Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Evropska Konvencija o ljudskim pravima<br />
(presuda u predmetu Engel i ostali, od 8. juna 1976, Serija A br. 22, str. 81) i, shodno tome, definirati<br />
osnovne elemente djela koje je <strong>iz</strong> toga pro<strong>iz</strong>ašlo. Naročito, a opet u principu, države ugovornice<br />
mogu, pod određenim uvjetima, penal<strong>iz</strong>irati jednostavnu ili objektivnu činjenicu kao takvu,<br />
neovisno o tome da li je rezultat krivičnog umišljaja ili nehata. Primjeri takvih djela mogu se naći<br />
u zakonima država ugovornica.<br />
U ovom slučaju, podnosilac je bio osuđen po osnovu posjedovanja "krijumčarene robe"<br />
(narkotika) na aerodromu Roissy. Ovo djelo pojavljuje se pod naslovom "Krivična odgovornost".<br />
Prema toj odredbi, na osnovu proste činjenice, koja sama po sebi i ne mora predstavljati prekršaj<br />
ili krivično djelo, <strong>iz</strong>vodi se zaključak da "krivična odgovornost" za nezakonit uvoz robe, bilo da<br />
je zabranjena ili ne, ili za neprijavljivanje robe, počiva na osobi u čijem se posjedu takva roba<br />
nađe. Sud dalje kaže:<br />
Prelaz sa ideje odgovornosti u krivičnom pravu na pojam krivice pokazuje vrlo relativnu prirodu<br />
takve distinkcije. Time se otvara pitanje vezano za član 6, stav 2 (čl. 6-2) Konvencije.<br />
Pretpostavka na osnovu činjenice ili na osnovu zakona postoji u svakom pravnom sistemu. Konvencija,<br />
sasvim jasno, takvu pretpostavku principijelno ne zabranjuje. Međutim, od država ugovornica<br />
traži da u pogledu krivičnog prava ostanu unutar određenih granica. Ako, kako bi se moglo<br />
reći da Komisija smatra (stav 64 <strong>iz</strong>vještaja), drugi stav člana 6 (čl. 6-2) samo postavlja granice koje<br />
sudovi moraju poštovati u vođenju postupka, takav zahtjev bi se u praksi preklapao sa obavezom<br />
nepristrasnosti koju nameće prvi stav (čl. 6-1). Prije svega, domaće zakonodavstvo imalo bi slobodu<br />
da sudu koji sudi u predmetu oduzme pravu slobodu ocjenjivanja i ukloni samu suštinu<br />
pretpostavke nevinosti, kad bi se riječi "u skladu sa zakonom" odnosile isključivo na domaći zakon.<br />
Takva situacija ne bi bila u skladu sa ciljem i svrhom člana 6 (čl. 6) koji, time što štiti pravo na<br />
pravično suđenje, a posebno pravo na pretpostavku nevinosti, čija je osnovna namjena da predstavlja<br />
otjelotvorenje temeljnog principa vladavine zakona (vidi, <strong>iz</strong>među ostalog, presudu u predmetu<br />
Sunday Times, od 26. aprila 1979, Serija A br. 30, str. 34, stav 55).<br />
Član 6, stav 2 (čl. 6-2), shodno tome, pretpostavke vezane za činjenicu ili propis predviđene<br />
krivičnim zakonom ne posmatra indiferentno. Od država traži da se ograniče na razumnu mjeru,<br />
koja uzima u obzir značaj onoga što je u pitanju i održava prava odbrane.<br />
U ovom slučaju, Sud je zaključio da francuski sudovi nisu primijenili carinski zakon na način<br />
koji bi bio u sukobu sa pretpostavkom nevinosti.<br />
Član 6, stav 2, sadržaj presuda<br />
U ranije pomenutoj presudi Minelli, Sud je rekao sljedeće (str. 18, stav 37):<br />
Po mišljenju Suda, pretpostavka nevinosti bit će prekršena ako sudska odluka koja se odnosi na<br />
datog optuženog odražava stav da je on kriv, a da prije toga njegova krivica nije dokazana u skladu<br />
sa zakonom, a naročito ako nije imao priliku da iskoristi svoje pravo na odbranu. Ovo može bit<br />
slučaj i bez bilo kakvog formalnog nalaza; dovoljno je da postoji razmišljanje koje ukazuje na to da<br />
je sud optuženog smatrao krivim.<br />
U predmetu Minelli, podnosiocu je švicarski sud naložio da djelimično plati <strong>sudske</strong> troškove<br />
postupka, kao i naknadu žrtvama u vezi sa njihovim troškovima, istovremeno obustavljajući<br />
193
Change language