OPIS PROGRAMA - Katedra za tiskovne forme
OPIS PROGRAMA - Katedra za tiskovne forme OPIS PROGRAMA - Katedra za tiskovne forme
Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme izvođenja 19500 MEHANIČKE SIMULACIJE U RAČUNALNIM ANIMACIJAMA Izv. prof. dr. sc. Sanja Bjelovučić Kopilović VIII. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Mehanika u računalnoj grafici u stvarnom vremenu: uvod. 3D objekti. 3D scene. Gibanje. Kruti objekti. Rotacija. Trenje. Otpor vode i zraka. Gravitacija. Sudari i eksplozije. Opruge. Valovi. Osnove geometrije trokuta. Osnove vektora, matrica, derivacija i programiranja u interaktivnoj računalnoj grafici. Simuliranje 3D s DirectX-om: osnove DirectX-a i usporedba sa srodnim alatima. Kratak pregled C++. Osnove Windows programiranja. Matematički alati za 3D programiranje mehanike: 2D, 3D i 4D koordinatni sustavi. Vektori: implementacija u kodu - matematička biblioteka za modeliranje mehanike. Vektori u Direct3D-u. 2D transformacije: Aktivne i pasivne. Translacija. Rotacija. Skaliranje. Kombiniranje transformacija. Korištenje radnog okruženja (sličica) za modeliranje mehanike. Postavljanje geometrije. Ažuriranje sličica. Iscrtavanje sličica. 3D transformacije. 3D cjevovod: Odnos lokalnih i globalnih koordinata. Odnos globalnih i koordinata promatrača. Odnos koordinata promatrača i projekcijskih koordinate. Odnos projekcijskih i ekranskih koordinata. Iscrtavanje u 3D. Mreže i X-datoteke: Teksture: kreiranje iz gotovih datoteka, postavljanje novih. Materijali. Učitavanje mreže. Ekstrakcija tekstura i materijala. Čišćenje mreže. 2D i 3D kinematika. Modeliranje i kodiranje točkastih masa. Točkaste mase u interaktivnoj računalnoj grafici. Sudari točkastih čestica. Detekcija sudara. Obujmice. Optimizacija prostornim dijeljenjem. Odgovor na sudar. Elastični i neelastični sudari. Koeficijent restitucije. Sudari točkastih čestica u 2 i 3 dimenzije. Sudari kugli. Dinamika krutih tijela. Rotacija krutih tijela u 2D i 3D. Sudari krutih tijela. Ažuriranje radnog okruženja simuliranja mehanike. Simuliranje gibanja projektila. Razlika između impulsa sila i konstantnih sila. Kotrljanje. Sustavi masa i opruga. Kosa, odjeća. Harmonijsko gibanje, Hookeov zakon. 3D voda. Implementacija vode: načini "varanja". Stavljanje objekata u vodu: Dodavanje uzgona krutim tijelima. Redizajn radnog okruženja mehaničkih simulacija. Pojednostavljenje inicijalizacije programa. Efikasno postavljanje transformacijskih matrica. Redefiniranje krutih tijela pomoću točkastih masa. Središte mase i ishodište mreže. Uvođenje i inicijalizacija DirectInput-a. Dobivanje ulaza s tipkovnice i miša. Pomaci kamere. Automobili, letjelice, brodovi i čamci. Simulatori leta na lak način. "Dolazak na druge planete" s poznatom i spekulativnom mehanikom. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Mehaničke simulacije su eksplozivno područje u industriji razvoja interaktivne računalne grafike, poglavito računalnih igara. Tvrtke koje zapošljavaju programere igara sve više traže one koji poznaju mehaniku. Te vještine mogu pretvoriti nekoga s vrlo malo programerskog iskustva, a strašću za dizajnom računalnih igara, u profesionalca visoko traženog na suvremenom informatičkom tržištu. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, auditorne i konstrukcijske vježbe, pismeni i usmeni ispiti. Popis literature potrebne za studij I. Pandžić, Virtualna okruženja, Element, Zagreb, 2004. O. Muftić, Mehanika I (Statika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. S. Jecić, Mehanika II (Kinematika i dinamika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. D. Cogner, Physics Modelling for Game Programmers, Thomson Course Technology, Boston, 2004. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. Rouse, Game Design: theory & practice 2 nd ed., Wordware Publishing, Inc., Plano, 2005. S. Jecić, Kinematika krutih tijela, Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kolokviji. Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 37
Kolegij 19502 OPTOELEKTRONIČKI SUSTAVI 2 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Elektromagnetni val i optoelektronika. Prijenos informacije elektromagnetnim valom. Širenje elektromagnetskog vala. Osnove inženjerske optike. Optoelektrične veličine. Pretvaranje slike zakrivljenim plohama. Stvaranje slike Interferencijom. Vremenska i frekvencijska domena slike. Parametri i obrada slike. Osnove holografskog zapisa. Optoelektroničke prijenosne funkcije. Optoelektronički izvori zračenja. Nekoherentni izvori elektromagnetskog zračenja. Koherentni izvori elektromagnetskog zračenja. Fotodetekcija i vrste signala za detekciju. Obilježja fotodetektora. Detekcijski sustav. Poluvodički detektori. Optoelektronički sustavi. Matrični detektori. 2D kolor vizualna sučelja. Optoelektronička kserografija. Laserski komunikacijski sustavi. Optoelektronički zapis podataka. Optoelektronička mjerenja. Mjerenje intenziteta svjetlosti. Optoelektronički denzitometar. Detekcija prostornih frekvencija. Mjerenje hrapavosti i debljine papira. Mjerenje amorfne površine. Optoelektonika u multimedijskim sustavima. Komunikacija čovjek stroj. 3D prokazivački sustavi. Sadržaj vježbi: Elektromagnetni spektar. Svojstva vala. Stvaranje slike zakrivljenim plohama. Holografija. Laseri. Matrični fotodetektori. Čitač linijskog koda. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Znanje inženjerskih znanosti. Analiza problema. Dizajn i razvoj rješenja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. Popis literature potrebne za studij K. Skala, Optoelektronički sustavi, Sveučilišni udžbenik, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska S. O. Kasan, Optoelectronics and Photonics: Principles and Practices, Prentice Hall, London, 2001. E. Rosencher, et al., Paperback, Optoelectronics, Cambridge University Press, Cambridge, 1998. W. Hawkes, Optoelectronics: An Introduction, Prentice Hall, Aberystwyth, 1989. Način polaganja ispita Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 30% (razgovor) Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Automatska statistika iz WebCT-a. Krozkorelacijska analiza predmeta unutar modula. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju semestra. Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 38
