće i pale svijeće 

ispred središnjih križeva, budući 

da su vatrogasci bili neodvojivi dio 

obrane Republike Hrvatske u Domovinskom 

ratu. 

Skromna sjećanja zabilježena su i u 

mnogim od šezdesetak DVD-a s područja 

VZŽ Požega, gdje su izaslanstva 

vatrogasnih društava, najčešće 

uz hrvatske branitelje i dužnosnike 

općina i gradova, također podsjetili 

na nemjerljiv doprinos vatrogasaca. 

Iskazana je svima izuzetna počast i 

izražena puna zahvalnost za njihov 

dugotrajni rad u vatrogastvu i ukupan 

doprinos izgradnji suvremenog 

vatrogastva na ovim prostorima. 

Svaki cvijet i svaka zapaljena svijeća 

izraz je potpune odanosti zaslugama 

svakoga pojedinca, kao i vatrogasnih 

postrojbi u cjelini. 

B.O. 



81


DVD I OPĆINA KAPTOL UGOSTILI SU PRIJATELJE IZ VATROGASNE ZAJEDNICE 

JALŽABET 

Uvijek dobrodošli 

U ime VZ Požeštine potpisnike Povelje o prijateljstvu i suradnji ugostili su 

pripadnici DVD Kaptol na čelu s predsjednikom Zvonkom Jurićem i načelnik 

općine Mile Pavićić, koji je inače i predsjednik uspješnog DVD Alilovci 

Pomalo davne 1996. godine u Kutjevu 

potpisana je Povelja o prijateljstvu 

i suradnji vatrogasaca općine 

Jalžabet u Varaždinskoj 

županiji i pripadnika vatrogasnih 

društava uključenih 

u VZ Požeštine 

iz Požeško-slavonske 

županije. Od tada svake 

se godine, jedanput u nekom 

od DVD-a općine 

Jalžabet ili na području 

Požeštine, okupljaju 

vatrogasci dvaju područja 

Republike Hrvatske. 

Ove jeseni drage 

prijatelje sa sjevera Hrvatske u ime 

VZ Požeštine ugostili su pripadnici 

središnjeg DVD Kaptol i načelnik 

istoimene općine Mile Pavičić, koji 

uz svoju redovitu funkciju obnaša i 

dužnost predsjednika jednog malog, 

uzornog DVD-a Alilovci s područja 

ove općine. 

Upoznavanje s poviješću 

Neposredno nakon srdačnog dočeka 

dragih prijatelja iz Varaždinske 

županije, kratak susret upriličen je u 

Društvenom domu «Češke besede» 

u Kaptolu, s obzirom da je upravo 

u tijeku obnova i adaptacija Vatrogasnog 

doma i spremišta DVD-a 

Kaptol. Riječi dobrodošlice gostima 

je uputio Zvonko Jurić, predsjednik 

središnjeg DVD-a Kaptol, ujedno i 

predsjednik VZ Požeštine. Tom su 

prigodom o izvrsnoj suradnji vatrogasaca 

i članova «Češke besede» govorili 

Z. Jurić i aktivistica manjinske 

udruge Jarka Mautner. Neposredno 

nakon dočeka gosti su se u pratnji 

domaćina uputili u obilazak Doma 

i spremišta u fazi uređenja, gdje ih 

je tajnik Društva Zdenko Kanižaj 

ukratko informirao o povijesti DVDa 

Kaptol, koje egzistira od 1893. godine 

i ostvaruje uspješno sve svoje 

zadaće u zaštiti pučanstva od požara 

i drugih nevolja. 

Gosti iz Jalžabeta s domaćinima 

Uslijedilo je primanje kod načelnika 

općine Mile Pavičića, koji je drage 

prijatelje iz općine Jalžabet upoznao 

s jednom malom, ali nadasve učinkovitom 

lokalnom upravom, stanju 

gospodarstva, komunalnim i drugim 

aktivnostima, posebice se osvrnuvši 

na ulogu pet DVD-a koji djeluju u 

ovoj općini. I upravo stoga što je vatrogastvo 

među istaknutijim djelatnostima, 

u nastavku susreta prijatelja 

organizirana je posjeta i obilazak 

malog, ali uzornog DVD-a Alilovci, 

gdje ih je o aktualnim zbivanjima, ali 

i o povijesti Društva ukratko izvijestio 

načelnik općine M. Pavičić, ovoga 

puta u ulozi predsjednika DVDa 

Alilovci. Nastavak jednodnevne 

posjete vatrogasaca općine Jalžabet 

u Požeštini uslijedio je obilaskom 

nekoliko znamenitosti mjesta Kaptol. 

Tako su gosti u pratnji domaćina 

razgledali srednjovjekovnu utvrdu u 

središtu mjesta, koja je danas predana 

na korištenje Požeškoj biskupiji, 

posjetili su i akumulacijsko jezero na 

čijim su obroncima brojni vinogradi 

i vikendice, da bi na kraju posjetili 

vinski podrum Udruge voćara, vinara 

i vinogradara uz Sportski park 

Kaptol. Tu ih je o vinogradarskoj 

tradiciji i uz kušanje domaćih vina o 

pojedinostima djelovanja informirao 

predsjednik kaptolačke Udruge Ferdinand 

Novak. 

Idući susret je u 

Jalžabetu 

Završni susret vatrogasnih 

prijatelja iz 

općine Jalžabet i VZ 

Požeštine upriličen je 

ponovo u Društvenom 

domu «Češke besede» 

u Kaptolu. Sudionicima 

tradicionalnog druženja 

vatrogasaca iz dviju hrvatskih 

županija ponovo 

se prigodnim riječima obratio predsjednik 

DVD-a Kaptol i predsjednik 

VZ Požeštine Zvonko Jurić. Također 

se u ime VZŽ Požega gostima 

i domaćinima obratio Krešo Galić, 

predsjednik Savjeta mladeži županije 

i član Kolegija mladeži HVZ-a, 

te član županijskog vatrogasnog Zapovjedništva, 

izrazivši nadu kako će 

ovakva druženja pripomoći razvitku 

vatrogastva u svim dijelovima naše 

domovine. On je ujedno istaknuo 

kako su svi čelni ljudi u DVD-ima i 

zajednicama dužni skrbiti o mladom 

naraštaju, budućnosti hrvatskog vatrogastva. 

U ime gostiju iz Jalžabeta 

prigodne riječi zahvale i očekivanja 

o nastavku suradnje izrazio je predsjednik 

VZ općine Jalžabet Vlado 

Pavličević, dok su se svim akterima 

susreta u Kaptolu biranim riječima 

obratili i potpisnici Povelje o prijateljstvu 

i suradnji iz 1996. godine Josip 

Levatić (Jalžabet) i Pero Mataić 

(Velika, Požeština). Uz prijateljsko 

druženje, nevezane razgovore i prebiranje 

po povijesti suradnje, susret 

u Kaptolu zaključen je u kasnim večernjim 

satima uz već uobičajen pozdrav: 

‘Idući susret je u Jalžabetu!’ 

B.O. 

82 



TRADICIONALNI SUSRET BROĐANA I POŽEŽANA 

Ugodno druženje u Velikoj 

Dobrovoljna vatrogasna društva Slavonski Brod i Požega među najstarijima su u Slavoniji i Republici Hrvatskoj. Riječ 

je o društvima osnovanima još u drugoj polovici 19. stoljeća, koja su u vatrogasnoj organizaciji uvijek bila predvodnici 

uspješnosti, masovnosti i operativne učinkovitosti. Dugotrajna su i redovita druženja članova dva susjedna DVD-a iz 

dviju županije, naizmjence u Brodu i u Požegi. Ove jeseni ‘red’ je došao na Požežane, koji su drage prijatelje ugostili u 

odmarališnom objektu tvrtke «Plamen» u Velikoj, gdje su se uz dobre vremenske prilike i u ambijentu stoljetne papučke 

šume stari prijatelji napričali o prošlim vremenima, ali i o aktualnim zbivanjima u vatrogastvu. Naime, stoljetni sjaj 

dugovjekih DVD-a iz Slavonskog Broda i Požege u zadnjim je godinama ‘malo potamnio’, budući da su njihove brojne 

funkcije polako preuzele profesionalne vatrogasne postrojbe. S druge strane, na sve teži rad i djelovanje oba DVD-a 

utječe i nedostatak novca, iako u operativnom smislu ‘stari lisci’ Broda i Požege mnogima imaju podosta toga reći. 

Druženju starih prijatelja priključili su se na veličkim poljanama gradonačelnik Požege i saborski zastupnik Zdravko 

Ronko, te zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Požege dr. Marijan Cesarik. Bila je to dobra prigoda da se čelni ljudi 

grada Požege neposredno upoznaju s vatrogascima dva prijateljska društva, te da se porazgovara o prošlosti, sadašnjosti 

i budućnosti dobrovoljnog vatrogastva u dva grada i dvije županije. (B.O.) 

KOORDINACIJA PRIJATELJSTVA I SURADNJE VATROGASACA S PRIOBALJA I KONTI- 

NENTALNOG DIJELA HRVATSKE ODRŽANA U VELIKOJ 

Vodstvo preuzela VZ Bakar-Kostrena 

Po drugi put ove godine DVD Velika, 

jedno od najstarijih i izuzetno 

aktivnih vatrogasnih društava na 

području VZ Požeško-slavonske 

županije, ugostila je predstavnike 

šest DVD-a i jedne VZ, udruženih 

u Koordinaciju prijateljstva i suradnje 

‘Plavo-zelene linije’, koja 

traje od 1997. godine. Naime, 29. 

srpnja te godine u Novom Vinodolskom, 

uz nazočnost tadašnjeg 

predsjednika HVZ-a dr. Franje 

Gregurića, svečano je potpisana 

Povelja o prijateljstvu i suradnji, 

poznata i kao ‘Plavo-zelena linija 

prijateljstva’, a potpisali su je 

predstavnici DVD Kutjevo, DVD 

Lobor, DVD Novi Vinodolski, DVD 

Slatina, DVD Velika, DVD Vodice 

i VZ Bakar-Kostrena, u kojoj su 

uz dva DVD-a iz naziva Zajednice, 

još i DVD Hreljin, DVD Škrljevo i 

DVD Zlobin. Već od iduće godine, 

najmanje dva puta godišnje pripadnici 

ovih DVD-a i VZ-a okupljaju se 

u mjestu voditelja Koordinacije, ali 

i češće u okviru produbljivanja međusobne 

suradnje. Posljednjih godinu 

dana voditelj Koordinacije bio je 

DVD Velika, pa su tako okupljanja 

polovicom travnja i polovicom listopada 

upriličena u ovom poznatom 

turističkom odredištu Požeštine. 

Uz predstavnike svih DVD-a i 

VZ Bakar-Kostrena, bili su nazočni 

Trenutak primopredaje vođenja 

Koordinacije 

i čelnici VZ Požeško-slavonske županije, 

predsjednik Željko Petrović 

i županijski vatrogasni zapovjednik 

Josip Ugrin, te načelnici općine Lobor 

Andrija Smetiško i općine Velika 

Vlado Boban. Nedavni susret 

potrajao je dva dana, jer je uz radni 

dio planirano i održavanje uobičajenih 

natjecanja među pripadnicima 

društava, a obavljen je i prigodni čin 

primopredaje vođenja Koordinacije, 

koju će narednih godinu dana voditi 

predstavnici VZ Bakar-Kostrena. 

Radni dio Koordinacije 

Još jedno druženje prijatelja iz šest 

DVD-a i VZ Bakar-Kostrena, potpisnika 

Povelje o prijateljstvu i 

suradnji vatrogasaca s priobalja i 

iz kontinentalnog dijela Republike 

Hrvatske, otvorio je predsjednik 

DVD Velika Franjo Zvekić. On je 

uz riječi dobrodošlice posebnu zahvalu 

uputio načelnicima općina 

Lobor i Velika, te čelnicima županijske 

vatrogasne organizacije. U 

uvodnom dijelu radnog sastanka 

članove Koordinacije pozdravili 

su i načelnik općine Velika V. Boban 

i predsjednik VZŽ Požega Ž. 

Petrović, a također su na potpisivanje 

Povelje podsjetili potpisnici 

ovoga dokumenta, Franjo Bujan i 

Stjepan Pavliček. Uslijedila su sažeta 

izvješća predstavnika svih potpisnika 

uključenih u ‘Plavo-zelenu 

liniju prijateljstva’ o aktivnostima 

u proteklih nekoliko mjeseci, kao i 

utvrđivanje zadaća u okviru nastavka 

suradnje. Posebnu pozornost u 

radnom dijelu okupljanja članova 

Koordinacije privukle su aktivnosti 

oko realizacije izdavanja prigodne 

publikacije u povodu skore 15-te 

obljetnice od potpisivanja Povelje. 

Na temelju radnog materijala koji 

je pripremio autor i koordinator na 

izradi Spomenice, dipl. novinar Boris 

Ožanić, svi su jednoglasno podržali 

koncept i sadržaj knjige, kao 

i osnovne pretpostavke o obujmu 

tiskovine, troškovima po pojedi- 



83


nom DVD-u i VZ, kao i raspodjelu 

ukupne naklade gotove Spomenice. 

