OPIS PROGRAMA - Katedra za tiskovne forme

OPIS PROGRAMA 

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA 

Moduli: 

Grafička tehnologija, 

Multimedij, 

Nakladništvo, 

Ambalaža 

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1

VII semestar 


Kolegij 19437 AMBALAŽA 2 

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Darko Babić 

Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova 

Okvirni sadržaj predmeta 

U RH, posebno danas kada se radi na usklađivanju svih područja industrijske proizvodnje s EU 

proizvodnjom i legislativom potrebno je školovati mlade stručnjake koji susposobni odgovoriti 

izazovu takvog okruženja. Posebno se to odnosi na područje proizvodnje i pakiranja robe kao 

prepoznatljivog hrvatskog proizvoda a tu je svakako jedan od važnih zadataka izrada ambalaže. 

Oblik, tehnologiju, izgled (u novije se vrijeme to naziva brand) mogu zadovoljiti stručnjaci koji 

su upoznali suvremenu opremu, organizaciju proizvodnje, konstrukciju kutija, njihovo pračenje s 

aspekta kontrole kvalitete i konačno pračenje novosti pri upotrebi novih materijala i rješenja u 

sve zahtjevnijem obliku i kvalitetiu ambalaže. Kolegij studentima daje temeljno znanje iz 

područja planiranja i projektiranja te izračuna kapaciteta pojedinih strojeva, linija i cijelog 

pogona. Opremanja i organizacije skladišta i njihovog tehnološkog funkcioniranja. 

Izračunavanjem potrebnih količina materijala u proizvodnji ambalaže te izračunavanjm vremena 

izrade naklada. Ergonomaski arspekti u proizvodnji ambalaže i pogonu kartonaže. Terminski 

plan rasporeda naklada u proizvodnji ambalaže. 

Linija proizvodnje transportnih amerikan kutija i linija složive kartonske kutije zatvaranje 

zaticanjem. Kombinacije, raspored strojeva linije i mogućnosti svakog pojedinog stroja linije. 

Transportni putovi u pogonu, priručna odlagališta za ulazne i izlazne poluproizvode uz svaki 

stroj. Izračun prostora za odlaganje u ovisnosti od brzine stroja. Proračun kapaciteta linije. 

Automatika suvremenih strojeva i njihovo povezivanje u jedan informatički lanac kojeg nadgleda 

voditelj smjene. Proračun transportne amerikan kutije od vlaovitog kartona. Objašnjenje svih 

parametara potrbnih za dobar proračun. Izrada nacrta prireza kutije. Proračun složive kartonske 

kutije. Objašnjenje svih parametara potrebnih za dobar proračun. Kutije koje imaju ojačivače, 

njihova uloga, korist i izrada. Materijali i oblici ojačivača. Optimalizacija pri iskorištavanju 

materijala pri izradi prireza kutija ovisno o tehnologiji uz poštivanje zadanih smjerova vlakanaca 

za pojedini tip kutije. Nabrajanje grešaka koje se mogu pojaviti na kutijama, mjesto njihova 

nastanka, uzrok nastanka i način otklanjanja greške. Organizacija pogona pomoću terminskog 

plana i blok sheme. Načini kako se mogu izbječi uska grla proizvodnje. Ispitivanje kutija na 

slobodni pad, kontrolirani pad, tribološke postavke pri transportu, otpornost na vlaženje, 

otpornost na požar, otpornost na trešnju. Ispitivanje kutija BCT i ECT testovima. Njihova 

statistička obrada i tumačenje rezultata. Načini izrade i upotrebljivost hypa-ambalaže, selfkutija, 

blok-kutije, bačava, sprej-boce, plastenke, blister-ambalaža, envo-ambalaža, skinambalaža, 

streč-ambalaža, strip-ambalaža. Posebnosti pri izradi i eksploataciji skupljajućih 

omota, vreća s ventlom, laminatnih vreća, provlačnih kutija, teleskopskih kutija, kutija s 

odvojivim dnom i poklopcem, kombiniranih kutija. Skladišta sirovine i gotove robe. Načini 

transporta i klimatski zahtjevi određenih materijala u skladištima. posebni zahtjevi priv 

rukovanju i pakiranju gotovih prireza kartonskih kutija. Ergonomski zadaci svakog radnog 

mjesta u proizvodnji ambalaže s posebnim osvrtom na tehnološka mjesta gdje se upotrebljava 

uglavnom ljudski rad. 

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija 

Završetkom studija ovog kolegija mladi stručnjak može biti organizator i voditelj pogona za 

proizvodnju ambalaže. Može biti projektant ambalaže, istraživač u laboratorijima za ispitivanje 

kvalitete novokonstruiranih oblika ambalaže ali i provjera postojeće s aspekta održanja kvalitete. 

Također može raditi u proizvodnji roba koje se pakiraju u pogonima koji pakiraju svoje 

proizvode za potrebe trgovine te u transportnim i trgovačkim poduzečima kao stručnjaci koji 

određuju i provjeravaju kvalitetu ambalaže potrebne za kvalitetno pakiranje i čuvanje ogređene 

robe. 

Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja 

Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. 

Popis literature potrebne za studij 

N. Stričević, Suvremena ambalaža 1 i 2, Školska knjiga, Zagreb, 1982. 

O. Stobe, Wellpapen Handbuch II/1 i II/2, VDW Verband, Darmstadt, 1972. 

F. Hesse, H. J. Tenzer, Verpackungsmittel aus Papier, Karton und Pappe, VEB Fachbuchverlag, 

Leipzig, 1971. 

H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989. 

Način polaganja ispita 

Pismeno i usmeno. 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta 

Seminari tijekom semestra. 


Kolegij 

Nositelj kolegija 

Vrijeme izvođenja 

19438 TISAK AMBALAŽE 

Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča 

VII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova 


Tisak ambalaže: jucer, danas, sutra. 

Tiskarske podloge i kako na njima tiskati ambalažu. Tisak na fleksibilnim i krutim 

podlogama. Tisak na formiranoj ambalaži. 

Procesi tiska ambalaže: 

Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u fleksotisku. 

Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u knjigotisku lettersetu. 

Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u ofsetu. 

Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u bakrotisku. 

Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u sitotisku. 

Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u elektrostatskom tisku. 

Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u inkjet tisku. 

Dizajn ambalaže u službi proizvodnog procesa. Oslajavanje: dekoracija i zaštita. Bar 

kod. 

Zaštita okoliša. 


Ambalaža pokriva 45% tiska te se ovdje naučavaju specifičnosti tiska u tom 

području. 


Predavanja i labaratorijske viježbe. 


N. R. Eldred, Package Printing, Plainview, Jelmar Publishing Co, New York, 2000. 

P. E. J. Legierse, Decoration of Packaging, Pira International, Hertfordshire, 1999. 

H. Forcnio, Digital Package Printing, Pira International, Hertfordshire, 2002. 

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska 

A. White, High Quality Flexography, Pira International, Hertfordshire, 1998. 


Uvjet pristupanju ispitu su završene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni. 


Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete. 


Kolegij 19458 MARKETING 2 

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri 



UVOD, uloga marketinga u organizaciji tiskarske firme, koncepcija marketinga, 

upravljanje marketingom, tržišna orijentacija, prihvaćanje marketinga u organizaciju. 

PLANIRANJE I UPRAVLJANJE MARKETINGOM, efikasnost firme pod utjecajem 

dinamike tržišta, strategija planiranja, upravljanje marketingom. 

POZICIONIRANJE FIRME, konkurenti u mi kr o okruženju firme, utjecaj 

makrookoline, marketing strategija. 

TRŽIŠTE GRAFIČKIH PROIZVODA, zahtjevi i ponašanje potrošača, faktori koji utječu 

na kupca, odluka o kupovini, direktna prodaja, indirektna prodaja, prodaja po 

natječaju. 

POTRAŽNJA I PREDVIĐANJE POTRAŽNJE, procjena postojeće potražnje, procjena 

buduće potražnje, faktori koji utječu na potražnju. 

SEGMENTACIJA TRŽIŠTA, opći pristup, modeli, postupak. 

Procjena tržišnih segmenata, moguće strategije, izbor strategije. 

POZICIONIRANJE PROIZVODA, pozicioniranje proizvoda, konkurencije, pozicioniranje 

vlastitih proizvoda, zaključak. 

MARKETING PLANIRANJE, razvoj, postojeća marketinška situacija, analiza, 

ciljevi,programi aktivnosti. 

RAZVOJ NOVOG PROIZVODA, ideje, selekcija,komercijalizacija. 

MARKETING - INFORMACIJSKI SISTEM, interni sistem, obavještajni sistem, 

istraživački sistem, analitički sistem, banka podataka. 

MARKETING STRATEGIJA PROIZVODA, uvođenje, rast, zrelost, opadanje. 

MARKETING STRATEGIJA, tržišnog lidera tržišnog izazivača tržišnog sljedbenika 

tržišnog tamponera. 


Cilj kolegija je prepoznavanje referentnih faktora za generičke i specifične 

kompetencije studenata u području marketinga. Ishod poučavanja je kompetencija 

(što student zna ili je sposoban napraviti nakon završetka učenja). 


Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave 


B. Juri, Tržišne komunikacije, Grafički fakultet, Zagreb, 2003. 

F. Kotler, Upravljanje marketingom, Mate, Zagreb, 2001. 

POPIS LITERATURE KOJA SE PREPORUČUJE KAO DOPUNSKA 

T. Kesić, Integrirana marketinška komunikacija, Opinio d.o.o., Zagreb, 2003. 


Seminar, pismeni i usmeni ispit. 


Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika. 


Kolegij 

Nositelj kolegij 


19471 RAČUNARSKA TIPOGRAFIJA 

Prof. dr. sc. Vilko Žiljak 



PostScript u tipografiji. Oblikovanje cjelostraničnog preloma u izvornom PostScriptu. 

Rad sa bazama podataka za individualizaciju sloga. Priprema sloga za visoke naklade 

kod individualiziranog digitalnog tiska. Programiranje akcidencije u PostScriptu. 

Unicod, baze fontova, konverzija. PostScript tipografija. Definicija fontova. Struktura 

komandi. Bazierova krivulja u oblikovanju slivnih znakova. Kontinuitet Bezierobe 

krivulje. Zatvaranje linija i grafičkih predložaka. Programiranje linijskih kodova (bar 

kodovi, transportni, bibliotečne primjene). Programiranje individualiziranih podataka 

sa vezama iz baza podataka. Priprema za osvjetljavanje tiskovne forme. Razvoj PDF 

formata. Proračunavanje printera. Priprema vlastitih tipografskih jezika. Specijalne 

namjene, zaštitni slog. Mikrotekst. Programiranje djeljenja riječi u PostScriptu. 

Multikodovi u PostScriptu. Usporedba - zajedništvo i razlike PostScripta, HTML-a, 

fotosloga. Planiranje tipografije za različite operativne sustave, za različite tiskarske 

strojeve i tehnologije. Studij računarske tipografije prema CIP4 i JDF standardima. 


Osposobljavanje za izvedbu složenih zadataka u PostScript jeziku i pratečim 

programima. Integracija slike i teksta sa izradom individualnih rasterskih postupaka. 

Uvođenje baza podataka u tipografiju, baza teksta, slika i arhiviranje preloma 

stranica, knjiga, novinskog sloga. 


Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studentedate te na web 

starnicama nastavnika s Katedre za računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko 

seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima s 

progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i 

zadaju na web stranicama Katedre za računala i tiskarski slog. 


V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u 

kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 

655.4:004.738.5, FS i Grafički fakultet, Zagreb, 2003., elektr. izdanje: 

www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 

V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953- 

199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5, FS i Grafički fakultet, Zagreb, 

2004., 

elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 

V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998./2004. 

ISBN: 953-199-000, elektr. izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ 

V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, Grafički fakultet, Katedra za računala i slog, Zagreb, 2004., 

elektr. izdanje,: 

http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.ht 

m 

G. Brett, DIGITAL PREPRESS TEHNOLOGIES, Pira International Ltd., Hertfordshire, 

2000.,ISBN 185802-261-4 


Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku, a ažurirana na starnicama Katedre 

za računala i tiskarski slog. 


Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se 

potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. 


Studenti izrađuju seminare prema individualnim zadacima. Rješenja se predaju na 

osobnim web stranicama studenta. 


Kolegij 



19472 REPRODUKCIJA SLIKOVNIH INFORMACIJA 

Izv. prof. dr. sc. Darko Agić 



Reprotehnika kao sustav informacija, slika kao područje informacija. Potreba za 

objektivnim mjerenjima kod višebojnih reprodukcija. Doživljaj boje, različiti prostori 

boja koji su prisutni kod digitalnog procesiranja slike. Mjerni sustavi bazirani na 

spektrofotometrijskim određivanjima, određivanje kolorimetrijske razlike kao važan 

kriterij određivanja kvalitete reprodukcije. Objektivnost kod određivanja boja kod 

grafičkih i drugih sustava reprodukcije, prikazivanje rezultata. RGB, Lab. Luv, LCH, 

HSB sustavi prikazivanja boja. 

Mjerni sustavi bazirani na denzitometrijskim mjerenjima: određivanje i objašnjenje 

sivog balansa, trappinga, sivoće i greške tona. Optički aktivna površina, odstupanja 

rasterskog elementa, prirast rasterskog elementa. Značenje principa aditivnosti boja. 

Sivi balans i sivi omjer. Model defirinja reprodukcijskog sustava preko sivog balansa. 

Rasterski sustavi, izgradnja elementa, frekventna i amplitudna modulacija, moire. 

Model rasterskog miješanja boja - Neugebauer model, akromatska reprodukcija, PCR, 

CCR. kontrolni elementi, sustavi probnog otiska, hard i soft proof. Posebne boje, 

heksakromija i heptakromija. 

Princip sustava upravljanja bojama u digitalno procesiranju koji osiguravaju kvalitetu 

reprodukcije. Elektronska montaža, impozicija, prilagođavanje daljnjim postupcima 

reprodukcije, workflow. 


Praćenje kontrole kvalitete, sposobnost vođenja i uvođenje novih grafičkih 

postupaka. 


Predavanja, vježbe i seminari. 


K. Schlapfer, Farbmetrik in der Reproduktionstechnik und im Mehrfarbendruck, 

UGRA, St. Gallen, 1993. 

T. Johnsom, Color Management in Graphic Arts and Publishing, Pira International, 

Hertfordshire, 1996. 

A. Mortimer, Color Reproduction in a Digital Age, Pira international, Hertfordshire, 

1998. 


J. Foley, A. Van Dam, Computer Graphics, Addison Wesley Publishing Company, 

1992. 

R. B. Norman; Electronic Color, Van Nostrand Rheinhold, New York, 1990. 


Pismeni i usmeni. 


Uspjeh na ispitu, anketa. 


Kolegij 



19473 PRIMJENA DIGITALNE FOTOGRAFIJE U 

REPRODUKCIJSKIM MEDIJIMA 

Izv. prof.. dr. sc. Darko Agić 

VII. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda 


Razvoj digitalne fotografije kroz povijest. Usporedba konvencionalnog toka rada sa 

digitalnim tokom rada u grafičkoj reprodukciji. Osnovne kategorije digitalnih 

fotoaparata i njihova primjenjivost u pojedinim reprodukcijskim medijima. 

Karakteristike digitalnih fotoaparata vezane uz kvalitetu reprodukcije; rezolucija, 

dubina bitova, senzori (CCD, CMOS, Foveon X3). Usporedba osjetljivosti troslojnog 

filma i osjetljivosti CCD senzora. Utjecaj temperature boje svjetla na reprodukciju 

boja. Utjecaj šuma na kvalitetu reprodukcije. Metodologija za testiranje kvalitete slike 

snimljene digitalnim fotoaparatom. Procesiranje slike za pojedine reprodukcijske 

medije. Primjena Color Managementa i ICC profila. Formati zapisa datoteka (TIFF, 

JPEG, GIF, PDF, Photo CD, PICT, PNG). Načini arhiviranja digitalnih datoteka. 

Autorsko pravo i vodeni žigovi. Nova tehnološka dostignuća, novi standardi. 

U sklopu predavanja predviđa se pozvano predavanje koje bi održao profesionalni 

fotoreporter na temu: Primjena digitalne fotografije u dnevnim novinama. 


U ovom kolegiju studenti se upoznaju s najnovijom tehnologijom digitalne 

reprodukcije slika, principom rada digitalnog fotoaparata te primjenom digitalne 

fotografije u grafičkoj industriji. 


Predavanje i vježbe. Kolokvij, pismeni i usmeni ispit. 

POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDI: 

R. Sidney, Photographic Technology and Imaging Science, Focal Press, Oxford, 2000. 

F. Franziska, S. Susstrunk, Digital Imaging for Photographic Collections - Foundation 

for Technical Standards, Rochester Institute of Technology, 1999. 

A. Kasai, Sparkman Russel, Essentials of Digital Photography, New Riders, 

Indianapolis, 2002. 


P. Green, Understanding Digital Color, GATF Press, Pittsburgh, 1999. 

R. M. Adams II, Scanning Primer, GATF Press, Pittsburgh, 2001. 


Pismeni i usmeni, nakon položenog kolokvija. 


Anketa. 


Kolegij 



19474 GRAFIČKI MATERIJALI KONVENCIONALNOG 

I DIGITALNOG TISKA 

Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina 

VII. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 4 boda 


Sastav, svojstva (viskoznost, tečljivost, ljepljivost, stabilnost u tisku) i mehanizmi sušenja 

knjigotiskarskih boja. Tiskovne podloge za visoki tisak. Svojstva otisaka i ugađanje boja za 

visoki tisak. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja fleksografskih boja. Tiskovne podloge za 

fleksografski tisak. Svojstva otisaka i ugađanje fleksografskih boja. Sastav, svojstva i mehanizmi 

sušenja offsetnih boja. Tiskovne podloge za offsetni tisak. Svojstva otisaka i ugađanje offsetnih 

boja. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja boja za duboki tisak. Tiskovne podloge za duboki 

tisak. Svojstva otisaka i ugađanje boja za duboki tisak. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja 

boja za propusni tisak (sitotisak). Tiskovne podloge za propusni tisak (sitotisak). Svojstva 

otisaka i ugađanje sitotiskarskih boja. Specijane tiskarske boje. Sastav boja za digitalni tisak. 

Koloranti boja za digitalni tisak. Koloranti procesnih boja - CMYK. Color Index CI. Toneri za 

elektrofotografiju. Mehanizam elektrofotografije temeljen na organskom fotokonduktoru i 

usporedba sa selenskim fotokonduktorom. Organski fotokonduktori (OPC). Tvari koje generiraju 

(CGM), transportiraju (CTM) i kontroliraju naboj (CCA). Sastav, vrste i svojstva tonera. Boje za 

ink jet tisak: kontinuirani (CIJ) i “drop on demand” (DOD). Bojila, otapala (organska i voda) 

veziva i dodatci ink jet boja. Viskoznost i tečljivost ink jet boja. Sušenje ink jet boja 

(konvencionalno i UV). Boje i voskovi za tisak termičkim transferom. Bojila za tisak sublimacijom 

i termmičkom difuzijom (D2T2). Vrste papira u digitalnom tisku. Papiri za tiskanice, čekove, 

kuverte, naljepnice. Tiskovne podloge za ink jet, elektrofotografiju, termički, sublimacijski i 

termički difuzijski tisak. 


Primjena temeljnih prirodnih te tehničkih i/ili inženjerskih znanja kao i inženjerskih specijalizacija 

u radu s mnogobrojnim grafičkim materijalima u konvencionalnom tisku te osmišljavanje 

inženjerskih modela. Rješavanje kompleksnih problema pravilnim izborom znanstvene literature 

i primjenom načela matematike i inženjerskih znanosti. Istraživanje kompleksnih problema 

osmišljavanjem eksperimenata, analizom i interpretacijom podataka nakon kojih se sintezom 

informacija treba doći do valjanih zaključaka. Kreiranje, izbor i primjena odgovarajućih tehnika, 

resursa i modrenih inženjerskih metoda za modeliranje kompleksnih inženjerskh aktivnosti. 


Predavanja i seminarski radovi. 


R. E. Todd, Printing Inks, Pira International, Hertfordshire, 1994. 

D. G. Wilson, Litography Primer, GATF Press, Pittsburgh, 1998. 

C. L. Kasunich, Gravure Primer, GATF Press, Pittsburgh, 1998. 

J. P. Crouch, Flexography Primer, GATF Press, Pittsburgh, 2000. 

N. R. Eldred, Package Printing, Jelmar Publishing Co., Inc., New York, 1993. 

B. Thompson, Printing Materials, Pira International, Hertfordshire, 1998. 

C. H. Williams, Printing Ink Technology, Pira International Ltd, Hertfordshire, 2001. 

T. A. Pope, Paper and Digital Printing, Interquest, Ltd., Charlottesville, 1999. 


Chemistry of Inks in N. R. Eldred, Chemistry for the Graphic Arts, GATF, Pittsburgh, 2004. 

B. Thompson, Printing Materials, Science and Technology, Pira International, Hertfordshire, 

2004. 

H. Kipphan et al., Handbook of Print Media - Technologies and production methods, Springer, 

Berlin, 2001. 


Ispit usmeni i seminarski rad. 


Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanaliza. Sukladno 

interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi 

sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima 

razvoja znanosti i grafičke tehnologije odn. "updating"predavanja svake godine. 


