Untitled - Ministarstvo zdravlja
Share Embed Flag
Download ePaper

Untitled - Ministarstvo zdravlja

Untitled - Ministarstvo zdravlja Untitled - Ministarstvo zdravlja

zdravlje.hr
14.01.2015 Views

50 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. doprinijeti i smanjivanju troškova zdravstvenog sustava. Cilj javnozdravstvenog sustava svakako bi trebao biti smanjivanje razlike između očekivanog trajanja života i očekivanog trajanja zdravog života. Ove dvije mjere trebale bi biti dio kontinuiranog praćenja mortaliteta i morbiditeta u Hrvatskoj. U posljednjem desetljeću u Hrvatskoj nije bilo moguće pratiti je li se očekivano trajanje zdravog života povećavalo ili smanjivalo jer se usporediva statistika o očekivanom trajanju zdravog života tek odnedavno počela računati. Ova analiza izrađena je na temelju preliminarnih podataka za 2010. godinu, iz Ankete o dohotku i uvjetima života (Survey of health and living conditions – EU-SILC) koji se provodi u svim zemljama EU, i među ostalim, longitudinalnog je karaktera. Očekivano trajanje zdravog života pri rođenju u Hrvatskoj je ispod prosjeka zemalja EU-27, i iznosilo je 57,4 za muškarce (61,7 u EU27) i 60,6 godina za žene (62,6 u EU27). Za usporedbu, žene u Malti mogu očekivati 11 godina više »zdravog« života od Hrvatica, a Šveđani čak 14 godina više od muškaraca u Hrvatskoj. Istovremeno, na dnu je Slovačka koja bilježi pet (muškarci) odnosno osam (žene) godina manje zdravog života nego Hrvatska. Od ukupnog očekivanog trajanja života pri rođenju, očekuje se da će muškarac u Hrvatskoj u dobrom zdravlju provesti 78,1%, a žena 75,8% svog očekivanog života pri rođenju. To je nešto bolji rezultat od prosjeka EU-27 za žene (75%) i nešto lošiji u odnosu na prosjek za muškarce u EU-27 (79,9%). Ovakav rezultat jednim dijelom možemo pripisati činjenici što je očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj niže od većine, posebice, najrazvijenijih zemalja EU-a pa eventualna ekspanzija morbiditeta u najstarijim dobnim skupinama ne dolazi do izražaja. Drugi pokazatelj, očekivano trajanje zdravog života pri dobi od 65 godina pokazuje da je ono u Hrvatskoj relativno kratko, svega 6,4 godina za oba spola, za razliku od prosjeka EU27 koji iznosi 8,7 godina za muškarce i 8,8 godina za žene. Udio osoba s kroničnim bolestima ili dugotrajnim problemima sa zdravljem jedan je od važnijih pokazatelja morbiditeta i često je korištena mjera općeg zdravlja populacije. Posebno je korisna kod evaluacije zdravstvenih problema stanovništva, procjene troškova liječenja bolesti i zdravstvenih potreba različitih skupina stanovništva. Premda se njezin izračun temelji na subjektivnim mikropodacima iz anketnih istraživanja, smatra se prilično dobrom mjerom kroničnog morbiditeta. Dapače, koristi se i kao proxy za morbiditet u izračunu očekivanog trajanja zdravog života pri određenoj dobi. Kronični zdravstveni problemi, koji su po svojoj prirodi dugotrajni i zahtijevaju dugotrajno liječenje, jedan su od temeljnih generatora troškova javnog zdravstvenog sustava. Prema podacima ankete EU-SILC iz 2010. udio osoba s kroničnim bolestima ili dugotrajnim zdravstvenim problemima u Hrvatskoj je relativno visok: 38% u ukupnoj populaciji. S tom brojkom Hrvatska se nalazi na visokom trećem mjestu među zemljama EU-27 (prosjek: 31,4%) i jedino su Finska i Estonija, u promatranoj godini, imale viši udio kronično bolesnih u ukupnoj populaciji. Udio osoba s kroničnim bolestima i dugotrajnim problemima sa zdravljem izravno je povezan s udjelom starijih osoba u ukupnoj populaciji. Budući da su kronične bolesti znatno učestalije kod starijeg dijela populacije, a poznato je da Hrvatska ima vrlo visok udio starijih (oni koji imaju 65 i više godina), ta brojka nije iznenađujuća. Ako bismo radili detaljniju analizu prema dobi i pokušali otkriti u kojim dobnim skupinama možemo tražiti uzroke tako visokom udjelu osoba s kroničnim bolestima