Ujedno su u Uređivački odbor, uz 

B. Ožanića, imenovani predstavnici 

svih šest DVD-a i VZ Bakar-Kostrena, 

uz napomenu kako rad odbora 

teče neovisno o održavanju sjednica 

Koordinacije (dakle, prema potrebi), 

nakon čega bi se o prijedlozima Uređivačkog 

odbora odlučivalo na sjednicama 

Koordinacije. Rok za izradu 

Spomenice je proljeće 2012. godine, 

jer bi svečana promocija i proslava 

petnaeste obljetnice trebala biti u 

srpnju iste godine. U zaključnom 

dijelu radne sjednice obavljena je i 

simbolična primopredaja zastavice 

između DVD Velika i VZ Bakar-Kostrena, 

čime je vođenje Koordinacije 

u idućih godinu dana preuzela VZ 

Bakar-Kostrena. 

Zanimljiva natjecanja 

Drugi dan susreta prijatelja iz šest 

DVD-a s priobalja i kontinentalnog 

dijela Hrvatske i VZ Bakar-Kostrena 

protekao je u zanimljivim vatrogasnim 

i drugim natjecanjima. Naime, 

u ranijim godinama odlučeno 

je da se osim okupljanja čelnika, 

upriliče i posebni natjecateljski susreti 

vatrogasaca. Tada je zaključeno 

da se natjecanja redovito odvijaju u 

potezanju užeta, provlačenju stolnoteniske 

loptice kroz vatrogasnu cijev 

i u gađanju mete pomoću brentače. 

Ostavljeno je pravo domaćinu da 

za četvrtu disciplinu izabere neko 

zanimljivo nadmetanje, a kako je 

na području općine Velika boravio 

poznati barun Trenk, upriličeno je 

natjecanje u gađanju mete pomoću 

luka i strijele. 

U potezanju konopa najjači su bili 

vatrogasci VZ Bakar-Kostrena, drugi 

su bili članovi DVD Lobor, dok 

su treće mjesto podijelili Kutjevčani 

i Veličani. Najveću spretnost u provlačenju 

stolnoteniske loptice kroz 

vatrogasnu cijev iskazali su Veličani, 

Slatinčani i Kutjevčani, dok su 

u rušenju mete pomoću brentače 

tri najuspješnije ekipe bile iz DVD 

Novi Vinodolski, DVD Kutjevo i 

DVD Velika. Vinodolčani su se pokazali 

i najboljima u gađanju mete 

pomoću luka i strijele ispred članova 

DVD Lobor, DVD Slatina i domaćina 

iz DVD Velika. Bodovanjem po 

sustavu 7 bodova za prvo, a bod za 

sedmo mjesto, najviše su poena skupili 

domaćini, a slijede DVD Kutjevo 

i DVD Novi Vinodolski. 

Valja na kraju spomenuti da su se uz 

subotnji radni i nedjeljni natjecateljski 

dio susreta prijatelja, odvijale i 

brojne druge zanimljivosti – obilazak 

turističko-povijesnih znamenitosti 

ovoga kraja, posjet Parku prirode 

‘Papuk’, međusobna razmjena 

iskustava u radu vatrogasaca, ali i 

rasprava o aktualnostima u vatrogastvu 

i o drugim zanimljivim temama. 

B.O. 

Sisačko - moslovačka 

GRADSKO VATROGASNO NATJECANJE 

ODRASLIH 

NAJUSPJEŠNIJI ČLANOVI I ČLANICE DVD JAMARICE 

U Međuriću na nogometnom igralištu 

u organizaciji VZG Kutina i domaćinstva 

DVD-a Međurić koji ove 

godine obilježava 110 godina rada i 

djelovanja, održano je 14. natjecanje 

vatrogasaca VZG Kutina za odrasle. 

Nastupilo je 18 ekipa u četiri kategorije 

u izvođenju vježbi sa VMŠ i štafetne 

utrke za odrasle bez prepreka, 

po kategorijama muški A osam, žene 

A dvije, muški B šest i žene B dvije 

ekipe. Sudjelovala su DVD-a Jamarice, 

Banova Jaruga, Husain sa po tri 

ekipe, Janja Lipa, Međurić, IDVD 

Petrokemija, Kutina Grad, Kutina 

Selo, Repušnica, Kutinska Slatina, 

Brinjani i VP Kutina sa po jednom 

ekipom.Najveći uspjeh postigle su 

ekipe DVD-s Jamarice osvojivši 

prva mjesta u kategorijama muški A, 

muški B i žene B. 

Na početku natjecanja, po intoniranju 

državne i vatrogasne himne, a 

nakon prijavka o broju učesnika ing. 

Ivana Miklenića zapovjednika zapovjedništva 

VZG Kutina, nazočne 

je pozdravio ing. Željko Uzel predsjednik 

VZG Kutina, a natjecanje 

je uz riječi dobrodošlice i pozdrava 

proglasio otvorenim mr.sc. Teodor 

Fricki počasni predsjednik HVZ-a. 

Uz mještane Međurića, vatrogasce, 

navijače, goste i uzvanike natjecanje 

Rezultati natjecanja: u kategoriji 

muški A 1. DVD Jamarice, 2. DVD 

Husain, 3. DVD Kutina Grad, u 

kategoriji žene A 1. DVD Banova 

Jaruga, 2. DVD Husain, u kategoriji 

muški B 1. DVD Jamarice, 2. 

IDVD Petrokemija, 3. DVD Husain, 

u kategoriji žene B 1. DVD 

Jamarice, 2. DVD Banova Jaruga, 

su pratili: ing. Josip Žepanec i Milan 

Trbojević, zamjenici predsjednika 

VZG Kutina, ing. Ivan Miklenić i 

Miroslav Barusić zapovjednik i zamjenik 

zapovjednika zapovjedništva 

VZG Kutina, Franjo Lipšanski, tajnik 

VZG Kutina i Nenad Radojčić, 

direktor Vatroprometa. 

Na zatvaranju natjecanja svoje zadovoljstvo 

na dobroj organizaciji 

natjecanja domaćinu, članovima i 

članicama DVD-a Međurić, čestitajući 

pobjednicima i svim sudionicima 

iskazao je ing. Ivan Miklenić 

zapovjednik zapovjedništva VZG 

Kutina. Najuspješnijima za prva, 

druga i treća mjesta u svim kategorijama 

predani su pehari u trajno vlasništvo. 

Tekst: Franjo Lipšanski 

84 



VRIJEDNI ČLANOVI DRUŠTVA 

Pripremajući se za obilježavanje 75. obljetnice Društva u 2011. godini, 

članovi DVD-a Janja Lipa u ovoj su godini imali nekoliko hvalevrijednih 

aktivnosti sa ciljem za što boljE pripremljenosti i spremnosti u 

slučaju bilo koje intervencije. 

Bili su vrlo aktivni u preventivnim aktivnostima, održavanju i čuvanju 

vatrogasne opreme, uređenju vatrogasnih prostorija i okoliša. Sudjelovali 

su u 11. hodočašću vatrogasaca u Mariji Bistrici, na smotri 

vatrogasne opreme u Kutini povodom Dana Sv. Florijana te na vatrogasnom 

natjecanju za djecu i mladež u Repušnici i Banovoj Jarugi, kao 

i u Međuriću sa ekipom seniora A. Članovi društva sudjelovali su i na 

osposobljavanju za vatrogasna zvanja, dali su oslikati lik Sv. Florijana 

na pročelju vatrogasnog doma, djelo mladog akademskog slikara Alena 

Milera iz Kutine. 

Najviše su dobrovoljnog rada utrošili na uređenje vatrogasne garaže 

u koju je bilo potrebno uvesti električnu i plinsku instalaciju, obaviti 

unutarnje žbukanje, a nabavili su i postavili jedan prozor i ulazna garažna 

vrata na automatsko otvaranje i zatvaranje. 

NOVO SPREMIŠTE 

Posljednje dvije godine za članove DVD-a 

Kutinska Slatina bile su u znaku aktivnosti 

oko izgradnje vatrogasnog spremišta kojim 

se dobio prostor za smještaj vatrogasnog 

vozila i ostale vatrogasne opreme za 

čije su čuvanje dosad morali koristiti privatne 

prostore i objekte. Iako se ovo smatra 

privremenim rješenjem do izgradnje 

novog vatrogasnog doma, vatrogasci su i 

ovog puta pokazali odanost vatrogasnom 

pozivu jer su sami dobrovoljnim radom 

najviše pridonijeli izgradnji ovog spremišta, 

uz financijsku potporu VZG-a Kutina, 

i uz materijalne donacije gospodarskih subjekata 

iz Kutine. 

F.L. 

Novouređeno vatrogasno spremište 

F.L. 

Splitsko - dalmatinska 

Novo zapovjedništvo DVD-a Solin 

Dana 20. listopada 2010.g. održana je u novom vatrogasnom 

domu 7. redovna izborna skupština dobrovoljnog 

vatrogasnog društva Solin. Sve prisutne članove i goste 

pozdravio je predsjednik DVD-a Ante Markioli, nakon 

čega je pročitao izvješće o radu i financijsko izvješće za 

2009. godinu. Oba izvješća su jednoglasno prihvaćena. 

Nakon što je izglasano raspuštanje dosadašnjih tijela 

DVD-a Solin, izborna komisija u sastavu Goran Radnić, 

Duje Babarović i Andrija Kerum prikupila je kandidature 

za funkcije i mjesta u radnim tijelima DVD-a.Pristupilo 

se tajnom glasovanju te je dosadašnjem predsjedniku 

Anti Markioliju izglasan novi mandat. Na mjestu dopredsjednika 

ostao je Mladen Režić, dok je za dozapovjednika 

opet izabran Jozo Džaja. 

Dosadašnjeg dugogodišnjeg zapovjednika Dragana Kapitanovića 

zamjenio je Mario Matijaš, a tajnika Ivicu 

Jeličića zamjenio je Mario Bilić. Kapitanović i Jeličić, 

iskusni vatrogasci, koji raspolažu velikim znanjem u vođenju 

društva i rada na terenu, izabrani su u upravni odbor. 

Članovi skupštine su u upravni odbor izglasali Gorana 

Radnića i Branimira Crljena. Novi članovi nadzornog 

odbora su Igor Baliba, Damir Božić i Jozo Božan. Nakon 

završetka glasovanja, predsjednik je u ime svih nazočnih 

čestitao novom vodstvu. 

Dana 2. studenog održana je prva sjednica novog upravnog 

odbora na kojem je prihvaćeno novo zapovjedništvo 

društva u sastavu: zapovjednik Mario Matijaš, dozapovjednik 

Jozo Džaja, te članovi zapovjedništva Ivica Jeličić, 

Jozo Božan i Toni Milković 

-Zahvaljujem svom prethodniku Kapitanoviću i tajniku 

Jeličiću, na svemu što su učinili u svom dosadašnjem 

radu za napredak DVD-a Solin, i očekujem da ću uz kako 

njihovu, tako i pomoć ostalih članov,a uspješno obaviti 

sve zadaće koje se stavljaju pred zapovjednika DVD-a 

Solin . – rekao nam je zapovjednik Mario Matijaš. V.R. 



85


DVD ZADVARJE 

Polustoljetno uspješno 

djelovanje 

Dobrovoljno vatrogasno društvo Zadvarje osnovano je 

1951.g., na inicijativu mještana. Po osnutku društvu su 

dodijeljene prostorije u sklopu tzv. Đankine kuće u Zadvarju, 

gdje djeluju do prelaska u prostorije Pošte, u kojima 

se i danas nalaze. U početku u DVD-u djeluje 20 

vatrogasaca, kojima su na čelu predsjednik Milan Pervan 

i zapovjednik Ivan Grubišić - Đanko. Prva značajnija 

oprema je motorna vatrogasna pumpa, dok je prvo vozilo 

nabavljeno 1960 g. preko Vatrogasnog saveza Omiš. 

DVD Zadvarje danas djeluju na području općina Šestanovac 

i Zadvarje gdje živi oko 3000 stanovnika. U društvu 

djeluju 43 člana, od čega 22 operativna s položenim vatrogasnim 

ispitom i liječničkim pregledom, te 7 članova 

vatrogasne mladeži. Dva člana imaju školu za vatrogasnog 

tehničara, te su zaposlenici DVD-a. Dva člana pohađaju 

Visoku školu za sigurnost. Dežurstvo je tokom 

ljeta organizirano 24 sata, sa po 3 vatrogasca u smjenama. 

Društvo vode predsjednik Josip Čizmić, i zapovjednik 

Bože Pejković. 

i canadairi. 

Vozni park društva čine autocisterne 

TAM 130 i Zastava, vozila za 

gašenje šumski požara TAM 75 i 

pick-up Land Rover Defender,te 

zapovjedno vozilo Land Rover 

Defender i Golf 4 korišten za logistiku. 