Kolegij 19475 KNJIGOVEŠTVO 2 




Kolegij studentima daje temeljno znanje iz područja planiranja i projektiranja te izračuna 

kapaciteta pojedinih strojeva, linija i cijelog pogona. Opremanja i organizacije skladišta i 

njihovog tehnološkog funkcioniranja. Izračunavanjem potrebnih količina materijala u 

knjigoveštvu te izračunavanjm vremena izrade naklada. 

Terminski plan rasporeda naklada u knjigovežnici. Osnovni raspored strojeva u 

knjigovežnici prateći tehnologiju. Osnovna tehnološka razlika između ručnog uveza i 

industrijskog uveza. Švicarski uvez, francuski uvez, engleski uvez, fleksstabil uvez, uvez s 

odskočnim hrptom. Tipovi podstave i njihove karakteristike te specifičnosti u upotrebi. 

Različiti tipovi mekih i tvrdih korica ovisno o materijalu, vrsti tiska, dekoraciji korica. 

Posebno izračunavanje potrebne količine materijala za jednu koricu i za cijelu nakladu. 

Izračun potrebne količine svih materijala koji se upotrebljavaju pri izradi knjige. Konca, 

žice, taljivih niti, špage, kartona, ljepenki, ljepila, gaze, kreppapira, plastične folije za 

plastificiranje, folije za otiskivanje, alati za otiskivanje, ukrasnih metalnih predmeta. Načini 

ispitivanje kvalitete materijala upotrebljivih u knjigoveštvu s mehaničkog i fizikalnog i 

tehnološkog aspekta. Formati strojeva, izračun kapaciteta strojeva, utrošak energije 

svakog stroja, potreba za radnicima i njihova kvalifikacijska struktura za svaki stroj. Kako 

se u proizvodnom pogonu riješava servisiranje strojeva i njihovo održavanje. Paralelno 

vođenje nekoliko naklada u knjigovežnici uz kontrolu iskoristivosti kapaciteta upotrebom 

terminskog plana i blok sheme. Ručni uvez knjiga, rekonstrukcija knjiga, konzerviranje 

knjiga. Suvremena oprema koja se upotrebljava u tim poslovima Strojevi tehnološke linije 

knjigovežnice, potrebni prostor za svaki stroj u knjigovežnici. Priručna skladišta ulaznih i 

izlaznih poluproizvoda i gotovih proizvoda za svaki stroj. Linija mekog uveza. Operacije 

koje obavlja. Strojevi koji ju sačinjavaju. Stroj za meki uvez knjiga. Tehnološki koraci 

neophodni da se izradi meko uvezana knjiga. Kvaliteta rada, greške u proizvodnji, način 

otklanjanja i izbjegavanje ponavljanja istih. Kapaciteti i kvalitete rada. Linija trvrdog 

uveza. Strojevi koji ju sačinjavaju. Rad svakog stroja i njegov značaj za kvalitetu knjige. 

Mogućnosti izrade različitih vrsta tvrdo uvezanih knjiga na liniji Kvaliteta rada, greške u 

proizvodnji, način otklanjanja i izbjegavanje ponavljanja istih. Izrada kataloga grešaka, 

banke podataka, organizacija povratnih informacija iz pripremnih faza proizvodnje, 

trgovine, biblioteka i škola u svrhu poboljšanja kvalitete uveza knjiga. Ergonomaski 

arspekti knjigovežnice. Ergonomija stroja, svake operacije u knjigovežnici i odnos norme, 

roka isporuke, količine škarta i utroška materijala. 


Završetkom studija ovog kolegija mladi stručnjak može biti organizator, voditelj pogona i 

cijele proizvodnje knjiga. Može biti projektant knjigoveških proizvoda (knjiga, časopisa, 

kalendara, blokova, albuma i kataloga), istraživač u laboratorijima za ispitivanje kvalitete 

novih knjigoveških proizvoda u ovisnosti o upotrebi različitih vrsta materijala i ljepila. 

Također mogu provjeravati postojeću proizvodnju s aspekta održanja kvalitete. Rad u 

izdavačkim kućama, u bibliotekama, u konzerviranju i rekonstruiranju starih i oštećenih 

knjiga. 




F. Hesse, H. J. Tenzer, Grundlagen der Papierferarbeitung, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 

1963. 

H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 

1989. 

G. Zahn, Grundwissen für Buchbinder, Verlag Beruf + Schule, Itzehoe, 1992. 

T. J. Tedesco, Binding, Finishing, Mailing, GATF Press, Pittsburgh, 1999. 

R. Lyman, Binding and Finishing, GATF Press, Pittsburgh, 1993. 


Internet adrese proizvođača opreme, izdavača, knjižnica, proizvođača knjiga. 


Pismeno i usmeno. 


Kolegij 



19476 DIGITALNI TISAK 

Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča 



Kolegij daje studentima temeljno teoretsko znanje o digitalnim tehnikama tiska. U kolegiju su 

obuhvaćene one digitalne tehnike koje su se tehnički i ekonomski opravdale. Dane su specifičnosti 

različitih tehnika, njihove mogučnosti, te karakteristike otisaka koji su rezultat rada. Posebno su 

obrađene direktne i indirektne tehnike, te tisak na arke i iz role. Također je obrađen hibridni tisak. 

Uspoređuju se mogućnosti digitalnih i konvencionalnih tehnika tiska. Na kraju je dano predviđanje 

razvoja digitalnih tehnika tiska. 

Sustavi tiska između pojedinačnog i masovnog. Personalizacija u tisku. Non Impact Printing (NIP) 

tehnologije. Direktni postupci: termografija, InkJet, sublimacija, elektrofotografija, elektrografija. 

Indirektni postupci: elektrofotografija, elektrografija, magnetografija, transfer termografija, 

ionografija, elkografija, postupak srebrnih soli, fotopolimerni postupak, diazo postupak, postupak s 

mikrokapsulama. Princip InkJet tiska. Kontinuirani InkJet tisak. Princip i rad navođenog InkJet tiska. 

Princip i rad binarnog InkJet tiska. Princip i rad navođenog IRIS tiska. Građa uređaja i postizanje veće 

rezolucije u tisku. Diskontinuirani InkJet tisak. Princip rada piezoelektričnog InkJet tiska. Varijante 

građe osnovne čelije. Princip rada termalnog InkJet tiska. Varijante građe čelije. Elektrostatički InkJet. 

Građa čelije. Postizanje veće rezolucije u tisku. Bojila za InkJet tehnike tiska. Tiskovne podloge. Građa 

uređaja od printera do strojeva velikog formata. Polje djelovanja od pojedinačnih uredskih ispisa do 

otiskivanja gigantografija. Tisak ambalaže. Tisak Bar kodova. Tisak fotografija. Elektrofotografija. 

Princip rada tehnike. Princip nabijanja bubnja. Načini osvjetljavanja. Princip lasera. Modulacija 

laserskog zračenja. Usmjerivači laserskih zraka. Materijali i svojstva fotovodića. Toneri praškasti i 

tekući. Tiskovne podloge. Elektrofotografija-laserski tisak na arke. Tehnologija. Nabijanje bubnja. 

Pretvaranje signala iz komputera u slobodne površine ili tiskovne elemente na bubnju. Stvaranje 

latentne tiskovne forme. Principi prihvaćanmja tonera na bubanj. Razvijanje latentne tiskovne forme 

tonerom. Uređaj za bojenje. Pripremanje tonera za razvijanje forme. Prijenos tonera na tiskovnu 

podlogu. Uređaji za fiksiranje i proces fiksiranja tonera na tiskovnu podlogu. Čišćenje bubnja od 

tonera i električnog naboja. Elektrofotografija u indirektnom tisku. Prijenos tonera na otisak 

posredstvom transportne trake. Modeli za višebojni tisak s praškastim tonerima. Obostrani tisak. 

Ofsetni bubanj kao prenosioc bojila do tiskovne podloge. Indigo tisak. Tehnologija otiskivanja 

elektroinka na tiskovnu podlogu. Višebojni i obostrani tisak. Ionografija. Princip rada. Građa tiskovne 

jedinice. Generiranje iona i ostvarivanje latentne tiskovne forme na temeljnom bubnju.Prijenos suhog 

tonera i njegovo fiksiranje na tiskovnu podlogu. Magnetografija. Princip rada. Građa tiskovne jedinice. 

Bojilo za magnetografiju. Djelovanje glave za izradu latentne forme i djelovanje temeljnog bubnja. 

Otiskivanje. Fiksiranje. Čišćenje temeljnog bubnja nakon otiskivanja. Elkografija. Princip rada. Građa 

uređaja. Mogučnosti tiska u elkografiji danas. Sublimacijski tisak. Princip rada. Uređaj za otiskivanje. 

Mogučnosti tehnike i područje korištenja. NIP direktne tehnike tiska u rotacijama. Elektrpgrafija. 

Princip rada. Uređaji za višebojni tisak. Mogučnosti tehnike. Termografija. Princip rada. Uređaji za 

višebojni tisak. Mogućnosti tehnike. Rotacijski tisak kod direktne elektrofotogrefije. Povezivanje 

tiskovnih jedinica u nizove. Višebojan obostrani tisak. Fiksiranje otisaka. Tisak iz role kod ofsetnog 

elektrofotografskog tiska. Tiskarski stroj. Višebojni tisak na traku. Strojevi za digitalni tisak sa stalnom 

tiskovnom formom.Princip izradeu stroju stalne forme laserom. Digitalni strojevi sa stalnom tiskovnom 

formom, Computer to Press. Satelitski stroj. Promjena forme bez vađenja iz stroja. Stroj s tiskovnim 

jedinicama u liniji. Promjena tiskovne forme. Izrada stalne tiskovne forme u stroju. Bojilo. Tiskovne 

podloge. Mogućnosti tehnika. Hibridni strojevi s digitalnim djelovanjem. Konvencionalni ofsetni strojevi 

s mogućnosti korištenja tiska bezvodnog ofseta i izrade tiskovne forme Computer to Press. 

Konvencionalni tiskarski strojevi nadopunjeni digitalnim tiskovnim jedinicama. Usporedba rada 

konvencionalnih i digitalnih tehnika međusobno. Usporedba kvalitete otisaka, brzine tiska i ekonomske 

opravdanosti tiska određenih naklada. Tehnike u nastajanju. Pogled u budućnost. 


Ovladavanje modernim digitalnim tiskarskim tehnologijama. 


Predavanje i laboratorijske vježbe. Usmeni ispit i kolokviji. 


B. Baumler, C. Senff, Laserdruck, Polygraph Verlag GmBH, Frankfurt am Main, 1988. 

G. A. Nathmann, Nonimpact Printing, Graphic Arts Technical Fundation, Pittsburgh, 1989. 

F. J. Romano, H. M. Feuton, On Demand Printing, Graphic Arts, Technical Fundation, Pittsburgh,1998. 

H. Kipphan et al., Handbook of Print Media, Springer, Berlin, 2001. 


Uvjet pristupanju ispitu su završene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni. 


Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete. 


Kolegij 



19477 ODABRANA POGLAVLJA UPRAVLJANJA 

KVALITETOM 

Izv. prof. dr. sc. Diana Milčić 



Razvoj funkcija kvalitete. Kvaliteta danas. Trendovi razvoja. Temeljni pojmovi iz 

područja kvalitete. Kvaliteta - promjenjivi uvjeti poslovanja. Procjenjivanje kvalitete. 

Analiza troškova kvalitete. Troškovi loše kvalitete. Procjenjivanje stvarnih aktivnosti 

za kvalitetu. Normizacija. Domaće i svjetske norme. Smjernice. Direktive. 

Akreditacija. Certifikacija. Međusobno priznavanje certifikata. Razvoj sustava 

upravljanja kvalitetom. TQC. Temeljne postavke TQC. Uloga sustava upravljanja 

kvalitetom u modernom poslovanju. Sustavi upravljanja kvalitetom (ISO 9000, QS 

9000, AS 9000, TL 9000). Sastavnice sustava upravljanja kvalitetom. Povezanost 

sustava upravljanja. Sustav upravljanja okolišem (ISO 14000). Sustav upravljanja 

sigurnošću i zaštitom zdravlja (ISO 18000). Procesni pristup u upravljanju kvalitetom. 

Politika i ciljevi kvalitete. Poslovnik kvalitete. Dokumentacija sustava. Temeljna 

načela upravljanja kvalitetom. Uloga i odgovornost uprave. Zadaće, odgovornosti i 

ovlaštenja u sustavu. Matrica odgovornosti. Upravljanje resursima. Ljudski resursi 

(upravljanje znanjem), infrastruktura, radna okolina, financijski resursi. Proces stalne 

izobrazbe. Dobavljači. Poslovna suradnja. Zainteresirane strane. Proces stalnog 

poboljšavanja. Učinkovitost i efikasnost procesa. Planiranja kvalitete i određivanje 

mjerljivih ciljeva kvalitete. Metode stalnog poboljšavanja. Preduvjeti za provođenje 

poboljšavanja. Metode izbora prioriteta. Metode određivanja sposobnosti mjernog 

sustava. Elementi za ocjenu sposobnosti. Suvremeni zahtjevi na kontrolu kvalitete 

proizvodnje i proizvoda. Trendovi razvoja sustava upravljanja kvalitetom. 


Studenti se upoznaju s temeljnim načelima upravljanja kvalitetom, svjetskim 

trendovima na području upravljanja kvalitetom, te mogućnostima primjene sustava 

upravljanja kvalitetom u grafičkoj industriji. 


Nastava se provodi u okviru predavanja i vježbi, 30 sati predavanja i 30 sati vježbi. 

Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže usmeno. 


J. M. Juran, Quality Control Handbook, McGraw-Hill, New York, 1989. 

M. L. Crossley, Statistical Quality Methods, ASQ, Wisconsin, 2000. 

H. L. Apfelberg, M. J. Apfelberg, Implementing Quality Management in the Graphic 

Arts, GATFPress, Pitsburgh, 1999. 

K. E. Rizzo, Total Production Maintenance, GATFPress, Pitsburgh, 2001. 


Breyfogle, Implementing Six Sigma, John Wiley and Sons, New Yersey, 1999. 

A. V. Feigenbaum, Total Quality Control, McGraw-Hill, New York, 1991. 


Praćenje pojedinačnog rada na vježbama i ocjena izrade programskog zadatka te 

usmeni ispit. 


Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima te 

praćenjem uspješnosti prolaza na ispitu. 


Kolegij 19496 MULTIMEDIJSKE KOMUNIKACIJE 2 

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala 



Razvoj računarstva i mrežnih tehnologija. Multimedij u mrežnom okruženju i 

hipermedijske komunikacije. Multimedijska računala i mreže. Bežične multimedijske 

mreže. Računalne metode primanja i obrade informacija i stvaranja znanja. 

Interaktivne multimedijske komunikacije. Elementi vizualnih sučelja. Tehnologija 

virtualne zbilje. Višedimenzionalna interaktivna sučelja. Inteligentno adaptabilna 

sučelja. Životolika multimedijska sučelja. Povezivanje multimedijskih sučelja s 

bazama podataka. Stvaranje multimedijskih web sadržaja (HTML, Java, Flash). Građa 

web portala.Web komunikacija po zahtjevu u grafičkoj proizvodnji. Tehnologija 

multimedijske telekonferencije. Distribuirana mrežna suradnja i proizvodnja. 

Predstavljanje računalne i podatkovne Grid tehnologije i moguće primjene u 

proizvodnji. 

Sadržaj vježbi: Praktičan rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju mrežnih 

sadržaja i primjena u području grafičke tehnologije. Inženjersko-dizajnerski razvoj 

multimedijskih primjena na Web-u i CD-ROM-u. Vježbe i praktični samostalni radovi iz 

multimedijskih komunikacija. Izvedba seminarskih radova uz potporu. Koristit će se 

alati: Flash, Dreamweaver i ostali standardni programi. 


Dizajn i razvoj rješenja. Moderna uporaba alata. 


Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, 

Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju 

kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i 

e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i 

napretka svakog studenta. 


K. Skala, Optoelektronički sustavi, DMZUH, Zagreb, 2003. 

Multimedijski referalni centar pri Grafičkom fakultetu, URL: 

www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme 

D. Lowe, Hypermedia and Web, John Wiley & Sons Ltd., Vancouver, 1999. 


P. T. Nicholls, CD-ROM Handbook, Eight bit book, Wilton, New York, 1999. 

A. Del Bimbo, Visual Information Retrieval, Morgan Kaufmann Publisher, Firenze, 

1999. 

A. White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall, 

Portland, 2000. 


Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), 

uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 

30% (razgovor). 

Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69%, 1=ispod 

60%. 


Automatska statistika iz WebCT-a. 

Krozkorelacijska analiza predmeta unutar modula. 

Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju 

semestra. 


Kolegij 



19498 HOLOGRAFIJA 

Doc. dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić 



Optička informacija. Izvori holografije. Valna priroda svjetlosti. Oblici valne fronte. 

Koherencija valova svjetlosti i njihova elektromagnetska priroda. Intenzitet, snaga i 

energija. Valovi i faze. Pojam faze vala. Definiranje faze u odnosu na ravninu 

promatrača. Lokalna inklinacija i divergencija kompleksne valne fronte. Interferencija 

dvaju snopova. Matematički opis interferencije. Geometrija interferentnih uzoraka. 

Jednostavni interfefrentni uzorci. Difrakcija svjetlosti na periodičkim strukturama. 

Difrakcija na jednoj i višestrukoj pukotini i upotreba leća. Načini difrakcione analize. 

Optička rešetka. Difrakciona efikasnost optičke rešetke. Holografija. Objektni snop. 

Referentni snop. Interferentni uzorak. Materijal za zapis holograma. Rekonstrukcija 

holograma. Primjena modela. Nastajanje virtualne i realne slike. Dinamički raspon. 

Šum. Omjer intenziteta referentne i objektne zrake. Višestruke scene. Klasifikacija 

holograma. Refleksijski i transmisijski hologrami. Apsorpcijski i fazni hologrami. 

Planarni i volumni hologrami. Optičke komponente za snimanje holograma. Laseri. 

Snimanje transmisijskog i refleksijskog holograma. Materijali za snimanje holograma. 

Zahtjevi. Priprema za generiranje tiskovne matrice. Elektrooblikovanje. Primjena, 

proces i kontrola. Završna obrada. Otiskivanje holograma. Sastav holografskih hot 

stamp folija za otiskivanje. Strojevi za otiskivanje. Hologrami kao elementi zaštitnog 

tiska. Zaštita od krivotvorenja. Budućnost holografije. Demonstracija nastavnih 

sadržaja programa u Laboratorijima koji posjeduju uređaje za izradu holograma, 

Institut za Fiziku Sveučilišta. 


Nastavni predmet pruža studentima opća znanja iz područja holografije i njenih 

mogućnosti primjene u grafičkoj industriji. U tom smislu težište kolegija nije na 

strogoj matematičkoj formulaciji, već na usvajanju osnovnih fizikalnih principa kojima 

se moramo rukovoditi u dizajniranju, proizvodnji i primjeni holograma. 


Predavanja. Auditorne vježbe. Seminar. 


E. Winston, E. Kock, Lasers and Holography, Dover Publications, Dover, 1981. 

P. Hariharan, P. L. Knight, A. Miller, Optical Holography : Principles, Techniques and 

Applications, Cambridge University Press, Cambridge, 1996. 


http://www.3dimagery.com/ 

http://www.holo.com/holo//book/book.html 

Holographic multi-stereogram constructed from computer images : Applied 3-D 

printer: Kjell Einar Olsen, doktorska teza 

http://www.fou.uib.no/fd/1996/h/404001/index.htm 

http://www.holophile.com/history.htm 

http://members.aol.com/gakall/holopg.html 


Usmeni i/ili pismeni. 


Anketa. 


Kolegij 



19505 OSNOVE PRIMIJENJENE FOTOGRAFIJE 

Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač 

VII. semestar, 2 + 1 + 0 , ECTS: 5 bodova 


Kolegij Osnove primijenjene fotografije namijenjen je studentima Tehnološkog smjera čija orijentacija 

nije primarno korištenje fotografije kao medija izražavanja, ali se susreću s potreboma naručivanja 

fotografskih ilustracija te odabirom optimalnih fotografija za daljnje postupke reprodukcije. Studenti se 

upoznavaju s primjenom i mogućnostima crno-bijele i kolor fotografije u klasičnim i digitalnom 

fotografskom sustavu, osnovama kompozicije fotografije, specifičnostima novinske i ilustracijske 

fotografije i pristupom nekim karakterističnim fotografskim motivima. Posebno se obrađuje uloga 

fotografije u izdavaštvu, fotografija u mixmediju i multimediji te zaštita i ostvarivanje izdavačkih prava 

i prava fotografa-autora. Kroz Kolegij se obrađuju sljedeći sadržaji: Razvoj fotografije i njene primjene 

u grafičkim proizvodima. Pojava i razvitak novinske i ilustracijske fotografije. Fotografski stilovi. Razvoj 

fotografije u Hrvatskoj. Primjena crno-bijele fotografije. Klasični crno-bijeli sustavi - načela i 

mogućnosti primjene crno-bijelog negativ-pozitiv i dijapozitiv sustava u području primijenjene 

fotografije koja se ostvaruje kroz tiskana ili elektronička izdanja. Kreativne karakteristike sustava, 

prednosti i nedostatci u odnosu na konkurentne sustave. Modifikacije sustava u području primijenjene 

fotografije. Primjena kolor fotografije. Načela i mogućnosti primjene kolor negativ-pozitiv i kolor 

dijapozitiv sustava u području primijenjene fotografije koja se ostvaruje kroz tiskana i elektronička 

izdanja. Ostali klasični kolor sustavi i njihova primjena. Modifikacije kolor sustava u području 

primijenjene fotografije. Klasični fotografski aparati i osnovna tehnika snimanja. Podjele fotografskih 

aparata prema vrsti tražila, načinu određivanja elemenata ekspozicije, načinu izoštravanja, formatu i 

fotografskom sustavu. Odabir fotografskog aparata. Objektivi - podjele i izbor. Tehnike snimanja - 

logika prioriteta otvora objektiva, logika prioriteta ekspozicije. Digitalna fotografija – primjena. 

