Untitled - Ministarstvo zdravlja

48 | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
Slika 22. Dobno i spolno specifična stopa smrtnosti u Hrvatskoj, 2001. i 2010. godina.
Izvor: Dokumentacija Državnog zavoda za statistiku, 2002. i 2011.
Obrada podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2012.
2.3.8 Vodeći uzroci smrtnosti u županijama u 2010. godini
U svim županijama vodeći uzrok smrti su bolesti cirkulacijskog sustava. Najveći udjel ove
skupine u ukupnom broju umrlih od 55% bilježi Požeško-slavonska i Dubrovačko-neretvanska,
dok Splitsko-dalmatinska županija ima najmanji udjel od 44%. Druga po redu
skupina bolesti iz koje se izdvajaju vodeći uzroci smrti u svim županijama su novotvorine.
Raspon udjela mortaliteta ove skupine bolesti među županijama je od 21% u Bjelovarsko-bilogorskoj
do 29% u Primorsko-goranskoj županiji. U većini županija nasilne smrti
nalaze se na trećem mjestu uzroka smrti osim u Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj
županiji gdje se na tom mjestu nalaze bolesti dišnog sustava. U Krapinsko-zagorskoj i
Koprivničko-križevačkoj bolesti probavnog sustava su na trećem mjestu.
Osam županija ima nižu standardiziranu stopu smrtnosti od hrvatskog prosjeka
(1.179/100.000) (Slika 23). Najnižu ima Dubrovačko-neretvanska (932/100.000), a najvišu
Osječko-baranjska županija (1.393/100.000). Usporedba dobno standardiziranih stopa
smrtnosti pokazuje da su više vrijednosti od hrvatskog prosjeka zabilježene u županijama
kontinentalnog dijela Hrvatske.