Vatrogasci Zadvarja su 

2009.g. intervenirali 41 put, od 

toga na tehničkim intervencijama 

8 puta. U ovoj godini izašli su na 

32 intervencije, od kojih je najteža 

bila u Grabovcu kada je vatra 

zahvatila borovu šumu. Uz lokalna 

društva na intervenciji su djelovali 

Dugoročni cilj DVD-a Zadvarje je izgradnja novog vatrogasnog 

doma, što nije moguće u ovom recesijskom periodu. 

Također planiramo nabavu novog navalnog vozilo, 

a za uspješno djelovanje na požarima otvorenog prostora 

na našem terenu potrebno je nabaviti desantnu opremu i 

„krušku“. Društvo dobro surađuje sa općinama na čijem 

prostoru djeluje, međutim izdvajanja za vatrogastvo su 

zakonski minimum, što često stvara probleme, posebno 

u sezoni. – kaže nam zapovjednik DVD-a Zadvarje Bože 

Pejković. 

Uz intervencije, članovi društva obavljaju različite komunalne 

poslove na području djelovanja. Društvo uspješno 

surađuje sa društvima iz Splitsko - dalmatinske županije, 

a prijateljska društva izvan županije su s DVD-ima Vukovar, 

Osijek Donji Grad, Osijek Gornji Grad, Josipdol 

te Čilipi. 

Uspješna suradnja je uspostavljena s VZSDŽ-om, MUPom 

RH koje je doniralo vozila za DVD te s Hrvatskim 

šumama. 

V.R. 

DVD MARINA 

30 godina rada 

Dobrovoljno vatrogasno društvo 

Marina osnovano je na inicijativu 

građana mjesne zajednice Marina 

18. prosinca 1980. g. U društvu u 

početku djeluje 150 članova. Prvi 

predsjednik je Ante Plejić , zapovjednik 

Boris Kvarantan, a tajnik 

Andrija Karabatić. Najduže je na 

čelu društva bio sada počasni predsjednik 

Marinko Kvarantan, koji 

je predsjedničku dužnost obavljao 26 godina. Društvo 

od početka rada koristi prostorije u sklopu zgrade općine, 

danas doma kulture „Andrija Matijaš Pauk“. Prva 

značajnija oprema dolazi iz tadašnje zajedničke općine 

Trogir, koja je 1984. g. društvu donirala TAM 80 sa tamanini 

pumpom. Od intervencija u proteklom periodu 

potrebno je istaknuti više velikih požara otvorenog prostora 

prije rata. Zadnji požar velikih razmjera na području 

općine Marina dogodio se u sezoni 2000.g. Uz izlaske na 

intervencije, članovi ovoga društva su se istaknuli i na 

vatrogasnim natjecanjima krajem 

osamdesetih, kada su mlađi i stariji 

članovi ostvarivali dobre rezultate. 

DVD Marina danas djeluje na 

području općine Marine površine 

108,8 km² na kojem živi 4642 

stanovnika. Društvo broji oko 70 

članova, od kojih 35 članova ima 

položen vatrogasni ispit i liječnički 

pregled. Tri vatrogasca imaju završenu školu za vatrogasca, 

a dvojica za vatrogasnog tehničara, dok 2 vatrogasca 

pohađaju Visoku školu za sigurnost. Dvojica vatrogasaca 

su uposlena u društvu. U društvu djeluje 30 članova 

vatrogasne mladeži, no zbog neadekvatnih uvjeta nisu 

oformljene natjecateljske ekipe. U društvu djeluje i malonogometna 

ekipa, koja redovito sudjeluje na vatrogasnim 

malonogometnim turnirima u Solinu i Trogiru. Na čelu 

društva su predsjednik Joško Dučina, zapovjednik Hrvoje 

Kvarantan i tajnik Ivo Karabatić. Društvo raspolaže s na- 

86 



valnim vozilmo TAM 190 iz 1991.g., šumskim vozilom 

TAM 80, kombijem VW, te zapovijednim vozilo Mazda. 

Dežurstvo je ljeti organizirano 24 h u smjenama po 12 

sati, sa po 4 vatrogasca u smjeni. Članovi društva su ove 

godine intervenirali na 38 šumskih požara, dvije tehničke 

intervencije, te oko 40 ostalih intervencija. 

- Iako se radi o značajnoj obljetnici, zbog krize i teških 

financijskih uvjeta, ne planiramo organizirati proslavu. 

Svi projekti vezani uz nabavu opreme, te uz naš primarni 

cilj, a to je izgradnja novog vatrogasnog doma, za što je 

nabavljena sva potrebna dokumentacija, zaustavljeni su 

zbog nedostattka novca. Nadamo se da će idući period 

donjeti bolje uvjeti i financijska sredstva sa kojima ćemo 

anstaviti ostvarivanje projekata. Ovim putem zahvaljujem 

svim članovima DVD –a Marina koji su sudjelovali 

i sudjeluju u radu društva. Također se zahvaljujem i svim 

prijateljima društva, posebno gospodinu Anti Vukmanu, 

bivšem zapovjedniku OP Trogir, koji je donacijama 

u vozilima i opremi uvelike pomogao rad ovog društva. 

– rekao nam je zapovjednik DVD-a Marina Hrvoje Kvarantan. 

V.R. 

Šibensko - kninska 

GABRIN MARATON 

U čast stradalom Gabrijelu Skočiću 

i njegovim prijateljima vatrogascima, 

koji su tragično preminuli 

na otoku Kornat, održan 

je treći po redu «Gabrin» maraton. 

Gabrijel Skočić je bio dugogodišnji 

član BBK Orlov Krug 

koji organizira ovaj maraton, te 

član DVD-a Vodice. Na natjecanju je sudjelovalo više od 

50 biciklista, a posebno veseli činjenica da su trku vozili 

i njemački vatrogasci iz pokrajine Baden-Württemberg, 

inače dugogodišnji prijatelji vodičkih vatrogasaca. 

Na stazi dugoj 40 km slavio je Marko Fržop, član BBK 

«Orlov krug», drugoplasirani je bio Luka Šopić iz BK 

„Zadar“ te trećeplasirani Mario Radošević iz „Orlovog 

kruga“. Na kraćoj stazi slavio je Milan Vrban, član DVD-a 

Sv. Juraj. Drugi je ciljem prošao Lovre Mihić iz „Orlovog 

kruga“, dok je treći bio Toni Celent iz BK Zadar. 

Nakon završetka utrke predstavnici „Orlovog kruga“ položili 

su vijenac na spomenik ispred vodičkog DVD-a. 

Tekst: Ante Sladoljev 

Foto: Luka Janjac 

Varaždinska 

DVD REMETINEC 

U organizaciji DVD-a Medulin početkom 

studenog održano je sad već 

tradicionalno vatrogasno natjecanje 

s terenskim vozilima. Na navedenom 

natjecanju, koje je osmišljeno 

od strane organizatora, sve ekipe 

koje su nastupile trebale su riješiti 

nekoliko zadanih intervencijskih 

zadataka a koji su bili postavljeni na 

različitim lokacija na širem području 

Općine Medulin, odnosno Područne 

vatrogasne zajednice grada Pule. Da 

bi riješile zadane zadatke sve ekipe su uz pomoć naputaka 

i zemljovida trebale pronaći pravi put, doći na mjesto 

zadatka, riješiti ga i krenuti prema sljedećem zadatku. 

Na natjecanju je nastupilo 15 ekipa, od 

čega četiri ekipe iz VZG Novog Marofa 

i to, DVD Novi Marof, DVD BOR Novi 

Marof, DVD Strmec i DVD Remetinec. 

Nakon što su sve ekipe izvršile sve zadatke, 

i izvršen obračun rezultata, kao najbolja 

ekipa sa najboljim vremenom i namanje 

negativnih bodova, po drugi puta za 

redom bila je ekipa DVD-a Remetinec iz 

VZG Novi Marof. 

Za ekipu DVD-a Remetinec nastupili su: 

Antonio Kopjar, Matija Kopjar, Kristijan Tuk i Miroslav 

Koščak.. 

Tekst i foto: Nedjeljko Vukalović 

PRIMOPREDAJA VATROGASNOG KOMBI 

Početkom listopada izvršena je svečana primopredaja 

još jednog vatrogasnog kombi vozila unutar Vatrogasne 

zajednice grada Novog Marofa i to za potrebe 

Dobrovoljnog vatrogasnog društva Remetinec. 



87


Svečanoj primopredaji vozila nazočili 

su gradonačelnik Grada Novog 

Marofa gosp. mr.sc. Darko Hrenić, 

njegov zamjenik gosp. Marijan 

Kopjar, Predsjednik Gradskog Vijeća 

Novog Marofa gosp. Zdravko 

Maltar, predsjednik Vijeća mjesnog 

odbora Remetinec Slavko Vuradin, 

predsjednik VZG Novi Marof Nedeljko 

Vukalović, zapovjednik VZG 

Novi Marof Zdenko Lacković, svečenici 

msgr Lovro Cindori, rektor 

svetišta Majke Božje Bistričke u 

miru i remetinečki župnik vlč Josip 

Pavlek, većina članova Predsjedništva 

i Zapovjedništva u VZG Novi 

Marof, svi članovi i članice DVD-a 

Remetinec, te ostali gosti i uzvanici. 

DVD Remetinec jedno je od najaktivnijih 

društava na području grada 

Novog Marofa, i djelujući unutar 

VZG Novi Marof, na jednoj od sjednica 

Predsjedništva VZG, početkom 

ove godine, odlučeno je da će se, ukoliko 

će to financijska situacija dozvoljavati, 

krenuti u nabavu adekvatnog 

kombi vozila za navedeno društvo, 

budući su remetinečki vatrogasci do 

tada raspolagali kombi vozilom VW 

Transporter iz 1984 god. koji više 

nije zadovoljavao njihove potrebe. 

Sredinom svibnja zatvorila se financijska 

konstrukcija, prišlo se nabavi 

vozila, te je kupljeno kombi vozilo 

Opel Vivaro, 2006. god., u prilično 

dobrom stanju.Nakon toga slijedilo 

je sređivanje i opremanje navedenog 

vozila. 

Na svečanoj primopredaji kombi 

vozila remetinečkim vatrogascima 

okupljenima su se obratili gradonačelnik 

grada Novog Marofa Darko 

Hrenić, predsjednik Vijeća mjesnog 

odbora Remetinec Slavko Vuradin 

i predsjednik VZG Novi Marof Nedeljko 

Vukalović, koji je ujedno i 

predao ključeve vozila predsjedniku 

DVD-a Remetinec Mateju Koščaku. 

Potrebno je ovdje navesti i podatak, 

da se usporedo s nabavom navedenog 

vozila, također kupilo još jedno 

slično vozilo, i to za potrebe DVD-a 

Završje, koje također djeluje u sklopu 

VZG Novi Marof, a čija se primopredaja 

također priprema tijekom 

mjeseca listopada. 

N.V. 

6. TERENSKA INTERVENCIJSKA VJEŽBA-NATJECANJE 

Sredinom listopada DVD Novi 

Marof organizirao je po šesti 

puta terensku intervencijsku 

vježbu-natjecanje pod nazivom 

“MAROF 2010”, a pod pokroviteljstvom 

Vatrogasne zajednice 

grada Novog Marofa. Natjecanje 

je otvorio predsjednik VZG Novog 

Marofa Nedeljko Vukalović, 

a svojom prisutnošću otvaranje 

su uveličali gradonačelnik Novog 

Marofa mr.sc.Darko Hrenić, zamjenik 

gradonačelnika Marijan 

Kopjar, zamjenik zapovjednika 

VZ Varaždisnke županije ujedno 

i tajnik VZŽ Stjepan Kovaček te 

ostali gosti i uzvanici. Kao i godinu 

dana ranije prema zamisli organizatora 

sve ekipe koje su nastupile na 

natjecanju, trebale su riješiti nekoliko 

zadanih intervencijskih zadataka, 

a koji su bili osmišljeni i postavljeni 

na različitim lokacija na širem 

području Grada Novog Marofa tako 

da su natjecateljske ekipe uz pomoć 

orijentacijskih zemljovida najprije 

trebale pronaći pravi put, doći na 

mjesto zadatka, riješiti ga i krenuti 

prema sljedećem zadatku. 

Kao i svake godine do sad zadaci su 

bili postavljeni na različitim mjestima 

nego ranijih godina, a natjecatelji 

su trebali riješiti: gašenje požara 

lako zapaljive tekućine uz pomoć 

“MAROF 2010” 

ručne brentače i zračne pjene, izvršiti 

dobavu određene količine vode 

iz osiguranog izvora vode, spasiti 

unesrećenog iz vozila kod prometne 

nesreće, pronaći unesrećenu osobu 

u šumi te ju prenijeti uz veliku strminu 

na sigurno mjesto, trebali su 

izvršiti unutarnju navalu te pronaći 

određenu vatrogasnu opremu i na 

kraju savladati određene vatrogasne 

prepreke i izvršiti određene zadatke 

na poligonu uz sam Vatrogasni centaru 

Novom Marofu. 