Digitalni fotografski aparati, specifičnosti pri snimanju. Odabir rezolucije i formata zapisa s obzirom na 

namjenu. Bijeli balans. Mediji zapisa. Žarišna duljina objektiva i dubinska oštrina u digitalnoj 

fotografiji. Digitalna fotografija - učitavanje, obrada, probni ispis. Rad u “digitalnom fotografskom 

laboratoriju”. Osnovna kreativna i tehnička obrada s obzirom na način objavljivanja. Probni ispis. 

Osnovne kompozicije crno-bijele I kolor fotografije - odabir fotografija po kriteriju kompozicije. 

Perspektive u fotografiji. Posebne klasične i digitalne fotografske tehnike - efekti i njihova 

reproducibilnost. Novinska fotografija - odabir fotografija. Fotovijest. Fotointerview. Fotokomentar. 

Fotozanimljivost. Fotosekvenca. Fotopriča. Fotoesej. Fotoreportaža. Fotografija snimljena bljeskalicom. 

ALF (rad s raspoloživim svjetlom) - reproducibilnost. Ilustracijska fotografija - odabir fotografija. 

Fotografija Produkt fotografija. Fotografija ostvarena kroz različite grafičke proizvode. Neki 

karakteristični motivi i pristupi fotografiji. Fotografija i izdavaštvo. Utjecaj izbora fotografskog sustava 

na finalni izgled reproducirane fotografije. Označavanje i manipulacija fotografijama. Odnos fotograf - 

urednik fotografije - grafički urednik. Fotografija u mixmediju i multimediji. Zaštita i ostvarivanje 

izdavačkih i prava fotografa - ilustratora. Digitalne piktoteke, fotografije na Internetu, klasične 

fotografije, otisnute fotografije. 


Studenti se upoznavaju s fotografskom tehnikom u području fotografije koja se ostvaruje kroz 

različite medije - primarno tiskom, ali i webom. Obrađuju se različiti fotografski sustavi sa stanovišta 

fotografske prakse čime studenti stječu znanja potrebna za odabir optimalne tehnike rada, ovisno o 

fotografskim pretpostavkama i načinu grafičke reprodukcije. Fotografija se, prvenstveno, definira kao 

kreativna djelatnost i dio lanca grafičke reprodukcije. 

Kolegiji Osnove primijenjena fotografija studentima daje temeljna znanja koja će im omogućiti 

prepoznavanje optimalne tehnike rada ovisno o fotografskim pretpostavkama i pretpostavkama 

grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih fotografija čime Kolegij daje temeljna znanja za rad u timu 

grafički dizajner - grafički urednik - urednik fotografije - fotograf. 


Teoretska nastava – predavanja; Praktična nastava – vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani, rad u 

fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija; Provjera znanja – praćenje 

praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit. 

POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ 

M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000. 

Enzyklopaedie der Fotopraxis, Weltbild Verlag, Augsburg, 1989. 

P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999. 


Usmeni ispit - analiza predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje pokazano kroz 

analizu fotografija. 


Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i 

afinitetu studenata. Anketa. 


Kolegij 



19506 TEHNIČKO UREĐIVANJE I VOĐENJE 

NAKLADE 

Doc.dr.sc. Igor Zjakić 



Kolegij upoznaje studente s tehničkim zaduženjima voditelja naklade. Definiraju se 

poslovi u kontaktu s naručiteljem, određivanje tehničko - tehnoloških parametara u 

lancu grafičke proizvodnje, odabir optimalne tehnike i tehnologije probnog tiska te 

poslovi prilikom uhodavanja tiska i prijema naklade. Posebna se pažnja posvećuje 

načinu rada u autorsko - izdavačkom timu i odnosu izdavač - tiskara te zadacima 

voditelja naklade u definiranju tih odnosa. Poslovi voditelja naklade. Likovno-grafički, 

grafički i tehnički urednik. Zahtjevi naručitelja, karakteristike rukopisa, format 

tiskarskog stroja, tehnika i tehnologija tiska kao parametri definiranja opsega i 

formata grafičkog proizvoda kod prvog izdanja. Odabir faza pri izradi grafičkog 

proizvoda prema zahtjevima naručitelja, idejnom dizajnu grafičkog proizvoda, 

odabranoj tehnici i tehnologiji tiska. Utjecaj željenih karakteristika grafičkog 

proizvoda na odabir tiskovne podloge i odabir tiskovne podloge. Odabir broja boja u 

tisku. Vođenje naklade u ovisnosti o odabranom sustavu boja u tisku. Određivanje 

karakteristika i odabir ilustracija. Naručivanje i odabir ilustracija prema skicama ili 

idejama naručitelja. Odobravanje od strane autora. Odobreno rješenje. Kontroliranje 

ilustracija. Izrada korekcija prema probnom otisku. Poslovi voditelja naklade. 

Karakteristike pri tehničkom uređivanju i vođenju naklade. Specifičnosti pri 

uređivanju knjiga. Definiranje karakteristika predlista, korica (ISBN, ISSN broj) i 

dodataka (prilozi, ovitak i sl.). Karakteristike pri tehničkom uređivanju i vođenju 

naklade - uređivanje novina i časopisa. Tehničko uređivanje i vođenje naklade 

propagandnog materijala. Specifičnosti pro vođenju naklade u tisku kalendara, 

razglednica, kataloga, digitalnog tiska itd. 


Ovaj predmet priprema studente za dio poslova s kojima je moguće voditi nakladu 

bilo kojeg grafičkog proizvoda od idejnog rješenja do konačnog proizvoda. 


Predavanje, laboratorijske vježbe, seminar, usmeni ispit. 


I. Zjakić, Upravljanje kvalitetom ofsetnog tiska, HSN, Zagreb, 2007. 

J. V. White, Editing by Design: For Designers, Art Directors and Editors-The Classic 

Guide to Winning Readers, Allworth Press, New York, 2003. 


H. M. Fenton, F. J. Romano, On Demand printing, GATF, Pittsburgh, 1999. 

D. Cvrtila, Stolno izdavaštvo, Mozaik knjiga, Zagreb, 1995. 


Uvjet pristupanju ispitu su odrađene vježbe, položen kolokvij i napravljen seminar. 

Ispit je usmeni. 


Interaktivna nastava i anketa. 


Kolegij 33563 REALIZACIJA IDEJNIH RJEŠENJA 1 

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Maja Brozović 

Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 boda 


Realizacija idejnih rješenja predstavlja metodologiju rješavanja konkretnog 

oblikovnog problema od ideje do prezentacije u okviru grafičkih medija. 

Tematske jedinice: Analiza rješenja realiziranih u okviru grafičkih medija. 

Osmišljavanje metodologije novog idejnog rješenja. Prijedlog realizacije novih ideja u 

okviru grafičkih medija korištenjem linije, plohe i boje kao osnovnim strukturalnim 

elementima vizualne forme. Definiranje realizacije idejnog rješenja upotrebom teksta, 

slike, teksta i slike. Normativi realizacije rješenja i aplikacija. Metode realizacije ideje 

u ovisnosti o karakteru ideje i ciljanom mediju. Tehnološke mogućnosti realizacije u 

okviru reprodukcijskog procesa. Kvaliteta realizacije idejnog rješenja. Realizacija 

idejnog rješenja zaštitnog znaka i logotipa. Knjiga standarda. Ocjena uspješnosti 

predočavanja vizualne poruke uvjetovane medijskim ograničenjima. 


Opće kompetencije odnose se na prilagođavanje idejnih rješenja tehnološkom 

procesu izrade grafičkog medija. Studenti se educiraju u korištenju grafičkih 

programa sa ciljem samostalnog realiziranja svog idejnog rješenja grafičkog medija u 

okvirima estetskih, tehnoloških i ekonomskih zadatosti. 

Specifične kompetencije odnose se na primjenu stečenih znanja i praktičnih iskustava 

u procesu donošenja odluke o obliku i načinu prezenatcije vizualne poruke u okviru 

grafičkih medija. 


Nastava se provodi teoretski u obliku predavanja i praktično u obliku vježbi. 

Predavanja se temelje na teoretskim postavkama, njihovoj primjeni i analizi 

postojećih primjera i rješenja. Tijekom predavanja studenti aktivno učestvuju u 

analizama i raspravama. 

Praktični dio nastave provodi se u računarskoj učionici gdje se studenti educiraju u 

primjeni grafičkih programa sa praktičnom izvedbom idejnih rješenja za određeni 

grafički medij prilagođavajući ga mogućnostima tehnološkog procesa. 

Provjera znanja odvija se u toku predavanja aktivnim sudjelovanjem studenata u 

raspravama, prezentacijama radova studenata prema zadanim temama. Istovremeno 

se u praktičnoj nastavi tijekom vježbi ocjenjuje uspješnost izvedbe. 


R. Landa: Graphic Design Solutions, Thomson Delmar Learning, 2006. 

H. Kipphan: Handbook of Print Media, Springer, Berlin, 2001 

M. Oldach: Creativity for Graphic Designer, North Light Books, Ohio, 1995. 


S. Kelby: Photoshop 7 - Prljavi i podli trikovi, Miš, Zagreb, 2002. 

M. Beaumont: Type & Colour, Phaidon Press Limited, London, 1991 

A. Swann: Designed Right!, North Light Books, Ohio, 1990. 

F.J. Romano: Professional Prepress, Printing and Publishing, Prentice Hall PTR, 1999. 


Ispit se sastoji od pismenog dijela gdje se provjerava teoretsko znanje i praktičnog 

dijela gdje student pomoću računala treba pokazati svoje znanje korištenja grafičkih 

programa za realizaciju određenog zadatka vezanog uz grafički medij. 

Pravo polaganja ispita imaju studenti koji su prisustvovali 80% predavanjima, održali 

potrebne prezentacije i odradili sve praktične vježbe. 


Jedan od načina je anonimna anketa studenata na kraju semestra, a drugi način 

sposobnost studenata da praktično riješi zadatke tijekom semestra. 


Kolegij 40782 WEB DIZAJN 1 

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik; 

doc. dr. sc. Maja Brozović 

Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2 , ECTS: 6 bodova 


Pojavom Interneta, stvorile su se nove mogućnosti komunikacije putem dinamičkih 

objekata korištenjem elektroničkih medija. Uloga web dizajna očituje se u oblikovanju 

vizualnih informacija sa ciljem atraktivnog i funkcionalnog izgleda stranice. 

Tematske jedinice: Razvoj računalne tehnologije, Pojava Interneta, Područje primjene 

elektronskih medija u dizajnu vizualnih komunikacija, Potreba i razvoj web dizajna. 

Sličnosti i razlike grafičkog i web dizajna. Informacijska arhitektura kao elementarna 

struktura prezentacije vizualnih informacija. Sustavi i standardi oblikovanja stranica i 

dizajna sučelja. Elementarne strukture web stranice: tekst, slika, ilustracija, fotografija, 

animacija. Web grafika: karakteristike, načini i formati prikaza i zapisa. Tipografija u web 

dizajnu, Uloga boje u web dizajnu i načini prikaza korištenjem boje. Standardi dizajna i 

prikaza na različitim platformama. Planiranje web projekta, testiranje, valorizacija, 

održavanje. Proces razvoja web projekta, dizajn, tehnološka podrška, ekonomska 

isplativost. 


Opće kompetencije odnose se na sposobnost prezentacije informacija u okvirima web 

stranice. Studenti se educiraju u korištenju programa za izradu web stranica sa ciljem 

samostalnog rada i izrade stranica dostupnih na Internetu. 

Specifične kompetencije odnose se na primjenu stečenih znanja i praktičnih iskustava u 

procesu donošenja odluke o obliku i načinu prezenatcije u okviru elektronskih medija. 



Predavanja se temelje na teoretskim postavkama, njihovoj primjeni i analizi postojećih 

primjera i rješenja. Tijekom predavanja studenti učestvuju u analizama i raspravama. 


primjeni programa za izradu web stranica sa praktičnom izvedbom rješenja realiziranih na 

način koji zadovoljava mogućnost dostupa podacima putem Interneta. 


raspravama i praktičnim radovima studenata. 


C. Eccher,Professional Web design : techniques & templates, Charles 

River Media, Hingham, USA 2002. 

N. Macdonald, What is web design, RotoVision, Mies, Switzerland, 2003. 

E. A. Meyer, Cascading style sheets the definitive guide, O’Reilly Media, 

Sebastopol, USA, 2004. 

S. Mumaw, Simple Web sites, Rockport publishers, Gloucester, USA, 2002. 


Programski paketi i priručnici za Dreamweaver, Flash, Photoshop, Visual Developer 

E. Castro, HTML for the World Wide Web, Peachpit Press, Berkeley, USA, 2003. 

E.Freeman, E. Freeman, Head first HTML with CSS & XHTML, O’Reilly Media, Sebastopol, 

USA, 2006. 

E.A. Meyer, Cascading style sheets the definitive guide, O’Reilly Media, 

Sebastopol, USA, 2004. 


Ispit kao način ocjene znanja provodi se praktično gdje student treba pokazati svoje 

znanje izradom web stranice uz prezentaciju i obrazloženje odabranog načina za 

realizaciju. 

70% od ukupnog ispita odnosi se na izvedbu i prezentaciju zadatka korištenjem programa 

na računalu, dok se 30% ispita odnosi na usmeni dio provjere znanja 



posjećenošću studenata predavanjima i njihov interes za aktivno sudjelovanje u okviru 

predavanja. 


Kolegij 



150905 KOMUNIKOLOGIJA GRAFIČKOG DIZAJNA 

Prof.dr.sc. Mario Plenković 



VIII semestar 


Kolegij 



19440 PAKIRANJE 


VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova 


Uvod. Povijesni razvoj pakiranja. Osnovni pojmovi i funkcija pakiranja. Pregled 

različitih principa pakiranja. Uloga pakiranja i moderna industrija pakiranja. Trendovi 

razvoja. Pakiranje u kartonsku i papirnu ambalažu. Principi pakiranja. Specifični 

zahtjevi s obzirom na različite proizvode koji se pakiraju. Tehničko tehnološki zahtjevi 

izvedbe. Staklena ambalaža. Osnovni principi pakiranja staklene ambalaže. Specifični 

zahtjevi s obzirom na različite proizvode koji se pakiraju. Tehničko tehnološki zahtjevi 

izvedbe. Plastična i metalna ambalaža. Principi pakiranja. Specifični zahtjevi s 

obzirom na različite proizvode koji se pakiraju. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe. 

Svojstva materijala za pakiranje, principi i standardne metode određivanja svojstava 

materijala. Problemi koji se javljaju prilikom transporta i u eksploataciji. Utjecajni 

čimbenici koji mogu uzrokovati oštećenja pakiranog proizvoda. Utjecaj vibracija. 

Strojevi za pakiranje. Principi razvoja procesa pakiranja. Sistematski prikaz strojeva 

za formu, punjenje, blombiranje u kontinuiranim i automatskim pakirnim linijama. 

Utjecaj dizajna proizvoda na proces pakiranja. Specifični zahtjevi koji se postavljaju 

na pakiranje s obzirom na oblik proizvoda. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe s 

obzirom na oblik proizvoda. Zahtjevi na pakiranja s obzirom na tisak. Specifičnosti 

zahtjeva s obzirom na različite tehnike tiska. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe. 

Zahtjevi na pakiranje s obzirom na doradne procesa. Tehničko tehnološki zahtjevi 

izvedbe. Pakiranje i okoliš, utjecaj pakiranja na zagađenje okoliša, mogućnosti 

recikliranja, zakonska regulativa vezana za pakiranje. Kontrola kvalitete i pakiranja. 

Primjena alata kontrole kvalitete u procesu pakiranja. Koncept «zero defects», 

primjena kontrolnih karata i prihvatljivosti uzoraka. Proces pakiranja, uporaba 

računala u analizama i rješavanju problema upravljanja, specifikacije, proizvodnje i 

testiranja sistema za pakiranje. 


Stjecanje znanja iz područja pakiranja, kao sastavnog dijela tehnološkog procesa 

proizvodnje, sukladno razvoju suvremenih tehnologija. 



Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže usmeno. 


W. Soroka, Fundamentals of Packaging Technology, Technomic Pub Co., 

Leicestershire, 1999. 

A. Emblem, J. McDermott, Packaging: the Facts, Institute of Packaging, 

Leicestershire, 2000. 

F. A. Paine, The Packaging User’s Handbook, Blackie and Son, Glasgow, 1991. 


A. L. Brady, K. S. Marsh, Encyclopedia of Packaging Technology, John Willey & Sons, 

New York, 1997. 


Praćenje pojedinačnog rada na vježbama, te usmeni ispit. 


Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima, te 



Kolegij 



19461 SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM 

Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča 



Uvodni dio: značenje i uloga ekologije, uzroci degradacije biosfere, posljedice 

degradacije biosfere. Povezanost proizvodnje i okoliša .Razlozi za očuvanjem okoliša 

u poduzeću. Radna sredina kao integralni element organizacijskog razvoja strategije 

zaštite okoliša u industriji. Politika zaštite okoliša-zadaća, nadležnost, odgovornost, 

principi organizacije. Utvrđivanje stanja s aspekta okoliša u poduzeću. Programi koji 

doprinose povećanju kvalitete okoliša unutar poduzeća. 

Sustav upravljanja okolišem- princip djelovanja, prednosti koje se postižu uvođenjem 

sustava upravljanja okolišem. Ciljevi i zadaci sustava upravljanja okolišem. Zahtjevi 

sustava i organizacija. Dokumentacija sustava upravljanja okolišem. Kontrola 

provedbe sustava. Prosudbe upravljanja okolišem i nadzor nad sustavom upravljanja 

okolišem. Model sustava upravljanja okolišem, planiranje, uvođenje i djelovanje, 

provjera i popravne mjere. Opis proizvodnog procesa- ekologija u tehnološkom 

procesu. Prepoznavanje utjecaja na okoliš-domena emisije polutanata, otpadne vode, 

buka strojeva, potrošnja resursa, energije. Sustav upravljanja okolišem i norma ISO 

14001-opseg, reference, definicije, zahtjevi sustava upravljanja okolišem. Norma kao 

temeljni model ocjenjivanja sustava upravljanja okolišem. Primjena LCA u industrijidefinicija, 

metodologija procjene, funkcionalna jedinica, granica sustava. Indikatori 

okoliša-definicija, podjela, upotreba, proračun indikatora okoliša, mjere za korisnost. 

Ekobilanca-informacije u svrhu optimiranja ekološke podobnosti proizvodnje i 

proizvoda. 


Visoka razina transformativnih, konceptualnih i proceduralnih znanja i vještina. 


Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s 

asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih 

sveučilišta. Studente se animira za rad na znanstvenim projektima (uključujući rad za 

rektorovu nagradu, znanstvene skupove mladih i slično). Moguće ostvarenje učenja 

na daljinu i e-komunikacija s asistentom i profesorom. 

Provjeravanje znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom 

semestra, rezultate postignute praćenjem nastave, kvalitetu seminara, aktivnost na 

projektima, razinu znanja na ispitima. 


T. T. Shein (Ed), Industrial Polution Prevention, Springer Verlag, Berlin, 1999. 

M. Common, S Stagl, Ecological Economics, Cambrige University Press, Cambrige, 

2005. 


Časopisi: Journal of Environmental Economics and Management, Academic Press, 

Herriges (Ed) 

A. Xepapadeas (Ed), Environment and Development Economics, University of Crete, 

Greece, 2005. 


Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet za polaganje pismenog i usmenog ispita. 

Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je za usmeni ispit. U ocjenu ulazi rezultat s 

pismenog ispita s udjelom od 40%, aktivnost i kvaliteta rada na projektima 20%, 

rezultat usmenog dijela ispita s 40%. 


Uspješnost izvedbe prati se metodom za procjenu postignuća uz normiranje preko 

bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izlazaka na ispit. 


Kolegij 



19462 POSLOVNI I ZAŠTITNI TISAK 

Doc. dr. sc. Igor Zjakić, 

VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 boda 


Potrebe poslovnog i zaštitnog tiska. Realizacija tehničko tehnoloških uvjeta za 

poslovni i zaštitni tisak. Metode tiska listovnih papira, osiguravajućih certifikata, loto 

listića, putnih karata. Personalizirani kolor tisak. Etiketni tisak. Tisak garancijskih 

naljepnica. Tisak reklamnih grafičkih proizvoda. Tisak proizvoda za poslovanje. Vrste 

strojeva u poslovnom tisku. Tisak beskonačnih obrazaca. Načini prijenosa informacije 

na kopirne tiskarske materijale. Tehničko tehnološka ograničenja kvalitete tiska. 

