potpovršinska korozija

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
SVEUILIŠTA U ZAGREBU
ZAVOD ZA ZAVARENE KONSTRUKCIJE
KATEDRA ZA ZAŠTITU MATERIJALA
KOROZIJA I METODE ZAŠTITE OD KOROZIJE
www.fsb.hr/korozija
prof.dr.sc. Ivan Juraga
dr.sc. Vesna Alar
Vinko Šimunovi, dipl.ing.
Ivan Stojanovi, dipl.ing.
PROIZVODNI POSTUPCI
1
KOROZIJA
nenamjerno razaranje konstrukcijskih
materijala uzrokovano fizikalnim, fizikalnokemijskim,
i biološkim agensima (1)
dolazi od latinske rijei corrodere, što znai
nagristi
2

Korozija je danas jedan od važnih imbenika svjetske
krize materijala i energije i uzrok je znatnih gubitaka u
gospodarstvu svake zemlje.
Prema istraživanjima 2003. godine u SAD-u
DIREKTNI TROŠKOVI KOROZIJE IZNOSE:
3.1% BDP-a
276 milijardi US $
1000 US $ godišnje po stanovniku
3
DIREKTNI TROŠKOVI IZAZVANI KOROZIJOM
Zamjena korodirane opreme
Održavanje
Provoenje zaštite
INDIREKTNI TROŠKOVI IZAZVANI KOROZIJOM
Zaustavljanje proizvodnje/pogona
Gubitak proizvoda (curenje iz tankova i cjevovoda)
Smanjenje stupnja iskoristivosti - efikasnosti
Oneišenje / kontaminacija proizvoda
Oneišenje okoliša
Predimenzioniranje konstrukcija
4

KLASIFIKACIJA KOROZIJSKIH PROCESA
MEHANIZAM
PROCESA
MEDIJ
KEMIJSKA KOROZIJA
ELEKTROKEMIJSKA
KOROZIJA
GEOMETRIJSKI
OBLIK
KOROZIJSKOG
RAZARANJA
OPA
KOROZIJA
LOKALNA
KOROZIJA
SELEKTIVNA
KOROZIJA
INTERKRISTALNA
KOROZIJA
Pjegasta
Rupiasta
Potpovršinska
Kontaktna
Galvanska (bimetalna)
Korozija u procijepu
5
KEMIJSKA KOROZIJA METALA I
LEGURA
zbiva se u neelektrolitima, tj,. u medijima koji ne provode
el. struju:
spajanje metala s kisikom iz vruih plinova (O, Cl, S, N), a to se
naješe zbiva pri radu ureaja na visokim temperaturama
(zavarivanju, toplinskoj obradbi itd.)
korozija metala i legura u neelektrolitima kao što su organske
tvari (npr. razaranje metala u nafti pod utjecajem S ili njegovih
spojeva)
6

KEMIJSKA KOROZIJA METALA I
LEGURA
Brzina i tok kemijske korozije ovise o:
metalu koji korodira (sastav, struktura i tekstura)
agresivnoj okolini koja ga okružuje (sastav i
koncentracija okoline)
korozijskim produktima (fizikalna i kemijska svojstva
produkata korozije)
fizikalnim uvjetima (temperatura, hrapavost površine,
naprezanja i napetosti)
brzini gibanja okoline
7
Wagnerova teorija kemijske korozije
Oksidacija matala u vruem zraku
Metal Oksidni sloj Vrui zrak
Me
A
Me z+
ze -
ze -
Difuzija
z/2O 2- z/4O 2
K
Oksidni sloj je
istovremeno elektronski
i ionski vodi.
Oksidacija metala sastoji se od dvije parcijalne reakcije
A: Me Me z+ + ze - oksidacija (metal /oksidni sloj)
K: z/4O 2
+ze - z/2 O 2- redukcija (oksidni sloj /zrak)
Me + z/4O 2
Me z+ + z/2 O 2- MeO z/2
8