Na natjecanje se prijavilo ukupno 

27 ekipa, a nastupilo je 26 ekipa sa 

po 5 članova što je do sada najveći 

broj ekipa na ovoj vrsti natjecanja. 

Potrebno je napomenuti da polako 

ovo natjecanje poprima i međunarodnu 

značajku, budući su među 

navedenim ekipa bile i dvije ekipe 

iz Slovenije i to PGD Rudnik Trbovlje 

i PGD Dragatuš, te jedna ekipa 

iz Češke HDS Holešov, sa kojima 

DVD Novi Marof surađuje unatrag 

nekoliko godina. 

Isplanirana staza sa zadacima bila 

je dužine oko 20 km, pa je jednoj 

ekipi da bi je prošla i riješila sve 

zadatke, trebalo nešto više od sat 

vremena, samo riješavanje zadataka 

trajalo je između 12-ak i 20- 

ak minuta. Natjecanje je počelo u 

09:00 sati prije podne, a završilo 

oko 16:00 sati, nakon čega se pristupilo 

proglašenju rezultata. 

Sve ekipe za sudjelovanje na 6. terenskoj 

intervencijskoj vježbi-natjecanju 

“MAROF 2010”, dobile su 

malu statuu Vatrogasca, a osvajači 

prva tri mjesta dobili su i odgovarajuće 

dodatne nagrade u vidu vatrogasnih 

aparata. 

Prvo mjesto po treći puta za redom 

osvojila je ekipa DVD-a Remetinec, 

drugo mjesto DVD-a Paukovec 

i treće mjesto je osvojila ekipa 

DVD-a Završje. Kako je navedeno, 

po treći puta za redom prvo mjesto 

osvojila je ekipa DVD-a Remetinec 

te su time osvojili i prijelaznu nagradu 

koju svake godine osvaja najbolje 

plasirana ekipa, veliku statuu 

Sv.Florijana. 

N.V. 

88 



Virovitičko - podravska 

Odbor za odlikovanje u Virovitici 

SJEDNICA ODBORA ZA ODLIKOVANJE HVZ-a 

Pod predsjedanjem Đure Petrića, 

predsjednika Odbora za odlikovanje 

Hrvatske vatrogasne 

sjednice i predsjednika Vatrogasne 

zajednice Bjelovarskobilogorske 

županije, održana 

je redovna sjednica Odbora u 

sjedištu Vatrogasne zajednice 

Virovitičko-podravske županije 

u Virovitici. 

Domaćin Milan Majetić, predsjednik VZ Virovitičko-podavske 

županije i član Odbora za odlikovanje pri HVZ-u 

pozdravio je goste: Zdravka Dijakovića dožupana VPŽ, 

Željka Popovića, načelnika HVZ, Đuru Petrića, predsjednika 

Odbora za odlikovanje HVZ i predsjednika VZ Bjelovasko—bilogorske 

županije, Ivicu Mrkovića, tajnika 

Ličko-Senjske županije, Zvonka Buškupa, predsjednika 

VZ Varaždinske županije i ostale prisutne. Dobrodošlicu 

u VPŽ i uspješan rad zaželio je Zdravko Dijaković, dožupan. 

Po završetku sjednice Odbora predsjednik Đuro 

Petrić je rekao: - Tokom cijele godine od Vatrogasnih zajednica 

unutar Republike Hrvatske naš Odbor prima prijedloge 

za odobrenje dodjela odlikovanja i priznanja na 

nivou HVZ. U radu strogo poštujemo sve odredbe Pravilnika 

o dodjelama odlikovanja i priznanja HVZ poštujući 

Željko Popović, Đuro Petrić, Anita Soldo 

izvorne podatke iz dokumentacije 

HVZ-a i matičnih knjiga 

dotičnih društava. 

U našoj nadležnosti je odobrenje 

spomenica za 50, 60, 70 

godina rada u vatrogastvu, dodjele 

zlatne, srebrene i brončane 

plakete za najbolji pothvat, 

posebne povelje i plakete s likom 

Mirka Kolarića, posebne povelje i plakete s likom 

Đure Deželića, plakete vatrogasnim udrugama prilikom 

obilježavanja visokih obljetnica i ostalog u okviru Pravilnika. 

U principu se sastajemo četiri puta godišnje, ali zbog zaboravnih 

dogode se i telefonske izvanredne sjednice da 

i u tim slučajevima zaslužni ne budu zakinuti. Kod nas 

vatrogasaca korektnost i poštivanja zadanih pravila uobičajeno 

je u svim elementima tako i u našem radu, rekao je 

Đuro Petrić predsjednik Odbora za odlikovanje HVZ-a. 

U povratku, većina sudionika sjednice, posjetila 

je DVD Turnašicu, razgledali njihov Vatrogasni dom, 

opremu, tehniku i teren namijenjen za uređenje prostora 

za vatrogasna natjecanja. 

DVD VIROVITICA 

135. GODINA HUMANITARNOG 

RADA 

Tekst i foto: Barica Mihoković 

U rujnu je obilna kiša mijenjala protokol 

obilježavanja 135. godišnjice 

osnutka i humanitarnog rada DVD 

Virovitica. Silom prilika, domaćini 

su primali visoke vatrogasne rukovodioce 

i sve uzvanike u zatvorenom 

prostoru Vatrogasnog doma. 

Bio je to skup od preko dvjesto vatrogasaca, 

a među njima su bila zapažena 

i četvorica vatrogasnih veterana: 

Božidar Malnar, Đuro Štiks, 

Milan Lulić i Nikola Šarić. Dobro 

raspoloženi rekli su za Vatrogasni 

vjesnik: - Ja sam 58 godina vatrogasac. 

Najprije sam radio na željeznici. 

U vatrogastvu sam obavljao 

sve funkcije, među inima bio sam i 

predsjednik bivšeg vatrogasnog saveza 

općine Virovitica. Posljednjih 

20 godina sam u mirovini- rekao je 

Božida Malnar. 

- Trideset tri godine bio sam dobrovoljac 

i 8 godina profesionalni 

vatrogasac. Sada mi je 77. godina. 

Dok sam bio mlad i neoženjen vatrogastvo 

mi je bilo drugi dom. Nikad 

ga ne bih mijenjao ni za jedno zanimanje. 

Cijeli svoj radni vijek spašavao 

ljude, a to volim. Za to sam kao 

profesionalac bio i plaćen. – rekao je 

Milan Lulić. -Ja imam 73. godine, a 

član sam DVD Virovitica 38 godina 

- nadovezao se gospodin Nikola Šarić. 

Kako kiša nije prestajala izostao 

je mimohod svečanog ešalona po 

gradu. Svi uzvanici sa domaćinima 

automobilima su se dovezli u Gradsko 

kazalište Virovitica, na središnji 



89


dio proslave. Uspješno organiziranu 

svečanu sjednicu obilježavanja 135. 

godišnjice osnutka i djelovanja otvorio 

je Žarko Mlinarić, predsjednik 

DVD-a Virovitica. Pozdravio je: mr. 

Željka Popovića, načelnika Hrvatske 

vatrogasne zajednice, mr. Teodora 

Frickog, počasnog predsjednika 

HVZ-a, Ivicu Kirina, gradonačelnika 

i pokrovitelja svečanosti, Zvonka 

Očića, direktora tvrtke VAMAT 

Zagreb, supokrovitelja, Josipa Joba, 

pročelnika Područnog ureda zaštite i 

spašavanja, Zdenka Čapu, načelnika 

Županijskog centra 112, Antuna Mihokovića, 

pročelnika za društvene 

djelatnosti grada Virovitice, te ostale 

visoke dužnosnike i vatrogasce. 

Izvještaj o 135-godišnjem radu slavljenika 

DVD-a Virovitica, popraćen 

video zapisom podnijela je Anita 

Blažičević, tajnica društva. Slavljenički 

DVD Virovitica osnovano 

je 27. rujna 1875. godine, nakon 

velikog požara koji se dogodio 20. 

travnja 1871. Vatra je u sedam virovitičkih 

ulica spalila 856 zgrada. Bez 

krova nad glavom ostalo je 450 obitelji. 

O toj katastrofi ispjevao je pjesmu 

"Za Virovitičane" 1871. godine 

veliki August Šenoa, koja je bila recitirana 

u HNK Zagreb i prikupljana 

pomoć za pogorelce. 

Virovitici je trebalo 30 godina da se 

oporavi od te katastrofe. To je bio i 

razlog osnivanja Dobrovoljnog vatrogasnog 

društva 1875. pa je ono 

danas među najstarijima u Hrvatskoj. 

Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice 

i pokrovitelj slavljenika, pozdravio 

je prisutne i nastavo: - Upravo viđeni 

slajdovi evocirali su uspomene, vjerno 

pokazujući što je Virovitica nekad 

bila, što je sada i što će biti. Očekujem 

da Virovitica bude regionalno, 

trgovačko i znanstveno središte ovog 

dijela Hrvatske. Godine 2004. bili 

smo na proslavi visoke godišnjice 

vatrogastva kod naših dugogodišnjih 

prijatelja u Traunreutu u Njemačkoj. 

Tamo smo kao djeca gledali, što 

oni sve imaju, s čime raspolažu. Još 

istu godinu donijeli smo vrlo hrabru 

odluku. Prodali smo svoj stari vatrogasni 

dom i preselili u novi, veći 

i kvalitetniji prostor. Istovremeno 

kupnjama i donacijama dobili smo 

silnu opremu. Zadnje dvije do pet 

godina podigli smo tehniku - vozni 

park na evropski standard. Grad Traunreut, 

kad RH uđe u Europsku uniju, 

i grad Virovitica zajednički ćemo 

biti partneri, ne samo u vatrogastvu i 

sportu nego i u ekonomiji. Kroničari 

za Viroviticu kažu da je sto godine 

uspavana ljepotica. Ali Virovitica se 

budi i kvalitetno se razvija, funkcioniranjem 

svih kotačića. Jedno od najvažniji 

karika u razvoju je suradnja 

grada, današnjeg slavljenika DVD-a 

i Javne vatrogasne postrojbe. Oni su 

svakog momenta spremni u obrani, 

ne samo od vatre, poplava, nego i 

drugih elementarnih nepogoda. 

Obzirom na skoru gradnju brze ceste, 

koja će prolaziti našim područjem, 

to će pojačati potrebu za brzim 

intervencijama kod nezgoda i mogućih 

akcidenata. Moramo osigurati 

dovoljnu količinu najsuvremenijih 

tehničkih vozila i opremu da bi zadovoljili 

tim potrebama, kako bi štete 

u gospodarstvu i ljudstvu bile što 

manje. Među nama su naši prijatelji 

vatrogasci iz Kaštel Sućurca. Kilometarske 

udaljenosti srećom više 

ne čini prepreke. Hvala svima vama 

koji ste došli da zajedno s vama proslavimo 

visoku godišnjicu DVD, ali 

i našeg grada i svih onih, koji su to 

stvorili - zaključio je Ivica Kirin gradonačelnik 

i pokrovitelj svečanosti. 

Zvonko Očić direktor firme Vamat 

Zagreb, supokrovitelj slavljenika 

istakao je uspješnu dugogodišnju 

suradnju, zaželio uspješan rad. I uručio 

Žarku Mlinariću, predsjedniku 

slavljenika Zlatnu plaketu. Izredali 

su se gosti i uzvanici izručili čestitke 

i darove. Željko Popović načelnik 

HVZ čestitao je 135. godinu slavljenicima 

u svoje ime i u ime nazočnog 

mr. Teodora Frickog počasnog 

predsjednika HVZ-a. Akcent je dao 

na velikom unapređenju virovitičkog 

vatrogastva u posljednjih deset 

godina, kako u objektu, tehnici, 

opremi, tako i ljudstvu, jer najvažnije 

je stručno osposobljavanje ljudi i 

tehnika. - Uslijedio je znatan pomak 

u RH u vatrogastvu i sufinanciranje 

iz sredstva Države, županija i 

općina. U vremenu smo kada trebamo 

pomoći ruralnim ustrojima, 

ali i podići kompletan ustroj na viši 

nivo. Oformili smo vatrogasnu školu 

za osposobljavanje profesionalnih 

vatrogasaca. Nastava počinje u 

Rijeci. Po završetku nastavu ćemo 

locirati redom prema zainteresiranosti 

i potrebama.U IPA programu 

izgrađeno je vatrogasno vježbalište 

u Stubičkoj Slatini. Sredstvima 

predpristupnih fondova adaptiramo 

zgradu Vatrogasnog muzeja u Varaždinu, 

koji će biti uređen u Vatrogasni 

muzej Hrvatske. Borimo se za 

jedinstveno statusno rješenje HVZ, 

da ona zastupa cjelokupno vatrogastvo, 

s ciljem cjelovitijeg jačanja Hrvatskog 

vatrogastva. Vatrogasci su 

najorganiziraniji u zaštiti i spašavanju 

u društvu, ljudstvom i tehnikom, 

kojom raspolažu. Dajemo obol u 

rješavanju požara, poplava i svih civilizacijskih 

nepogoda. Pohvaljujem 

dobru suradnju DVD i JVP Virovitica. 

