broj 36 - DRVOtehnika
broj 36 - DRVOtehnika
broj 36 - DRVOtehnika
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Deo enterijera restorana<br />
Stari hrast<br />
primenjene umetnosti od drveta<br />
Krovna konstrukcija<br />
Tronožac<br />
sa dva solarnika<br />
Detalj tronožca sa dva solarnika<br />
frama, klupicama, stolovačama, solarnicima,<br />
sinijama, škrinjama, rezbarenim komodama,<br />
ognjištem sa bakračem… Svi ti predmeti i komadi<br />
mobilijara predstavljaju unikate izrađene<br />
od drveta u raskošnom duborezu. Upotrebljeno<br />
drvo je bio slavonski hrast, a radionica koja<br />
je izvela ove predmete prema originalnim<br />
Kostićevim crtežima bila je „Renesansa” - beo-<br />
Sinija sa šest nogu i četiri rozetne<br />
gradska duborezačko–stolarska radnja Dobrivoja<br />
Romčevića. Ovaj fond dela primenjeneumetnosti<br />
u drvetu, sa ukupnim enterijerom<br />
motela, ubrzo je postao nadaleko čuven, ušavši<br />
u antologije srpske umetnosti. Međutim, do<br />
danas se sačuvao njegov vrlo mali deo, i jedini<br />
celovit trag zadržao se na fotografijama.<br />
U restoranu motela stolice su rešene<br />
uglavnom kao drveni tronošci u duborezu.<br />
Tronožac je prisutan u nekoliko varijanti – kao<br />
niska stolica, kao stolica standardne visine za<br />
sto ili sofru, i kao stolovača – stolica za gosta<br />
koja je specijalno ukrašena. Ima i stolica sa četiri<br />
noge, kao i različitih klupa (najspecifičnija<br />
je sinija – bogato izrezbarena klupa sa rozetama<br />
i šest nogu). Od nameštaja su još bili<br />
prisutni stolovi (sofre različite veličine tj. namenjene<br />
različitom <strong>broj</strong>u gostiju, sa dve, tri ili<br />
četiri noge), duborezne komode, škrinje – sanduci<br />
za posteljinu. Glavni ulaz u objekat vodi<br />
u recepciju koja je osmišljena u potpunosti u<br />
drvetu i duborezu, sa suvenirnicom kao sastavnim<br />
delom. Goste su dočekivale domaćice<br />
u narodnoj nošnji uz tradicionalno srpsko<br />
posluženje za doček. Delovi restorana bili su<br />
osmišljeni kao tradicionalno srpsko ognjište<br />
sa bakračem.<br />
Po projektu arhitekte Kostića izvedeno je i<br />
opremanje motela umetničkim slikama, pa su<br />
se tako u ovom ambijentu našli štafelajni komadi<br />
najcenjenijih slikara tog vremena: Kosare<br />
Bokšan, Petra Omčikusa, Nebojše Mitrića, Bate<br />
Mihailovića, Milana Marinkovića Cileta. Jedan<br />
Recepcija sa suvenirnicom<br />
Komode u enterijeru<br />
od zidova hotela krasila je i gigantska tapiserija<br />
Kosare Bokšan.<br />
Šumadijsko nasleđe lokaliteta motela i blizina<br />
<strong>broj</strong>nih spomenika iz slavnih perioda nacionalne<br />
istorije (manastiri Ravanica, Manasija,<br />
Koporin i Pokajnica, kao i Topola sa Oplencem),<br />
logično su odredili tradiciju kao izvor<br />
stila Kostićevog objekta. Zbog svega toga, jedan<br />
od primarnih kvaliteta kompleksa jeste taj<br />
što novosagrađeni fond nema tendenciju da<br />
se postavi kao veštački i nametljivi, ili pak monotoni<br />
i pasivni deo ambijenta, već kao njegov<br />
prirodni nadgradak koji likovno učestvuje<br />
u opštoj lepoti i značaju krajolika. U procesu<br />
enterijerskog uređenja vidljiva su osnovna autorska<br />
opredeljenja kao što su toplina i prijatnost<br />
izraza, udobnost i neprikosnovena funkcionalnost.<br />
Prostor poseduje lakoću i domišljatost<br />
u organizaciji, uz osmišljavanje bogatih i<br />
raznolikih sadržaja. Arhitektonski jezik je rafiniran,<br />
iskren i čist, inspirisan stvarnim životom<br />
ovog lokaliteta, sa sposobnošću da probudi<br />
najdublji, genetski senzibilitet srpskog čoveka<br />
prema svojim korenima. •<br />
oktobar 2012. <strong>DRVOtehnika</strong> <strong>36</strong>/2012 57