PROMIDŽBA, A NE BRIGA ZA ÄOVJEKA I OKOLIÅ - FSB
PROMIDŽBA, A NE BRIGA ZA ÄOVJEKA I OKOLIÅ - FSB
PROMIDŽBA, A NE BRIGA ZA ÄOVJEKA I OKOLIÅ - FSB
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
PROMIDŽBA, A <strong>NE</strong> <strong>BRIGA</strong><br />
<strong>ZA</strong> ČOVJEKA I OKOLIŠ<br />
Do sada sam višekratno<br />
primio prezentaciju pod<br />
naslovom:<br />
TheDangersof_PlasticsBags<br />
Ta prezentacija nije u funkciji<br />
zaštite okoliša i prava čovjeka.<br />
Ona je u funkciji ostvarivanja<br />
profita dizajnerice Anye<br />
Hindmarch. Platnene vrećice<br />
također teško opterećuju<br />
okoliš i čovjeka.
ISPRAVNO JE<br />
Plastična sam vrećica, međutim uvijek<br />
Ja sam me plastična ponovno vrećica, ali možeš upotrebljavaj me uvijek ponovno idiote upotrijebiti<br />
Upotrebljavaj me odgovorno
Tko je autor ovog komentara<br />
• Prof. dr. Igor Čatić je nosilac International<br />
Education Award, Society of Plastics Engineers<br />
(1998.). Predavao proizvodnju plastičnih i<br />
gumenih dijelova od 1972. Prvi članak o tome<br />
kako gospodariti s PVC plastenkama objavio 19.<br />
siječnja 1967.<br />
• Na kraju su navedeni argumenti zašto da<br />
plastičnim vrećicama.<br />
• Više podrobnosti o problemu plastičnih vrećica<br />
može se pročitati u knjizi: Tehnika, zaštita<br />
okoliša i zdravlja, Graphis, 2008.
Nisu problem vrećice, nego čovjek<br />
Vjesnik, 29. veljače 2008.<br />
• Hrvatska i međunarodna književnica Tena Štivičić<br />
razumije što znači »Nisam plastična vrećica« Evo<br />
njezina objašnjenja: »Prošle je godine jedan od najvećih<br />
modno osviještenih hitova u Velikoj Britaniji bila ekološka<br />
torba s natpisom I’m not a plastic bag. Dizajnirala ju je<br />
Anya Hindmarch, prodavala se za pet funta, nosili su je<br />
svi koji drže do sebe, mode i okoliša da bi promicali<br />
smanjivanje korištenja plastike. Jasno, tek mjesecima<br />
poslije izašlo je na vidjelo da je I’m not a plastic torba<br />
šivana u Kini i da su koristili jeftinu radnu snagu. I da je<br />
mali Chang svojim dvanaestogodišnjim prstićima cijele<br />
bogovetne dane prišivao ekološki osviještena slova na<br />
tkaninu, u zamjenu za zdjelicu riže. Kad su je upitali kako<br />
to objašnjava, dizajnerica je odgovorila da ona nikad nije<br />
ni tvrdila da ne koristi jeftinu kinesku radnu snagu, ta<br />
torba i nije nastala da bi promovirala ljudska prava - nego<br />
zaštitu okoliša.«
MANIPULACIJA<br />
• Slike koje ćete sada vidjeti su tipičan<br />
primjer kako se manipulira u funkciji<br />
profita, a ne, istinske zabrinutosti za<br />
čovjeka i okoliš. One su u osnovi<br />
vjerodostojne. Plastičnim vrećicama nije<br />
mjesto u prirodi ili morima. Mogu se<br />
oporabiti materijalno, dakle recikliranjem ili<br />
energijski, jer su zamrznuta energija. A<br />
platnene vrećice teško opterećuju okoliš<br />
tijekom proizvodnje. Posebno, jer traže<br />
poljoprivredne površine, ogromne količine<br />
vode i pesticida te energiju za proizvodnju<br />
vlakana.