Prevažna je ulogu vatrogastva u 

društvu – rekao je Željko Popović i 

uručio Žarku Mlinariću, predsjedniku 

DVD-a Virovitica Povelju HVZ-a 

za visoku obljetnicu. Željko Palković 

zamjenik predsjednika VPŽ uručio 

je Žarku Mlinariću, predsjedniku 

slavljenika, zlatnu Plaketu VZ VPŽ. 

Gospodin Ingo Klepke, komandant 

vatrogasaca grada Traunreuta čestitao 

je i pohvalio rad DVD-a Virovitica, 

jer se razvijaju analogno 

njihovom Centru i izrazio uvjerenje 

da će se u tom poslu i dalje držati 

zajedno. Dobru suradnju istakao je 

i Josip Job, predstavnik DSZS, pročelnik 

područne službe Virovitica u 

ime ravnatelja Damira Truta. 

B.M. 

90 



Vukovarsko - srijemska 

VUKOVAR JE ŽIVIO DOK JE BILO REDOVITE OPSKRBE VODOM 

Vukovarski vatrogasci u Domovinskom ratu 

I 19 godina nakon rata, sjećanja na rat su još uvijek živa 

Studeni je već 19 godina najtužniji 

mjesec za Vukovar i njegove stanovnike 

jer je upravo ovaj gradić na 

krajnjem istoku Hrvatske pretrpio i 

najveću žrtvu u stvaranju samostalne 

nam države koju danas mnogi doživljavaju 

zdravo za gotovo. Kao da je 

tu bila oduvijek, a nije. 

Za hrvatsku su samostalnost izginuli 

brojni naši sunarodnjaci iz redova 

HV-a, ali i brojni civili. 

Nemjerljiv je tako doprinos 

vatrogasaca prilikom ratnih 

djelovanja u vukovarskom 

okruženju koji su puna tri 

mjeseca opskrbljivali Opću 

bolnicu Vukovar pitkom 

vodom. JVP Vukovar u trenutku 

početka Domovinskog 

rata brojila je 43 zaposlenika 

- profesionalnih 

vatrogasaca i administrativni 

dio. –Sve do kraja rujna, 

unatoč ratnim djelovanjima 

kojima smo bili svjedoci, mi 

smo obavljali svoje redovite 

zadaće kao da je sve najnormalnije 

iako smo bili usred rata. Zapovjedništvo 

vatrogasne postrojbe dislocirano 

je početkom listopada i od tada 

se više nismo vraćali na svoju staru 

adresu - prisjeća se Đuro Ivanković, 

posljednji ratni zapovjednik JVP-a 

Vukovar. Vukovarski su vatrogasci 

u središte grada otišli s dva navalna 

vozila i jednom vatrogasnom cisternom 

zapremine 8.000 l vode i tada 

je počela borba za vodu. Srpski agresor 

je naravno znao važnost redovite 

opskrbe vodom svih dijelova grada, 

ali sve do pred sam kraj opsade, nisu 

uspjeli omesti vatrogasce u njihovom 

poslu. 

Vatrogasci u ratu 

-Dobio sam zapovijed da se sa 12 

ljudi smjestim u Kapetaniju, znači u 

samom središtu grada, a kod bolnice 

o čijoj smo opskrbi morali nadalje 

brinuti što smo i činili. Mi smo bili 

interventni vod, a ostali su se vatrogasci 

zadržali u vatrogasnom domu 

gdje su se zajedno s pripadnicima 

ZNG-a organizirali i uključili u obranu 

grada-pojašnjava Ivanković kojemu 

su izravno zapovijedali Branimir 

Borković-Mladi Jastreb, zapovjednik 

obrane grada i Marin Vidić Bili, 

Vladin povjerenik za Vukovar. 

Razrušeni vatrogasni dom 

Pod izravnim vojnim zapovjedništvom 

bili su i borovski vatrogasci 

koji su u prijeratno ratno vrijeme bili 

izvrsno organizirani u okviru Tvornice 

obuće Borovo, a čija su se dva 

člana Lošenc i Antun Matković i 

priključila interventnom vukovarskom 

vodu vatrogasaca. –Stanje je 

bilo izuzetno teško, ali mi smo funkcionirali 

kao da je fijukanje granata 

oko naših glava nešto normalno. Nije 

bilo normalno, ali je bilo svakodnevno 

i mi to nismo mogli promijeniti. 

Prvi dan kada mi se Đuro Ragač 

javio na dužnost ja sam ga poslao u 

bolnicu da vidi gdje se nalazi cisterna 

za istakanje vode koja je u skloništu 

u bolnici, čovjek je poginuo. Nije 

trajalo ni deset minuta kako je preuzeo 

dužnost i poginuo je. Granata 

je jednostavno pala ispred cisterne i 

ubila ga. Njegov kolega vatrogasac 

je sa strane prikapčao cisternu i ostao 

je živ-prisjeća se najtežih trenutaka 

Ivanković. Vraćajući se sa zadatka 

poginuo je vatrogasac Siniša Malecki. 

Iako mu je bolnica vrlo blizu 

i kolege su ga odmah nakon ranjavanja 

prenijeli liječnicima, rane su bile 

preteške i Malecki je preminuo. 

Danas zaboravljeni 

Ono što vukovarskim vatrogascima 

nitko nikada nije javno priznao i što 

ih pomalo smeta, jeste činjenica 

da je do 7.studenoga 1991. 

godine Opća bolnica Vukovar 

imala redovitu opskrbu vodom. 

–Svi oni koji kažu da 

je vukovarska bolnica imala 

vodu do kraja opsade i opskrbljivala 

grad vodom, to su najobičnije 

gluposti - kategoričan 

je Ivanković koji je svaka dva 

dana podnosio izvješće zapovjedniku 

Borkoviću zbog čega 

je i siguran da mnogi znaju kakva 

je bila uloga vatrogasaca 

za vrijeme opsade. 

Vukovarski su vatrogasci vodom opskrbljivali 

sve dijelove grada gdje su 

mogli stići. Cisterne su punili kasno 

navečer, a vodu zatim do skloništa 

razvozili rano ujutro. Samo je bolnica 

svakoga dana dobivala vodu i to 

najmanje 8.000 litara. Kada je agresor 

otkrio raspored rada vatrogasaca, 

on se morao mijenjati i tako je trajalo 

do 7.studenoga 1991. godine. 

-Sedmog studenoga kolega Andrija 

Ivanović i ja smo otišli prema 

Borovu s vatrogasnim aparatima i 

nismo se više mogli vratiti u grad. 

Vozili smo se osobnim automobilom 

koji su neprijatelji doslovno izbušili 

PAM-om, a mi smo, ne znam ni sam 

kako, ostali netaknuti. Ali više se nismo 

mogli vratiti u Vukovar-ističe 

Ivanković koji je u Borovo Comercu 

i zarobljen. 



91


Suludo je bilo očekivati u tim ratnim 

uvjetima da vatrogasci gase požare 

koji su bili u svim dijelovima grada, 

ali bilo je i takvih slučajeva, kaže 

Ivanković prisjećajući se kako su 

vatrogasci izašli na požarište, neprijatelj 

kada ih je vidio zapucao po njima, 

vatrogasci pobjegli u sklonište, 

a kuća opet izgorila kao da nisu ni 

izlazili na teren. 

Pakao logora 

Vatrogasci koje su okupatori zatekli 

u Vukovaru, završili su u logorima 

pa tako i Ivanković koji je prvi put 

evidentiran od Crvenog križa tek u 

logoru u Nišu. –Neki su vatrogasci 

preživjeli, neki nisu. Nismo svi završili 

u istim logorima, ali najgore je 

bilo u Begejcima. Tamo su mi slomili 

pet rebara, tukli su nas bjesomučno 

dan i noć. Te dane preživjeti, to ej 

bilo jako teško - prisjeća se Ivanković 

koji je nakon Begejaca prebačen 

u Niš pa u Sremsku Mitrovicu 

otkuda je i razmijenjen. U zarobljeništvu 

je završio velik 

dio vukovarskih vatrogasaca 

i svi koji su danas živi imaju 

narušeno zdravlje. Među 

vatrogascima je bilo i pripadnika 

srpske nacionalnosti jer 

kako kaže njihov zapovjednik, 

podjele su se dogodile na 

samom početku tako da su oni 

koji su ostali davali sebe jednako 

kao i drugi vatrogasci. 

–Na kraju su naše kolege srpske 

nacionalnosti prošli jednako 

teško kao i Hrvati, puno 

ih je završilo u logorima gdje 

je tretman bio jednako težak 

za sve-navodi Ivanković. 

Vatrogasci polažu vijenac 

Bitka za Vukovar 

Bitka za Vukovar započela je 25. kolovoza 

kada su bivše JNA i srpske 

paravojne postrojbe krenule u opći 

tenkovsko-pješački napad na Vukovar. 

Za vrijeme opsade grada, prema 

podacima vukovarske bolnice ubijeno 

je ili poginulo 1624 branitelja i 

civila od kojih 905 do sloma grada, 

a ranjeno je 1219 branitelja i civila. 

Prema riječima Đure Ivankovića, 

posljednjeg ratnog zapovjednika 

JVP Vukovar, tijekom 

Domovinskog rata poginulo je 

pet profesionalnih vatrogasaca: 

Đuro Ragač i Siniša Malecki su 

poginuli na zadatku, Ivica Krezo 

i Branko Jovanović su bili ranjeni 

te su odvedeni iz bolnice i 

Mirko Papac koji se još uvijek 

nalazi na popisu nestalih. Život 

su u obrani Domovine izgubi- 

Đuro Ivanković 

li i Nikola Papac, Stjepan terzić, Ivan Skoko, Augustin 

Grublješić i Ante Kovčalija – pripadnici Dobrovoljnog 

vatrogasnog društva te osam članova Puhačke glazbe 

koja je tada pripadala ustrojstvu DVD-a. Počast svojim 

kolegama stradalim u Domovinskom ratu svake godine 

tijekom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.godine 

odaju vatrogasci iz cijele Hrvatske. 

Tekst i foto: Amalija Lovrić 

SOTINSKI VATROGASCI U POTRAZI 

ZA MLADIM SNAGAMA 

Opkoljeni Vukovar branilo je oko 

1800 pripadnika Zbora narodne garde 

i policije te dragovoljaca HOS-a 

ustrojenih u 204. brigadu hrvatske 

vojske. Obrana grada slomljena je 

18. studenoga 1991. godine. 

U srpske koncentracijske logore 

odvedeno je oko 7000 zarobljenih 

hrvatskih branitelja i civila, a iz grada 

je prognano oko 22.000 Hrvata i 

ostalih nesrba. Na popisu zatočenih i 

nestalih osoba iz Domovinskog rata 

još je 350 osoba s vukovarskog područja. 

Dan sjećanja 

obilježen dostojanstvom 

To je najkraće rečeno, osjećaj koji 

prožima svakog sudionika kolone 

duge 10-ak kilometara u kojoj je ove 

godine bilo više od 17.000 osoba s 

područja cijele Hrvatske pa i izvan 

njenih granica. Danas, 19 godina nakon 

Bitke za Vukovar, cijela 

se Hrvatska slijeva u Vukovar 

želeći sudjelovanjem 

u Koloni sjećanja barem 

simbolično odati počast žrtvama 

bezumnog rata. Brojna 

izaslanstva na državnoj, 

županijskoj pa i na lokalnoj 

razini polažu vijence i pale 

svijeće ujedinjavajući molitve 

za poginule i nestale, 

jedino vatrogasaca nema 

među njima. 

Vatrogasci od početka sustavnog 

organiziranog obilježavanja 

Dana sjećanja 

na žrtvu Vukovara još nisu 

zaslužili biti dio protokola 

iako im nije jasno čime su 

zaslužili takav odnos gradskih 

vlasti. 

Dobrovoljno vatrogasno društvo Sotin bogatije je za 

12 novih vatrogasaca. Naime, u organizaciji Vatrogasne 

zajednice grada Vukovara početkom listopada 

je provedena obuka za 12 članova DVD-a Sotin 

te obuka za osam vatrogasaca prve klase iz istog 

DVD-a. Teoretski dio je odrađen u Sotinu dok su 

praktični dio obuke i ispiti realizirani u prostorijama 

JVP-a Vukovar. Svi su uspješno položili te danas 

92 



-Onih starijih članova starosti 60-ak godina imamo također 

20-ak i oni nam svojim savjetima i podrškom pomažu 

u očuvanju tradicije vatrogastva, ali brine nas pomladak 

kojeg nemamo-rekao nam Dinko Vukojević, predsjednik 

DVD-a Sotin. Po njegovim riječima sotinski se DVD susreće 

s uobičajenim problemom: kako djecu otrgnuti od 

TV i računalnih ekrana i zainteresirati za vatrogastvo. – 

To će nam sada biti najvažnija aktivnost usprkos brojnim 

problemima koji su konstantni i za 

koje smo svjesni da ćemo ih teško riješiti, 

ipak ćemo najprije pokušati pridobiti 

djecu u vlastite redove-naglašava 

Vukojević. 