KEMIJSKA KOROZIJA UGLJINOG ELIKA
Vrui
oksidativni
plinovi
-Fe 2
O 3
- Fe 2
O 3
- hematit
- Fe 2
O 3
- hematit
Fe 3
O 4
-magnetit
- Fe 2
O 3
- hematit
Fe 3
O 4
- magnetit
FeO-wüstit
UGLJINI ELIK
UGLJINI ELIK
UGLJINI ELIK
200-400°C sporo
oksidira
400-575°C
spora oksidacija
>575°C
naglo ubrzavanje
oksidacije
9
KEMIJSKA KOROZIJA NA Al, NEHRAJUIM ELICIMA i Ti
Cr 2 O 3
Zrak (O 2 )
FeO
Al 2 O 3
Fe 2 O 3
Fe 3
O 4
-magnetit
TiO 2
ALUMINIJ
NEHRAJUI
ELICI (austenitni)
TITAN
20°C oksidira na
zraku
20°C
oksidira na zraku
20°C
oksidira na zraku
10

ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA METALA I
LEGURA
se javlja na metalima i legurama u dodiru s elektrolitima kao
što su voda i vodene otopine kiselina, lužina i soli, pri emu
se odvijaju reakcije oksidacije i redukcije.
oksidacija je reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari
(reducens) oslobaa elektrone, pri emu nastaje druga tvar
ili skupina tvari
redukcija je reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari
(oksidans) veže elektrone, pri emu nastaje druga tvar ili
skupina tvari
11
PROCESI KOJI PRATE ELEKTROKEMIJSKU KOROZIJU
1. ANODNI PROCES (oksidacija ili ionizacija metala )
- otapanje metala
- stvaranje elektrona
Me Me 2+ + 2e -
2. KATODNI PROCES (redukcija H + ili vodikova depolarizacija)
- trošenje elektrona
2H + + 2e - 2H
H 2
2. KATODNI PROCES (redukcija O 2 ili kisikova depolarizacija)
O 2 + 2H 2 O + 4e - 4OH -
npr.
4Fe +3O 2
+2H 2
O 4FeO(OH) faza u hri ili 2 (Fe 2
O 3 ·H 2
O)
12

ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA METALA
METAL
(Me)
Me 2+
Otopina HCl
H +
ANODNI PROCES
Cl - 14
e -
e -
H +
H +
H + H 2
H +
H +
KATODNI
PROCES
13
Elektrokemijska korozija metala
npr. na ugljinom eliku u neoksidirajuim kiselinama
HCl H + (aq) + Cl - (aq)
A: Fe - 2e - Fe 2+ oksidacija ili ionizacija metala
K: 2e - + 2H + 2H H 2
redukcija ili vodikova
depolarizacija
Ionska redoks jednadžba: Fe + 2H + Fe 2+ + H 2
Molekulska jednadžba:
Fe + 2HCl FeCl 2
+ H 2
VODIKOVA BOLEST

VODIKOVA BOLEST UGLJINOG ELIKA
Vodikovi atomi u eliku izazivaju napetosti zbog ega
dolazi do raslojavanja i nastajanja pukotina u materijalu
15
OPA KOROZIJA
zahvaa itavu izloženu površinu metala
ravnomjerna (jednolika)
neravnomjerna (nejednolika)
16

Prosjene brzine korozije u razliitim atmosferama
GRADSKA
ATMOSFERA
(New York)
mm/god.
MORSKA
ATMOSFERA
mm/god.
RURALNA
ATMOSFERA
mm/god.
ALUMINIJ 0,0008 0,0007 0,000025
BAKAR 0,001175 0,0013 0,000575
MONEL 0,001325 0,000175 0,000125
CINK 0,00505 0,00075 0,00085
UGLJINI
ELIK
0,012 - -
17
LOKALNA KOROZIJA
zahvaa sam neke dijelove izložene površine metala
može biti:
•PJEGASTA KOROZIJA
•RUPIASTA ILI PITTING KOROZIJA
•POTPOVRŠINSKA KOROZIJA
•KONTAKTNA KOROZIJA
Ostali korozijski pojavni oblici koji su naknadno obraeni kao
što su: galvanska (bimetalna), interkristalna, selektivna,
napetosna, mikrobiološki poticana, te korozija u procijepu i dr.
spadaju prema svom pojavnom obliku i u lokalne korozijske
procese.
18

