Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 97
U pobolu ambulanti primarne zdravstvene zaštite prevladavaju respiratorne infekcije
(43%), slijede zarazne i parazitarne bolesti (9%) te upale uha (6%). U prvoj godini života
djeca najčešće borave u bolnici zbog stanja vezanih uz porod (nezrelost, neonatalna
žutica), a nakon tog razdoblja vodeći uzroci hospitalizacija su operacije tonzila i adenoida
te druge bolesti dišnog sustava (upale pluća, astma). Iza 10. godine života značajan uzrok
hospitalizacija su i ozljede kao posljedica različitih nesreća.
Prema istraživanjima na pedijatrijskoj populaciji, provedenima standardiziranom
epidemiološkom metodom (The International Study of Asthma and Allergies in Childhood
– ISAAC), u Hrvatskoj je prevalencija simptoma astme u rasponu od 5,1% do
8,4%, rinitisa u rasponu od 8,4% do 19,2%, polinoze u rasponu od 4,7% do 9,9%, te
ekcema u rasponu od 3,4 do 10,0%.
Za 88,6% djece predškolske dobi zaštita se provodi u djelatnosti zdravstvene zaštite
dojenčadi i male djece (260.672 djece), a ostala djeca predškolske dobi (11,4%, odnosno
33.487 djece), najčešće na ruralnim područjima i otocima, u skrbi su djelatnosti opće/
obiteljske medicine. Prema broju doktora i osiguranika u djelatnosti zdravstvene zaštite
dojenčadi i male djece, u prosjeku jedan tim skrbi za 1.550 osiguranika od kojih su 1.026
djeca u dobi 0-6 godina.
U sistematski pregledane dojenčadi utvrđena je pothranjenost u 1,7% slučajeva, a
preuhranjenost u 3,6% slučajeva. Za 66,3% dojenčadi u dobi 0-2 mjeseca je zabilježeno
da su hranjena isključivo majčinim mlijekom (64,5% u 2009. godini), 15,5% (16,3% u
2009. godini) je dojeno uz nadomjeske za majčino mlijeko, 13,3% je na umjetnoj prehrani
(13,4% u 2009. godini), a za 5,0% nije poznat podatak o načinu prehrane. Poslije prva tri
mjeseca života udio dojenčadi hranjene isključivo majčinim mlijekom pada na 45,9% u
skupini dojenčadi do 6. mjeseca života i na 15,9% u dobi 6-11 mjeseci te uz dohranu, raste
uporaba nadomjestaka za majčino mlijeko. U 81,6% sistematski pregledane dojenčadi
zabilježeno je provođenje profilakse rahitisa (80,4% u 2009. godini), u 11,1% profilaksa
anemije (10,3%, u 2009. godini), a znakovi rahitisa utvrđeni su u 0,1% dojenčadi (u 0,6%
u 2009.). Među utvrđenim poremećajima razvoja pri sistematskim pregledima dojenčadi
najčešće je registriran usporen psihomotorni razvoj u 2,6% pregledanih (2,8% u 2009.).
Ostali poremećaji poput fimoze (0,9%), prirođenih srčanih grešaka (0,5%), prirođenog
iščašenja kuka (0,5%), drugih kogenitalnih anomalija (0,4%), mišićno–koštanih deformacija
(0,3%) i kriptorhizma (0,2%) su zabilježeni u udjelu ispod 1%. U sistematskim
pregledima male djece zabilježena je pothranjenost u 1,4% (u 2009. godini 1,5%), preuhranjenost
u 2,5% pregledanih (u 2009. godini 2,6%), a od patoloških stanja utvrđenih
u sistematskim pregledima najčešći su kariozni zubi 8,5% (u 2009. godini 9,3%), zatim
dislalija 3,4% (u 2009. godini 3,3%), fimoza 2,3% (u 2009. godini 2,1%) mišićno-koštane
deformacije udova 1,9% (u 2009. godini 1,8%), strabizam 1,5% (u 2009. godini 1,7%).
2.7.2 Zdravlje mladih
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, u osnovne škole školske
godine 2010./2011. upisano je 351.345 djece, u srednje škole 180.158 djece, a na redovitom
studiju je bilo 111.820 studenata. Zbog negativnih demografskih trendova, broj se
školske djece i mladeži u Hrvatskoj postupno smanjuje, a predviđanja ukazuju da će te
dobne skupine u budućnosti biti još manje zastupljene.