Krov prokišnjava, cisterna 

na ulici 

A problema je u DVD-u Sotin kao 

i svugdje u vrijeme recesije, previše. Ovaj DVD nema 

vlastiti prostor niti vozila koja bi u slučaju potrebe, bila 

dovoljno funkcionalna. Naime, posjeduju traktorsku cisternu 

zapremnine pet kubika i ona je smještena doslovno 

na ulici kako bi u svakom trenutku bila spremna za intervenciju. 

–Ne možemo cisternu spremiti pod nikakvu nadstrešnicu 

jer tada bi predugo trajalo dok se ona priključi 

na traktor, a nemamo neki prikladan prostor kako bismo 

to riješili pa smo prisiljeni držati ju na ulici. Problem je 

i nabaviti traktor koji je naravno privatno vlasništvo, ali 

tako je kako je-pojašnjava Vukojević. Uz traktorsku 

cisternu DVD Sotin posjeduje i vozilo staro 37 godina 

koje je u funkciji u tolikoj mjeri da služi samo za prijevoz 

vatrogasaca i ima osnovnu opremu. –Dobra je stvar 

što u Sotinu postoji hidrantska mreža pa objekti koji su 

uz glavnu cestu, kod njih možemo brže intervenirati, dok 

u sporednim ulicama već malo kasnimo-navodi Vukojević. 

Sreća je u cijeloj priči što je Sotin prigradsko naselje 

Vukovara pa JVP Vukovar može brzo intervenirati u njihovu 

pravcu. DVD Sotin je od grada Vukovara dobio na 

korištenje bivšu zgradu policijske postaje, a kako je riječ 

o derutnoj građevini, vatrogasci svaku priliku koriste za 

njeno uređenje, naravno donacijama i minimalnim financijskim 

sredstvima te vlastitim snagama. 

Traže zaštitna odijela 

Inače, DVD Sotin posljednjih godina bilježi dvije intervencije 

godišnje. -Redovito održavamo vježbe kako 

bismo se održali spremnima 

u slučaju potrebe za intervencijom-napominje 

Vukojević. 

Uz već naveden probleme 

nedostatka vozila i prostora, 

sotinski vatrogasci vape i za 

opremom, posebice za vatrogasnim 

odijelima. –Imamo 

osnovnu opremu cijevi, 

pumpe, kacige, a nedostaju nam ono najvažnije, odnosno 

zaštitna odijela. Kako su ona vrlo skupa, cijena samo jednog 

je više od 5.000,00 , mi si to ne možemo priuštiti. To 

je vrlo nezgodno prilikom požara jer znamo da se ne smijemo 

približiti budući da nismo zaštićeni-kaže Vukojević. 

Kako u Slavoniji nema vatrogasnih postrojbi koje bi 

ima mogle donirati potrebnu zaštitnu odjeću, pokušat će 

svoj problem riješiti u suradnji s „bogatijim“ vatrogasnim 

društvima, odnosno onima koji bi im tu mogli pružiti potrebnu 

pomoć u obliku donacije. 

Razvoj značajnije suradnje je također onemogućen nedostatkom 

financijskih sredstava za posjete vatrogasnim 

društvima u drugim krajevima Hrvatske, a što bi Sotinjani 

itekako željeli. Nezainteresiranost mladih za aktivnosti 

vatrogasaca je problem koji u Sotinu neće tako lako 

riješiti, svjestan je i njihov predsjednik koji najavljuje 

upornu borbu za privlačenje mladih i djece u redove dobrovoljnog 

vatrogasnog društva. 

A.L. 

130 godina vinkovačkog vatrogastva 

Pod visokim pokroviteljstvom grada Vinkovaca svečano je 

obilježena 130. obljetnica djelovanja vinkovačkih vatrogasaca. 

Svečanost je započela u prijepodnevnim satima, okupljanjem u 

potpuno obnovljenom vatrogasnom domu Vinkovci. 

Održano je misno slavlje u crkvi Sv. 

Euzebija i Poliona koje je predvodio 

župnik i dekan Vinkovačkog dekanata 

mons. Tadija Pranjić. 

Na početku misnog slavlja mons. 

Pranjić rekao je : „Postoje službe 

koje su zaslužile posebno poštovanje 

u jednom narodu u svim događajima 

kroz koja smo i mi ovdje 

prošli, a to su upravo naši vatrogasci 

koji su u svakom trenutku bili spremni poći i uvijek 

su pošli pomoći svima nama kada bi nas, ne daj Bože, 

zadesile kakve životne tragedije”. 

Poslije u hotelu Admiral održana je svečana 

sjednica na kojoj su prisustvovali zapovjednik 

Javne vatrogasne postrojbe Vinkovci 

Antun Jelić, predsjednik Vatrogasne zajednice 

Vukovarsko-srijemske županije Zdenko 

Jukić, predsjednik Hrvatske vatrogasne 

zajednice Ante Sanader, načelnik HVZ-a 

Željko Popović, počasni predsjednik HVZa 

g. Teodor Fricki, gradonačelnik Vinkova- 

Misa u crkvi sv. Euzebija i 

Poliona 

ca dr. Mladen Karlić, župan Vukovarskosrijemske 

županije Božo Galić, izaslanik 

Državne uprave za zaštitu i spašavanje Darko Lovrić, 

predstavnici vatrogasnih zajednica županija Osječkobaranjske, 

Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, 



93


Bjelovarsko-bilogorske, zapovjednici 

javnih vatrogasnih postrojbi iz 

Slavonskog Broda, Osijeka, Belog 

Manastira, Đurđevca, Iloka i Vukovara, 

predstavnici dobrovoljnih 

vatrogasnih društava iz 25 općina 

i pet gradova s područja Vukovarsko-srijemske 

županije, predsjednik 

Gradskoga vijeća Senko Bošnjak, 

predstavnici vojske i policije 

te autor monografije „Vinkovački 

vatrogasci 1880.-2010.” mr. Zlatko 

Virc, djelatnici Javne vatrogasne 

postrojbe Vinkovci te mnogobrojni 

gosti.Svečanost je otvorio zapovjednik 

Javne vatrogasne postrojbe 

Vinkovci Antun Jelić istaknuvši 

veliku ulogu vatrogastva u povijesti 

ovog grada i okolnih mjesta. 

Pozdrave prisutnim gostima i uzvanicima 

uputio je i gradonačelnik 

grada Vinkovaca g. Mladen Karlić . 

A. Sanader uručuje A. Jeliću odlikovanje 

Tekst i foto: Krešimir Jelić 

Skupu se obratio župnik i dekan Vinkovački 

g. Tadija Pranjić, župan g. 

Božo Galić, izaslanik Državne uprave 

za zaštitu i spašavanje g. Darko 

Lovrić i predsjednik Hrvatske vatrogasne 

zajednice g. Ante Sanader. 

Nakon prigodnih govora uzvanika, 

predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice 

Ante Sanader uručio je Povelju 

i plaketu s likom Đure Deželića 

za izuzetna postignuća u vatrogastvu 

i zaštiti od požara zapovjedniku Antunu 

Jeliću. Antun Jelić uručio je 

zahvalnice državnim i gradskim 

ustanovama, a zatim vatrogasna 

priznanja zaslužnim vatrogascima 

za sudjelovanje u akcijama gašenja 

požara, spašavanja ljudi i imovine 

za vrijeme Domovinskog rata te za 

doprinos i potporu vatrogastvu. 

Zagrebačka 

SPORAZUM GRADA I VP IVANIĆ-GRAD 

Gradonačelnik Ivanić-Grada Boris Kovačić i zapovjednik 

Vatrogasne Postrojbe Ivanić-Grada Darko Zajčić, 

sklopili su Sporazum o ustupanju i privremenog 

korištenja nekretnina koje su u vlasništvu Grada. Svrha 

Sporazuma je proširenje i razvijanje vatrogasne obuke, 

ispitivanje vatrogasne opreme te organiziranje učinkovitije 

vatrogasne službe na području Grada Ivanić-Grada, 

sukladno Zakonu o vatrogastvu. 

Prema spomenutom Sporazumu Vatrogasna postrojba 

Grada Ivanić-Grada će dodijeljene nekretnine urediti 

kao vježbalište na kojem će se provoditi vatrogasna 

obuka i ispitivanje vatrogasne opreme i preuzet će brigu 

o urednosti i održavanju istih na korist svih građana 

Grada Ivanić-Grada. 

Također, Vatrogasna postrojba Grada i Grad Ivanić- 

Grad potpisali su sporazum o pružanju vatrogasne zaštite 

za objekt Gradske vijećnice, što uključuje 24-satno 

dežurstvo. 

VZG IVANIĆ-GRAD 

ODRŽANA SJEDNIC ZAPOVJEDNIŠTVA 

VZG IVANIĆ-GRAD 

U prostorijama Vatrogasnog centra u Ivanić- 

Gradu održana je sjednica Zapovjedništva 

VZG Ivanić-Grad na kojoj su razmatrana 

Izvješća o aktivnostima vatrogasaca na intervencijama 

obrane od poplave u Dubrovčaku 

Lijevom i Posavskim Bregima. Intervencija 

je ocijenjena kao uspješna jer su 

spašeni okolni stambeni i gospodarski objekti 

uz maksimalni angažman svih vatrogasaca. 

Na Sjednici je donesen Zaključak o hitnoj 

nabavi potrebne opreme za DVD Dubrovčak 

Lijevi kako bi isti mogli kvalitetno obavljati 

ispumpavanja na području djelovanja. 

Osim spomenute problematike poplave, na 

Sjednici je raspravljano o tekućoj problematici 

u radu VZG Ivanić-Grad, te planiranim aktivnostima 

Zajednice u jesenskom razdoblju. 

Društva su dobila zadatak ažurirati podatke o 

prisutnim članovima na intervencijama, kao i 

podatke o izlascima Društava na intervencije. 

Tekst i foto: Tomislav Abramović 

94 



Sveta Nedjelja 

URUČENE ZAHVALNICE 

VATROGASCIMA 

U Gradskoj vijećnici Grada Svete 

Nedelje održala se 7. listopada s početkom 

u 12:30 sati svečana dodjela 

zahvalnica za požrtvovnost, pomoć i 

spašavanje od poplava Strmec, 2010. 

godine. Predstavnici vatrogasne zajednice 

i dobrovoljnih vatrogasnih 

društava Sv. Nedelje kao i vatrogasnih 

zajednica Grada Jastrebarskog, 

općine Pisarovina i DVD-a Stupnik 

pozvani su da kao sudionici obrane 

od poplave u ime grada Sv. Nedelje 

prime prigodne zahvale. 

Predsjednicima i zapovjednicima, 

članovima lokalnih vatrogasnih zajednica 

VZG Sveta Nedelja, DVD-a 

Strmec, DVD-a Sveta Nedelja, DVD 

Kerestinec, DVD Rakitje) te susjednim 

vatrogasnim zajednicama VZG 

Jastrebarsko, VZO Pisarovina, DVD 

Stupnik), zahvalnice je uručio gradonačelnik 

Grada Svete Nedelje, Drago 

Prahin. Gradonačelnik nije zaboravio 

pohvaliti glavnog županijskog 

zapovjednika g.Josipa Novosela te 

centar 112 na koordinaciji i slanju 

dodatnih vatrogasnih snaga te pravodobnim 

obavijestima o kretanju 

vodostaja i mogućim opasnostima. 

Kako stoji na portalu Grada Sveta 

Nedelja te noći, s nedjelje na ponedjeljak 

(19./20. rujna 2010.), vodeni 

val Save, stigavši iz Slovenije, pogodio 

je grad Svetu Nedelju. Problemi 

su započeli već tijekom dana, no situacija 

je kulminirala u večernjim satima 

kada je neprestana kiša pogoršala 

situaciju. Uz Savu, dramatično 

je nabujao i potok Rakovica. Došlo 

je do poplava u naselju Strmec, Ulica 

Vladimira Nazora - Prelci gdje je 

poplavljeno oko 50-ak kuća, a jedini 

način prilaza kućama bio je čamcima. 

Uz Prelce, poplave su zahvatile 

i Ulicu Zlodi, Ulicu Lovasići, Vrbovečku 

ulicu te Trg Lazina, a ukupan 

se broj poplavljenih kuća popeo na 

gotovo 80-ak. Borbe s nezaustavljivim 

bujicama potrajale su do sljedećeg 

jutra. Zahvaljujući lokalnim 

vatrogascima, kao i vatrogascima 

susjednih gradova i općina, učinjeno 

je ono što dosad nikada nije - spriječeno 

je daljnje širenje poplava. 

