Untitled - Ministarstvo zdravlja
Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja
56 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. Starenje stanovništva možemo jednostavno definirati kao rast udjela starijih u ukupnoj populaciji. Postoje brojne mjere demografskog starenja, no demografi najčešće koriste medijalnu starost populacije, udio starih (65+) u populaciji i koeficijent dobne ovisnosti starijih (Tablice 8-10). Prema jednom od najčešće navođenih pokazatelja starenja, medijalnoj starosti populacije, stanovništvo Hrvatske se ubraja među natprosječno stare populacije (Tablica 8). Od promatranih 27 zemalja članica EU, Hrvatska se nalazi na visokom 8. mjestu s medijalnom starošću od 41,5 godine. Ukoliko se dosadašnji demografski trendovi nastave, za očekivati je da će medijalna starost populacije porasti u sljedećih 10 godina do razine od 45 godina, a do 2040. na čak 50 godina. U takvim uvjetima, kada više od polovice stanovništva bude starije od 50 godina, veliki izazov bit će osigurati financiranje troškova javnih zdravstvenih politika bez značajnijih strukturnih reformi ili, s druge strane, bez značajnog poboljšanja zdravlja starije populacije. Prema udjelu starijeg dijela populacije (65 i više godine), Hrvatska se također nalazi u europskom vrhu (Tablica 9), unatoč činjenici da je mortalitet starijih i očekivano trajanje života u starijim dobnim grupama među nižima u usporedbi sa zemljama članicama EU-a. Već 2020. udio starijih 65 i više godina premašit će 20%, a sadašnje projekcije pokazuju da bi oko 2050. svaki treći stanovnik Hrvatske mogao biti stariji od 65 godina. Tablica 9. Udio populacije u dobi 65 i više godina u zemljama EU-27 i Hrvatskoj u 2011. Izvor: Eurostat. Rang Država % Rang Država % 1. Njemačka 20,6 15. Francuska 16,7 2. Italija 20,3 16. Mađarska 16,7 3. Grčka 19,3 17. Velika Britanija 16,6 4. Švedska 18,5 18. Litva 16,5 5. Portugal 18,2 19. Slovenija 16,5 6. Bugarska 17,7 20. Nizozemska 15,6 7. Austrija 17,6 21. Češka 15,5 8. Španjolska 17,5 22. Malta 15,5 9. Latvija 17,4 23. Rumunjska 14,9 * 10. Belgija 17,2 * 24. Luksemburg 13,9 11. Hrvatska 17,1 25. Poljska 13,6 12. Španjolska 17,1 26. Cipar 13,1* 13. Estonija 17,0 27. Slovačka 12,4 14. Danska 16,8 28. Irska 11,6 * Podaci se odnose na 2010.
Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 57 Ono što se zasigurno očekuje jest ne samo starenje ukupne populacije, već i starenje starijeg dijela populacije. Do 2020. više od 5% ukupne hrvatske populacije bit će starije od 80 godina, a njihov udio će se do 2050., udvostručiti i tada bi svaki deseti stanovnik Hrvatske trebao biti stariji od 80 godina. Treći pokazatelj starenja, koeficijent dobne ovisnosti starijih, pokazuje omjer stanovništva u dobi od 65 i više godina u odnosu na stanovništvo u radno-sposobnoj dobi 15-64 (Tablica 10). Tablica 10. Koeficijent dobne ovisnosti starijih u zemljama EU-27 i Hrvatskoj u 2011. Izvor: Eurostat. Rang Država Koeficijent u 2011. Rang Država Koeficijent u 2011. 1. Njemačka 31,2 15. Latvija 25,2 2. Italija 30,9 16. Velika Britanija 25,2 3. Grčka 29,0 17. Mađarska 24,4 4. Švedska 28,4 18. Litva 24,1 5. Portugal 27,2 19. Slovenija 23,9 6. Španjolska 26,5 20. Nizozemska 23,3 7. Belgija 26,0 * 21. Malta 22,4 8. Austrija 26,0 22. Češka 22,2 9. Bugarska 25,9 23. Rumunjska 21,4 * 10. Francuska 25,9 24. Luksemburg 20,3 11. Danska 25,7 25. Poljska 19,0 12. Hrvatska 25,4 26. Cipar 18,6 * 13. Estonija 25,2 27. Irska 17,4 14. Španjolska 25,2 28. Slovačka 17,1 * Podaci se odnose na 2010. Na regionalnoj razini (NUTS2 i NUTS3), pokazatelji starenja su prilično diverzificirani (Tablica 11). U tri hrvatske županije već je sada udio starijih prešao brojku od 20% (Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Šibensko-kninskoj), a tekuća dobna struktura u tim županijama nije povoljna i za očekivati je nastavak još bržeg procesa demografskog starenja. Općenito su u županijama Jadranske Hrvatske veći udjeli starije populacije u ukupnoj i veći koeficijent dobne ovisnosti starijih, što nije neočekivano zbog relativno dužeg očekivanog trajanja života koje stanovništvo tih županija ostvaruje u odnosu na ostale dijelove Hrvatske. Projekcije budućeg kretanja navedenih pokazatelja po županijama ovise o brzini povećanja očekivanog trajanja života, naročito u starijim dobnim skupinama, ali i kretanju razine fertiliteta te donekle migracijskim trendovima.
