OPIS PROGRAMA - Katedra za tiskovne forme
OPIS PROGRAMA - Katedra za tiskovne forme OPIS PROGRAMA - Katedra za tiskovne forme
Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme izvođenja 19486 RESTAURIRANJE I KONZERVIRANJE PAPIRA Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina VIII. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Materijali na kojima se pisalo prije izuma papira. Povijesni razvoj papira. Ručna izradba papira. Kratki pregled razvoja industrijske proizvodnje papira. Kratki pregled izradbe papira od recikliranih vlakanaca. Starenje papira; prirodno i umjetno (različite metode). Uzroci starenja papira: vanjski uzroci, pisanje i tisak, biološki. Elementarne nepogode. Zaštita papira od fizikalnih, kemijskih i bioloških uzroka starenja. Ručno reastauriranje papira (JAPAN papir). Restauriranje papira dodavanjem papirne mase. Konzerviranje papira laminacijom. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Primjena temeljnih prirodnih te tehničkih i/ili inženjerskih znanja za restauriranje i konzerviranje papira. Sudjelovanje u istraživanjima te izbor i primjena odgovarajućih tehnika na razini preddiplomskog studija uporabom relevantnih podataka iz zbornika radova, baza podataka i literature. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, auditorne vježbe, radionice sukladno interesu studenata, dva do tri kolokvija tijekom predavanja, seminarski radovi i ppp prezentacije. Popis literature potrebne za studij Z. Kulundžić, Knjiga o knjizi, Školska knjiga, Zagreb, 1951. A. Stipčević, Povijest knjige, NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE, Zagreb, 1985. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska V. Dadić, E. Sarić, Osnove zaštite bibliotečne građe, Hrvatsko bibliotekarsko društvo, Zagreb, 1973. Časopis: Restaurator, ISSN 0034-5806 Način polaganja ispita Provjera znanja na predavanjima, seminarski radovi, power point prezentacije temeljem kojih student može odraditi klasični ispit, a po potrebi samo usmeni, samo pismeni ili pismeni i usmeni ispit sukladno aktivnosti studenta tijekom predavanja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanaliza. Provjera znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom semestra, rezultate postignute pohađanjem nastave, kvalitetom seminarskih radova, aktivnostima na projektima, razinom znanja na ispitima. "Updating" predavanja svake godine. Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 31
Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme izvođenja 19487 PROJEKTIRANJE GRAFIČKIH PROIZVODA Prof. dr. sc. Darko Babić VIII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Predmet proučavanja i klasifikacija projekata po sadržaju i formi. Definicije i terminologija u projektiranju. Problemi suvremenog projektiranja i pomagala u projektiranju. Projektiranje novih pogona i raspored osnovnih, pratećih i pomoćnih tehnologija. Standardi u suvremenoj industrijskoj proizvodnji u odnosu na čovjeka i opremu. Proširenje i adaptacija postojećih pogona. Optimalno iskorištavanje prostora i proizvodnja tijekom rekonstrukcije. Transportni putovi i prostori za odmor radnika. Ukonponiravanje suvremenih strojeva u postojeće mahom stare proizvodnje. Uvođenje novih proizvoda u postojeću tehnologiju te novi proizvodi koji se izrađuju na novoj opremi. Obuka radnika na privikavanje novim tehnologijama i sprečavanje starih navika. Rukovođenje kao dio projekta. Rukovođenje pogonom i rukovođenje projektom u fazi izrade i realizacije. Struktura aktivnosti i ciljeva projekta. Vjerojatni, određeni i neodređeni projekti, njihova očekivanja,, sustav vođenja i realizacija. Vanjski utjecaji na projekt, vjerojatnosti očekivanja pri projektiranju te informacija kao bitan činitelj projekta. Faze projektiranja; koncepcija, definicija i realizacija projekta. Izrada tehnološkog projektnog zadatka, projektni zadatak drugim projektantima struka i njihova međusobna koordinacija. Projektiranje po koracima. Prikupljanje informacija, njihova selekcija i razvrstavanje, zaključci, banke podataka, usklađivanje s postojećim zakonima i primjena novih znanstvenih i stručnih dostignuča. Izrada modela. Odabir i selekcija dobavljača opreme, sirovina i odabir kooperanata. Obrazloženje za svaki odabir i uspoređivanje s drugim mogućnostima. Optimalna rješenja uključuju cijenu, brzinu, kvalitetu i tradiciju. Voditelj projekta. Sposobnosti, znanja, iskustvo, komunikativnost, vizualizacija. Odabir suradnika po kvaliteti i znanju te pokrivanje cijelog područja projekta suradnicima. Odnos voditelja projekta i investitora te izvođača. Mrežno planiranje. Pojmovi, svrha, izrada i čitanje mrežnog dijagrama. Prikaz na primjeru. Izrada "i-j" dijagrama, blok sheme. Terminski plan, uska grla proizvodnje, transportni putovi, alternativni pravci. Određivanje vjerojatnosti mogučih tehnoloških događaja pomoću mrežnog dijagrama. Proračun vjerojatnosti nekog tehnološkog događaja. Ukljkučivanje upravljanja i rukovođenje projektima u informacijski sustav poduzeća ili pogona.Načini pisanja i izrade projektat te upotrebe računala i izrade vlastite banke potataka. Projekt i njegova okolina, vrste informacijskih sustava, proračun potreba strojne opreme prema zadanim kapacitetima, određivanje vremena rada kao efektivnog i pomočnog, norme i ergonomija. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Suvremeni inženjer tehničke naobrazbe mora biti pripremljen za projektiranje novih pogona, rekonstrukcija postojećih ili ukomponiravanja novih strojeva u postojeće prostore i tehnologiju. Osim toga suradnja sa stručnjacima drugih struka kao i osnovno poznavanje tehnoloških i drugih nacrta bez kojih se ne može niti zamisliti bilo kakav zahvat u postojeću proizvodnju ili izradu novih pogona. Ovaj kolegij to omogućava inženjerima grafičke tehnologije. Završetkom studija ovog kolegija mladi stručnjak je osposobljen da radi u razvoju grafičkog poduzeća, vodi investicije i nadzire izgradnju i rekonstrukciju pogona. Također može raditi u svim grafičkim poduzećima koja se bave izradom postojećih i projektiranjem novih proizvoda. Mogućnost zapošljavanja stručnjaka koji su završili ovaj kolegij može biti i u drugim industrijama kojima je u proizvodnom programu ambalaža ili oblikovanje tiskanih informacija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. Popis literature potrebne za studij A. Hauc, Upravljanje projektima, Informator, Zagreb, 1975. ISO 9000 sustavi upravljanja kvalitetom, HZTK, Zagreb, 1996. D. Taboršak, Studij rada, TK, Zagreb, 1970. V. Srića i sur., Menedžerska informatika, M.E.P. Consulting d.o.o., Zagreb, 1999. J. Petrić i sur., Metode planiranja, Naučna knjiga, Beograd, 1982. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, potrošaća ambalaže. Način polaganja ispita Izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij. Ocjena na temelju razgovora s nastavnicima i kolegama. Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 32
- Page 1 and 2: OPIS PROGRAMA Diplomski studij GRAF
- Page 3 and 4: Kolegij 19437 AMBALAŽA 2 Nositelj
- Page 5 and 6: Kolegij 19458 MARKETING 2 Nositelj
- Page 7 and 8: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 9 and 10: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 11 and 12: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 13 and 14: Kolegij 19496 MULTIMEDIJSKE KOMUNIK
- Page 15 and 16: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 17 and 18: Kolegij 33563 REALIZACIJA IDEJNIH R
- Page 19 and 20: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 21 and 22: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 23 and 24: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 25 and 26: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 27 and 28: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 29: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 33 and 34: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 35 and 36: Kolegij 19499 DIGITALNI MULTIMEDIJ
- Page 37 and 38: Kolegij 19502 OPTOELEKTRONIČKI SUS
- Page 39 and 40: Kolegij 33564 REALIZACIJA IDEJNIH R
- Page 41 and 42: Kolegij 40783 WEB DIZAJN 2 Nositelj
- Page 43 and 44: IX semestar Grafički fakultet Sveu
- Page 45 and 46: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 47 and 48: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 49 and 50: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 51 and 52: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 53 and 54: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 55 and 56: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
- Page 57: Kolegij Nositelj kolegija Vrijeme i
Kolegij<br />
Nositelj kolegija<br />
Vrijeme izvođenja<br />
19487 PROJEKTIRANJE GRAFIČKIH PROIZVODA<br />
Prof. dr. sc. Darko Babić<br />
VIII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova<br />
Okvirni sadržaj predmeta<br />
Predmet proučavanja i klasifikacija projekata po sadržaju i formi. Definicije i terminologija u<br />
projektiranju. Problemi suvremenog projektiranja i pomagala u projektiranju. Projektiranje novih<br />
pogona i raspored osnovnih, pratećih i pomoćnih tehnologija. Standardi u suvremenoj<br />
industrijskoj proizvodnji u odnosu na čovjeka i opremu. Proširenje i adaptacija postojećih<br />