Pokazatelji zdravlja u Republici Hrvatskoj | 51 i dugotrajnim problemima, najveće odstupanje od prosjeka zemalja EU-27 nalazimo u dobnoj skupini 65-74 u kojoj za više od 8 postotnih bodova nadmašujemo europski prosjek. Svakako, riječ je o populaciji u dobi koja je relativno brojna, i do 2020. će u apsolutnim brojkama još porasti, a s njome i udio osoba s kroničnim bolestima i dugotrajnim problemima. 2.4.2 Samoprocjena zdravlja Kada govorimo o zdravlju i zdravstvenoj skrbi, procjene učinaka zdravstvenih politika u Hrvatskoj su se donedavno donosile uglavnom na temelju tzv. objektivnih demografskih pokazatelja zdravstvenog statusa populacije poput mortaliteta, očekivanog trajanja života i morbiditeta. Ako pak zdravlje gledamo kao pozitivnu sastavnicu blagostanja i kvalitete života svakog pojedinca, tada nam ti objektivni pokazatelji više nisu dovoljni. Naprotiv, u posljednjih nekoliko desetljeća razvile su se nove mjere zdravlja koje sve više zemalja koristi prilikom ocjene učinka zdravstvenih politika. Te mjere, temeljene na subjektivnoj procjeni pojedinaca, imaju brojne prednosti nad objektivnim pokazateljima. Samoprocjena zdravlja je jedno od češćih pitanja u različitim socioekonomskim anketnim istraživanjima (EU-SILC, EVS, ESS). Riječ je o jednostavnoj subjektivnoj mjeri zdravlja koja se izračunava na ordinalnoj skali samoprocjene vlastitog zdravstvenog statusa (na ljestvici od pet kategorija počevši od vrlo dobrog do izrazito lošeg). Unatoč njezinoj jednostavnosti, brojna su istraživanja pokazala da je ta mjera prilično dobar prediktor kasnijeg (nadolazećeg) mortaliteta te dobar prediktor korištenja zdravstvenih usluga i lijekova. Stanovnici Hrvatske su u 2010. prema percepciji vlastitog zdravlja iz ankete EU-SILC bili na samom dnu među promatranim zemljama EU-27. Uz Hrvatsku (46,4%), još je samo u Latviji (49,0%) i Portugalu (49,1%) manje od 50% stanovnika koji je svoj vlastiti zdravstveni status ocijenilo vrlo dobrim ili dobrim (prosjek za EU27 – 68%). Hrvatska i prednjači sa statistikom gdje je više od četvrtine (28%) stanovništva svoje vlastito zdravlje ocijenilo lošim ili izrazito lošim (prosjek za EU27 – 9%). Samoprocjena zdravstvenog statusa se pogoršava s dobi. U mlađim dobnim skupinama (35-44 g.) samo 1% hrvatske populacije izjavljuje da ima izrazito loše zdravlje, da bi ta brojka porasla na visokih 14,9% nakon 75g. (EU27 prosjek – 6,8%) odnosno 18,3% nakon 85. g (EU27 prosjek – 3,5%).

Pokazatelji <strong>zdravlja</strong> u Republici Hrvatskoj | 51<br />

i dugotrajnim problemima, najveće odstupanje od prosjeka zemalja EU-27 nalazimo<br />

u dobnoj skupini 65-74 u kojoj za više od 8 postotnih bodova nadmašujemo europski<br />

prosjek. Svakako, riječ je o populaciji u dobi koja je relativno brojna, i do 2020. će u<br />

apsolutnim brojkama još porasti, a s njome i udio osoba s kroničnim bolestima i dugotrajnim<br />

problemima.<br />

2.4.2 Samoprocjena <strong>zdravlja</strong><br />

Kada govorimo o zdravlju i zdravstvenoj skrbi, procjene učinaka zdravstvenih politika u<br />

Hrvatskoj su se donedavno donosile uglavnom na temelju tzv. objektivnih demografskih<br />

pokazatelja zdravstvenog statusa populacije poput mortaliteta, očekivanog trajanja života<br />

i morbiditeta. Ako pak zdravlje gledamo kao pozitivnu sastavnicu blagostanja i kvalitete<br />

života svakog pojedinca, tada nam ti objektivni pokazatelji više nisu dovoljni. Naprotiv,<br />

u posljednjih nekoliko desetljeća razvile su se nove mjere <strong>zdravlja</strong> koje sve više zemalja<br />

koristi prilikom ocjene učinka zdravstvenih politika. Te mjere, temeljene na subjektivnoj<br />

procjeni pojedinaca, imaju brojne prednosti nad objektivnim pokazateljima.<br />

Samoprocjena <strong>zdravlja</strong> je jedno od češćih pitanja u različitim socioekonomskim<br />

anketnim istraživanjima (EU-SILC, EVS, ESS). Riječ je o jednostavnoj subjektivnoj mjeri<br />

<strong>zdravlja</strong> koja se izračunava na ordinalnoj skali samoprocjene vlastitog zdravstvenog<br />

statusa (na ljestvici od pet kategorija počevši od vrlo dobrog do izrazito lošeg). Unatoč<br />

njezinoj jednostavnosti, brojna su istraživanja pokazala da je ta mjera prilično dobar<br />

prediktor kasnijeg (nadolazećeg) mortaliteta te dobar prediktor korištenja zdravstvenih<br />

usluga i lijekova.<br />

Stanovnici Hrvatske su u 2010. prema percepciji vlastitog <strong>zdravlja</strong> iz ankete EU-SILC<br />

bili na samom dnu među promatranim zemljama EU-27. Uz Hrvatsku (46,4%), još je<br />

samo u Latviji (49,0%) i Portugalu (49,1%) manje od 50% stanovnika koji je svoj vlastiti<br />

zdravstveni status ocijenilo vrlo dobrim ili dobrim (prosjek za EU27 – 68%). Hrvatska i<br />

prednjači sa statistikom gdje je više od četvrtine (28%) stanovništva svoje vlastito zdravlje<br />

ocijenilo lošim ili izrazito lošim (prosjek za EU27 – 9%).<br />

Samoprocjena zdravstvenog statusa se pogoršava s dobi. U mlađim dobnim skupinama<br />

(35-44 g.) samo 1% hrvatske populacije izjavljuje da ima izrazito loše zdravlje, da<br />

bi ta brojka porasla na visokih 14,9% nakon 75g. (EU27 prosjek – 6,8%) odnosno 18,3%<br />

nakon 85. g (EU27 prosjek – 3,5%).

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!