Studijski program - Građevinski fakultet

Studijski program - Građevinski fakultet Studijski program - Građevinski fakultet

grad.unizg.hr
from grad.unizg.hr More from this publisher
15.01.2015 Views

Bolonjski proces BOLONJSKI PROCES Bolonjski proces reforma je visokog školstva u Europi. Nazvan je prema Bolonjskoj deklaraciji koju su 19. lipnja 1999. potpisali predstavnici 29 europskih zemalja. Bolonjsku deklaraciju do sada je potpisalo 40 država, među njima i Republika Hrvatska 2001., a sve radi stvaranja zajedničkog europskog prostora visokog obrazovanja. Ciljevi Bolonjske deklaracije jesu: – prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i stručnih stupnjeva te uvođenje dodataka diplomi radi bržeg i lakšeg zapošljavanja i međunarodne konkurentnosti; Na kraju završenog studija uz završnu ispravu dobiva se i poseban dodatak (Diploma Supplement) koji sadrži popis svih položenih predmeta i njihovu ECTS bodovnu vrijednost. Dodatak sadržava odredbe koje nisu navedene u završnoj ispravi, a važne su za razumijevanje programa završenog studija i postignute razine obrazovanja da bi se što lakše mogli usporediti završeni studiji. – prihvaćanje jedinstvenog sustava triju ciklusa studiranja: preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog (specijalističkog i doktorskog); Prvi ciklus (BA – prediplomski studij – prvostupnik/prvostupnica) Prvi ciklus završava osnovnom kvalifikacijom koja omogućava izlazak na tržište rada, ali i priprema studente za daljnji studij. Drugi ciklus (MA – diplomski studij – magistar/magistrica) Drugi ciklus pruža studentima daljnju mogućnost specijalizacije na smjerovima iz istog ili nekog drugog polja znanosti. Završetkom drugog stupnja odnosno završetkom diplomskog studija, studenti stječu naslov magistra te su spremni za tržište rada ili za poslijediplomskoi studij. Treći ciklus (poslijediplomski studij, doktorski/specijalistički) – uvođenje bodovnog sustava (ECTS); Europski sustav prijenosa bodova (European Credit Transfer System) zapravo su kreditni bodovi, a njihova vrijednost iskazuje opterećenje 168 PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI GRAĐEVINARSTVA

Bolonjski proces studenta potrebno da bi se dovršila neka studijska jedinica – predmet. Ti bodovi izražavaju ukupnu količinu rada za svaki pojedini predmet u odnosu na ukupnu količinu rada potrebnu za završetak akademske godine (a to uključuje predavanja, seminare, praktične radove u laboratoriju, knjižnici, kući i sl., a uključene su i pripreme i sudjelovanja na ispitima). U sustavu ECTS bodovanja jedna akademska godina iznosi 60 bodova, što je ukupno radno opterećenje studenata tijekom godine, a jedan semestar iznosi 30 bodova. Bitno je naglasiti da se bodovi mogu dobiti i vrijede samo ako je student uspješno položio ispit ili obavio neki drugi oblik provjere znanja. Opterećenje studenta tijekom akademske godine iznosi oko 1500 do 1800 radnih sati, odnosno u sustavu ECTS bodovanja, 60 ECTS bodova za jednu studijsku godinu. Iz toga proizlazi da jedan ECTS bod vrijedi 25-30 radnih sati. – promicanje mobilnosti, prevladavanje zapreka slobodnom kretanju studenata i nastavnika; Studentska mobilnost odnosi se ponajprije na razdoblje studiranja izvan matičnog sveučilišta te na povratak nakon uspješnog studiranja na drugom sveučilištu u zemlji ili u inozemstvu. Mobilnost se dijeli na: – Horizontalnu mobilnost – studenti provode određeno vrijeme studirajući na nekom drugom sveučilištu u zemlji ili u inozemstvu; – Vertikalnu mobilnost – studenti završe cijeli studij u nekoj drugoj zemlji. – uspostava nacionalnog sustava praćenja i jamstva kvalitete te promicanje europske suradnje u tom segmentu; Sustav osiguranja kvalitete omogućava trajno praćenje i poboljšanje kvalitete studijskih programa kroz akademsku godinu (kvaliteta nastavnog plana i programa, načina izvođenja nastave i rada profesora, tehničke opremljenosti, dostupnost informacija itd.). Preduvjet za uvođenje sustava kvalitete jest uvođenje usporedivih metoda i kriterija za procjenjivanje kvalitete istraživačkog rada i visokoškolske nastave. Prepoznajući kvalitetu kao osnovni preduvjet ostvarivanja ciljeva Bolonjske deklaracije Europska je komisija 1998. preporučila ostvarivanje jače suradnje na ovom polju te je osnovala Europsku mrežu za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA). – promicanje potrebne europske dimenzije u području visokog školstva. To se odnosi na promoviranje europskog prostora visokoškolskog obrazovanja u razvoju nastavnih programa, u međuinstitucijskoj suradnji, PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI GRAĐEVINARSTVA 169

Bolonjski proces<br />

BOLONJSKI PROCES<br />

Bolonjski proces reforma je visokog školstva u Europi. Nazvan je prema<br />

Bolonjskoj deklaraciji koju su 19. lipnja 1999. potpisali predstavnici 29 europskih<br />

zemalja. Bolonjsku deklaraciju do sada je potpisalo 40 država, među njima i<br />

Republika Hrvatska 2001., a sve radi stvaranja zajedničkog europskog prostora<br />

visokog obrazovanja.<br />

Ciljevi Bolonjske deklaracije jesu:<br />

– prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i stručnih<br />

stupnjeva te uvođenje dodataka diplomi radi bržeg i lakšeg zapošljavanja i<br />

međunarodne konkurentnosti;<br />

Na kraju završenog studija uz završnu ispravu dobiva se i poseban dodatak<br />

(Diploma Supplement) koji sadrži popis svih položenih predmeta i<br />

njihovu ECTS bodovnu vrijednost.<br />

Dodatak sadržava odredbe koje nisu navedene u završnoj ispravi, a važne<br />

su za razumijevanje <strong>program</strong>a završenog studija i postignute razine<br />

obrazovanja da bi se što lakše mogli usporediti završeni studiji.<br />

– prihvaćanje jedinstvenog sustava triju ciklusa studiranja: preddiplomskog,<br />

diplomskog i poslijediplomskog (specijalističkog i doktorskog);<br />

Prvi ciklus (BA – prediplomski studij – prvostupnik/prvostupnica)<br />

Prvi ciklus završava osnovnom kvalifikacijom koja omogućava izlazak na<br />

tržište rada, ali i priprema studente za daljnji studij.<br />

Drugi ciklus (MA – diplomski studij – magistar/magistrica)<br />

Drugi ciklus pruža studentima daljnju mogućnost specijalizacije na<br />

smjerovima iz istog ili nekog drugog polja znanosti.<br />

Završetkom drugog stupnja odnosno završetkom diplomskog studija,<br />

studenti stječu naslov magistra te su spremni za tržište rada ili za<br />

poslijediplomskoi studij.<br />

Treći ciklus (poslijediplomski studij, doktorski/specijalistički)<br />

– uvođenje bodovnog sustava (ECTS);<br />

Europski sustav prijenosa bodova (European Credit Transfer System)<br />

zapravo su kreditni bodovi, a njihova vrijednost iskazuje opterećenje<br />

168 PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI GRAĐEVINARSTVA

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!