- Page 1 and 2: OPIS PROGRAMA Diplomski studij GRAF
- Page 3 and 4: Kolegij 19437 AMBALAŽA 2 Nositelj
- Page 5 and 6: Kolegij 19458 MARKETING 2 Nositelj
- Page 7 and 8: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 9 and 10: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 11 and 12: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 13 and 14: Kolegij 19496 MULTIMEDIJSKE KOMUNIK
- Page 15 and 16: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 17 and 18: Kolegij 33563 REALIZACIJA IDEJNIH R
- Page 19 and 20: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 21 and 22: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 23 and 24: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 25 and 26: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 27 and 28: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 29 and 30: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 31 and 32: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 33 and 34: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 35: Kolegij 19499 DIGITALNI MULTIMEDIJ
- Page 39 and 40: Kolegij 33564 REALIZACIJA IDEJNIH R
- Page 41 and 42: Kolegij 40783 WEB DIZAJN 2 Nositelj
- Page 43 and 44: IX semestar Grafički fakultet Sveu
- Page 45 and 46: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 47 and 48: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 49 and 50: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 51 and 52: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 53 and 54: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 55 and 56: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 57: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
Kolegij 19502 OPTOELEKTRONIČKI SUSTAVI 2<br />
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala<br />
Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Elektromagnetni val i optoelektronika. Prijenos informacije elektromagnetnim valom.<br />
Širenje elektromagnetskog vala. Osnove inženjerske optike. Optoelektrične veličine.<br />
Pretvaranje slike <strong>za</strong>krivljenim plohama. Stvaranje slike Interferencijom. Vremenska i<br />
frekvencijska domena slike. Parametri i obrada slike. Osnove holografskog <strong>za</strong>pisa.<br />
Optoelektroničke prijenosne funkcije. Optoelektronički izvori zračenja. Nekoherentni<br />
izvori elektromagnetskog zračenja. Koherentni izvori elektromagnetskog zračenja.<br />
Fotodetekcija i vrste signala <strong>za</strong> detekciju. Obilježja fotodetektora. Detekcijski sustav.<br />
Poluvodički detektori. Optoelektronički sustavi. Matrični detektori. 2D kolor vizualna<br />
sučelja. Optoelektronička kserografija. Laserski komunikacijski sustavi.<br />
Optoelektronički <strong>za</strong>pis podataka. Optoelektronička mjerenja. Mjerenje intenziteta<br />
svjetlosti. Optoelektronički denzitometar. Detekcija prostornih frekvencija. Mjerenje<br />
hrapavosti i debljine papira. Mjerenje amorfne površine. Optoelektonika u<br />
multimedijskim sustavima. Komunikacija čovjek stroj. 3D prokazivački sustavi.<br />
Sadržaj vježbi:<br />
Elektromagnetni spektar. Svojstva vala. Stvaranje slike <strong>za</strong>krivljenim plohama.<br />
Holografija. Laseri. Matrični fotodetektori. Čitač linijskog koda.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Znanje inženjerskih znanosti. Anali<strong>za</strong> problema. Di<strong>za</strong>jn i razvoj rješenja.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat <strong>za</strong> elektroničko poučavanje,<br />
Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju<br />
kvizove, ispite i <strong>za</strong>datke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i<br />
e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i<br />
napretka svakog studenta.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
K. Skala, Optoelektronički sustavi, Sveučilišni udžbenik, Zagreb, 2003.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
S. O. Kasan, Optoelectronics and Photonics: Principles and Practices, Prentice Hall,<br />
London, 2001.<br />
E. Rosencher, et al., Paperback, Optoelectronics, Cambridge University Press,<br />
Cambridge, 1998.<br />
W. Hawkes, Optoelectronics: An Introduction, Prentice Hall, Aberystwyth, 1989.<br />
Način polaganja ispita<br />
Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija),<br />
uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita<br />
30% (razgovor)<br />
Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod<br />
60%.<br />
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta<br />
Automatska statistika iz WebCT-a.<br />
Krozkorelacijska anali<strong>za</strong> predmeta unutar modula.<br />
Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju<br />
semestra.<br />
Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 38
Change language