Untitled - Ministarstvo zdravlja

2.6.5 Mentalno zdravlje
Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 77
2.6.5.1 Ukupne stope i najčešći poremećaji
Mentalni poremećaji sudjeluju s udjelom oko 7% u ukupnom bolničkom pobolu u
Hrvatskoj. Najveći broj hospitalizacija (oko 70%) odnosi se na pacijente u dobi 20-59
godina. Svaki četvrti ili peti dan bolničkog liječenja koristi se za mentalne poremećaje te
su i vodeća skupina bolničkog pobola po korištenju dana bolničkog liječenja. Mentalni/
duševni poremećaji uzrokovani alkoholom, shizofrenija, depresivni poremećaji i reakcije
na teški stres uključujući posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), kao pojedinačne
dijagnostičke kategorije, predstavljaju gotovo dvije trećine svih uzroka bolničkog pobola
zbog mentalnih poremećaja. Prema korištenju dana bolničkog liječenja izrazito prednjači
shizofrenija s udjelom oko 30%.
U bolničkom pobolu bilježi se trend povećanja stopa hospitalizacija na 100.000 stanovnika
ukupno, kao i po spolu. Značajno povećanje bolničkog pobola bilježi se kod depresivnih
poremećaja kroz čitavo promatrano razdoblje, dok je kod reakcija na teški stres
uključujući PTSP stopa, uz oscilacije, rasla do 2007. godine, a nadalje je u padu (Slika 51).
250
Stope hospitalizacija na 100.000
200
150
100
50
0
1995. 1997. 1999. 2001. 2003. 2005. 2007. 2009.
F10
F20
F32-F33
F43
Slika 51. Stope hospitalizacija zbog mentalnih/duševnih poremećaja uzrokovanih alkoholom (F10), shizofrenije
(F20), depresivnih poremećaja (F32-F33) i reakcija na teški stres uključujući posttraumatski stresni poremećaj
(F43) u razdoblju 1995.- 2010. godine u Hrvatskoj. Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
2.6.5.2 Psihoze
Bolnička incidencija shizofrenije i shizoafektivnih poremećaja kroz godine nije značajnije
oscilirala te prosječna dobno-standardizirana stopa za dob 15+ godina iznosi 0,26/1.000.
Posljednjih godina bilježi se blaži pad incidencije. Procijenjena prevalencija shizofrenije
i shizoafektivnih poremećaja iznosi 5,3/1.000 stanovnika starijih od 15 godina. U
dugogodišnjem razdoblju vidljive su promjene u načinu hospitaliziranja; porast broja
primljenih i otpuštenih osoba s učestalijim i kraćim hospitalizacijama. Broj cjelogodišnje
hospitaliziranih osoba značajno je smanjen, a također i ukupna duljina trajanja liječenja
kod osoba s rotirajućim hospitalizacijama. Posljednjih godina bilježi se pad hospitalizacija