PJEGASTA KOROZIJA
Ograniena na pojedine vee dijelove površine
19
RUPIASTA KOROZIJA
- PITTING-
Nastaju rupiasta ošteenja tj. šupljine koje se protežu
od površine u metal
Ocjena stanja površine se provodi prouavanjem
gustoe rupica, veliine rupica i dubine rupica
Faktor rupiaste korozije h max /h-ocjena rupiaste
korozije u odnosu na opu koroziju (h max - maksimalna
dubina rupica, h-prosjena dubina ope jednolike
korozije)
u pitu :
pH ,
Me z+ ,
Cl - ,
O 2
O OH -
OH
Cl - O 2
2 -
K
e - e - K
A
Me z+
A
oko pita:
pH .
O 2
20

Smanjenje sklonosti rupiastoj koroziji postiže se:
Poveanje otpornosti materijala (legiranjem s Cr, Mo, Ni)
Smanjenje agresivnosti korozijskog okoliša (T, pH,
deaeracija)
Inhibicija
Katodna zaštita
Smanjenje hrapavosti površine
21
POTPOVRŠINSKA KOROZIJA
A) BUBRENJE: korozijski produkti imaju vei volumen od volumena
uništenog metala
B) LISTANJE (RASLOJAVANJE, EKSFOLIJACIJA): žarišta pitinga
šire se u dubinu materijala
A) B)
22

KONTAKTNA KOROZIJA
Razliiti metali
Istovrsni metali
GALVANSKA KOROZIJA
(bimetalna)
KOROZIJA U PROCIJEPU
23
GALVANSKA KOROZIJA
Nastaje kada se dva razliita metala dovedu u elektrini
kontakt; uz prisutnost elektrolita nastaje galvanski lanak
Plemenitiji metal galvanskog lanka postat e pretežno (ili
u cijelosti) katoda, a neplemenitiji metal postat e anoda
ELEKTROLIT
neplemenitiji
plemenitiji
24

Smanjenje sklonosti galvanskoj koroziji postiže se:
Odabirom kombinacije metala koji imaju relativno bliske
korozijske potencijale
Izolacijom kontakta razliitih metala
Izolacijom anodnog metala od korozivnog okoliša
25
KOROZIJA U PROCIJEPU
Srodna jamiastoj koroziji procijep umjesto klice jamice
Nužan oksidans (depolarizator), lanak diferencijalne aeracije
Procijep: metal-metal, metal-nemetal
Oko procijepa
Više O 2
Vea pH-vrijednost
Manje Cl -
metal
O 2
U procijepu
KATODA
Pasivni film
OH -
Cl -
H +
e -
Fe ++
ANODA
Manje O 2
Manja pH-vrijednost
Više Cl -
metal
26

KOROZIJA U PROCIJEPIMA
Korijena strana zavarenog
spoja
Procijep metal /metal
Procijep metal /nemetal (gumeni ep)
27
Smanjenje sklonosti koroziji u procijepu postiže se:
Izbjegavanje uskih procijepa pri konstruiranju
Izbjegavanje naslaga
Katodnom zaštitom
Izbjegavanje stagnacije medija
Omoguiti drenažu
28