Načini i metode kontrole kvalitete poslovnog tiska. Standardizacija tiskarskog sustava 

različitih reklamnih i poslovnih tiskarskih zahtjeva. Tisak na samokopirajućim 

materijalima iz arka. Mogućnosti i primjena obostranog tiska na samokompirajućim 

materijalima. Plošni tisak na PVC-u. Tolerancije i ograničenja obojenja. Mogućnosti 

tiska iz kotura. Ograničenja kvalitete poslovnog tiska iz kotura. Hibridne tehnike 

poslovnog tiska. Digitalni tisak u poslovnom tisku. Indirektni suhi ofsetni tisak u 

primjeni poslovnog tiska. Metode zaštitnog tiska. Nivoi zaštitnog tiska. Zaštita 

materijalima. Tisak optički promjenjivih sredstava. Tiskarske tehnike u zaštitnom 

tisku. Tisak preljevajućih i nepreljevajućih optički promjenjivih sredstava. Tisak 

"skrivene" slike. Intaglio tisak. Vodeni znak. Tisak magnetnim bojama. Tisak 

elektrovodljivim bojama. Tangencijalna rasvjeta. Tisak luminiscirajućim bojama. 

Pozitivna metamerija u zaštitnom tisku. Tiskarske metode izazivanja pozitivne 

metamerije u svrhu zaštite grafičkog proizvoda. Zaštitni tisak kombinacijom linijske 

strukture i frekventno moduliranog rastera. Sinteza slike i podataka sa podlogom. 

Negativne pojavnosti koje otežavaju zaštitni tisak. Tisak gioša. Ograničenja tiska kod 

tiska gioša. Tisak specijalnim bojama. Različita luminiscencija kod različitih kuteva 

promatranja u tisku luminiscirajućim bojama. Tisak termonestabilnim bojama. Tisak 

optički promjenjivih boja. Hologrami. Metode aplikacije holograma. Primjena. Tisak 

slika izrađenih od difrakcijskih rešetaka. Tisak sredstava difrakcione strukture efekata 

kontinuiranog pokreta s 3D efektom. Supersimultani tisak. Tisak metaliziranih i 

demetaliziranih elemenata baziranih na promjenjivoj optici. Metode tiska na 

materijalima sa zaštitnom mikroperforacijom. Tisak na sedefastim zaštitnim 

materijalima. Tisak poštanskih maraka. Mikrotisak. 


Stjecanje znanja iz područja poslovnog i zaštitnog tiska i stjecanje znanja kojima se 

tehnologijom izrade poslovnog i zaštitnog tiska omogućava realizacija specifičnih 

grafičkih proizvoda. 


Predavanja, laboratorijske vježbe i seminari. 


K. Mayes, K. Markantonakis, Smart Cards, Tokens, Security and Applications, 

Springer, UK, 2008. 

P. H. Cole, D. C. Ranasinghe, Network RFID Systems and Lightweight Cryptography, 

Springer, UK, 2008. 

K. Nitsche, Counterfihhting, VDM Verlag Dr. Muller, Usa, 2007 

A. Williams, Security Printing, Govt. Press, 2000 


H. Kiphan, Handbook of Print Media, Springer, Berlin, 2001. 

J.R. Frank (Ed); GATF Encyclopedia of Graphic Communications, GATFPress, 

Pittsburgh, 1998. 


Uvjet pristupanju ispitu su završene vježbe, položen kolokvij i napravljen seminar. 

Ispit je usmeni. 


Interaktivna nastava i anketa. 


Kolegij 



19480 POVRŠINSKE POJAVE NA TISKOVNIM 

FORMAMA 

Prof. dr. sc. Miroslav Gojo 



Kolegij daje pregled osnovnih svojstava i nastajanja površina. strukturu kovina i 

slitina, te reakcije koje se odvijaju na njihovim povšinama. Također se objašnjavaju 

fizikalno-kemijske pojave na površinama značajne za funkcioniranje tiskovnih formi. 

Građa metala. Kristalizacija. Slitine, homogene i heterogene slitine. Građa mono i 

polimetalnih tiskovnih formi. Dobijanje i građa anodnog sloja na aluminiju. Fizikalno– 

kemijska svojstva anodnog sloja. Fizikalno–kemijska svojstva površina. Fizikalno - 

kemijske pojave na granici faza. Slobodna površinska energija. Površinska napetost. 

Promjene površinske napetosti u zavisnosti o temperaturi. Adsorpcija. Adsorpcijske 

sile. Granično područje i bit adsorpcije. Aktivni centri. Adsorpcijske izoterme. 

Selektivna adsorpcija. Orijentirana adsorpcija. Površinska orijentiranost molekula. 

Kapilaritet. Kvašenje i kontaktni kut. Kapilarna kondenzacija. Kapilarne sile. 

Razlijevanje. Površinski aktivne tvari (PAT). Građa površinski aktivnih tvari. Utjercaj 

PAT na površinsku napetost. Površinski filmovi. 


Upoznavanje s osnovnim procesima i fizikalno-kemijskim zakonitostima koje vladaju 

na površinama, te uvid u strukturu i svojstva novonastalih površina na tiskovnim 

formama. 


Usmena predavanja i pismeni i usmeni ispit. 


P. W. Atkins, Physical Chemistry, 6 th Ed., Oxford University Press, Oxford, 1998. 

G. M. Barrow, Physical Chemistry, 6 th Ed., McGraw-Hill, New York, 1996. 


A. Zangwill, Physics of Surfaces, Cambridge University Press, Cambridge, 1988. 


Dostupna na internetu. 


Pismeni i usmeni ispit. 


Uspjeh na ispitu, studenska anketa. 


Kolegij 



19481 CtP TEHNOLOGIJA 

Izv. prof. dr. sc. Mladen Lovreček 



Kolegij daje pregled osnovnih značajki CtP tehnologije. Objašnjava se višestruko 

značenje pojma CtP te posebno primjena sustava u funkciji tiskovnih formi. 

Tijek procesa i elementi sustava; CtP tehnologija za plošni tisak, CtP tehnologija za 

fleksotisak, CtP tehnologija za duboki tisak; Građa tiskovnih formi, Fotoreceptori; 

Izvori zračenja; FD laseri, CFL tehnologija; UV, vidljivo područje, termalno područje; 

Ablacijski procesi; Naknadna obrada; Građa i fukcioniranje izlaznih jedinica; 

Baždarenje sustava i kontrolni elementi; Komparacija konvencionalnih i CtP sustava. 


Upoznavanje s temeljnim procesima generiranja slike i atribucije površinskih 

svojstava tiskovnih formi te uvid u strukturu procesa. 


Usmena predavanja, laboratorijske/pogonske vježbe i pismeni i usmeni ispit 


R. M. Adams, F. Romano: Computer to Plate, 2nd Edition, GATF, Pittsburg, USA, 

2001 

* * * * * Introduction to CTP, PIRA, Leatherhead, GB, 2001 

G. Brett: Virtual formes, Management & Technology, Pira, Leatherhead, GB, 2001 

J. Geimenhardt: CTP-Belichter und Platten Technologie, Fachhefte-Bulletin 

Technique, 4(2001)14-17, Lausanne, 2001 

* * * * CTP - Thermal vs. Visible light, Seybold Report, Vol. 28, No 1, Media, USA, 

1999 








Kolegij 



19482 RAČUNARSKA GRAFIKA 




Računarska grafike u oblikovanju piksel i rasterskih struktura. Fraktalna grafika sa 

stohastičkim programiranjem. Skaniranje 3D tjela u prostoru. Kodni sustav slike u 

RGB i CMYK sustavu. Konverzije slika. Programiranje rasterske čelije. Modeli 

vektorske grafike u 2D i 3D prikazu za primjenu u grafici za tisak. Dinamika, kretanje, 

slaganje nezavisnih elemnata. Elektronka montaža. Odnos uređenja računarske 

grafike za tisak i prikaz na ekranu. Klasifikacija rezolucija arhiviranja dinamičkih i 

statičkih grafika. Oblikovanje višeslojne slike u prostoru. Programibilna grafika. 

Minimalizacija potrebe za memorijom. Modeli rastriranja i programiranje rasterske 

čelije. Organiziranje elektroničkog izdanja dnevnih novina. Elektronička arhiva 

grafičkih izdanja. Arhive piktograma, slika, grafičkih rješenja za tisak. Izrada vlastiti 

filtera za transformaciju slike. Kodni sustav slike. Izvođenje slike u vlastitom jeziku. 

Primjena CIP4 standarda u računarskoj grafici za tiskarsku tehnologiju. 


Osposobljavanje za izvedbu složenih zadataka računarske grafike usmjerene u 

grafičkom inženjerstvu sa specifičnostima fraktalne grafike, programibilne grafike i 

transformacija u sustavu boja za tisak. Uvođenje i primjena tiskarskog CIP4 sustava 

u računarsku grafiku. 



starnicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko 

seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa 


zadaju na web stranicama katedre za računala i tiskarski slog. 



kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 

655.4:004.738.5 2003. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: 



199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički fakultet, elektr. 

izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 

V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998. /2004. 

ISBN: 953 - 199 – 000, elektr. Izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ 

V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, 2004. Zagreb, Grafički fakultet katedra za računala i slog, 

elektroničko izdanje,: 


m 

G. Brett, DIGITAL PREPRESS TEHNOLOGIES, ISBN 185802 261 4, Pira International 

Lt., Hertfordshire, 2000. 


Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre 






Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim zadacima. Rješenja se predaju na 



Kolegij 



19483 FOTOOSJETLJIVI KOPIRNI SLOJEVI U 

GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI 

Prof. dr. sc. Miroslav Gojo 

VIII semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova 


Kolegij daje osnove fotokemijskih reakcija koje se odvijaju u koprinim slojevima. 

Reakcije fotoaktivnih molekula. Primjena fotokemijskog zakona ekvivalencije na 

različite fotoosjetljive slojeve. Koloidni sustavi i fotokemijske reakcije hidrofilnih 

koloida. Fotoosjetljivi diazo spojevi i građa fotoosjetljivog kopirnog sloja. 

Karakteristike fotoosjetljivih polimera Proces fotopolimetizacije u kopirnim slojevima. 

Organski fotovodljivi polimerni slojevi. Termički kopirni slojevi. Kopirni slojevi na bazi 

srebrenih halogenida. Izvori zračenja. Spektralna osjetljivost kopirnih slojeva i 

aktinično područje. 


Upoznavanje s osnovnim procesima pri fotokemijskim reakcijama u kopirnim 

slojevima kao i fizikalno-kemijskim zakonitostima na kojima počiva primjena različitih 

tipova fotoosjetljivih kopirnih slojeva u izradi tiskovnih formi. 


Usmena predavanja i usmeni ispit. 



N. M. Notkina, P. A. Jackov, Tehnologija fotomehaničeskih procesov, Knjiga, Moskva, 

1980., Zagreb, 1990. 

www.tavija.si/ 

http://www.media.hut.fi 




Usmeni ispit. 




Kolegij 



19484 BOJA U DIGITALNOM OKRUŽENJU 

Izv. prof. dr. sc. Darko Agić 



Različiti sustavi reprodukcije i mediji reprodukcije. Principi stvaranja slike u različitim 

medijima, digitalni originali. Značajke i primjena slika i crteža, računalno generirani 

originali. Slika kao informacija, načini prikazivanja i određivanja značajki slikovnih 

informacija. Primjena RGB, CMYK, Lab, HSV, HSB prostora boja.. Transformacije iz 

jednog prostora boje u drugi prostor boja. Razmatranje reprodukcijskog sustava sa 

spektralnog stanovišta, spektralna osjetljivost separacijskog sustava. Opseg boja koji 

uređaj može prikazati (gamut), transformacije kolorimetrijskih značajki boja, 

metamerija. Značajke profila u digitalnom procesiranju slike. Korekcije tonova i boja 

za pojedine potrebe Dithering i LUT tablice. Primjena odabranih kompresija za 

različite namjene procesiranja slike. Primjena profila pro korištenju sustava za 

upravljanje boja, workflow u grafičkom procesu..Procjenjivanje i ocjenjivanje 

rezultata reprodukcije. Kriteriji odnosa originala i kvalitete reprodukcije. 


Ujedinjavanje značajki različitih tehnoloških postupaka vezanih uz reprodukciju boja 

kod reprodukcije. 


Predavanja, seminari. 

POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ 

P. Green, Understanding Digital Color, GATF, Pittsburgh, 1995. 

M. Nyman, Four Colors - One Image. Peach Press, Berkeley, San Francisco, 1995. 


R. Norman, Electronic Color, Van Nostrand Reinhold, New York, 1990. 




Anketa. 


Kolegij 



19485 AUTOMATIZACIJA RADNIH TOKOVA 

Doc. dr. sc. Klaudio Pap 



Automatizacija radnih tokova u grafičkoj proizvodnji na bazi postojećih normativa. 

Integracija znanja o normativima i standardima u grafičkoj industriji iz raznorodnih 

izvorišta u jedinstveni način opisivanja u formi XML dokumenta. Uvođenje integracije 

i automatizacije radnih tokova u sustave grafičke industrije. Studiranje procesa 

kontinuirane automatske proizvodnje, obrade posla i praćenje posla. Opisivanje 

digitalnog radnog naloga s XML elementima i atributima. Stvaranje individualnih 

rješenja automatizacije grafičkih sustava s JDF interpreterima u aplikacijama i 

uređajima. Automatski radni tok s akcijama spajanja i grananja JDF datoteka iz 

procesnih čvorova grafičke proizvodnje. Automatsko setiranje strojeva prije dolaska 

najavljenog posla. Višestruki start-stop mehanizmi digitalnog radnog naloga. 

Financijsko i vremensko praćenje posla u realnom vremenu. Specifikacija za 

povezivanje vanjskih sustava i servisa. Povezivanje izdavača, tiskara, distributera 

papira, firmi za doradu i kartonažu, kooperantskih firmi i firmi za dostavu. Ponašanje 

sustava i međusobna operabilnost. Alati i infrastruktura za automatizaciju radnih 

tokova. 


Osposobljavanje za izvedbu automatizacije radnog toka u grafičkoj proizvodnji 

upotrebom postojećih normativa i standarda. Samostalno usavršavanje s dolaskom 

budućih tehnologija. 


Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studente date te na web 

stranicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko 

seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima na 

simulacijskom modelu . Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama katedre za 

računala i tiskarski slog. 


K. Pap: "Standardizacija i automatizacija grafičke proizvodnje u XML-u", Tiskarstvo 

03,ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5, Zagreb, 2003. 

K. Pap: "XML u standardizaciji tiskarstva", str. 135-150, Tiskarstvo 03, Zagreb, 

2003., ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5 3. 

K. Pap, V. Žiljak: "Model simulacije dinamičkog konfiguriranja grafičkih sustava", IV 

simpozij Modeliranje u znanosti, tehnici i društvu., Rijeka 2000. UDK 519.8(082), 

ISBN 953-6065-00-2 








Studenti izrađuju seminare prema individualnim zadacima. Rješenja se predaju na 



Kolegij 



19486 RESTAURIRANJE I KONZERVIRANJE PAPIRA 

Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina 



Materijali na kojima se pisalo prije izuma papira. Povijesni razvoj papira. Ručna 

izradba papira. Kratki pregled razvoja industrijske proizvodnje papira. Kratki pregled 

izradbe papira od recikliranih vlakanaca. Starenje papira; prirodno i umjetno (različite 

metode). Uzroci starenja papira: vanjski uzroci, pisanje i tisak, biološki. Elementarne 

nepogode. Zaštita papira od fizikalnih, kemijskih i bioloških uzroka starenja. Ručno 

reastauriranje papira (JAPAN papir). Restauriranje papira dodavanjem papirne mase. 

Konzerviranje papira laminacijom. 


Primjena temeljnih prirodnih te tehničkih i/ili inženjerskih znanja za restauriranje i 

konzerviranje papira. Sudjelovanje u istraživanjima te izbor i primjena odgovarajućih 

tehnika na razini preddiplomskog studija uporabom relevantnih podataka iz zbornika 

radova, baza podataka i literature. 


Predavanja, auditorne vježbe, radionice sukladno interesu studenata, dva do tri 

kolokvija tijekom predavanja, seminarski radovi i ppp prezentacije. 


Z. Kulundžić, Knjiga o knjizi, Školska knjiga, Zagreb, 1951. 

A. Stipčević, Povijest knjige, NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE, 

Zagreb, 1985. 


V. Dadić, E. Sarić, Osnove zaštite bibliotečne građe, Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 

Zagreb, 1973. 

Časopis: Restaurator, ISSN 0034-5806 


Provjera znanja na predavanjima, seminarski radovi, power point prezentacije 

temeljem kojih student može odraditi klasični ispit, a po potrebi samo usmeni, samo 

pismeni ili pismeni i usmeni ispit sukladno aktivnosti studenta tijekom predavanja. 


Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanaliza. 

Provjera znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom 

semestra, rezultate postignute pohađanjem nastave, kvalitetom seminarskih radova, 

aktivnostima na projektima, razinom znanja na ispitima. "Updating" predavanja svake 

godine. 


Kolegij 



19487 PROJEKTIRANJE GRAFIČKIH PROIZVODA 

Prof. dr. sc. Darko Babić 



Predmet proučavanja i klasifikacija projekata po sadržaju i formi. Definicije i terminologija u 

projektiranju. Problemi suvremenog projektiranja i pomagala u projektiranju. Projektiranje novih 

pogona i raspored osnovnih, pratećih i pomoćnih tehnologija. Standardi u suvremenoj 

industrijskoj proizvodnji u odnosu na čovjeka i opremu. Proširenje i adaptacija postojećih 

pogona. Optimalno iskorištavanje prostora i proizvodnja tijekom rekonstrukcije. Transportni 

putovi i prostori za odmor radnika. Ukonponiravanje suvremenih strojeva u postojeće mahom 

stare proizvodnje. Uvođenje novih proizvoda u postojeću tehnologiju te novi proizvodi koji se 

izrađuju na novoj opremi. Obuka radnika na privikavanje novim tehnologijama i sprečavanje 

starih navika. Rukovođenje kao dio projekta. Rukovođenje pogonom i rukovođenje projektom u 

fazi izrade i realizacije. Struktura aktivnosti i ciljeva projekta. Vjerojatni, određeni i neodređeni 

projekti, njihova očekivanja,, sustav vođenja i realizacija. Vanjski utjecaji na projekt, 

vjerojatnosti očekivanja pri projektiranju te informacija kao bitan činitelj projekta. Faze 

projektiranja; koncepcija, definicija i realizacija projekta. Izrada tehnološkog projektnog 

zadatka, projektni zadatak drugim projektantima struka i njihova međusobna koordinacija. 

Projektiranje po koracima. Prikupljanje informacija, njihova selekcija i razvrstavanje, zaključci, 

banke podataka, usklađivanje s postojećim zakonima i primjena novih znanstvenih i stručnih 

dostignuča. Izrada modela. Odabir i selekcija dobavljača opreme, sirovina i odabir kooperanata. 

Obrazloženje za svaki odabir i uspoređivanje s drugim mogućnostima. Optimalna rješenja 

uključuju cijenu, brzinu, kvalitetu i tradiciju. Voditelj projekta. Sposobnosti, znanja, iskustvo, 

komunikativnost, vizualizacija. Odabir suradnika po kvaliteti i znanju te pokrivanje cijelog 

područja projekta suradnicima. Odnos voditelja projekta i investitora te izvođača. Mrežno 

planiranje. Pojmovi, svrha, izrada i čitanje mrežnog dijagrama. Prikaz na primjeru. Izrada "i-j" 

dijagrama, blok sheme. Terminski plan, uska grla proizvodnje, transportni putovi, alternativni 

pravci. Određivanje vjerojatnosti mogučih tehnoloških događaja pomoću mrežnog dijagrama. 

Proračun vjerojatnosti nekog tehnološkog događaja. Ukljkučivanje upravljanja i rukovođenje 

projektima u informacijski sustav poduzeća ili pogona.Načini pisanja i izrade projektat te 

upotrebe računala i izrade vlastite banke potataka. Projekt i njegova okolina, vrste 

informacijskih sustava, proračun potreba strojne opreme prema zadanim kapacitetima, 

određivanje vremena rada kao efektivnog i pomočnog, norme i ergonomija. 


Suvremeni inženjer tehničke naobrazbe mora biti pripremljen za projektiranje novih pogona, 

rekonstrukcija postojećih ili ukomponiravanja novih strojeva u postojeće prostore i tehnologiju. 

Osim toga suradnja sa stručnjacima drugih struka kao i osnovno poznavanje tehnoloških i 

drugih nacrta bez kojih se ne može niti zamisliti bilo kakav zahvat u postojeću proizvodnju ili 

izradu novih pogona. Ovaj kolegij to omogućava inženjerima grafičke tehnologije. Završetkom 

studija ovog kolegija mladi stručnjak je osposobljen da radi u razvoju grafičkog poduzeća, vodi 

investicije i nadzire izgradnju i rekonstrukciju pogona. Također može raditi u svim grafičkim 

poduzećima koja se bave izradom postojećih i projektiranjem novih proizvoda. Mogućnost 

zapošljavanja stručnjaka koji su završili ovaj kolegij može biti i u drugim industrijama kojima je 

u proizvodnom programu ambalaža ili oblikovanje tiskanih informacija. 