KADA PREGLEDATE IZVORNU<br />
PREZENTACIJU, PROČITAJTE I<br />
SUPROT<strong>NE</strong> ARGUMENTE<br />
Neki komentari umetnuti su u<br />
izvorne tekstove
Američki Zavod za zaštitu okoliša<br />
procjenjuje da je godišnja svjetska<br />
potrošnja plastičnih vrećica između<br />
500 i 1000 milijardi komada.<br />
National Geographic News, 2. . rujna 2003.<br />
Kako su došli do tog podatka Kakav je to raspon 1 prema 2<br />
Stvarno je realnija brojka od 500 milijardi vrećica godišnje,<br />
kako pokazuju naši i izračuni
Manje od 1 % vrećica se reciklira.<br />
Vrećicu je skuplje reciklirati<br />
nego napraviti novu.<br />
Nijemci sakupljaju u sustavu Zelene točke oko 97 % vrećica<br />
Christian Science Monitor
“Neumoljiva računica recikliranja<br />
plastičnih vrećica<br />
ica: prerada jedne tone<br />
stoji 20 000 kn, , a dobiveni reciklat<br />
160 kn.”<br />
vrijedi samo 160 kn<br />
Jared Blumenfeld, , direktor Ureda za okoliš<br />
San Francisca<br />
U Hrvatska H<br />
se plaća a 1500 kuna nadoknade za<br />
za jednu tonu proizvedenih vrećica. Ako se<br />
spale polietilenske vrećice oslobađa se velika<br />
količina ina energije. Izgaranjem 1 kg polietilena<br />
razvija se toplina od oko 45,5 tisuća a kJ.
Pa…<br />
Što se onda događa s njima
Istraživanje iz 1975. . kaže e da se s prekooceanskih<br />
plovila godišnje bacilo oko 4 milijuna tona plastike.<br />
Smetlišta ta nisu zagušena plastikom, jer većinom završi<br />
u oceanima. (Prestari(<br />
podatak, vjerojatno više.<br />
Međutim čovjek baca plastične proizvode u mora, a to<br />
je njegova kriva odluka.)<br />
Američka nacionalna akademija znanosti
Lažna slika, ovu<br />
vrećicu je zavezao<br />
čovjek. Vidio sam<br />
dvije u Makedoniji<br />
zavezane na isti<br />
način (2008.).<br />
Vjetar raznosi vrećice<br />
ice…<br />
Ne bacaj vrećice u prirodu
…posvuda po kopnima – ne bacaj vrećice u prirodu
Lažna slika<br />
Odakle i PET-plastenka oko vrata<br />
…morima, jezerima i rijekama.
Kanalizacija ih odnosi u mora.<br />
Kanalizacija odnosi i platnene i papirnate vrećice u mora, ako ih se tamo baci.<br />
Tu se vidi svega više nego polietilenskih vrećica, ali dosta plastike kojoj tu nije mjesto ako<br />
sakupljate organizirano plastični otpad. Hrvatska ima bolje organizirano sakupljanje od mnogih.<br />
- CNN.com/tech<br />
/technology, 16.prosinca<br />
2007.
Točno, najčešće ih bacaju kruzeri<br />
Plastične vrećice plutaju morima i sjeverno od<br />
Arktičkoga koga kruga, a južno sve do Falklandskog<br />
otočja. Ima ih puno i u Jadranu, daleko od obale<br />
British Antarctic Survey
Plastične vrećice<br />
čine preko<br />
10 % otpada koji ocean naplavi na američku obalu. Što je<br />
ostatak Po podatcima iz ove prezentacije maksimalna količina<br />
ina<br />
polietilenskih vrećica je oko 1,5 kg/godišnje/stanovniku<br />
Državni program za praćenje naplavina
Plastične vrećice razgrađuju se na<br />
svjetlosti: polako se raspadaju u<br />
manje, otrovnije petropolimere <br />
Totalna glupost. Što su to manji<br />
petropolimeri<br />
Je su li to polimeri načinjeni od<br />
proizvoda prirode, prirodnina:<br />
prirodnog plina ili nafte. Možda<br />
je još bolji naziv fosilna plastika.<br />
Nema dokaza da su polietileni<br />
otrovni.<br />
CNN.com/tech<br />
/technology, 16. . prosinca 2007.