NAPETOSNA KOROZIJA
Uzrok: vlana naprezanja (zaostala ili vanjska) uz OH - ,
Cl - , H 2 S u mediju (>~60 o C)
Posljedice: raspucavanje (razgranate transkristalne ili
interkristalne pukotine) lom
29
Smanjenje sklonosti napetosnoj koroziji postiže se:
sniženjem vlanog naprezanja toplinskom obradom,
konstrukcijskim izmjenama, obradom mlazom same ili
staklenih zrna i sl.
inhibicijom
katodnom zaštitom
zamjenom metala, npr. austenitnog elika dupleksom,
feritnim ili ugljinim elikom
deaktivacijom medija
30

SELEKTIVNA KOROZIJA
višefazni materijali (Selektivna fazna korozija)
višekomponentni materijali (Selektivna komponentna
korozija)
korozija legura kod koje sastojci reagiraju u udjelima
razliitim od njihova udjela u leguri
neke komponente/faze legure su elektrokemijski aktivnije
i anodno se otapaju u galvanskom kontaktu s
plemenitijim komponentama/fazama
najvažniji primjeri selektivnog otapanja su: decinkacija
mjedi i grafitizacija sivog lijeva
31
SELEKTIVNA FAZNA KOROZIJA
GRAFITIZACIJA SIVOG LIJEVA
32

SELEKTIVNA KOMPONENTNA KOROZIJA
DECINKACIJA MJEDI
33
INTERKRISTALNA KOROZIJA
Uvjeti nastajanja IKK u senzibiliziranom stanju
Materijal u senzibiliziranom stanju (vruim oblikovanjem,
zavarivanjem, toplinskom obradom)
Izluivanje precipitata po granicama zrna
Naješe zahvaa nehrajue elike, legure na bazi nikla i aluminija
Cr 23
C 6
Posljedice: vrstoa , runjenje zrna u mnogim medijima, te
raspad uz zavar (weld decay)
34

Smanjenje sklonosti interkristalnoj koroziji postiže se:
Žarenje (1050- 1100 o C, 10-40 min), pri emu se Cr 23 C 6
otapa + gašenje u vodi
Stabilizacija karbidotvornim metalima: Ti, Nb,Ta; grijanjem
se izmeu zrna izluuju TiC, NbC, TaC
Snižavanjem udjela C< 0.03 % što onemoguuje
izluivanje karbida
35
METODE ZAŠTITE OD KOROZIJE
1. PREVLAKE (metalne i nemetalne)
2. Elektrokemijske metode zaštite (metal se održava ili u
pasivnom stanju ili u imunom stanju, npr. katodna zaštita)
3. Zaštita od korozije promjenom okolnosti, (npr. primjena
inhibitora korozije)
4. Oblikovanje i konstrukcijske mjere
5. Odabirom konstrukcijskih materijala (s gledišta
korozijske postojanosti)
36

ZAŠTITA METALA PREVLAKAMA
PREVLAKE
ANORGANSKE
ORGANSKE
METALNE NEMETALNE NEMETALNE
37
ZAŠTITA METALA OD KOROZIJE PREVLAKAMA
Primarna svrha prevlaka je zaštita od KOROZIJE
Sekundarna svrha može biti :
- Postizanje odreinih fizikalnih svojstava površine
- Zaštita od mehanikog trošenja
- Postizanje estetskog dojma
- Poveanje dimenzija istrošenih dijelova odnosno popravak
loših proizvoda
38