A. Hauc, Upravljanje projektima, Informator, Zagreb, 1975. 

ISO 9000 sustavi upravljanja kvalitetom, HZTK, Zagreb, 1996. 

D. Taboršak, Studij rada, TK, Zagreb, 1970. 

V. Srića i sur., Menedžerska informatika, M.E.P. Consulting d.o.o., Zagreb, 1999. 

J. Petrić i sur., Metode planiranja, Naučna knjiga, Beograd, 1982. 


Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, potrošaća 

ambalaže. 


Izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij. Ocjena na 

temelju razgovora s nastavnicima i kolegama. 


Kolegij 



19488 REINŽINJERING U GRAFIČKOJ 

PROIZVODNJI 

Izv. prof. dr. sc Velimir Salamon 



Uvod, reinžinjering općenito. Podjela grafičke industrije i interakcija između pojedinih 

segmenata grafičke proizvodnje. Reinžinjering kod procesa ofsetnog tiska. Klasični 

ofset, promjene kod sustava za vlaženje, izvedbe bojanika. Reinžinjering kod procesa 

ofsetnog tiska: direktno oslikavanje tiskovne ploče u samom stroju; uređaji za izradu 

tiskovnih formi (computer to plate), razne izvedbe; klasični uređaji za obojenje. 

Uređaji za graviranje temeljnog cilindra kod dubokog tiska. Reinžinjering kod procesa 

visokog tiska. Reinžinjering kod ostalih tehnika tiska. Reinžinjering kod doradnih 

procesa. Reinžinjering u procesima uveza knjige. Linije i procesi u malim, odnosno 

velikim proizvodnim sustavima. Reinžinjering kod strojeva za obrezivanje i 

izrezivanje. Reinžinjering linija za izradu ambalaže. Reinžinjering automatske linije 

za sabiranje, konstrukcija i izbor opreme, Reinžinjering automatske linije za šivanje, 

konstrukcija i izbor opreme. Reinžinjering strojeva za lijepljenje, razne izvedbe i 

konstrukcije. 


Kroz vježbanje tehničke grafičke komunikacije studenti stječu znanja o reinžinjeringu 

u grafičkoj tehnologiji. Upoznaju se s novim tehnologijama i načinu uvođenja istih. 


Uz klasični oblik nastave (kreda/ploča) koristit će se multimedijski prikazi procesa. 

Provjera znanja provodit ce se ispitima ali i tijekom nastave. 


H. Kipphan, ¨Handbook of Print Media - Technologies and production methods¨, 

Springer, Berlin, 2001. 

G. Marošević, Tiskarski strojevi, VGŠ, Zagreb, 1986. 

S. Bolanča, Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb, 1997. 

S. Bolanča, Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 


C.P. Bonini, W. Hausman, H.Bierman, Quantitative Analysis for Management, The 

McGraw-Hill Companies, Boston, 1997. 

B. Prasad, Concurrent Engineering Fundamentals, Prentice Hall PTR, 1996. 




Anketa među studentima, ocjena seminarskog rada i uspjeh na ispitu. 


Kolegij 



19489 TEHNIKE ISPISA DIGITALNE FOTOGRAFIJE 

Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač 



Kroz kolegij Tehnike ispisa digitalne fotografije studenti se upoznavaju s različitim tehnikama ispisa 

digitalne fotografije temeljenim na različitim tehnologijama (digitalni fotografski printeri, ink jet 

fotoprinteri, sublimacijski fotoprinteri, alternativna rješenja). Definiraju se parametri koji bitno utječu 

na karakteristike ispisa digitalne fotografije u pojedinim fazama digitalnog fotografskog sustava. 

Obrađuju se sustavi direktnog ispisa digitalnih fotografija i sustava: snimanje - kompjutor (obrada) 

snimanje. Opisuje se osnovna obrada digitalnih fotografija te optimalizacija digitalnih fotografija za 

ispis. Kolegij daje studentima znanja na osnovi kojih mogu odabrati optimalnu tehniku ispisa s obzirom 

na karakteristike fotografije i njenu namjenu. Posebno se analizira mogućnost korištenja pojedinih 

tehnika ispisa digitalne fotografije kao probnog ispisa. Opisuju se metode testiranja ispisa fotografija 

sa stanovišta kvalitete, ekonomičnosti i stalnosti ispisa. Uspoređuju se mogućnosti ispisa klasične i 

digitalne fotografije. 

Kroz Kolegij se obrađuju sljedeći sadržaji: Razvoj digitalne fotografije i sustava s ispisom. Odnos 

tehnika ispisa klasične i digitalne fotografije. Snimanje digitalnim fotografskim aparatom - elementi 

koji bitno utječu na karakteristike ispisa. Sustav: snimanje - kompjutor (obrada) - ispis. Načini 

učitavanja fotografije. Osnovna kompjutorska priprema fotografije za ispis. Redefiniranje digitalne 

fotografije i spremanje. Procjena fotografije na LCD monitoru fotografskog aparata. Mogućnosti 

utjecaja na karakteristike fotografije pri direktnom ispisu. Ispis direktno iz fotografskog aparata. Ipis 

direktno s medija zapisa. Ink jet tehnologija ispisa digitalnih fotografija. Kontinuirani i drop on demand 

ink jet - primjena u području ispisa digitalne fotografije. Piezo električni i termalni drop on demand ink 

jet, CMYK, CMYKK i CCMMYK ink jet tehnologija ispisa digitalnih fotografija. Formati ispisa. Izbor tinte 

- utjecaj na kvalitetu ispisa digitalne fotografije. Osnovne vrste papira za ink jet ispis digitalne 

fotografije. Preporučeni i zamjenski materijali za ispis. Sublimacijski ispis digitalnih fotografija. 

Osnovne karakteristike dobivenih fotografija, područje primjene, formati ispisa. Ispis fotografija 

fotografskim printerom. Usporedba ispisa klasične i digitalne fotografije digitalnim fotografskim 

printerom. E-box. Alternative studijskim fotografskim printerima, prednosti i nedostatci u odnosu na 

dominantne tehnike. Problematika i specifičnosti ispisa kolor, crno-bijelih i toniranih digitalnih 

fotografija. Odabir optimalne tehnike ispisa. Trajnost ispisa. Izloženost fotografije svjetlu. Pravilni 

načini izlaganja. Testovi tehnika ispisa digitalne fotografije, ukupna ocjena i mogućnost komparacije. 

Korištenje tehnika ispisa digitalne fotografije u procjeni reproducibilnosti fotografija. Tražene 

karakteristike fotografija za pojedine tehnike tiska. Tonovi i boje sigurni za reprodukciju. Mogućnost 

korištenja pojedine tehnike ispisa digitalne fotografije kao probnog ispisa. Izbor optimalne tehnike 

ispisa digitalne fotografije s obzirom na namjenu fotografije. Ispis izložbenih digitalnih fotografija, ispis 

za portfolio, ispis digitalnih fotografija za dokumente, ispis dokumentarnih digitalnih fotografija, ispis 

fotografija koje se primarno ostvaruju Internetom, ispis digitalnih fotografija koje će se ostvariti kroz 

tisak, ispis digitalnih fotografija u ostalim područjima primjene. 


Studenti se upoznavaju s radom u digitalnom fotografskom studiju i laboratoriju uz razvijanje znanja i 

vještina koja će im omogućiti odabir optimalne tehnike ispisa digitalne fotografije - ovisno o ulaznim 

karakteristikama digitalnog fotogrtafskog zapisa te namjeni fotografije. Također se svladavaju znanja 

koja će budućim urednicima fotografije, grafičkim urednicima i autorima-fotografima omogućiti 

procjenu fotografije na osnovi različitih tehnika ispisa, a ovisno o tehnici finalnog ostvarivanja te 

fotografije kroz određeni lanac grafičke reprodukcije. Kolegij razvija i kompetencije za testiranja 

fotografija i fotografskih sustava koji fotografiju realiziraju kroz ispis digitalnog ili digitaliziranog 

fotografskog zapisa kao i za odabir optimalnih fotografskoh tehnika na osnovi takvih testova. 


Teoretska nastava - predavanja. Praktična nastava - vježbe - rad u digitalnom fotografskom studiju i 

laboratoriju. Provjera znanja - praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit. 


P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999. 

T. Ang, Digitalna fotografija, Znanje, Zagreb, 2004. 

M. Bruno, Printing in Digital Age, GATF, Pittsburgh, 1995. 


M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000. 

M. Tafelmaier, Digitale Fotografie, Verlagsbereich Foto-zeitschriften Verlag, Stuttgart, 1998. 


Usmeni ispit - ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje pokazano kroz analizu fotografija. 


Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i 

afinitetu studenata. Anketa. 


Kolegij 



19490 OPTIČKE METODE ISPITIVANJA TISKOVNIH 

POVRŠINA 


Mr. sc. Višnja Mikac Dadić, viši predavač; 



Elektromagnetsko zračenje, spektar, dualna priroda. Energija račenja. Izvori zračenja. Utjecaj 

elektromagnetskog zračenja na okolinu. Vidljivo zračenje. Toplinsko zračenje. Ultraljubičasto 

zračenje. Mikrovalovi. Radiovalovi. Rentgensko zračenje. Gama zračenje i kozmičke zrake. 

Emisioni i apsorpcioni spektri. Karakteristike spektara. Spektri plinova, tekućina i krutih tijela. 

Princip rada spektroskopa. Vrste spektroskopa; prizma i optička rešetka. Standardni izvori 

svjetlosti. Refleksija elektromagnetskog zračenja na potpuno neprozirnoj plohi; površinska, 

zrcalna, refleksija. Tiskovne podloge i površinska refleksija. Krivulje reflektancije u vidljivom 

dijelu spektra i struktura tiskovne površine. Raspršenje elektromagnetskog vala na slobodnim 

česticama. Raspršenje svjetlosti unutar vezanih čestica; zamućeni sistemi. Kubelka-Munk 

teorija raspršenja i primjena u ispitivanju optičkih svojstava tiskovnih površina. Murray–Davies i 

Yule-Nielsen poboljšana teorija raspršenja. Faktori raspršenja i apsorpcije. Veza između 

raspršenja i strukture, vrste, podloge. Raspršenje na nerecikliranim i recikliranim podlogama. 

Analiza primjesa čestica u tiskovnim podlogama. Raspršenje i obojene podloge, papiri. Krivulje 

reflektancije i faktori raspršenja i apsorpcije. Ograničenost primjene Kubelka – Munk teorije 

raspršenja na potpuno obojenim površinama. Raspršenje i vrste tiskovnih podloga. Polimerne 

tiskovne podloge. Keramika, staklo, tekstil, metal. Neprozirne podloge. Raspršenje i srodna 

optička svojstva tiskovnih površina. Svjetlina, neprozirnost, opacitet. Upoznavanje sa 

standardima mjerenja optičkih veličina; ISO, TAPPI. Fluorescencija; objašnjenje pojave. 

Uočavanje pojave u mjerenjima reflektancije. Fluorescentni materijali. Starenje, stabilnost, 

tiskovnih površina. Utjecaj zračenja iz atmosfere. Vidljivo zračenje i dijelovi UV zračenja. Odabir 

određenih izvora zračenja i mjerenje energije zračeja. Stabilnost tiskovnih površina i utjecaj 

vlage i temperature. Zagađenost okoline, plinovi iz atmosfere. Utjecaj kiselosti podloge na 

stabilnost. Ubrzana i prirodna starenja; fizikalne promjene unutar podloge izazvane starenjem. 


Kolegij daje studentima znanje o metodama ispitivanja optičkih svojstava raznih vrsta tiskovnih 

površina, neotisnutih i otisnutih. U laboratorijskim vježbama studenti primjenjuju znanje 

stečeno nastavnim programom i upoznavaju princip rada uređaja za ispitivanje tiskovnih 

površina. Nastavni sadržaji kolegija kontinuirano su povezani sa usvojenim znanjima temeljnih 

kolegija u toku izvođenja svih oblika nastave. 


Predavanja. Auditorne vježbe. Praktikum/laboratorijske/eksperimentalne. 


P. Kulišić i V. Lopac, Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb, 2003. 

N. Pauler, Paper optics, AB Lorentzen & Wettre, Sweden, Kista, 2001. 

S. Gustavson, Dot Gain in Colour Halftones, Disertation No. 492, Linköping, Sweden, 1997. 


H. Kipphan, Handbook of Print Media: Technologies and production methods, Springer, Berlin, 

2001. 

F. A. Jenkins, H. E. White, Fundamentals of Optics, McGraw-Hill Book Company, New York, 

1985. 

R. L. Feller, Accelerated Aging, The Getty Conservation Institute, USA, J Paul Getty Museum 

Pubns, Portland, 1995. 

http://aic.stanford.edu/ 

http://palimpsest.stanford.edu/ 

http://www.paperonline.org/ 




Anketa. 


Kolegij 19499 DIGITALNI MULTIMEDIJ 2 


Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova 


Prirodni i tehnički multimedij. Odnos čovjeka i multimedije. Paralelna funkcionalnost i 

adaptacija na nove medije. Informatika i multimedij. Signali i multimedij. Digitalna 

obrada signala. Digitalna pohrana i obrada podataka. Definicija digitalnog 

multimedija. Temelji monomedijskih tehnika. Digitalne monomedijske tehnologije. 

Integracija monomedija (tekst, grafika, animacija, video, zvuk) u računalnom 

okruženju. Multimedijska navigacija. Multimedijski prijenos informacija. Multimedijsko 

stvaranje sadržaja. Rasterska i vektorska slika. Metode obrade slika. Alati za crtanje i 

obradu slika. 3D animacije i virtualna zbilja. Sažimanje multimedijskih zapisa. 

Multimedijske baze podataka. 

Sadržaj vježbi: Praktičan rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju stvaranja i 

obrade slika, zvuka i video zapisa. Izvedba samostalnih praktičnih seminarskih 

radova. U sklopu vježbi koriste se alati: Corel Draw, Photoshop, Flash i 

Dreamweaver. 


Dizajn i razvoj rješenja. Moderna uporaba alata. 










T. Skala i suradnici, Digitalni multimedij, interna skripta za vježbe 


E. L. Counts, Multimedia design and production for students and teachers, Allyn & 

Bacon, Portland, 1999. 

B. Hughes, Dust or Magic, Secrets of successful multimedia design, Addison-Wesley 

Pub Co., West Chester, 1999. 

R. E. Mayer, Multimedia learning, Cambridge, University Press, Cambridge, 2002. 

T. Vaughan, Multimedia: Making it work, Osborne McGraw-Hill, Berkeley, 2003. 

A. White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall, 

Portland, 2000. 




30% (razgovor). 

Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69%, 1=ispod 

60%. 





semestra. 


Kolegij 



19500 MEHANIČKE SIMULACIJE U RAČUNALNIM 

ANIMACIJAMA 

Izv. prof. dr. sc. Sanja Bjelovučić Kopilović 



Mehanika u računalnoj grafici u stvarnom vremenu: uvod. 3D objekti. 3D scene. Gibanje. 

Kruti objekti. Rotacija. Trenje. Otpor vode i zraka. Gravitacija. Sudari i eksplozije. Opruge. 

Valovi. Osnove geometrije trokuta. Osnove vektora, matrica, derivacija i programiranja u 

interaktivnoj računalnoj grafici. Simuliranje 3D s DirectX-om: osnove DirectX-a i usporedba 

sa srodnim alatima. Kratak pregled C++. Osnove Windows programiranja. Matematički 

alati za 3D programiranje mehanike: 2D, 3D i 4D koordinatni sustavi. Vektori: 

implementacija u kodu - matematička biblioteka za modeliranje mehanike. Vektori u 

Direct3D-u. 2D transformacije: Aktivne i pasivne. Translacija. Rotacija. Skaliranje. 

Kombiniranje transformacija. Korištenje radnog okruženja (sličica) za modeliranje 

mehanike. Postavljanje geometrije. Ažuriranje sličica. Iscrtavanje sličica. 3D 

transformacije. 3D cjevovod: Odnos lokalnih i globalnih koordinata. Odnos globalnih i 

koordinata promatrača. Odnos koordinata promatrača i projekcijskih koordinate. Odnos 

projekcijskih i ekranskih koordinata. Iscrtavanje u 3D. Mreže i X-datoteke: Teksture: 

kreiranje iz gotovih datoteka, postavljanje novih. Materijali. Učitavanje mreže. Ekstrakcija 

tekstura i materijala. Čišćenje mreže. 2D i 3D kinematika. Modeliranje i kodiranje točkastih 

masa. Točkaste mase u interaktivnoj računalnoj grafici. Sudari točkastih čestica. Detekcija 

sudara. Obujmice. Optimizacija prostornim dijeljenjem. Odgovor na sudar. Elastični i 

neelastični sudari. Koeficijent restitucije. Sudari točkastih čestica u 2 i 3 dimenzije. Sudari 

kugli. Dinamika krutih tijela. Rotacija krutih tijela u 2D i 3D. Sudari krutih tijela. Ažuriranje 

radnog okruženja simuliranja mehanike. Simuliranje gibanja projektila. Razlika između 

impulsa sila i konstantnih sila. Kotrljanje. Sustavi masa i opruga. Kosa, odjeća. 

Harmonijsko gibanje, Hookeov zakon. 3D voda. Implementacija vode: načini "varanja". 

Stavljanje objekata u vodu: Dodavanje uzgona krutim tijelima. Redizajn radnog okruženja 

mehaničkih simulacija. Pojednostavljenje inicijalizacije programa. Efikasno postavljanje 

transformacijskih matrica. Redefiniranje krutih tijela pomoću točkastih masa. Središte 

mase i ishodište mreže. Uvođenje i inicijalizacija DirectInput-a. Dobivanje ulaza s 

tipkovnice i miša. Pomaci kamere. Automobili, letjelice, brodovi i čamci. Simulatori leta na 

lak način. "Dolazak na druge planete" s poznatom i spekulativnom mehanikom. 


Mehaničke simulacije su eksplozivno područje u industriji razvoja interaktivne računalne 

grafike, poglavito računalnih igara. Tvrtke koje zapošljavaju programere igara sve više 

traže one koji poznaju mehaniku. Te vještine mogu pretvoriti nekoga s vrlo malo 

programerskog iskustva, a strašću za dizajnom računalnih igara, u profesionalca visoko 

traženog na suvremenom informatičkom tržištu. 


Predavanja, auditorne i konstrukcijske vježbe, pismeni i usmeni ispiti. 


I. Pandžić, Virtualna okruženja, Element, Zagreb, 2004. 

O. Muftić, Mehanika I (Statika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. 

S. Jecić, Mehanika II (Kinematika i dinamika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. 

D. Cogner, Physics Modelling for Game Programmers, Thomson Course Technology, 

Boston, 2004. 


R. Rouse, Game Design: theory & practice 2 nd ed., Wordware Publishing, Inc., Plano, 

2005. 

S. Jecić, Kinematika krutih tijela, Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002. 




Kolokviji. 


Kolegij 19502 OPTOELEKTRONIČKI SUSTAVI 2 




Elektromagnetni val i optoelektronika. Prijenos informacije elektromagnetnim valom. 

Širenje elektromagnetskog vala. Osnove inženjerske optike. Optoelektrične veličine. 

Pretvaranje slike zakrivljenim plohama. Stvaranje slike Interferencijom. Vremenska i 

frekvencijska domena slike. Parametri i obrada slike. Osnove holografskog zapisa. 

Optoelektroničke prijenosne funkcije. Optoelektronički izvori zračenja. Nekoherentni 

izvori elektromagnetskog zračenja. Koherentni izvori elektromagnetskog zračenja. 

Fotodetekcija i vrste signala za detekciju. Obilježja fotodetektora. Detekcijski sustav. 

Poluvodički detektori. Optoelektronički sustavi. Matrični detektori. 2D kolor vizualna 

sučelja. Optoelektronička kserografija. Laserski komunikacijski sustavi. 

Optoelektronički zapis podataka. Optoelektronička mjerenja. Mjerenje intenziteta 

svjetlosti. Optoelektronički denzitometar. Detekcija prostornih frekvencija. Mjerenje 

hrapavosti i debljine papira. Mjerenje amorfne površine. Optoelektonika u 

multimedijskim sustavima. Komunikacija čovjek stroj. 3D prokazivački sustavi. 

Sadržaj vježbi: 

Elektromagnetni spektar. Svojstva vala. Stvaranje slike zakrivljenim plohama. 

Holografija. Laseri. Matrični fotodetektori. Čitač linijskog koda. 


Znanje inženjerskih znanosti. Analiza problema. Dizajn i razvoj rješenja. 








K. Skala, Optoelektronički sustavi, Sveučilišni udžbenik, Zagreb, 2003. 


S. O. Kasan, Optoelectronics and Photonics: Principles and Practices, Prentice Hall, 

London, 2001. 

E. Rosencher, et al., Paperback, Optoelectronics, Cambridge University Press, 

Cambridge, 1998. 

W. Hawkes, Optoelectronics: An Introduction, Prentice Hall, Aberystwyth, 1989. 




30% (razgovor) 

Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 

60%. 





semestra. 


Kolegij 19508 DIZAJN GRAFIČKIH MEDIJA 2 

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik 



Cilj predmeta «Dizajn grafičkih medija 2» je izučavanje dizajnerskih istraživačkih metoda, 

svrha u koje one služe i što se od njih može očekivati (prednosti i ograničenja) u odnosu 

na odabrani dizajnerski model pristupa problemu. Na osnovu odabranih i primijenjenih 

istraživačkih metoda studenti izrađuju elaborat tipa case-study za jedan od aktualnih 

društvenih problema (ponuđene teme: europske integracije, europski identiteti i dr.). 

