Izvodi iz sudske prakse

Izvodi iz sudske prakse Izvodi iz sudske prakse

18.01.2015 Views

Evropska Konvencija o ljudskim pravima Ukratko, ne može se reći da je sankcija koja je predmet pritužbe, ma kako minimalna, bila "neophodna u demokratskom društvu". Shodno tome, predstavlja kršenje člana 11. 2. Član 11, stav 2, druga rečenica: legitimne restrikcije koje se tiču administracije U vezi s ovim, treba pomenuti odluku Komisije u predmetu Vijeće Sindikata državnih službenika protiv Ujedinjenog Kraljevstva (Predstavka br. 11603/85, odluka od 20. januara 1987, Odluke i izvještaji 50, str. 239, stav 1, and str. 241, stav 1, in fine). U ovom predmetu, podnosioci su se žalili da je vlada ukinula pravo uposlenika GCHQ (Sjedište Vladine službe za komunikacije, zaduženo za praćenje vojnih i zvaničnih komunikacija) da pripadaju sindikatu. Komisija je navela nekoliko tačaka u vezi sa primjenjivošću i opsegom druge rečenice člana 11, stav 2: Komisija razmatra da li osoblje u službi GCHQ spada pod termin "pripadnici […] državne administracije". U određenoj mjeri su značenje i opseg tog termina nejasni, a Komisija neće pokušati dati njegovu detaljnu defniniciju. Komisija, ipak, primjećuje da se ti termini spominju u istoj rečenici člana 11, stav 2, zajedno sa "pripadnicima oružanih snaga [i] policije". U ovom predmetu se Komisija suočava sa jednom posebnom institucijom, GCHQ, čija svrha u velikoj mjeri podsjeća na oružane snage i policiju, u smislu da osoblje GCHQa, bilo direktno ili indirektno, kroz osiguravanje vojnih i zvaničnih komunikacija odgovorne vlade, vrši vitalne funkcije zaštite državne sigurnosti. Stoga je Komisija uvjerena da se osoblje na službi u GCHQ-u može smatrati "pripadnicima […] državne administracije" u smislu druge rečenice člana 11, stav 2, Konvencije. Stoga je potrebno razmotriti da li su zadovoljeni ostali uslovi druge rečenice člana 11, stav 2, posebno po pitanju da li su data ograničenja "zakonita" u smisli te odredbe. […] Komisija je prvo razmotrila tvrdnju podnosilaca da termin "ograničenja" u drugoj rečenici člana 11, stav 2, ne može implicirati ukidanje uživanja prava iz člana 11. Međutim, Komisija podsjeća da je isti termin upotrijebljen i u prvoj rečenici člana 11, stav 2. Komsija ovu odredbu tumači tako da pokriva potpunu zabranu uživanja prava iz člana 11 (vidi, naprimjer, Predstavku br. 8191/78, Rassemblement jurassien i Unité jurassienne protiv Švicarske, odluka od 10. oktobra 1979, Odluke i izvještaji 17, str. 93). Shodno tome, termin "ograničenja" u drugoj rečenici člana 11, stav 2, dovoljno je širok da pokrije i predmetnu mjeru. […] Komisija ovdje pominje i tvrdnju podnosilaca da termin "zakonit" u drugoj rečenici člana 11, stav 2, uključuje princip proporcionalnosti. U tom smislu, Komisija smatra da čak termin "zakonit" ("légitime") traži nešto više od samog utemeljenja u domaćem zakonu, naročito zabranu proizvoljnosti, ne može biti nikakve sumnje da je ovaj uslov, svakako, ispoštovan i u ovom predmetu. Komisija podsjeća na svoju sudsku praksu, u kojoj se državama mora dati širok stepen slobodne procjene pri osiguranju zaštite svoje državne sigurnosti (vidi Leander protiv Švedske, izvještaj Komisije od 1. maja 1985, stav 68, Serija A br. 116, str. 43). Predmet Grande Oriente d’Italia di Palazzo Giustiniani protiv Italije (2. august 2001, Predstavka br. 35972/97, stavovi 30-33), citiran u gornjem tekstu, daje ilustraciju primjene druge rečenice člana 11, stav 2: Sud naglašava da termin "zakonit" u ovoj rečenici aludira na isti koncept zakonitosti na koji se Kon- 305

Izvodi iz sudske prakse-Evropski sud za ljudska prava vencija poziva kada na drugim mjestima koristi isti ili sličan izraz, prvenstveno izraz "propisano zakonom", koji se nalazi u drugom stavu članova 9 do 11. Koncept zakonitosti koji se koristi u Konvenciji, uz zahtjev za saglasnošću sa domaćim pravom, implicira i kvalitativni zahtjev u odonsu na domaći zakon, kao što je, recimo, predvidivost, odnosno, uopćeno rečeno, odsustvo proizvoljnosti (vidi Rekvényi protiv Mađarske [GC], No. 25390/94, stav 59, ECHR 1999-III). […] Št se tiče pitanja da li službe obuhvaćene Odjeljkom 5 zakona iz 1996. godine spadaju unutar "državne adminsitracije", Sud primjećuje da službe navedene u listama A i B zakona iz 1995. nisu dio organizirane strukture regije, već spadaju u druge dvije kategorije: regionalne ogranizacije i nominacije i naimenovanja za koja je zaduženo Regionalno vijeće. Prema sudskoj praksi ovog Suda, "koncept državne uprave treba tumačiti usko, u svjetlu mjesta na kojem se dati zvaničnik nalazi " (vidi Vogt protiv Njemačke, presuda od 26. septembra 1995, Izvještaji o presudama i odlukama 1995-II, str. 31, stav 67). Sud ponovo naglašava da u predmetu Vogt nije smatrao da je neophodno odlučivati da li je nastavnik – stalno zaposlen državni službenik – bio dio državne adminstracije (ibid., stav 68). U ovom predmetu, na osnovu dokaza pred njim, Sud primjećuje da je veza između funkcija spomenutih u listama A i B zakona iz 1995. i regije Marches nesumnjivo slabija od veze koja je postojala između gospođe Vogt, stalno zaposlene nastavnice, i njenog poslodavca. Shodno tome, dato miješanje ne može se opravdati ni drugom rečenicom člana 11, stav 2. U zaključku, radi se o kršenju člana 11 Konvencije. 306