Netočno, polietilenske vrećice stabiliziraju odlagališta, djeluju korisno<br />
koji polako truju tlo i vodu.<br />
CNN.com/tech<br />
/technology, 16.prosinca<br />
2007.
Posljedica: mikroskopske otrovne čestice ulaze u<br />
hranidbeni lanac.<br />
Riba, bilo koja životinja, pa i čovjek mogu pojesti polietilenske čestice ali ih ne mogu<br />
provariti. Polietilen ulazi u probavni sustav i izlazi iz njega nepromijenjen. Ne postoje<br />
štetni proizvodi probave polietilena i nema prijenosa u tkivo životinja.<br />
Što više, polietilen ima<br />
odobrenje Food and Drug<br />
Administration za pakiranje<br />
lijekova i hrane (npr. mlijeka<br />
i mliječnih proizvoda).<br />
D. Stoiljković<br />
Svet plastike i gume 3/2009.<br />
CNN.com/tech<br />
/technology, 16.prosinca<br />
2007.
Ima negdje natpis: 100 000<br />
sisavaca pogiba godišnje zbog<br />
vrećica<br />
• Rezultat pogreške, treba pisati<br />
ribarskih mreža. Radi se o<br />
poliamidnim, popularno najlonskim<br />
ribarskim mrežama. To je također<br />
cijenjena plastika od koje se rade<br />
ženske čarape, najlonke. Upravo vidio<br />
reklamu za majlonske (mške najlonske<br />
gačice)
Za životinje u divljini posljedice su<br />
katastrofalne. Po čemu katastrofalne<br />
World Wildlife Fund poznato u interesu najmoćnijih nijih provodi<br />
vrlo dvojbene akcije<br />
Izvještaj<br />
World Wildlife Funda iz 2005.
Ptice ugibaju zarobljene plastikom.<br />
WWF je poznati manipulator. Montirana slika<br />
Izvještaj<br />
World Wildlife Funda iz 2005.
I ovo nije prirodna slika
Gotovo 200 morskih vrsta, uključuju<br />
ujući<br />
kitove, dupine, tuljane i kornjače,<br />
ugiba zbog plastičnih vrećica.<br />
Je li rađena obdukcija ovog uginulog<br />
sisavca<br />
Izvještaj<br />
World Wildlife Funda iz 2005.
Misleći i da su vrećice hrana,<br />
životinje ih jedu i ugibaju.<br />
U Zagrebu postoji pas-plastičar. Igra se s PET-plastenkama, na kraju odvije<br />
polietilenski čep, izgrize ga i proguta. Ništa mu se ne dogodi.<br />
Izvještaj<br />
World Wildlife Funda iz 2005.
Pa…<br />
Što nam je činiti
Nešto ste zaboravili<br />
• Ako navučete plastičnu vrećicu preko<br />
glave, može doći do zagušenja i<br />
smrti. Zato spriječite djecu da navlače<br />
preko glave plastične vrećice. To i<br />
piše na nekim vrećicama.
Koristimo li platnenu vreću,<br />
tjedno uštedimo u<br />
6 plastičnih.<br />
Odakle vam taj podatak Možda biste uštedjeli 10 ili 3.
Ili 24 vrećice mjesečno.
288 vrećica godišnje ili 1,5 kg/god. otpada po stanovniku u<br />
Hrvatskoj. Elektro- i elektroničkog, kog, uključivo opasni je<br />
istodobno 6,6 do 10 kg/god.<br />
Upadnica (breaking news)<br />
U Zagrebu se potroši godišnje oko 58,5 milijuna vrećica kako je objavio predsjednik<br />
Zagrebačkog ogranka HSS-a Darko Vuletić. U redu, oko 60 vrećica po stanovniku<br />
Zagreba godišnje, dakle oko 300 grama otpada. A u 2009. je potrošnja plastike u<br />
Hrvatskoj bila 72 kg/stanovnika. Što je s ostatkom
U prosječnom ljudskom vijeku,<br />
to je 22 176 vrećica.
Kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske<br />
prestao koristiti plastične vrećice,<br />
sljedeća a bi generacija u prirodi zatekla<br />
199 588 400 000 (~ 200 milijardi) vrećica manje.<br />
<strong>NE</strong>TOČAN RAČUN,<br />
VIDI IDUĆU<br />
STRANICU
Kada bi svaki stanovnik Hrvatske potrošio u svom<br />
životu<br />
22 176 vrećica bilo bi to uz 4,5 milijuna<br />
stanovnika ukupno 99 792 000 000 (~ 100<br />
milijardi) vrećica. Pogledajte podatak s prošle<br />
stranice, kako se manipulira s podatcima.
Bangladeš je zabranio plastične vrećice.<br />
Prema podatcima njemačkih stručnih udruge, zemlje koje su<br />
donijele odluku o zabrani su u pravilu nerazvijene ili imaju<br />
problema s gospodarenjem otpada u cjelini (npr. Italija).<br />
MSNBC.com, 8. . ožujkao<br />
ujka, , 2007.
Kina je ukinula besplatne vrećice.<br />
CNN.com/asia, 9.siječnja, , 2008.
Irska<br />
je 2002. godine, prva u Europi,<br />
uvela porez na plastične vrećice,<br />
do danas im je potrošnja pala za 90 %.<br />
BBC News, 20.kolovoz<br />
2002.
Ruanda je 2005. godine<br />
zabranila plastične vrećice.<br />
Associated Press
Izrael, Kanada, zapadna Indija, , Bocvana<br />
cvana,<br />
Kenija<br />
ija, Tanzanija,<br />
a, Južna Afrika, Tajv<br />
jvan<br />
i<br />
Singapur također su zabranili plastične<br />
vrećice ili će e to uskoro učiniti. u<br />
Ovo je opisana<br />
vrećica<br />
dizajnerice Anye<br />
Hindmarch<br />
PlanetSave.com, 16. . veljače 2008.
San Francisco je 27. ožujka o<br />
2007. zabranio<br />
plastične vrećice<br />
kao prvi grad u SAD-u.<br />
NPR.org (National Public Radio)<br />
Ovo je torba vrlo trajna i načinjena je od netkano tekstila. Lijepo izgleda. Od nedavno<br />
se mogu kupiti i kod nas takve kineske torbe. One su načinjene od polietilena ili<br />
polipropilena, istih ili sličnim materijala od kojih se prave i vrećice
Oakland i Boston<br />
razmatraju zabranu.<br />
The Boston Globe, 20. . svibnja 2007.
Plastične vrećice se izrađuju od polietilena,<br />
plastomera koji se može e proizvesti od nafte ili<br />
prirodnog plina (oboje su proizvodi prirode).<br />
Nema zapreke da<br />
načinite polietilen od<br />
kukuruza ili šećerne<br />
trske. A kako se<br />
dobiva vlakno za<br />
platnenu vrećicu<br />
Uzgojem se troši<br />
zemlja i energija za<br />
uzgoj. A djeca gaze<br />
po kiselini u Indiji.<br />
CNN.com/tech<br />
/technology, 16. . prosinca 2007.
VRSTE VREĆICA<br />
Pamučna<br />
vrećica<br />
(pamuk)<br />
»Ja nisam<br />
ni<br />
najlonska<br />
ni<br />
PVC-<br />
vrećica<br />
ica«<br />
Papirnata<br />
vrećica<br />
(celuloza)<br />
»Ja sam<br />
polietilenska,<br />
eventualno<br />
plastična<br />
vrećica<br />
ica«<br />
(prirodni<br />
plin, nafta)
HRVATSKI PROFESIONALNI<br />
POGLED NA PLASTIČ<strong>NE</strong> VREĆICE<br />
Znate li o kojim se plastičnim vrećicama<br />
uopće e radi<br />
• Ako prihvatite izraz plastic bags, , borite se i<br />
protiv modnih torbica od PVC-a, npr.<br />
poznatih pod nazivom skaj.<br />
• Borite se zapravo protiv polietilenskih<br />
vrećica s ručkama. Koje štede tlo za<br />
prehranu, a prave se od prirodnih tvari.