Definira se društveni kontekst, metodologija istraživanja, bilježenja i analize rezultata u 

sklopu odabranih modela. Studenti se zatim upoznaju s principima vizualne retorike u 

svrhu uspostave dijaloga (interakcije) s publikom – kolegama u grupi i putem web sranica. 

Na osnovu case-study, albuma predodžbi (skica, crteža, fotografija, filmova) i svih 

prikupljenih podataka studenti izrađuju vizualizacije koristeći principe vizualne retorike. 


U pogledu akademskih postignuća predmet razvija vještine definiranja dizajnerskih 

postavki na osnovu ponuđenih modela, analize problema, vještinu istraživanja i 

pronalaženja vizualnih i tekstualnih informacija iz publikacija i www, dizajn rješenja tipa 

case-study uz preispitivanje alternativa. U pogledu osobnih postignuća studenti razvijaju 

sposobnosti samostalnog pristupa istraživačkom procesu, definiranju konteksta, diskusije, 

prezentacije (tipa naracije i hipermedijske baze podataka), kritike i podržavanja ideja, 

demonstriraju razumijevanje socijalnog konteksta, etičkih normi u smislu zaštite autorskih 

prava te prepoznaju potrebu cjeloživotnog obrazovanja. 


Predmet je organiziran u praksi kao predavanja, jedno gostujuće predavanje 

profesionalnog dizajnera ili sociologa, i diskusije. Predviđa se kolaboracijski pristup 

provođenja nastave koji proizlazi iz stava da je učenje društveni i dijaloški proces – stoga 

se izrada zadataka izvodi kao grupni rad. Putem praktičnog rada studenti se upoznaju s 

tipičnim istraživačkim metodama, od ideje preko alternativa do konačnog rješenja. 

Definira se dizajnerski problem, uzroci problema i ciljana publika. Radovi se prezentiraju 

na satu te se na osnovu diskusije razmatraju različite dizajnerske strategije. Proces 

dizajniranja završava fazom analize i prezentacije. Za praćenje predmeta nužno je 

predznanje računalnih programa. Studenti koji su zainteresirani za praćenje nastave od 

kuće mogu nastavnom materijalu pristupiti preko e-learning sučelja. Aktivnost studenta 

tokom semestra prati se preko foruma DGM. 


Materijali se distribuiraju studentima putem e-learning sučelja 


D. Zakia, Perception & Imaging, Focal Press, Boston, 2002. 

J. Wilde, Visual Literacy, Watson-Guptill Publication, New York, 2001. 

S. Heller, Merz to Emigre and Beyond: Avant-Garde Design to the Twentieth Century, 

Phaidon Press, London, 2003. 


Provjera znanja organizirana je na slijedeći način: 

40% ocjene - pohađanje nastave, grupni rad i aktivnost na satu, 

40% ocjene - bodovi sakupljeni na osnovu izrade case-study, 

20% ocjene - završna prezentacija– e-learning aktivnost, obrazloženje rada i 

diskusija alternativnih rješenja 


Na početku semestra vrši se testiranje studenta putem rješavanja jednostavnijeg 

problema kako bi se utvrdio njegov stupanj samostalnosti u radu i mogućnosti formiranja 

grupa. Na kraju semestra evaluacija uspješnosti izvedbe programa vrši se usporedbom 

početnog s krajnjim rezultatom. 


Kolegij 33564 REALIZACIJA IDEJNIH RJEŠENJA 2 


Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 boda 


Realizacija idejnih rješenja predstavlja metodologiju rješavanja konkretnog 

oblikovnog problema od ideje do prezentacije u okviru grafičkih medija. 

Tematske jedinice: Idejna rješenja pojedinih grafičkih medija: kataloga i prospekta 

(vrsta i namjena poruke, načini realizacije), plakata (lapidarna i temporalna rješenja, 

načini realizacije), knjige (omota, naslovnice, predlista, zalista i definiranje stranice 

knjige korištenjem teksta, slika, ilustracija), novina (obzirom na vrstu i namjenu, 

način realizacije), slikovnice. Definiranje tehnološkog procesa realizacije idejnih 

rješenja grafičkim medijima uvažavajući specifičnosti svakoga od njih. Ocjena 

prilagođenosti semantičkih vrijednosti idejnih rješenja tehničkoj izvedbi grafičkih 

medija u okviru grafičkih proizvoda. Realizacija redizajna zaštitnog znaka i logotipa, 

knjige, slikovnice, novina, plakata, kataloga i prospekta. Ocjena uspješnosti 

realizacije redizajna grafičkih medija u okviru tehnoloških mogućnosti. 


Opće kompetencije odnose se na prilagođavanje idejnih rješenja tehnološkom 

procesu izrade grafičkog medija. Studenti se educiraju u korištenju grafičkih 

programa sa ciljem samostalnog realiziranja svog idejnog rješenja grafičkog medija u 

okvirima estetskih, tehnoloških i ekonomskih zadatosti. 

Specifične kompetencije odnose se na primjenu stečenih znanja i praktičnih iskustava 

u procesu donošenja odluke o obliku i načinu prezenatcije vizualne poruke u okviru 

grafičkih medija. 



Predavanja se temelje na teoretskim postavkama, njihovoj primjeni i analizi 

postojećih primjera i rješenja. Tijekom predavanja studenti aktivno učestvuju u 

analizama i raspravama. 


primjeni grafičkih programa sa praktičnom izvedbom idejnih rješenja za određeni 

grafički medij prilagođavajući ga mogućnostima tehnološkog procesa. 


raspravama, prezentacijama radova studenata prema zadanim temama. Istovremeno 

se u praktičnoj nastavi tijekom vježbi ocjenjuje uspješnost izvedbe. 


R. anda: Graphic Design Solutions, Thomson Delmar Learning, 2006. 

H. Kipphan: Handbook of Print Media, Springer, Berlin, 2001 

M. Oldach: Creativity for Graphic Designer, North Light Books, Ohio, 1995. 


S. Kelby: Photoshop 7 - Prljavi i podli trikovi, Miš, Zagreb, 2002. 

M. Beaumont: Type & Colour, Phaidon Press Limited, London, 1991 

A. Swann: Designed Right!, North Light Books, Ohio, 1990. 

F.J. Romano: Professional Prepress, Printing and Publishing, Prentice Hall PTR, 1999. 


Ispit se sastoji od pismenog dijela gdje se provjerava teoretsko znanje i praktičnog 

dijela gdje student pomoću računala treba pokazati svoje znanje korištenja grafičkih 

programa za realizaciju određenog zadatka vezanog uz grafički medij. 

Pravo polaganja ispita imaju studenti koji su prisustvovali 80% predavanjima, održali 

potrebne prezentacije i odradili sve praktične vježbe. 



sposobnost studenata da praktično riješi zadatke tijekom semestra. 


Kolegij 33565 AMBALAŽA I TEHNOLOGIJA 1 




Podjele ambalaže s aspekta materijala, namjene, upotrebe i kvalitete. Povijest ambalaže i 

upoznavanje s kolegijem. Predmet se dijeli u dva dijela no po nastavnom je programu 

jedinstven i čini cjelinu. Staklena ambalaža. Materijali, njihov sastav i svojstva. Izrada 

stakla. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, upotrebljivost. Zatvaranje staklene 

ambalaže, skladištenje, transport, recikaža staklene ambalaže. Tehnologija izrade staklene 

ambalaže puhanjem toplog zraka u velikoserijskoj proizvodnji Drvo, Materijali, njihov 

sastav i svojstva. Drvena ambalaža. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, 

upotrebljivost. Zatvaranje drvene ambalaže, skladištenje, transport. Tehnologija izrade 

drvene ambalaže od dasaka i pruća. Ručna izrada drvenih bačava. Pakiranje u drvenu 

ambalažu i priprema drvene ambalaže za pakiranje hrane. 


Diplomirani inženjeri grafičke tehnologije zaposleni su u svim proizvodnim pogonima 

različitih industrija, ponajprije grafičke, prehrambene, kemijske i farmaceutske. Slijedom 

toga, njihova se uloga u tim pogonima svodi na odabir, kontrolu kvalitete i praćenje izrade 

ambalaže. Diplomirani grafički inženjer, dakle, surađuje s proizvođačima ambalaže, 

potrošačima ambalaže (spomenutih industrija), a nerijetko i s potrošačima (trgovinama, 

transportnim poduzećima i krajnjim kupcima). To od diplomiranog grafičkog inženjera 

zahtijeva poznavanje ne samo tehnologije proizvodnje grafičke (papirne) ambalaže nego i 

tehnologije proizvodnje svih ostalih vrsta ambalaža. Kolegij je prvenstveno namijenjen 

onima čiji je interes upravo potreba za takvim znanjima, ali i svima onima koji se 

opredjeljuju za rad s ambalažom bez obzira na to o kojoj je proizvodnoj grani (pogon, 

transport, trgovina, institut) riječ. 




J. F. Hanlon et al., Handbook of Package Engineering, CRC Press, Boca Raton, London, 

1998. 

A. L. Brody et al., The Wiley Encyclopedia of Packaging Technology, John Wiley & Sons, 

Inc., New York, 1997. 


Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, 

potrošaća ambalaže. 


Izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij. Izrada 

seminara tijekom predavanja vezanih uz predavanja i seminara vezanih uz vježbe. Uredno 

pohađanje predavanja i vježbi, aktivna suradnja na predavanjima i vježbama. Za 

napredne studente sudjelovanje na kongresima, izrada radova za rektorsku nagradu. 

Aktivna suradnja s nastavnicima na Katedri.Ocjena na temelju svih radova i aktivnosti. 


Ocjene vezane uz ocjenu kvalitete nastave i nastavnika koju provodi Fakultet u suradnji sa 

Zagrebaćkim sveučilištem. 


Kolegij 40783 WEB DIZAJN 2 


Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2 , ECTS: 6 bodova 


Pojavom Interneta, stvorile su se nove mogućnosti komunikacije putem dinamičkih 

objekata korištenjem elektroničkih medija. Uloga web dizajna očituje se u oblikovanju 

vizualnih informacija sa ciljem atraktivnog i funkcionalnog izgleda stranice. 

Drugi dio predmeta (semestar) sadrži slijedeće tematske jedinice: Oblikovanje web 

stranice - izrada matrice. Vizualna organizacija stranice: izbornici, podprojekti, sadržaj, 

index, mapa, programski alati. Vizualna hijerahija primjenom estetskih zakona (simetrije, 

ritma, proporcije, kontrasta, ravnoteže, itd). Sheme grafičkog identiteta, hijerarhije, 

interakcije, bandwitha, baze podataka. Funkcionalnost i čitljivost korištenjem modularnih 

jedinica, uređivanje, uredničke konvencije. CSS stilska stranica, navigacija, navođenje, 

dijagrami. Analiza funkcionalnog i estetskog uspjeha sustava. Ažuriranje web stanice. 

Kreacija dizajnerskih ideja i praktična primjena. Mogućnosti pretvorbe web zapisa za tisak. 


Opće kompetencije odnose se na sposobnost prezentacije informacija u okvirima web 

stranice. Studenti se educiraju u korištenju programa za izradu web stranica sa ciljem 

samostalnog rada i izrade stranica dostupnih na Internetu. 

Specifične kompetencije odnose se na primjenu stečenih znanja i praktičnih iskustava u 

procesu donošenja odluke o obliku i načinu prezenatcije u okviru elektronskih medija. 



Predavanja se temelje na teoretskim postavkama, njihovoj primjeni i analizi postojećih 

primjera i rješenja. Tijekom predavanja studenti učestvuju u analizama i raspravama. 


primjeni programa za izradu web stranica sa praktičnom izvedbom rješenja realiziranih na 

način koji zadovoljava mogućnost dostupa podacima putem Interneta. 


raspravama i praktičnim radovima studenata. 


J. Vest, S. Pochran, W. Crowson, Exploring Web design, Delmar Learning, Clifton Park, 

USA, 2005. 

J. Zeldman, Designing with Web standards, New Riders, Indianapolis, USA, 2003. 

T. Powell, Web Design: The Complete Reference, Osborne/McGraw-Hill, Berkeley, 2000. 

R. Pring, Effective Typographic Design for the World Wide Web, Watson-Guptill, New 

York, 2000. 


T.A. Powell , HTML & XHTML the complete reference, McGraw-Hill/ Osborne, Emeryville, 

USA, 2003. 

C. Tull, Web designer’s guide to Adobe Photoshop”,Wordware Pub., Plano, USA, 2006. 

K. Ulrich, Macromedia Flash MX for Windows and Macintosh, Peachpit Press, Berkeley, 

USA, 2002. 


Ispit kao način ocjene znanja provodi se praktično gdje student treba pokazati svoje 

znanje izradom web stranice uz prezentaciju i obrazloženje odabranog načina za 

realizaciju. 

70% od ukupnog ispita odnosi se na izvedbu i prezentaciju zadatka korištenjem programa 

na računalu, dok se 30% ispita odnosi na usmeni dio provjere znanja 



posjećenošću studenata predavanjima i njihov interes za aktivno sudjelovanje u okviru 

predavanja. 


Kolegij 



50906 MEDIJSKA KOMUNIKACIJA 

Prof.dr.sc. Mario Plenković 

VIII. semestar, 2 + 1 + 1 , ECTS: 6 bodova 


Pojmovne i strukturalne zakonitosti medijske komunikacije (od semiotike do teorije 

komunikacija i od teorije javnog djelovanja do medijsko-grafičkog diskursa); 

Medijska signifikacija i medijska kodifikacija (logični i estetički kodovi, medijska percepcija 

i grafička komunikacija) Tradicionalne i suvremene paradigme medijske i grafičke 

komunikacije (verbalna, neverbalna, agencijska, tiskoslovna, novinarska, nakladnička, 

publicistička, filmska, radijska, televizijska, produkcijska, internetska, on-line relations, 

multimedijska, digitalna i vizualna); Medijska kultura i grafička komunikacija u kontekstu 

interkulturalne, društvene, poslovne, političke, religijske, kulturološke, ekološke, 

publicističke, novinarske, informacijske i komunikacijske različitosti; Modeli medijske 

komunikacije u odnosima s javnostima (Grunigovi modeli PR, situacijski i Burkatov model 

PR odličnosti, model javnog povjerenja G. Bentelea, model Karla Deutscha, clauster 

modeli javnosti, modeli kriznog komuniciranja); Holistička komunikacija s ciljanim 

medijskim javnostima (medijska i grafička industrija, internet, novi mediji, upravljanje 

komunikacijom, uvjeravačka persuazija, liderstvo, medijske kampanje, propaganda, 

oglašavanje, nakladništvo, časopisi, revije, knjige, film, dizajn medija, multimedija, 

vizualna komunikacija); Društvena odgovornost i etička dimenzija medijske komunikacije: 

društveno umrežavanje (»Social networking«), internetski forumi (»newsgroups«), 

internetski i koorporativni dnevnici (»blogovi«), audio i video impresum, e-poruke, 

medijski formati, image i vizualni identitet; Medijska konvergencija u konstrukciji 

društvene realnosti i svijeta virtualne komunikacije (Web-monitoring, Web 2.0, internetski 

www sadržaji: »podacasting«, e-poruke); Metode medijskjih istraživanja i komunikološko 

vrednovanja medijskih i grafičkh sadržaja (uspostavljanje društvenog konsenzusa). 


Sistematizirano i temeljito prenošenje medijskog i komunikološkog znanja studentima 

diplomskih studija u cilju ovladavanja spoznajnim zakonitostima i medijskim vještinama na 

svim razinama medijske komunikacije: koorporativno, lokalno, glokalno, nacionalno, 

regionalno i globalno. Znanje i razumijevanje medijskog komuniciranja. Pridobivanje novih 

teorijskih medijskih znanja, vještna i kompetencija za znanstveno razumijevanje grafičke 

komunikacije. 


Suvremena predavanja, AV/PP izlaganje i tumačenje studijskog gradiva, obrada i analiza 

praktičnih primjera i studija slučaja, predstavljanje i analiza samostalnih studentskih 

radova te aktivan interaktivni rad u studijskim gupama. 


Inglis, F. (2007), Media Theory, An Introduction, Basill Blackwell Ltd, Cambridge 

Kunczik, M./ Zipfel, A. (2006), Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada 

Friedrich Ebert, Zagreb 

Plenković, M.(2003), Komunikolologija masovnih medija, Kultura komuniciranja, Hrvatsko 

komunikološko društvo & Nonacom, Zagreb 

Plenković, M. / Kučiš, V.(2004), Das Mediensystem Kroatiens. U: Medien: internationales 

Handbuch, (Internationales Handbuch für Hörfunk und Fernsehen, 2004/2005). Hans- 

Bredow-Institut für Medienforschung an der Universität Hamburg, Baden-Baden: Nomos, 

(383-390). 

Rusinger, D. (2007), Online Relations, Leitfaden fur moderne PR im Netz, Schaffer- 

Poeschel Verlag Stutgart 


Frolich, K./ Lovric, D. (2007), Public Relations, Cornelsen, Berlin 

Plenković, M. / Tomažić, T. (2008), Effectiveness and profitability in the context of mass 

media industries / Efikasnost i profitabilnost u kontekstu industrije masovnih medija, 

Informatol.41, 1,1-104 (39-46) 


Samostalni seminarski rad 30 %; Uspješnost vježbenih zadataka 20%; Simulirani aktivni 

komunikativni diskurs 20%; Pismeni i/usmeni ispit 30% 


Standardni oblici i tehnike kvalitativne i komunikološke evaluacije nastavnog procesa. 


IX semestar 


Kolegij 



19441 AMBALAŽA I OKOLIŠ 

Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča 

IX. semestar, 2 + 1 + 0 , ECTS: 5 bodova 


Uloga ambalaže. Ekološki simboli na ambalaži. Mjesto ambalaže u promocijskom 

spletu. Životni ciklus ambalažnog proizvoda. Energija za proizvodnju ambalažnih 

materijala i ambalaže. Utjecaj na kvalitetu zraka i voda proizvodnjom celuloze i 

papira. Ekološki aspekt proizvodnje PE-LD, PELLD, PE-HD, PVC, PP, PET. Ekološki 

aspekt proizvodnje staklene i metalne ambalaže. Tisak na ambalaži i okoliš. Sigurnost 

ambalaže u kontekstu migracije. Nanotehnologije i papirna, kartonska i plastična 

ambalaža. 

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Pravilnik o ambalažnom otpadu. Zbrinjavanje 

iskorištene papirne i kartonske ambalaže. Kompostiranje, deponiranje, spaljivanje. 

Metode reciklacije papirne i kartonske ambalaže. Utjecaj tehnike tiska, vrste boje i 

tiskovne podloge na kvalitetu recikliranih vlakanaca. Ekološki aspekt procesa 

reciklacije: bilanca CO 2 , teški metali, organoklorni spojevi. Metode oporabe plastike, 

materijalna oporaba, energijska oporaba. Ekološki aspekti reciklacije staklene 

ambalaže i oporabe metalne ambalaže. 


Osigurava se osposobljenost studenta za tržište rada, za nastavak na višim studijskim 

razinama, za kritičko razmišljanje o znanstvenoj disciplini u domeni predmeta i 

primjeni određenih znanstvenih postignuća. 


Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s 

asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih 

sveučilišta. Studente se animira za rad na znanstvenim projektima (uključujući rad za 

rektorovu nagradu, znanstvene skupove mladih i slično). Postoji mogućnost učenja 

na daljinu i e-komunikacija s asistentom i profesorom. 

Provjera znanja uključuje: kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom 

semestra, rezultate postignute praćenjem nastave, kvalitetu seminara, aktivnost na 

projektima, razinu znanja na ispitima. 


F. Lox, Packaging and Ecology, PIRA International, Leatherhead,1999. 

S. E. Selke, Packaging and the Environment, CRC Press, Rev.Ed., Portland, 1999. 


J. Palmer, Recycling plastic, F.Watts, GRAD, 1999. 

L. Göttsching, H. Pakarinen, Recycled Fiber and Deinking, FPEA and TAPPI, Helsinki, 

2000. 

Časopis: Packaging Technology and Science 


Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet za polaganje pismenog i usmenog ispita. 

Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je za usmeni ispit. U ocjenu ulazi rezultat s 

pismenog ispita s udjelom od 40%, aktivnost i kvaliteta rada na projektima 20%, 

rezultat usmenog dijela ispita s 40%. 


Uspješnost izvedbe prati se metodom za procjenu postignuća uz normiranje preko 

bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izlazaka na ispit. 


