Studijski program - GraÄevinski fakultet
Studijski program - GraÄevinski fakultet Studijski program - GraÄevinski fakultet
Bolonjski proces BOLONJSKI PROCES Bolonjski proces reforma je visokog školstva u Europi. Nazvan je prema Bolonjskoj deklaraciji koju su 19. lipnja 1999. potpisali predstavnici 29 europskih zemalja. Bolonjsku deklaraciju do sada je potpisalo 40 država, među njima i Republika Hrvatska 2001., a sve radi stvaranja zajedničkog europskog prostora visokog obrazovanja. Ciljevi Bolonjske deklaracije jesu: – prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i stručnih stupnjeva te uvođenje dodataka diplomi radi bržeg i lakšeg zapošljavanja i međunarodne konkurentnosti; Na kraju završenog studija uz završnu ispravu dobiva se i poseban dodatak (Diploma Supplement) koji sadrži popis svih položenih predmeta i njihovu ECTS bodovnu vrijednost. Dodatak sadržava odredbe koje nisu navedene u završnoj ispravi, a važne su za razumijevanje programa završenog studija i postignute razine obrazovanja da bi se što lakše mogli usporediti završeni studiji. – prihvaćanje jedinstvenog sustava triju ciklusa studiranja: preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog (specijalističkog i doktorskog); Prvi ciklus (BA – prediplomski studij – prvostupnik/prvostupnica) Prvi ciklus završava osnovnom kvalifikacijom koja omogućava izlazak na tržište rada, ali i priprema studente za daljnji studij. Drugi ciklus (MA – diplomski studij – magistar/magistrica) Drugi ciklus pruža studentima daljnju mogućnost specijalizacije na smjerovima iz istog ili nekog drugog polja znanosti. Završetkom drugog stupnja odnosno završetkom diplomskog studija, studenti stječu naslov magistra te su spremni za tržište rada ili za poslijediplomskoi studij. Treći ciklus (poslijediplomski studij, doktorski/specijalistički) – uvođenje bodovnog sustava (ECTS); Europski sustav prijenosa bodova (European Credit Transfer System) zapravo su kreditni bodovi, a njihova vrijednost iskazuje opterećenje 168 PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI GRAĐEVINARSTVA
Bolonjski proces studenta potrebno da bi se dovršila neka studijska jedinica – predmet. Ti bodovi izražavaju ukupnu količinu rada za svaki pojedini predmet u odnosu na ukupnu količinu rada potrebnu za završetak akademske godine (a to uključuje predavanja, seminare, praktične radove u laboratoriju, knjižnici, kući i sl., a uključene su i pripreme i sudjelovanja na ispitima). U sustavu ECTS bodovanja jedna akademska godina iznosi 60 bodova, što je ukupno radno opterećenje studenata tijekom godine, a jedan semestar iznosi 30 bodova. Bitno je naglasiti da se bodovi mogu dobiti i vrijede samo ako je student uspješno položio ispit ili obavio neki drugi oblik provjere znanja. Opterećenje studenta tijekom akademske godine iznosi oko 1500 do 1800 radnih sati, odnosno u sustavu ECTS bodovanja, 60 ECTS bodova za jednu studijsku godinu. Iz toga proizlazi da jedan ECTS bod vrijedi 25-30 radnih sati. – promicanje mobilnosti, prevladavanje zapreka slobodnom kretanju studenata i nastavnika; Studentska mobilnost odnosi se ponajprije na razdoblje studiranja izvan matičnog sveučilišta te na povratak nakon uspješnog studiranja na drugom sveučilištu u zemlji ili u inozemstvu. Mobilnost se dijeli na: – Horizontalnu mobilnost – studenti provode određeno vrijeme studirajući na nekom drugom sveučilištu u zemlji ili u inozemstvu; – Vertikalnu mobilnost – studenti završe cijeli studij u nekoj drugoj zemlji. – uspostava nacionalnog sustava praćenja i jamstva kvalitete te promicanje europske suradnje u tom segmentu; Sustav osiguranja kvalitete omogućava trajno praćenje i poboljšanje kvalitete studijskih programa kroz akademsku godinu (kvaliteta nastavnog plana i programa, načina izvođenja nastave i rada profesora, tehničke opremljenosti, dostupnost informacija itd.). Preduvjet za uvođenje sustava kvalitete jest uvođenje usporedivih metoda i kriterija za procjenjivanje kvalitete istraživačkog rada i visokoškolske nastave. Prepoznajući kvalitetu kao osnovni preduvjet ostvarivanja ciljeva Bolonjske deklaracije Europska je komisija 1998. preporučila ostvarivanje jače suradnje na ovom polju te je osnovala Europsku mrežu za osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju (ENQA). – promicanje potrebne europske dimenzije u području visokog školstva. To se odnosi na promoviranje europskog prostora visokoškolskog obrazovanja u razvoju nastavnih programa, u međuinstitucijskoj suradnji, PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI GRAĐEVINARSTVA 169