POSTUPCI PRIPREME PODLOGE, NANOŠENJA I
OBRADBE PREVLAKA
PRIPREMA PODLOGE
ODMAŠIVANJE
MEHANIKA
PREDOBRADB
A
KEMIJSKA
PREDOBRADBA
NANOŠENJE
PREVLAKE
KEMIJSKI
POSTUPAK
FIZIKALNI
POSTUPAK
ELEKTROLITIKI
POSTUPAK
NAKNADNA OBRADBA
PREVLAKE
KEMIJSKA
OBRADBA
MEHANIKA
OBRADBA
ELEKTROKEM.
OBRADBA
TOPLINSKA
OBRADBA
39
METALNE PREVLAKE
Katodne
Imaju pozitivniji el. potencijal od
metala na koji se nanose.
npr. Au, Ni, Ag, Cr, Pb i Sn na
ugljinom eliku
Metal zaštiuju mehaniki. Dobre
su samo ako su potpuno
kompaktne.
Anodne
Imaju negativniji el. potencijal od
metala na koji se nanose.
npr. Zn, Cd na ugljinom eliku
Metal zaštiuju mehaniki i
elektrokemijski. Dobre su i kada
nisu kompaktne. Djeluju kao
katodni protektori.
Produkti korozije
Prevlaka Ni
ugljini elik
Prevlaka
Zn
ugljini elik
40

METALNE PREVLAKE
FIZIKALNI POSTUPAK
POSTUPAK NANOŠENJA
VRUE URANJANJE
METALIZACIJA PRSKANJEM
PLATIRANJE
NATALJIVANJE
NAVARIVANJE
OBLAGANJE
LEMLJENJE
LIJEPLJENJE
KEMIJSKI POSTUPAK
IONSKA ZAMJENA
KATALITIKA REDUKCIJA
ELEKTROKEMIJSKI POSTUPAK
GALVANOTEHNIKA
41
GALVANIZACIJA ILI ELEKTROPLATIRANJE
je postupak nanošenja metalnih prevlaka katodnom redukcijom
iona koji sadrže metal, tj. elektrolizom, naziva se još i
galvanostegija ili galvanotehnika.
-+
npr. niklanje
A: Ni Ni 2+ + 2e -
K: Ni 2+ + 2e - Ni
K: H + + 2e - H 2
H +
Ni 2+ Ni Me
Ni 2+ 2e - Ni
H +
H +
Ni 2+ H +
Ni 2+
Ni 2+
42

GALVANIZACIJA
Prednosti
Mogu se nanijeti raznovrsne metalne prevlake (višeslojne)
Prevlake vrsto prianjaju na podlogu
Jednostavno se može regulirati debljina prevlake
Niske temperature obrade
Postiže se visoka istoa prevlaka
Nedostaci
Slaba mikroraspodjela
Galvanski piting koji izaziva poroznost tanjih prevlaka (H 2 )
Mehanike napetosti
Promjene kemijskog sastava elektrolita
43
VRUE URANJANJE U TALINU METALA
je postupak kratkotrajnog držanja predmeta u talini metala koji se
nanosi
primjenjuje se za dobivanje prevlaka metala relativno niskog tališta i
to:
Zn (440 do 460 o C)
Sn (255 do 315 o C)
Pb (355 do 375 o C)
Al (700 do 750 o C)
44

VRUE URANJANJE U TALINU METALA
Prednosti
Visokoproduktivni postupak metalizacije
Velikom brzinom mogu se obraditi znatne koliine robe
Prevlake su dobre zaštitne moi i povoljnih mehanikih svojstava
Debljina prevlake iznosi do 250 m
Nedostaci
Velik gubitak rastaljenog metala
Zbog visokih temperatura obrade predmeti se mogu izobliiti.
45
Kada za vrue POCINAVANJE u
Dalekovodu, Zagreb
46

ANORGANSKE NEMETALNE PREVLAKE
Oksidna prevlaka na aluminiju; anodizacija aluminija (ELOKSIRANJE)
Dobiva se elektrokemijskim postupkom
Sastoji se od Al 2 O 3
Prevlaka je staklasta i tvrda, može se bojati
Oksidna prevlaka na eliku (BRUNIRANJE)
Dobiva se kemijskim postupkom (obradom u vruim lužnatim
otopinama koje sadrže nitrate i nitrite)
Prevlaka je Fe 3 O 4 crne boje
Prevlaka apsorbira svijetlo pa se primjenjuje za obradu oružja i
dijelova optikih aparata
47
ORGANSKI PREMAZI I PREVLAKE
Organski premazi nanose se na metalne površine obino u dva
ili više slojeva koji ine sustav premaza.
Bojenje i lakiranje
Plastifikacija
Gumiranje
Bitumenizacija
Konzervacija
48

