Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja

14.01.2015 Views

80 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. 30 25 Stopa na 100.000 20 15 10 5 Hrvatska Češka Slovenija EU članice prije 2004. EU članice nakon 2004. 0 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Slika 55. Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi ukupno u razdoblju 2001.-2010. po pojedinim zemljama Europe. Izvor: WHO Health for All Database, 2012. Slika 56. Dobno-standardizirane stope (na staro europsko stanovništvo) smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi ukupno 2010. godine u Hrvatskoj prema županiji prebivališta. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 81 2.6.5.5 Izvršena samoubojstva Hrvatska bilježi niže dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava od Slovenije, a više (za sve dobi ukupno) ili podjednake (dob 0-64) od Republike Češke. Zemlje EU članice prije svibnja 2004. bilježe niže stope, dok zemlje članice EU-a od 2004. ili 2007. bilježe podjednake stope za sve dobi ukupno te više stope smrtnosti zbog samoubojstava za dob 0-64 godine od Hrvatske (Slika 55). Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj od 1998. godine bilježe kontinuirano smanjenje. Županije priobalnog dijela bilježe značajno niže stope od pojedinih županija kontinentalnog dijela (Slika 56). 2.6.5.6 Intelektualne teškoće i autizam U Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom HZJZ-a registrirane su 22.053 osobe s intelektualnim teškoćama (ili mentalnom retardacijom, kako su se donedavno nazivale) te 1115 osoba s autizmom (Pogl. 2.7.4, Tabl. 20). No, prema nekim procjenama, u Hrvatskoj živi pet do osam tisuća osoba s poremećajima iz autističnog spektra (PAS) i oko 100.000 osoba s kvocijentom inteligencije manjim od 70, sniženim sposobnostima prilagodbe u barem dva područja djelovanja i sve to prije 18. godine života (kriteriji po MKB-10 i DSM-IV, te American Association of Intellectual and Developmental Disabilities). Barem trećina tih osoba nužno treba stručnu pomoć u zajednici, u čemu je uloga liječnika, posebice psihijatara, kao članova multidisciplinarnih timova nezamjenjiva. Naime, osobe s intelektualnim teškoćama imaju četiri puta češće psihičke poremećaje nego opća populacija i što su intelektualne teškoće teže, to su ozbiljniji i dublji psihički poremećaji. Probleme ponašanja ima 50 - 70% populacije s intelektualnim teškoćama. U ovom trenutku u RH ne postoji specijalizirana psihijatrijska skrb za osobe s intelektualnim teškoćama, a nedovoljan je broj stručnjaka izobraženih za procjenu i skrb o mentalnom zdravlju osoba s intelektualnim teškoćama. Neprikladna je i pretjerana uporaba psihofarmaka, dijelom nekontrolirana uporaba prisilnih mjera, monodisciplinarni pristup skrbi te nedostatak preventivnih aktivnosti. 2.6.6 Kronična opstruktivna bolest pluća i astma Kronična opstruktivna bolest pluća (KOBP) obuhvaća kronični bronhitis i emfizem. Bolesti dišnih organa skupina su koja najviše opterećuje primarnu zdravstvenu zaštitu (2.218.149 posjeta što je 21% svih posjeta ordinacijama primarne zdravstvene zaštite u 2010.). Među njima su najučestalije akutne dišne infekcije, koje čine oko 70% dijagnoza, a slijede KOBP i astma s više od 5% godišnje, ili 127.116 posjeta. Udio bolesti dišnoga sustava u hospitalizacijama u Hrvatskoj se promijenio od početka devedesetih. S tadašnjega prvog mjesta po učestalosti, u 2010. godini te su bolesti na petom mjestu s 51.442 otpusta (7.6%). Prosječna dužina liječenja je 9 dana. U 2010. godini kronične bolesti pluća (dijagnoze J40-J47, Međunarodna klasifikacija bolesti-10) su na 7. mjestu uzroka smrtnosti s 1.525 (3%) umrlih, od čega 943 muškaraca i 582 žena. U nas je procjena prevalencije KOBP-a 10-15% u odrasloj populaciji, osobito u gradskim uvjetima života gdje su češća zagađenja okoliša. Prema svim statistikama učestalost je veća u muškaraca

80 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.<br />

30<br />

25<br />

Stopa na 100.000<br />

20<br />

15<br />

10<br />

5<br />

Hrvatska<br />

Češka<br />

Slovenija<br />

EU članice prije<br />

2004.<br />

EU članice nakon<br />

2004.<br />

0<br />

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.<br />

Slika 55. Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi ukupno u razdoblju<br />

2001.-2010. po pojedinim zemljama Europe. Izvor: WHO Health for All Database, 2012.<br />

Slika 56. Dobno-standardizirane stope (na staro europsko stanovništvo) smrtnosti zbog samoubojstava<br />

za sve dobi ukupno 2010. godine u Hrvatskoj prema županiji prebivališta. Izvor: Hrvatski zavod za javno<br />

zdravstvo.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!