Izvodi iz sudske prakse

Izvodi iz sudske prakse-Evropski sud za ljudska prava
Primjeri primjene člana 8 u vezi s privatnim životom
Potencijalne primjene člana 8 vrlo su važne. Nisu, naravno, konačne, ali predstavljaju pokušaj
da se ilustrira raznovirsnost situacija u kojima se ova odredba koristi.
Član 8 i pravo na ime
Sud član 8 primjenjuje na ime po ocu. U predmetu Burghartz protiv Švicarske, podnosioci su
se "žalili da vlasti gospodinu Burgartzu nisu dale pravo da svoje prezime stavi ispred prezimena
porodice, mada švicarski zakon isto pravo daje ženama koje su uzele muževo prezime kao
svoje". U presudi od 22. februara 1994, Serija A br. 280-B, str. 28, stav 24, Sud je kazao:
Za razliku od nekih drugih međunarodnih instrumenata, kao što su Međunarodni pakt o
građanskim i političkim pravima (član 24, stav 2), Konvencija o pravima djeteta od 20. novembra
1989. (članovi 7 i 8) ili Američka konvencija o ljudskim pravima (član 18), član 8 (čl. 8) Konvencije
ne sadrži eksplicitnu odredbu o imenima. Kao sredstvo lične identifikacije i veze s porodicom, lično
ime osobe ipak se tiče njenog ili njegovog privatnog života. Činjenica da društvo ili država imaju
interesa da propišu korištenje imena ovo ne isključuje, obzirom na to da su ovi javnopravni aspekti
kompatibilini sa privatnim životom koji se shvata tako da uključujue, u određenoj mjeri, pravo
uspostavljanja i razvijanja odnosa sa drugim ljudskim bićima, bilo u profesionalnom ili poslovnom
kontekstu, ili nekom drugom (vidi, mutatis mutandis, presudu Niemietz protiv Njemačke od 16.
decembra 1992, Serija A br. 251-B, str. 33, stav 29).
U ovom slučaju, mogućnost podnosioca da zadrži prezime po kojem je, kako sam tvrdi, postao
poznat u akademskim krugovima, moglo bi u velikoj mjeri utjecati na njegovu karijeru. Shodno
tome, član 8 (čl. 8) je primjenjiv.
A onda, u pogledu člana 14 u vezi sa članom 8, Sud kaže (str. 28-29, stavovi 25, 27 and 29):
Gospodin i gospođa Burghartz žalili su se da vlasti nisu gospodinu Burghartzu dali pravo da svoje
prezime stavi ispred njihovog porodičnog prezimena, mada švicarski zakon daje tu mogućnost
ženama koje su za svoje prezime odabrale muževo. Rekli su da to predstavlja diskriminaciju na
osnovu pola, suprotno članovima 14 i 8 (čl. 14 + 8) zajedno.
[…]
Sud ponovo naglašava da je promocija jednakosti polova danas jedan od najznačajnijih ciljeva u
državama članicama Vijeća Evrope; to znači da bi trebalo dati vrlo značajne razloge da bi se razlika
u postupanju samo na osnovu pola mogla smatrati kompatibilnom sa Konvencijom.
(vidi, kao najsvježiji izvor, presudu Schuler-Zgraggen protiv Švicarske, od 24. juna 1993, Serija A
No. 263, str. 21-22, stav 67).
[…]
Razlika u postupanju, koja je predmet pritužbe, nema razumnog opravdanja i, shodno tome, predstavlja
kršenje člana 14 u vezi sa članom 8.
Ali primjena člana 8 na prezime ipak jeste ograničena. U predmetu Stjerna protiv Finske
220