„Ovim putem još jednom bih želio 

zahvaliti ime Grada, kao i svih 

građana Svete Nedelje, svima koji 

ste svojom požrtvovnošću i pomoći 

osigurali područja od daljnjih poplava“- 

istaknuo je gradonačelnik 

Grada Svete Nedelje, Drago Prahin 

te dodao „ Da imamo financijskih 

sredstava rado bismo Vam pomogli, 

ali nažalost to nismo u mogućnosti te 

vam se zahvaljujemo na ovako skroman 

način putem Zahvalnica“. 

Nakon podjela Zahvalnica te zajedničke 

fotografije u ležernom tonu sudionici 

su iznijeli svoja viđenja same 

akcije. Između ostalog, zapovjednik 

Zajednice Nevenko Čižmešija se zahvalio 

svim vatrogascima na pomoći 

te napomenuo kako je akcija odrađena 

odlično, a niti jedna brana nije 

popustila teje postojala jako dobra 

koordinacija sa službom 112. 

U ime mještana Strmca te strmečkih 

vatrogasaca svim vatrogascima zahvalu 

je uputio i predsjednik DVDa 

Strmec g. Drago Francetić koji 

se prisjetio devedesetih kada nisu 

uspjeli spriječiti poplavu, a sada se 

zajedničkim snagama to uspjelo. 

Ivica Klemenčić naglasio je kako 

Stupniku nema takvih problema, ali 

da bi trebalo poboljšati nasipe na 

samoborskom i svetonedeljskom području, 

dok je jaskanski zapovjednik 

Medvedovski istaknuo kako su se 

kratkom roku vatrogasci prilagodili 

zadatku i time dokazali kako oni 

vatrogasci jedna kompaktna udruga 

spremna za izvršenje svih zadataka. 

Tekst i foto: Damir Marenić 



95


ZAPREŠIĆ 

VELIČANSTVENA ZAVRŠNICA 

NATJECATELJSKE SEZONE 

182 ekipe, preko 2000 vatrogasaca, natjecanje 

međunarodnog karaktera, lijepo vrijeme , dobri rezultati i 

odlična organizacija VZG Zaprešić odlika su ovogodišnjeg 

8.kupa Josipa Bana Jelačića. 

Ovo možete doživjeti samo u Zaprešiću. 

Naime, organizator se ni u snu 

nije nadao ovakvoj rekordnoj prijavi 

ekipa iz cijele Lijepe naše te gostima 

iz Bosne i Hercegovine i Slovenije 

na ovogodišnjem 8. Kupu Josipa 

Bana Jelačića. Ukupno su 182 ekipe 

u četiri kategorije na osam staza 

odradile svoje vježbe na travnatim 

golf terenima.Preko 2000 vatrogasaca 

i posjetitelja moglo je uživati 

u prekrasnom popodnevu, pratiti 

vrhunske rezultate ekipa, natjecati 

se u potezanju užeta, prošetati parkovima 

Novih Dvora te iskušati slasne 

delicije koje su se spravljale pod 

ogromnim šatorom. Samo natjecanje 

prošlo je u sportskom duhu gdje su 

suci odradili besprijekorno svoj posao. 

No krenimo redom: u muškoj “A” 

kategoriji nastupila je 81 ekipa, a 

pobjednici su državni prvaci, ekipa 

DVD-a Paukovac, drugo mjesto 

pripalo je ekipi DVD -a Bijela Gorica 

dok su trećeplasirani bili članovi 

DVD-a Čazma. 

Iz VZG Sveta Nedelja nastupile su 

ekipe DVD-a Strmec i Sveta Nedelja 

koji su osvojili 16. odnosno 23.mjesto. 

U kategoriji žene “A” nastupilo 

je 45 ekipa, a najvještije i nabolje su 

bile članice PGD Majšperk iz susjedne 

Slovenije, drugo mjesto pripalo 

je ekipi domaćina - DVD Zaprešić, 

dok su treće mjesto osvojile članice 

DVD-a Oštarije. Iz VZG Sveta Nedelja 

nastupile su djevojke DVD-a 

Strmec i osvojile 26.mjesto. 

U kategoriji muški “B” nastupile su 

32 ekipe, a pobjednički pehar kući 

odnijela je ekipa JVP-a Čakovec, 

iza njih plasirale su se ekipe DVD-a 

PIK Vrbovec dok su treći bili članovi 

Mladosti iz Kaštel Sućurca. U kategoriji 

žene “B” nastupilo je 16 ekipa, 

a pehar su odnijele članice DVD-a, 

potom slijede članice DVD-a Pavlovec 

te trećeplasirana ekipe DVD-a 

Beravci. 

Ništa manje nije bilo zanimljivo 

ni na natjecanju u potezanju užeta, 

gdje su ekipe pokazale svoju snagu. 

U muškoj kategoriji najjači su bili 

članovi DVD Johovec, drugo mjesto 

pripalo je ekipi DVD-a Zlatar, a treće 

DVD-u Gornji Draganec. U ženskoj 

kategoriji prvo mjesto pripalo je članicama 

DVD-a Johovec, drugoplasirana 

ekipa je DVD Gornji Draganec, 

a treće mjesto članicama DVD-a Jamarice. 

Iz ovoga je vidljiva dominantnost 

ekipe DVD-a Johovec u obje kategorije.Osim 

natjecateljskog dijela, 

prisutni su se mogli upoznati s opremom 

BMD Rijeka te njihovom prezentacijom. 

Na kraju, naglasimo kako je ovogodišnji 

8. kup Josipa Bana Jelačića 

ispunio sva očekivanja ekipa na ovogodišnjem 

zatvaranju natjecateljske 

sezone. Još jednom su se Zaprešičanci 

pokazali kao izvrsni organizatori i 

domaćini. Stoga sve pohvale VZG-u 

Zaprešić na ovogodišnjoj prezentaciji 

i s porukom domaćina “Vidimo 

se na 9. Kupu Josipa Bana Jelačića 

16.listopada 2011.godine.” 

D.M. 

VOZILA BEZ DOMA 

DVD Farkaševac je središnja postrojba 

na području općine Farkaševac, 

a prema potrebi djeluje i na 

području Bjelovarsko-bilogorske 

i Koprivničko-križevačke županije. 

Društvo posjeduje manje 

navalno vozilo Zastava 1980.g. 

i kombi vozilo Peuqeot 1996.g. 

Ove godine nabavljena je i vatrogasna traktorska cisterna 

zapremnine 5000 litara, koja nam je neophodna jer na 

našem području ne postoji hidrantska mreža, pa je dolaskom 

na mjesto požara veliki problem 

nedostatak vode. 

Navalno vozilo smješteno je u postojećoj 

garaži vatrogasnog doma 

(5,5x6,5 m), kombi vozilo (donacija 

PGD-a Spodnja Polskava) u privatnom 

garažnom prostoru, a cisterna 

u dvorištu vatrogasnog doma. Društvo je na svojoj 77. 

redovnoj izvještajnoj godišnjoj skupštini održanoj početkom 

mjeseca ožujka, donijelo odluku o rekonstrukciji i 

96 



dogradnji garažnog prostora. Prema planu garaža bi se 

djelomično proširila unutar samoga doma te nadogradila 

u dužinu za 6 m. Dobio bi se prostor za vozila i opremu 

koju posjedujemo, a bio bi veličine 12x7 m. Za ostvarenje 

cijelog projekta potrebno je oko 400.000,00 Kn. No 

za ono osnovno, da bismo određeni dio srušili, sazidali i 

stavili pod krov, potrebno je oko 200.000,00 Kn. 

Na razne načine pokušavamo doći do potrebnih sredstva 

kako bismo ovaj projekt ostvarili. Ponosni smo na naš 

dom i opremu koju imamo. Sve je rezultat velikog truda, 

rada i požrtvovnosti naših članova, pa nam je teško 

gledati kako nešto nema svoje mjesto i propada. Stoga, 

ukoliko ste u mogućnosti molimo Vas da nam pomognete 

bilo pozivom na navedeni broj telefona ili donacijom na 

žiro-račun DVD-a. Broj će biti pušten u rad 1. prosinca 

ove godine. Sva sredstva koja se sakupe bit će isključivo 

upotrebljena za rekonstrukciju i dogradnju garažnih 

prostora 

0609111 

(6,15 Kn po pozivu) 

2402006-1100089404 

Žiro račun DVD-a Farkaševac 

Grad Zagreb 

ZAPREŠIĆ 

VELIČANSTVENA ZAVRŠNICA 

NATJECATELJSKE SEZONE 

NATJECANJE VATROGASACA VZ GRADA ZAGREBA U ZNANJU, SPRETNOSTI I 

IZDRŽLJIVOSTI 

Nakon novog sustava natjecanja vatrogasaca Vatrogasne zajednice 

Grada Zagreba u znanju, spretnosti i izdržljivosti, po prvi puta 

održanog protekle godine, natjecanje je uz određene promjene 

održano drugi puta u subotu 23. listopada na terenima ZOV-a. 

Na ovom natjecanju se od vatrogasaca 

očekuje znanje stečeno na osposobljavanjima, 

iskustvo u radu ekipa kao i 

snalažljivost pri izvršavanju taktičkih 

zadataka, a obvezne su nastupiti postrojbe 

iz svih društava članica VZGZ 

i JVP Grada Zagreba. Na natjecanju 

mogu nastupiti mješovite ekipe (muški 

i ženski natjecatelji zajedno) i to iz 

svakog društva po jedna postrojba - 

ekipa u sastavu od deset članova, a svi 

sudionici moraju imati najmanje zvanje 

vatrogasca i važeće liječničko uvjerenje. 

Temeljem dobivenih prijedloga, koje su nakon prošlog 

natjecanja dostavili zapovjednici DVD-a, Povjerenstvo 

za djecu, mladež i natjecanja je u suradnji sa zapovjednikom 

Zajednice g. Javorom Lozarom prihvatilo prijedlog 

disciplina za natjecanje dobiven od strane zapovjednice 

DVD-a Sesvetski Kraljevec Jasmine 

Kadije, te su nakon što su učinjene manje 

korekcije dogovorene su sljedeće 

discipline: 

• Strojeve radnje prema Pravilima 

vatrogasne službe 

• Pumpanje vode 

• Penjanje i samoizbava 

• Vezanje užadi 

• Mokra vježba 

• Disciplina iznenađenja 

Pojašnjenje disciplina: 

1. Strojeve radnje prema Pravilima vatrogasne 

službe; 



97


Odjeljenje vatrogasaca kreće označenim 

prostorom duljine 20 m sa 

startne linije u dvovrsnom stroju 

prema Prijemnom odboru, a ocjenjuju 

se urednost i ispravnost osobne 

opreme, zapovjedi zapovjednika, 

korak i držanje odjeljenja, prijavak 

zapovjednika prijemnom odboru i 

radnje iza prijavka zapovjednika do 

odlaska. 

Nakon prve preostale disciplina 2, 3, 

4 i 5 kreću u isto vrijeme koje se počinje 

mjeriti na znak suca, i mjeri se 

sve dok se na kraju svi natjecatelji ne 

postroje na ciljnu liniju. 

2. Pumpanje vode; 

U disciplini sudjeluju dva vatrogasca 

(vatrogasac 1 i vatrogasac 2), a 

cilj je što prije napuniti 5 litara vode 

u prihvatnu posudu, gađajući otvor 

na stalku, kao u vježbi za mladež. 

3. Penjanje i samoizbava; 

Cilj vježbe u kojoj sudjeluju dva vatrogasca 

koji su završili pumpanje 

vode u predhodnoj disciplini je savladati 

visinu skele pomoću ljestvi 

kukači, te izvršiti samoizbavu sa 

skele pomoću penjačkog užeta.Vatrogasaci 

podižu ljestvu na postavljenu 

skelu prema vježbovniku te 

nakon što su se popeli na skelu, vrše 

samoizbavu pomoću postavljenog 

užeta nakon dobivanja odobrenje 

za početak spuštanja od strane suca, 

dok uže kod spuštanja osigurava jedna 

osoba na tlu određena od strane 

organizatora. 

4. Vezanje užadi; 

Cilj vježbe u kojoj sudjeluju također 

dva vatrogasca je zavezati pravilno 

vatrogasne vezove i čvorove 

te isplesti pravilno penjačko uže. U 

disciplini se koriste slijedeći čvorovi 

i vezovi: križni vez, pašnjak, leptirov 

vez, osmica, trubni vez, muški čvor, 

tesarski vez, vatrogasni izbavni čvor, 

lastin vez i povratni vez za samospašavanje. 

Redoslijed vezanja vezova 

i čvorova nije određen, te ovisi o 

međusobnom dogovoru natjecatelja, 

a vatrogasac koji plete penjačko uže 

nakon što ga isplete stavlja ga preko 

ramena te s njim nastavlja put prema 

kraju poligona. 

5. Mokra vježba; 

U disciplini sudjeluje 6 vatrogasca 

dok je strojar na vatrogasnom vozilu 

jedinstven je za sve ekipe. Natjecatelji 

koriste opremu iz svojih matičnih 

društava koju slažu kraj vozila na za 

to označenom mjestu. Na znak starta 

vatrogasci se opremaju potrebnom 

opremom. Navalna grupa oprema se 

izolacijskim aparatima i tako opremljeni 

povlače cijevnu prugu pritom 

svladavajuči prepreke koje se nalaze 

na putu. Prva prepreka je ljestva 

visine 200 cm, širine 120 cm s četiri 

prečnika i nalazi se na polovini 

povučene 

prve B 

tlačne cijevi. 

