Izvodi iz sudske prakse
Izvodi iz sudske prakse Izvodi iz sudske prakse
Evropska Konvencija o ljudskim pravima Ukratko, ne može se reći da je sankcija koja je predmet pritužbe, ma kako minimalna, bila "neophodna u demokratskom društvu". Shodno tome, predstavlja kršenje člana 11. 2. Član 11, stav 2, druga rečenica: legitimne restrikcije koje se tiču administracije U vezi s ovim, treba pomenuti odluku Komisije u predmetu Vijeće Sindikata državnih službenika protiv Ujedinjenog Kraljevstva (Predstavka br. 11603/85, odluka od 20. januara 1987, Odluke i izvještaji 50, str. 239, stav 1, and str. 241, stav 1, in fine). U ovom predmetu, podnosioci su se žalili da je vlada ukinula pravo uposlenika GCHQ (Sjedište Vladine službe za komunikacije, zaduženo za praćenje vojnih i zvaničnih komunikacija) da pripadaju sindikatu. Komisija je navela nekoliko tačaka u vezi sa primjenjivošću i opsegom druge rečenice člana 11, stav 2: Komisija razmatra da li osoblje u službi GCHQ spada pod termin "pripadnici […] državne administracije". U određenoj mjeri su značenje i opseg tog termina nejasni, a Komisija neće pokušati dati njegovu detaljnu defniniciju. Komisija, ipak, primjećuje da se ti termini spominju u istoj rečenici člana 11, stav 2, zajedno sa "pripadnicima oružanih snaga [i] policije". U ovom predmetu se Komisija suočava sa jednom posebnom institucijom, GCHQ, čija svrha u velikoj mjeri podsjeća na oružane snage i policiju, u smislu da osoblje GCHQa, bilo direktno ili indirektno, kroz osiguravanje vojnih i zvaničnih komunikacija odgovorne vlade, vrši vitalne funkcije zaštite državne sigurnosti. Stoga je Komisija uvjerena da se osoblje na službi u GCHQ-u može smatrati "pripadnicima […] državne administracije" u smislu druge rečenice člana 11, stav 2, Konvencije. Stoga je potrebno razmotriti da li su zadovoljeni ostali uslovi druge rečenice člana 11, stav 2, posebno po pitanju da li su data ograničenja "zakonita" u smisli te odredbe. […] Komisija je prvo razmotrila tvrdnju podnosilaca da termin "ograničenja" u drugoj rečenici člana 11, stav 2, ne može implicirati ukidanje uživanja prava iz člana 11. Međutim, Komisija podsjeća da je isti termin upotrijebljen i u prvoj rečenici člana 11, stav 2. Komsija ovu odredbu tumači tako da pokriva potpunu zabranu uživanja prava iz člana 11 (vidi, naprimjer, Predstavku br. 8191/78, Rassemblement jurassien i Unité jurassienne protiv Švicarske, odluka od 10. oktobra 1979, Odluke i izvještaji 17, str. 93). Shodno tome, termin "ograničenja" u drugoj rečenici člana 11, stav 2, dovoljno je širok da pokrije i predmetnu mjeru. […] Komisija ovdje pominje i tvrdnju podnosilaca da termin "zakonit" u drugoj rečenici člana 11, stav 2, uključuje princip proporcionalnosti. U tom smislu, Komisija smatra da čak termin "zakonit" ("légitime") traži nešto više od samog utemeljenja u domaćem zakonu, naročito zabranu proizvoljnosti, ne može biti nikakve sumnje da je ovaj uslov, svakako, ispoštovan i u ovom predmetu. Komisija podsjeća na svoju sudsku praksu, u kojoj se državama mora dati širok stepen slobodne procjene pri osiguranju zaštite svoje državne sigurnosti (vidi Leander protiv Švedske, izvještaj Komisije od 1. maja 1985, stav 68, Serija A br. 116, str. 43). Predmet Grande Oriente d’Italia di Palazzo Giustiniani protiv Italije (2. august 2001, Predstavka br. 35972/97, stavovi 30-33), citiran u gornjem tekstu, daje ilustraciju primjene druge rečenice člana 11, stav 2: Sud naglašava da termin "zakonit" u ovoj rečenici aludira na isti koncept zakonitosti na koji se Kon- 305