pogona. Optimalno iskorištavanje prostora i proizvodnja tijekom rekonstrukcije. Transportni<br />
putovi i prostori <strong>za</strong> odmor radnika. Ukonponiravanje suvremenih strojeva u postojeće mahom<br />
stare proizvodnje. Uvođenje novih proizvoda u postojeću tehnologiju te novi proizvodi koji se<br />
izrađuju na novoj opremi. Obuka radnika na privikavanje novim tehnologijama i sprečavanje<br />
starih navika. Rukovođenje kao dio projekta. Rukovođenje pogonom i rukovođenje projektom u<br />
fazi izrade i reali<strong>za</strong>cije. Struktura aktivnosti i ciljeva projekta. Vjerojatni, određeni i neodređeni<br />
projekti, njihova očekivanja,, sustav vođenja i reali<strong>za</strong>cija. Vanjski utjecaji na projekt,<br />
vjerojatnosti očekivanja pri projektiranju te informacija kao bitan činitelj projekta. Faze<br />
projektiranja; koncepcija, definicija i reali<strong>za</strong>cija projekta. Izrada tehnološkog projektnog<br />
<strong>za</strong>datka, projektni <strong>za</strong>datak drugim projektantima struka i njihova međusobna koordinacija.<br />
Projektiranje po koracima. Prikupljanje informacija, njihova selekcija i razvrstavanje, <strong>za</strong>ključci,<br />
banke podataka, usklađivanje s postojećim <strong>za</strong>konima i primjena novih znanstvenih i stručnih<br />
dostignuča. Izrada modela. Odabir i selekcija dobavljača opreme, sirovina i odabir kooperanata.<br />
Obrazloženje <strong>za</strong> svaki odabir i uspoređivanje s drugim mogućnostima. Optimalna rješenja<br />
uključuju cijenu, brzinu, kvalitetu i tradiciju. Voditelj projekta. Sposobnosti, znanja, iskustvo,<br />
komunikativnost, vizuali<strong>za</strong>cija. Odabir suradnika po kvaliteti i znanju te pokrivanje cijelog<br />
područja projekta suradnicima. Odnos voditelja projekta i investitora te izvođača. Mrežno<br />
planiranje. Pojmovi, svrha, izrada i čitanje mrežnog dijagrama. Prikaz na primjeru. Izrada "i-j"<br />
dijagrama, blok sheme. Terminski plan, uska grla proizvodnje, transportni putovi, alternativni<br />
pravci. Određivanje vjerojatnosti mogučih tehnoloških događaja pomoću mrežnog dijagrama.<br />
Proračun vjerojatnosti nekog tehnološkog događaja. Ukljkučivanje upravljanja i rukovođenje<br />
projektima u informacijski sustav poduzeća ili pogona.Načini pisanja i izrade projektat te<br />
upotrebe računala i izrade vlastite banke potataka. Projekt i njegova okolina, vrste<br />
informacijskih sustava, proračun potreba strojne opreme prema <strong>za</strong>danim kapacitetima,<br />
određivanje vremena rada kao efektivnog i pomočnog, norme i ergonomija.<br />
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija<br />
Suvremeni inženjer tehničke naobrazbe mora biti pripremljen <strong>za</strong> projektiranje novih pogona,<br />
rekonstrukcija postojećih ili ukomponiravanja novih strojeva u postojeće prostore i tehnologiju.<br />
Osim toga suradnja sa stručnjacima drugih struka kao i osnovno poznavanje tehnoloških i<br />
drugih nacrta bez kojih se ne može niti <strong>za</strong>misliti bilo kakav <strong>za</strong>hvat u postojeću proizvodnju ili<br />
izradu novih pogona. Ovaj kolegij to omogućava inženjerima grafičke tehnologije. Završetkom<br />
studija ovog kolegija mladi stručnjak je osposobljen da radi u razvoju grafičkog poduzeća, vodi<br />
investicije i nadzire izgradnju i rekonstrukciju pogona. Također može raditi u svim grafičkim<br />
poduzećima koja se bave izradom postojećih i projektiranjem novih proizvoda. Mogućnost<br />
<strong>za</strong>pošljavanja stručnjaka koji su <strong>za</strong>vršili ovaj kolegij može biti i u drugim industrijama kojima je<br />
u proizvodnom programu ambalaža ili oblikovanje tiskanih informacija.<br />
Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja<br />
Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe.<br />
Popis literature potrebne <strong>za</strong> studij<br />
A. Hauc, Upravljanje projektima, Informator, Zagreb, 1975.<br />
ISO 9000 sustavi upravljanja kvalitetom, HZTK, Zagreb, 1996.<br />
D. Taboršak, Studij rada, TK, Zagreb, 1970.<br />
V. Srića i sur., Menedžerska informatika, M.E.P. Consulting d.o.o., Zagreb, 1999.<br />
J. Petrić i sur., Metode planiranja, Naučna knjiga, Beograd, 1982.<br />
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska<br />
Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, potrošaća<br />
ambalaže.<br />
Način polaganja ispita<br />
Izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij. Ocjena na<br />
temelju razgovora s nastavnicima i kolegama.<br />
Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 32