KOMPONENTE ZAŠTITNOG PREMAZA
Vezivno sredstvo (jedno ili više njih)
Otapalo (voda ili organsko otapalo)
Pigmenti
Punila
Aditivi
49
Vezivno sredstvo
KOMPONENTE ZAŠTITNOG PREMAZA
ini nehlapivi organski dio premaznih sredstava
povezuju druge komponente
osigurava prianjanje na površinu
najpoznatija veziva su na bazi alkidnih smola, bitumena,
klorkauuka, silikonskih smola, epoksidnih i poliuretanskih
smola
Otapalo
su hlapive organske tvari koje fizikalno otopaju veziva
premaznih sredstava
koriste se za skidanje starih premaza, te za odmašivanje
uloga im je prvenstveno u reguliranju reoloških svojstava boje
50

Pigmenti
KOMPONENTE ZAŠTITNOG PREMAZA
Prirodni i sintetski organski spojevi
Prirodni anorganski spojevi
Djeluju inhibirajue (fosfati) i neinhibirajue (aluminij, Fe 2 O 3 ,itd.)
Premaz ine obojenim i neprovidnim
Poveavaju premazima zaštitna svojstva, kemijsku postojanost,
toplinsku stabilnost
Punila i aditivi
Anorganske praškaste tvari
Poboljšavaju meh. i kemijska svojstva
Povisuju ili snižavaju elektrini otpor filma
Katalizatori, sikativi
Sredstva protiv koženja
51
Podjela premaza prema nainu sušenja
Sušivi isparavanjem hlapivih sastojaka
Oksidativno sušivi
Kemijski umrežavani
Sušivi uz prisustvo vlage iz zraka
Sušivi pri povišenim temperaturama
Pomou UV
52

Osnovni modeli zaštite premazom
Površine koje su slabije ali stalno ili povremeno izložene vlažnosti
nepropustan sloj za O 2
; CO 2
niska
propusnos
nost
vlage
završni
meusloj
temelj
elik
kvalitetna prionjivost
temelja
u meusloju nema praznina koje bi zadržavale
avale vodu
Naješe se ukupna debljina slojeva zaštite kree od 60 do 600 μm.
53
ELEKTROKEMIJSKE METODE ZAŠTITE
metal se održava ili u pasivnom stanju (u podruju potencijala
pasivacije) ili u imunom stanju (pri potencijalima nižim od
stacionarnih) kada ne korodira
KATODNA ZAŠTITA
ANODNA ZAŠTITA
Snižavanje elektrodnog
potencijala, tj. pomakom el.
potencijala metala u
negativnom smjeru.
Povišenje elektrodnog
potencijala, tj. pomakom
el. potencijala metala u
pozitivnom smjeru.
54

KATODNA ZAŠTITA
Polarizacija metalne konstrukcije može se provesti:
Pomou vanjskog izvora struje
Žrtvovanim anodama (Mg, Al, Zn) (protektorima)
Izbor KZ ovisi o svakom konkretnom sluaju:
kod stacionarnih objekata primjenjuje se zaštita s vanjskim
izvorom,
protektori se upotrebljavaju na pokretnim objektima i na mjestima
gdje prijeti opasnost da iskra izazove požar ili eksploziju.
KZ se obino koristi kao sekundarni zaštitni sustav, koji
poinje djelovati nakon ošteenja primarnog.
55
ANODNA ZAŠTITA
Polarizacija metalne konstrukcije može se provesti:
Izvorom istosmjerne struje (spajanje s pozitivnim polom)
Katodnim protektorima (spajanje s elektropozitivnijim metalom,
grafit, Pt)
Primjenjuje se samo na metalima kod kojih postoji prijelaz u
pasivno stanje
elici
nehrajui elici
aluminijeve legure
kromove i titanove legure.
ANODNA ZAŠTITA se zbog svojih ogranienja i skupe instalacije (potenciostata(
potenciostata) ) ne
upotrebljava esto.
56