Izvodi iz sudske prakse-Evropski sud za ljudska prava vencija poziva kada na drugim mjestima koristi isti ili sličan izraz, prvenstveno izraz "propisano zakonom", koji se nalazi u drugom stavu članova 9 do 11. Koncept zakonitosti koji se koristi u Konvenciji, uz zahtjev za saglasnošću sa domaćim pravom, implicira i kvalitativni zahtjev u odonsu na domaći zakon, kao što je, recimo, predvidivost, odnosno, uopćeno rečeno, odsustvo proizvoljnosti (vidi Rekvényi protiv Mađarske [GC], No. 25390/94, stav 59, ECHR 1999-III). […] Št se tiče pitanja da li službe obuhvaćene Odjeljkom 5 zakona iz 1996. godine spadaju unutar "državne adminsitracije", Sud primjećuje da službe navedene u listama A i B zakona iz 1995. nisu dio organizirane strukture regije, već spadaju u druge dvije kategorije: regionalne ogranizacije i nominacije i naimenovanja za koja je zaduženo Regionalno vijeće. Prema sudskoj praksi ovog Suda, "koncept državne uprave treba tumačiti usko, u svjetlu mjesta na kojem se dati zvaničnik nalazi " (vidi Vogt protiv Njemačke, presuda od 26. septembra 1995, Izvještaji o presudama i odlukama 1995-II, str. 31, stav 67). Sud ponovo naglašava da u predmetu Vogt nije smatrao da je neophodno odlučivati da li je nastavnik – stalno zaposlen državni službenik – bio dio državne adminstracije (ibid., stav 68). U ovom predmetu, na osnovu dokaza pred njim, Sud primjećuje da je veza između funkcija spomenutih u listama A i B zakona iz 1995. i regije Marches nesumnjivo slabija od veze koja je postojala između gospođe Vogt, stalno zaposlene nastavnice, i njenog poslodavca. Shodno tome, dato miješanje ne može se opravdati ni drugom rečenicom člana 11, stav 2. U zaključku, radi se o kršenju člana 11 Konvencije. 306
- Page 253 and 254: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 255 and 256: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 257 and 258: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 259 and 260: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 261 and 262: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 263 and 264: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 265 and 266: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 267 and 268: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 269 and 270: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 271 and 272: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 273 and 274: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 275 and 276: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 277 and 278: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 279 and 280: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 281 and 282: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 283 and 284: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 285 and 286: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 287 and 288: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 289 and 290: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 291 and 292: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 293 and 294: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 295 and 296: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 297 and 298: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 299 and 300: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 301 and 302: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 303: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 307 and 308: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 309 and 310: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 311 and 312: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 313 and 314: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 315 and 316: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 317 and 318: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 319 and 320: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 321 and 322: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 323 and 324: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 325 and 326: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 327 and 328: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 329 and 330: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 331 and 332: Izvodi iz sudske prakse-Evropski su
- Page 333 and 334: Dodatni protokoli 2. dio - Dodatni
- Page 335 and 336: Dodatni protokoli To, s druge stran
- Page 337 and 338: Dodatni protokoli opišu dati insti
- Page 339 and 340: Dodatni protokoli Pošto je svrha K
- Page 341 and 342: Dodatni protokoli Konvencija ustano
- Page 343 and 344: Dodatni protokoli 4. Član 1 Protok