Kolegij 



19463 TRŽIŠNE KOMUNIKACIJE 

Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri 

IX. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova 


UVOD, uloga marketinga u organizaciji tiskarske firme, koncepcija marketinga, upravljanje 

marketingom, tržišna orijentacja, prihvačanje marketinga u organizaciji; PLANIRANJE I 

UPRAVLJANJE MARKETINGOM, dinamika tržišta, strategija planiranja, upravljanje marketingom; 

POZICIONIRANJE FIRME, konkurenti, mikro i makro utjecaji, marketing strategija; POJAM I 

DEFINIRANJE MANAGEMENTA, definiranje managementa, management kao proces; 

MANAGEMENT I OKOLINA, globalni, komparativni, etička i socijalna dimenzija managementa; 

FUNKCIJE MANAGEMENTA, planiranje, ciljevi, misija, strateški, taktički i operativni ciljevi, 

upravljanje pomoću ciljeva; RAZVOJ MANAGEMENTA, grupe i upravljanje grupama, upravljanje 

konfliktima, komuniciranje, upravljanje ljudskim potencijalima, proces upravljanja, motiviranje, 

procjena, kompenzacije; RAZINE MANAGEMENTA, Managerski posao, managerske uloge, 

funkcije, razine, novi principi managementa; POJAM KOMUNIKACIJE, znakovni sustav, jezik u 

proceu komunikacije, oblici komunikacije, funkcije komunikacije, komunikacija; 

KARAKTERISTIKE «ITK», utjecaji, koristi, kupac, sinergijski učinci, odnos s kupcima, pračenje 

povrata ulaganja; ULOGA KOMUNIKACIJE, modeli, oglašavanje – klasifikacija, izravna 

komunikacija , unapređenje prodaje, osobna prodaja, odnosi s javnošću, publicitet, vanjsko 

oglašavanje; KOMUNICIRANJE KROZ TISKOVNE MEDIJE, elementi komuniciranja, veličina, 

kontrast, oblik, pozicija, ilustracija, boja, tipografija; UČINCI KOMUNIKACIJE, formiranje 

mišljenja, promjena stava, promjena mišljenja i ponašanja; IMIDŽ O PODUZEĆU, identitet, 

stvaranje imidža, aktivnosti važne za imidž; ELEMENTI KOMUNIKACIJSKOG I VIZUALNOG 

IDENTITETA, elektroničko i tiskovno komuniciranje, prodavač , komuniciranje menadžera, 

ambalaža, propagandne tiskovine, izložbe, displeji; IMIDŽ PROIZVODA, fizička obilježja 

,inovacija marka i pakiranje ,pažnja, identifikacija, komunikacija sadržaja, psihološke konotacije 

,funkcija cijena proizvoda; IMIDŽ MARKE, identitet marke, imidž marke, komponente imidža 

marke, tržiššna vrijednost, opis marke, snaga i budućnost marke, upravljanje imidžom; 

PROCESI STVARANJA ODLUKA KUPACA, prepoznavanje, traženje informacija, alternativna 

ocjena, odluka kupovanja, ocjena nakon kupovine, procesi odlučivanja; PROMOCIJSKI MIX, cilj 

komunikacije, izbor poruke, kanali komuniciranja, promotivni proračun, određivanje mixa; 

ANALIZA MEDIJA, trodimenzionalni mediji, tv, radio, oglašavanje, časopisi; ASPEKTI 

MARKETINŠKE KOMUNIKACIJE, kritičnost i etika , utjecaj na društvene vrijednosti, ekonomski 

učinci, učinci na konkurenciju; PROIZVODNJA, Proizvodna funkcija, strategija i oblikovanje 

proizvodnje; OBLIKOVANJE PROCESA, Izbor i oblikovanje procesa, izbor tehnologije, analiza 

toka procesa, financijska kanaliza, prostorni raspored sredstava rada; PLANIRANJE I 

TERMINIRANJE KAPACITETA, Predviđanje, odluke o sredstvima rada, agregatno planiranje, 

linearno programiranje, terminiranje proizvodnje; UPRAVLJANJE ZALIHAMA, Planiranje potreba, 

proizvodnja upravo na vrijeme; UPRAVLJANJE RADOM, Rukovođenje u proizvodnji, oblikovanje 

poslova, mjerenje i poboljšanje performansi; GLOBALIZACIJA PROIZVODNJE, Međunarodna 

proizvodnja; ORGANIZACIJA KAO KONKURENTNOST, Planiranje kapaciteta, toka proizvodnje, 

projektiranje organizacije (clasteri) 


Cilj kolegija je prepoznavanje referentnih faktora za generičke i specifične kompetencije u 

području managementa. Ishod poučavanja je kompetencija u upravljanju tržišnim 

komunikacijama. 


Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave. 


B. Juri, Tržišne komunikacije, Grafički fakultet, Zagreb, 2003. 

T. Kesić, Integrirana marketinška komunikacija, Opinio d.o.o, Zagreb, 2003. 



Seminar, pismeni i usmeni ispit. 


Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika. 


Kolegij 



19464 POSLOVNA KOMUNIKOLOGIJA 

Prof. dr. sc. Mario Plenković 



Povijesni i teorijski aspekti kulture poslovnog komuniciranja i poslovne etike; Od 

kulture komuniciranja do kulture življenja; Etološki vidici poslovnog komuniciranja, 

ponašanja, djelovanja i tržišnog opstanka; Pojam i definicija poslovne etike: vrline, 

načela, prava, kodeksi, norme i poslovni bonton. Poslovno komuniciranje i kulturno 

naslijeđe; Protok ljudi i roba preko nacionalnih granica. Simbolički sustavi ukupne 

kulture poslovnog komuniciranja; Tradicionalne paradigme poslovnog komuniciranja; 

Poslovna motivacija i akcijska spremnost; Poslovno komunikacijsko 

(spo)razumijevanje; Teorije poslovnog komuniciranja; Poslovno komuniciranje u 

ozračju različitih poslovnih kultura; Interkulturalna komunikacija i interkulturalni 

menadžment; Komunikativne kulturne poslovne dimenzije; Poslovni individualizam i 

poslovni kolektivizam; Komunikativna poslovna distanca; Poslovna autohtonost i 

transkulturalna poslovno (ne)sporazumijevanje; Odnosi s javnostima (javnošću) nova 

komunikativna holistička paradigma poslovnog komuniciranja; Temeljni operativni 

pojmovi koji određuju “Public Relations”, propagandu (promidžbu), javnost, javno 

mnijenje te novi konstitutitivni elementi transparentnog poslovnog komuniciranja; 

Stvaranje poslovnog imagea (brand) u javnosti: Krizno komuniciranje; Total Design; 

Pozitivni poslovni image; Oblikovanje/Design poslovnog izgleda: Poslovni znak (ime, 

logo, grafem, simbol, Trade Mark, Country Style, Region Style, City Style, Haus Style) 

i kompatibilni poslovni image; Kultura pismoslovno-tiskoslovnih žanrova poslovnog 

komuniciranja; Osnovni oblici poslovnih tekstualnih, tabelarnih, grafičkih i slikovnih 

poslovnih poruka. Poslovna informacijska grafika;Multimedijska poslovna 

komunikacija; Poslovno komuniciranje brzinom misli; Protokol poslovnih informacija; 

Nove informacijske i komunikacijske tehnologije suvremenog poslovnog 

komuniciranja; 


Sustavno proučavanje poslovnog komuniciranja u cilju stjecanja znanja i temeljnih 

vještina iz kulture poslovnog i etičkog komuniciranja na svim razinama poslovne 

grafičke komunikacije. 


Pismeni i usmeni ispit, simulirani vježbeni poslovni diskurs (istraživanje i obrada 

poslovnog grafičkog zadatka). 


B. Bebek, A. Kolumbić, Poslovna etika, Sinergija, Zagreb,2000. 

B. Gates, Poslovanje brzinom misli, Izvori, Zagreb, 1999. 

M. Plenković, Poslovna komunikologija: Kultura poslovnog komuniciranja, Hrvatsko 

komunikološko društvo & Nonacom, Zagreb, 2003. 

M. Plenković, Poslovna komunikologija, Alinea, Zagreb, 1991. 

J. Plenković, (Ed.): Profesionalna etika, Hrvatsko komunikološko društvo & Nonacom, 

Zagreb, 2003. 


S. R. Covey, 7 navika uspješnih ljudi: povratak etici karaktera, Franklin Covey/Mozaik 

knjiga, Zagreb, 1988. 

B. P. Crosby, Kvaliteta je besplatna, Privredni vjesnik, Zagreb, 1989. 

V. Grahovac (Ed.), Business communication and mass media / Poslovno 

komuniciranje i 

masovni mediji, Alinea, Zagreb, 1992. 


Pismeni i usmeni (uvjeti za polaganje ispita realizirane vježbeni poslovni zadatak). 


Standardni oblici i tehnike kvalitativne i komunikološke evaluacija nastavnog procesa. 


Kolegij 



19491 GRAFIKA DOKUMENATA I VREDNOSNICA 




Klasifikacija grafičkih elemenata na vrednosnim papirima: linijska grafika, piksel 

grafika, mikrotipografija. Oblikovanje i priprema za hologram, kinegram i tisak 

varjabilnih boja. Dinamočke slike na tiskovini. Integracija slika iz različitih izvora u 

jedinstveni informatički sustav. Stohastičko programiranje u izradi individualizirane 

slike na dokumentima. Ovisnost linijske grfike o tehnikama tiska: intaglio, ofsetu, 

sitotisku, visokom tisku. Uvađanje i primjena novih patenata sigurnosnih elmenata. 

Planiranje dizajna primjne boja vidljivih pod posebnim uvjetima: ultra violetnih, 

infracrvnih, magnetskih, optički vatjabilnih, elektroničkih. Individualizacija na 

dokumentima: numeraija, dizajn rasterskih čelija, moire efekt. Izrada osobnih 

rasterskih rješenja. Diskusija i primjena na: planiranju dizajna: čekovi, novac, 

plakete, diplome, putovnica, marke, prometne karte, propusnice. Najava novih 

tehnologija i mogućnost primjene. Tehnike krivorvorenja dokumenata i vrednosnica. 

Ekspertize dokazivanja krivotvorine. Razvoj novih grafičkih rješenja u izradi 

vrednossnica. 


Osposobljavanje za izvedbu projekata dokumenata i vrednosnica grafičkim 

tehnologijama. Specijalizacija u poslovima prepoznavanja, otkrivanja i ocjene 

krivotvorine. 



starnicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko 

seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa 


zadaju na web stranicama katedre za računala i tiskarski slog. 



kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 

655.4:004.738.5 2003. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: 



199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički fakultet, elektr. 

izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 

V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998. /2004. 

ISBN: 953 - 199 – 000, elektr. Izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ 

V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, 2004. Zagreb, Grafički fakultet katedra za računala i slog, 

elektroničko izdanje,: 


m 

V. Žiljak, KUNA, PAPIRNATI NOVAC REPUBLIKE HRVATSKE, Hrvatska narodna banka 

i FS, Zagreb 1994./te dopune: 2000./2004. ISBN 953-6052-14-8 











Kolegij 



19492 DIGITALNE BAZE NORMATIVA U 

TISKARSTVU 

Doc. dr. sc. Klaudio Pap 

IX. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda 


Implementacija baza podataka u tiskarskoj industriji s ciljevima: komunikacija ljudi i 

strojeva, automatske kalkulacije, ponude, skladišta, kontrola radnog tijeka 

proizvodnje, planiranje proizvodnje i procesa dostave. Postavljanje normativa i 

međusobnih relacija u svrhu ostvarivanja korištenja prednosti tehnologija relacionih 

baza podataka i XML tehnologije. Principi izgradnje stabilne i pouzdane relacione 

baze s XML sučeljem preko XML Scheme za definirani rječnik komunikacije u grafičkoj 

industriji. Pretvaranje raznorodnih normi u jednoznačni zapis za programske module 

za procesiranje proizvodnih čvorova. Korištenje relacione baze podataka za pohranu i 

čuvanje podataka vezanih za sve normative, relacije i transakcije koje su se dogodile 

u vremenu. Studiranje normiranja u XML tehnologiji. Definiranje normativa tiskarskih 

strojeva: vrijeme pripreme stroja prve forme i slijedećih formi, pranja stroja, izmjene 

istog seta ploča, formata stroja, nominalne i normirane brzine tiska. Definiranje 

normativa papira, ofsetnih ploča i materijala. Normiranje procesa grafičke pripreme. 

Normiranje strojeva i procesa grafičke dorade. Normiranje tehnoloških dodataka u 

lancu proizvodnje. Tipiziranje grupa grafičkih proizvoda radi bržeg pretraživanja 

baze. 


Cilj kolegija je dati kompetentnost za samostalno digitalno normiranje svih faza u 

grafičkoj proizvodnji od grafičke pripreme, tiska i grafičke dorade u današnjim i 

budućim tehnološkim okolinama. 


Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studente date su na web 

stranicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko 

seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima na 

simulacijskom modelu. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama Katedre za 

računala i tiskarski slog. 


K. Pap, XML u standardizaciji tiskarstva, str. 135-150, Tiskarstvo 03, Zagreb, 2003., 

ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5 

K. Pap, Standardi u cjelokupnom tijeku tiskarske proizvodnje, Međunarodni simpozij 

"Ofsetni tisak", Zagreb, 2003., ISBN 953-197026-6-6, UDK 655.344(063) 

K. Pap, Standardizacija i automatizacija grafičke proizvodnje u XML-u Tiskarstvo 03, 

ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5, Zagreb, 2003. 











Kolegij 


Vrijeme izvođenja: 

19494 UVOD U TEORIJU EKSPERIMENTALNOG 

RADA 




Upoznavanje s dizajnom eksperimenta. Pripremne radnje (skupljanje literature, 

odabir suradnika, itd.). Opažanje i eksperiment. Rezolucija i propagacija greške. 

Testiranje hipoteze. Uobičajene greške pri primjeni znanstvene metode. Hipoteze, 

modeli teorije i zakoni. Okolnosti u kojima znanstvena metoda nije primjenjiva. 

Definiranje i analiza veličina koje mjerimo. Mogućnost dizajna i analize komparativnih 

eksperimenata. Eksperimentalni šum (greška). Tipovi i eliminacija šuma. Akvizicija 

podataka. Postojanje i tretiranje moguće alternativne hipoteze. Izvori šuma. Načini 

prostiranja greške. Izvor neodređenosti. Neodređenost (netočnost mjerenja) i 

eksperimentalni dizajn. Eliminacija standardne neodređenosti može biti bazirana i na 

znanstvenoj procjeni koristeći dostupne relevantne informacije. Formalna metoda 

dizajna eksperimenta. Ključni koraci u dizajnu eksperimenta. Razlozi korištenja 

formalnog pristupa, definicije i odstupanja. Izgradnja modela. Transformacija 

modela. Procjena i odluka koje faktore koristiti u modeliranju. Monitoriranje 

eksperimenta. Pregled metoda uzimanja uzoraka. Randomizacija. Eliminacija efekata 

parametara koji mogu utjecati, ali nisu uključeni početnim dizajnom. Koji faktori 

mogu stvarati probleme. Načini randomizacije. Kad računalna simulacija može 

zamijeniti eksperimentiranje. Statistička obrada. Standardna devijacija. Regresija. 

Interpretacija mjerenih podataka. Instrumenti i senzori. Karakteristike instrumenata. 

Šum koji donose instrumenti i senzori. Neki principi mjerenja. Standardi i uobičajena 

mjerenja nekih veličina. Kalibracija instrumenata i senzora. Način pisanja 

znanstvenog članka. Struktura i stil pisanja. 


Nastavni kolegij daje studentima znanje o osnovnim postavkama pristupa 

eksperimentalnom radu, njegovom dizajnu, provedbi, formuliranju ili testiranju 

hipoteze, opažanju novih fenomena, korištenju hipoteze pri predviđanju postojanja 

novih fenomena ili predviđanje kvantitativnih rezultata novih opažanja. Težište 

kolegija bilo bi na istraživanju i utvrđivanju zakonitosti eksperimentalnog rada na 

području grafičke tehnologije. 


Predavanja. Obrade zamišljenih eksperimenata. Seminar. 


M. Brezinščak, Mjerenje i računanje, Tehnička knjiga, Zagreb 1970. 

T. Kuhn, The Structure of Scientific Revolutions, Univ. of Chicago Press, Chicago, 

1962. 

W. E. Bright, An Introduction to Scientific Research, McGraw-Hill, New York, 1952. 


Neki od standarda 

BIPM Bureau International des Poids et Mesures 

IEC International Electrotechnical Commission 

IFCC International Federation of Clinical Chemistry 

ISO International Organization for Standardization 

IUPAC International Union of Pure and Applied Chemistry 

IUPAP International Union of Pure and Applied Physics 

Način 

polaganja 

OIML International Organization of Legal Metrology 

ispita 

Seminar. Usmeni ispit. 


Anketa. 


Kolegij 



19495 ORGANIZACIJA ZNANSTVENOG I STRUČNOG 

RADA 

Izv. prof. dr. sc. Antun Koren 



Teorija znanosti i znanstvenog rada.Znanstvene kategorije. Znanstvene metode. 

Organizacija znanstvenog i stručnog rada,organizacija intelektualnog 

rada,djelotvornost mišljenja, pristup organizaciji vlastitog stručnog rada,izbor i način 

komuniciranja. 

Traženje znanstvene i stručne informacije.Prikupljanje znanstvenih i stručnih 

informacija.Vrste znanstvenih i stručnih časopisa.Komponiranje,stil i jezik 

znanstvenog i stručnog djela.Struktura znanstvenog i stručnog članka.Znanstvena 

dokumentacija. 

Faze pisanja teksta,priprema rukopisa,i obrana rada. Aplikacija modela kao osnova za 

izradu diplomskog rada. 


Uputiti studente na stvaranje uvjeta u pronalaženju takvih metoda i postupaka u 

kojima će se ostvariti maksimalna racionalnost i efikasnost intelektualnog rada i 

poticati mogućnost izbora rješavanja problema i zadataka u organizaciji znanstvenog 

i stručnog rada. 


Usmena izlaganja,polemike i diskusije,te provjera znanja nastavnog plana i programa 

kroz izradu seminarskog rada koji može poslužiti kao model za izradu diplomskog 

rada,kao i znanja u prikupljanju znanstvenih i stručnih informacija putem interneta. 


R. Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka, 

Ekonomski fakultet, 1999. 

M. Žugaj, Metoda znanstvenoistraživačkog rada, Fakultet FOI, Varaždin, 1997. 


G. Keller, M. Bilen, Uvod u znanstveni i stručni rad, treće izdanje, Ekonomski fakultet, 

Zagreb,1996. 

American National Standards Institute, INC. American National Standard for Writing 

Abstracts Ansiz 39.14-1995, ANSI, INC.NEW YORK, 1995. 

Đ. Tezak, World Wide Web I Internet: Pretraživanje informacija na Internetu, Skripta za 

praktikum 

http://bib.irb.hr/cgi-bin/pretraživanje-cmplx.plchset=WIN-CE 




Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, seminarski radovi,znanstveno i stručno 

komuniciranje putem interneta u pronalaženju relevantnih znanstvenih i stručnih 

informacija. 


Kolegij 



19503 IZGRADNJA MULTIMEDIJSKIH SUSTAVA 

Izv.prof.dr.sc. Nikola Mrvac 



Definiranje osnovnih pojmova vezanih uz multimediju i multimedijske sustave. Primjena 

multimedije. Razvoj i istraživanje multimedijskih tehnologija. Smjerovi istraživanja. Problemi 

razvoja multimedijskih sustava. Uporaba općih programa. Specijalizirani programski alati za 

stvaranje multimedijskih sustava. Problematika vezana uz tehnološku platformu multimedijskih 

sustava. Oblici prikaza podataka, Princip rada, vrednovanje pojedinih dijelova, standarda i oblika 

datoteka, te sagledavanje njihovog utjecaja na kvalitetu konačnog multimedijskog sustava. 

Načini i formati zapisivanja podataka. Priprema interaktivne računalne prezentacije. Povezivanje 

različitih (tekst, grafika, animacija, video i zvuk) u računalnom okruženju. Multimedijski autorski 

alati. Stvaranje multimedijskih web sadržaja (HTML, Java, Flash). Web komunikacija u grafičkoj 

tehnologiji. Estetika medija. Raznolika uloga medija u multimedijskim aplikacijama. Utjecaj 

pojedinih medija u komunikaciji. Kultuloroški stereotipovi za pojedine medije. Estetski elementi 

vezani za nove okolnosti u kojima se primjenjuju u multimediji. Zakonitosti obrade pojedinih 

medija. Primjeri vezani uz pojedine alate. Sinergistički učinak više medija. Karakteristike medija. 

Pozadina i struktura pojedinih medija. Specifičnosti obrade pojedinih medija u računalnom 

okruženju (obrada teksta, obrada zvuka, obrada grafike, animacija, obrada videa). Analiza 

različitih slučajeva. Izgradnja i upravljanje izgradnjom multimedijskih projekata. Modeli razvoja 

multimedijskih sustava. Faze razvoja multimedijskog sustava. Koncept. Dizajn. Stvaranje 

sadržaja. Autorizacija. Izdavanje. Proizvodnja i distribucija. Napredna primjena multimedije i 

istraživanja vezana uz multimedijske komunikacije. Multimedijski informacijski sustavi. 

Inteligentni multimedijski sustavi (primjena umjetne inteligencije). Generički multimedijski 

model podataka. 


Svraha kolegija Izgradnja multimedijskih sustava je da omogući studentima stjecanje znanja 

kako bi im se omogućilo sagledavanje svih relevantnih parametara koji utječu na mogućnost 

realizacije multimedijskih projekata te vještina i sposobnosti kako bi praktično izgradili 

multimedijski sustav. 


Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremenoopremljenim 

laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su 

sastavljeni problemski zadaci i teme za diskusiju. Nastavnik ce pratiti angaziranost studenta 

tijekom cijelog semestra. Studenti koji su zainteresirani za praćenje nastave od kuće mogu 

nastavnom materijalu pristupiti preko programa WebCT. Sukladno dogovoru s nastavnikom, 

studenti izrađuju seminarski rad temom vezan uz sadržaj kolegija. 


