Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja

14.01.2015 Views

94 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. S obzirom na spol, ozlijeđeni na poslu 2010. godine u 64% slučajeva bili su muškarci, a u 36% žene. Udio muškaraca stradalih na samom radnom mjestu je 72,5%, a žena 27,5%. U ukupnom broju ozljeda na radu, ozljede nastale na putu do posla odnosno s posla u muškaraca imaju udjel od svega 13,8%, a u žena čak 42,6%. U 2010. godini smrtno je stradalo 38 osoba što je isti broj kao i prethodne 2009. godine (2008: 80 osoba). Na samom radnom mjestu su stradala 35 radnika (92,1%) (2009: 32 radnika), a na putu na posao/s posla stradala su 3 radnika (2009: 6 radnika). Nesreće sa smrtnim ishodom bile su najčešće u građevinarstvu s udjelom od 39,5%, slijedi poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s udjelom od 23,7% te prerađivačka industrija s 18,4%. U svim ostalim djelatnostima smrtno je stradalo još 7 radnika (18,4%). 2500 2000 Hrvatska Stopa na 100.000 1500 1000 Češka Slovenija EU članice prije 2004. 500 EU članice nakon 2004. 0 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Slika 65. Stopa ozljeda na radu na 100.000 radno aktivnih stanovnika u Hrvatskoj i nekim zemljama Europe. Izvor: WHO Health For All Database. U zemljama EU-a bilježe se podaci o zanimanju ozlijeđenog, djelatnosti u kojoj je ozlijeđeni zaposlen, ozlijeđenom dijelu ili dijelovima tijela, prirodi ozljede, spolu ozlijeđene osobe, uzroku ozljeda i broju dana privremene radne nesposobnosti. Zajednička metodologija skupljanja podataka propisana je Europskom statistikom ozljeda na radu (European Statistics on Accidents at Work- ESAW), a usklađena je i s metodologijom preporučenom od Međunarodne organizacije rada. Prema naputcima ureda za statistiku Europske zajednice (Eurostat) sve zemlje članice EU-a prihvatile su zajednički način izvješćivanja, a obrasci koji se koriste u Hrvatskoj prilagođeni su standardima EU-a, iako izvješća ne sadrže sve elemente.

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 95 2.7 Zaštita vulnerabilnih skupina i nejednakosti u zdravlju 2.7.1 Zdravlje djece S obzirom na zdravlje djece, prioritetni zdravstveni problemi u Hrvatskoj više nisu zarazne i respiratorne bolesti nego ozljede, zloćudne novotvorine, bolesti alergijske etiologije, neurorazvojne bolesti te ostale kronične i nasljedne degenerativne bolesti koje uzrokuju smetnje u razvoju i invalidnost djeteta. Sve više se pojavljuju problemi vezani uz duševno zdravlje djece te problemi zanemarivanja, zapuštanja i zlostavljanja djece te drugi socijalni rizici koji mogu utjecati na zdravlje kao što su (ne)mogućnosti ostvarivanja jednakih prava na zdravstvenu zaštitu i liječenje. Velik broj pokazatelja potrebnih za ocjenu ukupnog djelovanja djetetovog okruženja na njegovo zdravlje još uvijek nam je nedostupan ili teško dostupan. Stoga se u ocjeni zdravstvenog stanja prvenstveno koristimo pokazateljima rutinske zdravstvene statistike koji se odnose na somatsku stranu zdravlja odnosno bolesti među kojima su najznačajniji smrtnost i pobol. Najvažnijim pokazateljem perinatalne skrbi smatra se perinatalna smrtnost. Perinatalna smrtnost u Hrvatskoj je najvećim dijelom uvjetovana umiranjem djece niskih težinskih skupina, posebice onih izrazito niske porodne težine (

94 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />

S obzirom na spol, ozlijeđeni na poslu 2010. godine u 64% slučajeva bili su muškarci,<br />

a u 36% žene. Udio muškaraca stradalih na samom radnom mjestu je 72,5%, a žena 27,5%.<br />

U ukupnom broju ozljeda na radu, ozljede nastale na putu do posla odnosno s posla u<br />

muškaraca imaju udjel od svega 13,8%, a u žena čak 42,6%.<br />

U 2010. godini smrtno je stradalo 38 osoba što je isti broj kao i prethodne 2009.<br />

godine (2008: 80 osoba). Na samom radnom mjestu su stradala 35 radnika (92,1%) (2009:<br />

32 radnika), a na putu na posao/s posla stradala su 3 radnika (2009: 6 radnika). Nesreće<br />

sa smrtnim ishodom bile su najčešće u građevinarstvu s udjelom od 39,5%, slijedi poljoprivreda,<br />

šumarstvo i ribarstvo s udjelom od 23,7% te prerađivačka industrija s 18,4%.<br />

U svim ostalim djelatnostima smrtno je stradalo još 7 radnika (18,4%).<br />

2500<br />

2000<br />

Hrvatska<br />

Stopa na 100.000<br />

1500<br />

1000<br />

Češka<br />

Slovenija<br />

EU članice prije 2004.<br />

500<br />

EU članice nakon<br />

2004.<br />

0<br />

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.<br />

Slika 65. Stopa ozljeda na radu na 100.000 radno aktivnih stanovnika u Hrvatskoj i nekim zemljama<br />

Europe. Izvor: WHO Health For All Database.<br />

U zemljama EU-a bilježe se podaci o zanimanju ozlijeđenog, djelatnosti u kojoj je<br />

ozlijeđeni zaposlen, ozlijeđenom dijelu ili dijelovima tijela, prirodi ozljede, spolu ozlijeđene<br />

osobe, uzroku ozljeda i broju dana privremene radne nesposobnosti. Zajednička<br />

metodologija skupljanja podataka propisana je Europskom statistikom ozljeda na radu<br />

(European Statistics on Accidents at Work- ESAW), a usklađena je i s metodologijom<br />

preporučenom od Međunarodne organizacije rada. Prema naputcima ureda za statistiku<br />

Europske zajednice (Eurostat) sve zemlje članice EU-a prihvatile su zajednički način<br />

izvješćivanja, a obrasci koji se koriste u Hrvatskoj prilagođeni su standardima EU-a, iako<br />

izvješća ne sadrže sve elemente.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!