OBLIKOVANJE I KONSTRUKCIJSKE MJERE
Važni za postizanje željenih svojstava zaštite organskim
prevlakama
Osiguranje otjecanja vode
Izbjegavanje gomilanja zavara
Nekoliko primjera:
CIJEVI
loše
bolje
oštri rubovi = smanjena
debljina filma = manji
vijek trajanja zaštitnog
premaza
loše
bolje
57
ZAŠTITA OD KOROZIJE PROMJENOM OKOLNOSTI
Potpunom zamjenom medija
Promjenama koncentracije, tlaka, temperature, brzine
gibanja,
Smanjenjem ili izbjegavanjem naprezanja
Primjenom inhibitora
58

ZAŠTITA OD KOROZIJE PRIMJENOM INHIBITORA
Inhibitori
su tvari anorganskog ili organskog porijekla koje u vrlo
malim koncentracijama smanjuju brzinu korozije do
tehnološki prihvatljivih vrijednosti
prema nainu djelovanja mogu biti:
- anodni
- katodni
- kombinirani
59
ANODNI INHIBITORI
mogu djelovati tako da s ionima konstrukcijskog materijala,
nastalima na lokalnim anodama, daju slojeve netopljivih
korozijskih produkata (taložni anodni inhibitori) ili izazvati
pasivaciju anodne površine (pasivatori) – djeluju kao
oksidativne tvari.
kao pasivatori se još nazivaju i opasni inhibitori, jer dodani u
nedovoljnoj koliini mogu uzrokovati piting
60

KATODNI INHIBITORI
djeluju kao taložni inhibitori tvorei na lokalnim katodama
netopljive ili slabo topljive korozijske produkte, te izravno
koe katodnu reakciju povišenjem aktivacijskog
prenapona
katodni inhibitori dodani u bilo kojoj koliini smanjuju
brzinu korozije i nisu opasni
61
PARNOFAZNI INHIBITORI VPI (vapour phase inhibitors) ILI
ISPARLJIVI INHIBITORI VCI (volatile corrosion inhibitors)
su hlapive vrste organske tvari ijim se parama zasiuje
atmosfera ili drugi plin
koriste se za sprjeavanje atmosferske korozije u
zatvorenim prostorima, za vrijeme skladištenja ili
transporta
zaštitno djelovanje ovih inhibitora je u usporavanju
anodnog ili katodnog procesa adsorpcijom na površini
metala.
62

PRIMJENA VCI
Elektrika
i elektronika
Filmovi & Pakiranje
Procesna industrija
Obrada voda
Automobilska
obilska
industrija
Industrija proizvodnje sirove nafte i
zemnog plina
Premazi
Obrada metala
AB Konstrukcija
63
LITERATURA
1. I.Esih, Z.Dugi; Tehnologija zaštite od korozije, Školska knjiga, Zagreb,
1990.
2. I.Esih,Z.Dugi; Tehnologija zaštite od korozije II , FSB, Zagreb,1992.
3. I.Esih; Osnove površinske zaštite, FSB, Zagreb, 2003.
4. E.D.D. During; Corrosion Atlas, Elsevier, 1997.
5. P.R. Roberge; Handbook of corrosion engineering, McGraw-Hill, Inc.,
New York, 1999.
6. D.A. Jones; Principles and Prevention of Corrosion, Prentice-Hall, Inc.,
USA, 1996.
7. S.Martinez, I.Štern; Korozija i zaštita – eksperimentane metode, HINUS,
Zagreb, 1999.
8. P.Marcus, J.Oudar; Corrosion Mechanisms in Theory and Practice,
Marcel Dekker, Inc., New York,1995.
64