- Page 117 and 118: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 119 and 120: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 121 and 122: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 123 and 124: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 125 and 126: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 127 and 128: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 129 and 130: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 131 and 132: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 133 and 134: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 135 and 136: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 137 and 138: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 139 and 140: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 141 and 142: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 143 and 144: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 145 and 146: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 147 and 148: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 149 and 150: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 151 and 152: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 153 and 154: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 155 and 156: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 157 and 158: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 159 and 160: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 161 and 162: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 163 and 164: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 165 and 166: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 167: DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ - Na
- Page 171 and 172: Popis predmeta POPIS PREDMETA PREDD
- Page 173 and 174: Popis predmeta DIPLOMSKI SVEUČILI
- Page 175 and 176: Popis predmeta Šifra predmeta Nazi
- Page 177 and 178: Popis predmeta Šifra predmeta Nazi
- Page 179: Zaglavlje PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI
Bolonjski proces<br />
BOLONJSKI PROCES<br />
Bolonjski proces reforma je visokog školstva u Europi. Nazvan je prema<br />
Bolonjskoj deklaraciji koju su 19. lipnja 1999. potpisali predstavnici 29 europskih<br />
zemalja. Bolonjsku deklaraciju do sada je potpisalo 40 država, među njima i<br />
Republika Hrvatska 2001., a sve radi stvaranja zajedničkog europskog prostora<br />
visokog obrazovanja.<br />
Ciljevi Bolonjske deklaracije jesu:<br />
– prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i stručnih<br />
stupnjeva te uvođenje dodataka diplomi radi bržeg i lakšeg zapošljavanja i<br />
međunarodne konkurentnosti;<br />
Na kraju završenog studija uz završnu ispravu dobiva se i poseban dodatak<br />
(Diploma Supplement) koji sadrži popis svih položenih predmeta i<br />
njihovu ECTS bodovnu vrijednost.<br />
Dodatak sadržava odredbe koje nisu navedene u završnoj ispravi, a važne<br />
su za razumijevanje <strong>program</strong>a završenog studija i postignute razine<br />
obrazovanja da bi se što lakše mogli usporediti završeni studiji.<br />
– prihvaćanje jedinstvenog sustava triju ciklusa studiranja: preddiplomskog,<br />
diplomskog i poslijediplomskog (specijalističkog i doktorskog);<br />
Prvi ciklus (BA – prediplomski studij – prvostupnik/prvostupnica)<br />
Prvi ciklus završava osnovnom kvalifikacijom koja omogućava izlazak na<br />
tržište rada, ali i priprema studente za daljnji studij.<br />
Drugi ciklus (MA – diplomski studij – magistar/magistrica)<br />
Drugi ciklus pruža studentima daljnju mogućnost specijalizacije na<br />
smjerovima iz istog ili nekog drugog polja znanosti.<br />
Završetkom drugog stupnja odnosno završetkom diplomskog studija,<br />
studenti stječu naslov magistra te su spremni za tržište rada ili za<br />
poslijediplomskoi studij.<br />
Treći ciklus (poslijediplomski studij, doktorski/specijalistički)<br />
– uvođenje bodovnog sustava (ECTS);<br />
Europski sustav prijenosa bodova (European Credit Transfer System)<br />
zapravo su kreditni bodovi, a njihova vrijednost iskazuje opterećenje<br />
168 PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJI GRAĐEVINARSTVA