Evropska Konvencija o ljudskim pravima<br />

Ukratko, ne može se reći da je sankcija koja je predmet pritužbe, ma kako minimalna, bila "neophodna<br />

u demokratskom društvu". Shodno tome, predstavlja kršenje člana 11.<br />

2. Član 11, stav 2, druga rečenica: legitimne restrikcije koje se tiču<br />

administracije<br />

U vezi s ovim, treba pomenuti odluku Komisije u predmetu Vijeće Sindikata državnih službenika<br />

protiv Ujedinjenog Kraljevstva (Predstavka br. 11603/85, odluka od 20. januara 1987, Odluke<br />

i <strong>iz</strong>vještaji 50, str. 239, stav 1, and str. 241, stav 1, in fine). U ovom predmetu, podnosioci su se<br />

žalili da je vlada ukinula pravo uposlenika GCHQ (Sjedište Vladine službe za komunikacije,<br />

zaduženo za praćenje vojnih i zvaničnih komunikacija) da pripadaju sindikatu. Komisija je<br />

navela nekoliko tačaka u vezi sa primjenjivošću i opsegom druge rečenice člana 11, stav 2:<br />

Komisija razmatra da li osoblje u službi GCHQ spada pod termin "pripadnici […] državne administracije".<br />

U određenoj mjeri su značenje i opseg tog termina nejasni, a Komisija neće pokušati dati<br />

njegovu detaljnu defniniciju. Komisija, ipak, primjećuje da se ti termini spominju u istoj rečenici<br />

člana 11, stav 2, zajedno sa "pripadnicima oružanih snaga [i] policije". U ovom predmetu se Komisija<br />

suočava sa jednom posebnom institucijom, GCHQ, čija svrha u velikoj mjeri podsjeća na oružane<br />

snage i policiju, u smislu da osoblje GCHQa, bilo direktno ili indirektno, kroz osiguravanje vojnih i<br />

zvaničnih komunikacija odgovorne vlade, vrši vitalne funkcije zaštite državne sigurnosti.<br />

Stoga je Komisija uvjerena da se osoblje na službi u GCHQ-u može smatrati "pripadnicima […]<br />

državne administracije" u smislu druge rečenice člana 11, stav 2, Konvencije. Stoga je potrebno<br />

razmotriti da li su zadovoljeni ostali uslovi druge rečenice člana 11, stav 2, posebno po pitanju da li<br />

su data ograničenja "zakonita" u smisli te odredbe.<br />

[…]<br />

Komisija je prvo razmotrila tvrdnju podnosilaca da termin "ograničenja" u drugoj rečenici člana<br />

11, stav 2, ne može implicirati ukidanje uživanja prava <strong>iz</strong> člana 11. Međutim, Komisija podsjeća da<br />

je isti termin upotrijebljen i u prvoj rečenici člana 11, stav 2. Komsija ovu odredbu tumači tako da<br />

pokriva potpunu zabranu uživanja prava <strong>iz</strong> člana 11 (vidi, naprimjer, Predstavku br. 8191/78, Rassemblement<br />

jurassien i Unité jurassienne protiv Švicarske, odluka od 10. oktobra 1979, Odluke i<br />

<strong>iz</strong>vještaji 17, str. 93). Shodno tome, termin "ograničenja" u drugoj rečenici člana 11, stav 2, dovoljno<br />

je širok da pokrije i predmetnu mjeru.<br />

[…] Komisija ovdje pominje i tvrdnju podnosilaca da termin "zakonit" u drugoj rečenici člana 11,<br />

stav 2, uključuje princip proporcionalnosti. U tom smislu, Komisija smatra da čak termin "zakonit"<br />

("légitime") traži nešto više od samog utemeljenja u domaćem zakonu, naročito zabranu pro<strong>iz</strong>voljnosti,<br />

ne može biti nikakve sumnje da je ovaj uslov, svakako, ispoštovan i u ovom predmetu.<br />

Komisija podsjeća na svoju sudsku praksu, u kojoj se državama mora dati širok stepen slobodne<br />

procjene pri osiguranju zaštite svoje državne sigurnosti (vidi Leander protiv Švedske, <strong>iz</strong>vještaj<br />

Komisije od 1. maja 1985, stav 68, Serija A br. 116, str. 43).<br />

Predmet Grande Oriente d’Italia di Palazzo Giustiniani protiv Italije (2. august 2001, Predstavka<br />

br. 35972/97, stavovi 30-33), citiran u gornjem tekstu, daje ilustraciju primjene druge rečenice<br />

člana 11, stav 2:<br />

Sud naglašava da termin "zakonit" u ovoj rečenici aludira na isti koncept zakonitosti na koji se Kon-<br />

305

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!