- Page 345 and 346: Dodatni protokoli […] dozvole za
- Page 347 and 348: Dodatni protokoli roditelji odgovor
- Page 349 and 350: Dodatni protokoli po mišljenju sud
- Page 351 and 352: Dodatni protokoli zovanje i nastavu
- Page 353 and 354: Dodatni protokoli prema svim građa
Evropska Konvencija o ljudskim pravima<br />
Ukratko, ne može se reći da je sankcija koja je predmet pritužbe, ma kako minimalna, bila "neophodna<br />
u demokratskom društvu". Shodno tome, predstavlja kršenje člana 11.<br />
2. Član 11, stav 2, druga rečenica: legitimne restrikcije koje se tiču<br />
administracije<br />
U vezi s ovim, treba pomenuti odluku Komisije u predmetu Vijeće Sindikata državnih službenika<br />
protiv Ujedinjenog Kraljevstva (Predstavka br. 11603/85, odluka od 20. januara 1987, Odluke<br />
i <strong>iz</strong>vještaji 50, str. 239, stav 1, and str. 241, stav 1, in fine). U ovom predmetu, podnosioci su se<br />
žalili da je vlada ukinula pravo uposlenika GCHQ (Sjedište Vladine službe za komunikacije,<br />
zaduženo za praćenje vojnih i zvaničnih komunikacija) da pripadaju sindikatu. Komisija je<br />
navela nekoliko tačaka u vezi sa primjenjivošću i opsegom druge rečenice člana 11, stav 2:<br />
Komisija razmatra da li osoblje u službi GCHQ spada pod termin "pripadnici […] državne administracije".<br />
U određenoj mjeri su značenje i opseg tog termina nejasni, a Komisija neće pokušati dati<br />
njegovu detaljnu defniniciju. Komisija, ipak, primjećuje da se ti termini spominju u istoj rečenici<br />
člana 11, stav 2, zajedno sa "pripadnicima oružanih snaga [i] policije". U ovom predmetu se Komisija<br />
suočava sa jednom posebnom institucijom, GCHQ, čija svrha u velikoj mjeri podsjeća na oružane<br />
snage i policiju, u smislu da osoblje GCHQa, bilo direktno ili indirektno, kroz osiguravanje vojnih i<br />
zvaničnih komunikacija odgovorne vlade, vrši vitalne funkcije zaštite državne sigurnosti.<br />
Stoga je Komisija uvjerena da se osoblje na službi u GCHQ-u može smatrati "pripadnicima […]<br />
državne administracije" u smislu druge rečenice člana 11, stav 2, Konvencije. Stoga je potrebno<br />
razmotriti da li su zadovoljeni ostali uslovi druge rečenice člana 11, stav 2, posebno po pitanju da li<br />
su data ograničenja "zakonita" u smisli te odredbe.<br />
[…]<br />
Komisija je prvo razmotrila tvrdnju podnosilaca da termin "ograničenja" u drugoj rečenici člana<br />
11, stav 2, ne može implicirati ukidanje uživanja prava <strong>iz</strong> člana 11. Međutim, Komisija podsjeća da<br />
je isti termin upotrijebljen i u prvoj rečenici člana 11, stav 2. Komsija ovu odredbu tumači tako da<br />
pokriva potpunu zabranu uživanja prava <strong>iz</strong> člana 11 (vidi, naprimjer, Predstavku br. 8191/78, Rassemblement<br />
jurassien i Unité jurassienne protiv Švicarske, odluka od 10. oktobra 1979, Odluke i<br />
<strong>iz</strong>vještaji 17, str. 93). Shodno tome, termin "ograničenja" u drugoj rečenici člana 11, stav 2, dovoljno<br />
je širok da pokrije i predmetnu mjeru.<br />
[…] Komisija ovdje pominje i tvrdnju podnosilaca da termin "zakonit" u drugoj rečenici člana 11,<br />
stav 2, uključuje princip proporcionalnosti. U tom smislu, Komisija smatra da čak termin "zakonit"<br />
("légitime") traži nešto više od samog utemeljenja u domaćem zakonu, naročito zabranu pro<strong>iz</strong>voljnosti,<br />
ne može biti nikakve sumnje da je ovaj uslov, svakako, ispoštovan i u ovom predmetu.<br />
Komisija podsjeća na svoju sudsku praksu, u kojoj se državama mora dati širok stepen slobodne<br />
procjene pri osiguranju zaštite svoje državne sigurnosti (vidi Leander protiv Švedske, <strong>iz</strong>vještaj<br />
Komisije od 1. maja 1985, stav 68, Serija A br. 116, str. 43).<br />
Predmet Grande Oriente d’Italia di Palazzo Giustiniani protiv Italije (2. august 2001, Predstavka<br />
br. 35972/97, stavovi 30-33), citiran u gornjem tekstu, daje ilustraciju primjene druge rečenice<br />
člana 11, stav 2:<br />
Sud naglašava da termin "zakonit" u ovoj rečenici aludira na isti koncept zakonitosti na koji se Kon-<br />
305