Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
94 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. S obzirom na spol, ozlijeđeni na poslu 2010. godine u 64% slučajeva bili su muškarci, a u 36% žene. Udio muškaraca stradalih na samom radnom mjestu je 72,5%, a žena 27,5%. U ukupnom broju ozljeda na radu, ozljede nastale na putu do posla odnosno s posla u muškaraca imaju udjel od svega 13,8%, a u žena čak 42,6%. U 2010. godini smrtno je stradalo 38 osoba što je isti broj kao i prethodne 2009. godine (2008: 80 osoba). Na samom radnom mjestu su stradala 35 radnika (92,1%) (2009: 32 radnika), a na putu na posao/s posla stradala su 3 radnika (2009: 6 radnika). Nesreće sa smrtnim ishodom bile su najčešće u građevinarstvu s udjelom od 39,5%, slijedi poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s udjelom od 23,7% te prerađivačka industrija s 18,4%. U svim ostalim djelatnostima smrtno je stradalo još 7 radnika (18,4%). 2500 2000 Hrvatska Stopa na 100.000 1500 1000 Češka Slovenija EU članice prije 2004. 500 EU članice nakon 2004. 0 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Slika 65. Stopa ozljeda na radu na 100.000 radno aktivnih stanovnika u Hrvatskoj i nekim zemljama Europe. Izvor: WHO Health For All Database. U zemljama EU-a bilježe se podaci o zanimanju ozlijeđenog, djelatnosti u kojoj je ozlijeđeni zaposlen, ozlijeđenom dijelu ili dijelovima tijela, prirodi ozljede, spolu ozlijeđene osobe, uzroku ozljeda i broju dana privremene radne nesposobnosti. Zajednička metodologija skupljanja podataka propisana je Europskom statistikom ozljeda na radu (European Statistics on Accidents at Work- ESAW), a usklađena je i s metodologijom preporučenom od Međunarodne organizacije rada. Prema naputcima ureda za statistiku Europske zajednice (Eurostat) sve zemlje članice EU-a prihvatile su zajednički način izvješćivanja, a obrasci koji se koriste u Hrvatskoj prilagođeni su standardima EU-a, iako izvješća ne sadrže sve elemente.
Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 95 2.7 Zaštita vulnerabilnih skupina i nejednakosti u zdravlju 2.7.1 Zdravlje djece S obzirom na zdravlje djece, prioritetni zdravstveni problemi u Hrvatskoj više nisu zarazne i respiratorne bolesti nego ozljede, zloćudne novotvorine, bolesti alergijske etiologije, neurorazvojne bolesti te ostale kronične i nasljedne degenerativne bolesti koje uzrokuju smetnje u razvoju i invalidnost djeteta. Sve više se pojavljuju problemi vezani uz duševno zdravlje djece te problemi zanemarivanja, zapuštanja i zlostavljanja djece te drugi socijalni rizici koji mogu utjecati na zdravlje kao što su (ne)mogućnosti ostvarivanja jednakih prava na zdravstvenu zaštitu i liječenje. Velik broj pokazatelja potrebnih za ocjenu ukupnog djelovanja djetetovog okruženja na njegovo zdravlje još uvijek nam je nedostupan ili teško dostupan. Stoga se u ocjeni zdravstvenog stanja prvenstveno koristimo pokazateljima rutinske zdravstvene statistike koji se odnose na somatsku stranu zdravlja odnosno bolesti među kojima su najznačajniji smrtnost i pobol. Najvažnijim pokazateljem perinatalne skrbi smatra se perinatalna smrtnost. Perinatalna smrtnost u Hrvatskoj je najvećim dijelom uvjetovana umiranjem djece niskih težinskih skupina, posebice onih izrazito niske porodne težine (
- Page 45 and 46: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 47 and 48: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 49 and 50: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 51 and 52: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 53 and 54: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 55 and 56: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 57 and 58: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 59 and 60: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 61 and 62: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 63 and 64: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 65 and 66: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 67 and 68: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 69 and 70: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 71 and 72: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 73 and 74: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 75 and 76: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 77 and 78: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 79 and 80: 2.6.5 Mentalno zdravlje Pokazatelji
- Page 81 and 82: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 83 and 84: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 85 and 86: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 87 and 88: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 89 and 90: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 91 and 92: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 93 and 94: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 95: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 99 and 100: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 101 and 102: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 103 and 104: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 105 and 106: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 107 and 108: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 109 and 110: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 111 and 112: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 113 and 114: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 115 and 116: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 117 and 118: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 119 and 120: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 121 and 122: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 123 and 124: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 125 and 126: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 127 and 128: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 129 and 130: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 131 and 132: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 133 and 134: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 135 and 136: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 137 and 138: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 139 and 140: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 141 and 142: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 143 and 144: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
- Page 145 and 146: Stanje i trendovi u zdravstvu Repub
94 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />
S obzirom na spol, ozlijeđeni na poslu 2010. godine u 64% slučajeva bili su muškarci,<br />
a u 36% žene. Udio muškaraca stradalih na samom radnom mjestu je 72,5%, a žena 27,5%.<br />
U ukupnom broju ozljeda na radu, ozljede nastale na putu do posla odnosno s posla u<br />
muškaraca imaju udjel od svega 13,8%, a u žena čak 42,6%.<br />
U 2010. godini smrtno je stradalo 38 osoba što je isti broj kao i prethodne 2009.<br />
godine (2008: 80 osoba). Na samom radnom mjestu su stradala 35 radnika (92,1%) (2009:<br />
32 radnika), a na putu na posao/s posla stradala su 3 radnika (2009: 6 radnika). Nesreće<br />
sa smrtnim ishodom bile su najčešće u građevinarstvu s udjelom od 39,5%, slijedi poljoprivreda,<br />
šumarstvo i ribarstvo s udjelom od 23,7% te prerađivačka industrija s 18,4%.<br />
U svim ostalim djelatnostima smrtno je stradalo još 7 radnika (18,4%).<br />
2500<br />
2000<br />
Hrvatska<br />
Stopa na 100.000<br />
1500<br />
1000<br />
Češka<br />
Slovenija<br />
EU članice prije 2004.<br />
500<br />
EU članice nakon<br />
2004.<br />
0<br />
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.<br />
Slika 65. Stopa ozljeda na radu na 100.000 radno aktivnih stanovnika u Hrvatskoj i nekim zemljama<br />
Europe. Izvor: WHO Health For All Database.<br />
U zemljama EU-a bilježe se podaci o zanimanju ozlijeđenog, djelatnosti u kojoj je<br />
ozlijeđeni zaposlen, ozlijeđenom dijelu ili dijelovima tijela, prirodi ozljede, spolu ozlijeđene<br />
osobe, uzroku ozljeda i broju dana privremene radne nesposobnosti. Zajednička<br />
metodologija skupljanja podataka propisana je Europskom statistikom ozljeda na radu<br />
(European Statistics on Accidents at Work- ESAW), a usklađena je i s metodologijom<br />
preporučenom od Međunarodne organizacije rada. Prema naputcima ureda za statistiku<br />
Europske zajednice (Eurostat) sve zemlje članice EU-a prihvatile su zajednički način<br />
izvješćivanja, a obrasci koji se koriste u Hrvatskoj prilagođeni su standardima EU-a, iako<br />
izvješća ne sadrže sve elemente.