You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Evropska Konvencija o ljudskim pravima<br />
dostaviti Uredu na osnovu Zakonoa o osiguranju samo ako je Ured podnio zahtjev u tom smislu, i<br />
samo ako je informacija bila od materijalnog značaja za primjenu Zakona o osiguranju (vidi stav 18<br />
u gornjem tekstu). Ocjena toga bila je prepuštena isključivo nadležnim organima, a podnositeljica<br />
nije imala nikakvo pravo da bude o tome unaprijed obaviještena ili o tome konsultirana (vidi stav<br />
21 u gornjem tekstu).<br />
Na osnovu toga se može reći da davanje takvih informacija nije zavisilo samo o tome što je podnositeljica<br />
podnijela Uredu zahtjev za naknadu, već i o određenom broju faktora koji nisu bili pod<br />
njenom kontrolom. Ne može se, shodno tome, <strong>iz</strong> njenog zahtjeva <strong>iz</strong>vući zaključak da se ona neopozivo<br />
odrekla svog prava <strong>iz</strong> člana 8, stav 1, Konvencije, tj. prava na poštivanje privatnog života u<br />
vezi sa medicinskom dokumentacijom na klinici. Shodno tome, Sud smatra da ova odredba važi za<br />
pitanje koje se razmatra.<br />
2. Član 8, stav 1, i zaštita privatnog života<br />
Primjereno je početi od definicije koncepta "privatnog života". Slijede neke ilustracije zaštite<br />
koju pruža član 8.<br />
Koncept privatnog života<br />
Koncept privatnog života nije jednostavno definirati. Sam Sud je to kazao. Granica <strong>iz</strong>među<br />
privatne i javne sfere varira od slučaja do slučaja. Različite presude koje se ovdje pominju<br />
omogućavaju da se stvori ideja o tome kakav je pristup Suda.<br />
U predmetu Niemietz protiv Njemačke (presuda od 16. decembra 1992, Serija A br. 251-B, str.<br />
33-34, stav 29), ured javnog tužioca i policija pretresli su advokatski ured podnosioca, tražeći<br />
dokumente koji bi mogli identificirati osobu koja je drugu osobu uvrijedila. U svojoj presudi,<br />
Sud je dao detaljno obrazloženje pojma "privatni život".<br />
Sud ne smatra da je moguće ili neophodno pokušavati dati konačnu definiciju pojma "privatni<br />
život". Međutim, isuviše bi restriktivno bilo ograničiti taj pojam na "uži krug" unutar kojeg pojedinac<br />
živi svoj lični život po sopstvenom <strong>iz</strong>boru, i isključiti u potpunosti vanjski svijet koji u taj krug<br />
ne ulazi. Poštivanje privatnog života mora u određenoj mjeri uključivati i pravo da se uspostave i<br />
razvijaju odnosi sa drugim ljudskim bićima.<br />
Nadalje, može se reći da u principu nema nikakvog razloga da se smatra da ovakvo razumijevanje<br />
pojma "privtni život" treba da isključuje aktivnosti profesionalne ili poslovne prirode, pošto većina<br />
ljudi, u toku svog radnig vijeka, ipak ima značajnu, ako ne i najveću, mogućnost razvijanja odnosa<br />
sa vanjskim svijetom. Ovakvo viđenje podržava i činjenica da, kako je Komisija ispravno rekla,<br />
nije uvijek moguće napraviti jasnu razliku <strong>iz</strong>među aktivnosti pojedinca koje čine profesionalni ili<br />
poslovni život, i onih koje to nisu. Shodno tome, posebno u slučaju osobe koja se bavi jednom liberalnom<br />
strukom, rad te osobe u ovom kontekstu može predstavljati sastavni dio njenog života u<br />
takvoj mjeri da je nemoguće razlučiti u kojoj funkciji djeljuje u datom trenutku.<br />
Negirati zaštitu po članu 8 (čl. 8) na osnovu tvrdnje da se mjera, koja je predmet pritužbe, odnosila<br />
samo na profesionalne aktivnosti – kako Vlada kaže da bi trebalo biti u ovom slučaju – mogla bi,<br />
štaviše, dovesti do nejednakosti u postupanju, u smislu da bi takva zaštita bila dostupna samo osobama<br />
čije su profesionalne i privatne aktivnosti toliko <strong>iz</strong>miješane, da je nemoguće napraviti distinkciju<br />
<strong>iz</strong>među njih. Ustvari, Sud nije <strong>iz</strong>vukao takve distinkcije: zaključio je da jeste došlo do miješanja<br />
215
Change language