Vatrogasci 

ljestvu 

svladavaju 

prelazeči 

preko, dok 

cijev provuku 

ispod 

prepreke, a 

sve ostale 

cijevi moraju 

biti 

prenešene 

preko ljestve. Druga prepreka je 

pregrada visoka 70 cm s prolazom 

ispod nje visine 15 cm i nalazi se na 

polovini druge B tlačne cijevi, a vatrogasci 

ovu prepreku preskoče doka 

cijev također provuku ispod prepreke. 

Kada se spoji B tlačni vod na razdjelnicu, 

na zahtjev natjecatelja, strojar 

na vozilu pušta vodu pod tlakom 

od 5 bara održavajući tlak do kraja 

vježbe. Nakon postavljanja B tlačnih 

cijevi do razdjelnice, sve C tlačne 

cijevi i mlaznica moraju se spojiti 

odmah kod razdjelnice i tako spojene 

cijevi vuku se i postavljaju preko 

svih prepreka do rušenja meta. 

Na prvoj C tlačnoj cijevi prvog mlaza 

nalaze se u dvoredu posložene 

gume, a vatrogasci svladavaju ovu 

prepreku prelaskom preko guma 

tako da zakoračuju jednom nogom u 

svaku gumu istodobno postavljajući 

cijevnu prugu. Na drugoj C tlačnoj 

cijevi prvog mlaza nalazi se prepreka 

visine cca. 1 m ispod koje se treba 

provući te nakon svladavanja te prepreke 

navalna grupa ruši metu. 

Na prvoj C tlačnoj cijevi drugog 

mlaza nalazi se greda u duljini od 6 

m koju vatrogasci svladavaju prelaskom 

postavljajući cijevnu prugu ispod 

grede između nogara. Na drugoj 

C tlačnoj cijevi drugog mlaza nalazi 

se tunel od plastične cijevi duljine 3 

m, a po izlasku iz tunela vodna grupa 

ruši metu koja se nalazi na stalku 

visine cca 1,5 m. 

Preostala dvojica vatrogasaca (cijevna 

grupa) pomažu kod postavljanja 

cijevne pruge, s time da u trenutku 

rušenja meta jedan mora biti kod 

razdjelnice, a drugi na spoju prve 

i druge B tlačne cijevi.Nakon što 

su mete srušene, ekipa traži da se 

zaustavi voda i posprema opremu 

u čemu sudjeluju svih deset vatrogasaca. 

Po završetku pospremanja 

opreme postroje se i dizanjem ruke 

označe kraj vježbe, a suci tada zaustavljaju 

mjerne satove. 

6. Disciplina iznenađenja 

U ovoj dsciplini sudeluje 

svih deset vatrogaca koji su u zadanom 

vremenu na platnu postavljenom 

na tlu morali iz dijelova složiti 

zadanu fotografiju vatrogasnog vozila 

(kao igra puzle). Ova disciplina 

ocjenjivana je zasebno te nije imala 

utjecaja na uspjeh ekipa u prvom dijelu 

natjecanja. 

Na natjecanju vatrogasaca koje je 

trajalo od ranih jutarnjih sati pa sve 

do večeri sudjelovalo je ukupno 41 

vatrogasnio društvo, a največi uspjeh 

postigle su slijedeće postrojbe: 

• DVD Sesvetski Kraljevac 

• DVD Hrašće 

• DVD Sesvete 

Porebno je istaknuti da su u pobjedničkoj 

desetini DVD-a Sesvetski 

Kraljevac nastupile četiri žene, 

što samo po sebi dovoljno govori o 

ovom natjecanju, na kojem su presudni 

znanje i spretnost. Na natjecanju 

su bili nazočni, uz zapovjednika 

Zajednice Javora Lozara koji je bio 

voditelj natjecanja i drugi dužnosnici 

Zajednice: predsjednik Zlatko 

Križanić, zamjenik predsjednika 

Stjepan Combaj i tajnik Damir Vlahović. 

Tekst i foto: Denis Ružić 

98 



Gasilske brigada Ljubljana 

osnovana je 1922. godine te se 

nalazi sjeverno od centra grada 

u blizini glavnih prometnica. 

Ima jednu postaju te 128 operativnih 

vatrogasaca koji godišnje 

odrađuju između 1600 i 2000 intervencija, 

a raspoređeni su u 4 

smjene (32 vatrogasca u smjeni) 

s istim sustavom rada (12-24- 

12-48). 

Upoznavanje postrojbe započeli 

smo u Centru veze koji je 

manjeg karaktera jer vatrogasci 

Slovenije imaju pozivni broj 112 

kojim se ta služba obavješćuje o 

intervenciji te se potom prosljeđuje 

vatrogascima koji izlaze na 

intervenciju. 

Tu je zanimljivo istaknuti kako 

se na svaku intervenciju između 

16 – 5 sati radnim danom, 

te vikendom od petka u 16 sati 

do ponedjeljka u 05 sati, poziva 

PGD (DVD) na čijem je terenu 

intervencija, te pripadnici PGD-a 

izlaze u ispomoć. 

Kartica vodiča se prilikom intervencije 

ispisuje te se pale brojevi 

i otvaraju vrata određenih garaža 

vozilima koja izlaze na intervenciju, 

a svako je vozilo opremljeno GPS 

navigacijskim uređajem kojim se 

Zanimljiva crtica o JVP-u Zagreb 

Da je Vatrogasna brigada Zagreb poznata i u svijetu pokazuje 

i činjenica da je model njezinoga vozila izradio i prodaje ga 

jedan od najpoznatijih proizvođača Alpimodel iz Italije.Taj 

vodeći proizvođač modela automobila za kolekcionare, što 

je industrija koji vrti milijarde dolara godišnje, izbacio je na 

tržište model vatrogasne ljestve Vatrogasne brigade Zagreb 

iz 1956. godine (Magirus Deutz S650, DL30). 

Ovaj model prodaje se po umjerenoj cijeni od 100 Eura i, 

prema izjavi proizvođača, odlično se prodaje, a i u Hrvatskoj 

je kupljen od nekolicine kolekcionara. Napravljen je u 

uobičajenom omjeru 1/43, u seriji u kojoj su napravljeni i 

modeli Vatrogasnih postrojbi Ulm i Dortumnd. 

pripomaže u nalaženju mjesta intervencije. 

Tekst: Siniša Jembrih 

Foto: ALPIMODEL.COM 

Radni izlet u Ljubljanu 

U studenom je mala skupina od 16 vatrogasaca JVP-a Zagreb, 

koji su ujedno i članovi Udruge profesionalnih vatrogasaca 

Grada Zagreba, krenula na radni izlet i upoznavanje 

s radom ljubljanske profesionalne postrojbe. 

Postrojba raspolaže sa 23 vozila od 

čega su 2 navalna, jedno navalno-tunelsko, 

5 kemijskih i cisterni, jedno 

šumsko vozilo, 32- metarska ljestva, 

27-metarski i 50- metarski Bronto, 

4 tehnička vozila (1 za ronioce, 

„dimnjak“, 1 srednjetehničko vozilo 

s kranom te kiper sa kranom i nekoliko 

priključaka za kran i ralica), dva 

akcidentna vozila (staro i novo koje 

još nije u službi), 3 manja kombi vozila 

te nekoliko prikolica (čamac, rasvjetni 

stup sa agregatom, plutajuće 

brane, tajfun/generator lake pjene). 

Zapovjedno vozilo kojim izlazi voditelj 

smjene na intervenciju opremljeno 

je s GPS navigacijom, uz to 

ima mobitel i jednu radio stanicu, a 

zapovjednik nas je obavijestio da u 

slučaju potrebe za većom komunikacijom 

na intervenciji podiže se jedan 

PGD koji ima vozilo za komunikaciju. 

U prostorijama se čuvaju i dva oldtaimer 

vatrogasna vozila koja su još 

funkcionalna. 

Osim upoznavanja s postrojbom, 

slovenski kolege poveli su nas u razgledavanje 

grada te se pokazali izvrsnim 

domaćinima. Gasilsku brigadu 

Ljubljana pozvali smo u uzvratni 

posjet za koji se nadamo da će uskoro 

biti i realiziran. 

Tekst i foto: www.profesionalni-vatrogasci-zagreb.hr 



99


Heroji među nama: 

dokumentarna serija o vatrogascima 

Tijekom mjeseca studenog u JVP Zagreb i 

Karlovac provedeno je snimanje nove televizijske 

dokumentarne serije pod nazivom: 

„Heroji među nama“ koja se emitira na RTL 

televiziji. 

Iako je snimanje pilot epizode bilo zamišljeno 

za ljeto kad bi se i popratila sezona požara 

otvorenih prostora na Jadranu, zbog tehničkih 

razloga snimanje je pomaknuto na jesen. 

Također, zbog potrebe naručitelja, odnosno 

RTL-a, u pilot emisiji se prati samo jednu postaju 

kako gledatelje ne bi zbunilo previše likova stoga je 

JVP Karlovac ostavljen za sezonu. 

Snimateljske ekipe svojim su kamerama konstantno pratile 

određene smjene te su ih snimale na intervencijama, ali 

i na nastavi te na vježbama. 

S obzirom na specifičnost posla i vatrogastva, sama produkcija 

se prema vatrogascima postavila više nego korektno 

i bez odobrenja vatrogasaca ni jedan kadar snimljenog 

materijala nije prikazan kako bi se zaštitio dignitet žrtava 

na intervencijama, ali i dignitet struke. 

Snimanje je proveo ogranak jedne od najvećih svjetskih 

produkcijskih kuća, koja se uspješnim projektima dokazala 

u svijetu i u Hrvatskoj, a koje je došla na ideju o seriji o 

vatrogascima nakon sjajnih iskustva koje su članovi tima 

imali s vatrogascima tijekom snimanja drugih projekata. 

Produkcija je nabavila i visokokvalitetne kamere 

koje se mogu postaviti na kacige, a koje 

su snimile neke od najzanimljivijih kadrove 

ove serije. Ostala snimanja obavili su vrhunski 

stručnjaci i priznati redatelji i snimatelji. Zanimljivo 

je da je dio snimatelja snimao vatrogasce 

u Engleskoj, a snimatelj zvuka je pak napisao 

muziku za seriju o vatrogascima o Njemačkoj. 

Snimateljska se ekipa vrlo brzo uklopila u rad 

smjena tako da je ubrzo postala i dio tima, dio 

smjene, te s njom proživljavao dobre i loše dane, 

opasnosti i nagrade vatrogasnog posla pa i veselja privatnog 

života i obitelji. 

Namjera serije bila je prikazati obične ljude koji 

rade taj neobičan i opasan posao, od vatrogasca od zapovjednika, 

svakog sa svojim razmišljanjima, problemima i 

željama. Cijela se serija i inače bazira na promociji vatrogastva 

i pozitivnosti vatrogasaca. 

Ukoliko pilot epizoda bude imala dovoljnu gledanost, 

predviđeno je snimanje cijele sezone, s drugom likovima 

i drugim postrojbama drugačijih profila i intervencija. 

Pregovori sa ostalim postrojbama već su počeli. Naravno, 

pitanje je da li će gledanost biti dobra u doba kad sveopće 

žutilo medija preuzima glavne i udarne termine medija, 

ali je to već tema za neke druge članke ili medije. 

Tekst i foto: Siniša Jembrih 

OGLAS 

DVD Zakorenje prodaje malo 

navalno vozilo Opel Blitz opremljeno 

srednjetlačnom pumpom, Rosenbauer 

spremnik vode 800 litara, navalno vitlo 

s mlaznicom 40m, produžena kabina 

6+1. 

Vozilo je prešlo oko 10.000.km, dobro 

je očuvano i garažirano. Registrirano 

je do listopada 2011.god. 

Cijena vozila je 15.000,00 kn 

Kontak informacije: 

Predsjednik:Slavko Lončarević 

Mob:098/922-5437 

091/274-0470 (VPN) 

Član zapovjednišva:Matej Lončarević 

Mob:091/34112-99 

Ili na e-mail:zakorenjedvd@gmail.com 

100 


...i na kraju 

...u ovom su mjesecu najljepše crteže poslali Kristina i Stjepan. 

Natječaj i dalje traje tako da se svi još stignete u njega uključiti! 

Kristina Jurić, Bednja 

StjepanVucikuja, Kalinovac 

Radove šaljite poštom na adresu: 

Hrvatska vatrogasna zajednica 

(redakcija Vatrogasnog vjesnika) 

Selska cesta 90a 

10000 Zagreb 

I NE ZABORAVITE NAVESTI SVO- 

JU KUĆNU ADRESU KAKO BISMO 

ZNALI GDJE POSLATI POKLON!

ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 25. studenog 2010. 11 / 2010.

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?