18.01.2015 Views

Izvodi iz sudske prakse

Izvodi iz sudske prakse

Izvodi iz sudske prakse

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

<strong>Izvodi</strong> <strong>iz</strong> <strong>sudske</strong> <strong>prakse</strong>-Evropski sud za ljudska prava<br />

br. 27267/95; preudu Kipar protiv Turske od 10. maja 2001, Predstavka br. 25781/94, stavovi<br />

358-359; presudu Sadak i ostali protiv Turske od 10. jula 2001, Predstavke br. 29900/96 i 29903/<br />

96, stavovi 39-40; i presudu McGonnell protiv Ujedinjenog Kraljevstva od 8. februara 2000,<br />

Predstavka br. 28488/95.)<br />

Koncept «odluka»<br />

Prema tome, da bi se osigurala svrha člana 6. potrebno je postojanje nepristrasnog i nezavisnog<br />

suda. Isto tako je neophodno da taj sud donosi odluke u značenju koje imaju po tom istom<br />

članu. U predmetu Benthem protiv N<strong>iz</strong>ozemske (presuda od 23. oktobra 1985, Serija A br. 97,<br />

str. 17, stav 40), Sud je naglasio važnost ovlasti donošenja odluka kao atribuciju takvog jednog<br />

suda:<br />

[…] ovlast odlučivanja inherentna je pojmu «suda» u značenju po Konvenciji (vidi presudu Sramek<br />

od 22. oktobra 1984, Serija A br. 84, str. 17, stav 36).<br />

U presudi Albert i Le Compte protiv Belgije (10. februar 1983, Serija A br. 58, str. 16, stav<br />

29), Sud je specificirao domet, te ovlasti odlučivanja i istakao da se preko nje mora osigurati<br />

podnositeljima da imaju:<br />

[…] korist od “prava na sud” (vidi gore spomenutu presudu Golder, Serija A br. 18, str. 18, stav 36) i<br />

od odlučivanja suda o predmetu spora (vidi gore spomenutu presudu König, Serija A br. 27, str. 34,<br />

stav 98, do kraja), kako u pogledu činjenica tako i u pogledu primjene materijalnog prava.<br />

Iz ovoga slijedi da «sud» mora biti barem kompetentan da ispituje i rješava pitanja činjenica i<br />

primjene prava.<br />

Na kraju, potrebno je sasvim jasno naznačiti da koncept »odluka» pretpostavlja konačno<br />

rješenje spora pred sudom. Tako je Sud u predmetu Eckle protiv Njemačke (15. juli 1982, Serija<br />

A br. 51, str. 35, stav 77) <strong>iz</strong>nio sljedeći stav:<br />

U slučaju osuđujuće presude, nema nikakvog “odlučivanja […] po pitanjima bilo kakvih optužbi”,<br />

u značenju po članu 6, stav 1 (čl. 6-1), sve dok kazna nije definitivno određena. Tako je u presudi<br />

Ringeisen od 16. jula 1971. Sud uzeo za završetak postupka datum na koji je sudsko vijeće odlučilo,<br />

nakon žalbenog postupka, kao i da cijeli period koji je podnositelj proveo u pritvoru mora biti<br />

uračunat u kaznu (Serija A br. 13, str. 20 and 45, stavovi 48 i 110).<br />

Govoreći još uvijek o odlukama, Sud je podsjetio na sljedeće u presudi Hiro Balani protiv<br />

Španjolske (9. decembar 1994, Serija A br. 303-B, str. 29-30, stav 27) :<br />

Sud naglašava da član 6, stav 1 (čl. 6-1), obavezuje sudove da daju obrazloženja svojih presuda, ali<br />

to ne treba shvatiti kao detaljni odgovor na svaki argument (vidi presudu Van de Hurk protiv N<strong>iz</strong>ozemske<br />

od 19. aprila 1994, Serija A br. 288, str. 20, stav 61). Mjera u kojoj se ova obaveza <strong>iz</strong>nošenja<br />

razloga primjenjuje može varirati ovisno od prirode odluke.<br />

Na kraju treba još reći da ovo ne isključuje princip tajnosti vjećanja u krivičnim predmetima.<br />

174

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!