- Page 9 and 10: Predgovor | 7 PREDGOVOR Ne postoji
- Page 11 and 12: Sadržaj | 9 SADRŽAJ 1. UVOD . . .
- Page 13 and 14: Sadržaj | 11 2.6.7 Zarazne bolesti
- Page 15 and 16: Sadržaj | 13 3.5.1.3 Medicina rada
- Page 17 and 18: Sadržaj | 15 3.9.2 Kvaliteta, sigu
- Page 19 and 20: Sadržaj | 17 3. Nedovoljna učinko
- Page 21 and 22: Uvod | 19 1. UVOD 1.1 Okvir, pojmov
- Page 23 and 24: Uvod | 21 1.1.3 Pojmovno određenje
- Page 25 and 26: Uvod | 23 KONTEKST (ekonomski, dru
- Page 27 and 28: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 29 and 30: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 31 and 32: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 33 and 34: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 35 and 36: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 37 and 38: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 39 and 40: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 41 and 42: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 43 and 44: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 45 and 46: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 47 and 48: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 49 and 50: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 51 and 52: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 53 and 54: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 55 and 56: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 57: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 61 and 62: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 63 and 64: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 65 and 66: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 67 and 68: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 69 and 70: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 71 and 72: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 73 and 74: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 75 and 76: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 77 and 78: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 79 and 80: 2.6.5 Mentalno zdravlje Pokazatelji
- Page 81 and 82: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 83 and 84: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 85 and 86: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 87 and 88: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 89 and 90: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 91 and 92: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 93 and 94: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 95 and 96: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 97 and 98: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 99 and 100: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 101 and 102: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 103 and 104: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 105 and 106: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
- Page 107 and 108: Pokazatelji zdravlja u Republici Hr
Pokazatelji <strong>zdravlja</strong> u Republici Hrvatskoj | 57<br />
Ono što se zasigurno očekuje jest ne samo starenje ukupne populacije, već i starenje<br />
starijeg dijela populacije. Do 2020. više od 5% ukupne hrvatske populacije bit će starije<br />
od 80 godina, a njihov udio će se do 2050., udvostručiti i tada bi svaki deseti stanovnik<br />
Hrvatske trebao biti stariji od 80 godina.<br />
Treći pokazatelj starenja, koeficijent dobne ovisnosti starijih, pokazuje omjer stanovništva<br />
u dobi od 65 i više godina u odnosu na stanovništvo u radno-sposobnoj dobi<br />
15-64 (Tablica 10).<br />
Tablica 10. Koeficijent dobne ovisnosti starijih u zemljama EU-27 i Hrvatskoj u 2011. Izvor: Eurostat.<br />
Rang Država Koeficijent u 2011. Rang Država Koeficijent u 2011.<br />
1. Njemačka 31,2 15. Latvija 25,2<br />
2. Italija 30,9 16. Velika Britanija 25,2<br />
3. Grčka 29,0 17. Mađarska 24,4<br />
4. Švedska 28,4 18. Litva 24,1<br />
5. Portugal 27,2 19. Slovenija 23,9<br />
6. Španjolska 26,5 20. Nizozemska 23,3<br />
7. Belgija 26,0 * 21. Malta 22,4<br />
8. Austrija 26,0 22. Češka 22,2<br />
9. Bugarska 25,9 23. Rumunjska 21,4 *<br />
10. Francuska 25,9 24. Luksemburg 20,3<br />
11. Danska 25,7 25. Poljska 19,0<br />
12. Hrvatska 25,4 26. Cipar 18,6 *<br />
13. Estonija 25,2 27. Irska 17,4<br />
14. Španjolska 25,2 28. Slovačka 17,1<br />
*<br />
Podaci se odnose na 2010.<br />
Na regionalnoj razini (NUTS2 i NUTS3), pokazatelji starenja su prilično diverzificirani<br />
(Tablica 11). U tri hrvatske županije već je sada udio starijih prešao brojku od 20%<br />
(Ličko-senjskoj, Karlovačkoj i Šibensko-kninskoj), a tekuća dobna struktura u tim županijama<br />
nije povoljna i za očekivati je nastavak još bržeg procesa demografskog starenja.<br />
Općenito su u županijama Jadranske Hrvatske veći udjeli starije populacije u ukupnoj<br />
i veći koeficijent dobne ovisnosti starijih, što nije neočekivano zbog relativno dužeg<br />
očekivanog trajanja života koje stanovništvo tih županija ostvaruje u odnosu na ostale<br />
dijelove Hrvatske. Projekcije budućeg kretanja navedenih pokazatelja po županijama ovise<br />
o brzini povećanja očekivanog trajanja života, naročito u starijim dobnim skupinama, ali<br />
i kretanju razine fertiliteta te donekle migracijskim trendovima.
Change language