USPOREDBA VREĆICA<br />
• Papirnate, platnene i polietilenske<br />
(plastične) vrećice su polimerne<br />
vrećice.<br />
• Tragovi:<br />
– sada su u modi tragovi (e. footprints),<br />
vodni trag, ugljikov trag itd.<br />
– kakvi su tragovi za navedene<br />
materijale
Analiza životnog ciklusa vrećica<br />
• Najbolje rješenje enje vrećica za kupovinu je<br />
polietilenska vrećica koja se više e puta iskoristi i<br />
koja na kraju završi i kao vrećica za smeće.<br />
e.<br />
• Ali i jednokratna plastična vrećica bolja je od<br />
jednokratne papirnate i biorazgradljive vrećice.<br />
• Kolovoz 2009. – IFEU institut, Heidelberg - LCA<br />
vrećica za smeće najbolje su vrećice od<br />
recikliranog PE, slijede vrećice od novog PE;<br />
pretpostavljene ekološke ke prednosti bioplastičnih<br />
materijala nisu potvrđene.
TRAGOVI / 1<br />
• Tragovi se određuju s pomoću<br />
indikatora utjecaja na okoliš.<br />
– Potrošnja materijala ima sljedeće<br />
indikatore. Papir 22, pamuk 2, PE 1.<br />
Dakle, potrošnja papira ostavlja više od<br />
20 puta veći trag od PE-a.<br />
– Efekt staklenika: papir ima faktor 30,<br />
pamuk 6 a PE-LD samo 3. Na<br />
stakleničke plinove papirnate vrećice<br />
utječu 10 puta više od oni načinjenih od<br />
PE-a.
TRAGOVI / 2<br />
– Faktori za iscrpljenje prirodnih resursa su za<br />
papir 0,28, pamuk 0,02, a PE 0,045. Dakle,<br />
papir iscrpljuje prirodne resurse više od šest<br />
puta.<br />
– Eutrofikacija (utjecaj emisije nitrata i fosfata u<br />
okoliš: vodu i zrak). Papir ima faktor 0,025,<br />
pamuk 0,01, a PE 0.<br />
– Neka sada netko objasni zašto su papirnate ili<br />
pamučne vrećice bolje od polietilenskih.<br />
Vjesnik, 30. listopada 2009.<br />
– Ugljikov trag cjelokupne plastike je 1,3 posto.<br />
Najviši udio u tom tragu je onaj kućne<br />
potrošnje plina, nafte i ugljena, 15 posto.<br />
Slijedi rekreacija i dokolica, s punih 14 posto.
HOĆETE LI UKINUTI SPORT I<br />
OSTALE OBLIKE REKREACIJE<br />
I DOKOLICE
Vrećice / 1<br />
Pamuk - jaki vodni trag (velika potrošnja vode)
Vrećice / 2<br />
Eutrofikacija - emisije nitrata i fosfata u okoliš (vodu i zrak)
Zašto je nestalo Aralsko jezero / 1<br />
• Među favoriziranim uzgojenim proizvodima je<br />
svakako pamuk, visoko cijenjeni prirodni<br />
materijal. Zapravo uzgojeni.<br />
• Za uzgoj pamuka potrebnog za izradu jednog<br />
para traperica treba potrošiti 350 grama<br />
pesticida i ostalih poljoprivrednih kemikalija i 10<br />
tona sve oskudnije vode. Zaista je pamuk žedna<br />
biljka - za običnu majicu potrebno je 2,5 tone<br />
vode. Međutim, za pravljenje te iste majice<br />
potrebno je 1,7 kilograma fosilnih goriva, emisija<br />
ugljikova dioksida je četiri kilograma, a njezina<br />
pohrana je jednaka vrijednosti od 450 grama<br />
otpada na odlagalištu, kako je to pokazalo<br />
istraživanje stručnjaka sa Sveučilišta u<br />
Cambridgeu.