T. Vaughan , Multimedia: Making It Work, McGraw-Hill Technology Education, Osborne, 2004. 

E. England, A. Finney, People and Processes (Managing Multimedia: Project Management for 

Web and Convergent Media, Third Edition, Book 1), 2001. 


Dodatna citanja bit ce distribuirana na predavanjima. 

Literatura će se nadopunjavati s obzirom na razvoj znansoti i novih tehnologija. 


Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nakon 

uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje 

poznavanje gradiva. 

Konačna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela. Postoci 

su sljedeci: Seminarski rad 40 % ocjene, pismeni 30 % ocjene, usmeni 30% ocjene. 


Nakon svakog smestra odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima 

anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana 

i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se vrši korekcija nastavnog sadržaja 

za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i 

vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju 

suvremenim trendovima razvoja multimedijskih tehnologija. 


Kolegij 



19504 ŠIROKOPOJASNE MREŽNE PRIMJENE 

Prof.dr.sc. Karolj Skala 



Elektromagnetski val i digitalne komunikacije. Računarstvo i mrežne tehnologija. 

Širokopojasne multimedijske mrežne komunikacije. Multimedijska računala i mreže. 

Optičke i bežične multimedijske mrežne tehnologije. Razvoj mrežne infrastrukture u 

proizvodnim okruženjima. Interaktivne širokopojasne multimedijske komunikacije. 

Web integracija proslovnih procesa i baza podataka. Upravljanje procesima i nadzor 

preko mreže. Širokopojasna mrežna suradnja i proizvodnja. Organizacija i funkcija 

virtualnih organizacija. Hipermedijske tehnologije i primjene u digitalnom tisku. 

Napredne primjene mrežnog računarstva u grafičkoj tehnologiji. Razvoj i primjena 

računalne i podatkovne Grid tehnologije i moguće primjene u grafičkoj proizvodnji. 


Inženjerski razvoj i projektiranje računalno-mrežnih komunikacijskih aplikacija. 

Suvremena uporaba komunikacijskih i tehnoloških postignuća. 


Predavanja sa PPP ilustracijama, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, 

demonstracije u realnom vremenu. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata 

WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom 

putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje 

nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. 


K.Skala, Optoelektronički sustavi, 2003. 



David Lowe, Hypermedia and Web, John Wiley&Son Ltd. 2001. 

Marlyn Kemper Littman Building Broadband Networks, CRC Press, 2002 


Andrew White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall, 

2003 

Regis J. Bates. Broadband Telecommunications Handbook, 2002 




30% (razgovor) 

Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 

1=ispod 60% 


Mentorskim razgovorom. Automatska statistika iz WebCT-a. 

Kroz korelacijska analiza predmeta unutar modula. 


semestra. 


Kolegij 



19507 OPTIMALIZACIJA TISKARSKOG SUSTAVA 

Izv.prof.dr.sc. Nikola Mrvac 



Suvremeni integracioni trendovi razvoja tiskarskih sustava. Protok informacija. Nastanak JDF-a 

(Job Definition Format) i PPF-a. Univerzalnost prijenosa informacija kroz različite tiskarske 

sustave. Standardiziranost alata za optimalizaciju tiskarskog sustava. Mogućnost implementcije 

novih tehnologija unutar postojećih sustava. 

Metode kontrole integracije dokumenata u postojeći sustav. Osnovne komponente JDF-a, PPFa, 

JT-a, JMF i MIS-a. Definicija tijeka grafičke proizvodnje. Povezivanje unutar sustava. 

Kreiranje, modifikacija, tijek, interpretacija i izvođenje JDF-a. Organizacija poslovanja 

piramidalnim sustavom. Kreacija PPF datoteka. Integracija različitih platformi rješenja kreiranih 

na različitim dispozicijama. Struktura prijenosa informacija i mreže u JDF-u i PPF-u. Prijenos 

podataka na tiskarski stroj (off-line i on-line model). 

Aplikacije i računalni sustavi u tiskarskoj proizvodnji (PECOM, CP 2000, IPC Server, PPC Server, 

Prinect, PrintLink, CPC1.04). Računalno upravljani proces tiska (predpodešavanje tiskarskoga 

stroja putem upravljačkih aplikacija, veza tiskarskog stroja i CIP3 servera, podešavanje rada sa 

definiranim karakteristikama tiskovne podloge, računalana kontrola pogrešaka rada stroja, 

kontrola održavanja tiskarskog stroja, upravljanje elementima u procesu tiska. 

PPF i podešavanje parametra vezanih uz boju. Eementi za on-line i off-line kontrolu procesa 

tiska (DIPCO stripovi, CIP3 elementi i CIP3 kontrolni stripovi). 

PPF i prethodni procesi, računalna razrada tehnološkog procesa tiska, sustavi za impoziciju, 

(računalno razmještnje i orjentacija stranica, definiranje i razmještanje kontrolnih elemenata za 

potrebe procesa tiska, određivanje redosljeda i indentifikacija araka, definiranje područja 

čeomih marki kod normalnog tiska, te obostranog tiska u jednom prolazu, definiranje područja 

obreza). 


Svrha kolegija Optimalizacija tiskarskog sustava je omogućiti studentima stjecanje znanja u 

skladu sa suvremenim trendovima razvoja grafičke industrije. Težište sadržaja kolegija 

usmjereno je prema proučavanju tiskarskih sustava i pronalaženju optimalnih rješenja te 

razvijanju specifičnih kompetencija vezanih uz integracione procese unutar grafičke industrije i 

mrežno povezivanje unutar proizvodnih tijekova. 


Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremenoopremljenim 

laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su 

sastavljeni problemski zadaci i teme za diskusiju. Nastavnik ce pratiti angaziranost studenta 

tijekom cijelog semestra. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad 

temom vezan uz sadržaj kolegija. 


S. Daun, Workflow from Prepress to Postpress - Advantages for the Integrated Production, 

Frauenhofer-IGD, Damstadt, 1999. 

S. Daun, CIP3 Print Production Format, Frauenhofer-IGD, Damstadt, 1998. 


JDF Specification, Relase 1.1., Revision A, www.CIP4.org, 2003. 


Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nakon 

uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje 

poznavanje gradiva. 

Konačna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela. Postoci 

su sljedeci: seminarski rad 30 % ocjene, pismeni 40 % ocjene, usmeni 40% ocjene. 


Nakon svakog odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu 

anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i 

programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se vrši korekcija nastavnog sadržaja za 

sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i 

vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju 

suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije. 


Kolegij 



19509 KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE U 

TISKU 




Uvod svrha kolegija. Definiranje osnovnih pojmova. Kvaliteta grafičkog proizvoda. 

Razvoj funkcije kvalitete. Predodžba osiguravanja kvalitetom unutar tiskarskih 

sustava. Normizacija grafičke industrije. Domaće i svjetske norme. Smjernice i 

direktive. Suvremeni trendovi razvoja normizacije u grafičkoj industriji. Svjetske 

nagrade za kvalitetu. Kriteriji navedenih nagrada. Izvrsnost poslovanja. Primjena u 

grafičkoj industriji. Program poboljšanja kvalitete ''šest sigma''. Kumulativna uporaba 

programiranog tiska i ''šest sigma'' Metode stalnog poboljšavanja kvalitete. Kaizen. 

Demingovih 14 točaka. Brainstorming. Implementacija u grafičkoj industriji. Alati 

poboljšanja kvalitete. Pareto analiza. Benchmrking. Ishikawa dijagram. Primjena u 

grafičkoj industriji. Ugrađivanje zahtjeva kupca u kvalitetu grafičkog proizvoda. QFD 

Mjeriteljski sustavi u grafičkoj industriji. Ispitivanje i umjeravanja. Sustavi 

upravljanja kvalitetom u tiskarstvu. Sustavi upravljanja okolišem. Sustav upravljanja 

sigurnošću i zaštitom zdravlja. Auditi kvalitete. Vrste audita. Samoprocjenjivanje. 

Upitnici za samoprocijenjivanje. Planiranje i provođenje djelatnosti nezavisne 

provjere u procesu tiska. Definicija, važnost i prednosti SPC u tisku. Osjetljivost 

kontrolnih karata, primjena i tumačenje kontrolnih karata. Primjena u grafičkoj 

industriji. Kontrolne karte za mjerljive karakteristike, njihovo tumačenje na 

problemima unutar tiskarskih sustava. Kontrolne karte za atributivne karakteristike. 

Primjena u grafičkoj industriji. Tehnička pouzdanost. Temeljni pojmovi. Funkcije 

pouzdanosti. Ispitivanje procjenjivanje pouzdanosti. Pouzdanost kao element 

kvalitete. Primjena u grafičkoj industriji. Sposobnost procesa, koncepcija šest sigma 

za sposobnost procesa, mogućnosti smanjenja varijabilnosti procesa tiska. 


Upoznavanje studenata sa suvremenim metodama osiguravanja kvalitete te njihovo 

osposobljavanje za praktičnu primjenu navedenih metoda u tiskarskim sustavima. 



Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže pismeno i usmeno. 


J. M. Juran, Quality Control Handbook, McGraw-Hill, New York, 1989. 

M. L. Crossley, Statistical Quality Methods, ASQ, Wisconsin, 2000. 

H. L. Apfelberg, M. J. Apfelberg, Implementing Quality Management in the Graphic 

Arts, GATFPress, Pittsburgh, 1999. 

K. E. Rizzo, Total Production Maintenance, GATFPress, Pittsburgh, 2001. 


K. Ishikawa, Guide to Quality Control, Quality Resources, New Zork, 1996. 


Praćenje pojedinačnog rada na vježbama, te pismeni i usmeni ispit. 


Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima, te 



Kolegij 



19510 RAZVOJ TISKARSTVA 

Doc. dr. sc. Branka Lozo 



Razvoj pisma; počeci pisane komunikacijske evolucije, tehničke izvedbe, civilizacije 

Mezopotamije, Egipatska i Antičke civilizacije; Liber, papirus, byblos: etimološko 

tumačenje; pergament; Kina – patent izrade papirnih listova, Afrika, Europa; Srednji 

vijek u Europi: Španjolska, Italija, Njemačka: manufaktura papira iz vlakana tkanine; 

svojstva papira, svojstva pergamenta, šivani uvez knjiga, ukoričenje u kožu, drvo, 

hriselefantinu; Pismeni staleži, prepisivači; prva sveučilišta: Zadar između Bologne i 

Pariza; knjižnice; Hrvatska glagoljica: 4. službeno pismo Rimokatoličke crkve; Mainz 

1454, Gutenberg: pokretna slova, preša, tisak, naklada, podloga; Biblija u 42 retka, 

sačuvani primjerci; Ekspanzija tiskarske vještine po Europi do 1500. god: Njemačka, 

Italija, Francuska, Hrvatska: prve tiskare, inkunabule, 1483 – Misal po zakonu 

Rimskoga dvora; Višeslojna važnost Gutenbergova stroja: primarni red – kontinuirani 

razvoj tiskarskih strojeva, razvoj proizvodnje papira i tiskarskih boja, tipografija; 

sekundarni red – dostupnost knjige, razvoj školstva i opismenjavanja, počeci 

nakladništva, nove forme informiranja, periodistika; tercijarni red – dostupnost 

znanja i informacija, globalna komunikativnost, papirni novac, institucija pošte, 

marke, kartonska ambalaža, transporti; Hrvatska: Pavlini – manufaktura papira; 

Isusovci – razvoj školstva, 1607. gimnazija, 1669. Zagrebačko sveučilište; 

Benediktinci – njegovanje glagoljaštva; Tiskari, istovremeno i nakladnici, 

intelektualci: Grgur Senjanin, Blaž Baromić, Silvestar Bedričić, Gašpar Turčić, Šimun 

Kožičić Begna, Hermagoras Kraft; Izrada papira – dominacija nad pergamentom; 16. 

st. manufaktura, postupak: tekstilna vlakna, obrada, izrada lista; 17. st. uređaj za 

mljevenje vlakana; 18. st. izrada papira u traci, Nicholas-Louis Robert; 

industrijalizacija proizvodnje papira, nove sirovine: 19. st. Fridrich Keller, Tilghman, 

izrada papira od vlakana drva, Foudrinier; 19.st. u Hrvatskoj: manufakture, mlinovi, 

Riječka tvornica papira, industrijska proizvodnja, asortiman, kvaliteta, značaj i 

reputacija u svjetskim razmjerima; Zagrebačka tvornica papira, 1895, u kontekstu 

industrijalizacije Zagreba, neuspjeli osnutak iz ekološko zdravstvenih razloga, nova 

lokacija na Zavrtnici; Chromos, tvornica tiskarskih boja; Antikviteti tiskarstva: 

zemljopisne karte, papirna numizmatika, filatelija, reklamni oglasi, etikete. 


Cilj predmeta je osvijestiti kod studenata vrijednost nacionalne kulturne, a posebno 

pismene baštine u europskim i svjetskim civilizacijskim relacijama. 


Predviđa se nastava u formi predavanja, a provjera znanja seminarskim radovima 

studenata. 


A. Stipčević, Povijest knjige, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1985. 

Z.. Jakobović, Počeci tiskarstva, Iz povijsti tehnike u Hrvatskoj, Rudjer, Zagreb, 1997. 

M. Čunčić, Izvori hrvatske pisane riječi, Školska knjiga, Zagreb, 2003. 


A. Lj. Lisac, Razvoj industrije papira u Zagrebu, Zagreb, 1961. 




Planira se provoditi anketa među studentima krajem semestra. 


Kolegij 33566 AMBALAŽA I TEHNOLOGIJA 2 


Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova 


Metal, Materijali, njihov sastav i svojstva. Metalna ambalaža. Vrste ambalaže, podjele, 

upotreba, svojstva, upotrebljivost. Priprema metalne ambalaže za pakiranje hrane. 

Pakiranje u metalnu ambalažu na linijama. Vrste sprejeva i njihov način rada. Rad 

raspršivača na limenkama i bocama bez upotrebe stlačenog plina. Zatvaranje metalne 

ambalaže, skladištenje, transport. Tehnologija izrade metalne ambalaže vučenjem i 

varenjem. Plastične folije u postupku pakiranja. Strech folije i termo skupljajuće folije. 

Plastika, Materijali, njihov sastav i svojstva. Punjenje vreća i zatvaranje. Plastična 

ambalaža. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, upotrebljivost. Zatvaranje 

plastične ambalaže, skladištenje, transport. Tehnologija izrade plastične ambalaže 

puhanjem i prešanjem. Priprema plastične ambalaže za pakiranje hrane. Pakiranje u 

plastičnu ambalažu na linijama. Reciklaža plastične ambalaže. Tekstilna ambalaža, 

Materijali, njihov sastav i svojstva. Tehnologija izrade tekstilne ambalaže. Vrste, podjele, 

upotreba i svojstva. Pakiranje u tekstilnu ambalažu na linijama. Naknadna upotrebljivost. 


Diplomirani inženjeri grafičke tehnologije zaposleni su u svim proizvodnim pogonima 

različitih industrija, ponajprije grafičke, prehrambene, kemijske i farmaceutske. Slijedom 

toga, njihova se uloga u tim pogonima svodi na odabir, kontrolu kvalitete i praćenje izrade 

ambalaže. Diplomirani grafički inženjer, dakle, surađuje s proizvođačima ambalaže, 

potrošačima ambalaže (spomenutih industrija), a nerijetko i s potrošačima (trgovinama, 

transportnim poduzećima i krajnjim kupcima). To od diplomiranog grafičkog inženjera 

zahtijeva poznavanje ne samo tehnologije proizvodnje grafičke (papirne) ambalaže nego i 

tehnologije proizvodnje svih ostalih vrsta ambalaža. Kolegij je prvenstveno namijenjen 

onima čiji je interes upravo potreba za takvim znanjima, ali i svima onima koji se 

opredjeljuju za rad s ambalažom bez obzira na to o kojoj je proizvodnoj grani (pogon, 

transport, trgovina, institut) riječ. 




J. F. Hanlon et al., Handbook of Package Engineering, CRC Press, Boca Raton, London, 

1998. 

A. L. Brody et al., The Wiley Encyclopedia of Packaging Technology, John Wiley & Sons, 

Inc., New York, 1997. 


Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, 

potrošaća ambalaže. 


Izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij. Izrada 

seminara tijekom predavanja vezanih uz predavanja i seminara vezanih uz vježbe. Uredno 

pohađanje predavanja i vježbi, aktivna suradnja na predavanjima i vježbama. Za 

napredne studente sudjelovanje na kongresima, izrada radova za rektorsku nagradu. 

Aktivna suradnja s nastavnicima na Katedri.Ocjena na temelju svih radova i aktivnosti. 


Ocjene vezane uz ocjenu kvalitete nastave i nastavnika koju provodi Fakultet u suradnji sa 

Zagrebaćkim sveučilištem. 


Kolegij 



MJERITELJSTVO U TISKU 

Doc.dr.sc. Igor Zjakić, dr.sc. Igor Majnarić 



Kvantitativnim određivanjem vrijednosti nekih mjernih veličina u procesu tiska 

omogućena je standardizacija koja vodi većoj produktivnosti i kvaliteti. Tijekom 

osnovne grafičke proizvodnje mnogi čimbenici utjeću na formiranje konačnog otiska. 

Znatno, ulazni materijali (tiskovne podloge, bojila, tekućina za vlaženje….) tiskarski 

strojevi (konstrukcija, strojna izrada, vibracije…) i radni okoliš (temperatura, vlažnost 

zraka…).Tijekom pripreme tiskarskih strojeva, kao i u procesu upravljanja brojni 

mjerni uređaji instrumenti koriste se samostalno, ali i kao sastavni djelovi tiskarskog 

stroja. Pojednostavljeno rečeno one su definirane kao periferne tiskovne jedinice, te 

kao takve direktno služe za vođenje, motrenje i kontrolu tiskarskog proces. Većina 

mjernih metode su definirane standardima za grafičku industriju te će najvažniji biti i 

prezentirani. 

Rad osoblja koje vode i organiziraju osnovnu proizvodnju ne zamisliv je bez 

prilagođene mjerne opreme. Principi rada kao i konstrukcija mjerne opeme (vage, 

denzitometri, spektrofotometri, komparatori, termometri, pH metri, konduktometri, 

higrometri…) detaljno će biti obrađena. Korištene mjerne veličine definirane su 

međunarodnim SI jedinicama (Systeme International Units). Specifičnost procesa 

otiskivanja osim osnovnih SI jedinica, zahtjeva i primjenu specifičnih jedinica. To su: 

mehaničke, optičke, elektrotehničke, tiskarske i informatičke SI jedinice. Dvadeset 

četri takve jedinice direktno su primjenjene u tehnologiji otiskivanja (napetost role, 

tvrdoća navlaka, gramatura, kontrast, temperatura boje….) te će biti i detaljno 

definirane. 

Literatura 

1. H. Kipphan, Handbook of Print Media,Springer -Verlag Berlin Heidelberg, 2001. 

2. G. Field; Color and Its Reproduction, GATF Press (Second edition) Pittsburgh 1999. 

3. J. Levlin, L. Soderhjelm: Pulp and Paper Testing, Fapet Oy, Helsinki 1999. 

4. R.M. Romano, F.J. Romano, The GATF Encyclopedia of Graphic Communications, 

GATF Press, Sewickley (PA) 1998. 

5. T.M. Destree, The Lithographers Manual, GATF, Pittsburgh (PA) 1994. 

6. SI Systeme International; International System of Units 

7. M. Brzinšćak, Mjerenje i računanje u tehnici i znanosti, Tehnička knjiga Zagreb, 

1970. 

8. Zjakić, I.; Milčić, D.; Bolanča, S., The Influence of Dot gain Mid Tone Spread on 

Print Quality // Daaam international Scientific Book 2006 / Katalinic, Branko (ur.). 

9. Milković, M.; Bolanča, S.; Mrvac, N; Zjakić, I,; The influence of standard rendering 

methods on the manifesteted intensity of the chromatic induction effect. // Technical 

gazette. 1, 2 (2006) 

4. Zjakić, I.; Osterman-Parac, Đ. Milković, M. The inflence of Surface Smoothnes on 

the Material on the gamut Size reproduction // DAAAM International Scientific Book 

2005 

7. Zjakić, I., Upravljanje kvalitetom ofsetnog tiska, Hrvatska sveučilišna naklada, 

Zagreb, 2007. 

8. Majnarić, I.; Bolanča, I; Bolanča, Z.; Overview of the Surface Conditions of 

Photoconductors by the Image Analysis Method // Book of Abstracts the 

International Conference on Materials Energy and Design / Kennedy, David 

(ur.).Dublin : Faculty of engineering Dublin Institute of Technology, 2006 

9. Majnarić, I.; Bolanča Mirković, I.; Bolanča, Z.; Milković, M.;Conditions in Digital 

Printing of Packaging on the Print Quality // DPP 2005 Final Program and 

Proceedings / Van Eldik, Erik (ur.).Amsterdam : The Society for Imaging Science and 

Technology, 2005. 

10. Majnarić, I.; Bolanča Mirković, I.; Bolanča, Z. Factors of environment and the 

study of printing substrate properties, Abstracts Book the International Conference 

MATRIB 2007 / Zagreb2007

OPIS PROGRAMA - Katedra za tiskovne forme

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?