Untitled - Ministarstvo zdravlja

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 91
Važnost ozljeda kao jednog od vodećih javnozdravstvenih problema je u tome što su
one vodeći uzrok smrti u djece i mladih osoba. S obzirom na pokazatelj prijevremenog
mortaliteta - broj potencijalno izgubljenih godina života (1-75 g.), ozljede se nalaze na
trećem mjestu (44.500) iza novotvorina (97.015) i bolesti srca i krvnih žila (72.652).
Vodeći vanjski uzroci smrti od ozljeda u 2010. godini su padovi (36%), samoubojstva
(26%) i prometne nesreće (17%). Djeca i mlađe osobe (0-39g.) umiru najviše uslijed
prometnih nesreća, osobe srednje dobi (40-64 g.) najviše uslijed samoubojstava, dok je
u starijih osoba (65 i više g.) pad vodeći vanjski uzrok smrti.
Standardizirana stopa smrtnosti od ozljeda za sve dobi 2009. godine za Hrvatsku
iznosila je 54.4/100.000 i bila je viša od prosjeka starih članica EU (31,9/100.000) te
Češke (48,2/100.000), ali niža od prosjeka novih članica EU-a (57,26/100.000) i Slovenije
(61,1/100.000) (Slika 62).
80
Stopa na 100.000
70
60
50
40
30
Hrvatska
Češka
Slovenija
EU članice prije
2004.
EU članice
nakon 2004.
20
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Slika 62. Standardizirane stope smrtnosti zbog ozljeda u Europi u razdoblju 2001.-2010. godine.
Izvor: WHO Health For All Database.
Među uzrocima bolničkog liječenja u 2010. godini ozljede se nalaze na petom mjestu
s ukupno 43.033 hospitalizacije (stacionarni dio) i udjelom od 7,5% te ukupnom stopom
969,8/100.000. Pad je vodeći uzrok hospitalizacija zbog ozljeda s udjelom 41% što znači
da je skoro svaka treća hospitalizacija zbog ozljede uzrokovana padom. U starijih osoba
(65 i više godina) koje su liječene u bolnici zbog ozljeda, polovica hospitalizacija otpada
na ozljede nastale kao posljedica pada. Ozljede uslijed prometnih nesreća čine 22% od
svih hospitalizacija zbog ozljeda.
U posljednjem desetogodišnjem razdoblju, stopa hospitalizacija od ozljeda u prvoj
polovici promatranog razdoblja oscilira dok se u drugoj polovici ne bilježe značajnije
promjene sve do posljednje promatrane godine (2010.) kada se bilježi smanjenje stope što
bi se dijelom moglo objasniti većim porastom hospitalizacija od ozljeda u dnevnim bolnicama
koje se ovdje ne prikazuju (Slika 63). Za usporedbu, u 2009. godini je zabilježeno
1.579 hospitalizacija u dnevnim bolnicama (894 u osoba muškog spola) dok je 2010. godine