Upadnica (breaking news)<br />
ARALSKO JEZERO<br />
Posljedica uzgoja prirodnog pamuka (2011.)
Zašto je nestalo Aralsko jezero / 2<br />
• Koliko nas stoji naša »zelena osviještenost« U Velikoj Britaniji je<br />
prosječna cijena pamučnih majica oko sedam funta. Cijena pamuka<br />
je samo 0,55 funta, a proizvodna cijena oko 2,65 funta. Dakle, to<br />
»zadovoljstvo zelene osviještenosti« stoji nas samo 60 posto od<br />
prodajne cijene. Dovoljno visoka provizija da se plati marketing i<br />
razne organizacije koje organiziraju te »godine prirodnih vlakana« ili<br />
»sve iz polja«. A o ekološkoj šteti zbog boja da se i ne govori.<br />
• Za proizvodnju tekstila treba 10 puta više energije nego za istu<br />
količinu stakla. Staklo se uredno oporabljuje. Zašto ne i tekstil<br />
Vjesnik, 11. siječnja 2009.<br />
• Evo još jedne poučne priče. Godine 1960. četvrto najveće svjetsko<br />
jezero bilo je Aralsko u Kazahstanu. Onda je netko ispred jezera<br />
počeo uzgajati rižu i pamuk. Tijekom godina praktički je nestalo,<br />
slanost je višestruko povećana udvostručena, a svakodnevno se<br />
raspršuju tone i tone soli i pijeska u polumjeru od 450 kilometara.<br />
Trenutak spoznaje, HT, 7. siječnja 2009.
Manje plastičnih vrećica<br />
–<br />
manja ovisnost o nafti ili prirodnom plinu.<br />
Niste ništa naučili o pretvaranju hrane u gorivo. Cijena hrane raste, ali i nafte.
Kina će, zahvaljujući i zabrani besplatnih<br />
plastičnih vrećica, godišnje uštedjeti u<br />
čak 37 milijuna barela nafte. <br />
CNN.com/asia 9. . siječnja<br />
2008.
JESTE LI <strong>NE</strong>ŠTO UOČILI<br />
• Uporabu plastičnih vrećica zabranile su ili<br />
ograničile uglavnom siromašne i nerazvijene<br />
zemlje Zašto<br />
• Zašto probleme s vrećicama nemaju vodeće<br />
zemlje u preradbi plastike, npr. SR Njemačka<br />
• U EU samo Irska, te djelomično Italija,<br />
Francuska i Velika Britanija nisu zadovoljne s<br />
plastičnim vrećicama.<br />
• Hrvatski potrošači su sa 70 % glasova poduprjeli<br />
uporabu konvencionalnih plastičnih vrećica<br />
(Vjesnik, 4. travnja 2007.)
Ako niste znali:<br />
• Italija je zbog zabrane došla u sukob s<br />
europskom pravnom stečevinom. Zato ju<br />
je Europsko udruženje prerađivača<br />
plastike tužilo Europskoj komisiji.<br />
• Zašto Francuzi nisu usvojili 2007. zakon o<br />
zabrani»Tada je ADEME, francuska<br />
agencija za okoliš i atomsku energiju,<br />
provela istraživanje koje je pokazalo da s<br />
motrišta zaštite okoliša biorazgradive<br />
vrećice nemaju nikakvu prednost.«<br />
PlastiscEurope 11. siječnja 2011.
Promjena je u vašim rukama!
