Untitled - Ministarstvo zdravlja

88 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
2.6.8 Poremećaji vida
U Hrvatskoj je registrirano 17.637 osoba čiji je uzrok invaliditeta sljepoća i znatna slabovidnost.
Veća učestalost zabilježena je kod muškog spola, oko 55%, a prema dobi: 8%
je u dobnoj skupini 0-19, 47% je u radno aktivnoj dobi te 45% u dobnoj skupini 65+. U
ukupnoj populaciji Hrvatske, prevalencija je težih oštećenja vida (sljepoća, teža slabovidnost),
kao uzroka invaliditeta, 4 na 1000 stanovnika, dok je prevalencija sljepoće oko 1,5
na 1000 stanovnika. I u Hrvatskoj se bilježi povećanje prevalencije poremećaja vida koji
uzrokuju invaliditet u dobnim skupinama najstarijih (65-74 – 0,6; 75-84 – 1,8; >85 – 3,2) .
Vodeći uzroci oštećenja vida u populaciji 0-19 su poremećaji očnih mišića i binokularnog
vida (H49-H51) strabizam, bolesti žilnice i mrežnice uključujući i prematurne
retinopatije (H30-H36) te prirođene anomalije (Q10-Q15). U radno aktivnoj dobi vodeći
uzroci oštećenja vida su: dijabetične i ostale retinopatije (H30-H36), poremećaji očnih
mišića i binokularnog vida (H49-H51), bolesti leće (H25-H28) te glaukom (H40-H42).
U populaciji 65+ vodeći uzroci su bolesti leće (H25-H28), glaukom (H40-H42) te dijabetične
i ostale promjene na retini (H30-H36). Prema podacima Hrvatskog zdravstvenog
statističkog ljetopisa iz primarne zdravstvene zaštite, za 2010. godinu, bolesti oka i
adneksa čine oko 4-5% utvrđenih bolesti i stanja dok broj pregledanih u oftalmološkim
specijalističkim ordinacijama čini oko 10% od ukupno pregledanih osoba u svim specificiranim
specijalističkim ordinacijama.
Ono što je vrlo značajno je činjenica da je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
80% svih oštećenja vida moguće prevenirati ili izliječiti.
2.6.9 Poremećaji sluha
Prevalencija gubitka sluha koji dovodi do invaliditeta iznosi 3 na 1000 stanovnika. Veća
učestalost zabilježena je kod muškog spola, oko 59%, a prema dobi: 10,9% je u dobnoj
skupini 0-19, 45,8 % je u radno aktivnoj dobi te 43,3 % u dobnoj skupini 65+. Oko 23%
osoba s oštećenjem sluha ima specificirani teži oblik oštećenja sluha tj. gubitak sluha
veći od 60% po Fowleru. Prema podacima Hrvatskog zdravstvenog statističkog ljetopisa
iz primarne zdravstvene zaštite, za 2010. godinu, bolesti uha i popratne teškoće čine
oko 2-3% utvrđenih bolesti i stanja dok broj pregledanih u otorinolaringološkim (ORL)
specijalističkim ordinacijama čini oko 6% od ukupno pregledanih osoba u svim specificiranim
specijalističkim ordinacijama pri čemu treba napomenuti da su pregledani u
ORL ambulantama i zbog drugih razloga osim oštećenja sluha.
2.6.10 Zdravlje zubi
Podaci istraživanja o zdravstvenom ponašanju djece školske dobi (engl. Health Behaviour
in School-aged Children - HBSC) pokazuju da je 2010. 61% učenika odnosno učenica u
Hrvatskoj pralo zube dva ili više puta dnevno što je nešto veći udio nego u prethodnim
godinama (57% u 2006., 52% u 2002.), pri čemu smo se smjestili nešto ispod sredine
ljestvice zemalja sudionica istraživanja, daleko iza vodećih zemalja poput Švedske, Švicarske
i Njemačke gdje taj udio iznosi oko 80%. Kod djevojčica zamjećujemo povećanje
učestalosti pranja zubi s povećanjem dobi, dok kod dječaka postoji smanjenje s dobi
koje je bilo izraženo u 2002., no ne i tako jasno prisutno ni u 2006., a ni u 2010. godini.