Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Izvodi</strong> <strong>iz</strong> <strong>sudske</strong> <strong>prakse</strong>-Evropski sud za ljudska prava<br />
na priloženim fotografijama. Uz to, niti jedan članak ne kaže da se nezadovoljavajući rezultati pripisuju<br />
nemaru hirurga, tj. doktora R. Ovakov značenje je <strong>iz</strong>vukao Vrhovni sud, ne <strong>iz</strong> eksplicitnih<br />
riječi, već <strong>iz</strong> općeg tona teksta, čiji je fokus, zapravo, bio u istinitim navodima da Dr. R. nije pružio<br />
zadovoljavanjuću uslugu time što nije pružio ispravnu ili odgovarajuću postoperativnju njegu kojim<br />
bi se ispravili rezultati neuspješnih operacija. Što se tiče tekstova u cjelini, Sud ne nalazi da su<br />
<strong>iz</strong>jave bile pretjerane ili zavaravajuće.<br />
Sud ne može prihvatiti da je <strong>iz</strong>vještavanje o iskazima tih žena bilo lišeno odgovarajuće ravnoteže.<br />
Podnosiočeve novine očigledno nisu u samim tekstovima dovoljno jasno naglasile da iskaze žena<br />
ne treba shvatiti kao <strong>iz</strong>javu da Dr. R. ne posjeduje odgovarajuća hirurška znanja. Međutim, Sud<br />
podsjeća da novinsko <strong>iz</strong>vještavanje zasnovano na invervjuima predstavlja jedno od najznačajnijih<br />
sredstava kojima štampa može igrati svoju vitalnu ulogu "stražara javnosti".<br />
[…]<br />
U svjetlu svega gore navedenog, Sud ne može doći do zaključka da je neupitni interes Dr. R. da<br />
zaštiti svoju profesionalnu reputaciju bio dovoljan da prevagne nad značajnim javnim interesom<br />
da štampa ima slobodu da pruža informacije o pitanjima od legitimnog interesa javnosti. Ukratko,<br />
razlozi koje je odgovorna država ponudila, mada jesu relevantni, nisu dovoljni da se pokaže da je<br />
miješanje koje je predmet pritužbe bilo "neophodno u demokratskom društvu". Sud smatra da nije<br />
bilo nikakvog razumnog odnosa proporcionalnosti <strong>iz</strong>među ograničenja koja su nametnule mjere<br />
Vrhovnog suda na podnosiočevo pravo slobode <strong>iz</strong>ražavanja i legitimnog cilja koji se želio ostvariti.<br />
Shodno tome, postoji kršenje člana 10 Konvencije.<br />
Mora se pomenuti i presuda Thorgeir Thorgeirson protiv Islanda od 25. juna 1992, Serija A br.<br />
239, gdje je rečeno da su osuda za klevetu i kazna <strong>iz</strong>rečena jednom piscu predstavljale kršenje<br />
člana 10. U ovom predmetu, pisac je krivično gonjen jer je u novinama objavio dva teksta o<br />
brutalnosti policije.<br />
U predmetue Prager i Oberschlick protiv Austrije, s druge strane (26 . april 1995, Serija A br.<br />
313), osuda novinara i <strong>iz</strong>davača za klevetu sudije nije se smatrala kršenjem člana 10. Sud je<br />
primijetio:<br />
da su navodi protiv sudije "bili <strong>iz</strong>uzetno ozbiljni" (stav 36);<br />
da je "pretjeran obim optužbi […], u odsustvu zadovoljavajućeg činjeničnog osnova, djelovao kao<br />
nepotrebno štetan" (stav 37);<br />
i da podnosilac "nije mogao da se pozove na svoju dobronamjernost ili poštivanje novinarske etike.<br />
Ne može se reći da je istraživanje koje je bvoavio bilo dovoljno da potkrijepi tako teške navode"<br />
(stav 37).<br />
Obzirom na sve ove faktore i na "posebnu ulogu pravosuđa u društvu", Sud je zaključio da<br />
<strong>iz</strong>ricanje novčane kazne i pljenidba preostalih primjeraka napadnjtog lista nisu predstavljaki<br />
kršenje člana 10 (stav 38). Još jedan primjer koji se odnosi na klevetu sudija – porotnika –<br />
može se naći u presudi Barfod protiv Danske od 22. februara 1989, Serija A br. 149. Vidi i<br />
presudu Perna protiv Italije od 25. jula 2001, Predstavka br. 48898/99, stavovi 38-48), gdje je<br />
290
Change language