KAKO SE PLASTIČ<strong>NE</strong> VREĆICE MOGU<br />
USPJEŠNO UPOTRIJEBITI / 1<br />
• mogu se preklopiti (smanjenje obujma) i<br />
višekratno koristiti kao i platnene<br />
• može se u njih staviti vlažni sadržaj<br />
• mogu se iskoristiti kao sekundarna vrećica<br />
za odlaganje smeća u kontejnere.<br />
Namjenske vrećice za smeće također su<br />
od polietilena.<br />
• mogu se sakupljati i reciklirati za nove<br />
namjene
KAKO SE PLASTIČ<strong>NE</strong> VREĆICE MOGU<br />
USPJEŠNO UPOTRIJEBITI /2<br />
• djeluju stabilizirajuće na tlo na<br />
odlagalištima<br />
• mogu se energijski oporabiti (spaliti). Gore<br />
bez ostatka a ogrjevna moć im je viša od<br />
one kamenog ugljena.<br />
• ne treba ih prati kao platnene (energija,<br />
deterdženti).<br />
• pridonose efektu staklenika s punih 0,04<br />
(nula cijelih nula 4) posto.
BIORAZGRADLJIVE VREĆICE SU<br />
ŠTETNIJE OD OBIČNIH / 1<br />
Postoje tri osnovne vrste biorazgradljivih<br />
vrećica:<br />
• biološki se razgrađuju tijekom kompostiranja<br />
(aerobna razgradnja)<br />
• razgrađuju se djelovanjem mikroorganizama<br />
(anaerobna razgradnja)<br />
• razgrađuju se zbog dodataka u konvencionalnom<br />
materijalu (npr. djelovanjem UV svjetlosti ili vode)<br />
– nisu definirani normama!
BIORAZGRADLJIVE VREĆICE SU<br />
ŠTETNIJE OD OBIČNIH / 2<br />
• Na deponiju razgradnja traje puno dulje od<br />
vremena predviđenog normom (2 do 3<br />
mjeseca), a plinovi koji se stvaraju razgradnjom<br />
mogu biti opasni za okoliš (vode, tlo i urod).<br />
• Polietilenske vrećice na deponiju djeluju<br />
stabilizirajuće jer ne opterećuju okoliš upravo<br />
zbog svoje spore razgradnje!<br />
• Skupno biorazgradljive vrećice više opterećuju<br />
okoliš od konvencionalnih.
<strong>ZA</strong>ŠTO PROGANJAM0<br />
POLIETILENSKE VREĆICE<br />
• Kako objašnjava takvu nepotrebnu hajku protiv<br />
polietilenskih vrećica George Monbiot<br />
• »Manipuliranje plastičnim vrećicama je<br />
jednostavno za vlade, trgovce i kupce. Ako<br />
naplaćuju vrećice, trgovci će dopunski zaraditi, a<br />
kupci će se osjećati kako su ekološki osviješteni<br />
i pridonose očuvanju našeg planeta. Vrijeme je<br />
za promjenu u promišljanju; plastične vrećice<br />
srećom nisu pokora planeta, njihovo je najveće<br />
zlo što odvlače našu pozornost od hitnijih<br />
stvari«.<br />
Guardian, 8. travnja 2009.
UMJESTO <strong>ZA</strong>KLJUČKA<br />
Irena Vrkljan: Pisma mladoj ženi, Konzor,<br />
Zagreb 2003., str. 93.<br />
• Vrećice su tada bile od platna i neki nekih krpa, kasnije<br />
su iz zamijenile sve ove nove, od plastike, s velikim<br />
slovima raznih proizvoda na sebi.<br />
• I tako smo i svi mi »ljudi s vrećicama«, svejedno nosimo<br />
li u njima naše prnje ili ideje. Te su plastične vrećice<br />
danas pravi znak našeg vremena, svih onih koji su kupci<br />
ili koji hodaju po blatu i nasipima uz rijeke. Plave<br />
vrećice, crvene, bijele.<br />
• U Berlinu i često nose stranci i mladi Bill.<br />
• Pohranjujemo u njima ono što u starim stanovima<br />
želimo sačuvati od vlage, tako poneki put i papire,<br />
pisma. A na papirima piše ono što je bilo ili što će ostati.